Internet Bankarstvo

1. UVOD

Internet bankarstvo je financijski servis banke koji omogućava korisniku

osobno i izravno obavljanje i pregled financijskih transakcija i stanja. Korisnikom

servisa Internet bankarstva za autorizirane transakcije može postati građanin koji u

banci ima otvoren račun ako prihvati Opće uvjete korištenja Internet bankarstva.

Korisnik može koristiti servis Internet bankarstva nakon što mu se u banci odobri

zahtjev te preuzme identifikacijski token. Banka, prilikom pristupa u Internet

bankarstvo, nudi određeni opseg usluga, koje korisnik prihvaća potpisom zahtjeva.

Ugovoreni opseg usluga se može naknadno proširiti uz korištenje već postojećeg

identifikacijskog tokena. Također je moguće ugovoriti korištenje više identifikacijskih

tokena za isti opseg usluga. Identifikacijski token je uređaj koji se dodjeljuje korisniku

radi sigurnosti korištenja Internet bankarstva, a aktivira se upisom PIN-a kojeg

korisnik sam definira.

U ovom seminaru prikazat ćemo primjenu bankarstva putem Interneta za

pravna lica i to na primjeru Raiffeisenbank Austria d.d. kao najveće i prve strane

banke na području Hrvatske. RBA se može pohvaliti time što je prva u našu zemlju

uvela upotrebu Internet bankarstva, čija se usluga danas pruža u gotovo svim

bankama na našem području.

Ovo je najudobniji i najbrži način vođenja poslovnih financija. Upotrebom

usluge klijenti su pošteđeni kupovine obrazaca i čekanja pred bankovnim šalterima, a

poslovanje je sigurno, brzo i diskretno. 2

1. RAIFFEISENBANK AUSTRIA

Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb prva je banka osnovana u Hrvatskoj

inozemnim kapitalom. Do danas su osnovane podružnice i poslovnice u osamnaest

naših gradova: Bjelovaru, Čakovcu, Dubrovniku, Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci,

Samoboru, Sesvetama, Sisku, Slavonskom Brodu, Splitu, Šibeniku, Umagu,

Varaždinu, Velikoj Gorici, Zadru i Zagrebu. RBA je dio međunarodne bankarske

mreže; RZB sa sjedištem u Beču središnja je institucija austrijske Raiffeisen

bankarske grupe (RBG) koja je najmoćnija bankarska grupacija u Austriji i u čijem je

vlasništvu RBA. Osim u Hrvatskoj, RZB nudi komercijalne, investicijske i bankarske

usluge za stanovništvo u sljedećim zemljama: Albaniji, Bjelorusiji, Bosni i

Hercegovini, Bugarskoj, Češkoj, Kosovu, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Rusiji,

Slovačkoj, Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori te Ukrajini.

Orijentiranost RBA prema klijentima i visokim bankarskim standardima

potvrdile su i brojne nagrade koje je osvojila u zemlji i inozemstvu, a koje su ujedno i

dodatni poticaj da Banka kontinuiranim razvojem svojih proizvoda stvara nove

dimenzije bankarskog poslovanja. Među brojnim nagradama posebno se ističu one

magazina Euromoney za najbolju inozemnu banku u Hrvatskoj u razdoblju od 1997.

do 2000. godine, te tri uzastopne "Zlatne kune", nagrade Hrvatske gospodarske

komore, za najuspješniju banku u Hrvatskoj u 2000., 2001. i 2002. godini.

Zabatni križ zaštitni je znak kojeg koriste gotovo sve članice austrijske

Raiffeisen bankarske grupe. Znak se sastoji od dvije stilizirane,

prekrižene konjske glave koje se stavljaju na sljeme kuće. Vjerovalo se

da zabatni križ na krovu kuće štiti ukućane od svih vanjskih opasnosti i

zla. Zabatni križ prihvaćen je kao zaštitni znak još 1877. godine, za života F.W.

Raiffeisena, osnivača i mentora Raiffeisen korporacijskog pokreta. Danas je zabatni

križ jedan od najpoznatijih zaštitnih znakova u Austriji i diljem svijeta predstavlja RZB

brand.

Upravu RBA sačinjavaju stručnjaci čije iskustvo kroz dugogodišnji rad u

bankarstvu i financijama uspješno razvija nove proizvode i usluge, usavršava

djelatnike te proširuje poslovnu mrežu. Čine je predsjednik Uprave Zdenko Adrović,

te tri člana: Lovorka Penavić, Jasna Širola i Vlasta Žumbrunić Pick. 3

2. INTERNET BANKARSTVO

3.1. RAZLIKA IZMEĐU USLUGA I ROBA

Internet bankarstvo je usluga koju danas možemo dobiti u većini banaka RH.

Većina definicija usluga ističe njezinu neopipljivost, kao suprotnost opipljivosti roba.

Još bolja definicija je da je usluga nešto što se troši i proizvodi istodobno. Ona stoga

nikada ne postoji; primjećuje se samo rezultat nakon djela. U knjizi Roger G.

Schroedera je naveden primjer šišanja. Mi slobodno možemo navesti i usluge

Internet bankarstva, na primjer transakcije s računa korištenjem Interneta: dok vršimo

transakciju usluga je potrošena istodobno dok je i proizvedena, ali je efekt, odnosno

rezultat usluge očigledan i traje neko vrijeme.

Vrlo važna razlika između usluge i robe je u njihovoj proizvodnji i potrošnji,

koja je kod usluga isstodobna. To naglašava činjenicu da je kupac doveden u

direktan kontakt s proizvodnjom. Kupac je stoga, važan izvor nesigurnosti koju je

teško kontrolirati. Usluga također mora biti dovedena do kupca ili kupac mora biti

«doveden» do usluge. Ona se ne može proizvesti na jednom mjestu i otpremiti do

drugog, kao što se mogu robe, niti može biti uskladištena.

Norman (1984) ističe da se usluga sastoji od djelovanja i međudjelovanja, što

su socijalni kontakti. Usluga je više od proizvodnje nečeg neopipljivog: ona je

socijalno međudjelovanje između proizvođača i korisnika. To ističe važnost korisnika

koji je duboko uključen u proizvodni proces i ss njime povezan interakcijama.

Sljedeća tabela prikazuje osnovne razlike usluga i roba: 4

Tvornička proizvodnja Uslužna proizvodnja

Proizvod je opipljiv Usluga je neopipljiva

Vlasništvo se prenosi u trenutku kupnje Vlasništvo se općenito ne prenosi

Proizvod se može preprodati Ponovna prodaja nije moguća

Proizvod se može pokazati prije kupnje Proizvod ne postoji prije kupnje

Proizvod se može uskladištiti kao zaliha Proizvod se ne može uskladištiti

Proizvodnja prethodi potrošnji Proizvodnja i potrošnja događaju se

istodobno

Proizvodnja i potrošnja mogu biti

prostorno odvojene

Proizvodnja i potrošnja moraju se

događati na istoj lokaciji

Proizvod se može transportirati Proizvod se ne može transportirati

(premda se proizvođači mogu)

Proizvođač prodaje Kupac sudjeluje direktno u proizvodnom

procesu i može čak izvesti dio

proizvodnje

Indirektni je kontakt moguć između

kompanije i kupca

U većini je slučajeva direktni kontakt

potreban

Proizvod se može izvesti Usluga se, naravno, ne može izvesti, ali

sustav isporuke usluge može

Poslovanje je organizirano po funkcijama

kod čega su prodaja i proizvodnja

odvojene

Prodaja i proizvodnja ne mogu se

funkcionalno odvojiti 5

3.2. UPOTREBA INTERNET BANKARSTVA

Prema usporednim podacima iz više zemalja 2002. i 2003. godine, može se

uočiti trend povećanja broja onih koji koriste Internet bankarstvo. Internet bankarstvo

još se uvijek češće koristi u Austriji, Sloveniji i Češkoj, nego u Hrvatskoj i nekim

drugim istočno-europskim zemljama.

U Hrvatskoj raste udio onih koji imaju osobno računalo, pristup Internetu kao i

udio korisnika Interneta. Prema rezultatima GfK projekta “Poslovanje Internetom” u

ožujku 2004. godine, 39% odrasle populacije (populacije starije od 15 godina) ili

nešto više od 1.4 milijuna koristi osobno računalo, a sličan je i udio onih koji imaju

mogućnost pristupa Internetu (38%). 88% onih koji koriste računalo imaju ujedno i

pristup Internetu. Broj korisnika Interneta je 33% ili nešto više od 1.2 milijuna. Udio

korisnika Internet bankarstva iznosi 2% odrasle populacije što bi odgovaralo oko

98.000 korisnika . Namjeru korištenja Internet bankarstva u tekućoj godini ima 1%

odrasle populacije, što je oko 40 000 ljudi.

Najveći interes za e-bankingom pokazuju klijenti Zagrebačke, Privredne, te

Raiffeisen banke. Njihovi tržišni udjeli iznose: Zagrebačka 59%, Privredna 19%,

Raiffeisenbank 10%. Tržišni udio ostalih banaka iznosi 12%.

Korisnici e-bankinga najčešće su iz regije Zagreb i okolica, više je onih koji su

u dobi 25 do 39 godina starosti, više stručne spreme. Obično su to klijenti koji koriste

u bankama veći broj usluga (6 i više).

Spremnost za obavljanje transakcija putem Interneta veća je kod više

obrazovanih te onih s višim osobnim primanjima. 6

0

1

2

3

4

5

6

7

Nema

osobnih

prihoda

Do

1200kn

1200 -

2000kn

2001 -

3900kn

3901 -

5500kn

Preko

5500kn

0

1

2

3

4

5

6

(Ne)završena

osnovna

škola

Srednja

škola - 3

godine

Srednja

škola - 4

godine

Viša škola /

Fakultet

Korištenje Internet bankarstva s obzirom na obrazovanost:

Korištenje Internet bankarstva s obzirom na primanja:

Internet bankarstvo zahvaljujući Internetu i suvremenoj tehnologiji, ima niz

prednosti, od kojih su najznačajnije: brzina i kvaliteta provodenja platnog prometa,

racionalno korištenje vremena i ubrzavanje dostave naloga za plaćanje, brzo

izvješćivanje o obavljenim transakcijama, mogućnost on-line upita o stanju i

prometima po računu i drugo. 7

Prihvaćanjem te usluge klijent izbjegava razna davanja, poput provizija na

plaćanje, i moguće probleme uzrokovane radnim vremenom i gužvom u banci. Sve

što Vam je potrebno za poslovanje s bankom jest mogucnost pristupa bilo kojem

računalu koje ima mogućnost pristupa internetu, jer nema vezanosti korisnika za

računalo na kojem je instalirana programska podrška za poslovanje s bankom. 89

Korisnička aplikacija je jednostavna za korištenje i potpuno Web orjentirana.

Dakle, Web browser i Internet konekcija su dovoljni za sve buduće operacije s

Bankom.

Korisnička aplikacija nudi opcije za:

Vršenje unutrašnjeg platnog prometa (UPP)

• Uvid u stanje po transakcijskom računu

• Pregled i ispis prometa i izvoda po transakcijskom računu

• Trenutno izvršenje naloga u korist računa primatelja unutar ili van

Banke

Vršenje inozemnog platnog prometa (PPI)

• Uvid u stanje po deviznim računima

• Pregled i ispis prometa po deviznim računima

• Slanje naloga za izvršenje doznake u inozemstvu

• Vršenje različitih transfera kao npr: transfer sa deviznog na transakcijski

račun, sa deviznog računa na devizni račun u domaćoj banci i

konverzija.

Poslovanje za strana pravna lica (nerezidenti)

• Pregled stanja po računima

• Pregled prometa za određeni račun

• Plaćanje u inozemstvo

• Transfer na devizni račun rezidenta i nerezidenata otvoren u domaćoj

banci, te transfer na transakcijski račun. 10

3.1. VRŠENJE UNUTRAŠNJEG PLATNOG PROMETA

Nakon što smo izabrali opciju unutrašnjeg platnog prometa otvaraju nam se

dva prozora: programski meni i aktivni prozor. Programski meni je smješten s lijeve

strane i predstavlja vezu između izabranih dijelova programa. Meni sadrži nekoliko

tipki sa pripadajućim ikonama. Svojim sadržajem i grafičkim prikazom opisuje

stranicu koja se pojavljuje pozivom na traženu tipku. Ime registriranog korisnika

vidljivo je u gornjem desnom uglu. Najveci prostor programa zauzet je aktivnim

prozorom. Aktivni prozor prikazuje trenutno obradive podatke. U dijelu aktivnog

prozora vrši se pregled stanja na računima, pregled prometa i izvoda, unos naloga za

plaćanje itd.

3.1.1. RAČUNI

Izborom opcije “Računi” ukazuje se stranica na kojoj korisnik može vidjeti listu

svih računa za koje je ovlašten, kao i detaljne informacije o tim

računima prikazanim u tabeli. Svaki red tabele sadrži sljedeće podatke:

• Račun,

• Valuta,

• Kumulativni saldo – ukupno stanje na promatranom računu.

• Datum zadnje promjene – datum kada se dogodila zadnja promjena

kumulativnog stanja na računu.

• Dnevni saldo – prikazuju se sve promjene na računu koje su se dogodile

tokom današnjeg dana. Dnevni saldo se “osvježava” svakih 30 min. Po

završetku dana dnevni saldo postaje 0,00.

• Stanje u redu čekanja – ako korisnik nema dovoljno sredstava na računu,

nalog ce se nalaziti u stanju čekanja. Također, nalog ce biti u čekanju sve dok

se ne obradi u banci.

Prikaz (dugme "Prikaži" postaje aktivno ukoliko je stanje čekanja veće od 0,00, a

klikom na njega se dobije lista transakcija koje se nalaze u redu čekanja).

3.1.2. PROMET

Klikom na opciju «Promet» otvara se na kojoj se može izvršiti pregled prometa

za određeni račun u nekom vremenskom periodu slijedite proceduru: 11

1. Odabrati račun iz padajuće liste, gdje se nalaze svi računi za koje je ovlašten

korisnik.

2. Unijeti vremenski period za koji želite vršiti pregled prometa.

3. Pri pregledu prometa može se naznačiti žele li se pratiti transakcije U korist, Na

teret ili obje.

4. Kliknuti na dugme “Prikaz”.

Dodatno, korisnik može odrediti koliko naloga (transakcija) treba biti prikazano na

jednoj strani.

3.1.3. IZVODI

Izborom opcije “Izvodi” na glavnom meniju, otvara se stranica za pregled

izvoda po računu za određeni datum, potrebno je slijediti proceduru:

1. Iz padajuce liste izabrati račun za koji se želi pregledati izvod. Treba napomenuti

da se u listi nalaze računi za koje je ovlašten specificirani korisnik.

2. Odabrati željeni Broj izvoda.

3. Kliknuti na dugme Prikaz. Dobije se tabelarni prikaz svih transakcija za izabrani

izvod.

U zaglavlju tabele pored osnovnih podataka o komitentu (oznaka racuna u banci za

koju je vezan transakcijski racun i naziv komitenta), prikazani su sljedeći podaci:

• Datum izvoda,

• Prethodni saldo,

• Ukupno na teret – suma svih plaćanja koja su vršena sa računa komitenta za

specificrani datum

• Ukupno u korist, - suma svih plaćanja koja su vršena na račun komitenta za

specificrani datum,

• Novi saldo (završno stanje),

• Valuta,

• TRN (transkacijski racun komitenta).

Detalji izvoda (tijelo) sadrže sljedece podatke o pojedinacnim nalozima

(transakcijama):

• Nalogodavac/Nalogoprimac (zavisno od vrste transakcije),

• Datum dokumenta/ Datum valute,

• Svrha plaćanja, 12

• Dokument (reklamacijski broj transakcije),

• Na teret (iznos na teret (minus znači storno)),

• U korist (iznos u korist (minus znači storno)),

• MT100 (dokaz da je transakcija zaista obrađena)

Prilikom pregleda izvoda, korisnik može specificirati koliko naloga (transakcija)

može maksimalno da bude prikazano na jednoj strani.

3.1.4. PAKETI

Izborom opcije «Paket», skup platnih naloga kojima se tereti račun, korisnik

može pripremiti više naloga u jednom paketu i tako ih poslati u banku na obradu.

Priprema, slanje i obrada paketa su faze u ciklusu kroz koji prolazi svaki paket.

Prolazeći kroz navedne faze paket mjenja svoj status, tako da može biti:

• Otvoren – prvi status u pripremi paketa. Da bi korisnik mogao pripremiti naloge

koje želi poslati u banku mora otvoriti paket u koji ce rucno ukucati naloge.

Nakon unosa svih naloga, paket se mora zatvoriti čime prelazi u status

“Zatvoren”. Pravo otvaranja paketa, unosa naloga i zatvaranja paketa imaju

samo korisnici koji su ovlašteni kao unositelji.

• Zatvoren – drugi status u pripremi paketa. Treba istaknuti da zatvoren paket

još uvjek nije poslan u banku, tako da korisnik ima mogućnost provjere

pripremljenih naloga. Zatvoren paket se treba potpisati.

• Djelimicno potpisan - kada za račun sa kojeg se vrši plaćanje postoji više

ovlaštenih potpisnika (kolektivni potpis), zatvoreni paket nakon prvog

potisivanja prelazi u status “djelimično potpisan”. U tom slučaju se svi

potpisnici moraju prijaviti u sistem (pokretanjem aplikacije) i potpisati paket.

Tek kada svi potpisnici potpišu paket on prelazi u status “poptisan/u obradi”.

Od tog trenutka, nalozi u paketu se ne mogu mijenjati jer je paket poslan u

banku.

• Potpisan / u obradi – u trenutku kada korisnik (ili više njih) potpiše paket, on se

šalje u banku i prelazi u satus “potpisan /u obradi”. Tada se u banci vrši

obrada naloga iz promatranog paketa. Tek kada se svi nalozi iz paketa

obrade, paket prelazi u status “u arhivu”.

• U arhivu - kao što je rečeno, tek nakon obrade svih naloga iz promatranog

paketa, paket automatski prelazi u status “u arhivu” i tu se zadržava. 13

Da bi se izvršio pregled paketa za odgovarajuci račun potrebno je slijediti proceduru:

1. Odabrati račun u iz padajuće liste. Napominjemo da se u listi nalaze isključivo oni

računi za koje je ovlašten korisnik.

2. Unijeti datum u polje Datum kreiranja paketa od ... do., da bi se specificirao

vremenski period za koji želite pregledati pakete za izabrani račun.

3. Označiti status paketa.

4. Kliknuti na dugme Prikaz.

Za specificirani račun i vremenski period, dobije se tabelarni prikaz svih paketa koji

se nalaze u navedenom statusu.

3.1.5. RUČNI UNOS

Da bi korisnik mogao izvršiti unos i pripremu platnih naloga, potrebno je

pokrenuti opciju “Ručni unos” na glavnom meniju. Nalog za plaćanje je moguće

dodati u otvoreni paket (ako isti postoji) ili kreirati novi paket u koji unosite podatke za

novi platni nalog. Da bi se mogao unijeti nalog za plaćanje potrebno je slijediti

proceduru:

1. Iz padajuće liste izabrati račun za koji želite kreirati nalog.

2a. Ako želite dodati nalog u postojeći otvoreni paket, kliknite na dugme “Izaberi”

pored naziva promatranog paketa.

2b. Ako želite unijeti naloge u novi paket, unesite odgovarajući opis paketa i izaberite

opciju “Novi paket”

U oba slučaja, bilo da se nalog dodaje u postojeći ili se kreira novi paket otvara se

stranica prikazana na sljedećoj slici. Na promatranoj stranici se dobije elektronska

forma naloga za plaćanje, koja u potpunosti odgovara originalnim obrazcima.

Kao što se vidi, korisnik ima mogućnost vršiti unos dvije vrste naloga:

-Opći nalog za plaćanje

-Nalog za javne prihode

Za obje vrste naloga, polja o nalogodavcu su read-only tipa: automatski se

popunjavaju od strane aplikacije i ne mogu se mjenjati. Ta polja su: račun koji se

zadužuje (račun mora biti aktivan) i naziv, adresa i telefon nalogodavca.

Polja koja popunjava korisnik, a koja su zajednička za oba tipa naloga su:

• Račun u korist - Ovo je obavezno polje u koje se upisuje racun nalogoprimca.

• Iznos - Polje je obavezno i mora biti vece od 0,00 14

• Svrha plaćanja - Obavezno je prvo polje maksimalne dužine 35 znakova.

Slova Š, š, Č, č, Ć, ć, Ð, d, Ž, ž, kao i specijalne znakove *, - . i sl. aplikacija

ne podržava.

• Korisnik uplate (nalogoprimac) - Obavezno je prvo polje, maksimalne dužine

35 znakova. Slova Š, š, C, c, C, c, Ð, d, Ž, ž, kao i specijalne znakove *, - . i sl.

aplikacija ne podržava.

• Datum valute - Polje je obavezno. Datum mora biti veći ili jednak od današnjeg

datuma. 15

2.2. VRŠENJE INOZEMNOG PLATNOG PROMETA

3.2.1. RAČUNI

Pokretanjem aplikacije «Računi» otvara se forma na kojoj je moguće izvršiti

pregled stanja na računima za domaći i inozemni platni promet.

Uz svaki od navedenih računa moguće je pregledati sljedeće informacije:


• Datum zadnje promjene – datum kada se dogodila zadnja promjena kumulativnog

stanja na računu.

• Dnevni saldo – prikazuju se sve promjene na računu koje su se dogodile tijekom

današnjeg dana. Dnevni saldo se “osvježava” svakih 60 min. Po završetku dana

dnevni saldo postaje 0,00.

• Stanje u redu čekanja –nalog će biti u stanju čekanja sve dok se ne obradi u banci.

• Prikaz (dugme "Prikaži" postaje aktivno ukoliko je stanje čekanja veće od 0,00, a


3.2.2. PROMET I PAKETI

Klikom na opciju «Promet» otvara se stranica identična onoj opisanoj za

unutrašnji platni promet. Procedura pripreme i slanja paketa također je ista za

unutrašnji platni promet, kao i za platni promet sa inozemstvom, gdje prolazeći kroz

različite faze paket mijenja svoj status, tako da može biti otvoreni, zatvoreni,

djelomično potpisan, potpisan / u obradi, te u arhivu.

Kod opcije «Ručni unos» postupak ulaska isti je kao i kod unutrašnjeg platnog

prometa. Razlika je u mogućnosti unosa dvije vrste naloga:

- obični devizni nalog (ino doznaka i službeni put)

- devizni konsignacioni nalog

3.2.3. PRILIVI

Izborom opcije «Prilivi» na glavnom meniju, otvara se forma kojom se vrši

pregled raspoređenih i neraspoređenih priliva pristiglih iz inozemstva, potrebno je

slijediti sljedeću proceduru:

1. Izabrati Račun za koji se vrši pregled priliva

2. Odrediti vremenski period za koji se vrši pregled priliva

3. Izabrati status priliva. Inače, svaki priliv prolazi kroz više statusa: 16

− Neraspoređen priliv je uvjek u statusu Otvoren.

− Pripremljeni priliv sa izabranim računom na koji će se izvršiti raspored je u statusu

Zatvoren, i još uvjek nije poslan u obradu

− Nakon potpisivanja, raspored priliva je u statusu Potpisan/u obradi i nikakve

naknadne promjene nisu dozvoljene.

− Kada se u banci izvrši raspored priliva na izabrani račun, priliv prelazi u status U

arhivu.


U tom trenutku će se prikazati lista priliva za izabrani račun, u navedenom statusu i

specificiranom vremenskom periodu.

Ako se prilikom pregleda priliva izabere status Otvoren, prikazat će se lista svih

neraspoređenih priliva. Za svaki pojedinačni priliv su navedeni podaci:

• broj i status priliva,

• neto iznos i valuta,

• datum priliva,

• podaci o nalogodavcu od kojeg je stigao priliv,

• status priliva postavljen kao Nepotpun.

Inače, svi neaspoređeni prilivi imaju status Nepotpun i takvi se ne mogu poslati na

obradu.

Uz svaki prikazani priliv postoje aktivna dugmad koja omogućavaju:

1. Detaljan pregled priliva i pripremu njegovog rasporeda

2. Zatvaranje pripremljenog priliva.

3. Štampanje izvještaja o prilivu pristiglom iz inozemstva.

Forma za pregled i pripremu rasporeda prilva je podjeljena na tri cjeline (stranice):

1. Osnovni podaci

2. Rapored priliva

3. Registratske prijave

Ako se prilikom pregleda priliva izabere status Zatvoren, prikazat će se lista

svih rasporeda priliva, koji su spremni za slanje u banku na obradu. Uz svaki od

navedenih priliva postoje aktivne opcije koje omogućavaju:

- Vraćanje priliva u status otvoren, ako se želi naknadna promjena rasporeda, budući

da se u statusu Zatvoren priliv ne može mijenjati. 17

- Potpisivanje pripremljenog rasporeda priliva i slanje u banku na obradu,

- Svaki priliv iz liste je moguće štampati.

Rasporedi priliva koji su uspješno obrađeni u banci poprimaju status U arhivu.

Pri pregledu arhiviranih priliva, u listi se mogu naći dvije vrste priliva:

− Uspješno obrađeni prilivi

− Odbijeni raspored priliva.

3.2.4. TRANSFERI

Opcija «Transferi» omogućava prijenos sredstava sa “čvrstog” deviznog

računa. Vrste transfera koji se mogu izvšiti su:

1. Transfer na transakcijski račun nalogodavca otvoren u RBA ili u drugoj

domaćoj banci. Također je dozvoljen transfer na transakcijski račun drugih korisnika,

2. Transfer na devizni račun nalogodavca otvoren u drugoj domaćoj banci. Dozvoljen

je i transfer na devizni račun drugih korisnika u RBA ili u drugoj domaćoj banci,

3. Konverzija iz početne u krajnju valutu na čvrstom deviznom računu nalogodavca.

Izborom opcije Transferi na glavnom meniju postaju aktivne dvije podopcije:

− Unos

− Pregled.

Za unos transfera potrebno je slijediti sljedeću proceduru:

1. Na početku forme izabrati “čvrsti” devizni račun sa kojeg se vrši transfer.

2. Izabrati tip transfera iz padajuće liste.

3. Polja koja se tiču nalogodavca: račun, banka i poduzeće su unaprijed popunjena i

ne mogu se mijenjati. Valuta na teret je unaprijed popunjena i jednaka je valuti uz

izabrani račun sa kojeg se vrši transfer. U polju Datum plaćanja je automatski

postavljen današnji datum.

4. Valutu u korist bira nalogodavac. U zavisnosti od tipa transfera, postoje

ograničenja pri izboru ove valute.

5. Potrebno je unijeti jedan od iznosa na teret ili u korist, ali ne oba istovremeno.

6. Unijeti podatke o nalogoprimcu: račun, banka i naziv korisnika (nalogoprimca)

7. Kliknuti na dugme Potvrdi.

Pregled pripremljenih transfera i slanje u banku na obradu se odvija po istom

principu kao i slanje naloga i rasporeda priliva. Tako, svaki transfer prolazi kroz više

statusa od pripreme do njegove realizacije. Statusi u kojima se može naći transfer su:

Otvoren, Zatvoren, Djelimično potpisan, Potpisan/u obradi i U arhivu. Da bi se izvršio 18

pregled transfera u pojedinim statusima potrebno je izabrati opciju Pregled (transfera)

na glavnom meniju.

Procedura za pregled transfera:

1. Odrediti vremenski period za koji se želi izvršiti pregled transfera.

2. Izabrati status transfera


3.2.5. PORUKE

Opcija «Poruke» omogućava razmjenu poruka između administratora u banci i

krajnjih korisnika. Moguće je izvršiti pregled:

- primljenih poruka od admistratora iz banke

- poslanih poruka, u određenom vremenskom periodu.

Također, može se primjetiti i opcija Nova poruka. 19

2.3. POSLOVANJE ZA STRANA PRAVNA LICA (NEREZIDENTI)

3.3.1. RAČUNI

Pokretanjem aplikacije otvara se forma na kojoj je moguće izvršiti pregled

stanja na računima. Potrebno je izabrati opciju Strani platni promet i klknuti na dugme

Prikaz. U listi će se pojaviti svi računi za promatranog nerezidenta koji su prijavljeni u

sustav elektronskog bankarstva i na kojima postoji promet.

Uz svaki od navedenih računa moguće je pregledati iste informacije kao i kod

vršenja inozemnog platnog prometa:


• Datum zadnje promjene – datum kada se dogodila zadnja promjena kumulativnog

stanja na računu.

• Dnevni saldo – prikazuje sve promjene na računu koje su se dogodile tijekom

današnjeg dana. Dnevni saldo se “osvježava” svakih 60 min. Po završetku dana

dnevni saldo postaje 0,00.

• Stanje u redu čekanja – nalog će biti u stanju čekanja sve dok se ne obradi u banci.

• Prikaz (dugme "Prikaži" postaje aktivno ukoliko je stanje čekanja veće od 0,00, a


3.3.2. PROMET

Pregled prometa za određeni račun u nekom vremenskom periodu jednak je

proceduri kao i kod vršenja unutrašnjeg i vanjskog platnog prometa.

3.3.3. NEREZIDENTI

Korištenjem elektronskog bankarstva nerezidenti su u mogućnosti obavljati

sljedeće vrste plaćanja:

1. Plaćanje u inozemstvo (INO doznaka),

2. Transfer na devizni račun rezidenta (domaće pravno ili fizičko lice) otvoren u

domaćoj banci,

3. Transfer na devizni račun nerezidenta (strano pravno ili fizičko lice) otvoren u

domaćoj banci,

4. Transfer na transakcijski račun,

5. Plaćanje zakonskih obaveza,

6. Konverzija, 20

7. Isplata na blagajni.

Navedene vrste plaćanja se mogu vršiti izborom opcije Nerezidenti na glavnom

meniju. Pri tome, postaju aktivne dvije podopcije:

− Unos

− Pregled.

Ako se na glavnom meniju izabere opcija Unos, potrebno je slijediti sljedeću

proceduru:

1. Na početku forme izabrati račun sa kojeg se vrši plaćanje,

2. Izabrati tip plaćanja iz padajuće liste,

3. Polja o nalogodavcu: naziv i banka su unaprijed popunjena i ne mogu se mijenjati.

Datum plaćanja je automatski postavljen na današnji datum. Potrebno je izabrati

državu nalogodavca iz liste i odrediti valutu uz izabrani račun sa kojeg se vrši

plaćanje,

4. Obavezno unijeti Iznos u valuti u kojoj se plaća,

5. Kontrole ostalih polja na formi za unos zavise od vrste plaćanja:

INO doznaka:

− Valuta u kojoj se plaća je obavezan podatak

− Obavezno je unijeti sljedeće podatke o nalogoprimcu:

• račun korisnika (nalogoprimca),

• puni naziv korisnika,

• država korisnika – ne može biti RH jer se vrši plaćanje u inozemstvo

• banka korisnika , država banke korisnika - banka korisnika može biti isključivo

strana banka, budući da se vrši plaćanje u inozemstvo.

− Odrediti osnovu plaćanja iz šifarnika osnova

Transfer na devizni račun rezidenta





• država korisnika – može biti isključivo RH jer se vrši plaćanje rezidentu (domaće

pravno ili fizičko lice) 21

• banka korisnika , država banke korisnika - banka korisnika može biti Raiffeisen

banka ili neka druga domaća banka.

− Odrediti osnovu plaćanja iz šifarnika osnova

Transfer na devizni račun nerezidenta





• država korisnika – ne može biti RH jer se vrši plaćanje nerezidentu (strano pravno

ili fizičko lice)

• banka korisnika , država banke korisnika - banka korisnika može biti Raiffeisen

banka ili neka druga domaća banka budući da se vrši transfer na devizni račun

nerezidenta koji je otvoren u domaćoj banci.

− Odrediti osnov plaćanja iz šifarnika osnova

Transfer na transakcijski račun i plaćanje zakonskih obveza

− Valuta u kojoj se plaća je obavezan podatak i može biti isključivo kuna


• račun korisnika (nalogoprimca) – transakcijski račun fiksne dužine 16 cifri


• država korisnika – može biti isključivo RH jer se vrši plaćanje na transakcijski račun

otvoren u domaćoj banci

• država banke korisnika - banka korisnika može biti Raiffeisen banka ili neka druga

domaća banka budući da se vrši transfer na transakcijski račun koji je otvoren u

domaćoj banci.

Kod plaćanja zakonskih obveza potreban je unos polja koja se tiču plaćanja

zakonskih obaveza: Broj poreznog obveznika, Vrsta prihoda, Općina, Poziv na broj,

Prioritet, Vrsta uplate, Poreski period od, Poreski period do i Budžetska organizacija.

Konverzija

− Valuta u kojoj se plaća je obavezan podatak i mora biti različita od valute uz

izabrani račun sa kojeg se vrši plaćanje.


• račun korisnika (nalogoprimca) 22

• puni naziv korisnika – naziv je unaprijed popunjen i podrazumjeva se da je u slučaju

konverzije nalogodavac ustvari nalogoprimac

• država korisnika

• država banke korisnika - banka korisnika može biti isključivo Raiffeisen banka, jer je

tip plaćanja konverzija valuta na nekom od nerezidentskih računa koji je otvoren u

Raiffeisen banci.

Isplata na blagajni

− Valuta u kojoj se plaća je obavezan podatak i mora biti različita od valute uz

izabrani račun s kojeg se vrši plaćanje.

− Podaci o nalogoprimcu nisu obavezni, jer se unaprijed podrazumjeva da je

nalogoprimac ustvari nalogodavac.

Pregled naloga za nerezidente opisan je kod inozemnog platnog prometa, pa

ga nećemo ponovno opisivati.

3.3.4. PORUKE

Opcija Poruke omogućava razmjenu poruka između administratora u banci i

krajnjih korisnika. Pregled je moguće izvršiti na isti način kao i kod inozemnog

platnog prometa.

3.3.5. PRIJENOS

Izborom opcije “Prijenos” otvara se stranica na kojoj se mogu uočiti dva taba:

1. Preuzimanje šifarnika,

2. Prijenos fajla na server.

Preuzimanje šifranika

Nalog prolazi kroz identične kontrole unosa. Te provjere se vrše na osnvu šifarnika

koji su pripremljeni na serveru u banci. Zato je prije početka rada potrebno provjeriti

verziju šifarnika i ako je potrebno izvršiti preuzimanje šifarnika sa severa u banci.

Prijenos fajla na server

Priprema naloga vrši se u vidu datoteke. Nakon njenog kreiranja, potrebno je izvršiti

prijenos. Najprije se izabere fajl koji će se prenijeti na server, klikom na dugme 23

“Browse…”, a nakon izbora fajla koji se želi prenijeti na server, potrebno je kliknuti na

dugme “Pošalji fajl”. Ako je prijenos datoteke uspješan dobiva se potvrdna poruka. 24

3. ZAKLJUČAK

Svijet je «globalno selo». Današnji informacijski sustavi i tehnologije pružaju nam

mogućnost da budemo u koraku sa svakodnevnim zbivanjima u svijetu, te da

dobijemo odgovore na sva naša pitanja. Računala postaju dio naše svakodnevnice.

Razvoj tehnologije kao i sve brže promjene u svijetu navode nas na činjenicu da je

računalna pismenost danas potreba a ne luksuz.

Pojava reinžinjeringa poslovnih procesa unapređuje zastarjele tehnološke

procese, uvodi nove, povezuje sve komponente poslovanja (kako one unutar

poduzeća, tako i u njegovoj okolini), te na taj način povećava konkurentnost

poduzeća efikasnijom upotrebom resursa, smanjivanjem vremena proizvodnje te

postizanjem najbolje cijene. U centar se stavlja kupca, nastoji se udovoljiti njegovim

potrebama pružanjem raznovrsnog asortimana proizvoda i usluga na što inovativniji

način i po što povoljnijim cijenama.

Pisanjem ovog seminara već smo istaknuli niz pogodnosti koje pruža Internet

bankarstvo svojim klijentima. Iako njegovo korištenje većini još nije «prešlo u

naviku», sigurni smo da će se većim informiranjem i upućivanjem javnosti u njegovo

korištenje broj korisnika uvelike povećati. 25

LITERATURA

- brošure Raiffeisenbank Austria o Internet bankarstvu

- razgovor sa direktorom odjela Internet bankarstva RBA

- priručnici za unutrašnji i inozemni platni promet, te za poslovanje s nerezidentima

- www. rba.hr

Documents

Internet Bankarstvo