UNIVERZITET U BIHAUTEHNIKI FAKULTET BIHAMAGISTRASKI STUDIJTEKSTILNI ODSJEK

KRITIKI PRIKAZ TEME: INTELIGENTNA ODJEA Lea Grukovnjak, vii asist. dr. sc. Katarina Nina Simoni Zavod za dizajn tekstila i odjee, Tekstilno tehnoloki fakultet, Zagreb

Predmet: Metodologija nauno istraivakog radaMentor: Prof. Dr. Ismet BieviKandidat: Alibegovi Muinovi Alma Biha, januar 2015. godineSADRAJ

1. UVOD.............................................................................................................................12. OPI PODACI O AUTORU..........................................................................................23. OPI PODACI O LANKU..........................................................................................34. KONCEPTUALNA MODA...........................................................................................45. NAUNA ESTETIKA.................................................................................................116. LABARATORIJSKE TKANINE.................................................................................137. POGLED U BLIU BUDUNOST.............................................................................168. ZAKLJUAK...............................................................................................................179. LITERATURA..............................................................................................................18

1. UVOD

Inteligentna odjea i nosiva tehnologija pojmovi su koje smo do nedavno smatrali znanstvenom fantastikom. Danas zahvaljujui razvoju znanosti i tehnologije postaju naa stvarnost. Inteligentna ili pametna odjea nastaje sinergijom dijelova raunala, digitalnih i elektronikih komponenata i tekstilnih materijala. U posljednje vrijeme takvi materijali privlae izuzetnu pozornost irom svijeta jer potencijalno mogu imati izrazito vaan (ak i revolucionarni) uinak na ljudski ivot. Unato napretku koji obeava mnoga uzbudljiva rjeenja, prije uestalih primjena inteligentne odjee biti e potrebno rijeiti jo mnoge zapreke poput fleksibilnosti i nosivosti materijala na koje su ugraeni razni senzori i digitalne komponente. Ova tematika je veoma veliko osvjeenje na podruju tekstilnog dizajna. Zapoinje 2008. godine izlobom Technothreads at the science gallery (Dublin, Trinity Colleague, Irska) u kojoj su savremeno modni dizajneri istrauju spoj znanosti i tehnologije. Autorica nam ukazuje poveznicu izmeu nanotehnologije i mode te nastoji odgovoriti na sljedea pitanja: kako ili kada materijali stvoreni za ekstremna okruenja (hladnoa, toplina, spoj s tehnologijom...) postaju ulina moda?! Hoe li napredak biotehnologije omoguiti stvaranje zamjenske koe kao vid novog materijala? Ako je moda otila korak dalje otvara se pitanje etinosti. Da li je sve to uasavajua vizija ili nova, pozitivna kvaliteta ivota? Rad profesorice Simoni prouava pojmove kao to su: nosivo, odjevna raunala, nosiv atehnologija, pametna odjea, pametna modna odjea, obua i interaktivne e-(elektronske) haljine koji se odnose nafunkcionalne elektronske objekte integrirane u odjeu. Literatura koja se koristi kao izvor za rad visoko je znanstveno referentna za futuristiki pogled u tekstilnoj industriji. To su poglavlja iz knjige Ingrid Loschek: When clothes become fashion design and innovation sistems, 2009, gdje autorica analizira budunost odijevanja, te katalog izlobe Technothreads at the science gallery kustosice Marie O'Mahony, 2008, koji se zasniva na radovima i dostignuima mladih modnih dizajnera na temi tehnologije u odijevanju i elektronski izvori koji donose podatke o istraivanjima i radovima na podruju

2. OPI PODACI O AUTORU

Gospoa dr.Katarina Nina Simonije mlada docentica na Tekstilno-tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu koji educira i usavrava budue modne stiliste,modne dizajnere, stvaratelje nove odjee, kostimografe, prizvoae tkanina, modne kritiare, analitiare i povjesniare odijevanja, kroniare modnih trendova i brendova. Prole je godine objavila izvrsnu knjigu, koja nije samo udbenik, s naslovom: Kultura odijevanja u Zagrebu na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Nina Simoni je iznimno komunikativna osoba, vrlo struna i kompetentna, prepuna znanja o tom udesnom drutvenom fenomenu - modi.

Gospoica Lea Grukovnjak je vii asistent na katedri za dizajn na Tekstilno-tehnolokom fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Koautorica je lanka Inteligentna odjea.

3. OPI PODACI O LANKU

Broj stranica: 6Editor: Tekstilno-tehnoloki fakultet Sveuilita u Zagrebu

asopis TEDI objavljuje interdisciplinarne radove koji se odnose na podruja povijesti i kulture odijevanja, modne teorije i sociologije, tekstilnog i modnog dizajna, konzervacije i restauracije tekstila, tekstilne obrade i tehnologije, tekstilne kemije, boje, nanotehnologije, forenzike, zatite okolia, ekologije i dr.Prva godina izlaenja: 2010Uestalost izlaenja (godinje): 1Podruja pokrivanja:Prirodne znanosti; Kemija; Tehnike znanosti; Arhitektura i urbanizam; Grafika tehnologija; Kemijsko inenjerstvo; Strojarstvo; Tekstilna tehnologija; Biotehnologija; Drutvene znanosti; Humanistike znanosti; Znanost o umjetnosti; Etnologija i antropologija; Povijest umjetnosti;

Prava koritenja:asopis TEDI izdaje se bez naplate. Radovi se nalaze u PDF formatu uz doputenje autora da se itaju, spremaju, kopiraju, distribuiraju, ispiu, pretrauju pod pretpostavkom da e biti pravilno citirani.

4. KONCEPTUALNA MODA

Mnogi modni dizajneri i umjetnici nagovjetaju budunost mode u kojoj se istiu nove funkcije ne samo primarnih svojstava nosivosti i estetskih zahtjeva ve i kao pomo u medicinske svrhe. Konceptualna moda se koncentrira na upotrebu znanosti i tehnologije. Dananja suvremena istraivanja omoguavaju da se odjea moe u obliku spreja nanijeti direktno na tijelo, koritenje elektro-luminantnih ica koje uzrokuju da haljine sjaje, te izradu odjee koja se ponaa poput ivog organizma zahvaljujui napretku u biotehnologiji. Rad je eksperimentalan s nekim odjevnim predmetima ili tekstilom koji su jo u konceptualnoj ili prototipnoj fazi. Ipak, svi autori su vrlo realni u koritenju tehnologije i svojim radom prikazuju sljedee generacije u odjevnoj tehnologiji. Znanost i industrija danas usko surauju. Tako je znanost proela sve segmente proizvodnje: od izuma novih vlakana od kojih se proizvodi odjea, do materijala i konstrukcije. Izgled, tekstura, te u nekim sluajevima zvuk i miris elementi su koji sudjeluju u oblikovanju odjee u cilju pobuivanja osjetila i uma. Tkanine su zbog svoje podatnosti zahvalan medij za primjenu novih tehnologija, to je dovelo do oblikovanja inteligentne odjee. Veoma bitan umjetnik i dizajner koji je pomakao granice i nastajanju inteligentne odjee je i Hussein Chalayan. Za svoju kolekciju proljee / ljeto 2007 stvorio je niz mehanikih haljina u suradnji sa kuom Swarovski. Kristalno perlasta haljina prerasla je svoj put kroz desetljea, kombinirajui high-tech[footnoteRef:2]1 s runom izradom. Mehanika haljina prvi je odjevni predmet kolekcije Sto i jedanaest. Naslov se referira na nadilazeu povijest mode za 111 godina. [2: High tech jedna od najnaprednijih tehnologija trenutno dostupnih. Pridjev: high-tech ili visoke tehnologije. Tu je i arhitektonski stil poznat kao high-tech. Ne postoji specifina klasa tehnologija koja je high-tech - definicija smjene tijekom vremena - tako da proizvodi hyped kao high-tech u 1960-ih sada bi se moglo smatrati, ako ne ba kao niske tehnologije, onda barem donekle zastarjele. Ova definicija je dovela do marketinke podjele opisujui gotovo sve nove proizvodi kao high-tech (http://en.wikipedia.org/wiki/High_tech).]

Elena Corchero koristi fotonaponske (PV) elije koje prikupljaju i pohranjuju sunevu energiju. Fotonaponske elije postaju sastavni dio odjee i modnih dodataka te oblikuju njene estetske kvalitete koje podsjeaju na primjenu veza kroz povijest (samo to su sada tehnologijom osuvremenjene). To je kombinacija runo izraenog veza i aplikacije s tehnologijom solarnih elija i svijetleih dioda (LED). Corchero u svojoj viziji odjee budunosti tehnologiju vidi u slubi naela humanosti. Kroz odjeu promilja o pitanjima zatite okolia, stoga koristi solarne elije za prikupljanje suneve energije koju pretvara u energiju potrebnu za napajanje LED dioda nou.

.

Istraivaki projekt Solartex razvija i ispituje mogunost integracije fleksibilnih solarnih elija, a tvrtka Solarion u Leipzigu je razvila fleksibilne, tankoslojne solarne elije[footnoteRef:3] integrirane u odjei koje osiguravaju energiju za male mobilne aparate putem USB[footnoteRef:4] kabla. Jakne proizvode energiju pomou solarnih elija ili koriste toplinu tijela[footnoteRef:5] dok su sportske cipele oblikovane da kretanjem stvaraju energiju. Energija je proizvedena kinetiki, statiki i solarno-tehnikim sredstvima pohranjenim u tekstilu. Istraivanja su usredotoena na slojevitost tkanina u ije se pojedine slojeve ugrauje Bluetooth[footnoteRef:6] u svrhu komunikacije: jedan sloj u funkciji je skladita, drugi je osjetljiv na svjetlo i zvukove, a trei pomou senzora ubrzanja registrira promjene lociranja pomou senzora ubrzanja [3: samo 7,5 mikrometara debele i gotovo bez teine] [4: 3 Univerzalna serijska sabirnica (eng. Universal Serial Bus, USB) je tehnoloko rjeenje za komunikaciju raunala s vanjskim ureajima pri emu se podaci razmjenjuju serijski relativno velikom brzinom. USB je zamijenio razna dotadanja serijska i paralelna suelja na raunalima (http://hr.wikipedia.org/wiki/USB).] [5: ljudsko tijelo proizvodi energiju za oko 10 vata, tako da toplina tijela moe slati svoju energiju high-tech tkanini] [6: 5 Bluetooth je nain beine razmjene podataka izmeu dva ili vie ureaja. Veina dananjih modernih raunala, mobitela i mp3 player-a i sl. imaju mogunost slanja podataka pomou Bluetootha. Kao veina veza nije klasina i ne mora se tono usmjeravati. Bluetooth stvara "krug" oko ureaja na kojem je pokrenut, pa se povezuje s drugim ureajem gdje god se on nalazio u promjeru od otprilike 10 metara. Povezivanje se odvija na frekvencijskom podruju od 2,4 do 2,48 GHz. Odlikuje se brzinama prijenosa podataka do 1 Mbit/s. Prije putanja u upotrebu, proizvodi s bluetooth tehnologijom moraju biti kvalificirani i proi ispitivanje meudjelatnosti (http://hr.wikipedia.org/wiki/Bluetooth). ]

Cute Circuit i Alyce Satoro istrauju mogunosti odjee kao sredstva komunikacije. Ovi dizajneri mogunost tehnolokog napretka iskoristili su za istraivanje i razvijanje virtualnog osjeaja tkanine na nain da se virtualnom simulacijom tkanine postiu fiziki parametri. Zagrljaj majica stvara fiziki osjeaj grljenja, postignut pulsiranjem tkanine nalik otkucaju srca, nadimanjem tkanine i proizvodnjom topline i "zagrljaj" alje putem mobilnog telefona drugoj osobi. U majicu su ugraeni senzori s ureajem koji kontrolirano pretvara elektrinu energiju (ili neku drugu) u mehaniku energiju, kojima se postie osjeaj dodira, topline i otkucaj srca poiljatelja.

Zastave Tibetanske molitve s aktivnim blagoslovom vjetra i audio kasete koritene su kao inspiracija za Santorinu Sonic Tkaninu. U svom projektu ona koristi 50% recikliranih audio kaseta i 50% pamuka tkajui ih u oblikovanu audio tkaninu. Tijekom procesa izrade odjevnog predmeta magnetska kvaliteta trake se zadrala, tako da se, kada glava kazete prelazi preko tkanine napravljene od trake, stvara zvuk. Critz Campbell i Suzi Webster koriste elektro-luminantne ice, opet vrlo razliite svrhe. Campbell je oblikovala haljinu s ukrasom od izvezenog svijetla jednostavne estetike. Elektro-luminantne kabelske sisteme oblikuje tehnikom runog veza spojivi tradiciju i tehnologiju odstupajui od pravila dizajna. Webster koristi tehnologiju u koju nositelj moe puhnuti ime se izaziva svjetlosna reakcija. Koristei elektro-lumintne ice stvara se elektrina koa osjetljiva na nositeljevo disanje. Svaki udah i izdah proizvode svjetlost na tkanini. Taj tip odjee oblikovan je pomou pametnih materijala koji su rezultat promjene u svom okruenju.

Znanstvenici Sveuilita Texas u Dallasu stvorili su preu od ugljikovih nanocjevica u cilju novog tekstila koji moe napajati I-PAD[footnoteRef:7]. Nano cjevice sadre super provodljive estice, kao to su bor i magnezij u prahu. Svrha je istkati preu koja prijenosi energiju u lagane baterije neprimjetne za vrijeme noenja. Poveavanjem mree od nanocijevi, a zatim prskanjem mree ugljikovim prahom, zavrni materijal se moe pretvoriti u preu za ivanje i pletenje. Prah, koji moe sadravati 95 do 99 posto teine pree, zarobljen je unutar isprepletenih nanocijevi. [7: Apple je 2010. godine predstavio svoju verziju tablet raunala pod nazivom iPad. Taj ureaj trebao bi promijeniti nain na koji se pregledava web, itaju knjige, gledaju slike, filmovi i ostali multimedijalni sadraji (http://www.ucionica.net/racunala/ipad-sto-je-to-i-cemusluzi-949/)]

Veina haljina jo uvijek se izrauje na isti nain na koji su se izraivale prije sto godina. To se polako mijenja i dalje e se mijenjati s napretkom tehnologije. Spojevi (avovi) na vodootpornoj odjei ve su obraeni na odreene naine kako bi se sprijeilo prodiranje vode kroz avove, dok su arape i neka ekskluzivna odjea proizvedeni kao cjevasti oblik tkanine. Janne Kyttanen spaja slojeve spaja termoplastinim prahom i tako stvara sigurnosni tekstilni uzorak u slojevima. Proces brze proizvodnje ee je povezan s proizvodima, a ne s modom. Koristei digitalne proizvodne procese, kao to su laserski stroj za ispisivanje i slobodu stvaranja dizajna na 3D CAD datotekama, rezultat moe biti zavrena trodimenzionalna tkanina, odjea ili dodaci. U potpunosti suprotan pristup od gore navedenog je tekstil u limenci fabrican Manela Torresa. Autor prskanjem tvari iz limenke na tijelo oblikuje odjeu bez krojenja i ivanja. Naglaavanje prskanjem odreenih dijelova stvara skulpturalnu odjevnu formu. Taj nain oblikovanja specifine strukture dovodi ga je do promiljanja o materijalu koji bi se poput druge koe magino prilagodio tijelu i pridonio revoluciji u tekstilnoj proizvodnji s novim nainom oblikovanja odjee u kojoj primarna ne bi bila konstrukcija i ivanje ve osjet za skulpturalnu formu. Fabriki tekstil u limenci ili druga koa postignuta prskanjem izravno na kou bez dodira imala bi znaajan doprinos i na podruju zdravstvene njege. Biotehnologijom[footnoteRef:8] u tekstilu bave se dva izlagaa Donna Franklin i Gary Cass koji su imali priliku sudjelovati u umjetnikom laboratoriju SymbioticA[footnoteRef:9] Sveuilita Zapadne Australije. Polje njihovog istraivanja bile su nove mogunosti za stvaranje materijala uzgojenih u znanstvenom laboratoriju razmatrajui etika i ekoloka pitanja. U njihovom djelu tkivo + cultura, moe se vidjeti kako bismo mogli dobiti umjetnu kou. Koritenjem biotehnologije, odjea se uzgaja od embrionalnih stanica mia i ovjeka usaenih preko biorazgradivih polimera. Dobiven je supstrat od kojeg se oblikuje odjea. Na poluivom tekstilu raste polimer i izgrauje novu ivu haljinu. [8: Prema definiciji Europske federacije za biotehnologiju iz 1992. godine, biotehnologija je Znanost koja povezuje prirodne i inenjerske znanosti, da bi se postigla primjena organizama, stanica, njihovih dijelova i molekularnih analogona u svrhu dobivanja proizvoda za dobrobit ovjeanstva. To je relativno nova tehnologija u tekstilstvu i jedna od onih koji privlae svoj udio kontroverze (O'Mahony, Marie, exhibition curator: Technothreads at the science gallery, Science gallery, 2008). ] [9: SymbioticA je umjetniki laboratorij posveen istraivanju, uenju i kritici znanosti o ivotu. Smjeten je unutar kole za anatomiju iljudsku biologiju na Sveuilitu Zapadne Australije. To je prvi istraivaki laboratorij ove vrste koji omoguuje umjetnicima da se ukljue u rad na odjelu bioloke znanosti ]

Donna Franklin i Gary Cass stvorile su tekstil od vina, kultiviran od fermentacije crnog vina. Vinska haljina oblikovana je bez avova. Stanice se obino sastoje od jedne vegetativne stanica koje se razdvaja u manje stanice. Vinski kvasac zavrava proces fermentacije. Jasni ciljevi inteligentne odjee su poveanje svojih funkcija i performansi. Integrirani navigacijski sistem ne bi trebao zahtijevati unos podataka od korisnika. Uz to, trebao bi dovesti korisnika na odabrano odredite, pazei na vremenske uvjete i ostale performanse. Na taj nain, simbioza ovjeka, raunala i odjee se razvija. To su pokrenuli pioniri poput Stevea Manna iz MIT-a (Massachusett Institute of Technology). Ve 1980-ih, Mann je izumio cipele-raunalo, a ranih 1990-ih slualice i kameru koje proiruju stvarnost. Kamere su smanjene do veliine dimenzija sunanih naoala. Nosiva elektronika je ostvarena, testirana i koritena u vojne svrhe. Izmeu ostalog, tvrtke Interactive Wear u Schweinfurtu razvile su Zna gdje jaknu za civilnu serijsku proizvodnju. Zna gdje jakna sadri kompletni integrirani elektronski stroj poznat kao GPS[footnoteRef:10]-oko koje otkriva i prenosi podatke o poloaju nosioca. To olakava pozicioniranje jakne korisnika s preciznou GPS-a. Jakna sadri i MP3 player, slualice i mikrofon, vodootporna je, a rukavi sadre tipkovnice koje su otporne na udarce te tipke za hitne sluajeve. Raspon koristi od Zna gdje jakne je gotovo neogranien. Moe se koristiti za sport i slobodno vrijeme (npr. planinarenje, brdski biciklizam, jedrenje) do radne i zatitne odjee. [10: Sistem globalnog pozicioniranja (GPS) je navigacijsko pomagalo koje je prvotno bilo razvijeno za vojene portrebe. Sustav jednostavno prima, alje i ponovno prima signale, dok je prava snaga GPS tehnologije u irokom rasponu njezine primjene (http://www.graphicom.hr/gps.htm).]

Jedno od glavnih polja primjene inteligentne odjee predstavlja tzv. nadzor bolesti, zdravstvenih mjera predostronosti. Senzori su integrirani u tkaninu Life Shirt i stalno mjere vitalne funkcije kao to su puls, krvni tlak, eer u krvi, srani ritam i izgaranje masnoa kao i pH vrijednost koe. Signal odgovara upozorenjem ili automatski poduzima odgovarajue mjere. Haljina s integriranim senzorom masae - koji se primjerice moe aktivirati tijekom putovanja vlakom, namijenjen je poboljanju opeg dobrog osjeanja. Vano je da vrijednost elektronskog tekstila (e-tekstila) i nosive tehnologije pomognu u poboljanju ivota ljudi koji trebaju lijeenje, rehabilitaciju nakon lijeenja i poboljanje kvalitete ivota starijih osoba. Integriranjem senzora za praenje u odjeu, omoguuje se mnogim ljudima da vode kvalitetniji ivot. Virginija tech inenjerski tim dizajnirao je hlae u koje su integrirani razni senzori i prenosiva tehnologija za praenje aktivnosti korisnika. Ti senzori komuniciraju s malim tiskanim ploicama koje sadre mikrokontrolere drugih senzora (tzv. eoznakama). Sustav e-oznaka je dovoljno razvijen da detektira razlike izmeu odstupanja u kretanju tijekom normalnih uvjeta kao to su hodanje na ravnom ili neravnom terenu, te moe otkriti nepravilnosti karakteristine za osobe koje bi mogle imati nestabilnosti u pokretu. Istraiva iz Tajvana je smislio nain ispisa elektrokemijskih senzora izravno na tkaninu. Integracija biosenzora u odjeu nije jednostavna. Panja mora biti usmjerena na morfoloki utjecaj tkanine i kontinuirana oteenja i deformaciju performansi senzora kroz kretanje tijela. Znanstvenici koriste sitotisak tehnologiju za izradu gustog filma amperometrijskih senzora koji se mogu rastegnuti, savinuti i slomiti bez ometanja njihovih sposobnosti. Odjea sa integriranim elektrohemijskim senzorima ima znaajan utjecaj za buduu zdravstvenu zatitu, vojsku ili sport. Tehnologija moe pratiti konzumiranje alkohola kod vozaa ili razinu stresa kod vojnika i sportaa.

5. NAUNA ESTETIKA

Uz dizajnere koji inspiraciju trae u svemirskim putovanjima, kamuflai, Ratovima Zvijezda i Brailleovom pismu, moe se vidjeti koliko snano znanost i nauna fantastika proimaju nae ivote. Utjecaj naunih istraivanja i otkrie svemira daju mnogo estetskih mogunosti utjecanja na siluetu, strukturu odjee, tkanine i povrinsku dekoraciju. Znanstvena fantastika uvelike je utjecala na znanost, umjetnost i estetski razvoj. Dizajneri u ovom podruju koriste estetske pojmove u obliku razigranih kiastih motiva. Kreiraju siluete otrih linija i oblikuju povrinu ili futuristike koncepte. Estetika se kree izmeu znanosti i znanstvene fantastike. Tako pojam o tome to je to ovjek dolazi u pitanje. Granica izmeu znanosti i znanstvene fantastike esto je zamagljena. To se dijelom moe pripisati injenici da toliko inspiracije znanstvene fantastike dolazi iz znanosti koja se jo ne smatra opim znanjem. Knowearova Brand ovisnost je rad koji okruuje i dijeli, ini da gledatelj oklijeva i pita dogaa li se to zaista ili je to neto to bi moglo biti uskoro. Ta pitanja odvedena su u krajnost u umjetnikoj instalaciji za koju on smatra kao potencijalni uzrok za futuristike kone bolesti. Walter van Beirendonckovo djelo njegova je vlastita fascinacija poveanjem ljudskog tijela. To istovremeno podsjea na iskrivljeni oblik tijela prikazan u srednjem vijeku i suvremenu plastinu kirurgiju i kemijska poboljanja. Sexclown muka kolekcija proljee / ljeto 2008 odraava fascinaciju novim vrstama fetiizma budunosti. Avatari[footnoteRef:11], digitalni oblici ivota i afriki Sogobo rituali kombinirani zajedno stvoraju estetiku koja slavi mukosti i tjelesnu raznolikosti. Van Beirendonck je dizajnirao kostime za U2 PopMart turneju, ukljuujui i Bonov markantni "balon" ansambl. Claudy Jongstra radi sa osjetljivim tkanina. S jedne strane koristi tradicijski runi rad, ali i bujni futuristiki kostim princeze Leie iz Star Warsa - Fantomska prijetnja. Jongstrine tkanine idu puno dalje od tradicionalnog shvaanja i estetskih medija kombinirajui sirov svileni ifon za izradu upadljive grafike, bogato obojene i teksturirane tkanine. Jakne su nastale suradnjom izmeu Claudy i modnog dizajnera Alexandera von Slobbea u njegom projektu Orsona + Bodil. Manish Arora se s lakoom kree izmeu tradicionalnog indijskog veza nizanja perli i visoko tehnologijskih slika astronauta i raketa. Spajajui ovo dvoje podie svijest svakog od nas i podsjea na kontrast izmeu runog rada i tehnologije koja nas okruuje u naem svakodnevnom ivotu. [11: 5 Avatar je objekt koji predstavlja utjelovljenje korisnika ili tzv. alter ego korisnika u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom svijetu. Koristi se raunalnim igrama, na internet forumima i drugim mjestima (http://hr.wikipedia.org/wiki/Avatar_%28informatika%29).]

Dok mnogi modni dizajneri poinju ugraivati komunikacijske alate u svoju odjeu, drugi su na posve drugaiji nain inspirirani idejom komunikacije. Shelley Fox kao inspiraciju koristi Brailleovo pismo i Morseov kod, dvije vrlo razliite forme komuniciranja. Njihovom interpretacijom na povrinskom uzorku njezine odjee odraava njihov nain komunikacije. Brailleovo pismo je podignute teksture povrine, dok je Morseov kod tiskan kao ravan uzorak. Maharishi je najpoznatiji u interpretiranju i promociji kamuflaa za ne-vojne svrhe. Mnogi uzorci preuzeti su iz vojske i prilagoeni u zasljepljujue serije odjevnih predmeta. Ostali uzorci dolaze iz popularne kulture kao to je prvobitni film Apokalipsa sada i New Yorki umjetnik grafita budunosti. Crno-bijela grafika majice iz proljee / ljeto 2008 referira se na zasjenjeno razoran uzorak sa brodova iz Prvog i Drugog svjetskog rata. Odjevni predmet iz kolekcije jesen / zima 2007 bogato je vezena stadion jakna s motivima iz djela Umjetnika grafita. Ono to se moe vidjeti kroz rad u ovom dijelu izlobe je ne samo utjecaj znanosti na estetski nain, nego i razvoj prie za modernu odjeu. Prirodna vlakna i materijali su takoer imali svoju formu od svog poetka izrade do poetka njihovog koritenja za odijevanje. Priznanje dobivaju kroz dizajnersku priu ili runu izradu, oni su element koji ini high-tech osobnim.

6. LABORATORIJSKE TKANINE

Laboratorijske tkanine izgledaju, u najmanju ruku, kao napredni tekstil. Svi aspekti tkanine ovdje su uzeti u obzir, od pree i naina na koji su tkanine izraene do zavrnih dorada. Primjeri ukljuuju i odjevne predmete i samu tkaninu. Fotografski prikaz tkanine pokazuje kako proces tiska u doba masovne proizvodnje moe biti jedinstven. Koriste se metalna, reflektirajua i transparentna prediva i zavrne dorade, a panja je posveena i tehnikim, estetskim, etikim i ekolokim problemima. Oni su podsjetnik da kao potroai moramo biti svjesni tih pitanja. Dolazak novih materijala esto je popraen vrhunskim dizajnerskim inovacijama u svijetu mode. Uvoenjem likre uvidjela se mogunost koritenja stretch tkanina i time se promijenila silueta i stil doba. Dananje inovacije su rijetko tako dramatine. Primjeri u ovom podruju u rasponu su od laserskog rezanja i vezenih tkanina, haute couture catwalka na modnim pistama Pariza, do koritenja toplinske izolacijske tehnologije iz svemirske industrije. Te tkanine e pokazati kako tehnologija i tradicija mogu zajedno suraivati kako bi stvorili tkanine s prepoznatljivim vizualnim i taktilnim osobinama. Grado Zero Espace i Schoeller koriste tehnologije koje imaju svoje porijeklo u svemirskoj industriji. Oni su istraivali upotrebu aerogela u odjei. Aerogel je tvari koja ima najuinkovitiji omjer teine i toplinske izolacije. Najlake je vrsto tijelo na svijetu toliko lagano da u svom najiem obliku moe plutati na zraku. Takoer ima izvrsni teinsko toplinski izolacijski omjer. Rezultat istraivanja je jakna koja je izuzetno lagana, ali vrlo topla. U proizvodnji ove jakne koritena je tehnologija Europske svemirske agencije (ESA) u suradnji s Grado Zero Espaceom. Schoeller je dugo bio angairan u proizvodnji sofisticirane, visoko tehnike tkanine za modnu, sportsku i leernu odjeu. On ve ima svoje proizvode Schoeller PCM (materijal u fazi promjena). PCM ima sposobnost promijene stanja (kao to je oblik vrstog u plinovito), kada je podvrgnuti promjeni temperature. Ideja je bila napraviti tkaninu koja moe zadrati toplinu nosioca dok stoji ekajui autobus zimi, i hladiti ga kada tri da uhvati autobus. vicarska tvrtka Jakob Schlaepfer i japanski dizajner Yoshikia Hishinuma pokrenuli su drugaiji put do tekstilne inovacije. Oni kombiniraju razne tehnologije, runu izradu i tehnoloki napredak. Tkanine su termiki obraene i laserski rezane. ini se ironino da je danas to mjeavina obrta i stroja koji je oznaio luksuz. Runa izrada postaje sve vie povezana s loom reputacijom i na tritu se pojavljuje kao jeftini uvoz iz zemalja poput Kine. Umjesto da uzima ravne tkanine, Yoshiki Hashinuma ih ree i ivanjem oblikuje u 3D oblik i time razvija niz 3D pletenih odjevnih predmeta. U nekim sluajevima ak su i tipke koje tvore uzorak pletene na ovaj nain. U kolekciji jesen / zima 2005. Jakob Schlaepfer koristi antilop efekt, transparentnost, srebrne i zlatne luksuzne boje, teme sa akard tkanjem, lasersko rezanje, vezenje i utiskivanje. U tkaninama za visoku modu kombinira sve kako bi stvorio tkanine koje su i tehniki napredne, futuristike i estetske. Briga za okoli je sada postala prioritet. Rebecca Earley uzima to kao polazite, a zatim gleda na cijeli proces dizajna i nain na koji koristimo i obnavljamo odjeu. Earley je sve vie zainteresirana za utjecaj tekstilne industrije na okoli. Koristi iscrpno bojenje, ponovno koritenje kupke za bojenje nekoliko puta, tako da odjea svaki put postane svjetlija. To je sastavni dio njezine filozofije dizajna i estetike. Tako svaki komad postaje jedinstven. Tkanina izraena od poliesterskih vlakana s milijunima sitnih filamenata obloenih silikonom smatra se najvodootpornijom. Kapi vode zadravaju se na povrini tkanine u obliku kuglica. Komad materijala je potrebno samo nagnuti za 2 stupnja od horizontalne ravnine i kapljice bez traga skliznu sa tkanine. Tajna ovog nevjerojatnog svojstva krije se u povrini materijala sainjenoj od silikonskih nanofilamenata koji su visoko hidrofobni. iljata struktura 40-nanometarskih niti pojaava taj efekt stvaranja sloja koji spreava da se kapljice vode ulijevaju kroz slojeve poliesterskih vlakana koja se nalaze ispod povrine. Silikonski nanofilamenti takoer zadravaju sloj zraka meu njima, stvorivi stalni zrani sloj. Tkanina moe biti uronjena u vodu dva mjeseca i jo uvijek ostati suha. Premaz takoer moe biti dodan u ostale tekstilne proizvode, ukljuujui i vunu, viskozu i pamuk, iako poliester trenutno daje najbolje rezultate.

7. POGLED U BLIU BUDUNOST

U budunosti e elektronika oprema biti dio odjee. Integracija elektronike i novih tehnologija te modni znakovi poetak su nove ere u odijevanju i tekstilnoj industriji, u kojoj vizija pojedinca daje prednost proizvodima visoke tehnologije. Primjerice, mikrofon moe biti skriven u ovratniku i spojen na minijaturno raunalo u depu na prsima koje ima program za prepoznavanje govora i lica. Pozadinske informacije biti e prikazane na zaslonu. Ako situacije postanu stresne, kontrola tjelesnih funkcija izvjetavat e o opasnosti od preoptereenja stresom. Sustav za kontrolu teine e upozoriti na svaki suvian zalogaj na poslovnom ruku. Cipele za proizvodnju energije koje emo nositi osigurat e potrebnu elektrinu energiju koja e odravati rad tih aparata. Nain brandiranja odjee, u budunosti noenja elektronike odjee, mogao bi postati sredstvo razlikovanja. U poetku (u poetnoj fazi prihvaanja) atraktivna e zasigurno biti inteligentna odjea, kao to su audio jakna s ugraenim slualicama i upravljakom ploom na rukavu. No, bilo bi besmisleno da jedna osoba nosi ovu elektronsku modu, jer je cilj razmjena podataka sa drugima. Podaci odijela su beskorisni bez nekog oblika kompatibilnosit. I tako e nosiva tehnologija morati postati dio odreenih skupina. Nakon toga razvijati e se posebnosti. elja za prestiem i tenja za nadilaenjem nee biti izraena pomou materijalnih vrijednosti, nego u smislu tko posjeduje najvie i, iznad svega, najkorisnije i ideoloki najvrjednije ili moda ak i najatraktivnije informacije, i koliko brzo im moe pristupiti. U sluaju internet skupina, ve postoji tendencija u tom smjeru. Dananje drutvo je definirano informacijama koje se obrauju i odlaze dalje. Kreativno pakiranje informacije bi mogao biti u isto vrijeme i dizajn mode. Slijedom toga, nosiva raunala takoer e ponuditi moderne i nemoderne sustave. Postojat e trita dobre i retro estetike, vjerojatno u formi Old school obrade. U ovom scenariju za budunost moralo se raditi na tome da se ukloni sumnja u tehnologiju i zatitu podataka. Stoga e daljnji razvoj tehnike vjerojatno imati snaan utjecaj na modne promjene.

8. ZAKLJUAK

Moda ima veliku ulogu u dananjem ivotu svakoga od nas htjeli mi to ili ne. Pored estetike koja je nuna u tekstilnom svijetu, ovo usmjerenje modnih dizajnera ka koritenju novih tehnologija integriranih u odjevne predmete daje veoma zanimljiva rjeenja u svakodnevnom ivotu. Cilj i namjena ovakvih inovacija jesu da olakaju nae ivote. Kako tehnologija svakodnevno pokazuje svoj napredak, tako i moda pokuava da ide u korak s njom. U prethodnom tekstu vidjeli smo mnogo zanimljivih inovacija koje e u budunosti postati dio svakodnevnog odijevanja te u mnogim aspektima poboljati ivot. Pozvani smo da pogledamo estetiku u djelima navedenih autora. A onda trebamo pogledati ponovo i pronai znanstvene prie iza primjera. Oni nee razoarati.

LITERATURA1. Loschek, I. (2009). When clothes become fashion design and innovation sistems, poglavlje u knjizi When clothes become fashion design and innovation sistems, Tehnical crossing, str. 122, Berg, Oxford, New York.2. https://www.google.ba/search?q=hussein+chalayan+dress&biw=1366&bih=624&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=8a2VLNuk99qp86BeA&sqi=2&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=hussein+chalayan+swarovski+dress&spell=1&imgdii=_&imgrc=-8r5JJb5Kfm87M%253A%3BCijJ_0BdKSiroM%3Bhttps%253A%252F%252Fjungyunlee.files.wordpress.com%252F2010%252F10%252F33-hussein-chalayan-fall-winter-2010fw10.jpg%3Bhttps%253A%252F%252Fjungyunlee.wordpress.com%252Fcategory%252Fdasigner-brand%252F%3B600%3B4803. http://www.crunchwear.com/intelligent-textile-pants-for-the-elderly/4. http://www.newscientist.com/article/dn16126-nanotech-clothing-fabric-never-gets-wet.html#.VLbnxNLF-k45. http://www.ecouterre.com/electricity-generating-t-shirts-could-someday-power-your-iphone/