Interna revizija u Hrvatskoj

Istraživanje tržišta 2009.

  Ova publikacija daje opće smjernice samo o temama koje obrađuje i ne smatra se stručnim savjetom. Ne biste trebali postupati shodno informacijama koje se nalaze u ovoj publikaciji bez dobivanja konkretnog stručnog savjeta. Niti jedna potvrda ili garancija (izražena ili implicirana) nije dana glede točnosti ili potpunosti informacija sadržanih u ovoj publikaciji, te koliko dopušta zakon, PricewaterhouseCoopers d.o.o., njegovi članovi, zaposlenici ili predstavnici ne preuzimaju nikakvu zakonsku obvezu i odriču se odgovornosti za posljedice vašeg ili tuđeg postupanja ili nepostupanja prema informacijama sadržanima u ovoj publikaciji odnosno za bilo koju odluku koja se na njoj temelji .

5

Sadržaj

Uvod………………………………...…………..….. 3 Naglasci………………………………...………….. 5 Opći podaci…………………………….…………... 9 Organizacija………………………………………... 13 Očekivanja……………………………………..….. 17 Radna praksa…………………………………….… 21 Kvaliteta ……………………………………..…….. 25 Autori……………..…………………………………. 29

Uvod

4

Pregled interne revizije u Hrvatskoj Cilj ovog istraživanja je pružiti hrvatskom tržištu pregled organizacije i prakse funkcije interne revizije u hrvatskim tvrtkama te istovremeno pružiti neovisnu analizu ključnih trendova i glavnih tema glede mnogih aspekata funkcije interne revizije u različitim industrijskim segmentima hrvatskog tržišta. Rezultati ovog istraživanja bi trebali pomoći hrvatskim tvrtkama pružanjem referentnih točki među konkurentnim tvrtkama. Vjerujemo da će to omogućiti prepoznavanje najbolje prakse i područja za poboljšanje te da će pomoći internim revizorima pripremiti se za buduće izazove.

Opseg istraživanja Ovim istraživanjem nastojalo se pokriti kvalitativne i kvantitativne aspekte funkcije interne revizije koji trenutno postoje. Ovo izvješće pripremljeno je uzimajući u obzir područja povezana s internom revizijom koja su poslužila kao temelj upitnika istraživanja, a pokrivaju sljedeća područja: Organizacija, Očekivanja, Radna praksa, Kvaliteta i Ostala pitanja.

Metodologija istraživanja Svaki dio ovog izvješća uključuje analizu rezultata istraživanja i diskusiju o povezanim pitanjima. Tablice i grafovi prikazani su kako bi čitatelju pomogli da lako uoči glavne rezultate i pitanja povezana sa svakom temom, te kako bi mu pomogli usporediti praksu pojedine organizacije unutar referentnih okvira. Istraživanje je provedeno i u elektronskom obliku putem odgovora primljenih emailom i u papirnatom obliku putem odgovora primljenih faksom i poštom.

Sudionici Istraživanje je provedeno u svibnju i lipnju 2009. godine. Organizirano je kao zajednička inicijativa društva PricewaterhouseCoopers d.o.o. i Hrvatskog instituta internih revizora (HIIR). Elektronskim putem poslali smo upitnike na 122 tvrtke na hrvatskom tržištu, različite veličine i unutar različitih industrijskih sektora te smo primili 42 popunjena upitnika, što je 34% odgovora.

Povjerljivost istraživanja Rezultati istraživanja u ovom su izvješću prikazani anonimno. Pojedinačni rezultati svake tvrtke su strogo povjerljivi, a odgovori su prikazani na način koji onemogućuje identifikaciju pojedine tvrtke na temelju dostavljenih podataka. Rezultati se temelje isključivo na odgovorima koje su dostavile tvrtke sudionice u okviru istraživanja te javno dostupnim informacijama o tim tvrtkama. Podatke u ovom izvješću nismo podvrgli procedurama revizije, pregleda ili kompilacije niti bilo kojem drugom obliku provjere kako bismo potvrdili točnost ili razumnost podataka koje su dostavile tvrtke sudionice. Rezultati koje smo dobili od pojedinih tvrtki nisu niti neće biti objavljeni ili na drugi način pojedinačno otkriveni.

Zahvala Željeli bismo zahvaliti tvrtkama koje su sudjelovale u ovom istraživanju. Vjerujemo da će vam rezultati ovog istraživanja omogućiti bolje razumijevanje trenutne tržišne situacije, te se nadamo da će poslužiti kao pokretač diskusije i djelovanja unutar vaše tvrtke.

5

Naglasci

6

Naglasci

76%ispitanika vjeruje da funkcija interne revizije ima odgovarajući status u njihovoj organizaciji

65% ispitanika vjeruje da njihova funkcija interne revizije donosi veliku korist uz nizak trošak

84%organizacija obavlja aktivnosti interne revizije koristeći vlastite resurse u Hrvatskoj

35% zaposlenika interne revizije nema stručni certifikat

27% voditelja interne revizije smatra da je nedovoljna komunikacija s menadžmentom njihov najveći problem

89%ispitanika potvrđuje da poštuje standarde Instituta interne revizije (IIR)

7

Glavna opažanja Organizacija interne revizije Na temelju provedenog istraživanja tržišta, 84% ispitanika funkciju interne revizije u Hrvatskoj obavlja koristeći vlastite resurse, a većina odjela interne revizije izvan financijskog sektora je relativno mali. Gotovo trećina ispitanika ima odjel interne revizije koji se sastoji od jednog revizora, dok trećina ispitanika ima odjel interne revizije od pet ili više zaposlenika (uglavnom financijski i javni sektor). Analizirali smo podatke vezane za broj internih revizora u odnosu na veličinu tvrtke s obzirom na broj zaposlenih. Otkrili smo da je ta povezanost najuočljivija u financijskom sektoru. K tome, broj zaposlenih po internom revizoru manji je u bankarskom sektoru (125 zaposlenih po internom revizoru) nego u sektoru osiguranja (300 zaposlenih po internom revizoru). Za sve druge industrijske sektore, odnos veličine tvrtke (s obzirom na broj zaposlenih) i broja internih revizora vidljiv je samo do određene mjere. Očita povezanost između broja internih revizora s veličinom tvrtke u financijskom sektoru može ležati u činjenici da banke, općenito, imaju standardnu strukturu, sa sličnim procesima. S druge strane, ostali industrijski sektori razlikuju se u pogledu strukture organizacije, procesa, proizvoda i rizika koji iz toga proizlaze. K tome, financijski sektor bolje je reguliran nego drugi industrijski sektori, što dovodi do bržeg uspostavljanja i razvoja funkcija interne revizije. Gotovo sve organizacije imaju barem jednog ili više zaposlenih u internoj reviziji s lokalnim certifikatom, dok više od trećine zaposlenih u internoj reviziji u svim organizacijama nema stručni certifikat. Mnoge tvrtke suočavaju se s izazovom utvrđivanja prikladne veličine i strukture odjela interne revizije kako bi se osigurala učinkovitost i djelotvornost funkcije interne revizije. Utvrđivanje optimalnog broja i strukture zaposlenih u funkciji interne revizije pitanje je ispravnog prepoznavanja čimbenika koji utječu na tu odluku (npr. rizici i poslovni ciljevi pojedine organizacije). Linije odgovornosti Većina voditelja interne revizije (direktora odjela revizije) koji su odgovorili na naš upitnik odgovorni su izvršnom rukovodstvu. Međutim, treba razlikovati funkcionalne i administrativne linije odgovornosti. Međunarodni institut internih revizora (IIR) vjeruje da je, u svrhu postizanja potrebne neovisnosti, idealna linija odgovornosti kada je direktor odjela revizije funkcionalno odgovoran revizijskom odboru ili njegovom ekvivalentu, a administrativno izvršnom direktoru. Istraživanje otkriva da u brojnim tvrtkama funkciji interne revizije nedostaje podrške unutar organizacije (1 od 4 ispitanika vjeruje da nema dovoljnu podršku i da uprava ne cijeni njenu vrijednost). Četvrtina ispitanika kao svoj najveći izazov navela je „unutarnju prihvaćenost i podršku“. U budućnosti će funkcija interne revizije sve više morati voditi računa o vrijednosti koju donose poslovanju i kako se informacija o toj vrijednosti prenosi i ta vrijednost iskorištava unutar organizacije. Poštivanje standarda IIR Ukupno 89% tvrtki odgovorilo je da poštuju standarde Instituta internih revizora. Međutim, ovaj postotak ne znači potpuno poštivanje, budući da je samo 18% ispitanika potvrdilo potpuno poštivanje standarda 1311 (interne procjene), a samo 8% potvrdilo je potpunu usklađenost sa standardom 1312 (vanjske procjene). Vanjska procjena je dobra prilika za stavljanje procesa interne revizije u referentne okvire vodećih organizacija. Općenito možemo zaključiti da je potpuno poštivanje standarda slabo zastupljeno te je to područje koje bi trebalo razmotriti kao buduće poboljšanje u funkcioniranju interne revizije i u razumijevanju standarda i načela IIR.

8

Najvažniji doprinos funkcije interne revizije Ispitanici smatraju „poboljšanu učinkovitost poslovanja” i „procedure interne kontrole“ najvažnijim doprinosom njihove funkcije interne revizije. Ova činjenica u skladu je s osnovnom definicijom i glavnim ciljem funkcije interne revizije. Navedeno pokazuje da se funkcija interne revizije na hrvatskom tržištu razvija na odgovarajući način. Tvrtke koje posluju na razvijenijim tržištima češće je smatraju funkcijom koja može i mora povećati učinkovitost, djelotvornost i stratešku vrijednost. Naravno, postizanje ovih prednosti zahtjeva inicijalno ulaganje – ulaganje u ljudske potencijale interne revizije, njene procese i infrastrukturu. Kako bi se ovim trima ključnim stupovima upravljalo učinkovito i na odgovarajući način, neophodno je: poduzeti sve korake kako bi se motiviralo zaposlenike na stjecanje odgovarajućih kvalifikacija i

informiralo o najnovijim alatima i metodama u internoj reviziji; na odgovarajući načini primijeniti standarde IIR i osigurati razumijevanje zaposlenika u svim aspektima; provesti vanjski pregled programa osiguranja kvalitete kako bi se privukla pažnja ključnih osoba unutar

organizacije i povećala strateška učinkovitost interne revizije.

Opći podaci

10

Opći podaci

Sljedeći grafovi prikazuju detaljnu analizu postotka odgovora, segmentiranu prema industrijskim sektorima i prihodu. Većina tvrtki koje su sudjelovale u istraživanju posluje u financijskom sektoru (banke i osiguranja).

22%

19%

14%

14%

7%

7%

5%5%

2%5%

Financijske usluge - bankarstvo

Financijske usluge - osiguranja

Državna tijela

Drugo

Energetika (nafta i plin, električnaenergija)

Industrijska proizvodnja

Građevinska industrija i nekretnine

Financijske usluge – drugo (fondovi,leasing, itd.)

Farmaceutska i kemijska industrija

Telekomunikacije

Slika 1: U kojem se industrijskom sektoru nalazi vaša organizacija? S obzirom na prihode, više od polovice tvrtki koje su odgovorile na naše istraživanje su velike organizacije s prihodima većim od 500 milijuna kuna i s preko 1.000 zaposlenih.

28%

35%

10%

20%

8%

Preko 2 milijarde kuna

Od 500 milijuna do 2 milijardekuna

Od 200 milijuna do 500milijuna kuna

Od 50 milijuna do 200 milijunakuna

Manje od 50 milijuna kuna

Slika 2: Koliki su približno bili prihodi vaše organizacije u Hrvatskoj u 2008. godini?

Slika 1

Slika 2

11

5%

17%

15%

7%

56%

50 i manje

51 – 200

201 – 500

501 – 1.000

Iznad 1.000

Slika 3: Koliki je bio broj zaposlenih u 2008. godini u vašoj organizaciji u Hrvatskoj? Mali dio ispitanika (11%) naveo je da nema funkciju interne revizije, a iz njihovih odgovora nisu bili vidljivi uzorci među navedenim razlozima za to. Odgovori tih organizacija isključeni su iz rezultata istraživanja.

Slika 3

12

13

Organizacija

14

Organizacija funkcije interne revizije Odjeli interne revizije većinom su vrlo mali. 38% odjela interne revizije od kojih smo dobili odgovor ima samo jednog ili dva revizora. 40% tvrtki ima odjel interne revizije od troje ili četvoro ljudi, dok ih 30% u odjelima interne revizije ima 5 ili više revizora. Čini se da broj internih revizora s obzirom na broj zaposlenih u tvrtki nije u jednakoj korelaciji u svim industrijskim sektorima. Odnos između veličine tvrtke (s obzirom na broj zaposlenih) i broja internih revizora najuočljiviji je u financijskom sektoru. Isključivši vrlo velike i vrlo male tvrtke, prosječan broj zaposlenika po svakom internom revizoru je 125 u bankarskom sektoru i 300 u sektoru osiguranja. Općenito, u organizacijama izvan financijskog sektora ne postoji korelacija između broja zaposlenih i broja internih revizora, budući da je ovaj raspon vrlo širok i nedosljedan u usporedbi s financijskim sektorom. U prosjeku, broj zaposlenih po internom revizoru u tvrtkama koje su sudjelovale u istraživanju varira od 450 do 1.000.

30%

13%

19%

8%

30%

5 i više

4

3

2

1

Slika 4: Broj zaposlenih u odjelu interne revizije Većinu revizijskih aktivnosti (84%) obavlja vlastiti odjel tvrtke u Hrvatskoj. U svim drugim slučajevima uključeni su isključivo revizori grupe ili u suradnji s internim revizorima lokalne tvrtke. Regionalna i globalna istraživanja interne revizije koja je proveo PwC ukazuju da je angažman isključivo vlastitih odjela interne revizije manji jer veći broj organizacija koristi kombinaciju internih revizora grupe i vanjskih stručnih tvrtki. Preko 61% tvrtki iz popisa „Fortune 1000“ u određenom obliku i opsegu koristi eksternaliziranu internu reviziju.

11%

0%

5%

Kombinacija internih revizora tvrtke u Hrvatskoj, revizora Grupe i/ili vanjske stručne

tvrtke

U cijelosti vanjske stručne tvrtke

100% interni revizori Grupe

100% interni revizori tvrtke u Hrvatskoj

Slika 5: Tko provodi vašu internu reviziju u Hrvatskoj? Prednosti djelomične ili cjelovite eksternalizacije interne revizije uključuje stručno iskustvo, proširenu revizijsku pokrivenost i pristup najboljim primjerima iz prakse, originalnim idejama i poslovnim analizama.

Slika 4

Slika 5

15

Unutar tvrtki, najčešće je izvještavanje izvršnog rukovodstva (predsjednika Uprave, izvršnog direktora, generalnog direktora i/li Uprave). Međutim, vrijedi napomenuti da je 55% organizacija odgovorno jednom tijelu ili osobi, dok je preostalih 45% odgovorno dvama ili više. U usporedbi s globalnim istraživanjem PwC-a o internoj reviziji, više od 90% globalnih ispitanika funkcionalno su odgovorni revizijskom odboru. U financijskom sektoru (osiguranja i bankarstvo), gotovo 90% svih ispitanika odgovorno je Nadzornom odboru. K tome, samo u bankarskom sektoru više od pola ispitanika također je odgovorno i Revizijskom odboru.

84%

45%

21%

18%

Predsjedniku Uprave ili generalnom direktoru

Nadzornom odboru

Revizijskom odboru

Drugo

Slika 6: Kome je unutar vaše organizacije funkcionalno odgovoran direktor interne revizije ili vanjski pružatelj usluga? Većina ispitanika smatra da njihova funkcija interne revizije ima odgovarajuće važan status u njihovoj tvrtki. U bankarskom sektoru, postotak pozitivnih odgovora bio je vrlo visok (89%) dok je u javnom sektoru bilo najmanje pozitivnih odgovora (60%).

76% 24%DaNe

Slika 7: Vjerujete li da funkcija interne revizije (ili vanjski pružatelj usluga interne revizije) ima odgovarajući status u vašoj organizaciji? Funkcionalno težište za većinu djelatnika interne revizije je interna kontrola, poboljšavanje procesa, pravno i regulatorno usklađivanje i upravljanje rizicima. Gotovo svi ispitanici dali su više od jednog odgovora.

95%

92%

87%

82%

63%

55%

45%

21%

8%

Provjera internih kontrola

Unaprjeđenje poslovnih procesa

Revizija usklađenosti sa zakonima i propisima

Procjena i upravljanje rizicima

Transakcije i financijska revizija

Otkrivanje prijevara

Interno savjetovanje o operativnim pitanjima

Korporativno upravljanje

Drugo

Slika 8: Koje je funkcionalno težište interne revizije?

Slika 7

Slika 8

Slika 6

16

Kod približno trećine ispitanika postoji Revizijski odbor koji uključuje srednji menadžment. U bankarskom sektoru, ovaj je postotak puno viši (približno dvije trećine Revizijskih odbora uključuje srednji menadžment).

32% 68%DaNe

Slika 9: Uključenost srednjeg menadžmenta u Revizijske odbore Iznimno visok postotak odgovora dobili smo o postojanju „mission statement“ (poglavlje o internoj reviziji). Ovo je dobro polazište za bilo koju funkciju interne revizije.

81% 19%DaNe

Slika 10: Postoji „mission statement“ koji općenito definira svrhu, nadležnost, ciljeve i odgovornosti funkcije interne revizije. U usporedbi s brojem osoblja interne revizije kod svih ispitanika, većina (57%) ih ima lokalne certifikate, dok manji dio osoblja interne revizije (8%) ima međunarodne certifikate (CISA, CIA, CISM). Preko jedne trećine zaposlenih u internoj reviziji (35%) nije certificirano. Gotovo sve tvrtke ispitanici imaju barem jednog ili više zaposlenika u internoj reviziji s lokalnim certifikatom, dok približno polovica tvrtki sudionika imaju bar jednog ili više zaposlenika bez certifikata.

57%

35%

8%

0%

20%

40%

60%

Lokalni certif ikati Bez certif ikata Međunarodnicertif ikat

Slika 11: Koliko vaših revizora ima odgovarajuće kvalifikacije?

Slika 10

Slika 11

Slika 9

17

Two most important contributions made by the internal audit function over the last year are considered to be: assistance in achieving company goals and improved operating efficiency.

Očekivanja

18

Očekivanja Dvama najvažnijim doprinosima funkcije interne revizije tijekom protekle godine smatraju se: „poboljšana učinkovitost poslovanja“ i „procijenjene procedure interne kontrole i utvrđeni nedostaci“, koji odgovaraju najvažnijim funkcionalnim težištima odjela interne revizije (Slika 8).

34%

34%

11%

8%

8%

5%

Procijenjene procedure interne kontrole i utvrđeni nedostaci

Poboljšana učinkovitost poslovanja

Uspostavljeno poštivanje politika i procedura organizacije

Otkrivena prijevara

Završena procjena rizika za organizaciju

Drugo

Slika 12: Koji je bio najveći doprinos vaše interne revizije tijekom protekle godine? 27% ispitanika glavnim problemom smatra „nedovoljnu komunikaciju između interne kontrole i ključnih vlasnika udjela (višeg menadžmenta/Uprave/Nadzornog odbora)“ iza čega slijedi „nedostatak sposobnog stručnog osoblja“ u 24% organizacija. U bankarskom sektoru, kao glavni problem se pokazala nedovoljna iskoristivost prateće informatičke tehnologije. Više od četvrtine ispitanika iz javnog sektora navelo je nedostatak uredskog prostora kao jedan od glavnih problema.

27%

24%

19%

14%

5%

5%

3%

0%

14%

Nedovoljna komunikacija između interne kontrole i ključnih vlasnika udjela (višeg menadžmenta/Uprave/Nadzornog odbora)

Nedostatak sposobnog stručnog osoblja

Nedovoljno korištenje prateće informatičke tehnologije

Nedostatak odgovarajućeg budžeta

Nedostatak odgovarajućeg uredskog prostora

Radna praksa i metodologija nisu dovoljno učinkovite

Nije orijentirana na traženje prednosti ili operativnih poboljšanja

Nedovoljna usredotočenost na ključne poslovne rizike i probleme

Drugo

Slika 13: Što je najveći problem vašeg odjela interne revizije?

Slika 12

Slika 13

19

65% djelatnika interne revizije smatra da je njihov doprinos velik uz nizak trošak, dok ih samo 3% smatra da pružaju malu korist uz visok trošak.

8%

65%

3%

16%

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

velika korist, visoktrošak

velika korist, nizaktrošak

mala korist, visoktrošak

mala korist, nizaktrošak

Slika 14: Analiza koristi i troškova Približno polovica organizacija koje su sudjelovale u istraživanju izjavilo je da procijenjeni godišnji budžet za usluge interne revizije iznosi do 500 tisuća kuna. U usporedbi s godišnjim prihodom, prosječni godišnji budžet interne revizije predstavlja 0,2% tog iznosa.

11%

20%

20%

49%

Iznad 3 milijuna kuna

Od 1 milijuna do 3 milijuna kuna

Od 500 tisuća do 1 milijun kuna

Do 500 tisuća kuna

Slika 15: Procijenjeni godišnji budžet za usluge interne revizije Planirani budžet za funkciju interne revizije u 2010. godini bit će kod 78% ispitanika jednak budžetu u 2009. godini. Samo 5% organizacija planiralo je smanjenje budžeta interne revizije u 2010. godini. Većina tvrtki koje planiraju manji budžet za 2010. godinu su financijske institucije.

16%

78%

5%

Povećan u usporedbi s 2009.godini

Jednak kao i u 2009. godini

Smanjen u usporedbi s 2009.godinom

Slika 16: Planirani budžet za funkciju interne revizije 2010.

Slika 14

Slika 15

Slika 16

20

21

Radna praksa

22

Radna praksa Osobu odgovornu za internu reviziju (direktora revizije) u većini slučajeva imenuje Uprava, što je u skladu s činjenicom da je većina funkcija interne revizije odgovorna izvršnom rukovodstvu (slika 6). U bankarskom sektoru, približno polovicu direktora revizije postavlja Nadzorni odbor dok preostale postavlja Uprava. Većina odgovora „Drugo“ odnosi se na javni sektor koji je organiziran drugačije od ostalih sektora.

22%

62%

16%

Nadzorni odbor

Uprava

Drugo

Slika 17: Tko imenuje direktora ili glavnu odgovornu osobu interne revizije? Većina tvrtki ispitanika ima pripremljen godišnji plan procjene rizika

86% 14%Da

Ne

Slika 18: Pripremljen je godišnji plan procjene rizika koji čini osnovu plana revizije. Prosječan ciklus projekta interne revizije traje jedan mjesec ili manje kod polovice ispitanika, dok kod preostalih ispitanika ciklus interne revizije traje manje od 6 mjeseci (s izuzetkom 6% ispitanika koje imaju duže revizijske cikluse). Kraći revizijski ciklusi su uobičajeniji u financijskom sektoru, dok organizacije u javnom sektoru i drugim industrijama češće imaju duže revizijske cikluse.

53%

43%

3%

3%

Jedan mjesec ili manje

Od jednog do šest mjeseci

Od šest do devet mjeseci

Dulje od jedne godine

Slika 19: Prosječno vrijeme trajanja ciklusa projekta interne revizije

Slika 18

Slika 17

Slika 19

23

Samo četvrtina ispitanika redovito provodi „skills gap“ analizu.

24% 76%Da

Ne

Slika 20: Redovito se provodi „skills gap“ analiza. U pogledu obrazovanja, za interne revizore postoji individualni plan obrazovanja kod 68% sudionika istraživanja.

68% 32%DaNe

Slika 21: Za sve interne revizore postoji individualni plan obrazovanja. Djelatnici interne revizije imaju sve veću podršku u obliku računalnih alata. Ovo istraživanje otkrilo je da 65% organizacija koristi računalne alate i tehnologije za provođenje revizijskog testiranja. U javnom sektoru, samo 40% ispitanika koristi računalne tehnologije za revizijsko testiranje.

65% 35%DaNe

Slika 22: Za provođenje revizijskog testiranja koriste se računalni alati i tehnologije. 92% ispitanika izjavilo je da je njihova revizijska radna dokumentacija u papirnatom obliku. K tome, polovica ispitanika čuva dio svoje revizijske radne dokumentacije u elektronskom obliku. Tek mali broj odjela interne revizije koristi vanjski softver za dokumentiranje revizijskih radnih papira.

92%

51%

8%

Uglavnom papiri

Interni softver tvrtke

Vanjski softver (TeamMate, AutoAudit, ostalo)

Slika 23: U kojem je uglavnom obliku radna dokumentacija revizije? 65% ispitanika izjavilo je da interna revizija pokriva i reviziju informacijske tehnologije. Ako se isključe banke i osiguranja (koje prema zahtjevu Hrvatske narodne banke i HANFA-e moraju obuhvatiti informacijske tehnologije vlastitom internom revizijom), broj ispitanika kod kojih su obuhvaćene informacijske tehnologije kao područje interne revizije smanjuje se na 53%.

65% 32%

3% Da

Ne

Da/ne

Slika 24: Interna revizija pokriva i reviziju informacijske tehnologije.

Slika 20

Slika 21

Slika 22

Slika 23

Slika 24

24

25

h We have found out that 66% of respondents are following the Standards of the Institute of Internal Auditors.

61% 13% 26%1

Yes

No

Don’t know

Figure 25: Is the internal audit function following the Standards of the Institute of Internal Auditors? However, only 14 % of the companies declare complete compliance with the Standard 1311.

Kvaliteta

26

Kvaliteta Prema odgovorima ispitanika 89% tvrtki smatra da poštuje standarde Instituta internih revizora.

89%

6% 5% Da

Ne

Ne znam

Slika 25: Poštuje li interna revizija standarde Instituta internih revizora? Međutim, samo 18% organizacija potvrdilo je potpunu usklađenost sa standardom 1311.

18%

67%

15%

Potpuna usklađenost

Djelomična usklađenost

Neusklađenost

Slika 26: Interne procjene trebale bi uključivati (a) kontinuirano praćenje i (b) periodične procjene rada interne revizije (Standard 1311). Odgovarajuće praćenje rješavanja nalaza i preporuka interne revizije jedan je od najvažnijih čimbenika u pogledu učinkovitosti interne revizije. 89% organizacija koje su sudjelovale u istraživanju smatra da postoji učinkovit proces praćenja rješavanja nalaza i preporuka interne revizije. Međutim, izvan financijskog sektora, približno jedna četvrtina organizacija nema učinkovito praćenje primjene preporuka interne revizije.

89% 11%DaNe

Slika 27: Postoji učinkovit proces praćenja rješavanja nalaza i preporuka interne revizije.

Slika 25

Slika 27

Slika 26

27

Samo 19% ispitanika ima formalni sustav mjerenja i procjene učinkovitosti interne revizije, dok ih 81% ima jedino neformalni sustav mjerenja i procjene učinkovitosti interne revizije.

19% 81%DaNe

Slika 28: Postoji formalni sustav mjerenja i procjene učinkovitosti interne revizije. Kod organizacija koje su sudjelovale, odjeli interne revizije mjere svoju učinkovitost na različite načine, od čega ih 85% to čini putem pismenih i usmenih povratnih informacija od višeg menadžmenta ili revizijskog odbora, dok ih najmanji postotak, 9%, to čini smanjenjem naknade za vanjsku reviziju. Ovo ukazuje na moguću potrebu poboljšanja komunikacije između eksternih i internih revizora, odnosno usklađenje i povećanje efikasnosti njihovog rada.

85%

35%

26%

15%

9%

9%

Usmena ili pismena povratna informacija od višeg menadžmenta ili Revizijskog odbora

Prepoznate uštede ili povrat troška

Nematerijalne beneficije (usklađivanje s ciljevima Uprave)

Anketa o zadovoljstvu korisnika revizije

Smanjenje naknade za vanjsku reviziju

Drugo

Slika 29: Kako vaš odjel interne revizije mjeri svoju učinkovitost? Iako je 89% organizacija smatra da poštuju standarde Instituta internih revizora (Slika 25), samo 8% već je provelo vanjsku analizu kvalitete, dok je samo 6% planira provesti u 2010. godini. To je procedura koju bi stručni neovisni evaluator koji ne pripada organizaciji trebao provesti najmanje jednom u pet godina u skladu sa standardom 1312.

8%

6%

56%

31%

Tijekom 2009. godine

Tijekom 2010. godine

Nije odlučeno

Nije planirano

Slika 30: Jeste li proveli vanjsku procjenu?

Slika 30

Slika 28

Figure 29

28

29

Autori

30

O PricewaterhouseCoopersu Više od 163,000 ljudi radi u 151 zemlji, međusobno razmjenjujući stajališta, iskustva i rješenja kako bi ponudili inovativna gledišta i savjete posebno za svaku vrstu problema. PwC u Hrvatskoj ima više od 100 revizora, konzultanata i drugih zaposlenika. Zapošljavamo više od 25 međunarodno i lokalno certificiranih ovlaštenih revizora te zaposlenih s drugim stručnim certifikatima, s više od 15 godina iskustva u reviziji. Usluge koje PwC nudi organizirane su u tri grupe – Revizija i računovodstvene usluge, Porezne i regulatorne, te Konzultantske usluge, a u svakoj od njih rade visoko kvalificirani i iskusni stručnjaci. Portfelj klijenata uključuje neke od najvećih hrvatskih i međunarodnih tvrtki. U Hrvatskoj. Naša uska suradnja s ekonomskim i državnim tijelima omogućava nam da pratimo okruženje u kojem organizacije posluju u Hrvatskoj, a koje se mijenja velikom brzinom. Usluge interne revizije PricewaterhouseCoopersa pomažu tvrtkama povećati vrijednost i poboljšati učinkovitost interne revizije pronalazeći rješenja koja su u skladu sa specifičnim situacijama i potrebama klijenata. Bilo da se radi o pružanju djelomično ili potpuno eksternalizirane usluge interne revizije, transformaciji interne revizije ili pomoći pri uspostavljanju te funkcije, stavljamo na raspolaganje široko znanje o toj temi uz stručnjake koji poznaju industrijski sektor kojem naš klijent pripada te pripadajuća područja tehničkih rizika. Usluge koje pružamo uključuju: djelomičnu i potpunu eksternalizaciju, transformaciju interne revizije, pregled programa osiguranja kvalitete, obuke glede interne revizije i usluge uspostavljanja interne revizije. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.pwc.com/hr ili kontaktirajte: Tamara Maćašović tel.: +385 1 6328 843 tamara.macasovic@hr.pwc.com

O Hrvatskom institutu internih revizora HIIR je član Instituta internih revizora i Europske konfederacije instituta internih revizora. Glavna uloga Instituta je promoviranje i razvoj stručnog djelovanja zvanja internog revizora s ciljem postajanja vodećeg autoriteta po pitanjima razvoja interne revizije, sustava interne kontrole, a uz to steći reputaciju na području gospodarske administracije i regulative za tvrtke u Hrvatskoj. Cilj aktivnosti je obrazovati, normirati i uspostaviti metodologije te imati savjetodavnu ulogu na području interne revizije, administracije, kontrole i regulacije tvrtki i organizacija. Za daljnje informacije, posjetite našu internetsku stranicu www.hiir.hr ili kontaktirajte: mr. Stanko Tokić, dipl.oecc. Predsjednik HIIR-a

31

32

PricewaterhouseCoopers (www.pwc.com) pruža računovodstvene i porezne usluge te usluge poslovnog savjetovanja specijalizirane prema industrijskom sektoru, kako bi izgradio povjerenje javnosti i povećao vrijednost našim klijentima i njihovim udjelničarima. Više od 163.000 ljudi u 151 zemlji diljem mreže razmjenjuju svoja razmišljanja, iskustva i rješenja kako bi razvili nova gledišta i praktične savjete. © 2009 PricewaterhouseCoopers. Sva prava pridržana. „PricewaterhouseCoopers” odnosi se na PricewaterhouseCoopers d.o.o. ili, ovisno o kontekstu, na globalnu mrežu PricewaterhouseCoopersa ili druge tvrtke unutar mreže, od kojih je svaka zasebna i neovisna pravna osoba.