INTERVJU: DINKO PIRAK, BJELOVARSKI GRADONAČELNIK ČAZME · zar nada ne umire posljednja? Zar obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ne zavrjeđuje

043BJELOVARSKITJEDNIK NEZAVISNI TJEDNIK

BJELOVARSKOBILOGORSKE ŽUPANIJE

ČETVRTAK I 8. KOLOVOZA 2018. I BR. 022/023 I GODINA I I BESPLATNI PRIMJERAK

Nakon prvog hrvatskog hotela za pčele OPG Balja pripremio je program an-tistresne terapije koja obuhvaća inhalaciju i odmor na ležaju uz zujanje pčela

Cilj je osnažiti gospodarstvo i brendirati Čazmu u grad zelenog turizma

303. Sinjsku alku obilježila i vojna tradicija Bjelovara

INTERVJU: DINKO PIRAK, GRADONAČELNIK ČAZME

BJELOVARSKI GRANIČARI - HUSARI 1756

BJELOVAR MINISTARSTVO ODOBRILO I PROJEKT NOVOG RECIKLAŽNOG DVORIŠTA

DARUVAR DRVENE MEDALJE S ČETIRI DARUVARSKA MOTIVA BIT ĆE MAGNET ZA TURISTE

ČAZMARADIONICE PROGRAMIRANJA, ROBOTIKE I DIGITALNE PISMENOSTI

GAREŠNICAPRIVATNA DVORIŠTA POKOSIT ĆE SE NA TROŠAK VLASNIKA

GRUBIŠNO POLJEU GRAD PRISTIGLO VEĆ 90 ZAHTJEVA POLJOPRIVREDNIKA ZA POTPORAMA

VRATITI PROIZVODNJU DUHANA GRUBIŠNOGA POLJA

Virovitički Hrvatski duhani imaju plan

Hit u Garešnici! Komora za inhalaciju zrakom iz košnica

ALEN

ŠTA

NDAR

LJETNI DVOBROJ

2 3N e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j eN e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e

Nezavisni tjednik Bjelovarsko-bilogorske županije

2326

ajvažniji događaj u tjednu iza nas bio je obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Pa iako je u gradovima i općinama Bjelovar-

sko-bilogorske županije polaganjem vijenaca i pa-ljenjem lampaša kod spomen obilježja odana počast poginulim braniteljima i iskazana zahvalnost svima koji su dali svoj doprinos u oslobađanju Hrvatske, čovjek ipak nekako ostaje tužan kad vidi da se iz godine u godinu sve svodi samo na ta protokolar-na događanja. Ma kako se sudionici tih događanja trudili da sve bude dostojanstveno, sve u konačnici ipak ima samo taj suhoparni protokolarni štih. Pro-blem je što u tim prigodnim obilježavanjima, osim onih kojima je to dužnost, drugih sudionika gotovo da i nema. Nama se čini da bi se netko time trebao ozbiljno pozabaviti i za taj 5. kolovoza osmisliti pro-gram koji bi privukao ljude. Unatoč tomu što je se to obilježavanje događa u vrijeme godišnjih odmora kada je u gradovima i općinama manje ljudi, kada bi se tamo još nešto događalo, a ne samo polaganje vijenaca, to bi privuklo ljude. Sigurni smo da bi ljudi došli baš kao što dolaze na primjerice proslavu 1. svibnja. Prigodan glazbeno-zabavni program, be-splatni grah i pivo i ljudi se okupe i druže. Naravno da ovim ne zagovaramo kopiranje proslave 1. svibnja ni podjelu nekog besplatnog jela i pića, ali sigurno ima načina da se osmisli program koji bi privukao ljude jer ipak je 5. kolovoza jedan od najvažnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti i zaslužuje da bude pobjednički i obilježen. Uostalom nacional-ni ponos je nešto što se njeguje i zato nam se čini da nema bolje prilike za njegovanje nacionalnog ponosa od proslave Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. No osim nacionalnog ponosa ovih dana imamo razloga i za nacionalnu zabrinutost. Naime, demografski podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku doista su alarmantni. U posljednjih deset godina u Hrvatskoj se broj stanovnika smanjio za više od 200.000, a negativni se trendovi nažalost nastavljaju i dalje. Ni mi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, kada je o demografiji riječ, nažalost nemamo razloga za optimizam. U prvih šest mjeseci ove godine na po-dručju Županije rođeno je 280 djece, dok je u istom periodu umrlo čak 779 osoba. U cijeloj Hrvatskoj u prvih šest mjeseci rođeno je 17.514 djece, dok je u istom periodu umrlo čak 27.884 osobe. Negativna razlika iznosi više od deset tisuća i to je činjenica koja nikoga ne bi trebala ostaviti ravnodušnim. Možemo se tješiti da smo već puno puta pokazali da smo kao narod žilavi i da se znamo boriti pa se stoga možemo nadati da ćemo uspjeti i u borbi za demografsku ob-novu. Nadajmo se, a što drugo i možemo. Uostalom, zar nada ne umire posljednja?

Zar obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ne zavrjeđuje ništa više od suhoparnog protokola?

Pod

pove

ćalo

m N

BJELOVAR Predstavljen projekt novoga gradskog stadiona

Unutar dva tjedna očekuje se raspisivanje javne nabave

6

DARUVAR Zajednica Mađara Daruvara

U okviru Dana mađarske kulture proslava puna dva desetljeća rada

12

Rukometaši u dvije sezone odigrali 450 utakmica

Životna priča - Antun Kužilek Pine osvojio naslov s Croatiom iz Melbourna

14

22

ČAZMA

GAREŠNICA

GAREŠNICA NK Brestovac iz Garešničkog Brestovca

GRUBIŠNO POLJE Vrijedna dva milijuna kuna

Od jeseni u Drugoj županijskoj ligi, a borit će se za povratak u Prvu ligu!

Gradsko vijeće odabralo ponude u okviru sedam postupaka javne nabave

IMPRESUM >> IZDAVAČ > Smart Content d.o.o., Ulica hrvatskog proljeća 6, Bjelovar, GLAVNI UREDNIK > Ivan Cvetković, UREDNIŠTVO > [email protected] MARKETING > [email protected] PRETPLATA > [email protected] GRAFIČKO OBLIKOVANJE: RedPoint d.o.o. TISAK: Tiskara Zagreb d.o.o. NAKLADA: 5.000 primjeraka.

ŽELIŠ PRIMATI BJELOVARSKI TJEDNIK NA SVOJU ADRESU?

Besplatno! Prijavi se i postani pretplatnik!

Na e-mail [email protected] adresu pošalji ime, prezime i adresu na koju želiš dobivati

Bjelovarski tjednik... I to je to!

POSTANI ČLAN

043KLUBA!

ISSN

258

4-74

9X

Idući broj 043 Bjelovarskog tjednika izlazi 23. kolovoza 2018.


Na bogatoj povijesti, kulture i tradicije, čiste prirode, se-oskog turizma, ekološke poljo-

privrede, osnaživanje gospo-darstva, glavne su bile smjernice dosadašnjeg razvoja Grada Čaz-me, ali i u budućnosti sukladno Strategiji dugoročnog razvoja Grada i Akcijskom planu ra-zvoja turizma, koje su izradile ovlaštene državne institucije. Dinko Pirak u šestom mandatu gradonačelnika najpozvanija je osoba koja može govoriti o proš-losti, sadašnjosti i budućnosti grada u kojemu je rođen.043 Bjelovarski tjednik: Nedavno je objavljeno da projekt Čazma Natura ide u realizaciju. Kako je uopće došlo do njega?Pirak: Sve vrijeme obnašajući dužnost gradonačelnika, zala-žem se za ravnomjerniji razvoj cijeloga područja grada, svih 36 naselja, i zalažem za stvaranje takvih uvjeta, da svakom žitelju i u gradu i na selu, bude ugodno i lijepo živjeti ovdje. U prilog toj težnji ide projekt Čazma Natu-ra. U Čazmi oduvijek postoji želja građana da dobiju bazen. Ideja je kod mene rođena iz prijateljstva Čazme i slovenske općine Radlje ob Dravi, u kojoj je biološki bazen temelj kon-tinentalnog turizma. Projekt bazena se nakon proučavanja natječaja, uvjeta i niza sastana-ka s iskusnim konzultantima razvio u multi-projekt Čazma Natura, najveći projekt Grada

Sama činjenica da je netko čak u šestom mandatu gradonačelnik daje mu na važnosti, a kad to prate i brojna poboljšanja za sami grad i njegove stanovnike s kapitalnim projektima, značenje je još i veće

Čazmansko gospodarstvo na uzlaznoj je putanji

Intervju: Dinko Pirak, gradonačelnik Čazme analizira postignuća i ciljeve za boljitak Grada

Osnažiti gospodarstvo i brendirati Čazmu u grad

zelenog turizma podarstvu zaslužne su naše naj-veće tvrtke, Čazmatrans, Intra lighting, Drvna industrija, El-kom, Farina, kao i privatni po-duzetnici vlasnici tvrtki Oniks u Gornjem Dragancu i Alplas u Čazmi, koji su u prošloj godini imali veliki investicijski isko-rak u proširenju proizvodnje i novog zapošljavanja uglavnom mladih koji neće morati tražiti posao drugdje. Naše pogod-nosti i povoljnosti prepoznaju i novi veliki investitori. Najbo-lji primjer za to je tvrtka Dar-blue koja je iskoristila sve naše prednosti i u proizvodnju bo-rovnica jedna je od najmoder-nijih i najopremljenijih u regiji. Prepoznao je to još jedan veliki investitor koji dolazi na naše po-dručje, tvrtka Valipile koja je u ishođenju građevinske dozvole za tvornicu u Prokljuvanima. Za ulagače u našu Poduzetničku zonu imamo pogodnosti, koje smo prije 15 godina uveli među prvim gradovima. Još ima ne-koliko slobodnih parcela za koje se sve više investitori zanimaju. Najveći subjekt u poljoprivre-di je tvrtka Moslavina, koja prednjači u povlačenju novca iz europskih fondova za po-moć poljoprivredi. Izgrađeno je bioenergetsko postrojenje (bioelektrana), prvo u regiji. U sastavu te grupacije, uz bio-elektranu u Bojani je farma kapaciteta 2000 muznih kra-va, među najvećima za proi-zvodnju mlijeka u Hrvatskoj. Kako se voćarska proizvodnja

Aktualno U svim naseljima svako se kućanstvo sada može priključiti na gradski vodovod. Slijedi ulaganje u odvodnju i pročistač otpadnih voda

Položeno više od 70 kilometara vodovodne i plinske mreže sve više širi i u našemu kraju, a nedostaje skladišnog prosto-ra za voće, tvrtka Moslavina ušla je u novu investiciju i već započela izgradnju hladnjače. Naša poljoprivredna zadruga Plodovi Moslavine, s 35 udruže-nih proizvođača povrća, postala je uzor zadrugarstva na širem području regije.043 Bjelovarski tjednik: Koliko se napredovalo u komunalnom standardu?Pirak: Ulaganja u komunalni standard naših 35 prigradskih naselja vrlo su zahtjevna s ob-zirom na rasprostranjenost od 250 kvadratnih kilometara. Iako su potrebe uvijek veće od mogućnosti, zadnjih smo godi-na postigli ogroman napredak. Naše Komunalno poduzeće među prvima u regiji podijelilo je kućanstvima kante za sor-tiranje otpada, a uredili smo i reciklažno dvorište. Položeno je više od 70 kilometara vodo-vodne i plinske mreže. U svim naseljima svako se kućanstvo sada može priključiti na grad-ski vodovod. Slijedi ulaganje u odvodnju i pročistač otpadnih voda. Kad sam postao grado-načelnik, samo su dva naselja imala asfalt, a danas gotovo sva. Asfaltirano je četrdesetak kilometara cesta kroz nase-lja u kojima je godinama bio makadam. Sada pripremamo asfaltiranje u dijelu Novog Sela i Prokljuvana. Volio bih da je tako, kao naš, pozitivan trend i asfaltiranje županijskih cesta na našemu području, ali nažalost nije. Unatoč tomu što Županija na godinu iz Čazme prihoduje 3,5 milijuna kuna naknade od plaćanja putnoga fonda, vrlo se malo vrati na područje Grada Čazme u modernizaciju cesta, očito da Županija naš novac tro-ši negdje drugdje. Najkritičnije su županijske ceste u Donjemu Dragancu i Milaševcu pa apeli-ram na visoke dužnosnike župa-nije da prijeđu s riječi na djela. Hrvatske ceste su, za razliku od Županije, prepoznale naše napore i potrebe pa zajednič-ki uspješno realiziramo velike projekte, kako to primjerom pokazuje Ulica Milana Nova-čića, a uskoro i državna cesta kroz Ulicu svetog Andrije koja je već u projektiranju i onda sli-jedi mega projekt državne ceste Dapci-Čazma-Vagovina. Ta vrlo zahtjevna dionica ušla je u plan Hrvatskih voda za polaganje kanalizacijske mreže. Razumi-jem negodovanje žitelja uz te prometno vrlo frekventne ceste bez nogostupa, ali moramo po-štovati redoslijed, prvo komu-nalije pa onda nogostup, kao što je to slučaj s Novačićevom.043 Bjelovarski tjednik: Grad Čaz-ma daje iznimnu važnost predš-kolskom odgoju?

Pirak: To se vidi u dosadašnjim ulaganjima u zgradu vrtića na kojoj je bilo građevinskih zahva-ta i opremanja da bi se postigao potreban standard. Gradu je odobreno financiranje dograd-nje Dječjeg vrtića ‘Pčelica’ Čaz-ma, u iznosu od 6,3 milijuna kuna. Proširenjem će se dobiti prostor za dodatne dvije skupi-ne i povećati kuhinja i praonica, koje trenutačno ne zadovoljava-ju potrebe. Dobili smo državnu potporu i za rekonstrukciju postojeće zgrade vrtića, a na odobrenje još čeka projekt ener-getske obnove i za rad u popod-nevnoj smjeni ‘Za čazmanske mališane zajedno’. Vrijednost projekta je tri milijuna kuna. Cijenu boravka u vrtiću, unatoč porastu troškova, nismo mije-njali već desetak godina, a za tre-će dijete boravak je besplatan. U našem vrtiću nikada nije bilo li-ste čekanja, zato što smo ulagali u poboljšanje uvjeta kontinuira-no otkad smo vrtić preuzeli od Osnovne škole, prije 20 godina. Naš vrtić ‘Pčelica’ prvi je iz Bje-lovarsko-bilogorske županije 2014. g. stekao međunarodni status Ekoškole, u okviru koje se, među ostalim, posebno pro-miče odgoj djece i mladeži o po-trebi i načinu očuvanja okoliša. 043 Bjelovarski tjednik: Grad Čazma ima status grada prijate-

lja djece od 2009. godine, prvi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, zar ne? Pirak: Provodimo brojne ak-tivnosti koje idu u prilog tom predznaku. Već desetak godi-na, među prvim gradovima, provodimo projekt ‘Posjetimo i darivajmo naše bebe’, jedin-stvenom načinu s posjetom svakom novorođenom djetetu. Za tu namjenu izdvajamo sto tisuća kuna, a iduće godine te ćemo naknade znatno povećati. Održavaju se trudnički tečajevi, a osnovana je i grupa za potporu dojenja. Priznanja za naj-akcije koje utječu na kvalitetu života djece dobili su Gradska knjižni-ca - za poticanje čitanja, Druš-tvo Naša djeca i Grad Čazma za Cvjetni korzo u Čazmi, za li-kovno-literarni natječaj ‘Jedan svijet, jedan cvijet’, na državnoj razini. Neiskorištene seoske domove prenamjenjujemo i opremamo za aktivnosti djece, posebice u sportske dvorane za učenike područnih škola, kao što je to primjer u Dragancu, a uskoro i u Grabovnici, iako nismo osnivači Osnovne škole. Gradimo dječja igrališta i u na-seljima, uz sve Područne škole. Ponosno nosimo titulu grada prijatelja djece te ćemo još više obogaćivati sadržaje za djecu.043 Bjelovarski tjednik: Koje pot-

pore uživaju učenici i studenti?Pirak: Već treću godinu iz Gradskog proračuna komplet-no financiramo udžbenike i radne bilježnice za sve učenike Osnovne škole, iako Grad nije osnivač Osnovne škole. Prvi smo u regiji započeli s tom potporom pa naša pozitivna iskustva mnogi gradovi uvode tek sada. Dajemo jednokratno tisuću kuna za kupnju udžbe-nika učenicima prvog razreda Opće gimnazije u Čazmi. Sufi-nanciramo i kartu za prijevoz srednjoškolaca koji nisu obu-hvaćeni financiranjem države. Studentima su potpore još veće. Prijevoz sufinanciramo deset posto i dajemo jednokratnu potporu od 500 kuna po stu-dentu. Grad već desetak godina za studentske kredite u cijelosti pokriva kamate. Ako student za vrijeme trajanja studija ima pro-sjek ocjena veći od 4,5 i zaposli se na gradskom području, tada Grad preuzima vraćanje kredita banci.043 Bjelovarski tjednik: Od svih udruga građana, vatrogastvo je s najdužom tradicijom?Pirak: Unatoč djelovanju pro-fesionalne Javne vatrogasne po-strojbe, brinemo se i o tradiciji dobrovoljnog vatrogastva već 150 godina. Svaki je četvrti sta-novnik grada dobrovoljni vatro-gasac. Puno smo uložili u obnav-ljanje stare trošne vatrogasne opreme, posebice vozila. Neka-da je to bilo 40 tisuća kuna, a danas su to višemilijunski iznosi koje ulažemo u vatrogastvo, za uređenje vatrogasnih i društve-nih domova, a najviše u budući Vatrogasni centar koji oprav-dano naši vatrogasci zaslužuju. Hvalevrijedne su aktivnosti i ostalih četrdesetak udruga gra-đana, za koje svake godine iz proračuna povećavamo novča-nu potporu, ove je to 150 tisuća kuna, a za iduću mora biti i više. 043 Bjelovarski tjednik: Kako je s financiranjem sporta?Pirak: U 13 klubova i društava okuplja se više od tisuću građa-na. Pozitivno je što se osnivaju nove udruge i u novim sporto-vima, što proširuje mogućnost bavljenja sportom. To pak nala-že i više novca. Zahtjevi klubova sasvim su opravdani pa već za iduću godinu najavljujem više proračunskog novca za sport od sadašnjih 600 tisuća. U svome prvom mandatu gra-donačelnika bilo je samo 40 tisuća kuna. Kriterije raspodje-le određuje Sportska zajednica grada, a osim redovnih dota-cija klubovima i udrugama, iz Gradskog se proračuna finan-cira još održavanje sportskih terena, sportske manifesta-cije i natjecanja, a nagrađuju se i posebni uspjesi sportaša. Razgovarao Franjo Jagatić

Što je s preuzimanjem osnivačkih prava nad Osnovnom školom?Nedopustivo je da Županija odbija zahtjeve našega Gradskog vije-ća i ne uvažava više od tisuću potpisa peticije roditelja i građana za prenošenje osnivačkih prava sa Županije na Grad Čazmu. Grad je, vlastitim novcem i novcem koji daje Ministarstvo, u stanju mnogo bolje upravljati Osnovnom školom koja nemarom Županije već godinama zaostaje u standardu. Na primjeru Dječjeg vrtića, u koji Grad stalno ulaže u poboljšanje uvjeta, jednako tako, još i više, vidjeli bi se pozitivni rezultati i u školi. Da je Županija udovoljila našemu zahtjevu još prije tri godine, kad smo pokrenuli to pitanje, jamčim da bismo već imali nove učionice i uvjete za rad u jednoj smjeni. Naslušao sam se silnih obećanja županijskih dužnosnika, a sve je ostalo samo na priči, bez ikakvih rezultata. Gdje gradovi upravljaju školama svugdje su primjeri dobri. I mi to želimo pa ne odustajemo u borbi za preuzimanje osnivačkih prava nad našom čazmanskom Osnovnom školom zajedno sa Sportskom dvora-nom kojom bismo također puno bolje gospodarili. (fj)

o financiranju iz europskih i nacionalnih fondova. Njihova ukupna vrijednost je više od 40 milijuna kuna.043 Bjelovarski tjednik: Koji su potencijali gospodarskog razvoja?Pirak: Naše gospodarstvo ima pozitivan trend i od puno većih gradova u regiji. Na drugom smo mjestu u Županiji po ukupnom prihodu i drugi grad po broju zaposlenih, objavila je Fina. Na-žalost, o tome čelnici Županije ne govore. Za napredak u gos-

Prema informacijama koje je objavila Fina, Grad Čazma je na drugom mjestu u Županiji po ukupnom prihodu, a ujedno i drugi grad po broju zaposlenih

FRAN

JO JA

GATI

Ć

‘Da se ne zaboravi - zajedno putovima istine’

Iz Bjelovara je 1. kolovoza krenuo 14. biciklistički ma-raton pod nazivom ‘Da se

ne zaboravi - zajedno putovi-ma istine’. Na put do Hrvatske Kostajnice krenulo je jedana-est biciklista. Posebnost ovog maratona bilo je i sudjelovanje jedine žene Zrinke Blažeković. Maraton su zajedno organizi-rale Udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Bje-lovar, Udruga djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata te Udruga veterana 7. gardijske brigade PUMA. Na startu su sudioni-cima sretan put poželjeli zamje-nik gradonačelnika Igor Braj-dić i predstavnici organizatora. Kako je i planirano, bicikli-sti su obišli mjesta važna za obranu naše domovine, preko Vrbovca, Varaždina, Kopriv-nice, Slatine, Pakraca, Čazme, Jasenovca, pa do same Hrvat-ske Kostajnice koja je bila i planirana kao točka povratka maratonaca prema Bjelovaru. Svake godine mijenja se ruta maratona, a kako su istaknuli organizatori zadovoljni su što se ove godine pridružio i jedan dio mlađe ekipe što daje sigurnost da za maraton ima budućnosti. Unatoč nesnosnim vrućinama i izazovima koji su bili ispred njih, maratonci su na dosto-jan način obilježili Dan pobje-de i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Slaven Klobučar

Put duži od 700 km prošlo 11 biciklista

Čazme ikada, koji obuhvaća revitalizaciju prirodne baštine i stavljanje u funkciju turizma ti-jekom cijele godine. Za turistič-ku ponudu važna su i ulaganja u djelatnosti kulture, za koje je

Ministarstvo kulture ove godi-ne dalo više od milijun kuna. Tu je još dvadesetak drugih projekata, od kojih su neki već u realizaciji, neki u pripremi, a manji broj još čeka na odluku

Na brdu Čukur sjetili su se snimatelja Gordana LedereraNa prostoru spomen područja Čukur sastali su se maraton-ci zajedno sa svojim obiteljima i predstavnicima HVIDRA-e Bje-lovar. Tu su se kod spomenika koji je podignut u čast snimatelja HTV-a. Gordana Lederera ubije-nog 10. kolovoza 1991. prisjetili svih žrtava u obrani domovine. Gordan Lederer stradao je od neprijateljskog snajpera na rad-nom zadatku snimajući hrvatske branitelje tijekom obrane Pounja. Svojom kamerom svjedočio je svu bezobzirnost rata, a naknadno montirani materijal ‘Banijska pra-skozorja’ ostao je trajni svjedok na početke obrane Republike Hrvat-ske od velikosrpske agresije.


Plan je izgradnja u Dolinama pored Bjelovara, gdje se već nalazi odlagalište otpa

6,5 milijuna kuna za reciklažno dvorište

Ovogodišnja proslava Dana pobjede i domovinske za-hvalnosti te Dana hrvat-

skih branitelja svečano i dostojan-stveno obilježena je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u sre-dišnjem parku u Bjelovaru kod spomenika poginulim branitelji-ma. Izaslanstava Grada Bjelovara, Bjelovarsko-bilogorske županije, Policijske uprave Bjelovarsko-bi-logorske, Topničko-raketna pu-kovnija te udruge proizašle iz Domovinskog rata, kao i brojni sugrađani, prisjetili su se hrabrih bjelovarskih branitelja koji su položili život u obrani domovine. Nakon komemoracije kod spo-menika, u katedrali je održa-na sveta misa za Domovinu. Proslava akcije Oluja nastavljena je u večernjim satima koncertom tamburaškog sastava Barrique na paviljonu u središnjem parku, koji su zajedno organizirali Grad Bjelovar i Odbor za hrvatske bra-nitelje i članove njihovih obitelji, te Koordinacija udruga proizašlih iz Domovinskog rata. (sk)

Kako je kolovoz započeo vrlo vrućim danima, tako je program Bjelo-

varskog kulturnog ljeta spremio ‘rashlađenje’ uz brojne koncer-te i filmove u večernjim satima. Stoga, danas se u Boho parku može očekivati Filmodrom

Sukladno najavama o kojima smo već pisali, uskoro se kreće u izgrad-nju stadiona vrijednog

nešto manje od 20 milijuna kuna, kako je na predstavljanju rekao zamjenik gradonačelnika Igor koji je i predstavio projekt. - Grad Bjelovar dobio je na korištenje zemljište vrijedno deset milijuna kuna i mislimo da će se izgradnjom stadiona urediti taj dio grada. Cijena koja se postigla je realna i u nju je uključeno ukupno uređenje stadiona. Svi gradovi naše veli-čine imaju kvalitetne stadione, kao Koprivnica ili Čakovec, te mislim da i Bjelovar zaslužu-je jedan dobar i funkcionalan stadion - istaknuo je Brajdić. Sam projektant radova, Ma-rijan Gezi, govoreći o opsegu pripreme rekao je da je u troš-kovniku na više od 1000 stra-nica pobrojano sve što se mora zadovoljiti kako bi se krenulo u realizaciju gradnje stadiona. - Grad Bjelovar tražio je da projekt bude što racionalniji u troškovima, to smo i nastojali postići, ali sami standardi koji se moraju zadovoljiti određuju i cijene, te smo tako i došli do iznosa od 19 milijuna i 760 tisu-ća kuna u koji je uključen i PDV. Čim radovi budu gotovi, očeku-jemo da će se moći početi igrati utakmice - izjavio je projektant. S njim bili su i predstavnici najveća dva gradska kluba, NK Mladost i NK Bjelovar. O potre-

U večernjim satima održan je koncert tamburaškog sastava Barrique

Projekt je predstavljen u

gradskoj upravi

U središnjem gradskom parku

Bjelovarsko kulturno ljeto

Pozitivan odgovor iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Na adresu Grada Bjelo-vara ovih je dana stigla još jedna pozitivna vi-

jest o odobrenju projekta iz-gradnje reciklažnog dvorišta. Prema planiranom projektu reciklažno dvorište trebalo bi se graditi u Dolinama pored Bjelovara, gdje se već nalazi odlagalište otpada. Ukupna vrijednost projekta kreće se oko šest i pol milijuna kuna. Kako je odgovoreno iz Mini-starstva zaštite okoliša i ener-getike, odobrena je druga faza, tj. izvršena provjera prihvatlji-

Dani ponosa i slave proslavljeni i u Bjelovaru

Kino u središnjem gradskom parku, koncerti, Muzejski kviz...

ljetno kino, film Zajedno i Za-greb film festival u gostima. U nedjelju, 12. kolovoza, u Boho parku će se u 21 sat prenositi film ‘Nader i Simin se rastaju’, a u ponedjeljak, 13. kolovoza, u 19 sati građani mogu poslu-šati marijanske pučke pjesme

Odobren i projekt novog reciklažnog dvorišta

Strašna tragedija dogodila se u ponedjeljak ujutro u naselju Mali Šan-drovac. Vozeći se biciklom na posao 50-godišnja mještanka Antonija U. iz zasad neutvrđenih razloga pala je s bicikla i na mjestu preminula. Nesreća se dogodila kod kućnog broja 32 gdje su nesretnoj ženi od-mah pokušali pomoći tamošnji mještani, ali nažalost bezuspješno. - Vidjela sam da netko u panici doziva s ceste da donesem vode. Kad sam dotrčala s vodom vidjela sam susjeda koji je bio uz Antoniju koja je bez svijesti ležala na asfaltu. Odmah smo zvali hitnu koja je došla vrlo brzo i pokušala je reanimirati, ali nažalost nesretnoj ženi nije bilo pomoći - posvjedočila je mještanka u blizini čije kuće se nesreća i dogodila. Prema priopćenju policije žena je preminula od ozljeda zadobivenih prilikom pada, no unatoč tomu dežurna zamjenica općinske državne odvjetnice ODO-a u Bjelovaru koja je rukovodila očevidom, naložila je obavljanje obdukcije tijela. Osim toga policija će poduzeti i druge potrebne mjere kako bi se rasvjetlile okolnosti i uzroci nesreće. Nesretna žena, kako do-znajemo, iza sebe je ostavila brojnu obitelj, supruga i šestero djece. (dm)

Tragedija u Malom Šandrovcu

Šahovski klub iz Bjelovara okupio je više od 60 sudionika na međunarodnom šahov-skom turniru koji se održao u prostorijama Visokog tehničkog veleučilišta u Bjelovaru. Trostruki pobjednik natjecanja je Robert Lončar. Organizatori zahvaljuju na pomo-ći oko organizacije Gradu Bjelovaru, Bje-lovarsko-bilogorskoj županiji i Visokom učilištu Bjelovar. Pred Šahovskim klubom Bjelovar obilježavanje je sto godina posto-janja. Planiraju okupiti upravo sto šahista na turniru kako bi obilježili tu okruglu obljetnicu. Dugogodišnje postojanje ovog kluba svjedoči ljubav između Bjelovarčana i ove plemenite igre koja u sebi objedinjuje matematiku, logiku i umjetnost. (sk)

Predstavnici mladih iz dvanaest zemalja su-djeluju u brojnim radionicama na kojima uče o mobilnosti i volontiranju te aktivnom sudjelovanju mladih u zajednici, kako nam je potvrdio Dubravko Šopar, izvršni direktor Udruge za promicanje pozitivne afirmacije mladih u društvu ‘IMPRESS’ iz Daruvara. - Ovo je projekt koji se održava svake godine u Kukavici. Cilj nam je potaknu-ti mlade iz naše županije na mobilnost, na učenje i doprinos mladih zajednici u kojoj žive. Radionice se provode na en-gleskom jeziku i konverzacijom mladi poboljšavaju svoje znanje, stječu nove pri-jatelje i životna iskustva - izjavio je Šopar. Sam susret završava u nedjelju, no prije toga u petak će mladi gostovati u Daruvaru na gradskom trgu gdje će biti izložena izlož-ba umjetnika iz Armenije koji je šest mje-seci proveo snimajući sirijske izbjeglice po europskim kampovima. S ovom izložbom i performansom nastupit će u subotu i u Bje-lovaru na paviljonu u središnjem parku. U Bjelovaru ih očekuje i prijem kod zamjenice gradonačelnika Valne Bastijančić Erjavec i okrugli stol sudionika tjedna mladih, pred-stavnika udruga i poduzetnika. (sk)

10. Bjelovar open

Međunarodni tjedan mladih

Međunarodni šahovski turnir

Cilj je potaknuti mlade na mobilnost, na učenje i doprinos zajednici

HORKUD-a ‘Golub’ u katedrali sv. Terezije Avilske. Sljedeći če-tvrtak ponovno je rezerviran za Filmodrom, ljetno kino u Boho parku, filmom ‘Turist’ s počet-kom u 21 sat. U petak će Češka obec pripremiti ‘Češke ljetne zvuke’ u 19 sati. U nedjelju, 19. kolovoza, građani će moći sluša-ti koncert Bjelovarskih slavuja, a istog dana u 21 sat Filmodrom će prenositi film ‘Bez ljubavi’. U srijedu, 2. kolovoza, u Grad-skom muzeju Bjelovar održat će se Muzejski kviz, a tema kviza bit će glazba, kviz će početi u 21 sat. U četvrtak, 24. kolovoza, ljetno kino predstavit će Festi-val mediteranskog filma - Split gostuje, u 21 sat. U slučaju lošeg vremena, filmovi i koncerti bit će odgođeni, a sljedeći termini najavljeni. (mb)

vosti projekta i aktivnosti, te ocjena kvalitete. Za provedbu treće faze i ukupno odobrenog udjela u financiranju bit će zadužen Fond za zaštitu oko-liša i energetsku učinkovitost, koji će i odlučiti i visini udje-la u ukupnom financiranju. Odobrenje ovog projekta tek je jedan u nizu uspješnog po-vlačenja sredstava koje provo-de zaposlenici gradske uprave zaduženi za fondove. Do kra-ja godine očekuje se prija-va još najmanje 15 projekta. Slaven Klobučar

Nakon zadovoljavanja svih zahtjeva pripremljen je troškovnik na više od 1000 stranica koji propisuje sve potrebno za izgradnju stadiona

Predstavljen projekt novoga gradskog stadiona vrijednog gotovo 20 milijuna kuna

Unutar dva tjedna očekuje se raspisivanje javne nabave

bi za novim stadionom Ivica Be-ljan iz NK-a Mladost je rekao: - Grad veličine Bjelovara za-služuje ovakav stadion i svi su u klubu iznimno zadovoljni što je ova gradska vlast to prepo-znala i kreće s ovim projektom. Voditelj škole nogometa NK-a Bjelovar, Marko Ćurić napo-menuo je da u cijeloj našoj županiji ne postoji stadion s umjetnom travom, kao ni kva-litetnim osvjetljenjem i će se sada bjelovarskoj djeci omo-gućiti da treniraju i igraju u svome gradu, dok su do sada morali ići u gradove u okolici. - S nestrpljenjem očekujemo izgradnju novog stadiona na kojem bi NK Bjelovar mo-gao proslaviti 110. godina od osnutka. I naš klub sa svojom

školom nogometa zasigurno zaslužuje ovakav stadion. Za sve su važni dobri uvjeti i in-frastruktura, a ovaj će stadion to omogućiti, kao i uvjete za stvaranje boljih igrača – napo-menuo je Alen Mrzlečki, tre-ner prve ekipe NK-a Bjelovar. O rokovima izgradnje dogra-donačelnik Brajdić nije htio kalkulirati.- Ovaj stadion izgrađen je 1953., a obnovljen 1983. Mi-slim da Bjelovarčani zaslužuju dobar i funkcionalan stadion koji će biti svima na korist i ako sve bude po planu što se tiče javne nabave i izvođača radova, očekujemo da ćemo do kraja 2019. imati izgrađen stadion - zaključio je Brajdić. Slaven Klobučar

BJELOVAR

50-godišnja majka šestero djece pala s bicikla i na mjestu preminula

Usklađen sa standardima FIFA-eProjektant novog stadiona Marijan Gezi izjavio je da će sta-dion izgraditi po standardima koji su usklađeni s propisima FIFA-e. Prvenstveno, tu su propisi o sigurnosti posjetitelja, ali i održavanja međunarodnih utakmica. Po standardima HNS-a stadion se gradi u razini Druge lige. - Mi ćemo imati ipak stadion Druge lige plus. Zašto plus? zato što smo umjesto 300 mjesta, kako je propisano, mi odlučili natkriti 1000 sjedećih mjesta - rekao je projektant Gezi.

Na tri hektara površineU sklopu novog stadiona bit će i teretana za igrače, prostorije za sastanke, svlačionice, plato za snimatelje, odnosno me-dije, kao i zatvoreni dio, tj. VIP loža. Kako bi se stadion osim utakmica mogao koristiti i za druge namjene, u sklopu njega bit će izgrađen i ugostiteljski objekt, koji će se najvjerojatnije koristiti samo kada se koristi i stadion. Sam kompleks stadi-ona, sa svim sustavima prostirat će se na više od tri hektara površine i zasigurno promijeniti izgled toga dijela grada.

Filmodrom ljetno kinoOd svibnja, udruga DOKUart Festival dokumentarnog filma pokrenula je Filmodrom u Bjelovaru. Cjelogodišnji je to program koji obuhvaća predavanja iz medijske i ostalih segmenata kulture, filmske radionice za djecu i mlade, ali i prikazivanje europskih i domaćih dokumentar-nih i igranih filmova neovisnih distributera. Tako su, krajem srpnja, Bjelovarčani i Bjelovarčanke mogli uživati u ljetnom kinu u središnjem gradskom parku, na prostoru Boho parka, gledajući dokumentar-no-igrani film ‘Kratki izlet’, film ‘Funne: Djevojke koje sanjaju more’ i druge filmove. Prošle je subote ekipa DOKUarta, također organizirala Filmodrom na otvorenom, a gledao se film ‘Kvadrat’, u režiji jednog od najznačajnijih suvremenih filmskih autora Rubena Östlunda. Film je ujedno i dobitnik Zlatne palme na Festivalu u Cannesu. (mb)

Prvo reciklažno dvorište otvoreno je prije dvije godineKada je s početkom lipnja 2016. godine otvoreno prvo reciklažno dvori-šte u Bjelovaru, on se svrstao među rijetke gradove koji tako zbrinja-vaju otpad. Nalazi se pored autobusnog kolodvora u Bjelovaru gdje građani imaju mogućnost zbrinuti manje količine otpada. Tadašnji projekt sufinanciran je iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji su uložili 80 posto sredstava, a preostali iznos od 20 posto podijelili su Grad Bjelovar i tvrtka Komunalac. (sk)

Dvadeset i tri godine od munjevite akcijeNakon četiri godine okupacije i stradavanja, Hrvatska vojska je u proljeće te 1995. godine započela oslobađanje okupiranih pod-ručja. Nakon veličanstvene akcije Bljesak u kojoj je oslobođena zapadna Slavonija, početkom kolovoza krenula je akcija Oluja. U sjećanje na dane u kojima je oslobođeno više od 18 posto teritorija i bojišnice koja se protezala na 600 km obilježava se ovaj praznik na 5. kolovoza, dan kada je u ranim jutarnjim satima oslobođen Knin, koji je bio sjedište velikosrpske pobune.


Ličinke prvog stadija duge su 1,5-1,8 mm, a posljednjeg, petog stadija 4,3-5,3 mm

Američki cvrčak ima jednu generacijuPOLJOPRIVREDA

‘Flavescens doree’ karantenska je bolest, a uzrokuje ju fitoplazma Candidatus Phytoplazma vitis. Spada među najopasnije bolesti vinove loze u Europi

Nametnik živi u sitastim cijevima floema vinove loze te ometa protok produkata fotosinteze iz lista u korijen trsa

Zlatna žutica vinove loze

svibnja i najprije naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa. Ličinke se zadržavaju isključivo na donjoj strani lišća, a ponekad na lisnim peteljkama. Hrane se neprekidno, uzimajući hranjive sastojke iz floema. Ličinke pro-laze kroz pet razvojnih stadija, od kojih svaki traje deset dana. U prva tri stadija blijedožućka-ste su boje. U četvrtom i petom stadiju postaju postupno šare-nije. Kod svih razvojnih stadija ličinki posebno se zapaža po jed-na karakteristična crna pjega sa svake strane pretposljednjeg se-gmenta zatka. Ličinke prvog sta-dija duge su 1,5–1,8 mm, a po-sljednjeg, petog stadija 4,3–5,3 mm. Razvoj ličinki traje do po-četka srpnja, ukupno 50 dana. Suzbijanje zlatne žutice vi-nove loze vrši se uklanjanjem oboljelih trsova koji pokazuju simptome, praćenjem pojave američkog cvrčka postavlja-njem žutih ljepljivih ploča, kr-čenjem zapuštenih vinograda u demarkiranom i nezaraženom području. Suzbijanje američkog cvrčka u zaraženom i sigurno-snom području, u svim vino-gradima i rasadnicima vinove loze, a u nezaraženom području, samo u rasadnicima vinove loze. Za suzbijanje američkog cvrč-ka u proizvodnim vinogradima preporučuju se najmanje dva tretiranja i to prvo tretiranje nakon cvatnje, u prvoj polovici

lipnja (ličinke L3 stadija), dru-go tretiranje dva do tri tjedna nakon prvog, a treće tretiranje obavlja se krajem srpnja ili po-četkom kolovoza, ako se tije-kom srpnja ulovi tjedno četiri i više odraslih oblika američkog cvrčka po jednoj žutoj ploči. Program suzbijanja američkog cvrčka u rasadnicima vinove loze obuhvaća sva tri tretiranja. Za suzbijanje ličinki i odraslih oblika američkog cvrčka ko-riste se insekticidi na osnovi aktivnih tvari – tiametoksama i esfenvalerata. Zamijećeno je da i ostali insekticidi (na osno-vi klorpirifos-metila, zatim in-sekticidi iz skupine piretroida, npr. deltametrin, lambdaciha-lotrin i alfa-cipermetrin), koji se primjenjuju i imaju dozvolu za suzbijanje drugih štetnika vinove loze, primjerice grož-đanih moljaca, utječu na sma-njenje populacije američkog cvrčka, vektora zlatne žutice. Insekticidi iz skupine piretroi-da nisu primjereni i dozvoljeni u integriranoj zaštiti, pa svi vi-nogradari koji su uključeni u integriranu proizvodnju grožđa ne smiju koristiti piretroide. Iskorjenjivanje zlatne žutice za-htijeva drastične fitosanitarne mjere, koje se sastoje u krčenju i uništenju zaraženih trsova, pa čak i čitavih vinograda, te u obveznom suzbijanju vektora - američkog cvrčka. Ivona Takač

U vinogradima u kojima se pojavi zlatna žutica vinove loze (Flaves-cens doree), brzo se

širi vektorom, američkim cvrč-kom (Scaphoideus titanus Ball). Ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere, ubrzo po-prima razmjere epidemije uzro-kujući velike gospodarske štete koje se očituju u gubitku uroda i propadanju zaraženih trsova. Zlatna žutica, kao i ostale fi-toplazme, živi u sitastim ci-jevima floema vinove loze te ometa protok produkata fo-tosinteze iz lista u korijen trsa. Začepljuje sitaste cijevi floe-ma, uslijed čega dolazi do na-gomilavanja asimilata u lišću. Simptomi zlatne žutice vinove loze postaju vidljivi od kraja lip-nja i uočavaju se do kraja vege-tacije. Kod bijelih sorti grožđa rubovi lišća uvijaju se prema naličju tako da list poprima ko-pljasti izgled, nepravilno žuti i krt je pa se kod stiskanja rukom drobi. Kod crvenih sorti grož-đa lišće crveni, a ostali simpto-mi su jednaki kao kod bijelih sorti. Mladice na zaraženom trsu početkom jeseni ne odr-vene, nego ostaju zelene. Cvat se ponekad potpuno osuši, a ako se simptomi pojave nakon cvatnje grozd postupno vene. Za epidemijsko širenje zlatne žutice vinove loze u vinogra-du odgovoran je, zasad jedini poznati prirodni vektor, ame-rički cvrčak koji je prenosi hranjenjem sa zaraženog trsa na zdravi trs. Osim vektorom, fitoplazma FD rasprostranju-je se i zaraženim sadnim i re-produkcijskim materijalom. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Jaja prezi-mljavaju uložena u koru dvogo-dišnje rozgve u malim skupina-ma (dva do četiri jaja) ili u nizu od deset do 12 jaja. Prve ličinke počinju izlaziti iz jaja sredinom

alijanski ljulj u našim je uvjetima najkvali-tetnija i najproduktivnija trava na oranica-ma koja se sije kao čisti usjev ili u smjesama s crvenom djetelinom, lucernom i drugim

djetelinama i travama. Koristi se u zelenom stanju za izravnu hranidbu te za proizvodnju sijena i silaže. Nakon košnje brzo se obnavlja i u povoljnim uvje-tima može dati tri i više porasta tijekom godine, a u uvjetima navodnjavanja i do šest otkosa. Po kakvoći, slična je krmi crvene djeteline u fazi po-rasta pa je na oranicama sve više potiskuje. Talijanski ljulj najbolje uspijeva u uvjetima vlažne i tople klime, s blagim zimama. Slabo podnosi oštre zime, dugi snježni pokrivač, kao i proljetne mrazeve. Najbolje uvjete za razvoj pružaju mu duboka, rastre-sita, umjereno vlažna tla, pH 6-7. Teška, vlažna tla, s visokom razinom podzemne vode, kao i suha tla nisu pogodna za uzgajanje talijanskog ljulja jer u takvim uvjetima brzo propada. Isto tako, ne podnosi plavlje-nje i potapanje, ali vrlo dobro reagira na natapanje pri nedostatku vode jer sušu također ne podnosi.Obično se sije nakon žitarica, iako su dobar predu-sjev i jednogodišnje mahunarke. Nakon skidanja predusjeva treba odmah obaviti plitku obradu, kako bi niknuli korovi i sjeme žitarica. Osnovno oranje treba obaviti potkraj kolovoza ili početkom rujna, kao i grubu pripremu tla. Finu pripremu tla treba obaviti uoči sjetve. Talijanski ljulj sije se u smjesi s crvenom djetelinom u vrijeme sjetve crvene djete-line, potkraj kolovoza ili odmah početkom rujna. U čistoj kulturi za proizvodnju voluminozne krme sije se 20-25 kg/ha sjemena.U dugotrajne smjese talijanski ljulj može se sijati samo ako želimo u prvoj godini ostvariti veće prinose mase, ali tada njegov udio nije veći od deset posto. Ovisno o sklopu lucerne u drugoj, trećoj, a ponekad i u prvoj godini korištenja, u lucerišta s prorijeđenim sklopom usijava se talijanski ljulj u količini od 5 do 10 kg/ha pa se tako produljuje vijek korištenja i pri-nos. Kvalitetna krma dobije se kosidbom od početka klasanja. Za proizvodnju krme, ovisno o svojstvima tla, biljku treba gnojiti za svaki otkos dušičnim gno-jivima, s ukupno 140-250 kg/ha.

Talijanski ljuljIvona Takač, mag. ing. fitomedicine

T

U lađi se može nalaziti 12 osoba, od toga deset veslača, jedan parićar (kormilar) i jedan bubnjar

Posada tijekom Maratona

U ponedjeljak u ranim jutarnjim satima iz Sinja su se vratili naši Husari i njihovi po-

nosni konji gidrani. Ni duljina puta i boravak od nekoliko dana za vrijeme održavanja 303. Sinj-ske alke, kao ni umor koji su svi osjećali nisu mogli skriti ponos i zadovoljstvo što su na jednoj tako velikoj povijesnoj mani-festaciji predstavljali Bjelovar. - U Sinj smo putovali noću, a noću smo se i vraćali, što je bilo lakše i konjima, ali i nama. Do-šavši u Sinj, shvatili smo da je sve sjajno organizirano i savrše-no funkcionira. S ponosom smo prolazili ulicama Sinja gdje su nas svi s oduševljenjem gledali, a posebno je bilo svečano u mi-mohodu povijesnih postrojbi u subotu prije održavanja druge utrke Čoje. Sam mimohod za-vršava na alkarskom trkalištu i poseban je osjećaj proći preko njega - rekao nam je Ivica Vr-hovnik, i nastavlja: - Da nije bilo podrške Grada, koji je i osnivač naše postrojbe, te do-bre logistike i brojnih ljudi koji su nam pomogli kako bismo mogli otići, kao i sjajnih doma-ćina, sve ovo ne bi bilo moguće. Uime svih Bjelovarskih graniča-ra - husara 1756 svima zahvalju-jem na podršci i gostoprimstvu. Ovogodišnju 303. Sinjsku alku posjetili su bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, zamjenik gradonačelnika Igor Brajdić i direktorica TZ Bilo-gora-Bjelovar Ana Kelek, koje

Bjelovarski husari na ulicama SinjaMnogi sugrađani bili su ugodno iznenađe-ni vidjevši da je Bjelovar ukrašen gradskim i državnim zastavicama koje su postavljene na rasvjetne stupove u užem centru gra-da. Ove zastavice postavio je Grad Bjelo-var u suradnji s Koordinacijom udruga proizašlih iz Domovinskog rata Grada Bjelovara i Odborom za branitelje i čla-nove njihovih obitelji Grada Bjelovara. Ovo je prvi put da se ovako obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja. Po reakcijama su-građana koji nisu krili zadovoljstvo kako je grad ukrašen možemo zaključiti da za neke proslave nije potrebno ni puno finan-cijskih sredstava, već samo dobra volja i suradnja, što je i ovaj primjer pokazao. (sk)

Bjelovarske ekipe lađara i lađarica otputo-vale su na ovogodišnje izdanje Maratona lađa koji se održava 11. kolovoza i Maraton lađarica koji se održava danas, 9. kolovoza. Bjelovar i ove godine predstavljaju ekipe: Argonauti, Šumari i ženska ekipa Nereide. Kako je za pojedine lađare u neku ruku ovo oproštaj od natjecanja, očekujemo da će dati još više od sebe kako bi se pobjednič-ki štit kneza Domagoja vratio u Bjelovar. Ovogodišnji maraton slavi dvadeset godina postojanja i već je odavno svojim značajem prešao prostor doline Neretve, a posebno je to bilo vidljivo kada su pobjedu prvi put pri-je dvije godine odnijeli upravo Bjelovarčani. Kako u svakom sportu postoje pravila, tako je propisano i da se u lađi tijekom Mara-tona može nalaziti 12 osoba, od toga deset veslača, jedan parićar (kormilar) i jedan bubnjar. Utrka je ukupne dužine 22,5 ki-lometara od Metkovića do Ploča. Na našim momcima i djevojkama je da izdrže fizički napor i pokažu koliko su vremena i truda uložili u ovogodišnje pripreme. (sk)

Dan Oluje

Maraton lađa

Za proslavu grad su ukrasile i zastavice

Put Neretve otišle su ekipe lađara i lađarica

Srdačno gostoprimstvo, vrhunska organizacija i lijepe uspomene, samo su dio onoga što su naši husari doživjeli u Sinju

Bjelovarski graničari - husari 1756 vratili se s nastupa u Dalmatinskoj zagori

Dostojno predstavili grad i vojnu tradiciju na 303. Sinjskoj alci

je službeno primila sinjska gra-donačelnica Kristina Križanac. Stalna briga o konjima, o odori i opremi, odgovornost je tijekom cijele godine povijesne postroj-be Bjelovarski graničari - husari 1756, kako bi mogli na dostojan-stven način predstaviti svoj grad i vojnu tradiciju, što su i napravili u Sinju kada su pokazali forma-ciju od deset jahača na pasmini konja gidran. Već ovaj petak pu-tuju u Mađarsku u grad Igal na susret povijesnih postrojbi Ha-bsburške Monarhije na kojem će biti veliki konjički spektakl. Slaven Klobučar

BJELOVAR

Sinjani su sjajni domaćiniBjelovarski husari na dug put prema Sinju krenuli su u noći kako bi se sam transport konja odvio u što lakšim uvjetima. - Tijekom noći stali smo u Lici kako bi konji malo predahnuli i osvježili se. Padala je lagana i ugodna kiša, konji su malo pasli i krenulo se dalje. S dola-skom u Sinj, navečer su nam javili s hipodroma da je-dan konj kašlje. Pozvali smo veterinare koji su došli u ponoć, dali antibiotik i konj je bio spreman za nastup, a veterinari nisu ni htjeli naplatiti dolazak i lijek. To najbolje govori kako su se brinuli i o nama, ali i našim konjima - ispričao nam je Ivica Vrhovnik. (sk)


Idejni začetnik ima teoriju da cijena medalje mora biti jednaka prosječnoj cijeni jednoga piva u nekoj turističkoj destinaciji

Cijena drvene medalje je 15 kuna

Prvoga kolovoza ove go-dine napunilo se godi-nu dana rada Razvojne agencije Daruvar, što

je povod za svojevrstan rezime do sada napravljenog. Tijekom godine dana rada Agencija je osigurala 2,2 milijuna bes-povratnih sredstava, kako za Grad Daruvar i njegove usta-nove, tako i za okolne općine. - Trenutačno ima tri zaposlena djelatnika, a potrebe za kadro-vima i dalje su velike. Nedostaju stručnjaci na području pripreme i provedbe EU projekata - kaže ravnateljica Marija Stražičić. Usprkos svim teškoćama i nedo-statnim kapacitetima, kako ljud-skim tako i financijskim, Agen-cija je u tih godinu dana rada, u što se mora uračunati i početno uhodavanje, osigurala proved-bu nekoliko važnih projekta. - Od puno prijavljenih projeka-ta koje smo izradili evaluirani su i odobreni sljedeći: 580.000 kuna dodijeljeno je Glazbenoj školi Brune Bjelinskog Daruvar za sufinanciranje projekta ener-getske obnove zgrade, 200.000 kuna dodijeljeno je Gradu Daruvaru za izradu projektne dokumentacije za izgradnju Učeničkog doma - navodi rav-nateljica, nastavljajući da je 150.000 kuna dodijeljeno Op-ćini Sirač za projekt sanacije klizišta i 100.000 kuna Općini Dežanovac za obnovu društve-nog doma u Goveđem Polju. - To su izravni rezultati rada Agencije, a još je puno projekata u fazi evaluacije i čekamo rezulta-te odabira - napominje Stražičić. Svakako je jedan od važnijih

Majstor karatea, vlasnik crnoga pojasa četvrti dan, u sklopu EU karate saveza dosegao je najviše od postojećih šest zvanja, a uskoro će tu razinu dosegnuti i u okviru Svjetske karate federacije

Xerores ne et eum voloritati te

Daruvarčanin Miroslav Lončar nije samo tajnik sportske zajednice grada i trener karatea

Miroslav Lončar, taj-nik Sportske za-jednice Daruvara

i trener Hrvatskog karate klu-ba ‘Slavko Krivski-Termal’, Daruvarčanin je koji ima vi-soko sudačko zvanje u svijetu karatea. Naime, Lončar je već više od jedanaest godina me-đunarodni sudac, čije odluke nerijetko osjete sudionici ne-kih od najvećih svjetskih na-tjecanja, a prošao je mnoga europska i svjetska borilišta od Turske, Španjolske, Češ-ke, Slovačke, Poljske, preko Portugala, Rusije, Njemačke, Austrije, Grčke, Francuske, Italije, Bugarske, do Maro-ka, Azerbajdžana, Estonije, Izraela, UAE, Indonezije... Jedan je od dvanaestorice su-daca u Hrvatskoj s među-narodnim zvanjima, a među četiri s najvišim svjetskim licencijama. U sklopu Europ-skoga karate saveza dosegao je najviše od postojećih šest zvanja, dok će u okviru Svjet-ske karate federacije ove go-dine tu razinu dosegnuti i na predstojećem 24. Svjetskom seniorskom prvenstvu u Ma-dridu. Taj majstor karatea, vla-snik crnoga pojasa četvrti dan, karateom se bavi 40 godina i od 1988. godine glavni je tre-ner daruvarskog karate kluba. - Karateu me privukla njegova disciplina i činjenica da se ci-jelo vrijeme nešto novo može naučiti. A osim samodiscipline karate donosi i brojne blagoda-ti koje se mogu primijeniti i u svakodnevnom životu, poput lakšeg suočavanja sa stresnim

Međunarodni karate sudac s najvišim europskim i svjetskim licencijama

Nakon kraće pauze u ponedjeljak je po-čela škola nogometa u HNK-u Daruvar, u okviru koje će svoje sportske sposobno-sti peći mali nogometaši uzrasta osam, deset, 12 i 14 godina. Škola nogometa HNK Daruvar istovremeno upisuje nove polaznike pa stoga poziva svu za-interesiranu djecu i njihove roditelje da se uključe u rad Škole. Sve informacije mogu dobiti u ponedjeljak na treningu ili telefonskim kontaktom s trenerom po-jedinog uzrasta: U8 Grgom Kašljevićem 098 181 6472, U10 Markom Bublićem 099 608 9428, U12 Daliborom Resom 098 724 442 i U14 Sinišom Kneževićem 098 835 914. HNK Daruvar organizira i igraonice za one najmlađe, male nogo-metaše 2012. i 2013. godišta, koje vodi Ivica Jozić 099 691 9541. (mp)

U nedjelju je u Daruvaru obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja. Program obilježa-vanja započeo je svetom misom koju je predvodio velečasni Ante Ivić. Nakon mise kod spomenika daruvarskim bra-niteljima položeni su vijenci i zapaljene svijeće, a potom je održano postrojavanje na Trgu kralja Tomislava, na kojem su bili brojni branitelji, obitelji poginulih i nestalih branitelja, potom pomoćni-ca ministra Zaštite okoliša i energetike Snježana Hop, gradonačelnik Damir Lneniček, njegova zamjenica Vanda Cegledi i predsjednica Gradskog vijeća Snježana Sabo. Bio je ondje i Ferid Fa-zlić, ratni zapovjednik 52. domobranske pukovnije Daruvar, Milan Filipović, ratni zapovjednik 52. samostalnog bataljuna Daruvar, Nikola Jurjević, zapovjednik obrane grada Daruvara, Ivan Raos, zamjenik zapovjednika 24. MAD-a Daruvara, predstavnici Policijske upra-ve Bjelovarsko-bilogorske i Hrvatske vojske te svi predstavnici udruga pro-teklih iz Domovinskog rata. U povodu praznika 5. kolovoza čestitku je građa-nima uputio i gradonačelnik Lneniček. - Osobito velika hvala našim poginulima, svim hrvatskim braniteljima i sudioni-cima Domovinskog rata koji su obrani-li neovisnost, suverenost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske - rekao je Lneniček. Nakon prigodnih riječi dru-ženje je nastavljeno uz grah. (mp)

Nakon ljetne pauze

Komemoracija i grah

Krenula škola nogometa HNK Daruvar

Obilježen Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja

situacijama - kaže Lončar. Osim što je iznimno temeljit i nastoji napredovati u svemu što radi, do sudačkih voda do-veo ga je i deficit sudaca kata. - Događalo se da kate sude oni koji za to nisu imali zvanja pa sam smatrao da trebam i sam nešto napraviti da se to promijeni - navodi Lončar. Tako je u sudačke vode zaga-zio 1997. godine, a prvo među-narodno europsko zvanje po-ložio u Slovačkoj 2007. godine te se nastavio usavršavati. Tko misli da je pritom pozlatio ban-kovni račun, odmah se može razočarati jer to nije nogomet. Naime, pojašnjava Lončar, Hrvatski karate savez plaća put i smještaj za suđenja, a sve ostalo je volonterski rad bez naknade jer je suđenje u kara-teu na toj razini pitanje časti i ljubavi, dok sve ono što na dr-žavnoj razini zaradi od suđenja potroši na ispite i obaveze za međunarodna sudačka zvanja. Michael Palijan

Najveći je projekt ‘Rekonstrukcija - dogradnja dječjeg vrtića i jaslica Vladimir Nazor Daruvar’, vrijedan 3,5 milijuna kuna, za koji će stići 1,2 milijuna bespovratnog novca

U godinu dana rada Razvojna agencija Daruvar osmislila i provela brojne projekte

Osigurano 2,2 mil. kuna bespovratnog novca za Daruvar i okolne općine

strativnog dijela vrtića. Dograd-nja jaslica je nužna jer su trenut-ne jasličke skupine smještene u zgradi izgrađenoj 1902. godine, zaštićenoj kao nepokretno kul-turno dobro i u njoj nije dopu-štena prilagodba prostora nužna za postizanje pedagoških stan-darda - pojašnjava ravnateljica. Ukupan proračun projekta je 3,541.540 kuna od čega će Ministarstvo financirati 1,2 mi-lijuna kuna, a ostalo će iz pro-računa osigurati Grad Daruvar. - Najvažnije je što će se ovim projektom postići pedagoški standard u jasličkim skupi-nama, osigurati veća površina skupina i vlastite kupaonice, što trenutačno nažalost nije slučaj, osigurati kvaliteta rada i boravka djece u ustanovi te će se postići značajna energetska ušteda - zaključuje M. Stražičić. Michael Palijan

Slučajan razgovor zaslužan za dolazak medalje u DaruvarDolazak medalja u Daruvar može se pripisati slu-čajnosti. Naime, nedavno su u Daruvaru boravile logopetkinje koje su radile u češkim školama i vr-tićima, a dovezao ih je Vladimir Hulin Mihalec, inače prodajni predstavnik medalja za Ukrajinu. Zanimalo ih je kako to da Daruvar nema turističke medalje, za kojima su češki turisti ludi.- V. Hulin prezentirao nam je ideju i putem njega smo uspostavili kontakt s autorom projekta Davidom Holubom te je sve tako i pokrenuto – pojašnjava Ta-nja Novotni Golubić. mNavodi da su posjetom Češkoj Republici na mnogim destinacijama vidjeli medalje.- Zanimljivo je da je medalja jedini suvenir u pred-sjedničkoj rezidenciji u Pragu! - kaže dožupanica. (mp)

Projekt drvenih marki, začet u Češkoj prije dva-desetak godina, a već je

zaživio u 22 europske zemlje, došao je i u Hrvatsku. Vrata mu je otvorio Grad Daruvar. Nai-me, njegov začetnik, Čeh David Holub, projekt je zamislio tako da pomoću medalja turisti ot-krivaju ljepote češkoga kraja. Naime, za pojedine turističke destinacije izrađuju se drvene medalje s motivima najzani-mljivijih turističkih lokacija. - Kada se skupi pojedina dese-tica, poput desetice dvoraca ili planina u jednoj regiji, dobiva se nagradna turistička medalja kao suvenir, ali i preporuka što

Posebnost je što se medalje mogu kupiti samo na destinaciji koju prikazuju, a vjerni skupljači kadri su potegnuti i nekoliko stotina kilometara da bi ih kupili

Drvene medalje u okviru češkoga projekta koji se provodi u dvadeset europskih zemalja putem Daruvara stigle u Hrvatsku

Medalje s četiri daruvarska motiva bit će magnet za turiste

vrijedi pogledati u pojedinoj tu-rističkoj regiji. I tako se širi ta, u stvari, igra - pojašnjava Tanja Novotni Golubić, zamjenica župana iz redova češke nacio-nalne manjine, koja zajedno s čelnicima Daruvara sudjeluje u tom projektu i promovira ga. Grad Daruvar zasad ima četiri medalje i to s motivima Da-ruvarskih toplica, Dvorca grofa Jankovića, Termalnog vodenog parka i Rimske park-šume, a očekuje se da će imati i više, čime se, kaže dožupanica, očekuje povećanje dolazaka ponajprije čeških turista, koji su vrlo udu-bljeni u taj projekt koji se kod njih provodi dvadesetak godina.

Vatreni češki skupljači spremni su prijeći i nekoliko stotina kilo-metara da bi po njih došli, kaže T. Novotni Golubić. Inače, turi-stičke medalje ne mogu se na-ručiti, nego kupiti isključivo na destinaciji koju prikazuju, tako da se daruvarske mogu kupiti u gradskom Turističkom uredu. - Partner u projektu je Pče-larstvo Daruvar u čijem će se prostoru također moći kupiti. Inače, cijena medalja kod nas je 15 kuna. Idejni začetnik ima teoriju da cijena medalje mora biti jednaka prosječnoj cijeni jednoga piva u nekoj turističkoj destinaciji - kaže dožupanica.(mp)

DARUVAR

U svijet karatea uveo mnoge generacije, ali i svoju djecuLjubav prema karateu i danas prenosi na mnoge djevojčice i dječa-ke u Daruvaru, Grubišnom Polju, Velikom Grđevcu, pa čak stigne i u Križevce. Stvorio je desetak hrvatskih reprezentativaca, a i veći dio njegove obitelji diše karate.- Naravno, uz razumijevanje supruge Ljiljane. Sin Vanja, bivši natjecatelj i reprezentativac, jedan je od trenera u klubu, a kći Anja, studentica treće godine studija radiologije, studentska i mlađa seniorska je pr-vakinja Hrvatske - kaže Lončar. (mp)

Nemogućnost kupnje na daljinu daje im posebnu vrijednostMedalje su u Europi fenomen, suvenir, uspomena a ujedno i skupljačka igra koja motivira ljude da istra-žuju turističke atrakcije u dvadeset zemalja u kojima ovaj sustav funkcionira. Trenutačno na svijetu ima oko 5000 turističkih mjesta koja imaju svoje drve-ne medalje i oko 25.000 strastvenih kolekcionara. Oni skupljaju te okrugle, drvene pločice koje se kori-ste kao suvenir, a istovremeno kao ‘potvrda’ posjeta turistički atraktivnog mjesta. A kako kaže David Ho-lub, inicijator ideje i osnivač tvrtke Turistické známky, projekt je uspješan jer su medalje vrlo lijepe, a či-njenica da ih možeš kupiti isključivo na atraktivnom mjestu, u današnje vrijeme kada možeš s bilo kojeg mjesta u svijetu kupiti sve što poželiš, daje im po-sebnu vrijednost. (mp)

GRAD

DAR

UVAR

GRAD

DAR

UVAR

odobrenih projekata ‘Rekon-strukcija - dogradnja dječjeg vrtića i jaslica Vladimir Nazor Daruvar’, u veljači ove godine prijavljen Ministarstvu za de-mografiju, obitelj, mlade i soci-jalnu politiku, za koji je Gradu dodijeljeno 1,200.000 kuna. - Projektom se planira izgradnja prve faze, odnosno dogradnja tri nove jasličke skupine i admini-

Četiri milijuna kuna za 14 projekataTijekom ove godine Razvojna agencija Daruvar je izradila i 14 projekata za poduzetnike s područja grada Daruvara i okolnih općina. Ukupna vrijed-nost investicija prema pripremljenim projektima za poduzetnike iznosi više od četiri milijuna kuna, od čega su više od 50 posto sredstva EU fondova. - Iako su za poduzetnike projekti pisani i pripremani besplatno kao potpora Grada Daruvara poduzetni-cima preko Razvojne agencije, komercijalna cijena njihove izrade viša je od 150.000 kuna - kaže rav-nateljica Agencije Marija Stražičić. (mp)


Redovno, u vrlo uspješno apliciranje dovelo je do redovnog financiranja Vlade Republike Mađarske

Velika potpora Mađarske

Udruga Korak dalje provodi ciklus radionica nazvan ‘Domaćica i pol’

Članove podučavali aktivnostima poput čišćenja, pripremanja slastica…

Zajednica Mađara Da-ruvara ove godine mnogobrojnim aktiv-nostima obilježava pu-

nih dvadeset godina aktivnog djelovanja, a središnju svečanu proslavu pripremaju za listopad u okviru tradicionalne manife-stacije ’Dan mađarske kulture’. A do tada gotovo svakog viken-da članovi Zajednice gostuju diljem Hrvatske, dok će uskoro krenuti i na putovanja u matič-nu zemlju Mađarsku. Nedavno su tako zajedno s Društvom Mađara Pakrac sudjelovali na trećem Šumskom gastro festu u Delnicama i osvojili prva mje-sta za najbolje hladno predje-lo, najbolje tradicionalno jelo, a Snježana Sabo, predsjednica Zajednice Mađara i Josip Fa, predsjednik Društva Mađara Pakrac, titulu najljepšega para u

Svake godine u prosjeku imaju oko dvadeset nastupa s pjevačkom skupinom Hungarike i obilaze desetak gastro manifestacija

Zajednica Mađara Daruvara ove godine obilježava puna dva desetljeća rada

Pripremaju se za proslavu 20. rođendana u okviru Dana mađarske kulture

tradicionalnoj narodnoj nošnji. - Kolovoz je rezerviran za putova-nja pa tako zahvaljujući progra-mu Bethlen Gabor putujemo u Szeged na Hungarikum Festival, 19. kolovoza u Harkany, a 25. ko-

lovoza gostujemo na Lipovljan-skim susretima - kaže S. Sabo. Svake godine u prosjeku ima-ju oko dvadeset nastupa s pje-vačkom skupinom i obilaze desetak gastro manifestacija.

DARUVARJedan od najpopularnijih kompaktnih automobila uskoro nam pristiže u novom izdanju

Novi Focus je najinovativniji i najdinamičniji Ford ikad

Benzinski EcoBoost motori dolaze u opcijama od 1 i 1,5 litre, a dizelski EcoBlue u 1,5 i 2 litre

Za početak po dva motoraNA KOTAČIMA

Vjerujemo da ima onih koji će pomisliti da je riječ o redizajnu, no novi Ford Focus

dizajniran je sasvim ispočet-ka. Donosi novu razinu teh-nologije, udobnosti, prosto-ra i iskustva vožnje za kupce srednje klase automobila. Uz novi dizajn ‘po mjeri čovje-ka’ proširena linija uključuje prvi crossover Focus Active i prvoklasni Focus Vignale. Ford ne želi Focusom napraviti nikakve pogreške i za njega je pripremio napredne benzinske EcoBoost i dizelski EcoBlue mo-tore s novim osam-stupanjskim automatskim mjenjačem koji donose desetpostotno smanje-nje u potrošnji goriva. Uz op-ciju novog 1,5-litrenog EcoBo-ost benzinskog motora dolazi optimizirana verzija Fordova višestruko nagrađivanog 1,0-li-trenog EcoBoost motora. Novi 1,5-litreni EcoBlue i 2,0-litreni EcoBlue dizelski motori omogu-ćuju ultimativnu učinkovitost u smanjenju potrošnje goriva, a novi inteligentni osam-stu-

Od prve generacije tijekom 1998. Ford je prodao gotovo sedam milijuna Focusa u Europi i više od 16 milijuna širom svijeta

Focus ikad. Otkako je 1998. go-dine napravljen preokret s pr-vom generacijom Focusa, Ford je prodao gotovo sedam milijuna automobila Focus u Europi i više od 16 milijuna širom svijeta, dok se najbolje umijeće i kvaliteta is-poručuju nakon ulaganja od 600 milijuna eura u Fordov Saarlouis pogon za montažu u Njemačkoj.Novi model uvodi filozofiju diza-jna ‘po mjeri čovjeka’ koja spaja emocionalni stil eksterijera s kla-sičnom aerodinamikom i nudi prostraniji interijer u kombina-ciji s kvalitetnim materijalima. Focus je sazrio proporcionalno kako bi odražavao višu kvalitetu, sportske siluete, a istovremeno povećao udobnost i prostornost. Visoko skulpturalni, sportski eksterijer donosi klasičnu ae-rodinamičnu učinkovitost kroz gladak, donji profil.Najsofisticiraniji asortiman tehnologija za pomoć vozaču, koji je ikada ponuđen Fordovim korisnicima, besprijekorno je integriran kako bi se omogućilo intuitivno i profinjeno iskustvo vožnje smanjujući stres vozača.

Daruvarska Udruga Korak da-lje u sklopu projekta ‘Za vašu hrabrost i neodustajanje’ pod

pokroviteljstvom Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijal-nu politiku provodi ciklus radionica nazvan ‘Domaćica i pol’ za korisni-ke programa poludnevnog boravka. - S provođenjem projekta krenu-li smo krajem prošle godine kako bismo različitim programskim ak-tivnostima pridonijeli ostvarenju jednog od glavnih ciljeva Udruge, podizanju kvalitete života obitelji-ma čiji su članovi osobe s razvojnim poremećajima i, odnosno ili intelek-tualnim teškoćama - kažu u Udruzi. Na dosadašnjim su radionicama zajedničkim snagama savladavali

razna svakodnevna umijeća i vješti-ne: pripremanje slastica, obrađiva-nje cvjetnih gredica, pranje prozora i čišćenje prostora popularno zvano ‘generalka’, a nakon ljetne pauze čekaju ih novi domaćinski izazovi. - Samostalnost u obavljanju ak-tivnosti svakodnevnog života sva-kako je jedna od vještina koju kod korisnika nastoje poticati i razviti u najvećoj mogućoj mjeri jer im omo-gućava kvalitetnije svakodnevno funkcioniranje, ravnopravnije su-djelovanje u obiteljskom životu, a njihovim roditeljima, također izrav-nim korisnicima projekta, znatno olakšava nošenje s njihovim sva-kodnevnim roditeljskim izazovima - navode u Udruzi. (mp)

Nekoliko puta godišnje za svoje članove organiziraju besplatne edukativne izlete u Mađarsku. - Moram zahvaliti svim člano-vima Zajednice, Demokratskoj zajednici Mađara Hrvatske i

svima koji na bilo koji način sudjeluju u njezinu radu. Ti-jekom protekla dva desetljeća bilo je lijepih, ali i ružnih godi-na za ovu malu manjinsku za-jednicu, koja je unatoč raznim pritiscima, podmetanjima i političkim upletanjima uspje-la sve preživjeti i radi više nego ikada. Ono što stalno ističemo je da smo mi Udruga, članstvo je dobrovoljno. Tko se želi dru-žiti, putovati, pjevati, slikati, baviti se ručnim radom, kuhati mađarske specijalitete, vrata su mu otvorena bez obzira na naci-onalnu pripadnost - ističe Sabo. Daruvarski Mađari najprepo-znatljiviji su po svojoj pjevačkoj skupini Hungarike koju vode profesori Nada Ocvirk i Ivan Golub te ekipi koja sudjelu-je na gastro manifestacijama. Michael Palijan

Putem Mađarske vlade osigurali besplatne tečajeve mađarskoga jezikaDaruvarski Mađari nemaju vlastite, već za rad kori-ste prostorije koje im je ustupio Grad Daruvar, za koje plaćaju mjesečni najam i troškove režija. Novac za rad Zajednica dobiva na temelju programa i projekata is-ključivo od Savjeta za nacionalne manjine RH te Vlade Republike Mađarske, na čije natječaje uspješno apliciraju posljednjih godina.- Zahvaljujući aktivnostima koje provodimo već četvrtu godinu, u Daruvar će najesen stići stipendistica mađar-ske Vlade zadužena za provođenje besplatnih tečajeva mađarskog jezika za Zajednice na području naše i Požeš-ko-slavonske županije – rekla je Snježana Sabo. (mp)

U programu bespovratnih potpora Mađarska Vlada sudjeluje sa 75 %- Ono na što sam posebno ponosna je surad-nja s našim saborskim zastupnikom Robertom Jankovićem i uredima Mađarske gospodarske komore i Zaklade Economica Hungarica, jer smo zahvaljujući njima ove godine po prvi put i BBŽ uključili u program bespovratnih potpora za nositelje OPG-a. Nakon provedenog natječaja šest OPG-ova s područja županije ostvarilo je bespovratne potpore koje mogu iznositi do 15 tisuća eura, pri čemu 75 posto daje mađarska Vlada, a ostatak aplikant - navodi predsjednica Zajednice Mađara Daruvara. (mp)

ZAJE

DNIC

A M

AĐAR

A DA

RUVA

RA

UDRU

GA K

ORAK

DAL

JE Održane dvije radionice na temu sukoba i suradnjeU Udruzi Korak dalje uz pomoć psiholo-ginje Adrijane Hnojčik održane su dvije radionice za djecu s teškoćama u ra-zvoju. Radionica ‘Ja u sukobu’ započeta je idejama na temu sukoba, a djeca su davala vrlo kreativne odgovore. U na-stavku radionice su ‘crtačkom bitkom’ vježbala povezivanje svojih osjećaja i potreba te rješavanje sukoba. Osim toga, mjerili su i svoje stavove i ponašanje u sukobu pomoću ‘barometra stavova’. -Na drugoj radionici pod nazivom ‘Surad-nja’ govorili smo o načinima rješavanja sukoba i vježbali rješavanje sukoba surad-njom. Bilo nam je baš zabavno, istodobno smo učili i igrali se - kažu u Udruzi. (mp)

panjski automatski prijenos prilagođava obrasce mijenja-nja brzina prema stilu vožnje i kontrolira se pomoću elegan-tnog i ergonomskog mjenjača. Novi Focus nalazi se na vrhu klase kada je u pitanju dinami-ka vožnje i poboljšana udobnost uz Focus-application of Conti-nuously Controlled Damping (CCD) tehnologije za ublaža-vanje udaraca od nepravilnosti na cestama i uz nove selektivne modove vožnje te izolirani ne-ovisni stražnji ovjes. Novi, glo-balni debitant, najsuvremeniji je i tehnički najkompetentniji


Mlađi rukometni kadeti 2002. i mlađi, natjecali su se u 1. HRL sjever gdje su zauzeli visoko mjesto

Peto mjesto, iza Bjelovara

Rukometni klub Čaz-ma može se pohvaliti velikim uspjehom rukometne škole pa

je u klubu najveći broj djece, više od 80 djevojčica i dječaka. Natjecali su se na mnogim tur-nirima od kojih su neki od naj-značajnijih u regiji, poput onih u Karlovcu i Valpovu na kojima sudjeluje više od 500 natjeca-telja, a među njima i mali Čaz-manci. Klub je u najvećem ran-gu natjecanja za mlađe uzraste nastupao u Prvoj hrvatskoj ru-kometnoj ligi, a od prošle se-zone seniori su odradili svoju prvu seniorsku Četvrtu ruko-metnu ligu i zauzeli vrlo dobro osmo mjesto. Ovo su samo neki podaci koje je dalje nanizao Stjepan Kezele, tajnik kluba. - Naši mlađi kadeti 2002. i mlađi, natjecali su se u 1. HRL sjever i zauzeli za nas visoko peto mjesto te su bili korak iza bjelovarskog kluba, kolijevke rukometa. Nastupili su i na velikom turniru u Bjelovaru i zauzeli osmo mjesto. Naši dje-čaci A 2004. i mlađi, ove su u 1. HRL sjever zauzeli deveto mjesto te se visoko plasirali na

Mladi rukometaši RK-a Čazma i Stjepan Kezele

Nažalost, rukomet u Čazmi proživljava sve teže financijske dane i ako se nešto ubrzo ne popravi, opstanak kluba može biti upitan - zaključuje tajnik Stjepan Kezele

Rukomet se u Čazmi uzdignuo iznad financijskih mogućnosti

Rukomet se u Čazmi uzdignuo iznad financijskih mogućnosti

U dvije sezone 450 utakmica

turnirima u Požegi, Garešni-ci, Novskoj, a u Varaždinu na drugo mjesto. Dječaci B 2006. i mlađi u 1. HRL odigrali su 30 utakmica te u konkurenciji od 16 ekipa zauzeli deseto mjesto, a uspješni bili na jakim turniri-ma u Bjelovaru i Valpovu. Naši pak mini rukometaši nastupa-

li su na otvorenom prvenstvu Hrvatske, te su u trećoj skupi-ni zauzeli drugo mjesto, a iza njih je i nekoliko turnira na kojima su stjecali nova zna-nja. Najveće postignuće bilo nam je pokretanje ženskog ru-kometa. Mini rukometašice, u regionalnoj ligi bile su treće, a

osim toga odigrale su turnire u Pisarovini, Đurđevcu i Čazmi - pobrojio je duži niz uspjeha Stjepan Kezele i zaključio im-pozantnim podatkom da su sve selekcije RK-a Čazma u za-dnje dvije sezone odigrale više od 450 službenih utakmica. Rukomet se u Čazmi, nema

dvojbe, u kratkom vremenu uzdignuo vrlo visoko, pose-bice s brojem članova, što je neminovno povećalo troš-kove pa s dotacijom iz grad-ske Sportske zajednice i s još dvadesetak sponzora novca nije dovoljno, ističu u klubu. - Kada se zbroje svi troškovi od sudaca, kotizacija, liječničkih pregleda, putovanja, trenera, licencija trenera, registracije igrača i administrativnih troš-kova, više od 70 posto odvaja-mo za najam Školske sportske dvorane pa nam je to postalo najveće opterećenje. Najam dvorane stoji za trećinu više od dotacija iz Sportske zajednice. Nažalost, rukomet u Čazmi proživljava sve teže financijske dane i ako se nešto ubrzo ne popravi, opstanak kluba može biti upitan - zaključuje Kezele. Kako doznajemo, u Sport-skoj su zajednici Grada Čaz-me najavljene i neke sko-rašnje kadrovske promjene. Hoće li one donijeti i neku novu politiku raspodjele novca udrugama, pa tako i rukometu, tek će se vidjeti. Franjo Jagatić

Srednja škola u Čazmi objavila je informaciju o stipendiranju učenika u obrtničkim zanimanjima. U čazmanskoj školi pravo na stipendiju imaju učenici koji se obrazuju za plinoinstalatere, vodoinstalatere i strojobravare pa bi mogli ostvariti stipendiju Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Iznos potpore koji se može dodijeliti je 750 kuna po učeniku mjesečno, za školsku godinu 2018./19. za razdoblje od 1. rujna 2018. do 31. kolovoza 2019. godine. Prijave se šalju (ili neposredno dostavljaju) na adresu Mi-nistarstva od 1. rujna do 19. listopada 2018. sukladno objavljenom Otvorenom javnom pozivu za Projekt ‘Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima’. Prijave zaprimljene prije i nakon pro-pisanog vremenskog roka objavljenog Otvorenog javnog poziva neće se uvažiti. Možda će to potaknuti učenike upisati upravo za ta zanimanja u jesenskom roku, za koja je u čazmanskoj Srednjoj školi ostalo još 12 slobodnih mjesta. (fj)

Čazmanska Srednja škola objavila Biciklistički maraton u spomen braniteljima prošao i kroz Čazmu

Četvrti, zadnji dan 14. biciklističkog maratona ‘Zajedno putovima isti-

ne’, koji već tradicionalno orga-nizira bjelovarska HVIDRA, u povodu Dana pobjede i domo-vinske zahvalnosti i Dana hr-vatskih branitelja, 11 biciklista prošlo u subotu i kroz Čazmu te su se sretno i zadovoljno vra-tili u Bjelovar, odakle su i kre-nuli 1. kolovoza. Put ih je vodio preko Višnjice, do Varaždina, Koprivnice, Slatine, Kusonja, Pakraca, Jasenovca, Hrvatske Kostajnice, Popovače i preko Čazme povratak u Bjelovar,

‘Zajedno putovima istine’

ČAZMA

Stipendiranje učenika u obrtničkim zanimanjima

nakon 700 kilometara vožnje. Kod brojnih spomen-obiljež-ja odali su počast poginu-lim braniteljima, a posebno je dirljivo bilo u Varaždinu. - U Varaždinu su nas dočekali

pripadnici 7. gardijske brigade Pume u čijem sastavu je bilo i nekoliko nas iz Bjelovara. U kapelici sv. Jurja u varaždin-skoj vojarni odali smo počast poginulim braniteljima - rekao je Željko Dragašević, jedan od organizatora biciklističkog maratona, zahvalivši Zdravku Jakobu, državnom tajniku Mi-nistarstvu branitelja, koji ih je došao pozdraviti u Višnjici sa željom da se ova lijepa tradicija bjelovarskih biciklista nastavi. Maraton je s muškarcima uspješno završila i jedna žena, Zrinka Blažeković. (fj)

Razvrstavanje otpada već na kućnom pragu

Kreće još veća provedba informativno-obrazovnih aktivnosti te promidžba važnosti razvrstavanja otpada na kućnom pragu kako bi se apeliralo na

svijest građana i potaknulo ih se na razvrstavanje otpada

PROMO

FREE

PIK


I dok će svi naši gradovi i općine te komunalna po-duzeća kojima je dodije-ljen posao pružanja javne

usluge odvojenog prikupljanja otpada prije ili poslije, brže ili sporije, stvoriti materijalne i tehničke uvjete za odvojeno pri-kupljanje otpada te organizirati odvoz pojedinih vrsta otpada, jednako je važno kako će naši građani reagirati na dodatan posao razvrstavanja otpada u kućanstvima uz istodobno i vrlo vjerojatno povećanje cijene koju će plaćati komunalcima za od-vojeni odvoz otpada. Iako su za nerazvrstavanje otpada u kućan-stvima predviđene kazne, to de-finitivno nije mjera kojom će se građani natjerati na tu obvezu.

Informativne aktivnostiUpravo zato vrlo je važna pro-vedba informativno-obrazovnih aktivnosti te promidžba važnosti razvrstavanja otpada na kuć-nom pragu koju će jedinice lo-kalne samouprave i komunalna poduzeća u narednom razdoblju morati provoditi još intenzivni-je nego do sada kako bi apelirali na svijest građana i potaknuli ih da razvrstavaju otpad. Svrha tih aktivnosti je povećati stope odvojenog prikupljanja otpada i smanjiti količine otpada koje se odlažu na postojeća odlaga-lišta, a poseban naglasak je na sprječavanju nastanka otpada, odvojenom prikupljanju ko-munalnog otpada, ponovnoj uporabi predmeta i kućnom kompostiranju. Provođenjem informativnih i edukativnih aktivnosti građani bi se trebali

Grad Daruvar i susjedne općine Đulovac, Sirač, Dežanovac i Končani-ca u sklopu priprema

za odvojeno prikupljanje ot-pada donijeli su svoje Planove gospodarenja otpadom te su odlukama svojih predstavnič-kih tijela regulirali i definirali način pružanja tih javnih uslu-ga, a njihovo obavljanje dodije-lili su daruvarskom komunal-nom poduzeću Darkom d.o.o. - Sada je pred daruvarskom komunalnom tvrtkom opsežan posao organizacije pružanja usluga odvoza komunalnog

cjelovito informirati i upoznati s ciljevima gospodarenja ot-padom i motivirati za njihovo ostvarivanje, a sprječavanje na-stanka otpada, kao i odvajanje otpada te odgovorno postupanje s otpadom bit će prepoznato kao poželjno društveno ponašanje.

Racionalna kupnjaUz opće ciljeve tog programa poput educiranja i stvaranja svijesti građana o važnosti raz-vrstavanja otpada građanima se posebno želi ukazati važnost na specifične ciljeve, a to su sprje-čavanje nastanka otpada koje

otpada u sklopu kojeg treba označiti kante i ustrojiti novu bazu podataka za svakog po-jedinog korisnika, organizira-ti raspored odvoza pojedinih vrsta otpada, upravljati reci-klažnim odlagalištem i još niz drugih poslova među kojima je i formiranje cijene javne us-luge prikupljanja miješanog komunalnog i biorazgradivog otpada - rekla nam je Mateja Župić, rukovoditeljica radne jedinice Komunalne službe.

Odlagalište CerikKako bi se što bolje pripremio za odvojeno prikupljanje otpa-da i time zadovoljio postavljene europske standarde te rasteretio postojeće odlagalište komunal-

se može postići racionalnijom kupnjom proizvoda poput pri-mjerice biranja većih pakiranja, a ne manjih, zatim korištenjem vrećica za višekratnu uporabu, a ne plastičnih jednokratnih, in-formiranjem građana o planskoj kupnji namirnica kako bi kupo-vali samo ono što im je stvarno potrebno, konzumacijom vode iz slavine koja je jednako isprav-na kao i ona kupovna iz boce i slično. Građani moraju biti svjesni da je odvojeno prikupljanje otpa-da ključni korak koji omogućuje recikliranje otpada jer da bi se reciklirali papir, metal, plastika i staklo treba ih prije toga odvoje-no prikupiti. O tome treba edu-cirati djecu i mlade o najranije dobi, a građane treba motivirati i potaknuti ih prema pozitivnoj natjecateljskoj atmosferi među

nog otpada Cerik, Grad Da-ruvar u suradnji s tvrtkom Dar-kom d.o.o. još je u rujnu prošle godine na natječaj Ministarstva zaštite okoliša i energetike pri-javio 3,3 milijuna kuna vrije-dan projekt Izgradnje reciklaž-nog dvorište u Daruvaru. Taj je projekt prošao na natječaju, Gradu Daruvaru dodijeljeno je 2,8 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Kohezijskog fon-da, dok će preostalih 15 posto pokriti iz vlastitog proračuna.

općinama i gradovima vezano uz odvojeno prikupljanje otpada.

Kućno kompostiranjeNadalje, s obzirom na to da će u našim sredinama biti omo-gućeno kućno kompostiranje, građane treba naučiti što je to kompostiranje, kako se i od čega može proizvesti kompost i gdje se on može upotrijebiti. Građanima je potrebno skre-nuti pozornost o njihovoj ulozi u sprječavanju nastanka otpada iz hrane i smanjivanju otpada iz kuhinje koji se trenutačno odla-že na odlagalištima otpada. I na kraju, kao jedan od specifičnih ciljeva edukativnih aktivnosti usmjerenih prema građanima je i njihovo informiranje o po-novnom korištenju proizvoda i njihovu popravljanju kako bi se produžio životni vijek proizvoda.

Reciklažno dvorište gradi se u Daruvaru u dvorištu tvrtke Dar-kom, radovi se bliže kraju, a u planu je da budu gotovi do zime. Osim izgradnje i opremanja reciklažnog dvorišta, projekt obuhvaća i provedbu informa-tivno-obrazovnih aktivnosti te promidžbu i vidljivost projek-ta, tako da će Grad Daruvar u suradnji s komunalnim podu-zećem u narednom razdoblju nastaviti provoditi informa-tivno-obrazovne aktivnosti s

To je ono što je starijim genera-cijama poznatije nego mlađima, koje je potrebno dodatno edu-cirati. Dakle, pred gradovima i općinama koji su prema Zako-nu o održivom gospodarenju otpadom odgovorni za eduka-tivno-informativne aktivnosti usmjerene prema građanima u narednom je razdoblju vrlo važan posao edukacije građana putem javnih tribina, radioni-ca, informativnih letaka, bro-šura, vodiča, plakata, mrežnih stranica i objava specijalizira-nih priloga u medijima jer ako građani ne budu svjesni važnosti razdvajanja otpada u kućanstvi-ma neće se ni postići zacrtani ci-ljevi, a to su smanjenje odvoza otpada na postojeća odlagališta i odvojeno prikupljanje velike većine proizvedenog otpada. Alen Štandar

ciljem poticanja stanovništva na odvojeno odlaganje otpa-da ukazivanjem na prednosti takvog odlaganja, prvenstve-no za zdravlje ljudi i okoliš.

Nabava spremnikaNa kraju treba reći da su Grad Daruvar i susjedne općine aplicirali i na javni poziv Mi-nistarstva za iskaz interesa za nabavu spremnika za odvoje-no prikupljanje komunalnog otpada te su dostavili podatke o potrebnom broju spremni-ka. To znači da će spremnici u 85 postotnom iznosu biti fi-nancirati europskim novcem, dok će Grad Daruvar i opći-ne platiti preostali dio cijene. Alen Štandar

Iako su za nerazvrstavanje otpada u kućanstvima predviđene kazne, to definitivno nije mjera kojom će se građani natjerati na tu obvezu. Važno je razvijati svijest o važnosti odvojenog prikupljanja otpada pomoću edukativno-informativnih aktivnosti

Trenutačno su u tijeku izračuni cijene usluga odvojenog odvoza otpada tako da se još ne zna koliko će to koštati građane

Jesmo li spremni na sebe preuzeti dodatan posao selektiranja otpada još u vlastitom kućanstvu?

Daruvarski Darkom u opsežnim pripremama za odvojeno prikupljanje otpada

Uskoro razvrstavanje otpada ili prijete kazne!

Gradi se novo reciklažno dvorište, educiraju građani

Odvojeno prikupljanje otpada ključni je korak koji omogućujerecikliranje otpada

Izgradnja reciklažnog dvorišta stoji 3,3 milijuna kuna, a iz Kohezijskog fonda pokriveno je značajnih 2,8 milijuna kuna

PROMO PROMO

Dosad su građani otpad odvojeno odlagali na zelenim otocima

U Daruvaru je u tijeku izgradnja reciklažnog dvorišta

ALEN

ŠTA

NDAR

VEDR

AN N

EMEC


Institut za razvoj i inova-tivnost mladih (IRIM) u projektu STEM auto, u su-

radnji s Gradskom knjižnicom Slavka Kolara Čazma održao je prošli tjedan besplatnu ra-dionicu programiranja, ro-botike i digitalne pismenosti. STEM auto je ‘bibliobus’ mo-dernog doba, u ciklusima pu-tuje po Hrvatskoj, prvenstveno po manjim mjestima i služi kao poticaj djeci i mladima da se zainteresiraju za STEM po-dručja i kompetencije (STEM - science, technology, enginee-ring i mathematics). Te kom-petencije danas ulaze u brojna zanimanja i karijere koje više ne mogu kvalitetno obavljati svoje aktivnosti bez tih znanja (novinarstvo, psihologija, so-ciologija, ICT zanimanja, čak i tradicionalna zanimanja poput trgovaca i učitelja). Dodatno je povezan s vještinama kritič-kog razmišljanja i snalaženja u situacijama, čineći polaznike ovih radionica spremnijima za izazove s kojima će se susre-sti kao građani 21. stoljeća. - U jesen ćemo nastaviti s radi-onicama za djecu, a do počet-ka nove školske godine djeca mogu svoje slobodno vrijeme

Ovo je samo jedna od aktivnosti koje smo namijenili djeci tijekom ljeta - rekla je ravnateljica Knjižnice Vinka Jelić Balta

Ljeto u čazmanskoj Gradskoj knjižnici Slavko Kolar

Radionica programiranja, robotike i digitalne pismenosti

provesti kod nas u Knjižnici. Ljetni program osmislili smo nizom različitih aktivnosti (društvene igre prema izboru, čitanje klasičnih bajki te pro-jekcije filmova prema izboru). Većina aktivnosti namijenjena je osnovnoškolcima, a naći će se ponešto i za predškolce te za sve korisnike knjižnice. ‘Dođite u knjižnicu!’ - pozivnica je Vin-ke Jelić Balta, ravnateljice čaz-manske Gradske knjižnice. (fj)

Nogometni klub u Dapcima organizirao je protekle nedjelje, na Dan pobjede i domo-vinske zahvalnosti i Dan branitelja, tradi-cionalni memorijalni nogometni turnir u spomen na Stanka Palića, bojnika 105. bri-gade Hrvatske vojske, koji je tragično po-ginuo u Kusonjama 8. rujna 1993. godine. U ime pokrovitelja Grada Čazme turnir je otvorila Andrea Prugovečki Klepac, a o liku Stanka Palića govorio je Željko Živoder, tajnik čazmanske HVIDRA-e. Memori-jalnu utakmicu odigrale su momčadi NK-a Čazma i NK-a Dapci. Čazmanci, kao novi četvrtoligaši pokazali su se mnogo bolji na travnjaku od domaćina novoga županij-skog drugoligaša. Kapetanima momčadi pehare je u ime organizatora uručio pred-sjednik kluba Anto Stjepanović i zahvalio je nogometašima na sudjelovanju. Svi su se na kraju počastili odličnim gulašom iz lovačkog kotlića. (fj)

Nesnosne vrućine

Memorijalni nogometni turnir

Mašta radi svašta

Čazmanci bolji od domaćina

U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja, počast su odala izaslanstva čazmanske HVIDRA-e i Grada Čazme s gradonačelni-kom Dinkom Pirakom. Zajednički vijenac položen je ispred spomenika koji je podi-gnut u spomen na sve poginule branitelje s područja bivše Općine Čazme. (fj)

Za rashlađivanje od nesnosnih vrućina ljudi pribjegavaju različitim metodama. Ovoj gospođi na slici mašte očito nije ne-dostajalo. Oznojeno lice hladila je malim ventilatorom na baterije. Kamerom smo je uhvatili na djelu prošle nedjelje u Dap-cima, gdje nam je rado predstavila svoj maštoviti način rashlađivanja. (fj)

Polaganje vijenaca

U spomen poginulim braniteljima

Nesvakidašnje otkriće čazmanskih komunalaca u podzemlju centra Čazme

Čazmansko Komunalno po-duzeće koristi svaku prigodu prekopavanja državne ceste za

vrijeme rekonstrukcije Ulice Milana Novačića, kako bi stare komunalne vodove zamijenili novim. Najnovi-ji primjer je ispred kineskog duća-na s nevjerojatnim otkrićem koje će iznenaditi i najstarije Čazmance. Vezano za te poslove, direktor Ko-munalija Ivan Beljan ima priču. - Čazma još ima u funkciji ciglom zi-danu kanalizaciju, jednu od najstarijih u ovom djelu Hrvatske. Uvelike nas je iznenadilo kad smo vidjeli mali kana-lizacijski tunel koji vodi od Trga Čaz-manskog kaptola do Novačićeve 19. Među Čazmancima kruže legendarne priče da Čazma ima stare podzemne tunele od groblja do čazmanske ka-tedrale (crkve sv. Marije Magdalene)

pa na temelju ove stare kanalizacije, možda još iz doba Kolomana u Čaz-mi, to i nisu samo priče. Tko zna što još Čazma u svom podzemlju skriva, možda jednoga dana dođemo i do tih čuvenih tunela - rekao je Beljan. Stara zidana kanalizacija, novo otkri-će, imala je ispust na sjevernu stranu grada Čazme, a kupi fekalnu vodu i

kišnicu iz Trga Čazmanskog Kaptola, prvog dijela Novačićeve ulice i Ulice Hrvatskih branitelja. Kako bi sva fe-kalna voda grada Čazme imala samo jedno mjesto ispusta, morali su je spo-jiti preko državne ceste D43 na glavnu kanalizaciju sa zajedničkim ispustom (recipijentom) jug, u Bukovinu kod gradskog deponija Široke Livade. - Ovaj dio rekonstrukcije kanalizacije bio je u dužini 80 metara s četiri šahta i iznosio je 80 tisuća kuna. U Čazmi postoji još dva pomoćna ispusta fekal-nih voda, u Česmanskoj i Vidovićevnoj ulici. U narednom vremenu u planu je rješavanje i ove dvije važne ekološke točke kako bismo u budućnosti ima-li sve fekalne vode povezane u jednu izlaznu točku, odnosno uređaj za pro-čišćavanje - pojasnio je Ivan Beljan. Franjo Jagatić

Kanalizacijski odvod zidan ciglom još je u upotrebi

Raspored programa za djecu do 31. kolovozaPonedjeljak Dječji čitateljski klub - od 17.00 do 18.00 sati Utorak Kviz znanja - od 11.00 do 12.00 sati

Srijeda Igraonica društvenih igara - od 11.00 do 13.30 sati

ČetvrtakŠkola šaha - od 11.00 do 12.00 sati

PetakProjekcije filmskih hitova - od 16.00 do 18.00 sati Gdje stanuju knjige - od 17.00 do 18.00 sat

FRAN

JO JA

GATI

Ć

Plan gospodarenja otpa-dom Republike Hrvat-ske za razdoblje 2017.- 2022. godine odredio

je sljedeće ciljeve kako bi una-prijedio sustav gospodarenja ko-munalnim otpadom do 2022. u odnosu na 2015. godinu. Prvi cilj je smanjenje ukupne količine proizvedenog komunalnog ot-pada za pet posto i on uključuje uspostavu centra za ponovnu uporabu koji bi obuhvatio ak-tivnosti skupljanja, popravaka i ponovne distribucije proizvo-da koji bi u suprotnom postali otpad, te kućno kompostiranje, odnosno nabavu i distribuciju kućnih kompostera, a kao prio-ritetna područja za provođenje ove mjere predviđena su rural-na područja i predgrađa urbanih sredina s većim brojem stambe-nih jedinica.

Uvođenje naplateDrugi je cilj odvojeno prikupiti 60 posto mase proizvedenog ko-munalnog otpada prvenstveno papira, stakla, plastike, metala i biootpada, a taj cilj uključuje nabavu opreme, vozila i plovila za odvojeno prikupljanje pa-pira, kartona, metala, plastike, stakla i tekstila, izgradnju po-strojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada, uvođenje naplate i prikupljanja te obra-de miješanog biorazgradivog komunalnog otpada i jačanja tržišta otpada namijenjenog recikliranju, kao i izgradnju po-strojenja za recikliranje. Također predviđa izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i nabavu mobilnih uz ‘provedbu izobra-zno-informativnih aktivnosti za lokalno stanovništvo’.Sljedeći cilj je odvojeno prikupi-ti 40 posto mase proizvedenog biootpada koji je sastavni dio komunalnog otpada. U tom smislu treba izraditi kriterije kvalitete i označavanja kompo-sta i digestata, nabaviti opremu

i vozila za odvojeno prikupljanje biootpada i izgraditi postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada.Ispunjenjem prva tri cilja ostva-rio bi se i četvrti, a to je u konač-nici odlaganje na odlagališta manje od 25 posto mase proi-zvedenog komunalnog otpada.

1,679.765 tona komunalnog otpadaTo su vrlo ambiciozni planovi kad se uzmu podaci stanje gos-podarenja otpadom iz 2016. go-dine koja je uzeta kao polazišna godina za podatke o vrstama, količini i sastavu otpada kada je proizvedeno 1,679.765 tona ko-munalnog otpada u sustavu ko-jim su obuhvaćene sve jedinice lokalne samouprave i 99 posto stanovnika Republike Hrvat-ske. Od ukupno proizvedenih količina otpada 74 posto je či-nio miješani komunalni otpad, pri čemu je odvojeno sakupljeno 428.466 tona, odnosno samo 26 posto. Specifična ukupna pro-izvodnja komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 392 kilograma, s tim da su zabilje-žene velike razlike među župa-

nijama vezano uz proizvedene količine komunalnog otpada. Najveće količine komunalnog otpada proizvodi Istarska (670 kg), Zadarska (638 kg), Du-brovačko-neretvanska (594 kg), Splitsko-dalmatinska (577 kg), Primorsko-goranska (555 kg), Šibensko-kninska (514 kg) i Ličko-senjska županija (461 kg). Zagreb s 400 kilograma proizvodi prosječnu količinu otpada u Republici Hrvatskoj, a druga po redu je Karlovačka županija s 331 kg. Najmanje ot-pada proizvode Krapinsko-za-gorska (202 kg) i Varaždinska županija (203 kg). Ove velike razlike u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. - 2022. pripisuju se utjecaju tu-rizma i neprovođenju vaganja, a udio komunalnog otpada iz turizma iznosio je 8,31 posto.

Odvojeno sakupljanjeU četvrtini hrvatskih gradova i općina još se ne provodi odvo-jeno sakupljanje korisnih vrsta otpada iz komunalnog otpada. Biootpad iz komunalnog otpa-da odvojeno se sakupljao u njih svega 109. Gradska i općinska

reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 24.158 tone odvojeno sakupljenog komunalnog ot-pada, što je povećanje od 8257 tona u odnosu na 2015. U odvo-jeno sakupljenom komunalnom otpadu u 2016. godini najviše je bilo otpada od papira i kartona te glomaznog otpada. Količina ambalažnog otpada iznosila je 167.172 tona odnosno 39 posto od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog ot-pada. U ambalažnom otpadu oko 48 posto činila je ambalaža od papira i kartona, 25 posto ambalaža od stakla, dok je am-balaža od plastike sudjelovala s udjelom od 20 posto. Otpadne električne i elektroničke opreme sakupljeno je 35.128 tona, a ot-padnih baterija i akumulatora iz komunalnog otpada 64 tone.

21 posto otpada vraćeno u ponovno korištenjeOd ukupno proizvedenih koli-čina komunalnog otpada 2016. godine 77 posto se odlagalo na odlagališta (1,288.386 tone), 21 posto otpada je oporabom vraćeno u ponovno korištenje, a dva posto komunalnog otpada bilo je privremeno uskladišteno ili obrađeno nekim od ostalih postupaka zbrinjavanja. Najve-će stope oporabe komunalnog otpada bilježe se u Međimurskoj (43 posto), Zagrebačkoj (32 po-sto) i Varaždinskoj županiji (30

posto), a najmanje u Ličko-senj-skoj (13 posto) i Splitsko-dalma-tinskoj županiji (13 posto).Količina proizvedenog bioraz-gradivog komunalnog otpada u 2016. je iznosila 1,072.439 tona od čega je 20 posto upućeno na oporabu. Riječ je o povećanju od dva posto u odnosu na pret-hodnu godinu. Kompostirano je 29.989 tona biootpada iz komunalnog otpada, dok je u bioplinskim postrojenjima di-gestirano 964 tone komunalnog otpada. Biorazgradivi komunal-ni otpad odložen na odlagališta u RH iznosio je 831.977 tona.

84 reciklažna dvorištaU 2016. organizirano priku-pljanje miješanog komunalnog otpada provodile su 203 tvrtke. Ukupno je izgrađeno 84 reci-klažna dvorišta, dok je u funkciju stavljeno 46 mobilnih reciklaž-nih dvorišta. Taj broj ocjenjuje se nezadovoljavajućim i prema PGO-u u narednom planskom razdoblju potrebno ga je pove-ćati. Aerobna biološka obrada biootpada kompostiranjem obavljala se u devet komposta-na. To pokazuje da su postojeći kapaciteti za obradu biootpada na razini kućanstava, lokalnoj i nacionalnoj razini nedovoljno razvijeni i da većina općina i gradova nije, iako je to njihova obveza prema Zakonu o odr-živom gospodarenju otpadom na odgovarajući način razvila sustav odvojenog prikupljanja biootpada. Naime, svega 19 posto općina i gradova provodi odvojeno saku-pljanje biootpada i to iz vrtova i parkova s javnih površina, dok su količine sakupljenog bioot-pada iz kućanstava zanemarive. Prosječno se odvojeno sakupi oko 11 posto ukupno proizvede-nog komunalnog biootpada od-nosno oko 60.000 tona, od čega se tek polovica proslijedi na opo-rabu (kompostiranje, anaerob-na digestija). Ovim se otpadom prvenstveno gospodari tako da ga se odlaže na odlagalištima. Alen Štandar

U samo pet godina na razini cijele Hrvatske planira se smanjiti odlaganje ukupno proizvedenog komunalnog otpada na odlagališta sa 77 posto koliko je iznosilo 2016. do manje od 25 posto koliki je plan za 2022. godinu.

Ambiciozni planovi gospodarenja otpadom

Odvojeno prikupiti 60 posto proizvedenog komunalnog otpada

Količina proizvedenog biorazgradivog ko-munalnog otpada 2016. je iznosila 1,072.439 tona od čega je 20% upućeno na oporabu

PROMO

FREE

PIK


Projekt je financiran s 50 tisuća kuna programom Konkurentnog turističkog gospodarstva putem Ministarstva turizma

Nakon prvog hrvatskog hotela za pčeleDRUŠTVOMaja Franješ je među prvima uspješno završila školu jahanja, postala članica kluba i jedna od njegovih najuspješnijih jahačica

Trenerica s licencijom Svjetske konjičke organizacijeČAZMA

Kod djece se razvija samopouzdanje, a osim jahanja uče brinuti se o konjima

Završila besplatna Škola jahanja Konjičkog Kluba Husar

Poklon Gradu prijatelju djece

Čazmanskom Konjičkom klubu Husar jedna od glav-nih aktivnosti u promicanju konjičkog sporta je edukaci-

ja mladih jahača. Od osnutka kluba djeluje škola jahanja koju je kategori-zirao Hrvatski konjički savez. Dosad je školu pohađalo više od 350 pola-znika od kojih se stotinjak odlučilo za sudjelovanje na natjecanjima, što je svakako veliki uspjeh rada škole. Klub ih je uspješno pripremao za polaga-nje jahaće dozvole i licencije koje su uvjet za sudjelovanje na natjecanjima. Zato nimalo ne čudi što se čazman-ski jahači vrlo uspješno natječu na svim razinama natjecanja, od župa-nijskih liga preko državnih razina do međunarodnih utrka, pa su nekoli-ko godina imali čak državne prvake. Svijetli primjer je Čazmanka Maja Franješ koja je među prvima uspješno završila školu jahanja, postala članica kluba i jedna od njegovih najuspješni-jih jahačica. Danas je u školi jahanja trenerica, s licencijom Svjetske ko-njičke organizacije (FEI), zadovoljna što svoje znanje prenosi na mlade. -Dobrobit konja i jahaća nam je na prvom mjestu. Tako se škola jahanja održava u ograđenom jahalištu s pje-

ščanom podlogom (manjež) te dobro utreniranim, mirnim i strpljivim ko-njima. Za počinjanje jahanja potrebna je samo dobra volja i nešto slobodnog vremena, a konje i svu potrebnu opre-mu daje klub - savjetuje Maja i dodaje: - Jahanje, osim što je fizička aktivnost na otvorenome, kod djece razvija samo-pouzdanje i odgovornost tako da se u školi jahanja, osim samog jahanja, uči i brinuti se za konje, timariti ih i hraniti. - Kako bi Gradu Čazmi, Turističkoj zajednici i drugim institucijama Gra-da zahvalili na dugogodišnjoj potpori radu kluba i zajednici općenito, or-ganizirali smo ove godine besplatnu školu jahanja za mlade. Želja je bila pružiti našim mladim Čazmancima mogućnost da nauče novu vještinu,

ophoditi s konjima. Školu je proš-li mjesec završilo dvadesetak djece starije od deset godina i zahvaljujem roditeljima koji su time dali potpo-ru našoj inicijativi, za dobrobit svo-je djece - dodao je Branko Kovačić, predsjednik Konjičkog kluba Husar, i naglasio da je ovo jedan od primje-ra brojnih aktivnosti u korist dje-ce u Čazmi, Gradu prijatelju djece. Besplatna škola jahanja za dje-cu završila je pokaznom vježbom pred roditeljima i prijateljima te su time pokazali što su naučili. Djeca su dobila svoje prve jahaće diplo-me, koje će im biti ulaznica u član-stvo kluba, baš kao što je to primjer njihove instruktorice Maje Franješ. Franjo Jagatić

Čazmi se nudi još jedan međunarodni brend

TopShooter je sportska discipli-na streljaštva, u Hrvatskoj još neviđena, a može upotpuniti

turističku ponudu, kao što je u ne-kim europskim zemljama. Čazmanci, poklonici streljaštva, imali su prili-ku sudjelovati u prezentaciji jednog takvog programa koji su predstavili predstavnici Danske u kojoj je to top disciplina. Na čazmanskoj streljani u Derezi prošlu nedjelju u toj se discipli-ni okušalo sedam najhrabrijih poklo-nika različitog naoružanja, koje je za-stupljeno od pištolja, posebne izvedbe pušaka, pa do samostrela. Natjecate-lji moraju biti vješti i vrlo odgovor-no disciplinirani jer se puca pravim streljivom. Pravila su vrlo stroga pa se za svako malo odstupanje natjecatelj kažnjava, naglašavaju organizatori. Prije samog izlaska na vatrenu liniju, natjecateljima je sve okolnosti i upute dao Marko Kovačević strijelac SD-a

Čazmatrans, koji je među rijetkima kod nas dobro upućen u tu discipli-nu streljaštva pa je u tijeku natje-canja bio i sudac. Nakon početnog na čazmanskoj streljani, natjecate-lji su isti dan na streljani Lovačkog društva Sokol u Dragancu pucali i na glinene golubove, a za nastavak su Danci priredili program s puno adrenalina na sijeci Česmi sa završ-nicom na streljani u Ivanić Gradu. Ogledno natjecanje, prvo u Hrvat-

skoj, održano je upravo u Čazmi i okolici, gdje su organizatori vidjeli najbolje uvjete. Na početnim isku-stvima iz ovog natjecanja, za iduću godinu već se najavljuje međuna-rodno, koje bi moglo znatno proširi-ti turističku ponudu u Čazmi, novim sadržajem prvim u Hrvatskoj. To je prepoznao i Grad Čazma, čazmanska Turistička zajednica i Komunalno po-duzeće Komunalije pa su dali potporu prilikom opsežnih i vrlo zahtjevnih priprema prilikom uređenja strelišta, a od početne inicijative zaslužna je i vlasnica apartmana ‘Luka’ u Siščani-ma, gdje najviše noći eminentna lo-vačka klijentela iz Slovenije i Austrije. Ostvari li se započeto, čazmanskoj turističkoj ponudi smiješi se još je-dan međunarodni turistički brend, kao što Čazma već ima s Božićnom pričom na imanju Zlatka Salaja u Grabovnici. (fj)

Streljaštvo u službi turizma

FOTO

:FRA

NJO

JAGA

TIĆ

U Garešnici je otvorena prva api-komora za inhalaciju zrakom iz pčelinje košnice u ovom dijelu Hrvatske. Ri-

ječ je o novom inovativnom projektu OPG-a Balja iz Garešnice koji je prošle godine otvorilo i prvi hrvatski hotel za pčele. Novi projekt financiran je s 50 tisuća kuna programom Konkuren-tnog turističkog gospodarstva putem Ministarstva turizma, a riječ je o uspo-stavljanju infrastrukture za pružanje zdravstveno-terapijske usluge u pče-linjaku, odnosno opremanje api-ko-

more za inhalaciju ljekovitog zraka iz košnica. Program antistresne terapije koja obuhvaća inhalaciju i odmor uz pčelinjak prvi su proteklog tjedna pri-likom otvorenja komore isprobali gra-donačelnik Garešnice Josip Bilandžija, direktorica gradske Turističke zajed-nice Daniela Belak i djelatnice Podu-zetničkog centra Garešnica koje su i pripremile taj projekt za natječaj. Prvi komentari su odlični, a api-komoru već su posjetili i prvi turisti. Bili su to šahisti iz Rijeke, Crikvenice i Slovenije kojima je nositeljica tog OPG-a Tatja-

na Balja nakon inhalacije priredila i medni doručak te održala predavanje o pčelama. Kako je pojasnila, u api-ko-mori nalazi se pet košnica na kojima su otvori s kompresorom koji zrak iz košnice uvlači u crijevo do maske za inhalaciju. U komori se nalazi i ležaj pokraj kojeg je otvorena košnica za-štićena mrežom tako da se može ležati i odmarati uz zujanje pčela i udisanje mirisnog zraka koji je bogat brojnim ljekovitim sastojcima poput propolisa i matične mliječi. Alen Štandar

Program antistresne terapije obuhvaća inhalaciju i odmor na ležaju uz zujanje pčela, a prvi ga je isprobao gradonačelnik Garešnice Josip Bilandžija

Nova turistička atrakcija u Garešnici

Otvorena komora za inhalaciju zrakom iz košnica

Dabogda da doživite moje godine i pitate se kad je to prošlo - tim je riječima Ivan Stovrag zahvalio na čestitkama koje su mu došli izraziti izaslanici čazmanske Matice umirovljenika baš na dan njegova 92. rođendana, protekle subote 28. srpnja. Ivan je Čazmanac s najduljim umirov-ljeničkim stažem u Čazmi, već 34 go-dine. Najstariji je i član čazmanskog Ribolovnog društva ‘Štuka’. Još povre-meno odlazi na njemu omiljenu rijeku Česmu i ribolovne vode kod Ciglane. - Nikada nisam odlazio u ribolov da bih kući ponio ribu, već zbog užitka koji vam ne mogu tako lijepo opisati riječima kao što osjećam do sam uz vodu - rekao je slavljenik. Kad su ga čestitari propitivali o životu, od mladosti do zavidno vremešnih godina, ostao je samozatajan i okrenuvši sve na šalu. - Nauživao sam se svega u životu - na te nje-gove riječi prisutni su mu odgovorili smije-hom znajući da su mu žene bile ona ljepša strana života. Ivan i dalje sam u svojemu podrumu pravi vino, ne kao do prije koju godinu od grožđa iz svojega vinograda, već od kvalitetno biranoga kupljenog grožđa. A kad su gosti pohvalili njegovu omiljenu vinsku kapljicu, osmijeh mu nije silazio s lica, još lijepog izgleda. Kći Marica iskazala se kolačem od marelica sa sladoledom, za koji se već kod prvog zalogaja tražio recept. A onda opet su krenuli razgovori o Ivano-vu dugovječnom životu, ne bili se doznao koji koristan savjet kako doživjeti stotu. - Nemojte me puno propitivati, vidjet će te kada dođete u moje godine - opet kroz šalu reći će Ivan, vidno više nego ugod-no iznenađen čestitarima, kojima je Ivan tek jedna od adresa na koje dužnosnici čazmanske Matice svratiti u povodu ro-đendana svojih dugovječnijih članova. Vrlo srdačan i na mahove do suza rado-snica ispunjen kratki susret s vremešnim Ivanom Stovragom, završio je riječima: - Vidimo se i na stotom, a do tada i dalje ribički ‘bistro’!(fj)

U ovoljetnoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi, koja je u ponedjeljak održana u ob-novljenoj zgradi čazmanskog Doma umi-rovljenika, krv je dalo 64-oro davatelja. Od 86 osoba, koliko se odazvalo na poziv Gradskog društva Crvenog križa, čak 22 osobe, nakon uobičajenog pregleda, nisu mogle dati krv. Pohvalno je što su krv prvi put dale dvije žene i dva muškarca, dok je Milenku Bejuku ovo bilo stoto davanje. (fj)

92. godine su mu tek

Ljetno davanje krvi u Čazmi

Izaslanici čazmanske Matice umirovljenika čestitali rođendan najstarijem članu

Četiri osobe dale prvi put

‘Stijeg slobode - stina pradidova’

Po četvrti je put održana u Kninu u prigodi Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, te Dana hrvatskih branitelja pjesnička mani-festacija ‘Stijeg slobode - stina pradidova’ na koju je pristiglo 273 pjesme, a 12 se odabra-lo za završnu večer. U samom žiriju uz broj-ne poznate književnike bio je i Mato Ćurak, inače član Kulturnog vijeća Grada Bjelo-vara, te pročelnik Vijeća ogranaka Matice hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije. Ovogodišnji pobjednik je Ante Nadomir Tadić Šutra, inače široj javnosti poznat po uglazbljenoj pjesmi ‘Stina pradidova’ s kojom je i započela ovogodišnja proslava u Kninu. S ponosom već četvrtu godinu sudjelujem s poznatim književnicima u žiriju. Odabir je zbog same kvalitete radova jako težak, kako između puno dobrih odabrati najbolje? Drago mi je što se ovako preko književnosti ostvarila veza i suradnja između Bjelovara i Knina - izjavio je o samom sudjelovanju u žiriju Mato Ćurak. (sk)

Bjelovarski publicist Mato Ćurak ponovno u žiriju

ALEN

ŠTA

NDAR


Trener Jura rekao mi je da imam talent, ali da bez rada nema ništa. Nema alkohola, nema pušenja

Antunova jasna pravila za čitav život

Garešničanka Mira Ko-vač bila je 1994. godine suosnivačica, a od 2011.

godine je i voditeljica garešničke Pjevačke skupine Hrvatska žena koja njeguje izvorni hrvatski fol-klor. Hrvatske pjesme, kako nam je rekla, treba baštiniti i sačuvati za buduće generacije. Nastupaju na gradskim, županijskim, a po-nekad na državnim smotrama, a protekli vikend nastupile su u Vratišincu kod Gornjeg Kra-ljevca na koncertu marijanskih pjesama. Nastupima upotpu-njuje sve važnije blagdane i

Pisanje bećaraca o Vatrenima na trenutak je odgodilo izlazak zbirke pjesama i proznih radova koju Mira Kovač planira uskoro izdati

Situacija nije sjajna, klub su napustili Zdjelar, Kelava, Abramović i Briški, no vjerujem da ćemo složiti ekipu koja će se boriti za vrh

Mira Kovač, voditeljica skupineČlanice pjevačke skupine u navijačkom zanosu

Momčad Brestovca u novoj sezoni borit će se za povratak u Prvu ŽNL

Mira Kovač, voditeljica Pjevačke skupine Hrvatska žena

NK Brestovac iz Garešničkog Brestovca od jeseni će igrati u Drugoj županijskoj ligi

NK Brestovac iz Gareš-ničkog Brestovca prošle sezone ispao je iz Prve

županijske nogometne lige - Bjelovar i od jeseni će igrati u Drugoj ŽNL - jug u kojoj od klubova s garešničkog područja već igraju Bršljanica, hrastovač-ka Mladost-Nada i palešnička Lasta. Prošle sezone u Prvoj ŽNL jednostavno ih nije išlo, u 26 utakmica zabilježili su čak 17 poraza, pet neriješenih utakmi-ca, samo četiri pobjede i osvojili skromnih 17 bodova, samo bod više od zadnjeg Omladinca iz Čurlovca.- Zbog niza nesretnih okolnosti završili smo na predzadnjem mjestu i kako su iz lige ispadala tri posljednja kluba, od iduće sezone nastupat ćemo u nižem rangu. Nakon ispadanja napu-stili su nas mnogi igrači i sad imamo velik problem s nedo-statkom igračkog kadra. Zdje-lar i Kelava otišli su u Garić,

Njeguje izvorne pjesme, piše bećarce o nogometašima

prigodne priredbe, a glavni po-krovitelj im je Grad Garešnica. - Hvala im na tome, njihova pot-pora puno nam znači. Iskoristit ću priliku da pozovem mlađe da nam pristupe jer pomlađivanje nam ide sporo. Naše starije čla-nice vrijedne su, redovno dola-ze na probe, ali moramo misliti i na budućnost - rekla je Mira i dodala: - Sada uzimamo lagani odmor, odmarat ćemo dva tjed-na i onda početi s pripremama za Državnu smotru koja će biti u studenome u Sisku.Mira piše pjesme, uglazbljuje

Borit ćemo se za povratak u Prvu ligu!

Na Svetinji kod Kreštelovca nedaleko od Garešnice na izvoru zdravstveno ispravne vode, a brojni ljudi vjeruju da je ljekovita, ponekad, kao ovih dana, ljudi trebaju stati u red da bi si natočili vodu u veće ili manje boce da bi je ponijeli kući. Stoga je najbolje doći ranije ujutro kada takve jagme za vodom nema. Krešte-lovačka Svetinja nadaleko je poznata, a postala je svetište još 1747. godine. Kraj

izvora vode sagrađena je pravoslavna kapelica Uspenje Svete Bogorodice. Zanimljivo je da na ovo svetište hodo-časte pripadnici raznih vjeroispovijesti, tu se pomole, uzmu vodu, bace kovanicu u vodu i u otvor na kapelici, simbolično ili koliko tko može za obnovu Svetinje. Običaj je natočiti si vodu i umiti lice. Pre-ma narodnom vjerovanju voda ima i ču-dotvornu moć izlječenja raznih bolesti.

Stoga ljudi redovno dolaze i iz udaljenijih krajeva, pa se mogu vidjeti automobili sisačkih, zagrebačkih, daruvarskih, bje-lovarskih i drugih registracija. Svetinja se nalazi u jednoj šumskoj dolini, do nje se može doći oko 800 metara dugom makadamskom cestom, koju često na-sipavaju i popravljaju. Do sela Kreštelov-ca, iz garešničkog i daruvarskog smjera, vodi dobra asfaltna cesta. (aš)

Narod vjeruje u ljekovitost vode s izvora Svetinja u Kreštelovcu

Na području Općine Berek sustavno se grade i obnavljaju objekti komunalne infrastrukture, a posebna pozornost po-klanja se uređenju cesta i obnovi seoskih domova. Lijep primjer je i obnovljeni mjesni dom u Šimljanici, a kako nam je rekao načelnik Mato Tonković, na redu je i potpuna obnova doma u selu Begovači uz cestu Garešnica - Berek - Bjelovar. (aš)

U općinskom središtu Bereku sve je či-sto uredno i u takvom ambijentu ugodno je zastati i bar na trenutak predahnuti. Posebno je lijepo u parku pokraj fontane gdje su i klupe. Tu se, uz šum vodoskoka, može pročitati novine, ‘gablecovati’ sen-dvič, meditirati, razgovarati… A da bi tu uvijek bilo lijepo, brinu se djelatnici koji održavaju čistoću! Jedne smo zatekli kako kose travnjake, a druge kako čiste fonta-nu. Kako su nam rekli, rade to temeljito svakog petka da bi fontanu očistili od ma-hovine, kamenca i drugih nečistoća. (aš)

Ulaganja u seoske domove

Petkom se radi na fontani

Na redu je obnova doma u Begovači

Središte Bereka čisto i uredno

ih, a na sebe je skrenula pa-žnju svojim autorskim bećar-cima o našim vatrenim no-gometašima, koji su bili pravi hit na društvenim mrežama. - Moji bećarci nastali su spon-tano, kako su se redale pobje-de. Ispjevale smo iz ukupno pet o Vatrenima i jedan o iz-borniku Daliću. I sama sam bila iznenađena njihovim odjekom - rekla je Mira Ko-vač, koja se nada da će uskoro uspjeti dovršiti i izdati zbir-ku pjesama i proznih radova. Alen Štandar

Abramović je otišao Draganec, Briški u Hajduk iz Hercegovca, a još nekoliko njih najavilo je odlazak - rekao nam je trener Brestovca Željko Rebrović koji priznaje da trenutačna situacija nije blistava, ali kaže da vjeruje da će uspjeti složiti ekipu koja će u Drugoj ŽNL - jug biti pri vrhu pa čak se i boriti za sam vrh kako bi se vratili u prvoligaško društvo što je želja svih u klubu. S pripremama za novu sezonu započeli su prije desetak dana, treniraju tri puta tjedno plus pri-premna utakmica vikendom što je isti ritam rada kakav su imali u Prvoj ligi. Nakon memorijal-nog turnira koji su organizirali prošli vikend ovaj tjedan odigrat će dvije pripremne utakmice i to s Daruvarom i Bilogorom 91 iz Grubišnog Polja, 16. kolovoza igraju uzvrat s Bilogorom, 26. kolovoza kup utakmicu, a pr-venstvo počinje 2. rujna. Alen Štandar

U garešničkom kra-ju tijekom prošlih desetljeća poniklo je nekoliko vrsnih

sportaša, a jedan od njih je i nogometaš Antun Kužilek - Pine iz Garešničkog Brestovca, danas umirovljenik u 73. godi-ni života. Oni nešto stariji kažu da je loptom mogao sve. Kao junior istaknuo se u tadašnjem NK-u Proleter iz Garešničkog Brestovca, a njegov talent prvi je prepoznao tadašnji trener Robert Jurišić - Jura. Vidio je kako mali žonglira i dribla te da je nepredvidiv. O tim po-čecima svjedočio nam je Pine, skromni čovjek koji umirovlje-ničke dane provodi u Garešnič-kom Brestovcu.- Trener Jura rekao mi je da imam talent, ali da bez rada nema ništa. Nema alkohola, nema pušenja. Toga sam se držao cijeli život - ističe Ku-žilek i na naš upit pojašnjava da je dobio nadimak Pine: - Za nadimak je ‘kriv’ upravo trener Jura. Prozvao me Pine po legendarnom zadarskom košarkašu Pini Đerđi koji je manjeg rasta kao ja - prisjeća se Kužilek koji tada, kaže, nije mogao ni naslutiti kakva će ga nogometna i životna sudbina zadesiti. Ubrzo je zaigrao i za prvu momčad Proletera, postali su jaka ekipa i igrali u zagrebač-koj zoni. Potom je potpisao za zagrebačko Jedinstvo, drugo-

- Sjajna nogometna karijera naprasno je prekinuta na samom vrhuncu. Zbog hrvatskog grba i novina totalitarni komunistički režim utamničio ga je u zatvoru Stara Gradiška na tri i pol godine

Antun Kužilek Pine, poznati

garešnički nogometaš

Obnovljeni mjesni dom u Šimljanici

Uskoro kreće obnova doma u Begovači

Životna priča Antuna Kužileka Pine iz Garešničkog Brestovca, nekad nogometaša australske Croatie

ligaški klub na razini tadašnje države, a u to vrijeme s njim je igrao i poznati sportski novinar Anton Samovojska. Imao je ponude da zaigra i u Dinamu.- Da, ali me sudbina odvukla na drugu stranu. Otišao sam u Australiju i igrao za Croatiu iz Melbourna i bili smo prvaci. Moja nogometna karijera bila je na vrhuncu i zvali su me da igram za Cosmos u Americi. U Australiji sam se afirmirao i ljudi su me prihvatili - kaže Antun Kužilek kojeg nedugo zatim, u njegovoj 32. godini, čeka veliki životni preokret. Naprasno je prekinuta njego-

va blistava sportska karijera. - Mama je bila bolesna i željela je vidjeti me. I kada sam sletio na aerodrom u Zagreb uhićen sam jer su kod mene našli hr-vatski grb i novine Hrvatski tjednik! Novine sam nosio da pokažem kakve sam uspje-he postigao. Bilo je to 1971. godine za vrijeme Hrvatskog proljeća. Doušnik iz Australije javio je kada dolazim. Završio sam u zatvoru u Staroj Gradiš-ki gdje sam odrobijao iduće tri i pol godine, ni kriv ni dužan, zajedno s Veselicom, Budišom, Mesićem i drugim sudionici-ma Hrvatskog proljeća. Nakon zatvora bilo se teško vratiti u život, mjesecima sam bio bez posla, a onda me na referent-sko mjesto zaposlio direktor garešničke Kooperative Đoko Stojaković. Nazvao je miliciju, sazvao je zaposlenike i rekao da on odgovara za mene. Mislim da sam opravdao njegovo po-vjerenje - prisjeća se Kužilek.Potom se Pine vratio sportu, bio je trener u G. Brestovcu, uklju-čio u stranački život, pridonio stvaranju neovisne Hrvatske, ali nikada nije bio isključiv, uvijek samozatajan. Štitio je sve ljude koji su to zavrijedili i držao se majčinih riječi da poštuje starije. Danas mirno živi sa suprugom Marijanom, biciklira i ponekad ode na no-gometnu utakmicu u Gareš-nički Brestovac ili u Garešnicu. Alen Štandar

Osvojio naslov s Croatiom iz Melbourna, s loptom je mogao sve!

GAREŠNICA

Natočiti vodu i umiti lice vodom sa Svetinje

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

PS H

RVAT

SKA

ŽENA

ŽELJ

KO F

ILIP

EC

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

Odali počast braniteljima i velikoj hrvatskoj pobjediPolaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomeni-ka poginulim hrvatskim braniteljima u Nazorovoj ulici predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici Grada Garešnice na čelu s gradonačelnikom Josipom Bilan-džijom i njegovim zamjenicima Goranom Cupekom i Željkom Rijetkovićem te drugi građani u povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja odali su počast svim poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Istaknuta je važnoj velike pobjede u vojnoj operaciji Oluja i odana počast onima koji su za oslobađanje Domovine dali ono naj-vrjednije što su imali - svoje živote. (aš)


OGLASI ZA POSAO U s u r a d n j i s

STRUČNI / A SAVJETNIK / CA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Rok za prijavu: 13.8.2018.

VODITELJ / VODITELJICA TVORNICE STOČNE HRANE Mjesto rada: BEREK Traženo radnika: 1 Poslodavac: SEDLIĆ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU Rok za prijavu: 31.8.2018.

ADMINISTRATOR / ADMINISTRATORICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: NOPUS društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 10.8.2018.

RUKOVODITELJ / RUKOVODITELJICA GRADILIŠTA Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: VODOPRIVREDA DARUVAR dioničko društvo za vodnogospodarsku djelatnost Rok za prijavu: 15.8.2018.

DJELATNIK / CA ZA RAD S ROBOTOM ZA ZAVARIVANJE Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: HITTNER društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 20.8.2018.

PROJEKTANT / PROJEKTANTICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: ESCO - FOFONJKA tvornica opruga i metalnih proizvoda d.o.o. Rok za prijavu: 10.8.2018.

PREDAVAČ / PREDAVAČICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: IVORA - škola informatike Rok za prijavu: 31.8.2018.

PREDAVAČ / PREDAVAČICA Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: IVORA - škola informatike Rok za prijavu: 31.8.2018.

VODITELJ / VODITELJICA GRADILIŠTA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: PODUZEĆE ZA CESTE d.o.o. Rok za prijavu: 31.8.2018. KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: GRUBIŠNO POLJE Traženo radnika: 1 Poslodavac: IVANĆICA, obrt za ugostiteljstvo, vl.Kristina Trbojević,Dapčevački Brđani, D.Brđani 9A Rok za prijavu: 12.8.2018.

ZAŠTITAR / ZAŠTITARKA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 4 Poslodavac: SECURITAS HRVATSKA društvo s ograničenom odgovornošću za tjelesnu i tehničku zaštitu osoba i imovine Rok za prijavu: 31.8.2018.

STRUČNO KOMUNIKACIJSKI / A POSREDNIK / CA U NASTAVI Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: TEHNIČKA ŠKOLA DARUVAR Rok za prijavu: 13.8.2018.

POMOĆNIK / CA U NASTAVI Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: TEHNIČKA ŠKOLA DARUVAR Rok za prijavu: 13.8.2018.

POMOĆNIK / POMOĆNICA U NASTAVI Mjesto rada: KAPELA Traženo radnika: 2 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA MIRKA PEREŠA Rok za prijavu: 11.8.2018.

POMOĆNIK / CA U NASTAVI Mjesto rada: DARUVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: ČEŠKA OSNOVNA ŠKOLA JANA AMOSA KOMENSKOG - ČESKA ZAKLADNI ŠKOLA JANA AMOSE KOMENSKEHO Rok za prijavu: 10.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: HOKI POKI jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za trgovinu i usluge Rok za prijavu: 22.8.2018.

POMOĆNIK / CA U NASTAVI Mjesto rada: KONČANICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ČEŠKA OSNOVNA ŠKOLA JOSIPA RUŽIČKE KONČANICA-ČESKÁ ZÁKLADNÍ ŠKOLA JOSEFA RŮŽIČKY KONČENICE Rok za prijavu: 10.8.2018.

VATROGASAC / VATROGASICA Mjesto rada: GAREŠNICA Traženo radnika: 1 Poslodavac: JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GAREŠNICA Rok za prijavu: 13.8.2018.

VATROGASAC / VATROGASICA - PRIPRAVNIK Mjesto rada: GAREŠNICA Traženo radnika: 2 Poslodavac: JAVNA VATROGASNA POSTROJBA GAREŠNICA Rok za prijavu: 13.8.2018.

POMOĆNIK / CA U NASTAVI Mjesto rada: ĐULOVAC Traženo radnika: 2 Poslodavac: OSNOVNA ŠKOLA U ĐULOVCU Rok za prijavu: 10.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: PPK-BJELOVAR TRGOVINA I USLUGE, D.D. Rok za prijavu: 15.8.2018.

ZAŠTITAR / ZAŠTITARKA - ČUVAR / ČUVARICA Mjesto rada: ČAZMA Traženo radnika: 1 Poslodavac: ARSENAL - IVEZIĆ društvo s ograničenom odgovornošću za usluge privatne zaštite Rok za prijavu: 14.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BEREK Traženo radnika: 1 Poslodavac: SEDLIĆ DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU ZA PROIZVODNJU I TRGOVINU Rok za prijavu: 31.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: Moto55 Racing jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za usluge Rok za prijavu: 12.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: VRTLINSKA Traženo radnika: 2 Poslodavac: NO 25 j.d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.8.2018.

NJEGOVATELJ / NJEGOVATELJICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: ZLATNE GODINE jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za socijalnu skrb, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 22.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: PURIČANI Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO SAŠA ŠAPIĆ Rok za prijavu: 15.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: STROSSMAYER jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću za usluge Rok za prijavu: 20.8.2018.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKI DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBE PRANJIĆ Rok za prijavu: 19.8.2018.

FRIZER / KA ZA PSE (GROOMER / GROOMERICA) Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: RADIONA GRUPA j.d.o.o. za usluge i trgovinu Rok za prijavu: 18.8.2018.

KONOBAR / KONOBARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 2 Poslodavac: RADIONA GRUPA j.d.o.o. za usluge i trgovinu Rok za prijavu: 18.8.2018.

SAMOSTALNI / A FRIZER / KA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: AMELI, obrt za frizerske usluge, vl. Jasna Košćak, Bjelovar, A. Šenoe 7 Rok za prijavu: 21.8.2018.

NJEGOVATELJ / NJEGOVATELJICA STARIJIH I NEMOĆNIH OSOBA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKI DOM Vl. Martina Berić Rok za prijavu: 15.8.2018.

KUHAR / KUHARICA Mjesto rada: PURIČANI Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO SAŠA ŠAPIĆ Rok za prijavu: 15.8.2018.

ŠUMSKI SJEKAČ / ŠUMSKA SJEKAČICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: IP - DRVO društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.8.2018.

RADNIK / RADNICA NA POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU Mjesto rada: DONJI SREĐANI Traženo radnika: 1 Poslodavac: OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO Rok za prijavu: 10.8.2018.

KROJAČ / ICA Mjesto rada: SIRAČ Traženo radnika: 1 Poslodavac: HORVAT d.o.o za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.8.2018.

ŠIVAČ / ŠIVAČICA Mjesto rada: SIRAČ Traženo radnika: 2 Poslodavac: HORVAT d.o.o za proizvodnju, trgovinu i usluge Rok za prijavu: 31.8.2018.

PEKAR / PEKARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: STARI BJELOVAR I PEKARA LEO, obrt za pekarske djelatnosti, trgovinu i ugostiteljstvo, vl. Dilja Kerhanaj, Bjelovar, Matice hrvatske 8 Rok za prijavu: 11.8.2018.

BRAVAR / BRAVARICA Mjesto rada: BJELOVAR Traženo radnika: 1 Poslodavac: SERVIS POLJOPRIVREDNIH STROJEVA Vl. Ivan Lončar Rok za prijavu: 10.8.2018.

Spaljivanje biootpada iz vrtova nije dozvoljeno u sezoni opasnosti odpožara, a kzna je od 200 do 2000 kn

Propisane kazne

Protekle je nedjelje u Velikom Pašijanu no-gometnim turnirom obilježena 70. godiš-njica tamošnjeg NK-a Junak. Na turniru su uz domaći Junak sudjelovali NK Lasta iz Palešnika, NK Ilova iz Tomašice i NK Diš-nik. Osvojila ga je Ilova pobijedivši u finalu Junaka 1:0, pogotkom Marija Humljana. U susretu za treće mjesto Lasta je pobije-dila Dišnik 4:3. Najboljim igračem turnira proglašen je nogometaš Ilove Dražen Fi-nek, najbolji strijelac bio je Ivan Posenjak iz Laste koji je postigao tri pogotka, a najbolji golman Stipan Klarić iz Junaka. (aš)

Dvodnevni Memorijalni turnir Piršić, Kre-tić i Silović odigran prošlog petka i subote u Garešničkom Brestovcu osvojio je NK Garić iz Garešnice. Prvog dana turnira, u razigravanju, Garić je pobijedio domaći NK Brestovac 4:1, a Tomislav iz Bereka po-bijedio je Hajduk iz Hercegovca 7:0. Dru-gog dana turnira u susretu za treće mjesto Brestovac je slavio protiv Hajduka 5:2, a u finalu, u susretu dvojice rivala iz 4. HNL Bjelovar-Koprivnica-Virovitica, Garić je nadmoćno 4:1 pobijedio Tomislav. (aš)

Karizmatični načelnik Općine Berek Mato Tonković, koji je na čelu te općine od njezina samog osnivanja, dakle već 25 godina, doslovno je 24 sata dostupan svojim mještanima. Javljaju mu, ukazuju, predlažu, žale se i vesele se s njim. Odazo-ve se, sasluša i pomogne svima. Teme su širokog dijapazona, od komunalija, kul-ture do sporta. Mato je tu kada s nekim treba proslaviti rođenje djeteta, proslaviti rođendan ili pak tugovati kod smrtnog slučaja. I za vrijeme našeg susreta u sredi-štu Bereka tomu svjedočimo. Njegov mo-bitel ‘zazvonio’ je nekoliko puta i svaki put je odgovorio na poziv. (aš)

70 godina NK-a Junak

Memorijal

Karizmatični načelnik

Pobjednički pehar osvojila tomašička Ilova

Garić u finalu slavio protiv Tomislava s 4:1

Uvijek na vezi sa svojim mještanima

GAREŠNICA

Gradski komunalni re-dar Željko Rebrović proteklog je tjedna u Uljaniku zajedno s

predsjednikom tamošnjeg mje-snog odbora Vjekoslavom Filip-cem obišao u korov zarasle kuće i dvorišta na kojima je kao vla-snik upisan Grad Garešnica. Ta će dvorišta sljedećih dana poko-siti i urediti djelatnici gradskog Komunalca i tako njihovih susjedima omogućiti ugodniji život uz te kuće u kojima danas više nitko ne živi. No, time će biti riješen samo dio problema zapuštenih okućnica u tom selu. Naime, neka zapuštena dvorišta u vlasništvu su privatnih osoba i tu je postupak složeniji.- Ljudi se žale, razumijem ih, teško je živjeti uz zarasla dvo-rišta, a često i ruševne stare na-puštene kuće, a današnji vla-snici najčešće žive daleko. Prvo

U selima susjedi se žale na zapuštena dvorišta kuća u kojima više nitko ne živi, a u Garešnici na dim zbog neodgovornih pojedinaca koji pale biootpad na otvorenom

Naselje Gajine sve je češće u

dimu zbog spa-ljivanja otpada na

otvorenom

Zajednička akcija komunalnog redara, mjesnog odbora i komunalca na čišćenju zapuštenih dvorišta u Uljaniku

moramo pronaći te vlasnike, a potom ćemo ih pismeno upozo-riti da to moraju očistiti, a ako ne reagiraju ni nakon opomene, izdat ćemo rješenje o čišćenju na njihov trošak - kaže komu-

nalni redar Željko Rebrović kojeg ovih dana građani zovu i zbog neodgovornog spaljivanja otpada, posebno u Garešnici i to najviše u naselju Gajine, ali i kod vrtova na livadi između tog naselja i središta Garešnice.- Tu se uglavnom radi o spa-ljivanju biootpada iz vrtova, što nije dozvoljeno posebno u sezoni opasnosti od požara, a posebno je neugodan dim na koji se građani opravdano žale - kaže Rebrović i podsjeća da su za takve slučajeve propisane novčane kazne od 200 do dvije tisuće kuna te da građani bioot-pad mogu odlagati u kontejnere za biootpad na zelenim otoci-ma u gradu, a onaj tko ima više otpada jednom godišnje može nazvati Komunalac koji će mu taj otpad besplatno kamionom odvesti na odlagalište.Alen Štandar

Privatna dvorišta pokosit će se na trošak vlasnika

U nadležnosti komunalnog redara brojni su poslovi važni za svakodnevni život građana. Naima, još prije desetak dana komunalni redar bio je zatrpan pozivima građana zbog najezde komaraca kojima ove godine pogoduje kišovito, vruće i sparno vrijeme, a vjerojatno i brojne vodene površine u samoj Garešnici i njezinoj bližoj oko-lici. Dezinsekciju komaraca nedavno je izvršila osječka Sanitacija na trošak Grada Garešnice, no neki građani i dalje se žale i traže da se sa zaprašivanjem nastavi.(aš)

Komunalni redar ovih je dana zadužen i za koordiniranja rada djelatnika zaposlenih na javnim radovima. Svako jutro odvozi ih na lokacije na kojima rade poslove na uređenju javnih površina, mjesnih domova i drugih objekata u vlasništvu Grada. Raspored poslova planira se u dogovoru s mjesnim odborima, trenutačno se radi u Garešnici, Uljaniku, Hrastovcu i Zdenčacu, a narednih dana na red će doći i ostali mjesni odbori. Mještani Hrastovčića nadaju se da će im i ove godine pokositi travu i raslinje uz cestu od mosta na rijeci Garešnici prema Hrastovčiću.(aš)

Javni radovi u mjesnim odborimaProvedeno zaprašivanje komaraca

ALEN

ŠTA

NDAR

ALEN

ŠTA

NDAR

Šahovska velemajstorica Mirja-na Medić, hrvatska reprezen-tativka i članica ŠK-a Polet iz

Buševca i ŠK-a Krapina u povodu 25. obljetnice osnivanja garešničke HVIDRA-e te Dana pobjede i do-movinske zahvalnosti i Dana hrvat-skih branitelja u Hrvatskom domu u

Garešnici odigrala je simultanku na 20 ploča protiv članova HVIDRA-e te kadetkinja i kadeta iz garešničkih šahovskih klubova i gostiju iz Siska i Virovitice. Nakon tri i pol sata igre rezultat je bio 18:2 za šahovsku ve-lemajstoricu. Remizirali su Igor Mi-haljević iz Palešnika, Petra Randić iz

Siska, Franjo Knežević iz Virovitice i Zdenko Zuber iz garešničke HVI-DRA-e. Prije početka simultanke recitirane su pjesme riječke pjesni-kinje Julijane Plenča koja je upravo za branitelje i članove garešničke HVIDRA-e napisala i poklonila im jednu pjesmu.(aš)

U povodu 25. obljetnice garešničke HVIDRA-e

Šahovska simultanka velemajstorice Mirjane Medić


Grubišnopoljsko Grad-sko vijeće je odabralo nekoliko najpovoljni-jih ponuda u okviru

provedenih sedam postupaka javne nabave, vrijednih uku-pno dva milijuna kuna. Za izradu projektno-tehničke do-kumentacije za rekonstrukciju nerazvrstane ceste - put u Tr-navu u Velikim Zdencima oda-brana je ponuda B-projekta iz Trojstvenog Markovca vrijed-na 132.300 kuna s PDV-om. Grad Grubišno Polje i ove će godine osigurati besplatne udž-benike i radni materijal za uče-nike osnovne škole pa je u tom smislu provedena javna nabava i kao najpovoljnija ponuda za nabavu školskih udžbenika za učenike od prvog do osmog razreda odabrana ona Školske knjige vrijedna 149.051, dok je ta tvrtka imala najpovoljniju ponudu za nabavku radnih bi-

U jesen kreće energetska obnova školske zgrade i sportske dvorane i to je jedan od razloga uklanjanja vrta - kaže ravnateljica Snježana Šeliš

Učenike će na klupama

dočekati besplatne knjige

Gradsko subvencioniranje mjera u poljoprivredi u Grubišnom Polju naišlo na dobar odaziv

Nastavlja se uređenje dvorišta Osnovne škole Ivana Nepomuka Jemeršića

I tijekom praznika u školi može biti zanimljivo

Sukladno donesenom Pro-gramu poticaja u poljopri-vredi, Grad Grubišno Polje

početkom ove godine objavio je Javni poziv za subvencioniranje mjera potpora u poljoprivredi i u proračunu za tu svrhu rezer-virao 238.000 kuna. U svibnju je zaprimljeno i odobreno 52 zahtjeva, u lipnju ih je bilo 24 te je tijekom srpnja pristiglo 14 zahtjeva poljoprivrednika. Interes su pokazali najviše za subvencioniranje osiguranja po-ljoprivrednih usjeva, potom po-ticaje za uzgoj i držanje muznih krava u okviru mjere očuvanja stočarske proizvodnje, nadalje za očuvanje pčelinjeg fonda i za is-pitivanje uređaja za zaštitu bilja. Zlatko Pavičić, predsjednik Gradskog Povjerenstva za provođenje postupka dodjele potpora u poljoprivredi na po-dručju Grada Grubišnoga Po-lja, kaže kako se Grad potrudio doći do svakog poljoprivrednika. - Radijskim emisijama, inter-netom, novinama, poštom, osobnim kontaktom. Osim či-njenicom da će dobiti potpore, zadovoljni smo i činjenicom da se poljoprivrednici okreću u novom smjeru i ovladavaju do-

Da praznici i u školi mogu biti vrlo zanimljivi, pokazuje primjer Osnovne škole Ivana Nepomuka Jemeršića Gru-bišno Polje. Naime, ondje je Institut za razvoj i inovativ-nost mladih (IRIM) u projektu STEM auto 2. kolovoza održao besplatnu radionicu programiranja, robotike i di-gitalne pismenosti kao uvod i poticaj za rad u STEM po-dručjima. Radionicama se odazvalo 14 učenika od prvog do sedmog razreda. Učenici su bili podijeljeni u parove, a za svaki par IRIM je osigurao prijenosno računalo i robota. - Nakon što je predavač IRIM-a učenicima prezentirao rad, zadatke i postupke, učenici su sami prionuli radu i to s iznimnom lakoćom i razumijevanjem, što je oduševilo predavača jer su se ti učenici po prvi put susreli s roboti-

kom. Uživali su u učenju i radu i sve zadatke riješili bez problema, a uza sve to, uživali i zabavili se - kaže ravnate-ljica škole Snježana Šeliš, dodajući da škola robotiku pro-vodi već drugu godinu, ali s učenicima predmetne nastave. - Budući da je odaziv na radionicu s obzirom na ljet-ne praznike bio iznimno dobar, a učenici su poka-zali neočekivani interes i znanje, razmišljamo da se ozbiljnije krenemo baviti robotikom tako da od jeseni formiramo grupu učenika razredne nasta-ve - najavljuje ravnateljica zahvaljujući IRIM-u. Učenici predmetne nastave te škole na prijašnjim su natjecanjima postizali zapažene rezultate te u jednom čak bili prvi u regiji Bjelovar. (mp)

U Grad pristiglo već 90 zahtjeva poljoprivrednika za potporama

Uklonjen školski vrt kako bi bila smanjena opasnost u slučaju požara

Učenici uživali u IRIM-ovoj radionici STEM auto

U povodu Dana pobjede i domovinske za-hvalnosti te Dana hrvatskih branitelja, gru-bišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh i predsjednik braniteljske Udruge Bilogora ‘91 Zdenko Pavić u nedjelju su položili vije-nac i zapalili svijeće za sve poginule brani-telje ispred spomenika u Ulici 77. samostal-nog bataljuna ZNG-a u Grubišnom Polju. - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja proslavljamo u čast stvaranja hrvatske države. To su dani od posebnog značaja, kada s izrazi-tim poštovanjem i zahvalnošću odajemo počast svim hrvatskim braniteljima, a po-sebno onima koji su položili svoje živote na oltar Domovine. Svim građankama i građanima, a posebno hrvatskim brani-teljima čestitam Dan pobjede i domovin-ske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja - tom je prilikom poručio gradonačelnik. Program obilježavanja Dana pobjede i do-movinske zahvalnosti i Dana hrvatskih bra-nitelja započeo je u subotu turnirom na pije-sku na Izletištu Bara, a u nedjelju je održan već tradicionalni 26. memorijal Škec-Bašić u ribolovu na ribnjaku Bara. (mp)

Športsko-ribolovno društvo Udica Gru-bišno Polje u nedjelju je bilo domaćin tra-dicionalnog 26. Memorijala Škec-Bašić. Memorijal je to u čast dvojice poginulih grubišnopoljskih branitelja. U sklopu memorijala nastupilo je 15 ekipa. Prvo mjesto pripalo je ekipi iz Daruvara, drugo ekipi domaćina ŠRD-a Udica, a treće mje-sto je zauzela ekipa iz Bjelovara. Medalje i pehare najboljima uručio je zamjenik gradonačelnika Zlatko Pavičić. (mp)

Dan domovinske zahvalnosti

26. Memorijal Škec-Bašić

Obilježen polaganjem vije-naca i svijeća te turnirima

15 ekipa ribolovilo u čast dvojice poginulih branitelja

kumentacijom pa se, za razliku od nekih prijašnjih godina, s do-kumentacijom koja je neizbježna nose odlično - kaže Z. Pavičić. Povjerenstvo svakog prvog dana u mjesecu rješava pristigle za-htjeve, pa iz Grada i dalje pozi-vaju poljoprivrednike da podno-se zahtjeve za jednu od ukupno 12 subvencija raspoređenih u okviru četiri mjere: mjere bilj-ne proizvodnje, stočarske proi-zvodnje, edukacije poljoprivred-nika te poljoprivredne opreme. Grad je objavio i javni poziv za dodjelu bespovratnih potpo-ra za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, no tu je odaziv nešto manji, pa tako-đer poziva poduzetnike i obrt-nike da iskoriste mogućnost subvencioniranja za jednu od četiri mjere. A to su stimulaci-ja novih investicija u Zonama malog i srednjeg poduzetništva, potpore za početnike, kao treća mjera je subvencioniranje edu-kacija, stjecanja novih znanja i vještina, konzultantskih troško-va te nastupa na gospodarskim manifestacijama i kao posljed-nja je mjera subvencioniranja nabavke strojeva i opreme. Michael Palijan

U tom je paketu obnova triju ulica, izgradnja šetališta, kupnja udžbenika i radnog materijala za osnovce te energetska obnova zgrade područnoga vrtića

Grubišnopoljsko Gradsko vijeće odabralo ponude u okviru sedam postupaka javne nabave

Slijede radovi i nabavka imovine vrijedni čak dva milijuna kuna

stičke staze između ulica Josi-pa Kozarca i Terezije Bernade-te Banje u Grubišnom Polju. Za te su poslove odabrane po-nude Cesta d.d. Bjelovar. Vri-jednost sanacije kolnika Ulice hrvatskih branitelja je 606.672 kuna, kolnika Ulice 30. svibnja 1990. godine 374.076 kuna, dok je ona za izgradnju pje-šačko-biciklističke staze vrijed-na 612.214 kune s PDV-om. Gradsko je vijeće odabralo i najpovoljniju ponudu za gra-đevinske radove na energetskoj obnovi zgrade Dječjeg vrtića Tratinčica u Velikim Zdenci-ma. Riječ je o ponudi Građe-vinskog obrta Lagundžić vri-jedna 166.213 kuna. U okviru toga projekta, koji se provodi uz sufinanciranje Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, bit će izmi-jenjen dio krovišta, klupčice na prozorima, i fasada. (mp)

Udruga osoba s invaliditetom Grubišno Polje počela je s po-sljednjim pripremama za proved-bu projekta ‘Život kroz pjesmu’. Naime, Udruzi su putem zaklade Hrvatska za djecu odobrena dva projekta, među kojima je jedan i ovaj glazbeni za koji je Zaklada Udruzi odobrila 47.300 kuna. Riječ je o glazbenim radionicama nami-jenjenima osobama mlađima od 29 godina neovisno jesu li učla-njene u udrugu ili ne. Kroz svijet glazbe vodit će iz dvojica glazbeno obrazovanih Grubišnopoljaca Ma-tija Novak i Dario Kolarić. Radionica starta u rujnu kada se završe sve potrebne predradnje i pripreme. - Nabavljamo glazbenu opremu: gitare, klavijature, udaraljke, mi-krofon i pojačala. Pozivam sve

mlade ljude s područja Grubiš-noga Polja koji su voljni i željni da nam se pridruže - kaže koordi-natorica projekta Lorena Bardić. Svi zainteresirani koji se uključe u ovaj glazbeni projekt, sve na-učeno imat će priliku i pokazati. - Sve što budemo radili na ra-dionicama, pjevali, svirali, poka-zat ćemo na koncertu. Naime, Udruga svake godine organizira humanitarni koncert u povodu Međunarodnog dana osoba s in-validitetom i tada će članovi imati priliku to i pokazati - kaže Bardić. Uz to Udruga će organizirati izlet za članove, volontere i njihove ro-ditelje na koncert zabavne glazbe tako da bi i članovi mogli osjetiti podršku svoje obitelji u onome što rade. (mp)

Novi projekt Udruge osobe s invaliditetom

Preseljenje grubišnopolj-skoga Centra za socijal-nu skrb u novi prostor

na Trgu bana Josipa Jelačića 7 s radošću su dočekali po-najprije djelatnici Centra, a potom i korisnici. I jedni i drugi jer sada Centar radi u dvostruko većem prostoru, što je olakšavajuće i djelatni-cima i korisnicima. Naime, toj je grubišnopoljskoj ustanovi status Centra nakon dvadese-togodišnjeg funkcioniranja u ulozi podružnice daruvarsko-ga vraćen početkom ove godi-ne, a rad je prvih šest mjeseci bilo organizacijski uvjetovan. Bilo je potrebno donijeti sve pravilnike i sistematizaciju radnih mjesta, što je Centru za početak rada i bilo naj-važnije. Naravno, sve je bilo usmjereno na uređenje novog prostora i preseljenje. Time

Nakon što je svojom ljepotom očarao po-vjerenstvo vrt Osnov-

ne škole Ivana Nepomuka Jemeršića prije 17 godina u sklopu akcije Hrvatske turi-stičke zajednice i Hrvatske radio televizije proglašen je najljepšim školskim vrtom. Za to su uz učenike najzaslužnije bile tadašnje nastavnice Bar-bara Delić i Zdenka Blažek. No, nakon punih 17 godina od prestižne nagrade, škola je bila primorana ukloniti ga. Naime, treće ljeto otkako je kormilo škole preuzela Snje-žana Šeliš radi se na uređenju školskoga okoliša, a nakon što su uklonjena brojna stara i vrlo nesigurna stabla, na red je ove godine došao školski vrt. Bu-dući da je poprilično zapušten -

U novom prostoru djelatnici će organizirati stručne edukacije i radionice za zainteresiranu javnost

Preseljenje grubišnopoljskoga Centra za socijalnu skrb u novi prostor s radošću su dočekali ponajprije djelatnici, a potom i korisnici

Vrijedilo čekati jer u većem prostoru ih dočekala i veća prava

korisnici nisu bili oštećeni. Štoviše, kaže ravnateljica Cen-tra Kristina Kanis Uldrijan, izmjenom Zakona o socijalnoj skrbi došlo je do određenih promjena u njihovim pravima. - Konkretno, povećane su osob-ne invalidnine s 1250 na 1500 kuna, povećan doplatak za po-moć i njegu u punom opsegu s 500 na 600 kuna - pojasnila je. Ovim promjenama obuhva-ćeno je dosta korisnika koji moraju proći ponovnu pro-vjeru, odnosno preispitivanje prethodno priznatih prava. Po-stupak je u tijeku i sve osobe kojima su priznata određena prava do dobivanja rješenja dobivat će stari iznos, a novi iznos sa svim zaostacima do-bit će nakon rješenja. Važno je napomenuti da nitko od korisnika neće biti oštećen. - Molim razumijevanje jer

uklonjen je. Razlog tomu, kao i uklanjanju još nekoliko stabala oko škole, pojasnila je ravna-teljica Šeliš, prvenstveno je si-gurnost učenika, ali i svih onih koji prolaze školskim parkom. - Raslinje koje je do sada bilo samo nekoliko metara od škol-ske zgrade ovdje i nije smjelo

stvarno ne možemo ispro-ducirati takav broj rješenja na postojeći broj radnika, a s druge strane neki postupci traju od šest mjeseci do čak godinu dana i ne može biti izdano novo rješenje dok se ne završi promjena okolnosti. Također, neki su drugi uvje-ti tu bitni - kaže ravnateljica, navodeći da će svi retrogradno dobiti sav pripadajući novac. Inače, u novom prostoru dje-latnici će organizirati struč-ne edukacije te radionice za zainteresiranu javnost. - U smislu preventivnih aktiv-nosti. O kojim će temama biti riječ za sada ostaje otvoreno. Imamo najave za najesen s ra-zličitim udrugama, no pozivam i građane neka se jave i izraze svoje želje da bismo odredili zajedničke teme - zaključila je K. Kanis Uldrijan. (mp)

biti zbog opasnosti širenja po-žara ako bi do njega došlo, a pri-laz školi u slučaju neke nesreće bio je poprilično onemogućen. Kako u jesen kreće velika ener-getska obnova školske zgrade i sportske dvorane, i to je jedan od razloga uklanjanja vrta - kaže Snježana Šeliš. (mp)

Osobne invalidnine porasle su s 1250 na 1500 kn, doplatak za pomoć i njegu u punom opsegu povećan s 500 na 600 kn

Povećano financiranjeGRUBIŠNO POLJESvi koji vole pjevati, svirati

i nastupati dobrodošli su

RADI

O GR

UBIŠ

NO P

OLJE

ŠRD

UDIC

A

lježnica vrijednu 144.280 kuna. Planom gradnje objekata i ure-đaja komunalne infrastrukture u ovoj godini je predviđena sa-nacija dviju nerazvrstanih cesta. One u Ulici hrvatskih branitelja, u kojoj se nalazi i Osnovna škola Ivana Nepomuka Jemeršića, te se iz nje dolazi i do Srednje škole Bartola Kašića, i nerazvrstane ceste u Ulici 30. svibnja 1990. u Malim Zdencima, a planirana je i izgradnja pješačko-bicikli-

OŠ IV

AN N

EPOM

UK JE

MER

ŠIĆ


Zlatko Pleša, direktorom Hrvatskih duhana iz Virovitice Gradonačelnik Zlatko Mađeruh podupire inicijativu

Prvo valja provesti interesnu anketuGradonačelnik Zlatko Mađeruh smatra da je najvažnije postoji li interes naših proizvođača. - Ako postoji, uključit ćemo se i mi kao lokalna uprava u se-gmentu pomoći u organizaciji udruživanja i proizvodnje. Ovaj razgovor, odnosno ova ponuda imat će smisla tek nakon iska-zivanja interesa naših proizvo-đača za koje će lokalna uprava putem medija i objava provesti interesnu anketu. Proizvodnja daje izbor i mogućnosti pro-izvodnje nove profitabilne kulture na našem području pa zahvaljujem predstavnicima Hrvatskih duhana, odnosno British American Tobaccoa na ponudi - rekao je gradonačel-nik Mađeruh. (mp)

Vraća li se duhan na grubišnopoljska po-lja? Pitanje je to koje se nameće nakon sa-

stanka grubišnopoljskog gra-donačelnika Zlatka Mađeruha i njegova zamjenika Zlatka Pavičića sa Zlatkom Plešom, direktorom Hrvatskih duhana iz Virovitice i njegovim surad-nicima, tvrtkom koja posluje u okviru multinacionalne kompa-nije British American Tobacco. Naime, do devedesetih godi-na prošloga stoljeća duhan je uzgajan na grubišnopoljskim poljima, ali je zamro nakon Domovinskoga rata. Da bi ga revitalizirali, gradski su se čel-nici sastali s predstavnicima Hrvatskih duhana nastojeći doznati kakve su mogućno-sti i prednosti te proizvodnje. Hrvatski duhani, koji 60 godi-na organiziraju proizvodnju te biljke u Hrvatskoj, pri čemu je 90 posto udio svijetle virdžinije kao najprofitabilnijeg tipa, proi-zvodnju bi s područja Podravine i Kutjeva proširili i na ovo po-dručje u kojem vide potencijal.

Najvažnija ulaganja u opremuBudući da je ovdje prije postoja-la proizvodnja duhana, tlo je po-godno, no kako je riječ o specifič-noj tehnologiji uzgoja, potrebna su ulaganja u mehanizaciju. U opremu poput sadilica, podriva-ča, gredičara i sušnice kao naj-važnijeg i najvrjednijeg dijela opreme čiji kapacitet zapravo određuje količinu proizvod-nje. Prema tipovima, odnosno kapacitetima sušnice najma-nja proizvodnja bi se odvijala na 2,7 hektara, pri čemu zbog poštovanja pravila plodoreda valja imati minimalno oko de-set hektara obradivih površina. Takva sušnica od 78 takozvanih rama stoji oko 100.000 kuna, dok vrijednost ostale potrebne mehanizacije nije toliko zna-čajna u ukupnoj vrijednosti nužne investicije. Naime, sadi-lica stoji oko 30.000 kuna, ali postoji mogućnost udruživanja proizvođača u korištenju kapa-citeta kao što je to slučaj i kod

Lani je otkupna cijena duhana po kilogramu iznosila 12,84 kuna, a izravnim plaćanjima i poticajem od 5,25 kuna po kilogramu, u prosjeku se postizala cijena od oko 20 kuna po kilogramu suhoga lista

Virovitički Hrvatski duhani žele proizvodnju duhana vratiti na područje Grubišnoga Polja

Vraća li se duhan na grubišnopoljska polja?

Sušnica od 78 takozvanih rama stoji oko 100.000 kn, navodnjavanje za 5 hektara oko 40.000 kn...

Potreba su ulaganja u mehanizacijuGRUBIŠNO POLJE

ostalih priključka poput podri-vača i gredičara, koji su u ran-gu vrijednosti klasičnog pluga. Tu su i priključci za tretiranje pesticidima u polju. Žele li pro-izvođači postići veće prinose postoji i sustav navodnjavanja koji sa svim svojim sastavni-cama za pet hektara proizvod-

smjernica agronomske službe, navodnjavanju i drugim fak-torima. Lani je otkupna cijena duhana po kilogramu iznosila 12,84 kuna. Dodaju li se tomu izravna plaćanja po hektaru i dodatni poticaj od 5,25 kuna po kilogramu, u prosjeku se može postići cijena od oko 20 kuna po kilogramu suhoga lista. Otkupljivač iz Virovitice jamči da su duhanska proizvodnja i otkup sigurni. Naime, ugovo-rom se zna otkupna cijena, a tvrtka otkupljuje svu proizve-denu količinu, nudi dugoročna kreditiranja po pitanju kupnje mehanizacije i opreme za na-vodnjavanje te alternativnih izvora energije kod sušenja, su-financira proizvodnju sa 70 i više posto vrijednosti i osigurava sav repromaterijal.-Ovo je svakako dugoročno isplativa proizvodnja s dugo-ročno osiguranim plasmanom jer poslujemo u okviru multi-nacionalne kompanije British American Tobacco, koja cijeni naš duhan i postoji sigurnost i mogućnost preuzimanja svih proizvedenih količina duhana - kaže Zlatko Pleša. Michael Palijan

nje stoji oko 40.000 kuna. Kako bi duhan pravovremeno našao put do otkupljivača, po-ljoprivredno gospodarstvo koje ga uzgaja na oko tri hektara va-lja osigurati i do desetak osoba za proces berbe, koji je radno najintenzivniji u ljetnim mjese-cima, srpnju, kolovozu i rujnu.

Postoje i kombajni za duhan, za koje postoji veliki interes među većim proizvođačima, posebice u posljednje vrijeme zbog sve teže mogućnosti pronalaska radne snage.

Cijena do 20 kuna po kilogramu na hektarOno što najviše zanima po-ljoprivrednika su prinosi. Oni se po hektaru kreću od dvije do 3,5 tone suhoga lista, ovi-sno o učinkovitosti, praćenju

Otkupljivač iz Virovitice jamči da su duhanska proizvodnja i otkup sigurni

MIC

HAEL

PAL

IJAN

DUSK

O M

IRKO

VIC/

PIXS

ELL

Nisam htjela biti samo još jedna u moru magistara ekonomije

Početak na zadnjoj godini fakultetaEU FONDOVI

Zadaća konzultanta je upoznati tvrtku kojaje klijent te utvrditi razvojne planove i želje razvoja poslovanja tog poduzeća ili poduzetnika

Outsourcing pojedinih usluga kod nas još nije zaživio kao u nekim razvijenijim zemljama, što koči mnoge poduzetnike

Razgovor: Ines Car, vlasnica uspješne konzultantske tvrtke za poslovno savjetovanje IC Consulting

Najveći problem je taj što poduzetnici ne računaju na vanjsku pomoć

043 Bjelovarski tjednik: Svi smo se puno puta susreli s pojmom kon-zultant za EU projekte, no malo od nas ga zapravo u potpunosti razu-mije. Možete li nam opisati koje su odgovornosti i zadaće projektnog konzultanta?Car: Prije svega, zadaća kon-zultanta je vrlo dobro upoznati tvrtku koja je klijent i utvrditi razvojne planove i želje razvoja poslovanja tog poduzeća ili po-duzetnika. U skladu s navede-nim konzultant sastavlja plan i program na temelju kojeg se vide prilike za financiranje. One mogu biti u vidu financiranja iz EU fondova ili se pak može ra-diti o mogućnosti financiranja u vidu jeftinijih kamatnih sto-pa. Konzultant također može pružiti savjetovanje vezano za beneficije koje se investicijama mogu ostvariti u Republici Hr-vatskoj, a za istraživanje kojih sami poduzetnici nemaju do-voljno vremena. 043 Bjelovarski tjednik: Kako ste se počeli baviti tim poslom?Car: Počela sam na zadnjoj go-dini fakulteta kad sam uvidjela da ću biti samo jedna u moru magistara ekonomije. Smjer koji sam odabrala (Analiza i po-slovno planiranje) jedan je vid projektnog planiranja i zatvara-nja projektnog ciklusa s analiza-ma i istraživanjima mogućnosti. Sam smjer specijaliziran je za projektna financiranja s mnogo kolegija koji se bave segmenti-ma projektnog financiranja. Tamo sam se također prvi put susrela s pojmom EU projekata, a čemu sam se odlučila posvetiti kako bih s fakulteta izašla ospo-sobljena za vođenje i provedbu EU projekata. Uz navedeno, od-lučila sam se dodatno educirati završivši program za Voditelja izrade i provedbe projekata fi-nanciranih iz EU fondova. Moj prvi posao bio je također vezan za EU projekte - radila sam na EU projektu u Obrtničkoj školi

jede svoje poslovanje tako da nabave opremu ili softvere koji su im neophodni za poboljša-nje poslovnih procesa ili da pak educiraju svoje zaposlenike kako mogu primjenjivati nove tehnologije u poslovanju i tako naravno povećaju svoju konku-rentnost uz pomoć novih tehno-logija koje će im omogućiti EU.043 Bjelovarski tjednik: Koliki su iznosi potpore?Car: Minimum koji se može tražiti je 80.000 kuna, a mak-simum 1,000.000 kuna. Mikro i malim poduzećima financira se 85 posto, a srednjim 65 posto prihvatljivih troškova. 043 Bjelovarski tjednik: Koje uvje-te mora zadovoljiti poduzetnik da bi se prijavio na natječaj?Car: Osim onih formalnih uvje-ta - da tvrtka nije u teškoćama u vidu stečaja, postupka pred-stečajne nagodbe ili da postoje pravomoćna kaznena rješenja - jedan od uvjeta je da su pozitiv-no poslovali u 2017. godini i da su u financijskim izvještajima imali iskazanog barem jednog zaposlenog na temelju sati rada. Voljela bih napomenuti da su sve informacije vezane uz ovaj ili bilo koji natječaj Europske unije dostupne na internetskoj stranici Strukturni fondovi. Ta-kođer, za bilo kakve upite vezane uz spomenutu tematiku pozi-

vam zainteresirane da me kon-taktiraju putem maila: [email protected]. S veseljem ću im odgovoriti na sva pitanja.043 Bjelovarski tjednik: U svom radu radite s poduzetnicima, a i sama ste poduzetnik. Koji su iz Vašeg iskustva najveći problemi poduzetništva u Hrvatskoj?Car: U principu najveći pro-blem je taj što poduzetnici ne računaju na vanjsku pomoć; što u vidu financiranja (osim komercijalnih kredita narav-no), tako i u vidu nekog vanj-skog savjetovanja. Današnja vremena podrazumijevaju uske specijalizacije i više nije moguće da pojedinac kao takav pokriva kvalitetno sve aspekte poslova-nja. Realno je da poduzetnik koji razvija poslovanje nema vremena posvetiti se istraživa-nju kako bi odabrao najbolja rješenja po pitanju financiranja ili bespovratnih sredstava, već se bavi ugovaranjem novih poslo-va, odnosima s kupcima i slično. Outsourcing pojedinih usluga kod nas još nije zaživio kao u nekim razvijenijim zemljama.043 Bjelovarski tjednik: Spomi-njali ste da je jedan od najljepših trenutaka u Vašem poslu početni sastanak s poduzetnicima kada oni govore o svojim planovima za budućnost. Pa za kraj, koji su Vaši planovi za budućnost?Car: Definitivno širenje tržišta i same baze klijenata. Želimo postati tvrtka kojoj će se podu-zetnici s područja cijele Hrvat-ske moći javiti pri bilo kojem problemu ili potrebom za sa-vjetom. Trenutačno dostupna EU sredstva su ograničenog trajanja, tako da se klijente fo-kusira na mogućnosti koje su dostupne s EU projektima, no to nije i jedini aspekt poslovanja konzultanata te se nadamo da će u nekoliko predstojećih go-dina suradnja s vanjskim kon-zultantima postati dio redovnog poslovanja svakog poduzetnika.

Car: Trenutačno je najveći in-teres oko otvorenog natječaja za informatizaciju odnosno ‘Poboljšanje konkurentnosti i učinkovitosti MSP-a kroz in-formacijske i komunikacijske tehnologije (IKT)’. Natječaj se otvara 28. kolovoza 2018. u 11 sati. Veliki je interes zato što je njime obuhvaćen dosta širok dio poduzetništva, tj. mogu se prijaviti mikro, mala i srednja poduzeća te su gotovo sve pro-izvodne i uslužne djelatnosti prihvatljive za financiranje. S druge strane, po prvi put dopu-šteno je i financiranje i pravnih usluga ili računovodstva i revizi-je što u ranijim natječajima nije bio slučaj. 043 Bjelovarski tjednik: Što se konkretno može financirati putem ovog natječaja te koje sve benefici-je on donosi poduzetnicima?Car: Svako poduzeće koje želi danas napredovati primorano je pratiti svijet informatizacije, tj. biti informatički pismeno i imati opremu koja će omogu-ćiti da osuvremene poslovanje. Putem ovog natječaja omogu-ćuje se poduzećima da unapri-

Koprivnica. Nakon četiri godi-ne rada u struci i nakupljenog iskustva odlučila sam otvoriti vlastitu tvrtku. Pokazanom kva-litetom rada i suradnjom, kli-jenti su naprosto počeli pristi-zati. Pročulo se da dobro radim, da mi projekti prolaze i tako se širilo moje tržište. Danas smo cijenjena konzultantska tvrtka na području sjeverozapadne Hrvatske s više od 30 provede-nih projekata u vrijednosti više od 20 milijuna kuna i mrežom od 70 klijenata. 043 Bjelovarski tjednik: Koji su Vam najdraži, a koji najteži aspekti Vašeg posla?Car: Najdraži su mi defini-tivno prvi sastanci s novim klijentima na kojima mi oni ispričaju kompletne planove i vizije budućnosti svoje tvrtke, što uvijek bude vrlo inspirativ-no. U tim trenucima osjećam se kao da sam prva komu se usude povjeriti svoja maštanja o tvrtki u budućnosti. Osim toga, naravno da su posebno veseli trenuci kad primimo po-zitivnu odluku o financiranju. Što se tiče najtežeg dijela posla, to je definitivno administrativni dio i trenuci kada moram malo izgnjaviti poduzetnike da mi na vrijeme dostave dokumentaciju. Također, sama provedba projek-ta bude prilično administrativ-no opsežna. Pritom mislim na prikupljanje same dokumenta-cije na što odlazi velik dio mog vremena, a mora se ispoštovati da ne bi došlo do pogrešaka u provedbi.043 Bjelovarski tjednik: Jedna od zadaća konzultanta jest da budno prati otvorene natječaje. Postoje li trenutačno otvoreni natječaji zanimljivi za poduzetnike?


Ovih je dana u središtu naših razmišljanja domovina. Lijepa Naša živi, diše i ima bu-dućnost, a narod koji je prošao trnovitu po-vijest zahvaljuje Bogu za domovinu, zahva-

ljuje mu što ima domovinu koju može voljeti. Ako je u naše vrijeme neki pojam u isto vrijeme i ismijavan, i omalovažavan, i izlizan zbog krivog razumijevanja, onda je to pojam domoljublja. Nije nevažno pitati se što taj pojam označava. Kritičari često ističu da voljeti domovinu znači poštovati zakone i plaćati porez. Je li to sve? Ne može biti, jer za takvu ‘’ljubav’’ vrijedi ona Isusova: „Ako pozdravljate samo braću, što osobito činite? Zar to isto ne čine i pogani?“ (Mt 5, 47) – Ako vršite samo onu nužnu ljubav, što je posebno u tome? Ipak, ne treba upasti u zamku! To je obveza solidarno-sti s bližnjima u domovini! Bez tog minimuma nema prave ljubavi. Bez ljubavi i vjernosti u malome, nema ljubavi i vjernosti domovini uopće! Domoljublje je utemeljeno na malim stvarima, bez kojih ne postoji, ali je ono i više. Ono je ‘uvijek više’, ljubav sve više na djelu, za domovinu. Branitelji su nam pokazali dokle može ići to ‘više’: do polaganja života za domovinu. No, u svakodnevici mira to znači učiniti nešto više za ljude s kojima živimo – znane i neznane – iz za-hvalnosti Bogu što s njima dijelimo komad Zemlje, djelić povijesti i trenutke iščekivanja vječnosti. Pa i ponekad mahati zastavom – da! – jer ona označuje naše bližnje, dio svijeta na kojemu smo zahvalni Bogu, označuje Božji dar kakav želimo svim ljudima. Do-movina je dar i poziv koji traži odgovornost, a ljubav prema njoj je talent koji ne smijemo svojim djelima zakapati u blato, da ne postane blatna ljubav. Ljubav se mora umnažati i dijeliti. Nema ljubavi prema do-movini bez svakodnevnih djela ljubavi prema onima s kojima ju dijelimo. Bez toga je i mahanje zastavom i vršenje zakona samo puka formalnost, karikatura ljubavi, ništa osobito.

Ljubav prema domovini

U U nedjelju, 5. kolovoza, na Dan pobjede i domo-vinske zahvalnosti, svetu

misu za domovinu u bjelovarskoj katedrali predvodio je bjelovar-sko-križevački biskup msgr. dr. Vjekoslav Huzjak. U svojoj na-dahnutoj homiliji biskup Huzjak je razlažući svetopisamske tek-stove naglasio sličnost povije-snog usuda izraelskog naroda u Svetom pismu i hrvatskog naro-da tijekom povijesti. ‘U čitanjima koja smo upravo čuli (…) susre-ćemo židovski narod koji je Bog izveo iz Egipatskog ropstva. Nije teško zamisliti kako je izgledao život Izraelaca u Egiptu. Tlačeni teškim poslovima, mukotrpno su živjeli na rubu egzistencije, na rubu života i smrti, potlačeni nisu imali pravo reći tko su ni što su, niti ispovijedati svoju vjeru javno - ništa. Iz tog i takvog stanja Bog izvodi narod, vodi ga preko pusti-nje u obećanu zemlju. Prva teško-ća koja se dogodila je kako narod reagira. Joj, kako nam je bilo lijepo u Egiptu, puni lonci mesa, puni svega. Zaboravili su sve muke, sve tjeskobe, sve su zaboravili jer su bili gladni. Židovi nam daju sliku naroda koji se muči priječi iz ropstva u slobodu. Taj put nije lagan jer vidimo da narod brzo za-

boravlja muku i tjeskobu i okreće se nekoj sitnici koja je bila dobra u tom ropstvu. Sveti Pavao nas jednako tako poziva, upozorava: ‘Nemojte živjeti kao pogani, niste više pogani, vi sad živite iz vjere u Krista Gospodina, ne možete se više ponašati kao stari čovjek.’ A koji je to novi čovjek? Onaj koji gleda u Krista i koji u Kristu ima svoj ideal, koji s Kristom gradi svoj život. (…) Kada u tom svijetlu gle-damo današnji blagdan naše drage domovine Hrvatske, onda se pita-mo kako mi kao narod izgledamo i u kojoj smo to fazi prijelaza iz onoga starog u novo. (…) Stoljeća su prošla gdje je narod čeznuo za

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

Biskup Huzjak slavio misu za domovinu

svojom državom, da u njoj može živjeti, raditi i stvarati. Kad se kre-nula država stvarati, kad se kre-nulo iz ropstva u slobodu, često imamo ljude koji nas žele uvjeriti da je bolje bilo u Jugoslaviji. Bog nas neprestano zove u novo koje je sloboda i zato mi u svojim srcima moramo izgraditi svijest domo-vini. Domovina nije samo kruh, nije samo jelo. Ako stanemo na tome, onda se domovina lako za-mijeni za državu u kojoj se bolje jede i pije. Ali domovina se ljubi srcem, domovina se ljubi radom, žrtvom, domovina se ljubi živo-tom’ Otac biskup osvrnuo se i na problem sve većeg odlaska obitelji iz Hrvatske: ‘Ja svakog potičem da razmisli malo o tome što znači do-movina jer tamo vani kamo odeš nema domovine. (…) A koliko mi svoju domovinu volimo i koliko njezino lice uljepšavamo svojim životom. Zato mi svoju domovinu volimo prije svega na koljenima zahvaljujući za nju. Danas je Dan zahvalnosti, komu zahvaljujemo? Prije svega Bogu koji nas je vodio, što je nakon silnih stoljeća vodio svoj narod da bi iz ropstva prešao u slobodu. Zahvaljujemo Bogu za sve ljude koji su zaslužni da ima-mo svoju državu.’ Poručio je, iz-među ostalog, biskup Huzjak. (ig)

Velika Gospa u Hrvatskom nacionalnom svetištu

Karitas

Međunarodni susret ministranata

Pedesetak ministranata iz 12 župa Bjelovarsko-križevač-ke biskupije sudjelovalo je

protekli tjedan na Međunarod-nom susretu ministranata CIM 2018. Pod geslom ‘Traži mir i idi za njim (Ps 34,15b)’ održan je dva-naesti Međunarodni susret mini-stranata. Središnji događaj bio je susret s papom Franjom, u utorak 31. srpnja u večernjim satima na Trgu svetog Petra u Vatikanu gdje je sudjelovalo više od 70.000 mi-nistranata iz 19 zemalja svijeta. Zajedničko misno slavlje za sudionike iz Hrvatske predsla-vio je, u zajedništvu s desetak svećenika, preč. Dejan Henčić, povjerenik za pastoral ministra-nata Đakovačko-osječke nad-biskupije u irskom koleđu na Lateranu. Uz stručno vodstvo u nekoliko dana, grupa hodoča-snika obišla je sva važnija mjesta po gradu Rimu, Asizu i Padovi. Uz ministrante su na hodočašću

Ministranti Bjelovarsko- -križevačke biskupije kod Svetog oca

sudjelovali i neki od bogoslova Bjelovarsko-križevačke bisku-pije te nekoliko sjemeništaraca. Kao duhovno vodstvo u pratnji hodočasnika uključila su se tro-jica svećenika Bjelovarsko-križe-vačke biskupije, vlč. Krunoslav Detić, povjerenik za duhovna zvanja i pastoral ministranata, vlč. Goran Bužak, prefekt u Me-đubiskupijskom sjemeništu i vlč. Branko Fresl. Hodočasnicima su se pridružile i dvije redovnice iz Družbe sestara franjevki od Bez-grešnog začeća iz Dubrovnika, koje obilježavaju dvadeset i petu obljetnicu vječnih zavjeta. Uz sva-kodnevne svete mise i pobožno-sti, hodočašće je bilo obogaćeno svjedočanstvima o duhovnom pozivu. Ostavljajući svoje mo-litve na grobovima apostolskih prvaka u Vječnom Gradu Rimu, ministranti su se obogaćeni zajed-ništvom i novim zanosom, vratili svojim obiteljima. (ig)

Svetkovina Velike Gospe sve-čano će biti proslavljena 15. kolovoza u nacionalnom

marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici. Jutarnje mise bit će u 6 sati u ba-zilici te u 7.30 i 9 sati u kapelici sv. Petra. U 8.30 sati bit će križni put na Kalvariji. Središnje misno slavlje u 11 sati u crkvi na otvo-renom predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Boza-nić.

U 14 sati bit će euharistijsko kla-njanje u bazilici. Popodnevne mise bit će u 16 sati u kapelici sv. Petra, u 18 sati u crkvi na otvorenom i u 20 sati u bazilici. U predvečerje svetkovi-ne 14. kolovoza u 20.30 sati bit će procesija sa svijećama i u 21.30 sati misa na otvorenom. Trodnevnica uoči Velike Gospe bit će od 12. do 14. kolovoza. Mise u 18 sati predvodit će fra Ljubo Šimunović.

Danas je Dan zahvalnosti, komu zahvaljujemo? Prije svega Bogu koji nas je vodio, što je nakon silnih stoljeća vodio svoj narod da bi iz ropstva prešao u slobodu, istaknuo je msgr.dr. Vjekoslav Huzjak

Pogled na popis svetaca podsjetit će nas na prijatelje – imenjake. Možda ih zato odlučimo i nazvatiDUHOVNI KUTAK

Dajite i dat će vam se mjera dobra, nabijena, natresena, preobilna dat će se u krilo vaše jer mjerom kojom mjerite vama će se zauzvrat mjeriti. (Lk 6, 38).

Ivan Glavinić, mag. theol.

SVECI KROZ TJEDAN

Sveti Poncijan došao je kao rimski biskup na čelo Crkve nakon Urbana I., a bilo je to 230. g. Nakon kratke vla-davine morao je ustuknuti pred rimskom državnom silom. On nije bio odmah ubijen, već uhvaćen i odve-den u progonstvo na otok Sardiniju. Crkva danas sa svetim Poncijanom slavi i svetog Hipolita, mučenika. Od teološkog i pastoralnog protivnika postao je i pro-tubiskup; u takvom je stavu ustrajao sve do pape Pon-cijana, a kad je skupa s njim prognan na Sardiniju pružio mu je ruku pomirnicu i tako ih mučenička smrt ujedini.

PONEDJELJAK 13. KOLOVOZA

PETAK 17. KOLOVOZA

ČETVRTAK 16. KOLOVOZA

PONCIJAN I HIPO-LIT; KASIJAN

HIJACINT, LIBERAT, MIRON

SVETI ROK, STJE-PAN KRALJ

SVETI MAKSIMILI-JAN KOLBE

JELENA KRIŽARI-CA; JELKA; FIRMIN

VELIKA GOSPA

IVAN EUDES; DONAT; LJUDEVIT

Sveti Hijacint je po narodnosti Poljak, a njegovi su ga suna-rodnjaci nazivali Jacek. Jacek je rođen koncem XII. stoljeća u Kamienu, u blizini Opole, u Šleskoj. Obitelj mu je pripa-dala malome plemstvu. Prije ulaska u dominikanski red bio je kanonik u Krakowu. Dominikance je upoznao na putu u Italiju i ondje im se kao prvi Poljak i pridružio. Kratki je novicijat svršio u Bologni. Odande ga je nakon drugog generalnog kapitula reda, sv. Dominik u svibnju 1221. u pratnji fra Henrika iz Mo-ravske poslao u domovinu. Utemeljitelj dominikanskog reda, osim svoga očinskog blagoslova, dao je Hijacin-tu jasno određen program apostolskog rada.

Sveti Rok rođen je 1295. g. u Montpellieru. Rokov je kršćanski odgoj bio dubok, ušao je u njegovo srce, za-hvatio ga i on se nije zado-voljavao površnošću, polo-vičnim, već je velikodušno i nesebično darovao i žrtvo-vao sve. Na svome hodoča-šću u Rim Rok se zaustavio u Acquapendenteu gdje se dao na dvorenje okuženih bolesnika u bolnici, a učinio je s Božjom pomoću i nekoliko čudesnih ozdravljenja. Dalj-nja postaja Rokova hodo-čašća bila je Cesena, a onda Rim. Ondje se zadržao oko tri godine te se na povratku u domovinu zaustavio u Ri-miniju, Novari i Piacenzi. Sva su ta njegova putovanja bila ispunjena djelima ljubavi.

Sveti Maksimilijan Kolbe je rođen 7. siječnja 1894. Kad mu je bilo 13 godina, pristu-pio je manjoj braći konven-tualcima. Bio je zaređen za svećenika 28. travnja 1918. 28. svibnja 1941. godine od-veden je u koncentracijski logor Auschwitz. Jednom je osuđeno deset logoraša na strašnu smrt u bunkeru gladi. Iz redova postrojenih logoraša pred zapovjed-nika je izišao o. Kolbe i po-nudio se u zamjenu mjesto nesretnoga oca obitelji. Za-mjena je prihvaćena i o. Ko-lbe, mučenik vjere i ljubavi prema bližnjemu, pošao je s osuđenima u bunker gladi.

UTORAK 14. KOLOVOZA

SUBOTA 18. KOLOVOZA

Sveta Jelena je rođena oko 250. g. u gradu Drepanonu, u tadašnjoj pokrajini Bitiniji u Maloj Aziji. Iako će poslije po-stati carica, rođena je u vrlo siromašnoj obitelji, gdje je morala raditi teške poslove, pa je tako zapisano i da je bila služavka koja je radila u staji. Na tom ju je poslu upoznao njezin budući muž, ugled-ni vojskovođa Konstancije Klor. Sveta Jelena Križarica bila je majka cara Konstan-tina Velikoga. Iako se može opravdano primijetiti da sam car nikada i nije postao kršćanin u punom smislu ri-ječi, nego se krstio tek na sa-mrti, odgoj koji mu je nasto-jala pružiti majka itekako su utjecale na carevu odluku o davanju slobode kršćanima.

Teologija nas uči da je Ma-rijino uznesenje dušom i tijelom na nebo kruna njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrješnog začeća. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo po završetku njezina zemaljskoga života pro-glasio je člankom vjere 1. studenoga 1950. papa Pio XII. Iako je ta dogma pro-glašena tek u novije vri-jeme, njoj prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i sama Crkva. Sveti Epifanije u četvrtom stoljeću prvi je istočni otac koji govori izri-čito o Marijinu uznesenju na nebo.

SRIJEDA 15. KOLOVOZA

NEDJELJA 19. KOLOVOZA

Sveti Ivan Eudes rođen je 14. studenoga 1601. u Riju, blizu Argentana, u biskupiji Sées. Nosio je duhovne značajke svoga vremena u kojem je rastao, odgajao se i izgrađivao. Bio je suvremenik Richelieua i Corneillea, živio je u vremenu u kojem je čovjek jake volje bio u velikoj časti, a junačko srce nešto što se cijenilo i ljudima imponiralo. Ivan je jedno vri-jeme bio đak isusovačkoga kolegija u Caenu. Isusovci su od njega učinili odlična latinista koji se mogao lakše izražava-ti pišući latinske stihove nego francusku prozu. U kolegiju se veoma razvila i njegova du-boka pobožnost prema Majci Božjoj. Cijeli je život i ponosan i zahvalan što je bio član Mari-jine kongregacije.

ŽELIŠ PRIMATI BJELOVARSKI TJEDNIK NA SVOJU ADRESU?

Besplatno! Prijavi se i postani pretplatnik!

Na e-mail [email protected] adresu pošlalji ime i prezime i adresu na koju želiš dobivati Bjelovarski tjednik... I to je to!

32 N e z a v i s n i t j e d n i k B j e l o v a r s k o - b i l o g o r s k e ž u p a n i j e

HPD

GARJ

EVIC

A

Plan pohoda na jedan lakši tritisućnjak, zatim najviši vrh Dolomita - Punta Roc-

cu i potom najistaknutiji planin-ski simbol Dolomita, Tre Cime, planinarsku skupinu u istočnim Alpama, pripremio je Kristi-jan Čikor, predsjednik Druš-tva, i time je ispunio svoj san. - Prvi dan ispenjali smo Piz Boe, zavidne visine od 3152 metara. Iznimno zanimljiv, nevjerojatno pust i negostoljubiv. Osjećaj je kao da ste na nekom drugom, potpuno pustom planetu. Na-

Četvero planinara HPD-a Garjevica u Dolomitskim Alpama

Petodnevni jahaći kamp mladih u organizaciji KK-a Vinia

Uzlet Ivančice Čikor iznad 3000 metara

Umjesto na moru, mladi uče o daljinskom jahanju

Povratak u prošlost običaja moslavačkog sela

Održano još jedno ‘Ploščićko mašinanje’ u Saroj Ploščici

Vršidba (mašinanje) pšeni-ce na starinski način pomoću dreša, izložba starih traktora i natjecanje traktorista njima, revija konjskih zaprega i jahača, zabavne seoske ljetne igre te podjela graha svim posjetitelji-ma i prošlu je nedjelju ispunilo ‘Ploščićko mašinanje’. Manife-staciju u Staroj Ploščici već tra-

dicionalno organizira tamošnja Udruga ‘Ploščićko mašinanje’. Uvelike su to zasluge obitelji Kobra koji sve godine za tu ma-nifestaciju ustupaju dreš i sve ostalo što se nekada koristilo u žetvi. Više od tisuću posjetitelja moglo je uživati u moslavačkim seoskim običajima i očuvanju baštine života na selu. (fj)

SUPE

R PO

RTAL

ČAZ

MA

kon spuštanja s vrha, spavanje u planinarskom domu na 2848 m/nv. Drugi dan pohodili smo jezero Lago di Fedaia i dalje na Punta Roccu (3309 m/nv). Ži-čarom smo došli na 3000 me-tara, a tu nas je dočekao snijeg i led, a vrh bez ikakvog osigu-ranja, strm, lomljiv. No, nismo odustali i uspeli se na Punta Roccu. Treći dan, šećer za kraj, uspon na Tre Cime di Lavare-do - ispričao je Kristijan Čikor, samo jedan dio vrlo dojmljive izletničke planinarske priče.

Izlet odvažnih četvero čazman-skih planinara ostat će zapam-ćen posebno po tome što je uz tri muškarca, Luku Piršljina, Zdravka Tonkovića i Kristijana Čikora, bila i Ivančica Čikor, odvažna i hrabra čazmanska planinarka, koja je ovom pri-godom u dva dana ishodala dva tritisućnjaka, i tek druga žena HPD-a Garjevica koja se uspela na planinarski vrh iznad tri tisuće metara. Čestitamo! Franjo Jagatić

Turistička ponuda našeg grada i županije svakako je obogaćena zimskim i

ljetnim jahaćim kampovima mladih koje provodi KK Vinia, a na kojima sudjeluju mladi ja-hači iz cijele Hrvatske. Do sada su održana 3 jahaća kampa, a upravo je u tijeku četvrti, ljetni jahaći kamp na kojem sudjeluju brojni mladi iz Rijeke, Zagreba, Osijeka...Čitav tjedan, do sutra, 10. kolo-voza, mladi jahači imaju priliku učiti o daljinskom jahanju od iskusnih jahača KK Vinia, uz vodstvo međunarodne trenerice daljinskog jahanja i predsjedni-ce kluba Laure Šapić. Program se osim jahanja sastoji i od uče-nja o prehrani konja, pripremi konja za natjecanja, logistici, ali i svakodnevnoj brizi o održavanju konja, staje i opreme. Obilaze prekrasne bilogorske staze i to na natjecateljskim konjima koji

su već postigli vrhunske rezulta-te. S obzirom na velike vrućine, treninzi se održavaju u ranoju-tarnjim i kasno popodnevnim satima, a slobodno vrijeme or-ganizirano je za posjete Gradu Bjelovaru i okolnim mjestima, a ne izostaje ni večernjeg provoda i druženja.- Drago nam je što već 4. put možemo ugostiti mlade iz osta-lih dijelova Hrvatske, željnih učenja o daljinskom jahanju, a koji vole provoditi svoje prazni-ke umjesto na moru u društvu ovih plemenitih životinja. Ovim projektom isto tako želimo ra-zviti radne navike kod mladih, potaknuti timski rad te educirati što više mladih o ovoj disciplini konjičkog sporta. Posebno sam ponosna što nam se polaznici koji su već jednom bili u kam-pu vraćaju i što su već postali dio našeg tima - istaknula je Laura Šapić.

Documents

INTERVJU: DINKO PIRAK, BJELOVARSKI GRADONAČELNIK ČAZME · zar nada ne umire posljednja? Zar obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja ne zavrjeđuje