INTERNI MATERIJALI IZ KOLEGIJA „POSLOVNA LOGISTIKA“ materijali iz kolegija PL.pdf · sustava logistike prijevoza: vlastiti vozni park, vanjska usluga prijevoza, kombinirano. Informacije

1

INTERNI MATERIJALI IZ KOLEGIJA „POSLOVNA LOGISTIKA“

- Zadaci i upute -

Priredili: Prof.dr.sc. Sanda Renko Dr.sc. Irena Guszak Kristina Petljak, univ.spec.oec.

Zagreb, lipanj 2012.

2

SADRŽAJ: 1. LOGISTIČKI SUSTAVI I TROŠKOVI ...................................................................... 4

2. SKLADIŠTENJE ..................................................................................................... 6

2.1. METODE I TEHNIKE ODABIRA LOKACIJE SKLADIŠTA ............................... 6 2.2. BROJ SKLADIŠTA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI ........................................... 8

3. SUSTAV NARUČIVANJA ....................................................................................... 9

3.1. UČESTALOST NARUČIVANJA ....................................................................... 9 3.2. KALKULACIJA NABAVNE CIJENE ............................................................... 10

4. ZALIHE ................................................................................................................. 12 4.1. MINIMALNE ZALIHE ...................................................................................... 12 4.2. MAKSIMALNE ZALIHE .................................................................................. 13 4.3. OPTIMALNE ZALIHE ..................................................................................... 14 4.4. PROSJEČNE ZALIHE .................................................................................... 16

5. KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA ....................................................................... 18

5.1. PLANIRANJE NABAVE I KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA ........................ 19 5.2. PRORAČUNATA GODIŠNJA POTROŠNJA/PRODAJA I KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA ................................................................................................ 20

6. PRIJEVOZ ............................................................................................................ 22

6.1. KAPACITET PRIJEVOZNIH SREDSTAVA .................................................... 22 6.2. TROŠKOVI U SUSTAVU PRIJEVOZA .......................................................... 23 6.3. PROIZVODNOST RADA ............................................................................... 27 6.4. EKONOMIČNOST POSLOVANJA ................................................................. 29 6.5. RENTABILNOST POSLOVANJA ................................................................... 30

POPIS LITERATURE ............................................................................................... 32

3

Svrha internih materijala: Svrha izrade ovih materijali je pomoći studentima koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati nastavi iz kolegija „Poslovna logistika“, te svima koji se pripremaju za polaganje ovog ispita. Sami materijali nisu dovoljni za polaganje ispita već samo služe kao nadopuna obaveznoj literaturi. Stoga se kratki dijelovi koji se odnose na teoriju iz područja poslovne logistike ne mogu smatrati dostatnima za pozitivno rješavanje ispita. Autori

4

1. LOGISTIČKI SUSTAVI I TROŠKOVI

Logistički sustavi su prostorno-vremenske transformacije dobara i potrebnih informacija u procesu reprodukcije i odvijaju se kroz procese: transporta, skladištenja, pakiranja, manipulacije i dr. Svim tim procesima upravlja se s ciljem minimiziranja ukupnih troškova poslovanja i maksimiziranja usluge kupcima. Logistika se mora shvatiti kao sustavni pristup, odnosno “umreženo” promišljanje u svim fazama premještanja proizvoda od „izvora“ do „točke korištenja“ jer se samo tako omogućava smanjenje ukupnih troškova poduzeću uz povećanje koristi za kupca (jer je kupcu proizvod dostupan u ispravnom stanju, po povoljnoj cijeni, na bliskoj lokaciji i sl.). Logistički sustavi sastoje se od velikog broja poslova i zadataka, te samim time uključuju i veliki broj različitih troškova. Opća je podjela troškova na: varijabilne (VT) i fiksne troškove (FT). Oni čine ukupne troškove (T) svakog poduzeća, odnosno: T = FT + VT; VT = TPJ * n Iz formule se vidi da se fiksni troškovi ne mijenjaju s obujmom proizvedenih proizvoda ili broja prodanih jedinica robe, dok su varijabilni troškovi proporcionalni broju proizvedenih/prodanih jedinica proizvoda/usluga. Ovisno o strukturi varijabilnih i fiksnih troškova, i razini outputa, uvijek se teži odabiru logističkog sustava s manjim ukupnim troškom.

Zadatak 1. Poduzeće razmatra implementaciju 3 različita logistička sustava. Informacije o troškovima pojedinog sustava su sljedeće: Sustav Fiksni trošak, kn Varijabilni trošak po jedinici, kn

1 200.000 10

2 250.000 8

3 500.000 3

Za sljedeće razine outputa: a) 15.000, b) 25.000, c) 50.000 i d) 75.000, izračunajte koliki bi bio ukupni trošak. Koji bi sustav poduzeće trebalo izabrati? Rješenje prikažite i grafički. Rješenje: Sustav 1; n = 15.000 T = FT + VT T = 200.000 + 10 * 15.000 T = 200.000 + 150.000

RB Razina outputa (br jedinica), n

Ukupni trošak, kn Sustav koji treba izabrati: Sustav 1 Sustav 2 Sustav 3

1 15.000 350.000 370.000 545.000 1

2 25.000 450.000 450.000 575.000 1 ili 2

3 50.000 700.000 650.000 650.000 2 ili 3

4 75.000 950.000 850.000 725.000 3

5

Zadatak 2. Poduzeće koje se bavi distribucijom Barilla proizvoda razmatra implementaciju 3 različita sustava logistike prijevoza: vlastiti vozni park, vanjska usluga prijevoza, kombinirano. Informacije o troškovima pojedinog sustava su sljedeće: Sustav Fiksni trošak, kn Varijabilni trošak po jedinici, kn

1 – vlastiti 2.000.000 1

2 – vanjski 500.000 4

3 – kombinirani 1.000.000 2,5

Za sljedeće razine outputa: a) 100.000, b) 200.000, c) 300.000 i d) 500.000, izračunajte koliki bi bio ukupni trošak. Koji bi sustav poduzeće trebalo izabrati? Rješenje prikažite i grafički. Rješenje:

RB Razina outputa (br jedinica), n

Ukupni trošak, kn Sustav koji treba izabrati: Sustav 1 Sustav 2 Sustav 3

1 100.000 2.100.000 900.000 1.250.000 2 – vanjski

2 200.000 2.200.000 1.300.000 1.500.000 2 – vanjski

3 300.000 2.300.000 1.700.000 1.750.000 2 – vanjski

4 500.000 2.500.000 2.500.000 2.250.000 3 – kombinirani

6

2. SKLADIŠTENJE

Kako bi se održao kontinuitet proizvodnje kod proizvodnih poduzeća i prodajna spremnost kod trgovinskih poduzeća, potrebno je skladištiti određenu količinu robe. Skladište je mjesto gdje se smještaju, čuvaju i izdaju različiti materijali, poluproizvodi i gotovi proizvodi. Zbog velikog broja poslova unutar skladišta, prisutna je opasnost od visokih troškova skladištenja. U strukturi ukupnih troškova poduzeća, troškovi skladištenja često imaju najviši udio. Njihova visina u velikoj mjeri ovisi o lokaciji skladišta i njihovom broju na tržištu. Pravilan izbor lokacije skladišta osigurava kraće transportne putove (i troškove) do mjesta potrošnje, niže troškove dostave, veću fleksibilnost u odnosu na zahtjeve kupaca i sl.

2.1. METODE I TEHNIKE ODABIRA LOKACIJE SKLADIŠTA Postoji više matematičkih metoda za određivanje lokacije skladišta, a najčešće su:

a) metoda težišta i b) metoda tona-kilometar.

a) Prema metodi težišta, skladište treba smjestiti bliže kupcima koji naručuju veće količine robe. Optimalna lokacija skladišta utvrđuje se na način da se odrede koordinate „X“ i „Y“ lokacije skladišta na koordinatnom sustavu pomoću sljedeće formule: X = Σ (xi * qi) / Σ qi Y = Σ (yi * qi) / Σ qi gdje je: xi = udaljenost na osi X yi = udaljenost na osi Y qi = uskladištena količina robe b) Lokacija skladišta izabrana metodom težišta može se poboljšati ako se procijene udaljenosti (di) pojedinih kupaca od lokacije skladišta, a metoda se zove metoda tona-kilometar. U tom slučaju se optimalna lokacija skladišta utvrđuje na način da se odrede koordinate „X“ i „Y“ lokacije skladišta na koordinatnom sustavu pomoću sljedeće formule: X = Σ (xi * qi / di) / Σ (qi / di) Y = Σ (yi * qi /di) / Σ (qi / di) gdje je: di = udaljenost kupca od skladišta Zadatak 1. U prometu nekog veletrgovinskog poduzeća značajnije su prisutna tri kupca, koji kupuju različite količine robe, nalaze se na različitim lokacijama, i to:

• kupac 1 kupuje 200 tona robe, lokacija ima koordinate X1 = 50 km, Y1 = 180 km, • kupac 2 kupuje 100 tona robe, lokacija ima koordinate X2 = 80 km, Y2 = 180 km, • kupac 3 kupuje 300 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 100 km, Y3 = 80 km.

Izračunajte optimalnu lokaciju skladišta pomoću „metode težišta” i „metode tona-kilometar”. Nakon određivanja lokacije „metodom težišta“, utvrđeno je da su kupci od skladišta udaljeni: kupac 1 – 60 km, kupac 2 – 50 km i kupac 3 – 55 km. Rješenje: X = Σ (xi * qi) / Σ qi X = ((50*200) + (80*100) + (100*300)) / (200 + 100 +300) X = 48.000 / 600 X = 80 km Y = Σ (yi * qi) / Σ qi Y = ((180*200) + (180*100) + (80*300)) / (200 + 100 +300) Y = 78.000 / 600 Y = 130 km

7

Prema metodi težišta, optimalna lokacija skladišta je točka udaljena po osi „X“ 80 km, a po osi „Y“ 130 km. X = (Σ (xi * qi) / di) / (Σ qi / di) X = ((50*200) / 60 + (80*100) / 50 + (100*300) / 55) / ((200 / 60) + (100 / 50) + (300 / 55)) X = 872,12 / 10,78 X = 80,90 km Y = (Σ (yi * qi) / di) / (Σ qi / di) Y = ((180*200) / 60 + (180*100) / 50 + (80*300) / 55) / ((200 / 60) + (100 / 50) + (300 / 55)) Y = 1.396,36 / 10,78 Y = 129,53 km Prema metodi tona-kilometar, optimalna lokacija skladišta je točka udaljena od ishodišta po osi „X“ 80,90 km, a po osi „Y“ 129, 53 km. Zadatak 2. U prometu nekog veletrgovinskog poduzeća značajnije su prisutna tri kupca, koji kupuju različite količine robe, nalaze se na različitim lokacijama, i to:

• kupac 1 kupuje 450 tona robe, lokacija ima koordinate X1 = 60 km, Y1 = 80 km, • kupac 2 kupuje 250 tona robe, lokacija ima koordinate X2 = 50 km, Y2 = 60 km, • kupac 3 kupuje 350 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 100 km, Y3 = 150 km.

Izračunajte optimalnu lokaciju skladišta pomoću „metode težišta” i „metode tona-kilometar”. Nakon određivanja lokacije „metodom težišta“, utvrđeno je da su kupci od skladišta udaljeni: kupac 1 – 60 km, kupac 2 – 80 km i kupac 3 – 100 km. Zadatak 3. U prometu nekog veletrgovinskog poduzeća značajnije su prisutna četiri kupca, koji kupuju različite količine robe, nalaze se na različitim lokacijama, i to:

• kupac 1 kupuje 500 tona robe, lokacija ima koordinate X1 = 150 km, Y1 = 50 km, • kupac 2 kupuje 100 tona robe, lokacija ima koordinate X2 = 40 km, Y2 = 100 km, • kupac 3 kupuje 400 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 80 km, Y3 = 100 km • kupac 4 kupuje 150 tona robe, lokacija ima koordinate X4 = 150 km, Y4 = 140 km.

Izračunajte optimalnu lokaciju skladišta pomoću „metode težišta” i „metode tona-kilometar”. Nakon određivanja lokacije „metodom težišta“, utvrđeno je da su kupci od skladišta udaljeni: kupac 1 – 40 km, kupac 2 – 80 km, kupac 3 – 60 km i kupac 4 – 100 km. Zadatak 4. U prometu nekog veletrgovinskog poduzeća značajnije su prisutna četiri kupca, koji kupuju različite količine robe, nalaze se na različitim lokacijama, i to:

• kupac 1 kupuje 30 tona robe, lokacija ima koordinate X1 = 10 km, Y1 = 20 km, • kupac 2 kupuje 20 tona robe, lokacija ima koordinate X2 = 20 km, Y2 = 40 km, • kupac 3 kupuje 50 tona robe, lokacija ima koordinate X3 = 30 km, Y3 = 10 km • kupac 4 kupuje 40 tona robe, lokacija ima koordinate X4 = 40 km, Y4 = 30 km.

Izračunajte optimalnu lokaciju skladišta pomoću „metode težišta” i „metode tona-kilometar”. Nakon određivanja lokacije „metodom težišta“, utvrđeno je da su kupci od skladišta udaljeni: kupac 1 – 17 km, kupac 2 – 22 km, kupac 3 – 12 km i kupac 4 – 15 km. RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 4: Z2: Metoda težišta: X = 70,95 km, Y = 98,57 km Metoda tona-kilometar: X = 67,70 km, Y = 92,92 km Z3: Metoda težišta: X = 116,09 km, Y = 83,48 km Metoda tona-kilometar: X = 122,41 km, Y = 74,21 km Z4: Metoda težišta: X = 27,14 km, Y = 22,14 km Metoda tona-kilometar: X = 28,13 km, Y = 20,33 km

8

2.2. BROJ SKLADIŠTA U DISTRIBUCIJSKOJ MREŽI Kako bi uštedjeli na troškovima distribucije, veliki broj poduzeća je krenuo s racionalizacijom skladišne mreže i smanjenjem broja skladišta. Međutim, uvijek treba imati na umu kako se centralizacijom skladišne mreže „otvara pitanje“ rasta troškova transporta, vremenskog rizika pravovremene isporuke robe, pitanje visine zaliha i sl. „Zakon kvadratnog korijena“ govori o uštedama koje postiže poduzeće reduciranjem broja skladišta u vlastitoj distribucijskoj mreži. On konstatira kako je potrebna količina ukupnih zaliha proporcionalna broju skladišta u distribucijskoj mreži poduzeća.

gdje je: Z% = smanjenje u postotku x = potreban broj skladišta y = ukupan broj skladišta Zadatak 1. Ukoliko neko poduzeće ima u distribucijskoj mreži 16 skladišta i reducira ih na 9 skladišta, koliko će iznositi uštede? x = 9 y = 16 Z% = ? Rješenje:

Z% = (1 – 3 / 4) * 100 Z% = (1 – 0,75) * 100 Z% = 25% Redukcijom postojećih skladišta sa 16 na 9 postiže se smanjenje zaliha za 25%. Zadatak 2. Ukoliko neko poduzeće ima u distribucijskoj mreži 25 skladišta i reducira ih na 9 skladišta, koliko će iznositi uštede? Zadatak 3. Ukoliko neko poduzeće ima u distribucijskoj mreži 64 skladišta i reducira ih na 49 skladišta, koliko će iznositi uštede? Zadatak 4. Ukoliko neko poduzeće ima u distribucijskoj mreži 36 skladišta i reducira ih na 25 skladišta, koliko će iznositi uštede? RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 4: Z2: Z% = 40% Z3: Z% = 12,5% Z2: Z% = 17%

9

3. SUSTAV NARUČIVANJA

Sustav naručivanja započinje kod prvog obraćanja poduzeća tržištu na kojem se obavlja nabava roba i usluga, a završava isporukom kupljene robe / usluge. Uključuje poslove izdavanja narudžbenice od strane kupca prodavatelju, transport robe, obradu i kontrolu podataka, te isporuku naručene robe i popratnih dokumenata kupcu. Vidljivo je kako vrijeme toka same narudžbe može predstavljati značajnu troškovnu stavku, te ga poduzeća pokušavaju smanjiti pronalazeći ravnotežu između razine zaliha, transportnih troškova, uvjeta na tržištu i sl.

3.1. UČESTALOST NARUČIVANJA

Učestalost naručivanja direktno utječe na razinu zaliha u skladištu poduzeća. Ako poduzeće češće nabavlja manje količine robe, razina zaliha je niža, ali su ostali troškovi uključeni u naručivanje viši. Zato poduzeće teži tzv. optimalnoj veličini nabavki kojom se uspostavlja ravnoteža između troškova skladištenja s jedne, i troškova naručivanja s druge strane. Optimalna veličina nabavki i optimalan broj naručivanja robe tijekom godine predstavljaju najpovoljnije veličine s obzirom na: osiguranje kontinuirane proizvodnje, odnosno, cjelovite opskrbe kupaca i ukupne troškove nabavljanja i skladištenja robe. U svrhu izračunavanja optimalne količine nabavki i optimalnog broja naručivanja koristi se Stefanic-Almayerova formula:

gdje je: Qopt = optimalna količina nabavke robe 200 = konstanta u formuli Qpl = godišnja potrošnja ili promet robe T = troškovi pojedine nabavke cn = nabavna cijena po jedinici robe k% = kamatna stopa t% = stopa skladišnih troškova Nopt = optimalni broj naručivanja Zadatak 1. Izračunajte optimalnu veličinu nabavke materijala i optimalan broj naručivanja, ako: mjesečna potrošnja materijala iznosi 12.000 komada, cijena materijala je 20 kn/kom, trošak jedne narudžbe je 450 kn, kamatna stopa je 10% i stopa skladišnih troškova je 8%. Qpl = 12.000 * 12 mjeseci Qpl = 144.000 komada T = 450 kn cn = 20 kn k% = 10% t% = 8% Qopt = ? Nopt = ?

10

Rješenje:

Qopt = 6.000 komada Nopt = 144.000 / 6.000 Nopt = 24 puta godišnje Zadatak 2. Izračunajte optimalnu veličinu nabavke proizvoda X i optimalan broj naručivanja, ako: mjesečna potrošnja proizvoda X iznosi 15.000 komada, cijena proizvoda X je 35 kn/kom, trošak jedne narudžbe je 500 kn, kamatna stopa je 10% i stopa skladišnih troškova je 6%.

Zadatak 3. Izračunajte optimalnu veličinu nabavke kutija za pakiranje svježeg voća i optimalan broj naručivanja, ako: godišnja potrošnja iznosi 100.000 kutija, cijena kutije je 40 kn/kom, trošak jedne narudžbe je 550 kn, kamatna stopa je 8% i stopa skladišnih troškova je 8%.

Zadatak 4. Izračunajte optimalnu veličinu nabavke soli za hotelski restoran i optimalan broj naručivanja, ako: mjesečna potrošnja iznosi 100 kilograma, cijena kilograma je 6 kn, trošak jedne narudžbe je 100 kn, kamatna stopa je 8% i stopa skladišnih troškova je 5%.

RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 4:

Z2: Qopt = 5.669,47 kom Nopt = 31,74 puta

Z3: Qopt = 4.432,03 kom Nopt = 22,56 puta

Z4: Qopt = 554,70 kg Nopt = 2,16 puta

3.2. KALKULACIJA NABAVNE CIJENE U skladu s odlukom poduzeća o učestalosti naručivanja, o uvjetima na tržištu prilikom ispostavljanja narudžbe pa sve do vremena isporuke robe, o uvjetima transporta i sl., formira se i nabavna cijena proizvoda. Fakturna cijena * količina + troškovi ambalaže + troškovi prijevoza + troškovi osiguranja robe + troškovi utovara, pretovara i istovara + naknade (provizije) posrednicima + carina + porezi + dodatak na isporuku ispod minimalne količine + troškovi povrata ambalaže - popusti - skonto - subvencije - porezne olakšice -naknade carinskih davanja +/- ostalo (npr. tečajne razlike, razlike cijena i dr.) ---------------------------------------------------------------- = NABAVNA CIJENA + opći troškovi nabavljanja =BRUTO NABAVNA CIJENA

11

Zadatak 1. Izradite kalkulaciju nabavne cijene (izračunajte trošak nabave robe i trošak nabave robe po jedinici), ako je kupovna cijena robe po obračunu dobavljača 150.000 kn (1 000 sušila za kosu, 150 kn/kom), troškovi prijevoza 5.000 kn, osiguranje robe 500 kn, utovar 600 kn, carina 600 kn. Rješenje:

Stavka Vrijednost

Fakturna cijena 150.000 kn

+ troškovi prijevoza 5.000 kn

+ troškovi osiguranja robe 500 kn

+ troškovi utovara, pretovara i istovara 600 kn

+ carina 600 kn

TROŠAK NABAVE ROBE 156.700 kn

TROŠAK NABAVE ROBE PO JEDINICI 156,70 kn

Zadatak 2. Izradite kalkulaciju nabavne cijene (izračunajte trošak nabave robe i trošak nabave robe po jedinici), ako je kupovna cijena robe po obračunu dobavljača 125.000 kn (500 ženskih torbica, 250 kn/kom), troškovi ambalaže 2.500 kn, troškovi prijevoza 2.000 kn, osiguranje robe 3.000 kn, utovar 1.500 kn, carina 2.000 kn, popusti 3.000 kn. Zadatak 3. Izradite kalkulaciju nabavne cijene (izračunajte trošak nabave robe i trošak nabave robe po jedinici), ako je kupovna cijena robe po obračunu dobavljača 600.000 kn (400 muških odijela, 1.500 kn/kom), troškovi ambalaže 300 kn, troškovi prijevoza 1.000 kn, osiguranje robe 800 kn, troškovi utovara 400 kn, provizija posrednicima 400 kn, carina 500 kn, popust 1.000 kn. Zadatak 4. Izradite kalkulaciju nabavne cijene (izračunajte trošak nabave robe i trošak nabave robe po jedinici), ako je kupovna cijena robe po obračunu dobavljača 1.000 kn (100 čokolada, 10 kn/kom), troškovi ambalaže 5 kn, troškovi prijevoza 20 kn, troškovi utovara 5 kn, provizija posrednicima 120 kn, popust 50 kn.

RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 4: Z2: Trošak nabave robe = 133.000 kn Trošak nabave robe po jedinici = 266 kn Z3: Trošak nabave robe = 602.400 kn Trošak nabave robe po jedinici = 1.506 kn Z4: Trošak nabave robe = 1.100 kn Trošak nabave robe po jedinici = 11 kn

12

4. ZALIHE

Zalihe su količina robe koja osigurava kontinuitet proizvodnje, odnosno prodajnu spremnost. Prevelika količina zaliha rezultira nepotrebnim troškovima držanja zaliha, te zahtijeva dodatne troškove radne snage, opreme, skladišnog prostora i sl. Zato je glavni cilj upravljanja zalihama osigurati da one budu što manje, ali i dovoljne za održavanje kontinuiteta poslovanja poduzeća. S obzirom na planirani normativ, stanje, motiv i potrebu za kontinuiranim odvijanjem procesa proizvodnje, odnosno prodaje, zalihe se mogu podijeliti na:

minimalne, maksimalne, optimalne, prosječne, sigurnosne, špekulativne, sezonske, nekurentne.

4.1. MINIMALNE ZALIHE Minimalne zalihe su najmanja količina robe koja je potrebna da se pravovremeno zadovolje obveze poduzeća po količini i asortimanu. Držanje ovakvih zaliha ima smisla kod poduzeća koja u poslovanju nemaju sezonskih oscilacija i imaju pouzdane dobavljače pa mogu računati na dostatnost i sigurnost isporuke naručene robe. Formule za izračunavanje minimalnih zaliha su: Zmin = Qdn * Vnab Zmin = (Qgod * Vnav) / D gdje je: Qdn = dnevna (prosječna) potrošnja/prodaja Qgod = godišnja (prosječna) potrošnja/prodaja Vnab = vrijeme nabave D = broj radnih dana u godini Zadatak 1. Ako neko poduzeće u prosjeku dnevno potroši 50 000 kg materijala, a nabavni ciklus traje 15 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha materijala. Qdn = 50.000 kg Vnab = 15 dana Zmin = ? Rješenje: Zmin = Qdn * Vnab Zmin = 50.000 * 15 Zmin = 750.000 kg Zadatak 2. Ako neko poduzeće u prosjeku godišnje potroši 50 000 tona brašna, u godini je 300 radnih dana i nabavni ciklus traje 15 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha brašna. Qgod = 50.000 t Vnab = 15 dana D = 300 dana Zmin = ?

13

Rješenje: Zmin = Qgod * Vnab / D Zmin = (50.000 * 15) / 300 Zmin = 2.500 tona Zadatak 3. Ako neko poduzeće u prosjeku dnevno potroši 80 000 komada proizvoda B, a nabavni ciklus traje 25 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha proizvoda B. Zadatak 4. Ako neko poduzeće u prosjeku dnevno potroši 60 000 kg sirovine A, a nabavni ciklus traje 35 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha sirovine A. Zadatak 5. Ako neko poduzeće u prosjeku godišnje potroši 80 000 kg plastične ambalaže, u godini je 250 radnih dana i nabavni ciklus traje 25 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha plastične ambalaže. Zadatak 6. Ako neko poduzeće u prosjeku godišnje potroši 60 tona papira, u godini je 200 radnih dana i nabavni ciklus traje 35 dana, izračunajte minimalnu količinu zaliha. RJEŠENJA ZADATAKA 3 – 6: Z3: Zmin = 2.000.000 kom Z4: Zmin = 2.100.000 kg Z5: Zmin = 8.000 kg Z6: Zmin = 10,5 t

4.2. MAKSIMALNE ZALIHE Maksimalne zalihe predstavljaju gornju granicu količine robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati roba. Poduzeća koja imaju sezonske oscilacije u poslovanju time opravdavaju držanje ovakvih zaliha. Formula za izračun maksimalnih zaliha je: Zmax = Pmax / brd * ND gdje je: Zmax = maksimalne zalihe Pmax = vrijednost najveće planirane prodaje brd = broj dana odabranog razdoblja ND = broj norma dana Zadatak 1. Ako je neko poduzeće planiralo u studenom ostvariti maksimalnu prodaju robe u vrijednosti od 840.000 kn (planska cijena koštanja), a normirani broj dana u kojima treba imati zalihu proizvoda je 18, izračunajte maksimalnu količinu zaliha. Pmax = 840.000 kn brd = 30 dana ND = 18 dana Zmax = ? Rješenje:

Zmax = Pmax / brd * ND Zmax = 840.000 / 30 * 18 Zmax = 504.000 kn

14

Zadatak 2. Ako je neko poduzeće planiralo u srpnju ostvariti maksimalnu prodaju robe u vrijednost i od 500.000 kn (planska cijena koštanja), a normirani broj dana u kojima treba imati zalihu proizvoda je 15, izračunajte maksimalnu količinu zaliha.

Pmax = 500.000 kn

brd = 31 dan

ND = 15 dana

Zmax = ?

Rješenje:

Zmax = Pmax / brd * ND

Zmax = 500.000 / 31 * 15

Zmax = 241.935,48 kn

4.3. OPTIMALNE ZALIHE Optimalne zalihe predstavljaju količinu robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne planirane troškove skladištenja i naručivanja robe. Traži se razina zaliha i broj naručivanja uz koje su ukupni troškovi najniži. Vrijednost zaliha = Zprosječne * cijena po komadu

Zbog mogućih promjena na tržištu nabave i plasiranja robe, kao i određenih odmaka od plana proizvodnje, količinu optimalnih zaliha je moguće korigirati uzimanjem u obzir utjecaj opisanih promjena. Dobivena vrijednost je normativ optimalnih zaliha gotovih proizvoda, izražen u vrijednosti, a računa se prema formuli: Zopt = (P + R1) * (V + R2) gdje je: Zopt = normativ optimalnih zaliha gotovih proizvoda, izražen u vrijednosti P = dnevna ili mjesečna planska prodaja gotovih proizvoda izražena u vrijednosti (planska cijena koštanja) R1 = rezerva kojom se na temelju procjene povećava dnevna ili mjesečna planska prodaja gotovih proizvoda uslijed podbačaja plana proizvodnje ili povećanog škarta ili loma gotovih proizvoda V = normirani broj dana ili mjeseci između vremena naručivanja i isporuke R2 = rezerva kojom se na temelju procjene povećava normirani broj dana ili mjeseci zbog izuzetnih teškoća u isporuci, odnosno otpremi robe Zadatak 1. Izračunajte optimalne zalihe temeljem podataka u tablici, ako je nabavna cijena iznosila 20 kuna po komadu.

Broj naručivanja Količina narudžbe

Prosječne zalihe

Vrijednost zaliha

Troškovi naručivanja

Troškovi zaliha Ukupni skladišni troškovi

1 12 000 6 000 1 000 24 000 25 000

2 6 000 3 000 2 000 12 000 14 000

3 4 000 2 000 3 000 8 000 11 000

4 3 000 1 500 4 000 6 000 10 000

5 2 400 1 200 5 000 4 800 9 800

6 2 000 1 000 6 000 4 000 10 000

7 1 714 857 7 000 3 428 10 428

15

Rješenje:

Broj naručivanja Količina narudžbe

Prosječne zalihe

Vrijednost zaliha


Troškovi zaliha

Ukupni skladišni troškovi

1 12 000 6 000 120 000 1 000 24 000 25 000

2 6 000 3 000 60 000 2 000 12 000 14 000

3 4 000 2 000 40 000 3 000 8 000 11 000

4 3 000 1 500 30 000 4 000 6 000 10 000

5 2 400 1 200 24 000 5 000 4 800 9 800

6 2 000 1 000 20 000 6 000 4 000 10 000

7 1 714 857 17 140 7 000 3 428 10 428

Optimalne zalihe su na razini pri kojoj su prosječne zalihe 1.200 komada i obavlja se 5 narudžbi u promatranom razdoblju, jer su u tom slučaju ukupni skladišni troškovi najniži. Zadatak 2. Poduzeće je planiralo prodaju 1.800 komada proizvoda X, čija planska cijena koštanja po jedinici iznosi 280 kuna, a normirani broj dana je 17. Zbog povećanog škarta proizvoda X i podbačaja plana proizvodnje koji se predviđa u idućem vremenskom razdoblju, povećava se dnevna planska prodaja za 10%, a zbog određenih zastoja u prometu normirani broj dana za 25%. Izračunajte optimalnu zalihu proizvoda na skladištu izraženu u vrijednosti (kn). P = 1.800 * 280 R1 = 10% → 0,1 V = 17 dana R2 = 25% → 0,25 Zopt = ? Rješenje: Zopt = (P + R1) * (V + R2) Zopt = (1.800 * 280 + 1.800 * 280 * 0,1) * (17 + 17 * 0,25) Zopt = 11.781.000 kn Zadatak 3. Izračunajte optimalne zalihe temeljem podataka u tablici, ako je nabavna cijena iznosila 30 kuna po komadu. Broj naručivanja

Količina narudžbe

Prosječne zalihe

Vrijednost zaliha


Troškovi zaliha Ukupni skladišni troškovi

1 20 000 10 000 2 000 40 000 42 000

2 18 000 9 000 4 000 36 000 40 000

3 16 000 8 000 6 000 32 000 38 000

4 14 000 7 000 8 000 28 000 36 000

5 12 000 6 000 10 000 24 000 34 000

6 10 000 5 000 12 000 20 000 32 000

7 8 000 4 000 14 000 16 000 30 000

Zadatak 4. Poduzeće je planiralo prodaju 1.500 komada proizvoda Y, čija planska cijena koštanja po jedinici iznosi 200 kuna, a normirani broj dana je 15. Zbog povećanog škarta proizvoda Y i podbačaja plana proizvodnje koji se predviđa u idućem vremenskom razdoblju, povećava se dnevna planska prodaja za 15%, a zbog određenih zastoja u prometu normirani broj dana za 35%. Izračunajte optimalnu zalihu proizvoda na skladištu izraženu u vrijednosti (kn).

16

RJEŠENJA ZADATAKA 3 – 4: Z3: Broj naručivanja Količina

narudžbe Prosječne zalihe

Vrijednost zaliha


Troškovi zaliha

Ukupni skladišni troškovi

1 20 000 10 000 300 000 2 000 40 000 42 000

2 18 000 9 000 270 000 4 000 36 000 40 000

3 16 000 8 000 240 000 6 000 32 000 38 000

4 14 000 7 000 210 000 8 000 28 000 36 000

5 12 000 6 000 180 000 10 000 24 000 34 000

6 10 000 5 000 150 000 12 000 20 000 32 000

7 8 000 4 000 120 000 14 000 16 000 30 000

Optimalne zalihe su na razini pri kojoj su prosječne zalihe 4.000 komada i obavlja se 7 narudžbi u promatranom razdoblju, jer su u tom slučaju ukupni skladišni troškovi najniži.

Z4: Zopt = 6.986.250 kn

4.4. PROSJEČNE ZALIHE Prosječne zalihe čine prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja (najčešće godine), a mogu se izračunati pomoću dva obrasca i to: Zprosječne = (početno stanje + konačno stanje) / 2 (stanje zaliha je manje-više uravnoteženo tijekom godine) Zprosječne = (0,5+z1 + z2 + z3 + ... + 0,5*zn) / (n – 1) (stanje zaliha se tijekom godine jače mijenja) Zadatak 1. Izračunajte prosječne zalihe za proizvod „X“, ako je stanje zaliha bilo:

• 31.12.2009. – 3 000 kg • 31.03.2010. – 2 000 kg • 30.06.2010. – 3 800 kg • 30.09.2010. – 2 800 kg • 31.12.2010. – 3 400 kg

Rješenje: Zprosječne = (0,5 * 3.000 + 2.000 + 3.800 + 2.800 + 0,5 * 3.400) / (5 – 1) Zprosječne = 11.800 / 4 Zprosječne = 2.950 kg Zadatak 2. Izračunajte prosječne zalihe za proizvod „Y“, ako je stanje zaliha bilo:

• 31.12.2008. – 5 000 kg • 31.03.2009. – 4 000 kg • 30.06.2009. – 8 000 kg • 30.09.2009. – 6 000 kg • 31.12.2009. – 5 000 kg

17

Zadatak 3. Izračunajte prosječnu zalihu za proizvod „Z“, ako je stanje zaliha bilo: • 31.01.2009. – 5 000 kg • 28.02.2009. – 4 000 kg • 31.03.2009. – 8 000 kg • 30.04.2009. – 6 000 kg • 31.05.2009. – 5 000 kg • 30.06.2009. – 3 000 kg • 31.07.2009. – 4 000 kg • 31.08.2009. – 5 500 kg • 30.09.2009. – 4 500 kg • 31.10.2009. – 3 500 kg • 30.11.2009. – 10 000 kg • 31.12.2009. – 12 000 kg

RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 3: Z2: ZYprosječno = 5.750 kg Z3: ZZprosječno = 5.636,36 kg

18

5. KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA Koeficijent obrtaja zaliha je pokazatelj brzine obrtaja zaliha, a najčešće se računa za razdoblje od godinu dana. Koeficijent obrtaja zaliha je moguće računati na 2 načina, kao:

1. omjer godišnje prodaje i prosječnih zaliha 2. omjer broja dana u godini i broja dana potrebnih za obrtaj zaliha.

Kob = godišnja prodaja (P) / prosječne zalihe (ZP) Kob = P / ZP Kob = 360 / dani potrebni za obrtaj zaliha (Tob) Kob = 360 / Tob

Vrijeme trajanja obrtaja (Tob, u danima) pokazuje koliko se dugo roba zadržala u prodavaonici ili u skladištu poduzeća.

Tob = 360 / Kob

Cilj je svakog poduzeća da obrtaj zaliha bude obujmom što veći, a vremenski što kraći jer ako se roba brže prodaje, ono uspješnije posluje. Kod prodavaonice brzina obrtaja zaliha ovisi o nekoliko čimbenika:

1) vrsti robe, 2) vrsti maloprodajnog objekta, 3) dubini i širini asortimana, 4) mogućnosti nabave, 5) tržišnom okruženju, 6) stručnosti osoblja.

Zadatak 1. Ako je godišnja prodaja neke robe 100.000 tona, a prosječna zaliha robe 20.000 tona, izračunajte koeficijent obrtaja zaliha. P = 100.000 t ZP = 20.000 t Kob = ? Rješenje: Kob = P / ZP Kob = 100.000 / 20.000 Kob = 5 Zadatak 2. Ako je godišnja prodaja neke robe 100.000 tona, a prosječna zaliha robe 25.000 tona, izračunajte koeficijent obrtaja zaliha i vrijeme trajanja obrtaja. P = 100.000 t ZP = 25.000 t Kob = ? Tob = ? Rješenje: Kob = P / ZP Kob = 100.000 / 25.000 Kob = 4 Tob = 360 / Kob Tob = 360 / 4 Tob = 90 dana Zadatak 3. Ako je godišnja prodaja neke robe 200.000 tona, a prosječna zaliha robe 50.000 tona, izračunajte koeficijent obrtaja zaliha. Zadatak 4. Ako je koeficijent obrtaja građevnog materijala 5, a prosječna zaliha građevnog materijala 80.000 tona, izračunajte godišnju prodaju građevnog materijala.

19

Zadatak 5. Ako je koeficijent obrtaja namještaja 5, a godišnja prodaja namještaja 500.000 kn, izračunajte vrijednost prosječne zalihe namještaja. RJEŠENJA ZADATAKA 3 – 5: Z3: Kob = 4 Z4: P = 400.000 t Godišnja prodaja građevnog materijala iznosi 400.000 tona. Z5: ZP = 100.000 Vrijednost prosječne zalihe namještaja iznosi 100.000 kuna.

5.1. PLANIRANJE NABAVE I KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA

Potreba za planiranjem nabave usko je vezana uz koeficijent obrtaja zaliha i stanje zaliha na skladištu budući da prevelike zalihe (kao rezultat niskog koeficijenta obrtaja) mogu uzrokovati nepotrebne troškove skladištenja, držanja zaliha i vežu previše financijskih sredstava, dok premale zalihe (kao rezultat visokog koeficijenta obrtaja) mogu uzrokovati prekid proizvodnje, odnosno prodajnu „nespremnost“ poduzeća i pad konkurentnosti na tržištu. Dakle, nabavu treba planirati uvažavajući prosječno stanje zaliha u određenom vremenskom periodu, predviđanje potražnje, uvjete na tržištu, koeficijent obrtaja i sl. Prosječne zalihe (ZP) – zbroj stanja zaliha na kraju svakog mjeseca (razdoblja) podijeljen brojem mjeseci (razdoblja) ZP = (ZP1 + ZP2 +…+ ZPn) / n Koeficijent obrtaja zaliha (Kob) Kob = P / ZP Potrebna novčana sredstva (PNS) – omjer planirane prodaje (PP) i koeficijenta obrtaja zaliha (Kob) PNS = planirana prodaja (PP) / Kob Zadatak 1. Trgovačka poduzeća A,B i C planirala su 600 tona prodaje neke robe u vrijednosti od 1.550.000,00 kuna, uz ovakve zalihe:

Trgovačko poduzeće

Jedinica mjere

Zalihe na kraju ožujka

Zalihe na kraju lipnja

Zalihe na kraju rujna

Zalihe na kraju prosinca

A Tone 94 93 81 52

B Tone 114 93 140 93

C Tone 62 100 47 31

a) Izračunajte prosječne zalihe trgovačkih poduzeća A, B i C. b) Izračunajte koeficijente obrtaja zaliha trgovačkih poduzeća A, B i C. c) Izračunajte prosječno potrebna novčana sredstva za nabavu robe u trgovačkim poduzećima

A, B i C. Rješenje: Zprosječne (A) = (94 + 93 + 81 + 52) / 4 Zprosječne (A) = 320 / 4 Kob (A) = 600 / 80 PNS (A) = 1.550.000 / 7,5

Poduzeće Prosječne zalihe Kob Potrebna novčana sredstva

A 80 t 7,5 206.667 kn

B 110 t 5,45 284.403 kn

C 60 t 10 155.000 kn

20

Zadatak 2. Trgovačka poduzeća A, B i C planirala su 345 tona prodaje neke robe u vrijednosti od 500.000,00 kuna, uz ovakve zalihe:

Trgovačko poduzeće

Jedinica mjere

Zalihe na kraju ožujka

Zalihe na kraju lipnja

Zalihe na kraju rujna

Zalihe na kraju prosinca

A Tone 100 120 140 100

B Tone 50 75 85 66

C Tone 21 25 9 5

a) Izračunajte prosječne zalihe trgovačkih poduzeća A, B i C. b) Izračunajte koeficijente obrtaja zaliha trgovačkih poduzeća A, B i C. c) Izračunajte prosječno potrebna novčana sredstva za nabavu robe u trgovačkim poduzećima

A, B i C. Rješenje:

Poduzeće Prosječne zalihe Kob Potrebna novčana sredstva

A 115 t 3 166.666,67 kn

B 69 t 5 100.000, 00 kn

C 15 t 23 21.739,13 kn

5.2. PRORAČUNATA GODIŠNJA POTROŠNJA/PRODAJA I KOEFICIJENT OBRTAJA ZALIHA

Godišnja potrošnja, odnosno prodaja može se predvidjeti temeljem ostvarene potrošnje/prodaje u prvim mjesecima i potrebna je poduzeću kako bi donijelo odluke vezane za kapacitet i broj skladišta, planiranje nabave, organizaciju distribucije i sl. Proračunata godišnja potrošnja/prodaja (GPpredviđena) predviđa se temeljem ostvarene tjedne potrošnje/prodaje. Računa se formulom: GPpredviđena = (ostvarena potrošnja/prodaja / br. tjedana) * 52 GPpredviđena = do sada ostvarena tjedna potrošnja/prodaja * 52 tjedna Koeficijent obrtaja zaliha je jedan od pokazatelja uspješnosti poslovanja. Može se koristiti kao ciljna veličina za praćenje ostvarenja plana godišnje potrošnje/prodaje, pa se uspoređuju ostvarene i planirane vrijednosti koeficijenta obrtaja zaliha u određenom razdoblju. Zadatak 1. Izračunajte proračunatu godišnju potrošnju/prodaju i koeficijent obrtaja zaliha temeljem podataka iz tablice.

Mjesec 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 12.

Tjedana 4 4 5 4 4 5 4 5

Tjedana kumulativno 4 8 13 17 21 26 30 52

Prosječne zalihe 15.700 15.950 16.200 16.720 17.400 17.700 17.750 16.330

Potrošnja (kumulativno) 8.350 17.750 27.400 37.700 45.800 52.900 61.700 106.000

Proračunata godišnja potrošnja

Koeficijent obrtaja

Ostvarena potrošnja1 = 8.350 kn Ostvarena potrošnja2 = 17.750 kn br. tjedana1 = 4 br. tjedana2 = 8 GPpredviđena1,2 = ? Kob1,2 = ?

21

Rješenje: GPpredviđena1 = 8.350 / 4 * 52 GPpredviđena2 = 17.750 / 8 * 52 Kob1 = 108.550 / 15.700 Kob2 = 115.375 / 15.950

Mjesec 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 12.

Proračunata godišnja potrošnja

108.550 115.375 109.600 115.318 113.410 105.800 106.947 106.000

Koeficijent obrtaja 6,91 7,23 6,77 6,90 6,52 5,98 6,03 6,49

Zadatak 2. Na temelju podataka iz prethodnog zadatka, komentirajte Kob2. i Kob6., ako je ciljani koeficijent obrtaja na godišnjoj razini 7. Kob2. = 7,23 Kob6. = 5,98 Rješenje: Kob2. je u skladu s ciljnim vrijednostima; Kob6. nije u skladu s ciljnim vrijednostima, potrebne su korekcije. Zadatak 3. Izračunajte proračunatu godišnju prodaju prodavaonice dječje obuće i koeficijent obrtaja zaliha prema podacima iz tablice, te komentirajte dobivene koeficijente obrtaja ako je ciljani Kob na godišnjoj razini 7,5.

Mjesec 1. 2. 3. 4.

Tjedana 4 4 5 4

Tjedana kumulativno 4 8 13 17

Prosječne zalihe 16.000 17.000 18.000 19.000

Prodaja (kumulativno) 12.000 21.000 29.000 34.000

Proračunata godišnja prodaja

Koeficijent obrtaja

Rješenje:

Mjesec 1. 2. 3. 4.

Proračunata godišnja prodaja 156.000 136.500 116.000 104.000

Koeficijent obrtaja 9,75 8,03 6,44 5,47

Kob1. i Kob2. su u skladu s ciljnim vrijednostima, dok Kob3. i Kob4. nisu u skladu s ciljnim vrijednostima, potrebne su korekcije.

22

6. PRIJEVOZ

Prijevoz je jedna od nužnih pretpostavki za funkcioniranje logističkog sustava, a odluke u sklopu prijevoza mogu značajno utjecati na troškove poduzeća, ali i na konačnu cijenu proizvoda. Veliki je broj čimbenika koji utječu na visinu troškova prijevoza, od količine i vrste robe koja se prevozi, duljine prijevoznog puta, iskorištenosti prijevoznog sredstva do kvalitete usluga tijekom prijevoza. Cilj logistike prijevoznih poduzeća je da uz smanjenje troškova istovremeno osiguraju što povoljniji poslovni rezultat. Kako bi to uspjela, ona moraju poslovati u skladu s temeljnim poslovnim načelima, kao što su načelo proizvodnost rada, načelo ekonomičnosti i rentabilnost.

6.1. KAPACITET PRIJEVOZNIH SREDSTAVA Iskorištenost kapaciteta prijevoznih sredstava utječe na visinu troškova prijevoza kroz pad fiksnih troškova jer veća iskorištenost kapaciteta sredstva za prijevoz rezultira nižim troškovima po jedinici prevezene robe. Kapacitet prijevoznih sredstava je važan podatak za planiranje prijevoznih procesa, posebno ukrcaja i iskrcaja robe, čije se vrijeme nastoji optimizirati (smanjiti). Uz podatke o kapacitetu prijevoznog sredstva, važni su podaci o kapacitetima ukrcajne i iskrcajne opreme. vrijeme ukrcaja/iskrcaja = kapacitet prijevoznog sredstva / kapacitet ukrcajne/iskrcajne opreme t = K1 / K2 Zadatak 1. Ako je kapacitet pumpne stanice na tankeru 1.500 tona/sat, a tanker je nosivosti 45.000 tona, koliko je vremena potrebno da se ukrca teret na tanker? Kt = 45.000 t Kp = 1.500 t/h t = ? Rješenje: t = Kt / Kp t = 45.000 / 1.500 t = 30h Zadatak 2. Teretni brod ima kapacitet 30.000 t tereta. Ako je kapacitet sustava iskrcaja robe u luci 1.000 tona/sat, koliko traje iskrcaj broda? Kt = 30.000 t Ki = 1.000 t/h t = ? Rješenje: t = Kt / Ki t = 30.000 / 1.000 t = 30h

23

6.2. TROŠKOVI U SUSTAVU PRIJEVOZA Kao i kod ostalih dijelova logističkog sustava, i kod prijevoza postoje dvije vrste troškova: fiksni i varijabilni troškovi. Fiksni troškovi se ne mijenjaju s promjenom količine kreirane/isporučene prijevozne usluge, tj. s promjenom iskorištenosti kapaciteta prijevoznog sredstva. Primjeri fiksnih troškova u prijevozu su troškovi amortizacije, zakupnine, premije osiguranja, plaće radnika i dr. Varijabilni troškovi se mijenjaju ovisno o prijeđenim kilometrima, odnosno ovisno o količini prevezenog tereta/osoba, a to uključuje troškove goriva i maziva, guma, električne energije, rezervnih dijelova, plaća radnika koje ovise o ostvarenom učinku i dr. T = FT + VT Zadatak 1. Poduzeće ima 5 jednakih kamiona. Amortizacija 1 kamiona iznosi 72.000 kn godišnje, zakupnina poslovnih prostora iznosi 20.000 kn/mjesečno, premija osiguranja 1 vozila godišnje iznosi 18.000 kn, a plaća 1 vozača iznosi 8.000 kn (bruto) mjesečno. Cijena goriva je 1,6 kn/km, trošak auto guma je 0,20 kn/km. Kamion u prosjeku mjesečno prevali 6.000 km. Koliki je mjesečni trošak usluge prijevoza opisanim kamionom? amortizacija: 72.000 / 12 = 6.000 kn/mjesečno zakupnina: 20.000 / 5 = 4.000 kn/mjesečno osiguranje: 18.000 / 12 = 1.500 kn/mjesečno vozač: 8.000 kn udaljenost = 6.000 km gorivo = 1,6 kn/km gume = 0,2 kn/km Rješenje: T = FT + VT T = (6.000 + 4.000 + 1.500 + 8.000) + (1,6 * 6.000 + 0,2 * 6.000) T = 19.500 + 9.600 + 1.200 T = 30.300 kn Zadatak 2. Prema podacima iz sljedeće tablice, izračunajte ukupne troškove, prosječne fiksne troškove, prosječne varijabilne troškove i ukupne prosječne troškove. Koja je optimalna razina prijevozne usluge koju bi poduzeće trebalo proizvesti? Prijevozne usluge u km

Ukupni fiksni troškovi (FT)

Ukupni varijabilni troškovi (VT)

Ukupni troškovi (T)

Prosječni fiksni troškovi (f)

Prosječni varijabilni troškovi (v)

Ukupni prosječni troškovi (t)

0 76.000 -

10.000 76.000 22.800

20.000 76.000 45.600

30.000 76.000 68.400

40.000 76.000 91.200

50.000 76.000 114.000

60.000 76.000 136.800

70.000 76.000 159.600

80.000 76.000 200.000

90.000 76.000 243.000

100.000 76.000 295.000

24

Rješenje: Prijevozne usluge u km







0 76.000 - 76.000 - - -

10.000 76.000 22.800 98.800 7,60 2,28 9,88

20.000 76.000 45.600 121.600 3,80 2,28 6,08

30.000 76.000 68.400 144.400 2,53 2,28 4,81

40.000 76.000 91.200 167.200 1,90 2,28 4,18

50.000 76.000 114.000 190.000 1,52 2,28 3,80

60.000 76.000 136.800 212.800 1,27 2,28 3,55

70.000 76.000 159.600 235.600 1,09 2,28 3,37

80.000 76.000 200.000 276.000 0,95 2,5 3,45

90.000 76.000 243.000 319.000 0,84 2,7 3,54

100.000 76.000 295.000 371.000 0,76 2,95 3,71

Optimalna razina prijevozne usluge koju bi poduzeće trebalo proizvesti je 70.000 km, jer su na toj razini usluge ukupni prosječni troškovi najniži (3,37 kn). Zadatak 3. Obrtnik se bavi prijevozom i ima 1 kamion. Amortizacija kamiona iznosi 60.000 kn godišnje, zakupnina poslovnih prostora iznosi 5.000 kn/mjesečno, premija osiguranja vozila godišnje iznosi 15.000 kn, a plaća obrtnika-vozača iznosi 8.000 kn (bruto) mjesečno. Cijena goriva je 1,6 kn/km, trošak auto guma je 0,20 kn/km. Kamion u prosjeku mjesečno prevali 8.000 km. Koliki je mjesečni trošak usluge prijevoza opisanim kamionom? Zadatak 4. Obrtnik se bavi prijevozom i ima 1 kamion. Amortizacija kamiona iznosi 60.000 kn godišnje, zakupnina poslovnih prostora iznosi 5.000 kn/mjesečno, premija osiguranja vozila godišnje iznosi 15.000 kn, a plaća obrtnika-vozača iznosi 10.000 kn (bruto) mjesečno. Trošak goriva je 1,5 kn/km, trošak auto guma je 0,20 kn/km. Kamion u prosjeku mjesečno prevali 7.000 km. Koliki je mjesečni trošak usluge prijevoza opisanim kamionom? Zadatak 5. Prema podacima iz sljedeće tablice, izračunajte ukupne troškove, prosječne fiksne troškove, prosječne varijabilne troškove i ukupne prosječne troškove ovisno o razini iskorištenosti prijevoznog sredstva. Komentirajte na koji način iskorištenost prijevoznog sredstva utječe na ukupne prosječne troškove. Iskorištenost prijevoznog sredstva (%)







0 12.000 -

10 12.000 2.600

20 12.000 5.200

30 12.000 7.800

40 12.000 10.400

50 12.000 13.000

60 12.000 15.600

70 12.000 18.200

80 12.000 20.800

90 12.000 23.400

100 12.000 26.000

25

Zadatak 6. Prema podacima iz sljedeće tablice, izračunajte ukupne troškove, prosječne fiksne troškove, prosječne varijabilne troškove i ukupne prosječne troškove. Koja je optimalna razina tereta koju bi poduzeće trebalo prevesti? Prijevozne usluge u tonama







0 60.000 -

1.000 60.000 15.000

2.000 60.000 30.000

3.000 60.000 45.000

4.000 60.000 60.000

5.000 60.000 75.000

6.000 60.000 90.000

7.000 60.000 105.000

8.000 60.000 125.000

9.000 60.000 150.000

10.000 60.000 180.000

Zadatak 7. Ako su troškovi prijevoza putnika od Zagreb do Rijeke kao iskazani u sljedećoj tablici, i ako je cijena pojedinačne karte 100,00 kn, kolika mora biti popunjenost autobusa da bi se vožnja isplatila prijevoznom poduzeću?

RJEŠENJA ZADATAKA 3 – 7: Z3: T=33.650 kn Z4: T=33.150 kn

Broj putnika







0 600 - 600 - - -

1 600 40 640 600,00 40,00 640,00

2 600 80 680 300,00 40,00 340,00

3 600 120 720 200,00 40,00 240,00

4 600 160 760 150,00 40,00 190,00

5 600 200 800 120,00 40,00 160,00

6 600 240 840 100,00 40,00 140,00

7 600 280 880 85,71 40,00 125,71

8 600 320 920 75,00 40,00 115,00

9 600 360 960 66,67 40,00 106,67

10 600 400 1.000 60,00 40,00 100,00

11 600 440 1.040 54,55 40,00 94,55

12 600 480 1.080 50,00 40,00 90,00

13 600 520 1.120 46,15 40,00 86,15

14 600 560 1.160 42,86 40,00 82,86

15 600 600 1.200 40,00 40,00 80,00

16 600 640 1.240 37,50 40,00 77,50

17 600 680 1.280 35,29 40,00 75,29

18 600 720 1.320 33,33 40,00 73,33

19 600 760 1.360 31,58 40,00 71,58

20 600 800 1.400 30,00 40,00 70,00

21 600 840 1.440 28,57 40,00 68,57

22 600 880 1.480 27,27 40,00 67,27

23 600 920 1.520 26,09 40,00 66,09

24 600 960 1.560 25,00 40,00 65,00

25 600 1.000 1.600 24,00 40,00 64,00

26 600 1.040 1.640 23,08 40,00 63,08

27 600 1.080 1.680 22,22 40,00 62,22

28 600 1.120 1.720 21,43 40,00 61,43

29 600 1.160 1.760 20,69 40,00 60,69

30 600 1.200 1.800 20,00 40,00 60,00

26

Z5: Iskorištenost prijevoznog sredstva (%)







0 12.000 - 12.000 - - -

10 12.000 2.600 14.600 1.200,00 260 1.460,00

20 12.000 5.200 17.200 600,00 260 860,00

30 12.000 7.800 19.800 400,00 260 660,00

40 12.000 10.400 22.400 300,00 260 560,00

50 12.000 13.000 25.000 240,00 260 500,00

60 12.000 15.600 27.600 200,00 260 460,00

70 12.000 18.200 30.200 171,43 260 431,43

80 12.000 20.800 32.800 150,00 260 410,00

90 12.000 23.400 35.400 133,33 260 393,33

100 12.000 26.000 38.000 120,00 260 380,00

Kako raste iskorištenost prijevoznog sredstva, tako su ukupni prosječni troškovi manji, te su najmanji kod 100% iskorištenosti prijevoznog sredstva.

Z6: Prijevozne usluge u tonama







0 60.000 - 60.000 - - -

1.000 60.000 15.000 75.000 60,00 15,00 75,00

2.000 60.000 30.000 90.000 30,00 15,00 45,00

3.000 60.000 45.000 105.000 20,00 15,00 35,00

4.000 60.000 60.000 120.000 15,00 15,00 30,00

5.000 60.000 75.000 135.000 12,00 15,00 27,00

6.000 60.000 90.000 150.000 10,00 15,00 25,00

7.000 60.000 105.000 165.000 8,57 15,00 23,57

8.000 60.000 125.000 185.000 7,50 15,63 23,13

9.000 60.000 150.000 210.000 6,67 16,67 23,33

10.000 60.000 180.000 240.000 6,00 18,00 24,00

Optimalna razina prijevozne usluge koju bi poduzeće trebalo pružiti je prijevoz 8.000 tona tereta, jer su na toj razini usluge ukupni prosječni troškovi najniži (23,13 kn).

27

Z7:

Popunjenost mora biti barem 10 putnika, jer je na toj razini popunjenosti autobusa ukupni trošak jednak ukupnom prihodu (karte 10 putnika), odnosno, ukupni prosječni trošak je jednak pojedinačnoj karti (100,00 kn), pa poduzeće pokriva sve troškove pružanja ove usluge. Za razine od 11 putnika i više, prijevoznik ostvaruje veći ukupni prihod od ukupnih troškova.

6.3. PROIZVODNOST RADA

Budući da su po prirodi posla prijevozna poduzeća usmjerena na pružanje različitih usluga, ovo je načelo od posebne važnosti za uspjeh njihova poslovanja. Naime, za ostvarivanje bilo kakve vrste usluga potrebni su zaposlenici koji će svojim radom utjecati na njihovu razinu kvalitete, brzinu realizacije, ali i troškove. Proizvodnost rada predstavlja učinkovitost korištenja ljudskog rada prilikom pružanja usluga prijevoza. Ona podrazumijeva poslovanje poduzeća s ciljem da određenom količinom rada stvori što više usluga, ili da jedinicu prijevozne usluge proizvede uz što manje uloženog rada svojih zaposlenika. Sve vrste prijevoza ne postižu višu razinu proizvodnosti na isti način, ali im je zajedničko da korištenje mehanizacije i suvremene tehnologije uvelike smanjuje potrebu za radnom snagom. Proizvodnost rada računa se pomoću formula: p = količina usluga / količina rada p = količina usluga * cijene / količina rada, gdje se količina usluga, odnosno učinak odnosi na prijeđeni put ili količinu utovarene/istovarene robe i sl. Količina rada iskazuje se brojem zaposlenika ili njihovih sati rada uloženih u ostvarenje određene prijevozne usluge.

Broj putnika







Prihod od karata, kn

0 600 - 600 - - - 0

1 600 40 640 600,00 40,00 640,00 100

2 600 80 680 300,00 40,00 340,00 200

3 600 120 720 200,00 40,00 240,00 300

4 600 160 760 150,00 40,00 190,00 400

5 600 200 800 120,00 40,00 160,00 500

6 600 240 840 100,00 40,00 140,00 600

7 600 280 880 85,71 40,00 125,71 700

8 600 320 920 75,00 40,00 115,00 800

9 600 360 960 66,67 40,00 106,67 900

10 600 400 1.000 60,00 40,00 100,00 1.000

11 600 440 1.040 54,55 40,00 94,55 1.100

12 600 480 1.080 50,00 40,00 90,00 1.200

13 600 520 1.120 46,15 40,00 86,15 1.300

14 600 560 1.160 42,86 40,00 82,86 1.400

15 600 600 1.200 40,00 40,00 80,00 1.500

16 600 640 1.240 37,50 40,00 77,50 1.600

17 600 680 1.280 35,29 40,00 75,29 1.700

18 600 720 1.320 33,33 40,00 73,33 1.800

19 600 760 1.360 31,58 40,00 71,58 1.900

20 600 800 1.400 30,00 40,00 70,00 2.000

21 600 840 1.440 28,57 40,00 68,57 2.100

22 600 880 1.480 27,27 40,00 67,27 2.200

23 600 920 1.520 26,09 40,00 66,09 2.300

24 600 960 1.560 25,00 40,00 65,00 2.400

25 600 1.000 1.600 24,00 40,00 64,00 2.500

26 600 1.040 1.640 23,08 40,00 63,08 2.600

27 600 1.080 1.680 22,22 40,00 62,22 2.700

28 600 1.120 1.720 21,43 40,00 61,43 2.800

29 600 1.160 1.760 20,69 40,00 60,69 2.900

30 600 1.200 1.800 20,00 40,00 60,00 3.000

28

Zadatak 1. Radna jedinica prijevoznog poduzeća je u određenom razdoblju ostvarila 7.515.000 neto-tonskih kilometara s 30 zaposlenih radnika. Kolika je bila proizvodnost rada? količina usluge = 7.515.000 neto-tonskih kilometara n = 30 radnika p = ? Rješenje: p = količina usluge / n p = 7.515.000 / 30 p = 250.500 neto-tonskih kilometara po 1 radniku Zadatak 2. Ako je proizvodnost rada p iznosila 200.000 neto-tonskih kilometara po radniku, a realizirana je prijevozna usluga od 8 milijuna neto-tonskih kilometara, koliko je radnika bilo potrebno za ovakav rezultat? količina usluge = 8.000.000 neto-tonskih kilometara p = 200.000 neto-tonskih kilometara po 1 radniku n = ? Rješenje: n = količina usluge / p n = 8.000.000 / 200.000 n = 40 radnika Zadatak 3. Što znači podatak da je proizvodnost rada prijevoznog poduzeća koje se bavi cestovnim prijevozom tereta u 2010. godini iznosila 5.000 neto-tonskih kilometara po radniku? Rješenje: To znači da je predmetno poduzeće u 2010. godini po 1 radniku ostvarilo prijevoznu uslugu cestovnog prijevoza tereta od 5.000 neto-tonskih kilometara. Zadatak 4. Poduzeće koje se bavi avionskim prijevozom u 2010. godini prevezlo je ukupno 1.200.000 putnika. Prosječni broj zaposlenih je bio 400. Kolika je bila proizvodnost rada? Zadatak 5. Željezničko poduzeće je u prvoj polovici 2011. godine prevezlo 420.000 putnika, uz 700 zaposlenih. Poduzeće koje se bavi autobusnim prijevozom je u istom razdoblju prevezlo 360.000 putnika, uz 450 zaposlenih. Koje je poduzeće bolje poslovalo? Zadatak 6. Uz 112 zaposlenih, poduzeće je 2009. godine ostvarilo rezultat od 3.430.000 neto-tonskih kilometara, a 2010. godine uz 89 zaposlenih pruženo je 2.890.000 neto-tonskih kilometara. Koje godine je ostvaren bolji rezultat? Zadatak 7. U lipnju je neko prijevozno poduzeće ostvarilo 72.100 jedinica prijevozne usluge, uz prosječno 50 zaposlenih radnika. Jedinična cijena usluge je bila 100,00 kn. Izračunajte proizvodnost rada. Zadatak 8. U lipnju je neko prijevozno poduzeće ostvarilo 72.100 jedinica prijevozne usluge, uz prosječno 50 zaposlenih radnika dok su u srpnju ostvarene 95.172 jedinice prijevozne usluge, uz 52 zaposlenika. Jedinična cijena usluge je bila 200,00 kn. U kojem je mjesecu proizvodnost rada bila veća? Zadatak 9. Odjel cestovnog prijevoza u poduzeću Transport d.o.o. je u promatranom razdoblju prevezao 6.560 tona tereta do kupca Trgovac d.o.o., za što je utrošeno 160 radnih sati. Odjel željezničkog prijevoza istog poduzeća, je istom kupcu izvršio uslugu prijevoza 9.420 tona tereta, uz 190 radnih sati. Cijena prijevozne usluge cestovnim prijevozom je iznosila 24,00 kn po jedinici tereta, a željeznički prijevozom 21,00 kn po jedinici tereta. U kojem odjelu je ostvarena bolja proizvodnost rada?

29

RJEŠENJA ZADATAKA 4 – 9: Z4: p = 3.000 putnika po 1 radniku Z5: pž = 600 putnika po zaposlenom pa = 800 putnika po zaposlenom Bolje je poslovalo poduzeće koje se bavi autobusnim prijevozom. Z6: p2009 = 30.625 neto-tonskih kilometara po zaposlenom p2010 = 32.471,9 neto-tonskih kilometara po zaposlenom Poduzeće je bolje poslovalo 2010. godine. Z7: p = 144.200 kuna po zaposlenom Z8: pl = 288.400 kuna po zaposlenom ps = 366.046 kuna po zaposlenom Bolja proizvodnost rada je ostvarena u srpnju. Z9: pc = 984 kuna po 1 radnom satu pž = 1.041,16 kuna po 1 radnom satu Bolja proizvodnost rada je ostvarena u odjelu željezničkog prijevoza.

6.4. EKONOMIČNOST POSLOVANJA Ekonomičnost poslovanja je najsloženije načelo uspješnosti poslovanja poduzeća jer osim uloženog rada uključuje i sredstva za rad i predmete rada potrebne za obavljanje prijevozne usluge. Ekonomičnost kaže u kojoj mjeri se ostvaruju određeni učinci i poslovni ciljevi poduzeća i u kojoj mjeri se štede potrebni resursi. Ekonomičnost poslovanja je načelo poslovanja koje zahtijeva da se određenom količinom rada, predmeta rada i sredstava za rad ostvari što veća količina učinaka. Sve vrste prijevoza ne postižu višu razinu ekonomičnosti na isti način, ali i elementi uključeni u računanje ekonomičnosti poslovanja nisu isti kod svih vrsta prijevoza. Primjerice, kod pomorskog prijevoza sredstva za rad su brodovi, dok su kod cestovnog prijevoza kamioni i sl. S druge strane, poduzeće koje se bavi cestovnim prijevozom vodit će računa o kretanju kvalitetnim prometnicama jer time štedi na gorivu, gumama i sl., dok će poduzeće koje se bavi prijevozom željeznicom dobrim planiranjem izbjeći dugo stajanje kompozicije na sporednim kolosijecima. Ekonomičnost poslovanja iskazuje se vrijednosno i računa pomoću formula: e = učinak * cijena / utrošeno * cijena e = vrijednost usluga / troškovi elemenata radnog procesa

Zadatak 1. Izračunajte ekonomičnost poslovanja poduzeća koje je isporučilo prijevoznu uslugu u vrijednosti od 15.000.000 kn, uz trošak elemenata radnog procesa od 12.000.000 kn. vrijednost usluge = 15.000.000 kn trošak elemenata radnog procesa = 12.000.000 kn e = ? Rješenje: e = vrijednost usluga/trošak e = 15.000.000/12.000.000 e = 1,25 Zadatak 2. Što znači da je ekonomičnost poslovanja prijevoznog poduzeća iznosila 1,35? Rješenje: To znači da je s 1 kunom troškova elemenata radnog procesa kreirana prijevozna usluga vrijedna 1,35 kn. Zadatak 3. Izračunajte ekonomičnost poslovanja poduzeća koje je isporučilo prijevoznu uslugu u vrijednosti od 32 milijuna kuna, uz trošak elemenata radnog procesa od 31 milijun kuna.

30

Zadatak 4. Ako ekonomičnost prijevoznih usluga iznosi 1,2, a trošak elemenata radnog procesa je iznosio 2.000.000 kn, kolika je bila vrijednost usluga? Zadatak 5. Ako je vrijednost pruženih prijevoznih usluga bila 6.400.000 kn, a ekonomičnost prijevoznih usluga je bila 2, koliki je bio trošak elemenata radnog procesa? Zadatak 6. Interpretirajte podatak da je prijevozni odjel nekog poduzeća u 2009. godini ostvario ekonomičnost poslovanja 1,15. Zadatak 7. Promatrano poduzeće je u svibnju 2011. godine prevezlo 8.000 putnika, pri čemu je prosječna cijena karte bila 75,00 kn. Za proizvodnju tih usluga, utrošeno je 1.600 radnih sati, po prosječnoj cijeni od 50,00 kn a trošak korištenih prijevoznih sredstava je iznosio 420.000,00 kn. Kolika je bila ekonomičnost poslovanja? RJEŠENJA ZADATAKA 3 – 7: Z3: e = 1,03 Z4: vrijednost usluga = 2.400.000 kn Z5: trošak elemenata radnog procesa = 3.200.000 kn Z6: U 2009. godini je prijevozni odjel tog poduzeća za 1 kunu troškova elemenata radnog procesa

proizveo prijevoznu uslugu vrijednu 1,15 kn. Z7: e=1,2

6.5. RENTABILNOST POSLOVANJA

Rentabilnost poslovanja je načelo uspješnosti poslovanja koje traži da se određenim kapitalom ostvariti što veći rezultat. Uloženi kapital može obuhvatiti vlastiti kapital poduzeća, ali i imovinu poduzeća. Poslovni rezultat, odnosno dobit, često je jedina vrijednost koju „cijeni“ vlasnik kapitala. Rentabilno posluje poduzeće koje ima situaciju: prihodi > rashoda

Nerentabilno posluje poduzeće koje ima situaciju: prihodi < rashoda

Rentabilnost poslovanja iskazuje se postotcima (stopom) i računa pomoću formula: rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) = neto dobit / vlastiti kapital * 100 profitabilnost (P) = isplaćene dividende / vlastiti kapital * 100 rentabilnost imovine poduzeća (ROA) = (neto dobit + kamate za tuđi kapital) / imovina * 100 Zadatak 1. Prijevozno poduzeće je ostvarilo sljedeće rezultate:

1. Ostvareni promet usluga 600.000 kn 2. Neto dobit 30.000 kn 3. Angažirana sredstva (imovina) 600.000 kn

1. Vlastiti kapital 500.000 kn 2. Tuđi kapital 100.000 kn

4. Trošak kamata (30%) 30.000 kn 5. Isplaćene dividende 20.000 kn

Izračunajte rentabilnost vlastitog kapitala (ROE), profitabilnost ulaganja (P), rentabilnost imovine (ROA).

31

Rješenje: ROE = neto dobit / vlastiti kapital * 100 ROE = 30.000 / 500.000 * 100 ROE = 6% P = isplaćene dividende / vlastiti kapital * 100 P = 20.000 / 500.000 * 100 P = 4% ROA = (neto dobit + trošak kamata) / imovina poduzeća * 100 ROA = (30.000 + 30.000) / 600.000 * 100 ROA = 10% Zadatak 2. Prijevozno poduzeće je ostvarilo sljedeće rezultate:

1. Ostvareni promet usluga 900.000 kn 2. Neto dobit 50.000 kn 3. Angažirana sredstva (imovina) 700.000 kn

1. Vlastiti kapital 500.000 kn 2. Tuđi kapital 200.000 kn


Izračunajte rentabilnost vlastitog kapitala (ROE), profitabilnost ulaganja (P), rentabilnost imovine (ROA). Zadatak 3. Prijevozno poduzeće je ostvarilo sljedeće rezultate:

1. Ostvareni promet usluga 2.000.000 kn 2. Neto dobit 300.000 kn 3. Angažirana sredstva (imovina) 1.200.000 kn

1. Vlastiti kapital 1.000.000 kn 2. Tuđi kapital 200.000 kn


Izračunajte rentabilnost vlastitog kapitala (ROE), profitabilnost ulaganja (P), rentabilnost imovine (ROA). Zadatak 4. Koje od ova tri poduzeća uspješnije posluje? Usporedite rentabilnost vlastitog kapitala. Zadatak 5. Poduzeće koje se bavi pomorskim prijevozom je ostvarilo 2009. godine ROE=2,5%. Interpretirajte ROE. Zadatak 6. Poduzeće koje se bavi prijevozom putnika riječnim prijevozom je u 2010. godini ostvarilo profitabilnost P=2%. Interpretirajte P. Zadatak 7. Poduzeće koje se bavi prijevozom nafte je 2011. godine ostvarilo ROA=14%. Interpretirajte ROA. RJEŠENJA ZADATAKA 2 – 7: Z2: ROE = 10% P = 6% ROA = 10% Z3: ROE = 30% P = 25% ROA = 26% Z4: ROE1=6% ROE2=10% ROE3=30% Najuspješnije je poduzeće 3. Z5: Prinos na vlastiti kapital poduzeća iznosi 2.5%. To znači da je jednom novčanom jedinicom

vlastitog kapitala ostvareno 0,025 novčanih jedinica neto dobiti. Z6: Vlasnici poduzeća su za svoj uloženi kapital dobili isplaćenu dividendu, pri čemu je za svaku

kunu vlastitog kapitala isplaćeno 0,02 novčanih jedinica. Z7: Stopa prinosa na ukupnu imovinu poduzeća iznosi 14%. To znači da je u 2011. godini na

svaku kunu imovine poduzeća ostvaren poslovni rezultat (neto dobit i trošak kamata) od 14 lipa.

32

POPIS LITERATURE

Ferišak, V.: Elementi managementa nabave, Zagreb, Ekonomski fakultet u Zagrebu, 2000. Hruškar, N., Brajnović, S., Petrović, R., Brčić-Stipčević, V.: Trgovačko poslovanje 3, Zagreb, Školska knjiga, 2009. Stapleton, A. M., Weart, W.: Instructor's Manual/Test Bank to accompany Coyle, J, J., Bardi, E. J., Langley, C. J. Jr.: The Management of Business Logistics: A Supply Chain Perspective, 7th ed,, Thomson South-Western, Mason, 2003. Šamanović, J.: Prodaja, distribucija, logistika: teorija i praksa, Ekonomski fakultet Split , Split, 2009.

Documents

INTERNI MATERIJALI IZ KOLEGIJA „POSLOVNA LOGISTIKA“ materijali iz kolegija PL.pdf · sustava logistike prijevoza: vlastiti vozni park, vanjska usluga prijevoza, kombinirano. Informacije