Upload
dom-zdravlja-dr-ristic
View
232
Download
6
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Interni časopis Doma Zdravlja "Dr Ristić" broj 8 Jun 2008
Citation preview
ZLATNI KOMPAS„Ni{ta nije vrednije od ovog dana“, rekao je veliki pesnik Gete, a zna-
meniti nau~nik Albert Ajn{tajn je umno zaklju~io: „Postoje dva na~ina da
pro`ivite `ivot. Jedan je - kao da ni{ta nije ~udo. Drugi je - kao da je sve
~udo.“
[ta nam je namera da vam, dragi na{i ~itaoci, skromno napomenemo?
Jednostavno - zastanite na tren i pomislite o ~udima svakodnevnog
`ivota, o letnjem jutru, o jednostavnim radostima i sre}i, koja se mo`e
prona}i u obi~nim stvarima. Pred nama je leto. Ali, ukoliko o njemu ne
mislimo samo kao o uobi~ajenoj godi{njoj meni ve} i kao o simbolici
na{eg `ivota onda je to izvesno najva`nija faza za svakog ~oveka. Bilo da
pripadamo mla|oj generaciji, onoj koja `ivi neko svoje prole}e, ili
pravoj, zreloj generaciji, u puno}i leta, ili, mo`da, onoj koja `ivi svoju
zlatnu jesen - svi bi se u jednom slo`ili da ba{ to leto simbolizuje okos-
nicu na{eg `ivota. Leto je zeleno, leto je i zrelo `ito, leto je slasno vo}e,
leti sunce ima najve}u snagu...
Leto je i vreme odmora, kratkog predaha od nagomilanih `ivotnih
obaveza. Leti smo najvi{e sa porodicom i prijateljima u prirodi. Leti
najvi{e `elimo da se posvetimo i sebi i dragim ljudima u okru`enju. Zato
smo ovaj broj na{eg ~asopisa posvetili ba{ njegovom veli~anstvu - letu,
u svakom pogledu.
Pre svega, ovaj broj donosi niz saveta na{ih stru~njaka kako iskoristiti ovo
godi{nje doba na najbolji mogu}i na~in. Tako, dr Bojana Nikoli} savetuje
kako izbe}i sun~anicu i toplotni udar, dr Jelena Vukadinovi} upozorava
bez kojih lekova ne smemo nikako na godi{nji odmor, a dr Dubravka
Vujovi} govori o ishrani u letnjim mesecima, jer je to zasigurno najbolji (i
najbogatiji) period kada pravilnom ishranom mo`emo da doprinesemo
boljem zdravlju pa i izgledu.
Ali, pored ovih stru~nih saveta valja se prisetiti i onih malih, obi~nih,
svakodnevnih pravila, koja, ~ini se, tek letnjih dana `ive punim sjajem.
Sinonim za dobar odmor je, na primer, odmarati se u nekoj senovitoj
borovoj {umi, tik iznad mora i peska, ~itaju}i neko dobro {tivo. Nedavno
je na srpski jezik preveden roman „Leto pre sumraka“ Doris Lesing,
dobitnice Nobelove nagrade za knji`evnost u minuloj godini. Ovaj naslov
je na izvestan na~in bio i {lagvort za ovaj uvodnik iako sam naslov pomalo
nagove{tava sumoran kraj. Ali, Doris Lesing u „Letu pre sumraka“
promi{lja o odnosu izme|u pojedinca i dru{tva, inteligencije i ose}anja,
bolesti i zdravlja, ulozi `ene u modernom svetu. Leto u ovom romanu
simbolizuje zrelost, ali i preispitivanje pa i strepnju od onog „sumraka“,
koji donosi jesen,stabilnost, nikako kraj ve} jedan fini smiraj.
E, ba{ zbog ovog naslova romana, koji vam toplo preporu~ujemo da
pro~itate na nekoj pla`i ovog leta, na neki na~in vas opominjemo da isko-
ristite ovo leto da se relaksirate, obnovite energiju, posetite lekare i siste-
matski se pregledate, da se zdravo hranite,ve`bate, jedete {to vi{e vo}a i
povr}a, kojeg je u izobilju na pijacama, da se dru`ite sa dragim i pozitivn-
im ljudima u letnjim ba{tama, da izbegavate sve opasnosti sun~anja oko
podneva, {to vi{e {etate u jutarnjim i ve~ernjim satima, da ~itate i da radite
sve ono {to je blagotvorno za va{e mentalno i fizi~ko zdravlje.
U ovom broju pi{emo i o nezi ko`e , higijeni nogu, upali uha...
U jesenjem broju ~ekaju nas nove teme o svim lepim i ne{to manje
lepim stranama tog godi{njeg doba i `ivotnog perioda.
Tako|e, iako na samom kraju, nikako manje va`na za na{u ku}u nije i
~injenica da je Dom zdravlja Dr Risti} jedna prava porodi~na firma.
Stoga, zahvaljujemo svima koji nesebi~no poma`u rad i razvoj Doma
zdravlja Dr Risti} preko Fonda za javno zdravlje Dr Milutin Risti}. A, mi
i dalje ostajemo na usluzi na{im pacijentima, 24 ~asa, svih 365 dana. Za
vas smo tako ~itavo leto otvoreni za savete pre puta, po dolasku sa
odmora kao i za sve one koji ostaju ovog vrelog leta u Beogradu.
Dom zdravlja Dr Risti}
366 dana uz Vas
Sadr`aj broj VIII jun 2008.
Ko`a je ogledalo du{e 3
Pravilna nega doprinosi lepoti i skladu
Injekcijom protiv bora 4
Proces starenja mo`e da se uspori
Higijena noge {titi 5
Atletsko stopalo
Kad mozak „proklju~a“ 6-7
Sun~anica i toplotni udar
Odmor bez bola 8-9
Prva pomo} na letovanju
Hrana kao lek 10-11
Ishrana u letnjim mesecima
Izme|u ~eki}a i nakovnja 12-13
Zapaljenje srednjeg uva nije prijatno
Pali an|eli 14
Testiranje droga u urinu
[kola roditeljstva 15
U Domu zdravlja Dr Risti} svake srede u 18
~asova
Redakcija11070 Novi Beograd, Narodnih heroja 38
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764
www.dr-ristic.co.yu
e-mail: zcentarªdr-ristic.co.yu
Va{a pitanja mo`ete slati na:
casopisªdr-ristic.co.yu
Dr Risti}
2
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
366 dana uz Vas Dr Risti}
3
Pravilna nega doprinosi lepoti i skladu
Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
KO@A je vrlo slo`en i heterogen organ. Primarni zadatak joj
je za{tita celog organizma i unutra{njih organa od negativnih uti-
caja okoline. Ko`a reaguje na sve te opasnosti i tra`i adekvatnu
pomo} da bi odbranila sebe i ceo organizam. Njeni zahtevi su
veoma jasni i lako se uo~e. Pravovremeno reagovanje na
zahteve ko`e je jedan od bitnih uslova, koji }e doprineti
uspe{nom re{avanju problema ko`e.
OSNOVNI TIPOVI KO@E su:
NORMALNA KO@ASekretorna i eksretorna funkcija obezbe|uju normalan izgled,
bez anomalija, bez pro{irenih pora, grubosti ili naraslina, bora,
pro{irenih krvnih sudova, maljavosti i mrlja. Svetle je boje,
vla`na, elasti~na, sa finim diskretnim masnim filmom.
MASNA KO@ADebela i ~vrsta. Sjajna je od suvi{nog masnog filma na povr{ini.
Ima pro{irene pore. Ako nije negovana na njoj se vide crne
mrlje - KOMEDONI, a ~esto i o`iljci kao posledica infekcija.
SUVA KO@APosna, suva, bez sjaja. Tanka i osetljiva bez pro{irenih pora.
Vremenom gubi svojstva elasti~nosti. Sklona je brazdanju i
boranju. Na njoj su ~esto izra`eni pro{ireni kapilari.
ME[OVITA KO@ATip ko`e, koji se naj~e{}e sre}e. To je ko`a kod koje centralni
delovi lica imaju odlike masne ko`e (delovi nosa, centralni deo
brade, izme|u obrva i srednji deo ~ela), a ostali delovi su suvi
(o~ni kapci, obrazi i vrat).
KO@A JE OGLEDALO DU[EKozmetologija
Normalan izgled sve`e, elasti~ne i glatke ko`e posti`e se odvi-
janjem normalnih metaboli~kih procesa u organizmu, koji
zavise od dovoljne koli~ine vode. Tokom `ivota ko`a izgubi
elasti~nost, sve`inu i glatkost. Stvaraju se bore, a na pregibima
se neprimetno stanjuje i su{i. U poodmaklom `ivotnom dobu
ko`a je izrazito suva, bez vlage i elasti~nosti.
Iako je u senilnoj ko`i dovoljan sadr`aj vode, atrofiran je epi-
dermalni, povr{inski sloj ko`e, koji je tanak i suv. To je sve
posledica smanjene funkcije ko`e, kao i atrofije `lezda u ko`i i
promena kolagenih i elasti~nih vlakana. Starenje ko`e je
posledica senilne i solarne degeneracije. Pravilno odabrana
kozmetika omogu}uje da ko`a ostane normalna. Kozmeti~ki
tretman se sastoji u pove}anju debljine i ~vrstine dermisa.
Funkcija kozmetike nije terapeutska ve} za{titna (profilakti~na)
i treba da odr`ava homeostazu ko`e.
Stoga, kozmetika bi trebala da bude ograni~ena na najbolju negu
ko`e: omek{avanje i ovla`ivanje ro`nog sloja ili korekciju vidljivih
nedostataka. Me|utim, aktivne materije (upotrebljene u
preparatima za negu), koje penetriraju (prodiru) kroz epider-
mis, se smatraju lekovima, jer mogu izazvati sistematske efekte.
Ninoslav Stamenkovi}, „Chemoflor“ - @eneva
OSNOVNI POSTUPCI NEGE
1. ^I[]ENJE KO@E
2. ZA[TITA KO@E
3. NEGA KO@E
4. HRANJENJE KO@E
5. REGENERACIJA KO@E
>
4
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
Dermatologija
Savremena medicina je na{la
neke od odgovora na pitanje
„kako odlo`iti starenje“
Proces starenja mo`e da se uspori
LICE bez bora i stara~kih pega san je ve}ine onih koji su u zlat-
nom periodu `ivotne zrelosti. Ko`a kako stari postaje sve tanja i
suvlja, gube}i elasti~nost. Sun~eva svetlost i pu{enje najvi{e dopri-
nose o{te}enju ko`e daju}i fine i grube bore, sun~ane pege i fleke.
Po~etak i znaci starenja ko`e su individualni. Spolja{nji faktori
udru`uju se sa biolo{kim nasle|em tako da ko`a svakog ~oveka
stari na svoj na~in.
FOTO STARENJE
Starenje ko`e je kompleksan biolo{ki proces, koji zahvata sve slo-
jeve ko`e. Spolja{nje, tzv. foto starenje je rezultat izlaganja ko`e
spolja{njim faktorima, prvenstveno UV zra~enju. Foto starenje je
izrazito na delovima ko`e, koji su izlo`eni dejstvu svetlosti, pre
svega, na licu, vratu, dekolteu i na rukama i predstavlja dodatnu
provokaciju prirodnom starenju.
Jedno je sigurno, proces starenja ko`e se ne mo`e zaustaviti, ali
postoje na~ini da se odlo`i i uspori. Savremena medicina je u cilju
odlaganja starenja ko`e do{la do mnogih zna~ajnih rezultata.
Popunjavanje tkiva injekcijom u cilju podmla|ivanja ili ispravljanja
defekta ko`e se javlja jo{ po~etkom XIX veka, kada je prvi put
iskori{}eno sopstveno masno tkivo radi ispravljanja ulegnu}a u
ko`i lica. Kasnije su injekcije parafina postigle visoku popularnost.
Zatim se, po~etkom XX veka, koriste silikoni sa odli~nim
kozmetskim rezultatima. Danas se koristi sve ve}i broj supstanci
u dermatolo{koj praksi, kao {to je kolagen, hijaluronske kiseline ili
sintetski proizvodi. U tehnologiji proizvodnje ovih supstanci cilj je
da su one pouzdane i efikasne, da se njihovo kori{}enje mo`e
ponavljati, da ne izazivaju alergijske ili onkogene efekte te da su
dugotrajne i jeftine.
FEJS LIFTING
Tradicionalno podmla|ivanje ko`e lica posti`e se hirur{kim
operacijama zatezanja ko`e lica, tzv. fejs liftingom. Primenom
botoksa i drugih supstanci za popunjavanje bora injekcijom izbe-
gava se hirur{ka intervencija, koja je skupa i rizi~na, jer ponekad
mo`e da bude opasna po `ivot ili da dovede do neprijatnih
ne`eljenih efekata. Primena ovih supstanci je jednostavna, efekat
je brz i pacijent se ne izla`e visokim tro{kovima, niti odustvovanju
I N J E K C I J O M P R O T I V B O R A
> AKVAMIDAkvamid je sintetski preparat u obliku gela i ima trajno
(do`ivotno) dejstvo na mestu ubrizgavanja. Ubrizgan u
ko`u sme{ta se tako da se potpuno sjedinjuje sa okolnim
tkivom te ko`i daje potpuno prirodan izgled.
5
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
sa posla i iz socijalne sredine. Tretiranje injekcijama botoksa ili
akvamida zadr`ava se prirodni karakteristi~an izgled lica pacijen-
ta. Primenom ovih supstanci posti`e se i le~enje i korekcija
promena na ko`i nastalih posle odre|enih bolesti i trauma.
Naro~ito, o`iljaka od akni, opekotina, mehani~kih povreda i sl.
Tretman ko`e botoks i akvamid injekcijom se mo`e kombinovati.
Kombinacija ova dva preparata daje izuzetno pobolj{anje u
ubla`avanju fiziolo{kog procesa starenja ko`e i spre~avanja prera-
nog starenja pod dejstvom negativnih faktora iz spolja{nje sredine.
Ukoliko `elite novu blistavu i zategnutu ko`u lica, mo`ete se
obratiti lekarima na{eg Doma zdravlja, koji }e prema tipu va{e
ko`e i promena na ko`i predlo`iti i primeniti najadekvatniji
tretman.
dr Zorica Milosavljevi}
GLJIVI^NA infekcija stopala - atletsko stopalo je bolest ko`e sa
kojom 70 odsto odrasle populacije bar jednom u `ivotu ima
probleme. Tim te`e, {to barem 50 odsto obolelih od gljivi~ne
infekcije istovremeno imaju i obolele nokte.
Ljudsko telo je „doma}in“ velikom broju razli~itih mikroorgani-
zama, bakterija i gljivica. Neke od njih su za telo korisne, dok
druge u odre|enim uslovima ubrzanog razmno`avanja mogu
izazvati infekciju. Gljivice naro~ito vole tople, vla`ne, mra~ne,
pokrivene delove na{eg tela, bez dovoljno ventilacije, kao {to su
pregibi na ko`i izme|u no`nih prstiju. Zatvorena obu}a, svakod-
nevno no{enje patika i poja~ano znojenje
dodatni su ~inioci koji stopala pretvaraju
u „raj“ za gljivice. Tako je jedna od
naj~e{}ih gljivi~nih infekcija naz-
vana atletsko stopalo, zbog
no{enja sportske obu}e ili
patika. ^e{}e se javlja u ado-
lescenata i odraslih osoba
mu{kog pola. Naj~e{}i simp-
tomi su intenzivan svrab,
crvenilo, ispucana ko`a
izme|u no`nih prstiju, poseb-
no ~etvrtog i petog. Ko`a je
kao skuvana sa beli~astim ljus-
pama, a mogu se javiti i sitni
mehuri}i. Infekcija se mo`e preneti i
na druge delove stopala, uklju~uju}i
nokte, pa ~ak i druge delove tela. Ako su infi-
cirani nokti oni zadebljavaju, imaju neugodan miris, javljaju se
bele pege po noktima (`u}kaste ili sme|e promene boje), kao i
zadebljanje nokta.
Infekcija gljivicama mo`e se dobiti i od drugih ljudi, koji je ve}
imaju, ukoliko se hoda po vla`nom ili mokrom podu na bazenu,
svla~ionicama, sauni, na pla`i, wellness i spa centrima.
Dijagnoza gljivi~ne infekcije se postavlja na osnovu pregleda
stopala, uzimanja strugotina ko`e i nokta, koji se analiziraju
direktnom mikroskopijom i uzgajanjem kulture uzro~nika.
Le~enje uklju~uje primenu
niza antigljivi~nih preparata
kao {to su kreme, te~nosti,
kapsule i tablete. Ako se javi
sekundarna bakterijska infe-
kcija ili alergijska reakcija na
gljivicu to zahteva i drugu
vrstu le~enja.
Samole~enje stopala podrazu-
meva ~e{}e pranje stopala, naj-
manje jednom dnevno, dobro
su{enje ~istim frotirom i
dr`anje noge suvom.
^arape treba ~e{-
}e menjati, bar
dva puta dnevno. One treba
da budu od pamuka ili vune.
Stopala treba odr`avati
~istim i suvim redovn-
im posipanjem pudera
u prahu. Kada se hoda
po vla`nim ili mokrim
podovima treba koristiti
sandale ili papu~e. Cipele i
predmeti li~ne higijene ne
smeju se deliti sa drugim
osobama. Prilikom izbora obu}e
opredeliti se za onu koja omogu-
}ava cirkulaciju vazduha, a sport-
sku obu}u redovno ~istiti i pro-
zra~ivati. Patike svakako nisu
obu}a koja se mo`e nositi po
ceo dan i u svim godi{njim
dobima.
dr Zorica Milosavljevi},
spec. dermatovenerologije
Atletsko stopalo
> BOTOKSBotoks je po hemijskom sastavu supstanca, koju
proizvode bakterije i daje efekte najdu`e do {est meseci.
U medicini se botoks koristi i za le~enje gr~a o~nih kapa-
ka, zrikavosti, krivo{ijosti, kod pove}anog znojenja
pazuha i {aka i dr.
HIGIJENA NOGE [TITI
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
6
Sun~anica i toplotni udarOp{ta medicina
VISOKE temperature tokom predstoje}ih letnjih meseci mogu
nepovoljno uticati na zdravlje, posebno starije populacije i
hroni~nih bolesnika. Tokom poslednjih godina, sun~anice i
toplotni udari su znatno u porastu zbog klimatskih promena i
globalnog zagrevanja.
Aklimatizacija je proces kroz koji se organizam prilago|ava
novim klimatskim uslovima. Prema nekim autorima sportske
medicine, za potpunu aklimatizaciju potrebno je ~ak 60 dana
postepenog prilago|avanja iz ~ega je lako zaklju~iti da na godi{nji
odmor odlazimo lo{e prilago|eni novim klimatskim uslovima.
Letovanje naj~e{}e traje 15 dana i u tom periodu nastojimo da
{to vi{e u`ivamo u svim blagodetima mediteranske ili tropske
klime, pa ~esto preforsiramo mogu}nosti na{eg metabolizma.
Zbog izlaganja visokim temperaturama mogu nastati poreme}aji
termoregulacije - sun~anica i toplotni udar.
SUN^ANJE „HLADNE GLAVE“
SUN^ANICA nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka,
visokoj temperaturi odnosno uticaju sun~eve toplote. Na{e
telo reguli{e termoregulaciju radom kardiovaskularnog
sistema i znojenjem. Kako bi znojenje bilo efikasnije za
vreme velikih vru}ina kroz ko`u proti~e znatno ve}a
koli~ina krvi. Koriste}i krv kao rashladnu te~nost,
telo {titi svoje najva`nije organe, posebno mozak.
Ukoliko nesmotreno izla`emo glavu uticaju
sunca temperatura u na{oj glavi se znat-
no pove}ava. Telo }e poku{ati da
rashladi mozak na taj na~in
{to }e vi{e hladne krvi
upu}ivati u glavu.
KAD MOZAK „PROKLJU^A“
Pre letovanja bar dva meseca priprema. Sun~anica
po~inje jakom glavoboljom, vrtoglavicom,
povra}anjem... Rashla|ivanje - prva pomo}
7
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
Time dolazi do pro{irenja krvnih sudova mozga i do naglog
pova}anja njegove zapremine, {to uslovljava pojavu simptoma
koji su jako sli~ni potresu mozga i nisu nimalo bezazleni. Ozbiljni
slu~ajevi sun~anice se mogu zavr{iti nesvesticom pa i koma-
toznim stanjem.
Sun~anica po~inje jakom glavoboljom, ko`a je suva, uz stalno
pove}anje telesne temperature. Mogu se javiti vrtoglavica,
nemir, pospanost i povra}anje. Ukoliko se oglu{imo na ove
alarme ubrzo zatim mo`e do}i do zujanja u u{ima, poreme}aja
vida pa i nesvestice. Puls je ubrzan, a disanje plitko i ubrzano.
Pogor{anju osnovnog stanja mo`e doprineti i pove}ano znojen-
je. Na taj na~i se gubi znatna koli~ina te~nosti i minerala,
naro~ito kalijuma, koji je veoma va`an za sve biohemijske pro-
cese u organizmu, pre svega u mozgu. Zato se i kod mladih ljudi
mogu javiti umor, malaksalost, a kod starijih i konfuzija pa i
gubitak svesti.
Osobu za koju sumnjate da pati od sun~anice potrebno je
odmah smestiti u hladovinu ili u rashla|enu zatamnjenu pros-
toriju i raskomotiti joj ode}u. Unesre}enog treba postepeno
rashla|ivati laganim polivanjem vodom i stavljanjem hladnih
obloga sa ledom na potiljak i glavu. Telesnu temperaturu je
potrebno stalno kontolisati, a sa hla|enjem se mo`e prestati tek
kada se ona vrati na normalu. Bolesniku davati hladne napitke,
ali valja izbegavati ona pi}a koja uti~u na krvotok, posebno kafu
i alkohol. U te`im slu~ajevima gubitka svesti, pojave konfuzije i
pospanosti potrebno je {to pre pozvati lekara.
PEKARI I MORNARI
TOPLOTNI UDAR je vrlo sli~an sun~anici, s tom razlikom da ne
mora nastati kao posledica direktnog izlaganja suncu. Toplotni
udar se mo`e desiti radnicima u pekari ili u industriji kraj visok-
ih pe}i, kao i neopreznom voza~u koji seda u pregrejan auto,
kamperu koji spava u lo{e opremljnom {atoru ili mornaru kraj
pregrejanog brodskog motora.
Toplotni udar nastaje kao rezultat, ~esto naglog, prekomernog
pove}anja telesne temperature i nemogu}nosti organizma da
temperaturu odr`i u normalnim granicama. Obi~no se javlja
kada je pove}ana vla`nost vazduha u vreme letnjih sparina, jer
je u takvim uslovima ote`ano znojenje i prirodno hla|enje orga-
nizma. U takvim uslovima dolazi do poreme}aja centra za ter-
moregulaciju pri ~emu temperatura tela stalno raste i dose`e
vrednosti i do 40-og podeoka Celzijusove skale. Ovako visoka
temperatura dovodi do disfunkcije centralnog nervnog sistema
koja razultuje delirijumom, konvulzijama pa i komom. Ukoliko
ovakvo stanje potraje mo`e do}i do trajnih o{te}enja i neuro-
lo{kih poreme}aja. Organizam se u ovakvoj situaciji brani sis-
temskom reakcijom, koja mo`e prouzrokovati stanje {oka.
Pre pojave toplotnog udara mogu se javiti simptomi malaksalosti
i gr~eva, vrtoglavica, `e|, slabost i malaksalost. Zbog dehidrata-
cije osoba prestaje da se znoji i ose}a jaku glavobolju, vrtoglavi-
cu, zujanje u u{ima, pulsiranje u grudima i jaku vru}inu. Toplotni
udar nastaje naglo i bez najave - iznenadnim kolapsom i padom
krvnog pritiska. Ko`a unesre}enog je topla, vidljivo povi{ene
temperature, suva i crvena, a puls je slab i jako ubrzan. Mogu se
javiti gr~evi, zenice su u po~etku su`ene, a kasnije pro{irene.
Ovo je te`ak akutni poreme}aj, koji nastaje zbog prestanka ter-
moregulacije organizma, a u najte`im slu~ajevima mo`e uzroko-
vati komu i smrt unesre}enog. Zato je neophodna intervencija
lekara.
U slu~aju toplotnog udara kao i kod sun~anice mora se inter-
venisati i odmah po~eti sa rashla|ivanjem. Unesr}enog treba
skloniti u hladovinu, skinuti mu ode}u i obilno ga rashla|ivati
hladnom vodom. Istovremeno je potrebno odmah pozvati hitnu
pomo}.
Za vreme toplotnog udara telo gubi sposobnost termoregulacije
tako da se mo`e pregrejati ili u nekim slu~ajevima rashladiti.
Zbog toga je u te`im slu~ajevima neophodno stalno meriti
telesnu temperaturu i, naravno, shodno tome unesre}enog hla-
diti ili utopljavati.
Jako je va`no nadoknaditi izgubljenu te~nost i minerale, skrenu-
ti pa`nju da se radi o ozbiljnom poreme}aju zdravlja i obavezno
se javiti lekaru.
Toplotni udar, kao i sun~anica, mo`e se spre~iti odevanjem koje
je primereno klimatski uslovima. Glavu treba za{tititi pro-
zra~nom kapom ili {e{irom, a telo laganom i prozra~nom
ode}om.
dr Bojana Nikoli}, lekar op{te medicine
[E[IR GLAVU ^UVA
Sun~anicu mo`ete izbe}i ukoliko koristite dobru
za{titu. Najva`nije je adekvatno za{titi glavu. Nositi
ka~kete ili {e{ire sa obodom, prozra~nih materijala.
Ode}a mora odgovarati klimatskim uslovima, va`no
je da je od prirodnih tkanina i svetlijih boja. Zbog
visokih temperatura organizam gubi vodu tako da je
potrebno uzimati {to vi{e te~nosti. Ishrana tako|e
mora biti uravnote`ena i lagana, bogata vitaminima i
mineralima. Va`no je nadokna|ivani kalijum i mag-
nezijum, koje uz natrujum i hlor organizam naro~ito
gubi. Prostorije u kojima se boravi moraju se
redovno provetravati, a ukoliko se koriste rashladni
ure|aji, temperature u odnosu na spolja{nju sredinu
ne bi trebalo da se znatno razlikuju.
>
8
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
Preventivna medicina
ODMOR BEZ BOLAPrva pomo} na letovanju
Na putovanje nikako bez tableta
protiv povra}anja, protiv dijareje,
lekova protiv povi{ene
temperature...
LETO je vreme godi{njh odmora kada ljudi putuju
zbog zabave, odmora ili lak{eg pre`ivljavanja
te{kih klimatskih uslova. Na odmor kre}emo
zdravi i verujemo da }emo se takvi i vratiti.
Me|utim, to, na`alost, nije uvek tako. Infekcije
zaga|enom vodom, hranom, ujedi insekata,
posledice preteranog izlaganja sun~evim zraci-
ma... [ta u~initi da nam sve to ne pokvari dugo
o~ekivan odmor?
[ta od lekova i pomo}nih lekovitih sredstava
treba uvek da imate kod sebe, a da opet ne
preterujete, jer u va{em koferu, ipak, treba da
bude mesta i za ode}u?
Da krenemo od po~etka, dakle od samog
puta do `eljene destinacije. Mnogima je muka
u prevozu bilo da je to avion, auto, autobus
ili brod. Simptomi su mu~nina, vrtoglavica,
glavobolja, povra}anje, malaksalost. Ukoliko
prepoznajete neki od ovih simptoma 20-ak
minuta pre puta treba da uzmete tablete
antihistaminika (npr. Dimigal ili Dramina -
jednu tabletu odrasli, a ¼ do ½ tablete
deca, u zavisnosti od uzrasta). Pre puta
nemojte se prejesti, jedite suvu hranu u
manjim koli~inama (nekoliko krekera,
tost ili hleb). Ukoliko putujete avionom
najmanje }e vam biti muka ako sedite u
centralnom delu aviona, tj. izme|u dva
krila. U automobilu sedite napred i
otvorite prozore da u|e {to vi{e sve`eg
vazduha. Glavu zabacite unazad,
naslonite je na naslon i poku{ajte {to
manje da je pomerate. Gledajte ispred
sebe, dva do tri metra u daljinu. Na
brodu ne boravite na prednjem delu, tj. na
pramcu, ve} u centralnom, jer je on najstabil-
niji.
Prvih nekoliko dana po dolasku na more ili planinu
budite oprezni sa du`inom izlaganja tela sun~evim
zracima. Ko`a je nepripremljena i obi~no se opekotine
i de{avaju upravo na po~etku letovanja ~ak i pored
9
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
za{titne kreme. Ukoliko opekotine zahvate ve}u povr{inu ko`e
neophodno je rashla|ivati je i na nju naneti neko od sredstava u
vidu pene ili mleka , koje ubrzava njen oporavak.
Zbog promene klime, hrane i vode na letovanju mo`e do}i do
trovanja hranom i do pojave dijareje. U tom slu~aju dobro bi bilo
poneti kapsule antidijaroika (npr. Linex ili Flonivin BS -3-4 x1 kap-
sulu dnevno). Pored ovih lekova dobro bi bilo da pijete ~aj od
nane ili kamilice. Prilikom povra}anja ili ~estih stolica dolazi do
velikog gubitka te~nosti i elektrolita i da bi se oni nadoknadili
neophodno je da uvek imate nekoliko kesica rehidratacione soli
(npr. Orosal pra{ak), koji se rastvori u pola litra prokuvane i
prohla|ene vode i pije polako (gutljaj na 2-3 min.).
Kada su velike vru}ine, organizam br`e gubi vodu tako da bi
trebalo piti najmanje 2 litra te~nosti dnevno (kombinovati
obi~nu i gaziranu mineralnu vodu). Najbolje bi bilo da pijete
fla{iranu vodu kako bi se smanjila verovatno}a pojave crevnih
infekcija.
Vodite ra~una gde i {ta jedete, naro~ito ukoliko putujete u zemlje
afri~kog kontinenta. Poznato je da se hrana leti br`e kvari, ne
jedite ni{ta {to je sumnjivog mirisa ili ukoliko je pakovanje
izmenjenog oblika.
Uz stoma~ne tegobe ponekad se javi i visoka temperatura, ali i
bol u grlu i upala krajnika. Dobro bi bilo poneti i neki lek za
povi{enu temperaturu-antipiretik (kao {to je Febricet ili
Paracetamol), koji mogu da piju i deca i odrasli. Deci do 12 godi-
na ne davati Aspirin. Ukoliko temperatura potraje du`e od tri
dana neophodno je potra`iti stru~nu pomo} lekara. Nikako se
ne preporu~uje da antibiotike po~nete da pijete „na svoju ruku“.
Na moru probleme mogu da izazovu i razni ujedi i ubodi. Ujed
meduze izaziva bolno pe~enje i otok, ubod ribe pauka - bol, a
isto tako i bodlje je`a, a na mestu uboda mo`e se razviti infekcija.
[ta uraditi protiv meduza i ribe pauka? Ope~eno mesto dobro
isprati morskom vodom i dezinfikovati. Ovaj povre|eni deo
istrugati blago no`em (tupim delom), kako bi se otklonile sve
dla~ice meduze. Zatim potopiti ovaj deo u toplu vodu i dr`ati
30-40 minuta: toplota deluje kao protivotrov. Posle toga
namazati kremom na bazi kortizona (sa receptom u apoteci). U
ovim slu~ajevima ne koristiti antihistaminske (protivalergijske
kreme), jer one menjaju svojstvo na suncu.
Ukoliko vas ubode je` ubodeni deo nikako ne oslanjati na tlo da
iglice ne bi jo{ dublje u{le u nogu. Ubodeni deo dobro oprati i
dezinfikovati, a zatim uzeti ~istu pincetu i pa`ljivo vaditi bodlje,
a vade se tako {to se ~upkaju u istom pravcu kako su u{le pod
ko`u. Ako ih ne izvadite, ne brinite, samo }e opravak malo du`e
trajati. U svakom slu~aju ubodeni deo treba dobro dezinfikovati
jodom ili alkoholom i umotati gazom.
Tako|e, i alergije na sunce i jod iz morske vode mogu izazvati
burne reakcije ko`e i organizma. Zato je potrebno poneti neki
od gelova na biljnoj osnovi poput Hypergela, koji se nanosi na
promene na ko`i. Ukoliko pored manifestacija na ko`i do|e i do
gu{enja potrebno je popiti lek iz grupe antihistaminika (npr.
Aerius ili Bronal 1x1 tabl. za odrasle, a za decu sirup). Osobe
koje voze i uzimaju ove lekove treba da imaju u vidu da oni
mogu da dovedu do sedativnog efekta i do pospanosti.
Pored lekova uz sebe uvek treba da imate 100 ml 70% alko-
holnog rastvora, 3% rastvor hidrogena, flastere, zavoj, sterilne
gaze 5x5 cm, leukoplast, antibiotski sprej (npr Enbecin).
Hroni~ni bolesnici obavezno treba da nose svoju terapiju i
redovno da je koriste.
dr Jelena Vukadinovi}, lekar op{te medicine
> TOPLOTNI GR^EVIGr~enje mi{i}a izaziva jake, iznenadne bolove. Leti se to
~esto de{ava u vodi ili na suncu - „toplotni gr~evi“. Uzrok
je gubitak vode i mineralnih soli znojenjem. Nedostatak
kalijuma i magnezijuma naj~e{}e izaziva gr~enje mi{i}a.
[ta uraditi? Ako vas uhvati gr~ u listovima, treba dr`ati
koleno istegnuto, a prste na nogama {to vi{e podignuti ka
vama. Ako se gr~evi pojave u butinama, istegnite {to vi{e
nogu i {to vi{e mo`ete gurajte koleno unazad. Deo tela u
kojem se pojavio gr~ treba masirati i to od dole ka gore,
kako bi se aktivirala cirkulacija. Najbolje bi bilo da popi-
jete me{avinu, koja sadr`i kalijum, magnezijum i vitamin
C. Ovde vam tako|e mo`e pomo}i rehidrataciona so.
Ako nemate tako ne{to, popijte odmah neki multivita-
minski napitak.
SVE `ivotne namirnice, koje sa~injavaju na{u hranu ne sadr`e
podjednako materije, koje su potrebne na{em organizmu. Zbog
toga je veoma va`no da se u svim godi{njim dobima hranimo
raznovrsno, kombinovanjem belan~evina, masti, ugljenih hidra-
ta, minerala, vitamina i vode. U kombinovanju razli~itih namirni-
ca leto, ipak, ima svoje specifi~nosti. Letnji meseci su vreme
kada zbog visokih temperatura vazduha i ~esto pove}ane
vla`nosti vazduha mo`e do}i do odre|enih zdravstvenih tegoba
ili usled nepravilnog konzumiranja hrane i pi}a ili zbog
nepravilnog pripremanja hrane. Evo nekoliko preporuka da se ti
zdravstveni problemi izbegnu.
VODA NAJBOLJI ELIKSIR
Veliki uticaj na termoregulaciju ~ove~jeg organizma ima
ravnote`a vode i mineralnih materija. Veliki gubitak vode i mine-
ralnih materija znojenjem, udru`en sa visokom spoljnom tem-
peraturom, mo`e dovesti do dehidracije organizma {to se mo`e
spre~iti uno{enjem odgovaraju}e koli~ine te~nosti. Zdrava
osoba bi trebalo da unese oko 1,5 -2 litra te~nosti dnevno.
Ukoliko ste na aktivnom odmoru tada za svaki sat fizi~ke
aktivnosti oko pola litra te~nosti. Preporu~uje se obi~na i mine-
ralna voda, vo}ni sokovi, limunada i ostala negazirana bezalko-
holna pi}a. Ne preporu~uju se pi}a, koja podsti~u izlu~ivanje
te~nosti iz organizma, a to su sva pi}a koja sadr`e kofein, tein i
alkoholna pi}a, bez obzira na koli~inu. Ukoliko se, ipak, ne `elite
odre}i tih napitaka potrebno je pove}ati uno{enje vode da bi se
nadoknadio gubitak te~nosti. Kod mladih i zdravih organizama
taj mehanizam izlu~ivanja i ose}aj `e|i, koji se nakon toga javlja,
radi besprekorno, ali kod ljudi preko 60 godina starosti ose}aj
`e|i ne sledi potrebe organizma za vodom te se preporu~uje
uzimanje te~nosti u pravilnim vremenskim razmacima bez obzi-
ra na ose}aj `e|i.
Preporu~uju se umereno rashla|ena pi}a, jer pi}a na granici
zale|ivanja {tete onim delovima tela sa kojima dolaze u kontakt
zbog velikih temperaturnih razlika i dugoro~no o{te}uju
povr{insko tkivo organa za varenje ~ime stvaraju prostor za
zadr`avanje mikroorganizama i mogu}e upalne procese. Tako|e
je po`eljno piti ~e{}e manje koli~ine te~nosti umesto odjednom
velike koli~ine.
TRPEZA PUNA VO]A
Pravilo broj dva je: jedite {to vi{e sve`eg vo}a i povr}a kao i celih
`itarica i mahunarki. Ovakvom ishranom osigurava se unos
korisnih hranljivih sastojaka, posebno vitamina, minerala, elek-
trolita, vlakana i vode. Ne zaboravite osnovne higijenske navike
u pripremanju hrane kao {to su pranje vo}a i ostalog {to se
konzumira bez termi~ke obrade. Vo}e jedite kada je najpotreb-
nije, a to su jutro i prepodnevni sati kao i period izme|u ru~ka i
ve~ere (u`ine). Ne jedite vo}e odmah posle obroka, jer se tada,
zbog varenja prethodno unesene hrane, vo}e fermentira i daje
ose}aj nadutosti i te`ine. ^e{}e treba jesti sirovo povr}e, na
primer: spana}, strugani celer, karfiol, {argarepu i sli~no. Salatu
od sirovog povr}a za~initi maslinovim uljem, senfom i
limunovim sokom. Ne treba zaboraviti da sve`e vo}e i povr}e
sadr`i i veliku koli~inu prirodnih antioksidansnih materija
(polifenoli, likopen, vitamin C, beta-karoten i dr.), koje
omogu}avaju za{titu od ateroskleroze i smanjuju rizik od nas-
tanka malignih bolesti.
Za razliku od drugog povr}a, mahunarke (pasulj, gra{ak, borani-
ja, soja, so~ivo, kikiriki, bob, leblebija) imaju sposobnost vezi-
vanja azota iz vazduha (pomo}u nitrobakterija na korenu) i tako
stvaraju kvalitetne proteine s esencijalnim aminokiselinama.
Mahunarke su upravo zbog sadr`aja kvalitetnih proteina mogu}a
zamena mesu i zna~ajno doprinose zdravoj ishrani. @alosno je
{to se u na{oj svesti mahunarke nalaze na donjem delu lestvice
10
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
HRANA KAO LEKIshrana u letnjim mesecima
Leto je svakako najbolji period kada pravilnom ishranom mo`emo da doprinesemo boljem
zdravlju i izgledu. Vo}e prija, masno}e gu{e, voda hladi
Interna medicina
> [TO MANJE MASNO]AUno{enje masno}a u letnjim mesecima treba smanjiti
zbog lak{eg podno{enja vru}ine. Ograni~ite unos ~vrstih
masti do 10 odsto dnevno. Osim koli~ine, bitna je i vrsta
masno}e koju konzumirate. Preporu~uju se hladno
ce|ena ulja (npr. maslinovo ulje), bez prevelikog pr`enja
i vi{ekratne upotrebe.
po`eljnih namirnica, a sve do nedavno neke od njih spadale su u
kategoriju sto~ne hrane (soja). Takvom (pogre{nom) utisku u
velikoj meri doprinelo je i to {to tokom varenja mahunarki
dolazi do stvaranja gasova u debelom crevu {to je svakako
neprijatna nuspojava.
Mahunarke su daleko najbolji i najve}i izvor biljnih proteina u
ishrani, a kada se kombinuju sa `itaricama mo`e se posti}i zado-
voljavaju}a biolo{ka vrednost aminokiselina. Osim toga mahu-
narke su, s izuzetkom soje i kikirikija, malomasne namirnice
koje nose malo kalorija. Ako se posebno razmatraju one mahu-
narke koje sadr`e masti, onda treba re}i da se radi o mononeza-
si}enim i vi{estruko nezasi}enim masnim kiselinama, koje su
mnogo povoljnije za organizam od zasi}enih masnih kiselina iz
masno}a `ivotinjskog porekla. Kori{tenje mahunarki u svakod-
nevnoj ishrani sigurno menja masno}e u krvi i sni`ava nivo
holesterola.
RIBA ^UVA SRCE
Riba sadr`i mnogo korisnih sastojaka i odli~an je izvor biolo{ki
vrednih proteina, vitamina rastvorljivih u mastima i minerala, ali
je nedovoljno zastupljena u ishrani ljudi. Meso riba je visoke
nutritivne i biolo{ke vrednosti, lako je svarljivo. Sastavljeno je od
biolo{ki vrednih proteina, koje karakteri{e povoljan odnos esen-
cijalnih i neesencijalnih aminokiselina. Masti riba sadr`e
polinezasi}ene omega - 6 masne kiseline i omega - 3 masne kise-
line. Naro~ito bogate ovim kiselinama su sku{a, haringa, srdele,
tuna, bakalar, beli amur, beli i sivi tolstolobik, jezerska pastrmka
i losos. Meso ribe ima nizak sadr`aj holesterola (50-75mg na
100g). Ribe su odli~an izvor mineralnih materija i to najvi{e fos-
fora, kalijuma, kalcijuma, natrijuma, a morske ribe i joda, koji je
potreban za sintezu hormona {titne `lezde. Od hidrosolubilnih
vitamina u mesu riba su prisutni: vitamin B1, B2, niacin, pan-
totenska kiselina, a od liposolubilnih vitamin A, vitamin D, vita-
min E i vitamin K. Koncentrat vitamina A i D je riblje ulje, koje
se dobija iz jetri morskih riba hladnog mora.
Meso ribe je svarljivije od drugih mesa, jer je mi{i}no tkivo sas-
tavljeno od ne`nih mi{i}nih vlakana. Zato se meso riba lako i
brzo kulinarno priprema, a varenje u digestivnom traktu traje 2
do 3,5 sata, za razliku od mesa kopnenih `ivotinja ~ije varenje
traje od 3,5 do 5 ~asova. Iz tog razloga po konzumiranju ribe
veoma brzo se javlja ose}aj gladi. Brzim varenjem mesa riba i
ribljih proizvoda digestivni trakt se manje optere}uje, tro{i se
manje energije i digestivnih sokova, a sve to ima pozitivan uticaj
na organizam u letnjim mesecima.
Obratite pa`nju na sve`inu ribe, posebno kod plave ribe, jer se
tokom neadekvatnog ~uvanja stvara alergen histamin {to mo`e
dovesti do alergijskih reakcija u vidu crvenila vrata, lica i sl.
neposredno nakon konzumiranja takve ribe. U letnjim meseci-
ma se ne preporu~uju crvena mesa.
Izvori belan~evina moraju biti razli~iti te se preporu~uju
belan~evine i `ivotinjskog (meso i riba, mleko i mle~ni proizvo-
di i jaja), ali i biljnog porekla (`itarice i njihovi proizvodi, krom-
pir, mahunarke). Za razgradnju belan~evina mora se potro{iti
vi{e energije nego za masti i ugljene hidrate, {to prakti~no zna~i
da se organizam vi{e zagreva (sagorevanjem jednog grama
belan~evina razvija se toplota od 4,1 kalorija). Proizvodi od soje
se lako vare i dobri su izvori belan~evina za sva godi{nja doba.
Preporu~uju se mle~ni proizvodi sa niskim procentom masti, jer
se lako podnose u toplim danima i obezbe|uju potrebnu
koli~inu kalcijuma i proteina. Kod izbora sira trebalo bi dati
prednost mladom, sve`em siru, jer su tvrdi sirevi masni i
kalori~ni.
dr Dubravka Vujovi},
specijalista interne medicine
11
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
> ^E[]E A MANJERaporedite dnevni unos hrane na pet do {est manjih
obroka. Kompletan doru~ak je jako va`an. Tako|e,
po`eljno je da se ne iscrpljujete raznim dijetama i
gladovanjem.
VODE]E mesto me|u oboljenjima u ranom uzrastu, svakako je
zapaljenje srednjeg uva. Srednje uvo predstavlja skup {upljina
ispunjenih vazduhom, a deli se u tri dela: u{na (Eustahijeva tuba),
bubna duplja (kavum timpani) i mastoidne }elije. Ove {upljine
oblo`ene su sluzoko`om, koja je u stvari nastavak sluzoko`e
`drela. U{na tuba spaja bubnu duplju sa dnom nosnih {upljina-to
je kanal du`ine ~etiri centimetra, koji je kod dece kra}i i {iri.
Bubna duplja je sli~na bubnju (otuda i ime), pre~nika 15 mm i u
njoj se nalaze slu{ne ko{~ice. Njihov zadatak je da preuzimaju
zvu~ne vibracije i prenesu ih u unutra{nje uvo. Prednji zid je
bubni otvor-Eustahijeve-u{ne tube, a spoljni zid ~ini sama bubna
opna, koja odvaja srednje od spoljnjeg uva. Bubna opna je
providna opna, sedefasta, okrugla, pre~nika jedan sentimetar.
Lanac slu{nih ko{~ica prolazi kroz bubnu duplju od spolja prema
unutra. ^ine ga: ~eki}, nakovanj i uzengija. Mastoidne }elije su
{upljine ispunjene vazduhom, koje predstavljaju pro{irenja
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
12
Pedijatrija Zapaljenje srednjeg uva nije prijatno
IZME\U ^EKI]A I NAKOVNJA
Naj~e{}i uzrok zapaljenja srednjeg uva
je virusna infekcija gornjih disajnih puteva.
Pa`ljivo le~enje podrazumeva kombinaciju
lekova protiv bolova, povi{ene temperature i
alergija. Deci sa navr{ene dve godine
preporu~uje se Pneumokokokna vakcina
bubne duplje, a njihov reljef se mo`e napipati iza u{ne {koljke.
Ove }elije imaju va`ne odnose sa mo`danicama, sa sinusom,
velikim i malim mozgom i li~nim `ivcem.
NAJ^E[]I UZROCI ZAPALJENJA
Anatomija srednjeg uva obja{njava za{to dolazi do upale. Rekli
smo da se sluzoko`a `drela nastavlja u {upljine srednjeg uha, da je
u{na tuba vodoravnija i kra}a kod dece, {to ih izla`e ve}oj opas-
nosti od infekcije, da je ~est pratilac prehlade, gripa ili neke druge
infekcije disajnih puteva, koje su u ranom detinjstvu ~este.
U novije vreme nau~nici su otkrili ko su deca, koja }e verovatno
bolovati od ponavljanih infekcija srednjeg uva. To su oni mali{ani
~iji su roditelji i srodnici imali ~este upale kao deca. Odoj~ad, koja
se hrane na fla{icu, ~e{}e obolevaju, nego deca koja sisaju. Deca u
obdani{tima, jaslicama, kao i deca sa oslabljenim i o{te}enim imu-
nim sistemom, ~e{}e pate od ove bolesti.
Naj~e{}i uzrok zapaljenja srednjeg uva je virusna infekcija gornjih
disajnih puteva, prehlada i grip. Ove bolesti mogu izazvati stvaranje
ve}e koli~ine te~nosti u usnoj - Eustahijevoj tubi, tako da te~nost
ne mo`e da oti~e iz srednjeg uva. Ina~e, ova te~nost poma`e u
za{titi od stranih organizama i odvodi se kroz tubu u grlo.
Me|utim, ako natekne sluzoko`a tube, te~nost mo`e da ostane
zatvorena u srednjem uhu izazivaju}i zapaljenje i infekciju. Ovo
izaziva bolni pritisak, koji vremenom, bez le~enja, mo`e da iza-
zove pucanje bubne opne. Alergija na polen, pra{inu, `ivotinjske
dlake ili hranu mogu da imaju isti efekat. Bakterije mogu
neposredno da izazovu upalu srednjeg uva, ali one obi~no prate
virusne ili alergijske reakcije, brzo pronalaze}i put u toplo i vla`no
„okru`enje“ srednjeg uva. Me|u bakterijama, koje se naj~e{}e
nalaze u inficiranom srednjem uvu, su i one odgovorne za upalu
sinusa, plu}a, a zovu se pneumokoke i ima ih vi{e od 20 tipova.
Ako dete ima bol u uvu, koji je pra}en zapu{enim nosem ili koji
curi, zapaljenim grlom ili povi{enom temperaturom, ako se dr`i
za uvo, ima neute{an i bolan pla~ u toku no}i kada je u le`e}em
polo`aju, uznemirenost i razdra`ljivost, smanjen ili nikakav
apetit, obratite se lekaru. Ponavljani napadi mogu da dovedu do
o{te}enja sluha i te`ih infekcija.
Izolovani oblik, koji se lako le~i je akutno zapaljenje srednjeg uva
ako se bolest povu~e. Ako se ponovo pojavi do tri puta u perio-
du do 6 meseci ili ~etiri puta u jednoj godini, zove se ponovljeno
zapaljenje srednjeg uva. Ako traje nedeljama i ne povu~e se zove
se hroni~no zapaljenje srednjeg uva.
DUGOTRAJNO I UPORNO LE^ENJE
Cilj le~enja je da se otkloni uzrok upale, smanje tegobe
i spre~i ponavljanje infekcije. Po{to smo rekli da je
zapaljenje srednjeg uva obi~no prouzroko-
vano virusnim infekcijama, le~enje ima
za cilj da ubla`i tegobe: daju se
dekongestivi-za smanjenje ote-
~enosti eustahijeve tube,
antihistaminici-lekovi pro-
tiv alergija, lekovi protiv
povi{ene temperature i
bola, brufen ili parac-
etamol.
Primena antibiotika
indikovana je kada
se sumnja ili doka`e
da je bakterija „u igri“. Mnogi lekari se boje da }e se bakterije, koje
su „pritajene“ u srednjem uhu, bez primene antibiotika razmno`iti
i izma}i kontroli i napraviti ozbiljne komplikacije kao {to su
o{te}enje ili gubitak sluha. Oni isti~u da su ove komplikacije i
postale retke upravo zahvaljuju}i antibioticima. Da bi bili sigurni,
mnogi lekari le~e sve upale srednjeg uva, bez obzira kog su
porekla. Lekovi izbora su amoksicilini sa klavulonskom kiselinom,
penicilini, cefalosporini. Le~enje treba da traje deset dana.
Nedavno su lekari uo~ili te{ko}e kod le~enja, pokazalo se da
pneumokoke stvaraju odbrambeni enzim, koji spre~ava delovanje
antibiotika. Zato se deci sa navr{ene dve godine, koja imaju ~este,
ponavljane upale, preporu~uje Pneumokokna vakcina. Daje se u
jednoj dozi, bez revakcine. Nema ne`eljenih reakcija.
U slu~aju da zapaljenje srednjeg uva izazove komplikacije, lekar
}e se odlu~iti za operativni zahvat, koji }e zaustaviti infekciju.
Jedna od tehnika je miringotomija-bu{enje bubne opne u cilju
osloba|anja te~nosti iz srednjeg uva. Ako se Eustahijeva tuba
potpuno zatvori zbog oticanja, hirurg u njih mo`e da stavi venti-
lacionu cev~icu, koja }e drenirati sadr`aj u spoljni u{ni kanal.
Ako ponavljane infekcije „tre}eg krajnika“ prouzrokuju ~esto
zapaljenje srednjeg uva, preporu~uje se njihovo odstranjivanje.
Do odlaska lekaru, detetu treba dati lek protiv bola i povi{ene
temperature, dr`ati uspravno odoj~e i hraniti ga na ka{i~icu. Ako
bebu morate da hranite na fla{icu, ne radite to u le`e}em
polo`aju. Staviti tople obloge na uvo i ne davati antimikrobne
lekove „na svoju ruku“.
Lekovi} dr Ljiljana,specijalista pedijatar
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
> SAVET PLUSNutricionisti kao prevenciju predla`u uzimanje vitamina
A, C i Zn. Svaku upalu le~ite kako je propisano i otpratite
do kraja. Odstranite iz svog doma {tetne materije,
pra{inu, ne pu{ite. Alergije na hranu mogu, tako|e da
igraju va`nu ulogu kod zapaljenja srednjeg uva, pa ako je
va{e dete podlo`no ovoj bolesti, poku{ajte da smanjite
upotrebu p{eni~nih proizvoda i za~ina, koji su ja~i aler-
geni od ostalih vrsta hrane. I na kraju, ako va{ mali{a ima
pune dve godine, vakcini{ite ga Pneumokoknom vakci-
nom. (Ova vakcina je zakonom obavezna u ve}ini zapad-
nih zemalja).
366 dana uz Vas Dr Risti}Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu
14
Testiranje droga u urinu
PALI AN\ELIBiohemija
UPOTREBA ili preciznije, zloupotreba droge svakako jejedan od najve}ih problema dana{nje civilizacije. Onimakoji ih koriste mo`e da na{kodi kako telesno tako i mental-no, emocionalno i naposletku - dru{tveno. Zavisnost izazi-va promene u izgledu i pona{anju koje uti~u na ukupnesocijalne odnose pa tako i na poslovne (i svake drugeradne) rezultate. Neretko, samo jedan zavisnik od drogedovodi do potpunog kraha porodice.Rutinski ili tzv. screening test, kojim se mo`e proveriti da lije neko koristio drogu podrazumeva pregled uzorka urina.Prilikom ovog testiranja valja voditi ra~una o nekimograni~enjima.Uzorak urina treba pripremiti u odgovaraju}oj bo~ici, kojase mo`e nabaviti u laboratoriji ili u apoteci. Za testiranjemo`e se koristiti bilo koji uzorak uzet u toku dana, s tim {toje po`eljno da se prethodno ne konzumira ve}a koli~inate~nosti. Uzorci urina, koji su mutni, (sadr`e vidljive ~esticeili mehuri}e) nisu podobni za testiranje. Uzorak ne sme bitirazbla`en vodom. U uzorak ne sme ni{ta da se dodaje,poput sokova, razbla`ene sapunice i tome sli~no. Tako|e,ne sme da sadr`i hemijske konzervanse, oksidanse, izbelji-va~e ili bilo kakvu hemijski aktivnu supsatncu. Da bi se mogla testirati droga u urinu, ona se prvo moraapsorbovati kako bi pre{la u krv, a potom izlu~iti urinom.Taj proces za ve}inu droga traje oko tri sata, {to zna~i da utom periodu svakako ne treba raditi testiranje.Da bi se bolje razumelo sa ~im se danas suo~avamo dobroje pobrojati koje sve vrste psiho - aktivnih supstanci danas„vladaju“ tr`i{tem i, na`alost, vrebaju da upropaste naro-~ito mlade ljude.
NAJ^E[]E VRSTE DROGA SU:
1.Kanabinoidi THC: Marihuana - poput su{enog per{unasa komadi}ima stabljike ili semenkama zamotano u oblikucigarete. Ha{i{ - sme|a ili crna poga~a ili kola~i}. Na~inkonzumiranja - pu{enjem ili jedenjem. Efekti - izazivaose}aj euforije, koji je najja~i 20-30 minuta od po~etka
pu{enja, a trajanje podra`aja od jedne cigarete je od 90 do120 minuta, uz prolazne smetnje pam}enja i zna~ajnooslabljenu koncentraciju sa znacima prolazne konfuzije ianksioznosti. Kod pojedinih testova, koji su manje osetljivi,pozitivan nalaz mo`e da se dobije ukoliko je testiranaosoba konzumirala anelgetike slabijeg intenziteta dejstvapoput Ibuprofena.
2.Opijati: Morfin - poput belih kristala, tableta ili rastvora.Kodein - tamna te~nost razli~ite gustine, kapsule, tablete.Heroin - beli do tamno sme|i prah ili crni katranasti {tapi}i.Na~in konzumiranja - oralna konzumacija, intravenski,pu{enje, u{mrkavanje. Opijati su psihoaktivne supstance,koje se dobijaju preradom smole iz opojnog maka. Kod
Ujedinjene nacije su 26. jun proglasile za Dan borbe protiv upotrebe narkotika - droge
te je to povod da odgovorimo na pitanje kako je mogu}e utvrditi da li je neko korisnik
droge
> PROCENA[ta u~initi u slu~aju kada je pozitivan nalaz testiranja ?
Pozitivan rezultat najverovatnije govori o prisustvu
droga odnosno njihovih metabolita u urinu. Posle raz-
govora sa testiranom osoboma svakako treba proce-
niti da li treba ponoviti testiranje sa drugim uzorkom
urina ili ga uputiti u specijalizovane ustanove gde se
pouzdanijim metodama mo`e utvrditi prisustvo droga
u krvi odnosno urinu.
> OPREZ[ta u~initi u slu~aju kada je negativan nalaz testiranja ?
Negativan rezultat ukazuje na odsustvo testirane droge
u datom uzorku urina. Svaki test ima takozvani prag
koncentracije za navedenu vrstu droge odnosno njene
metabolite. Ukoliko je koncentracija ispod navedenog
praga dobi}e se svakako negativan nalaz, {to mo`e da
ima dvostruko zna~enje: ili da testirana osoba ne kon-
zumira ispitivanu drogu ili da je pro{lo dosta vremena
od poslednje upotrebe droge ~ime je njena koncen-
tracija svakako niska i samim tim i nalaz negativan.
manje osetljivih testova, ukoliko su konzumirani lekovi, kojisadr`e opijate ili njihove derivate poput Caffetina, plivadona,antitusici (lekovi protiv ka{lja), mogu dovesti do la`no pozi-tivnog rezultata. Hrana ili ~aj, koji sadr`e sastojke maka,tako|e mogu interferirati i uzrokovati la`no pozitivan nalaz.3.Kokain je produkt lista koke, naj~e{}e je u vidu belogkristalnog praha i unosi se u{mrkavanjem, intravenski ili segreje sa te~no{}u pa se njegove pare udi{u. Do pozitivneinterferencije mogu dovesti lekovi koji se koriste kodhiperkineti~kih popreme}aja kod dece ili lekovi koji sekoriste kao supresori apetita u le~enju gojaznosti. 4.Amfetamini se nalaze u vidu praha, tableta, kapsula iveoma su sna`nog mirisa i gorkog ukusa. Unose se oral-
nim putem, u{mrkavanjem ili ubrizgavanjem. Kod manjeosetljivih testova la`nu pozitivnost mogu dati lekovi koji sekoriste kod prehlada (efedrin) ili u sklopu le~enja alergija.5.Ecstasy se obi~no nalazi u vidu tableta ili kapsula. Uorganizam se unosi oralnim putem, u{mrkavanjem madamo`e i intravenski. Naj~e{}i efekti su produ`ena budnostsa potisnutim ose}ajem za `e|, umor i san. Du`im konzu-miranjem nastaje promena sr~anog ritma, porast pritiska,poreme}aj centra za termoregulaciju {to ima za posledicuporast temperature, znojenje, gr~enje mi{i}a, itd.
dr Danka Forcan Jovovi}, specijalista klini~ke biohemije
15
Pedijatrija U Domu zdravlja Dr Risti} svake sredeu 18 ~asova
[KOLA RODITELJSTVANajva`nija `ivotna uloga je roditeljstvo. ^esto se u njoj ne snalazimo. U Domu zdravlja
Dr Risti} stru~njaci svake srede u 18 ~asova savetuju kako biti {to bolji u toj ulozi
BITI roditelj je, naravno, potpuno prirodna stvar, alimnogo puta se svi pitamo koliko smo zaista dobri u tojulozi i koliko mo`da gre{imo. Ponekad iz najbolje nameresvom detetu napravimo problem, a ponekad i neo~eki-vano mu mnogo pomognemo.Zbog toga se Dom zdravlja Dr Risti} opredelio da otvori„[kolu roditeljstva“, po{to je od svih zanimanja danasnajte`e biti - roditelj. Jer, svim drugim zanatima i znanjimau~e nas u raznim {kolama. Kako biti roditelj nikad nasniko ne u~i.Sa aspekta pedijatrije od samog starta vrlo su va`ni ultra-zvu~ni pregledi o kojima u na{oj {koli mo`ete dosta saz-nati. Ultrazvu~ni pregledi kukova odoj~eta u prvoj godinirade se zbog pra}enja razvojnog poreme}aja kuka, koji jebio ~est na na{im prostorima, pa ga ima u na{em genet-skom nasle|u. Manje ga ima ili uop{te nema u drugimdelovima sveta, pa se roditelji ~ude, za{to se ne radi uUSA, Australiji.. Savetuju se kontrole kukova u drugom, ~etvrtom i {estommesecu, odnosno, dok ehosonografska slika ne poka`eznake zrelosti kuka. Koji su to pokazatelji?Odre|en odnos ko{tanog i hrskavi~nog tkiva za uzrast,pojava jezgra oko{tavanja, oblik ~a{ice zgloba i, naravno,da li glavica butne kosti normalno nale`e na ~a{icu zglo-ba. Va`an je podatak da li u porodici najbli`ih srodnikapostoji problem vezan za kukove, jer spomenuli smonasle|e. Tako|e, kakav je bio poro|aj, da li su blizanci upitanju? Kakav je klini~ki pregled kukova? Svako odoj~eje poseban slu~aj. Savet }e Vam dati Va{ pedijatar. Naj~e{}e se savetuje slede}e:Koristite {irok povoj dok se ne pojavi zrnce oko{tavanja,{to je naj~e{}e sa 4.meseca. Beba le`i, pa joj {irok povojne smeta. Radite sa Va{om bebom ve`be za kukove pri-likom svakog presvla~enja, tzv. ve`be otvaranja. Veoma
su korisne. I ne `urite da Va{a beba SEDNE . Od {estogmeseca, ako je sve u redu, sedenje mora da ide spon-tano, jer nisu samo zdravi kuki}i uslov za ovaj korak.Oslonac na noge,ne pre devetog meseca,na dubak zab-oravite. Stavite Vaseg mali{u na pod, okru`ite ga igra-~kama, sedite sa njim, i u`ivajte...Ovom „{kolom“' ne `elimo da Vam nametnemo bilo kakvapravila, niti tra`imo od Vas da menjate ne{to {to ne `elite.Samo `elimo da Vam uka`emo na to kako mo`ete u svo-joj najva`nijoj `ivotnoj ulozi biti jo{ bolji.
Tako|e, u „{koli roditeljstva“ ispri~a}emo Vam i slede}e:• koji su psiho-fizi~ki faktori va`ni za razvoj Va{eg deteta• kako nau~iti dete da se pravilno hrani i kako re{iti even-
tualne probleme sa ishranom • kako da svoje dete nau~ite da ceni sebe• kako deca vide svet• kako da smanjite agresivnost Va{eg deteta i za{to se
ona javlja• koji su modeli pona{anja i kako uti~u na dete• kako na dete uti~e nagrada i kazna• kako dete u~initi „emotivno inteligentnijim“• {ta u de~ijem svetu zna~e pri~e, crtani filmovi, bajke...• kako dete pripremiti za polazak u vrti}, {kolu...• {ta zna~e i kako reagovati na ljubomoru, suparni{tvo i
neslaganje me|u bra}om i sestrama• o pubertetu i adolescenciji
Sve ovo i jo{ mnogo vi{e mo`ete ~uti u besplatnom save-tovali{tu - „[kola roditeljstva“ Doma zdravlja Dr Risti},svake srede od 18 ~asova.
dr Lekovi} Ljiljana, spec. pedijatrije
366 dana uz VasDr Risti} Tel: 011/2693-287, 2697-808; Mob: 063/205-764, www.dr-ristic.co.yu