Intervju Veselina Barovi}a, ~lana Odbora direktora EPCG · ~ini smjernice za izradu biznis planova za 2007. godinu i da odmah pristupi izradi tih planskih dokumenata. Ostvareni zna~ajni

GODINA: XXIX BROJ 304 NIK[I] JANUAR 20077. ISSN 1800-55136

Intervju Veselina Barovi}a, ~lana Odboradirektora EPCG

SA SJEDNICE ODBORA DIREKTORA

Intervju: Dr Dragoqub Dra{kovi}, direktorRegulatorne agencije za energetiku

CANU: Stru~ni skup o Strategiji razvoja energetikeCrne Gore do 2025. godine

Strane 8, 9 i 10

Strane 11 - 15

Strane 4 i 5

Strane 6 i 7

Elektroprivreda Crne Gore Januar 2007. 3

UVODNIK

I po u~estalim novinskim tek-stovima i povremenim TV emi-

sijama o EPCG, moè se zakqu~itida }e ova godina biti presudna zanesporno najzna~ajnije privrednodru{tvo Crne Gore - EPCG. Dovoq-no je prisjetiti se novinskih naslo-va, u posqedwih 20-tak dana, kojimase crnogorskoj javnosti saop{tavada je rije~ o krupnoj i za gra|ane Cr-ne Gore izuzetno va`noj stvari, mo-`da i najva`nijoj za jednu zemqu, po-sebno za zemqu u tranziciji.

A naslovi, tekstovi, emisije i iz-jave ni najmawe nijesu bez osnova, ve}izrazi reakcija na aktivnosti u iz-radi strate{kih, dakle, najzna~aj-nijih dokumenata jedne zemqe. Nekikaù, odmah iza Ustava. Prvo je Pro-storni plan Crne Gore iritiraoekologe, a animirao energeti~are, za-tim Strategija razvoja EPCG, ta-ko|e, pobu|uje iste te, za sada su-protstavqene, protagoniste, alivi{e od svega najavqena izradaStrategije privatizacije EPCGpobu|uje rasprave i polemike.

Tu je i ve} dvije godine starapri~a o prodaji Termoelektrane,koja je zapo~eta prije izrade svih na-vedenih strate{kih dokumenata ikoja, da bi drama bila ve}a, upravoposqedwih mjesec - dva kulminira,iako je koliko u oktobru pro{le go-dine stvar bila skoro zavr{ena, ~akse u krugovima direktno ili indi-rektno involviranim u ovu prodaju"znao" i budu}i direktor tog novogenergetskog subjekta na energetskojmapi Republike. Za{to se to nijedogodilo kao {to je i najavqivano -ne znamo. Ne}emo ni ocjewivati dali je to boqe, ili gore po dràvu igra|ane, mada je svakome ko zna i naj-jednostavnije ra~unske radwe jasno{ta je boqe. Tek privatizacija TEje dospjela do naslova "Bitka zaTermoelektranu". Ukrstili su se

argumenti i protivargumenti. û-ju se i pozivi na proteste.

Iz Elektroprivrede poru~uju daprodaja u ovim uslovima nije najboqerje{ewe. Stigla je, bar prema pisawumedija i podr{ka Vlade za taj stav.Pqevqaci, pak, kaù "Privatizaci-ja bi donijela velike investicije", aMinistarstvo ekonomije: "Pqevqa -energetski centar Crne Gore" ili"Uskoro nastavak pregovora".

Na drugoj strani, ili naporedosa ovom ide i druga daleko teà"bitka" za pozicionirawe stavovao privatizaciji ostatka, odnosnocijele Elektroprivrede iz koje jeve} saop{teno, i to od ve}ine rele-vantnih faktora, da dràva trebau svom vlasni{tvu da zadrì ve}in-ski dio kapitala ove kompanije.

I pojedini ekonomski analiti-~ari smatraju da Elektroprivre-da treba da ostane u dràvnomvlasni{tvu. Sli~nog su mi{qewai stratezi razvoja EPCG: zagre-ba~ki "Hrvoje Poàr" i qubqan-ski IREET, odnosno prof. dr Go-ran Grani} i \ani Bre~evi}, di-rektori pomenutih instituta,kao i neke politi~ke partije kojesu se oglasile.

Ali, britanska konsultantskaku}a IPA ima suprotno mi{qewei predlaè privatizaciju, za po~e-tak bar Snabdijevawa i davawedvadesetogodi{we koncesije nadDistribucijom.

Oni koji odlu~uju jo{ se ne ogla-{avaju. Do najboqeg rje{ewa se dola-zi kad se saslu{aju razli~ita mi-{qewa i uporede suprotstavqeniargumenti. To }e, vaqda, biti rije-{eno dokumentom koji se zove Stra-tegija privatizacije.

A Elektroprivreda naporno istrpqivo bije neke druge bitke: sadeficitom, gubicima, naplatom...

@.].

NASLOVI

4 Januar 2007. Elektroprivreda Crne Gore

Predsjednik Odboradirektora

Dr Radomir Milovi}

Izvr{ni direktorSr|an Kova~evi}

Centar za odnose sa javno{}u

Rukovodilac i glavni i odgovorni urednik @arko ]etkovi}

Redakcijski odbor:predsjednik

Gojko Kneèvi},~lanovi

Zoran \ukanovi},Mirko Kilibarda,@arko ]etkovi},

Ana Grego i Gospava Golubovi}

Redakcija:novinar - koordinator

Biqana Mitrovi}Novinari:

Ivan Zori}Branka Simi}evi}

Olivera Vulanovi}

Tehni~ki urednikBranko Milo{evi}

Kompjuterska obradaVidoje Zekovi}

Adresa redakcije:Ulica Vuka Karaxi}a 2

Nik{i}Telefoni:

083/204-130, 214-252Faks

083/214-252E-mail: [email protected] site:www.epcg.cg.yu

[tampa "OBOD" - Cetiwe

Tira`: 2200Izdava~:

Elektroprivreda Crne Gore AD Nik{i}

GODINA: XXIX BROJ 304 NIK[I] JANUAR 2007. ISSN 1800-55136

Intervju Veselina Barovi}a, ~lana Odbora

direktora EPCG

SA SJEDNICE ODBORA DIREKTORA

Intervju: Dr Dragoqub Dra{kovi}, direktor

Regulatorne agencije za energetiku

CANU: Stru~ni skup o Strategiji razvoja energetike

Crne Gore do 2025. godine

Strane 8, 9 i 10

Strane 11 - 15

Strane 4 i 5

Strane 6 i 7

ELEKTROPRIVREDACRNE GORE

P ored standardnih tema - aktuelne elektroenerget-ske i finansijske situacije i Izvje{taja o potra-

ìvawima za elektri~nu energiju, dnevni red 12. sjed-nice Odbora direktora Elektroprivrede, koja je odr-àna 29. januara, a kojom je predsjedavao dr Radomir Mi-lovi}, ispuwavalo je jo{ petnaestak ta~aka me|u koji-ma: predlog Poslovne politike Elektroprivrede CG za2007. godinu, Izvje{taj o realizaciji aktivnosti nasmawewu gubitaka el. energije u distributivnoj mreì,predlog Izmjena i dopuna Pravilnika o sistematizaci-ji radnih mjesta, predlog Pravilnika o za{titi na ra-du, predlog Ugovora sa @eqeznicom Crne Gore o cije-ni el. energije za ovu godinu, predlog Odluke o utvr|i-vawu elemenata za obra~un uvezene el. energije i Spo-razum o cijeni el. energije za vrijeme trajawa investi-cionog programa u @eqezari - Nik{i}. Na sjednici surazmatrana i pitawa vezano za na~in i postupak radaInterne revizije, zatim za naknadu koju tarifni kupcipla}aju na ime tro{kova ponovnog prikqu~ewa na mre-ù u slu~ajevima obustave snabdijevawa, nastavak iz-gradwe stambene zgrade za ED Podgorica, tzv. objekatA, u Gorwoj Gorici u Podgorici, te razre{ewe, odno-sno imenovawe direktora FC Distribucija.

Neredovan rad TE komplikuje i poskupquje snabdijevawe

O trenutnoj el. energetskoj situaciji ~lanove Od-bora direktora je upoznao direktor FC Prenos

Zoran \ukanovi}, a nakon dodatnih informacija kojesu podnijeli predsjednik dr Milovi}, izvr{ni direk-tor S. Kova~evi} i direktor FC Proizvodwa M. Ki-libarda, Odbor je, i pored konstatacije da se stawepopravilo, jer su se dotoci pove}ali, a akumulacije suu skladu sa parametrima plana - zakqu~io da je el.energetska situacija sloèna, prije svega, zbog toga{to Rudnik ugqa - Pqevqa i daqe ne obezbje|uje do-voqne koli~ine ugqa za redovan rad Termoelektrane,kao i zbog izraènog elektroenergetskog deficita uregionu i zagu{ewa prenosnih puteva, te izuzetno vi-sokih cijena uvezene el. energije koje ugroàvaju fi-nansijsku likvidnost Dru{tva.

Pretpostavke menaxmenta su, me|utim, da }e u fe-bruaru snabdijevawe potro{a~a biti stabilno i naBilansom predvi|eni na~in.

Finansijska situacija je, pak, ocijewena nepovoq-nom posebno zbog visokog iznosa sredstava koje trebaobezbijediti za pla}awe uvezene elektri~ne energije to-kom januara. Zbog toga je Odbor obavezao direktorefunkcionalnih cjelina Distribucija i Snabdijevawe damaksimalno intenziviraju poslove na naplati zaostalihpotraìvawa, {to podrazumijeva i iskqu~ewe du`nika.

Menaxmenti ovih funkcionalnih cjelina su i po-vodom izvje{taja o potraìvawima za elektri~nuenergiju zaduèni da obezbijede sve neophodne mjere

za {to boqe sprovo|ewe akcije na smawewu gubitakai evidentirawa svih potro{a~a elektri~ne enrgije.

Akt o najva`nijim godi{wim aktivnostima

S a predlogom Poslovne politike EPCG za 2007.godinu Odbor direktora su upoznali Sr|an Kova-

~evi} i Gojko Kneèvi}, a nakon rasprave u kojoj jeocijeweno da je i taj materijal, kao i sve pojedina~nepolitike FC i OC ura|en veoma dobro jer su wimapredvi|ene najva`nije aktivnosti koje treba sprove-sti tokom godine, Odbor je donio odluku o utvr|iva-wu ovog akta ~iji sastavni dio predstavqaju i poslov-ne politike svih funkcionalnih i organizacionihcjelina Dru{tva.

Ovo je druga godina zaredom od kako se utvr|ujuposebne poslovne politike za funkcionalne i orga-

ODBOR DIREKTORA EPCG

Donesena Poslovna politika 2007.

O dlukom Odbora direk-tora EPCG od 29. janua-

ra 2007. godine za direktorafunkcionalne cjeline Di-stribucija imenovan je Mi-roslav Miki Vuk~evi}, di-plomirani elektro inè-wer. Imenovawe je izvr{enona period od 4 godine, po~evod 1. februara ove godine.

Miroslav Vuk~evi} je ro|en 10. aprila 1965. godi-ne u Podgorici gdje je zavr{io osnovnu {kolu i gim-naziju, a na Elektrotehni~kom fakultetu Univerzi-teta Crne Gore diplomirao je 7. jula 1989. godine.

Po zavr{etku studija zaposlio se u beogradskomMinel-u, u Institutu za automatiku, odakle je 16. avgu-sta 1993. godine pre{ao u Elektroprivredu Crne Go-re, na mjesto operativnog dispe~era u Dispe~erskomcentru Sektora za prenos i upravqawe. Od 1. marta2005. godine do imenovawa za direktora F. C Distri-bucija, radio je kao glavni inèwer za operativnoupravqawe i vo|ewe elektroenergetskog sistema.

Ina~e, Vuk~evi} je 2004. i 2005. godine bio ~lanTima za tarife, a 2006. godine koordinator Radnegrupe za izradu kona~ne verzije kodeksa mreè. Ta-ko|e je od 2004. godine bio ~lan me|unarodne Radnegrupe za tokove snaga, za prikqu~ewe mreì i za za-gu{ewe prenosnih kapaciteta, kao i koordinator re-alizacije programa pripreme za qetwu sezonu 2006.godine u F.C. Distribucija.

Gospodin Miroslav Vuk~evi} se sluì engle-skim jezikom.

B.M.

Postignuti zna~ajni rezultati na smawewu gubitaka u mreìUsvojen Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sistema-

tizaciji radnih mjesta i donesen novi Pravilnik o za{titi na raduOdloèno usvajawe Sporazuma sa privatizovanom @eqezarom -

Nik{i}, uz ocjenu da ga vaqa donijeti konsenzusom kojeg za sada uOdboru direktora EPCG nema

MIROSLAV VUKÊVI] DIREKTOR FC DISTRIBUCIJA


nizacione cjeline i konsolidovana Poslovnapolitika na nivou Dru{tva, koja predstavqasublimaciju {est pojedina~nih akata svih cje-lina Dru{tva i koju u ovom broju Lista obja-vqujemo kao slu`beni prilog.

Vezano za ovo pitawe Odbor je zaduìomenaxment Dru{tva da na osnovu osnovnihopredjellewa usvojene Poslovne politike sa-~ini smjernice za izradu biznis planova za2007. godinu i da odmah pristupi izradi tihplanskih dokumenata.

Ostvareni zna~ajni rezultati

P ovodom izvje{taja o aktivnostima nasmawewu gubitaka el. energije u distri-

butivnoj mreì Odbor je ocijenio da su u pe-riodu od 4. oktobra do kraja pro{le godineostvareni zna~ajni rezultati u ovoj oblasti, azatim zakqu~io da za weno sprovo|ewe trebaobezbijediti sve potrebne materijalno-teh-ni~ke, finansijske i kadrovske preduslove iza to zaduìo FC Distribuciju.

Odbor je ocijenio da je za sprovo|ewe ci-qeva planiranih Strategijom za smawewe gubi-taka el. energije u distributivnoj mreì neop-hodno donijeti normativna akta koje je pripre-mio menaxment Dru{tva, a rije~ je o Pravilni-ku o posebnim osnovama i mjerilima za utvr|i-vawe radnog doprinosa zaposlenih u DirekcijiFC Distribucija i elektrodistribucijama, di-rektora FC Distribucija i direktora elek-trodistribucija, te Odluci o raspodjeli sred-stava po osnovu obra~unate i napla}ene neo-vla{}eno utro{ene elektri~ne energije i po-sebnom stimulansu zaposlenih koji obavqajuposlove na otkrivawu neovla{}ene potro{we.

Zakqu~eno je i da izvr{ni drektor, u sa-radwi sa predsjednikom Odbora direktora imenaxmentom Dru{tva, organizuje sastanke sapredstavnicima izvr{ne i sudske vlasti, kaoi tuìla{tva na kojima bi se u ciqu stvarawazakonskih i drugih pretpostavki za realiza-ciju aktivnosti na smawewu gubitaka inici-rala potreba poo{travawa kaznene politikeza u~inioce deliktnih radwi na {tetu EPCG,kao i da izvr{ni direktor mjese~no informi-{e Odbor o rezultatima ove akcije.

Na osnovu rasprave o predloènom Pra-vilniku o osnovama i mjerilima za utvr|iva-we radnog doprinosa zaposlenih u DirekcijiFC Distribucija i svim ED, te direktora oveFC i direktora elektrodistribucija, Odborje zakqu~io da je taj akt potrebno uskladiti saodredbama Kolektivnog ugovora, {to }e ura-diti direktori funkcionalnih i organizaci-onih cjelina. Ina~e, Pravilnik stupa na sna-gu osmog dana od objavqivawa u na{em Listu, abi}e objavqen nakon verifikacije.

Odbor je, me|utim, imao odre|ene primjedbena predloènu odluku o raspodjeli sredstava poosnovu obra~unate i napla}ene neovla{}enoutro{ene elektri~ne energije i posebnom sti-mulansu zaposlenih koji obavqaju poslove na ot-krivawu neovla{}ene potro{we, s obzirom dase taj posao odvija u redovnom radnom vremenu,ali nije osporio potrebu stimulisawa ove ak-tivnosti, kao ni pla}awe prekovremenog rada.

Odlukom je, pak, predvi|eno da se za svakipojedina~ni slu~aj obra~unate i napla}ene

neovla{}ene potro{we sredstva raspodjequjuu neto iznosu na sqede}i na~in: 30 odsto naime posebnog stimulansa ekipi koja je otkrilaslu~aj, 10 odsto za raspodjelu po odluci direk-tora ED, 5 odsto po odluci direktora FC i 5odsto za raspodjelu po odluci koordinatoraRadne grupe za gubitke.

Izmjene Sistematizacije i Pravilnik o za{titi na radu

N a ovoj sjednici usvojene su izmjene i dopu-ne Pravilnika o sistematizaciji radnih

mjesta Dru{tva koji }e stupiti na snagu nakonosam dana od dana objavqivawa u na{em Listu.(Pravilnik o izmjenama i dopunama bi}e obja-vqen kad bude verifikovan i potpisan odstrane ppredsjednika Odbora direktora. Istotako, u Listu EPCG bi}e objavqen i komple-tan Pravilnik o sistematizaciji radnih mje-sta kada bude ura|en, pre~i{}en, odnosno kadau dosada{wi tekst budu inkorporirane novou-svojene izmjene).

Osim navedenog Pravilnika, unapre|ewenormativne regulative na{e kompanije pred-stavqa i dono{ewe novog Pravilnika o za-{titi na radu. U odluci o wegovom dono{ewuustanovqena je i obaveza direktora odganiza-cionih djelova Dru{tva da u roku od 60 dana odstupawa na snagu ovog pravilnika donesu aktapredvi|ena wegovim ~lanom 55. Istovremenosu zaduèni direktori FC i OC da u skladu sadone{enim Pravilnikom o za{titi na raduutvrde normativ li~nih za{titnih sredstava,kao i program osposobqavawa zaposlenih zabezbjedan rad. (I Pravilnik o za{titi na ra-du objavi}emo u Listu kao slu`beni prilog).

Zatim je doneseno Upustvo o na~inu i po-stupku rada interne revizije Elektroprivre-de Crne Gore, te Odluka o utvr|ivawu visinenaknade koju tarifni kupci pla}aju na imetro{kova ponovnog prikqu~ewa u slu~ajevimaobustave snabdijevawa elektri~nom energijomzbog nepla}enog duga. Prema ovoj Odluci zaponovno prikqu~ewe na elektro distributiv-nu mreù tarifni kupci sa direktnim mjere-wem elektri~ne energije pla}a}e iznos od 30eura, a tarifni kupci sa poluindirektnim idirektnim mjerewem iznos od 50 eura.

Devedeset odsto ovih sredstava, tako|eprema Odluci, pripada FC Distribuciji, adeset odsto FC Snabdijevawu koje }e i vr{i-ti naplatu.

Ugovor sa @eqeznicom i druge odluke

P rihva}en je na ovoj sjednici i Ugovor okupoprodaji elektri~ne energije @eqe-

znici Crne Gore za 2007. godinu, koji je, ina~e,ura|en u skladu sa Pravilima o snabdijevawuelektri~nom energijom i Privremenim Ko-deksom mreè. Predmet Ugovora je 25.200 kWhza 2007. godinu u odre|enim koli~inama za sva-ki mjesec i cijena koja je u skladu sa Pravilni-kom o tarifama i vaè}om Odlukom o tarif-nim stavovima za potro{a~e na 110 kV naponu.

Odluka o utvr|ivawu elemenata za obra-~un uvezene elektri~ne energije, koja je tako-

|e donesena na ovoj sjednici, podrazumijevaobra~un procenta pove}anih tro{kova uveze-ne elektri~ne energije u teku}oj godini do ko-ga }e se do}i na osnovu prosje~ne cijene el.energije iz sopstvenih izvora (2,15 eurskihcenti za kWh) koja je utvr|ena izvje{tajem oposlovawu za 2005. godinu i gubitaka na di-stributivnoj mreì od 21,68 odsto po energet-skom bilansu za 2007. godinu.

Donesena je i Odluka o prihvatawu izvje-{taja komisije, odnosno predloga izvo|a~a ra-dova "Bast", vezano za nastavak i zavr{etakradova na stambenoj zgradi za potrebe radnikaED Podgorica u Gorwoj Gorici, na mjestu ra-nijeg naplatnog punkta, koja je zavr{ena goto-vo 85 odsto jo{ prije dvije godine, kada su ra-dovi zaustavqeni.

Bez konsenzusa za @eqezaru

U nastavku sjednice ~lanovi Odbora direkto-ra su upoznati sa sporazumom o cijeni elek-

tri~ne energije za @eqezaru Nik{i} u vrijemetrajawa investicionog programa te fabrike.Nakon veoma razvijene rasprave po ovom pita-wu, Odbor je zakqu~io da predsjednik ovog orga-na i izvr{ni direktor Dru{tva obave razgovorsa predstavnicima resornog ministarstva i upo-znaju ih sa razli~itim stavovima ~lanova Odbo-ra oko cijene elektri~ne energije za @eqezaruu periodu 2007 - 2011. godine. Istovremeno je za-duèna FC Snabdijevawe da za januar 2007. godi-ne @eqezari izvr{i obra~un utro{ene elek-tri~ne energije po tarifnim stavovima.

Iako je ovo pitawe razmatrano nakonbrojnih ta~aka obimnog dnevnog reda, pojedi-ni ~lanovi Odbora su ga ocijenili kao najva-`nijim pitawem sjednice. U razvijenojraspravi u kojoj se ~ula ocjena da je predloè-nom cijenom i ovim ugovorom obezbije|eno daEPCG ima prihod koji }e biti u skladu sa ci-jenom el. energije koju odre|uje Regulatornaagencija, pojedini ~lanovi Odbora su izrazi-li neslagawe, neki na na~in nadomje{tawa ci-jene, a neki na samu cijenu, kao i oko naknadeduga za 2006. godinu.

I pored razumijevawa problema @eqezare,te{ko je prihvatiti na~in pomo}i jednom, akose stvaraju problemi drugom kolektivu, istak-nuto je od strane pojedinih ~lanova Odbora ko-ji su bili skloni da podrè za 2007. i 2008. go-dinu, pa eventualno i za 2009. godinu, i poredizvjesne kolizije sa Atinskim memorandumom,ali za 2010. i 2011. - nikako, jer bi to bilo upotpunoj suprotnosti sa sporazumom o reguli-sawu trì{ta elektri~ne energije u jugoisto~-noj Evropi i na{im Zakonom o energetici.

Na ovoj sjednici donesene su i odluke o ra-zrje{ewu dosada{weg i imenovawu novog di-rektora FC Distribucija, zatim je prihva}enzahtjev FC Proizvodwa o zakqu~ewu ugovorao radu na neodre|eno vrijeme (u skladu sa ~la-nom 15 Zakona o radu) sa ~etiri izvr{ioca uHE Peru}ica i jednim u HE Piva koji su biliprimqeni u ove djelove Dru{tva na odre|enovrijeme u trajawu od devet mjeseci.

Na kraju su, i ovom prilikom, prihva}enipojedini zahtjevi sportskih, kulturnih i dru-gih organizacija za sponzorstva.

@.].

ODBOR DIREKTORA EPCG


S lijede}i program i ure|iva~ku poli-tiku Redakcijskog odbora Lista, po

kojoj ~lanovi Odbora direktora i me-nad`menta EPCG, iz broja u broj, za na{e~itaoce, prije svega za zaposlene u EPCG,iznose svoje stavove, ocjene i mi{qewa onajva`nijim pitawima iz rada i poslova-wa Elektroprivrede, kao i svoja vi|ewastrate{kih pitawa i dokumenata kojiopredjequju sudbinu Dru{tva - na red jedo{ao i razgovor sa Veselinom Barovi-}em koji u Odboru direktora ove kompani-je, od juna 2006. godine, zastupa intereseprivatizacionih fondova u ~ijem vlasni-{tvu se, da podsjetimo, nakon vau~erskogdijela privazizacije EPCG nalazi 21 od-sto akcijskog kapitala Dru{tva.

Razgovor za na{ List gospodin Baro-vi} je prihvatio "iz prve", savjesno i od-govorno kao obavezu koja proizlazi izfunkcije koju u Elektroprivredi obavqa.Isto tako, vrijedna pa`we je i wegovapreciznost u po{tovawu dogovorenog vre-mena, kao i otvorenost u razgovoru koji jebio mnogo {iri i raznovrsniji od ovog ko-ji prenosimo, jer se svi wegovi djelovi neti~u na{e tematike.

Sve to, kao i jasni i precizni odgovo-ri na postavqena pitawa nesumqivo upu-}uju na zakqu~ak da je rije~ o poslovnom~ovjeku koji je, pored ~lanstva u Odborudirektora EPCG, preko Euro fonda ~ijije suvlasnik, i u Odboru direktora Solane- Ulciw i Fabrike mineralne vode "Rada"u Bijelom poqu. Uz to, vlasnik je firme"Alfa - invest" koja je kupila 23 odsto ak-cija Rudnika ugqa u Pqevqima. Osniva~je i kompanija "Blu laguna risort" i "Ko-mers", a posjeduje i 20 odsto akcija u fir-

mi "Broudbend Montenegro" koja je, kra-jem februara ove godine, me|u jo{ desetfirmi izabranih na tender Agencije zaradio-difuziju za izdavawe licenci za ka-blovsku televiziju, telefonirawe prekointerneta i beì~ni pristup korisnici-ma, jedina dobila pravo za ove servise usvim crnogorskim op{tinama.

Navedeni podaci koje nam je gospodinBarovi} saop{tio ovom prilikom, kao ibliske veze sa najuticajnijim qudima u Re-publici, u {to smo se i sami uvjerili to-kom ovog razgovora, osim poslovnosti govo-re i o mo}i ovog diplomiranog ekonomiste~iji je razvojni put i{ao uzlaznom linijom.

Naime, poslije zavr{enog Ekonomskogfakulteta prvo zaposlewe mu je bilo u Se-kretarijatu za finansije Op{tine Podgo-rica, zatim je radio kao slu`benik Izvr-{nog vije}a RCG u Zavodu za cijene, a jed-no vrijeme je bio pomo}nik direktora uZavodu za izgradwu Podgorice. Od 1989.godine je u privatnom biznisu u kojem jestekao karijeru uspje{nog biznismena.

Nave{}emo i to da je naporedo sa po-slovnom Barovi} gradio i sportsku kari-jeru - od igra~a, sudije do sportskog funk-cionera, tako|e od 1989. godine. Bio jepredsjednik Ko{arka{kog saveza SCG od1991. do 1996. godine, a sada je predsjednik

Ko{arka{kog saveza Crne Gore.êsto se, me|utim, u medijima

uz wegovo ime i atribut bizni-smen, umjesto "uspje{ni" koristiepitet "kontraverzni". Za{to?

Ne bez povrije|enosti, ali ve-oma hladnokrvno, Barovi} kaè:

- Taj naziv figurira u dva dnev-na lista u Crnoj Gori, a uz wegapovremeno provijavaju i izrazi"primitivizam" i "neobrazova-nost". Za precizan odgovor napitawe odakle to - ja nijesamadresa. @elio bih samo da podsje-tim da moj razvojni put ~ine {ko-lovawe, studirawe i posao. Pro-govorio sam u drugoj a ne u dvade-set drugoj godini ìvota. Otac minije cijepao karte po stadionimau Crnoj Gori, ve} sam dijete pro-svetnog radnika.

A koliko je gospodin Barovi}poznavao problematiku EPCGprije izbora za ~lana Odbora di-

rektora ove kompanije?

- Sistemski povr{no. Moja upu}enostu rad ovog privrednog dru{tva tada seograni~avala samo na rad Distribucije,koju sam stekao na osnovu saradwe Zavodaza izgradwu Podgorice i Elektrodistri-bucije Podgorica.

Kao predstavnik privatizacionihfondova kako formirate stavove o po-jedinim pitawima o kojima se raspra-vqa i odlu~uje na ovom organu?

- U preduze}ima u kojima privatizaci-oni fondovi imaju zajedni~ki interes, de-finisane su i wihove obaveze u skladu satim interesima. Na koordinacijama Rad-nog tijela koje ~ine direktori privatiza-cionih fondova - fondovi se preko svogpredstavnika informi{u o va`nim pita-wima i teku}oj problematici tih preduze-}a, tako da na osnovu razmjene mi{qewa,kao i odre|enih povremenih neformalnihkonsultacija wihov predstavnik formirastavove o svim pitawima. No, i pored toga,~ovjek je ~esto u prilici da sam, po svojojsavjesti i znawu odlu~i kako }e se izjasni-ti, jer je veliki broj pitawa iz djelokruga

INTERVJU: VESELIN BAROVI], DIPL. EKONOMISTA, ^LAN ODBORA DIREKTORA EPCG

Prava dilema je: skupa elektri~naenergija iz uvoza ili ekologija

Izuzev Prenosa, EPCG semora privatizovati, aliprethodno treba definisatinove proizvodne kapacitetei revitalizovati distribu-cije, kaè V. Barovi} naja-vquju}i svoje eventualnou~{}e, sa strate{kim part-nerom, na tenderu o prodaji 5malih HE

Veselin Barovi}


ove va`ne infrastrukturne privrednegrane koja se ne ti~u samo fondova, negomnogo, mnogo {ire.

Kakvo je Va{e vi|ewe sada{weg sta-wa EPCG sa stanovi{ta funkcionisa-wa sistema, efikasnosti rada i finan-sijskog poslovawa?

- Koliko sam na osnovu izvje{taja i dru-gih materijala koji se razmatraju na sjedni-cama Odbora mogao zakqu~i-ti, mislim da je stawe opremei proizvodnih kapaciteta iprenosnih i distributivnihmreà i objekata zadovoqava-ju}e.

[to se ti~e finansijskogposlovawa, mislim da se usegmentima u kojima postojizna~ajna rezerva vuku dobripotezi. To se posebno odnosina akciju za smawewe gubita-ka elektri~ne energije u di-stributivnoj mreì. Zato samuvjeren da }e vrlo brzo do}ido zna~ajnog poboq{awa fi-nansijskog stawa Dru{tva.

Prilikom potpisivawaugovora sa Kombinatom aluminijuma vinijeste bili ~lan Odbora direktoraEPCG. Ipak, vjerujem da ste upoznati sasvim elementima tog ugovora. {ta mi-slite o wemu, odnosno kako }e se, po va{emmi{qewu, taj ugovor odraziti na poslo-vawe EPCG?

- Mislim da je ugovor sa KAP-om od2007. godine dobar i da je povoqan zaElektroprivredu Crne Gore.

Vezano za ugovor sa @eqezarom - Nik-{i}, aktivno ste u~estvovali u raspra-vi o tom pitawu. {ta mislite o pred-logu tog ugovora koji EPCG jo{ nijepotpisala?

- [to se ti~e ugovora sa èqezarom,mislim da Elektroprivreda mora obezbi-jediti kao prihod minimum pokri}a svojihtro{kova za isporu~enu elektri~nu ener-giju toj firmi.

A ugovor sa @eqeznicom?

- Ugovor sa @eqeznicom je solidan.

Kakvo je Va{e mi{qewe o snabdije-vawu elektri~nom energijom ostalihtarifnih kupaca u Crnoj Gori?

- S obzirom na veoma izraèni defi-cit elektri~ne energije u na{em elektro-

energetskom sistemu, kao i na ogromnasredstva koja treba obezbijediti za uvoznedostaju}ih koli~ina el. energije sma-tram da je EPCG do sada veoma uspje{noizlazila na kraj sa snabdijevawem svih ta-rifnih potro{a~a, ali da tu postoji izu-zetno veliki problem u obezbje|ivawunovca za pla}awe veoma skupe uvezene el.energije. Vezano s tim, tijesno je povezanopitawe realnih cijena el. energije za ovepotro{a~e, {to se svakako ne moè rije-

{iti odjednom zbog standarda gra|ana pa}e za to biti potrebno odre|eno vrijeme.Mislim najmawe tri godine.

U procesu restrukturirawa EPCG uskladu sa nacionalnim zakonodavstvomi direktivama EU aktuelno je pitawevlasni{tva, a posebno pitawe prodajeTermoelektrane Pqevqa kao imovineEPCG i pet MHE. Javnosti su poznatasuprostavqena mi{qewa pojedinih re-levantnih faktora. Kakvo je Va{e mi-{qewe po pitawu prodaje TE Pqevqa?

- Prodaja TE Pqevqa u paketu sa 30odsto akcija Rudnika ugqa - Pqevqa za me-ne je li~no veoma osjetqivo pitawe i jabih najradije izbjegao odgovor i saop{ta-vawe svog mi{qewa o tome, iz prostograzloga, {to bi u ovom trenutku to moglobiti neka vrsta konflikta interesa, jermoja kompanija posjeduje 23 odsto akcija uRudniku ugqa.

[ta ina~e mislite o privatizacijiEPCG, o ~emu se tako|e ovih dana mnogoraspravqa i pi{e?

Prema mom uvjerewu privatizacijaElektroprivrede Crne Gore se mora spro-vesti, ali da bi svi zainteresovani za ovuva`nu privrednu granu mogli ostvaritisvoje interese, prije privatizacije trebauraditi puno toga: prije svega treba defi-

nisati nove proizvodne kapacitete i re-vitalizovati distributivne mreè, odno-sno distribucije. Tako|e mislim da Pre-nos, odnosno prenosne kapacitete ne trebaprivatizovati.

Da li ste upoznati sa Nacrtomstrategije razvoja energetike CG i {tamislite o predlozima iz tog dokumentakoji su ve} poznati ne samo u stru~nimkrugovima, nego i u {iroj javnosti, sa

stanovi{ta sve izraènijeg de-ficita el. energije i velikihsredstava koja obezbje|ujuEPCG, ali i KAP za uvoz nedo-staju}ih koli~ina el. energije?

- Mislim da u narodu u Crnoj Go-ri jo{ uvijek ne postoji potrebnasvijest o deficitu el. energije,ali vjerujem da }e dilema:elek-tri~na energija ili ekologija iskup{tinska deklaracija o za{ti-ti rijeke Tare vrlo brzo gra|aneCrne Gore dovesti do nove dile-me:skupa elektri~na energija iliekologija. Siguran sam da }e ta di-lema zna~ajno promijeniti klimuu Crnoj Gori u vezi izgradwe no-vih energetskih izvora. Naà-

lost, vrijeme brzo prolazi i bojim se da senedovoqno radi na pripremi novih proje-kata, odnosno novih izvora el. energijekoji su neminovnost.

Ukoliko vam nije neprijatno javnodavati ocjene, recite gospodine Barovi-}u {ta mislite o radu menaxmentaEPCG i uop{te o kadrovskom potenci-jalu ovog velikog preduze}a?

- Bez kurtoazije, uvjeren sam da je me-nad`ment Elektroprivrede na zavidnomnivou. Tako|e smatram da su kadrovski po-tencijali EPCG odli~ni, ali su, naà-lost, nedovoqno iskori{}eni. Moj utisakje da se menad`ment Preduze}a iscrpqujena rje{avawu teku}ih problema, zbog ~egaje, po mom mi{qewu, izostala ve}a anga-òvanost na pitawima razvoja EPCG.

Na kraju ovog razgovora pitali smogospodina Barovi}a da li }e se, s obzi-rom na wegovo finansijsko stawe, prija-viti na tender ukoliko bude usvojenpredlog zakona PZP-a o prodaji 16 od-sto akcija Elektroprivrede?

- Ne, ali je mogu}e da se javim na ten-der o privatizaciji malih elektrana, i tosa strate{kim partnerom, rekao nam jeVeselin Barovi} ~lan Odbora direktoraElektroprivrede Crne Gore.

@. ]etkovi}

INTERVJU: VESELIN BAROVI], DIPL. EKONOMISTA, ^LAN ODBORA DIREKTORA EPCG

Rudnik ugqa: 23% vlasni{tva V. Barovi}a


K oji su osnovni principi za utvr|ivawe ci-jena elektri~ne energije u uslovima jo{ uvi-

jek regulisanog trì{ta elektri~ne energije?

Budu}i da je o novim principima i na~inuutvr|ivawa cijena elektri~ne energije premaZakonu o energetici iz jula 2003. godine, koji jezna~i na snazi ve} tri i po godine, ranije vi{eputa bilo rije~i, nema potrebe da se o tome po-novo posebno govori, ve} }u, zbog va{ih ~itala-ca, potsjetiti samo kratko na neke osnovne de-terminante tog procesa, ono {to je do sada u we-mu ura|eno i {to karakteri{e sada{we stawe.

Cijene su regulisane tarifnim sistemom ilineregulisane, u zavisnosti od toga o kakvom tr-ì{tu elektri~ne energije se radi. U sada{wemperiodu, jo{ uvijek regulisanog trì{ta elek-tri~ne energije, sve dok Agencija ne utvrdi da jeformirano konkurentno trì{te, o ~emu }u ka-snije ne{to re}i, svi kupci su tarifni kupci(potro{a~i), {to zna~i da se tarife za isporu-~enu elektri~nu energiju i naknade elektroener-getskim subjektima koji obavqaju djelatnostiproizvodwe, prenosa, distribucije i snabdijeva-wa elektri~nom energijom utvr|uju, na bazi va-è}ih tarifnih stavova. U ovom prvom periodutarife, odnosno predloge za promjenu tarifa,koje podnosi energetski subjekat, odobrava Agen-cija u skladu sa utvr|enom procedurom i metodo-logijom. Principi po kojima Agencija, prema za-konu, utvr|uje tarife su, najkra}e re~eno, pra-vedne i nediskriminatorne cijene zasnovane naobjektivnim kriterijumima koje tako|e utvr|ujeAgencija i utvr|ene na transparentan na~in. Raz-matraju se periodi~no, na osnovu zahtjeva ener-getskog subjekta, u skladu sa pravilima i proce-durom koje Agencija utvr|uje.

U skaldu sa nazna~enim zakonskim odredba-ma Agencija je razvila bogatu podzakonsku regu-lativu za ure|ivawe cjenovnih odnosa, prije sve-ga kroz Pravilnik o tarifama za elektri~nuenergiju kojim je ure|en na~in utvr|ivawa na-knada elektroenergetskim subjektima za oba-vqawe djelatnosti i na~in utvr|ivawa tarifaza kupoprodaju elektri~ne energije. Prema Pra-vilniku, Elektroprivreda }e daqe obra~unava-ti cijene na osnovu opravdanih tro{kova poslo-vawa, amortizacije, kamata, poreskih obaveza,tro{kova odràvawa, zamjene, izgradwe i re-konstrukcije postrojewa, tro{kova za{tite ì-votne sredine i za{tite tarifnih kupaca i go-di{weg povrata na neto iznos investicija i ta-ko utvr|eni obra~un cijena dostavqati Agenci-ji na odobravawe.

Treba dodati da su pravila koja je Agencijautvrdila za odobravawe tarifa nu`no morala

po}i od ~iwenice da }e se u su-sret otvorenom trì{tu elek-tri~ne energije tarife pove-}avati, {to potvr|uju sve dosa-da ura|ene analize, jer se mora-ju prilagoditi trì{noj cije-ni koja }e se primjewivati ne-posredno po otvarawu trì-{ta. Da bi konkurencija bilamogu}a tarife moraju bitiuslovqene tro{kovima, morajupokrivati tro{kove, ali ne mogu biti ni iznadstvarnih tro{kova. To ponovo name}e obavezuenergetskog subjekta da smawi tro{kove poslo-vawa i pove}a efikasnost, kako bi se izbjegaotzv. cjenovni {ok za potro{a~e koji bi uslije-dio ako bi do{lo do zna~ajnijeg i naglog porastatarifa sa otvarawem trì{ta.

[ ta karakteri{e dosada{wi rad Agenci-je po zahtjevu Elektroprivrede za odo-

bravawe naknada i tarifa?

Podsjeti}u da je Elektroprivreda18.11.2005. godine podnijela Agenciji zahtjev zaodobravawe regulatorno dozvoqenog prihoda itarifa za djelatnosti proizvodwe, prenosa, di-stribucije i snabdijevawa elektri~nom energi-jom. Nijesu traène razdvojne tarife za djelat-nosti Operatora prenosne mreè i Operatoratrì{ta za koje tako|e posjeduje licence ve} suti tro{kovi obuhva}eni tro{kovima prenosaelektri~ne energije. Sa zahtjevom, kao i dopu-nom dokumentacije koja je data na traèwe Agen-cije, dostavqeni su energetski, tehni~ki i fi-nansijski podaci za 2004. godinu (ostvarewe),2005. godinu (procjena ostvarewa) i 2006. godinu(plan). Dokumentacija je sadràla i obra~un na-kanada i tarifa za ~etiri djelatnosti koje ufunkcionalno razdvojenoj Elektroprivrediobavqaju funkcionalne cjeline, kao i obra~untarifa za sve kategorije potro{a~a.

Re}i }u, tako|e u ciqu potsje}awa, da je uku-pan dozvoqeni regulatroni prihod za 2006. godi-nu zahtjevan u iznosu od 234.525.402,00 E i to:157.916.157,00 E (67,33%) za opravdane tro{koveposlovawa; 36.322.013,00 E (15,49%) za amortiza-ciju; 40.287.232,00 E (17,18%) za povrat na inve-sticije, odnosno vrijednost osnovnih sredstava(4% od 1.007.180.800,00 E). Treba potsjetiti i nadopunu zahtjeva Elektorprivrede iz juna 2006.godine kojom je traèno priznavawe tro{kovauvezene energije od 62.000 MWh koju je prema Bi-lansu elektri~ne energije za 2006. godinu treba-la da uveze èqezara - Nik{i}, ali je tu koli~i-nu nakon raskida ugovora sa ve}inskim vlasni-

kom èqezare uvezla Eletro-privreda i na ime dodatnihtro{kova uvoza platila2.767.948 E po cijeni nabavkeod 42 E/MWh.

U 2006. godini najzna~ajni-ji segment aktivnosti Agen-cije bio je kontinuirani radna utvr|ivawu regulatornodozvoqenog prihoda po za-htjevu Elektroprivrede. Tajposao Agencija je prakti~nodovela do kraja u septembrumjesecu analizom i utvr|iva-wem tro{kova poslovawaElektroprivrede i do{la doutvr|ivawa regulatorno do-zvoqenog prihoda kao prve

faze u cijelom postupku. Na sjednici OdboraAgencije odrànoj 03.11.2006. godine, kojoj suprisustvovali i predstavnici Elektroprivre-de, odlu~eno je da se obustavi postupak odlu~i-vawa po zahtjevu, zbog bitno izmjewenih okol-nosti u poslovawu Elektroprivrede u odnosuna one kada je zahtjev podnijet.

[ ta je uslovilo odlagawe dono{ewa odlu-ke po zahtjevu Elektroprivrede?

Razlozi za odlagawe dono{ewa odluke oodobravawu regulatorno dozvoqenog prihodabili su, prije svega, potreba dodatnog sagledava-wa uticaja novih cijena na socijalne kategorijepotro{a~a i utvr|ivawe mogu}nosti i izvorawihovog subvencionirawa, {to je u rukama Vla-de odnosno nadle`nog ministarstva; definisa-we inostranog dugoro~nog duga Elektorprivre-de; pokrenuta akcija Elektorprivrede na smawe-wu gubitaka u poslovawu; neizvjestan ishod po-krenutog postupka privatizacije Rudnika UgqaPqevqa i TE Pqevqa. Posebno, uslijedila je inajava Elektroprivrede da }e povu}i zahtjev, azatim i dopis Elektroprivrede od 16.10.2006. go-dine da }e inovirati zahtjev novim podacima nanekim krupnim pozicijama tro{kova, posebnozbog pove}anih tro{kova uvoza elektri~neenergije izazvanih porastom poto{we i usledtoga nesta{icom elektri~ne energije u regionu,kao i porastom cijene energije na berzi u Laj-pcigu. Pored navedenog, u cijelom postupku odo-bravawa regulatorno dozvoqenog prihoda kojije bio veoma sloèn i obiman, izdvojila su se posvom zna~aju i neka druga pitawa, kao {to su naprimjer vrijednost osnovnih sredstava Elektro-privrede, nivo gubitaka, stepen naplate za ispo-ru~enu elektir~nu energiju, iznos komunalnihtaksi i sl. Po tim i drugim pitawima odrànoje tokom 2006. godine vi{e sastanaka sa pred-stavnicima Elektorprivrede na kojima je razja-{wen jedan dio dilema i nakon wih u vi{e na-vrata dostavqena dodatna dokumentacija.

K oji su se problemi u poslovawu Elektro-privrede posebno izdvojili prilikom ob-

INTERVJU: DR DRAGOQUB DRA[KOVI], DIREKTOR REGULATORNE AGENCIJE ZA ENERGETIKU

Nove cijene i tarife i trì{te el. energije

Dr Dragoqub Dra{kovi}

S obzirom na sve ve}u aktuelnost i pribliàvawe roka za pove}awecijena el. energije po osnovu regulatorno dozvoqenog prihoda koji je dosada nekoliko puta odlagan, razgovarali smo sa direktorom Regulatorneagencije za energetiku Crne Gore Dr Dragoqubom Dra{kovi}em onajva`nijim pitawima iz domena rada ove institucije koja se iskqu~ivoodnose na EPCG kao dijela sektora energetike


rade zahtjeva za odobravawe regulatorno do-zvoqenog prihoda?

Sve do sada izvr{ene analize govore da suniske tarife nesumqivo jedan od uzroka lo{egfinansijskog i tehni~kog stawa sektora elek-troenergetike, ali je ono isto tako i rezultatneracionalne potro{we energije, niskog stepe-na naplate, visokog nivoa gubitaka elektri~neenergije, jo{ uvijek neprilago|ene organizacijeElektroprivrednog preduze}a prema obavezamaiz Zakona o energetici i direktiva Evropskeunije itd. Tro{kovi se ne mogu direktno preno-siti na cijene elektri~ne energije. Za poboq-{awe stawa Elektroprivrede u cjelini poredpove}awa tarifa neophodna je i ekonomi~nijaorganizacija preduze}a, efikasnije kori{}ewekapaciteta, poboq{awe kontrole potraìva-wa, obezbje|ewe kvalitetnog mjerewa, smawewegubitaka i pove}awe stepena naplate za isporu-~enu elektri~nu energiju. Samo kombinacijasmawewa tro{kova poslovawa i pove}awa tari-fa moè dati boqi rezultat za sve, a posebno zatarifne potro{a~e ~ija je za{tita jedan odosnovnih ciqeva rgulacije energetskog sektora.Zato se i akcija koja je u Elektroprivredi po-krenuta u posledwem kvartalu pro{le godine nasmawewu gubitaka i pove}awu efikasnosti u po-slovawu moè ocijeniti kao veoma zna~ajna upravcu poboq{awa postoje}eg stawa.

Prilikom utvr|ivawa cijena elektri~neenergije posebno se mora voditi ra~una o potre-bi smawewa gubitaka na prenosnoj i distribu-tivnoj mreì koji su u elektorenergetskom sisi-temu Crne Gore znatno iznad nivoa u Evropskojuniji. Re{avawu tog problema se mora pristupi-ti u skladu sa programom smawewa gubitaka dopropisanog nivoa, za period koji ne moè bitiduì od 5 godina, a to je za prenos 2,8% ukupnoplaniranog obima prenosa elektri~ne energije,a za imaoca licence za distribuciju 12% ukup-nog obima distribucije. Taj program su subjektidu`ni uz zahtjev dostaviti Agenciji na odobre-we, a to je i obaveza iz licenci koje Elektro-privreda posjeduje. Moram re}i da programismawewa gubitaka koji su dostavqeni uz zahtjevza odobravawe regulatorno dozvoqenog prihodanijesu bili zadovoqavaju}i, jer, sem svo|ewa ni-voa gubitaka na propisani procenat na kraju ta-rifnog puta, nijesu sadràvali obrazloèwa naosnovu kojih bi se moglo zakqu~iti da }e to zai-sta biti i ostvareno. Isti je slu~aj i kada je ri-je~ o ponu|enim programima pove}awa efika-snosti u poslovawu.

K ako ocjewujete organizacionu strukturuElektroprivrede u svijetlu re{avawa

ispoqenih problema u poslovawu?

Kada je rije~ o poboq{awu organizocionestrukture preduze}a, name}e se nu`nost restruk-turirawa i racionalizacije Elektorprivrede uciqu prevazilaèwa problema o kojima sam go-vorio, to jest smawewa internih tro{kova, ko-mercijalnih i tehni~kih gubitaka, poboq{awaradne efikasnosti i nivoa usluga koje pruà po-tro{a~ima, ali i stepena naplate isporu~eneelektri~ne energije uz mogu}nost pokri}a sop-stvenih tro{kova itd. Zato je neophodno i fak-ti~ko okon~awe postupka funkcionalnog razdva-jawa koje jo{ uvijek nije zavr{eno, iako je for-malno-pravno izvr{eno u roku koji je bio zako-nom utvr|en, tj. do 31.12.2004. godine. Funkcio-nalnim razdvajawem potrbno je utvrditi jasne

granice izme|u pojedinih funkcija po elementi-ma razdvajawa utvr|enim zakonom, tj. razdvaja-wem ra~una, razdvajawem upravqawa i zadràva-wem komercijalno osjetqivih informacija uokviru razdvojenih funkcija. Sve to treba da bu-de osnova za pravno razdvajawe koje slijedi, jerfunkcionalno razdvajawe Elektroprivrede nemoè u re{avawu problema koje sam pomenuo du-goro~no dati zadovoqavaju}i rezultat, ve} je ra-di precizirawa i locirawa nadle`nosti i odgo-vornosti potrebno provesti i pravno razdvajawe.To, me|utim, jo{ uvijek nije ura|eno i Agencijase svakodnevno susre}e sa nerazdvojenim nadle-`nostima izme|u funkcionalinih cjelina kojesu utvr|ene Pravilima za razdvajawe, Statutom,Pravilnikom o unutra{woj organizaciji Elek-troprivrede, Privremenim kodeksima, Pavilimao snabdijevawu i licencama izdatim Elektorpri-vredi. Nije obezbije|eno ni poslovawe na prin-cipu ugovora koji je utvr|en Pravilima za raz-dvajawe i izdatim licencama za obavqawe elek-troenergetskih djelatnosti, kojima su taksativ-no nabrojani ugovori koje treba da zakqu~e funk-cionalne cjeline me|usobno i sa Dru{tvom u ci-qu organizovawa poslovawa. Ugovori izme|ufunkcionalnih cjelina u vezi sa kupoprodajomelektri~ne energije i pruàwa usluga trebalo jeda se zasnivaju na internim cijenama sve dokAgencija ne odobri razdvojene tarife.

Zbog svega iznijetog, okon~awe procesafunkcionalnog razdvajawa kao uslova za pravnorazdvajawe, potrbno je najkasnije do kraja prvogkvartala teku}e godine kako bi se stvorile pret-postavke za pravno razdvajawe koje }e tako|e mo-rati biti zavr{eno do kraja teku}e godine, kadase predvi|a otvarawe trì{ta elektri~ne ener-gije, o ~emu }u kasnije ne{to vi{e re}i. Zavr{e-tak procesa funkcionalnog razdvajawa treba dadovede do toga da svaka funkcionalan cjelinauìva rezultate svog dobrog rada, ali i snosi po-sledice lo{eg rada, {to }e dovesti do poboq{a-wa stawa u sektoru energetike u Crnoj Gori.

K od koje tarifne grupe potro{a~a je naji-zraènije unakrsno subvencionirawe?

Zbog va{ih ~italaca, moram potsjetiti najo{ jedan od osnovnih principa utvr|ivawa ci-jene elektir~ne energije prema Zakonu o energe-tici, a to je postepeno ukidawe unakrsnog sub-vencionirawa pojedinih kategorija potro{a~a,o ~emu se mora voditi ra~una kod odre|ivawacijena u narednom periodu. Upravo jedan od ci-qeva Pravilnika o tarifama je da identifiku-je zate~eno direktno i unakrsno subvencionira-we i utvrdi uslove i rokove za smawivawe ilipotpuno ukidawe subvencionirawa, odnosnoutvrdi tarifni put za primjenu nove tarifnestrukture i realinih odnosa tarifnih stavova.Iz predloènih nakanada i tarifa u zatjevuElektroprivrede utvr|eno je da u okviru tarif-nih kupaca na niskom naponu (0,4 kV) postoji ve-oma izraèno unakrsno subvencionirawe, odno-sno da je relativni odnos cijena grupe tarifnihkupaca ostala potro{wa I, ostala potro{wa II ijavna rasvjeta, u odnosu na grupu tarifnih kupa-ca doma}instva primjenom ranije vaè}e tarif-ne strukture ve}i od 25% u odnosu na relativniodnos cijena ovih tarifnih grupa koji se dobijaobra~unom po novom Pravilniku o tarifama.Zato }e Agencija u skladu sa ~lanom 46. Pravil-nika, utvrditi tarifni put koji ne}e biti duìod 5 godina od prvog odobravawa dozvoqenogprihoda u kojem }e regulisawem naknada i tari-

fa tih grupa tarifnih kupaca obezbjediti po-stepeno smawivawe i na kraju potpuno ukidaweunakrsnog subvencionirawa, pri ~emu }e seutvrditi dinamika po kojoj }e se to u {to mawojmjeri odraziti na standard gra|ana. U zavisno-sti od sagledavawa u postupku prvog odobravawaregulatornog prihoda koji je do sada proveden ionog dijela koji daqe slijedi, Agencija }e pred-loìti duìnu trajawa tarifnog puta, a zatimutvrditi i program wegove realizacije.

K ako }e biti tretiran dugoro~ni ino dugElektroprivrede?

Pomenuo sam ve} da zna~ajnu stavku u ukup-nim tro{kovima poslovawa Elektroprivredepredstavqa dug po ino i doma}im kreditima koji,prema izvje{taju o poslovawu za 2005. godinu, iz-nosi 133.081.932 E od ~ega doma}i dug 18.840.895 E,a ino dug 114.241.037 E. Poznato je, naime, da je upredhodnim godinama Elektroprivreda imalapodr{ku me|unarodnih finansijskih i drugih in-stitucija kroz povoqne kredite i donacije. Uprocjeni vrijednosti Elektroprivrede iz 2003.godine oni su prikazani u punom iznosu i za toli-ko umawena wena vrijednost. Agencija odobravaElektroprivredi kao opravdani tro{ak poslo-vawa kamate na dugoro~ne i kratkoro~ne kredi-te. Postoji me|utim velika neizvjesnost oko du-goro~nih ino kredita i wihove sada{we realnevrijednosti. Po wima jo{ od 1992. godine nijesuukalkulisani tro{kovi kamata.

S a novim Pravilnikom o tarifama do-{lo je do promjene u tarifnim vremeni-

ma. Kako }e se to odraziti na primjenu novihcijena i tarifa?

Za primjenu novih tarifa neophodno je izvr-{iti pode{avawe uklopnih satova, koja aktiv-nost je zapo~eta u oktobru 2005. godine kada je do-govoreno da se izradi program koji }e sadràtidinami~ki plan po pojedinim distribucijama iostale neophodne elemente, kao i na~in obe{te-}ewa potro{a~a kod kojih }e se prepode{avawesatova uraditi prije stupawa na snagu novih cije-na i tarifa, a koji bi se nakon usvajawa dostavioAgenciji na saglasnost. Taj program, me|utim,nije Agenciji dostavqen na saglasnost, ve} je uoktobru 2006. godine samo obavje{tena da }efunkcionalna cjelina Distribucija od01.11.2006. godine pristupiti prepode{avawuuklopnih satova. Agencija je tada ponovo upozo-rila da je prije po~etka te aktivnosti neophodnoAgenciji dostaviti na saglasnost program prela-ska na primjenu novih tarifnih vremena ura|en uskladu sa ranije datim sugestijama.

Podsjeti}u, naime, da se Pravilnikom o ta-rifama predvi|aju i mawi dnevni tarifni sta-vovi za elektri~nu energiju isporu~enu od 23 ~a-sa do 7 ~asova ujutru u periodu zimskog ra~unawavremena, a qeti od pono}i do 8 ~asova ujutru. Nataj na~in se omogu}ava potor{a~ima iz katego-rije potro{we kod kojih se snaga ne mjeri da ra-cionalnim rasporedom potro{we uti~u na sma-wewe ra~una za utro{enu elektri~nu energiju, aistovremeno smawuju te{ko}e u upravqawu po-tro{wom do kojih bi moglo do}i u slu~aju ukida-wa niè tarife zbog poja~anog vr{nog optere-}ewa u dnevnom dijagramu potro{we. Pored to-ga, zadràvawe mawe no}ne tarife opravdava i~iwenica {to je cijena uvezene elektri~neenergije u tom periodu nià od nabavqene u to-ku dana.



Prora~un tarifa koji je dostavqen odElektroprivrede ra|en je, me|utim, sa raspo-redom potro{we prema ranijim tarifnim vre-menima, a budu}i da se sad vrijeme u toku danakada je potro{wa najve}a prevodi iz niè u vi-{u tarifu {to }e usloviti smawewe potro-{we u vrijeme dosada{we najve}e potro{we,to se javqa velika razlika u obra~unu, zbog ~e-ga je neophodno da Elektroprivreda uradi pro-cjenu novog rasporeda potro{we po tarifnimvremenima, kako bi se izbjeglo veliko odstupa-we u prora~unu tarifa.

K ako daqe te~e postupak odobravawa cije-na i tarifa i kada se moè o~ekivati

wihova primjena?

Postupak odobravawa regulatorno dozvoqe-nog prihoda i cijena i tarifa sa inoviranim po-dacima, kao {to sam ve} rekao, nastavqen je po-~etkom ove godine, polaze}i od akta Elektro-privrede iz oktobra 2006. godine koji sam ve}pomenuo, a kojim je izvr{ena najava inovirawapodataka i navedeno da su se od vremena podno-{ewa zahtjeva zna~ajno promjenili uslovi po-slovawa Elektroprivrede u pogledu bitnih pa-rametara opredjequju}ih za utvr|ivawe tarifa.U aktu je izraèno o~ekivawe da }e Agencijapromjewene okolnosti uzeti u obzir prilikomdaqeg razmatrawa zahtjeva i dono{ewa odluke.

Iz navedenog akta u Agenciji smo zakqu~i-li da postoji spremnost da se podaci i dokumen-tacija inoviraju, kako bi se u daqem postupkurazmatrawa uvaìle promjewene okolnosti, aprije svega zna~ajno uve}awe tro{kova za uve-zenu elektri~nu energiju zbog zna~ajnog uve}a-wa cijena elektri~ne energije na berzi i rastapotro{we elektri~ne energije, neizvjesnost upogledu ishoda privatizacije TE Pqevqa i satim u vezi u bilo kojoj varijanti ishoda promje-na u visini tro{kova. Potsjeti}u samo na ~i-wenicu da prema Bilansu elektri~ne energijeza 2007. godinu nedostaju}e koli~ine elektri~-ne energije koje je du`na da obezbijedi Elek-troprivreda iznose 1.235 GWh, {to je skoro50% vi{e u odnosu na pro{lu godinu, dok jerast cijena elektri~ne energije na berzi u2006. godini iznosio oko 40% uz tedneciju da-qeg rasta. Tenderom iz oktobra 2006. godine zanabavku 1,22 miliona MW elektri~ne energijeopredijeqeno je 65,7 miliona E sa cijenom uve-zene energije od oko 66,00 E/MWh. Pove}awe jeogromno kada se ima u vidu da je u predlogu od-luke o odobravawu regulatorno dozvoqenogprihoda iz septembra 2006. godine na ime tro-{kova nabavke nedostaju}e koli~ine energijebilo predvi|eno 36.267.456 E, sa prosje~nom ci-jenom nabavke od 43 E/MWh. Zbog takvih pro-mjena cijene energije na trì{tu Elektropri-vreda }e morati uloìti napor da na osnovuraspoloìvih podataka da projekciju za nared-ni period koja se zasniva na jednoj cijeni, obzi-rom da }e do otvarawa trì{ta FC Snabdije-vawe biti jedini snabdijeva~, a nakon toga jedi-ni koji }e imati regulisanu cijenu. Me|utim,ne smije se zaboraviti da je u Mjerama Vlade zarealizaciju energetskog bilansa za 2007. godi-nu predvi|eno da se tro{kovi uvezene elek-tri~ne energije usagla{avaju mjese~no. Pome-nute i druge promijewene okolnosti je potreb-no potkrijepiti podacima i dopuniti dokumen-taciju dostavqawem kona~nih podataka za 2005.godinu, procjewenih za 2006. godinu i planira-nih veli~ina za 2007. godinu. Ukoliko se prije

dono{ewa odluke o tarifama promijeni statusTermoelektrane i Rudnika, promijewene okol-nosti }e se uzeti u obzir.

Sa Elektroprivredom je dogovoren daqi na-~in rada pri ~emu se vodilo ra~una o rokovimaza dostavqawe dokumentacije za svaku potrebnupoziciju od zna~aja za dono{ewe odluke po za-htjevu. Od strane Agencije sa~iwen je, a zatim 25januara teku}e godine obostrano prihva}enOpreativni plan za pripremu predloga odluke oodobravawu regulatornog prihoda i tarifaElektroprivredi Crne Gore kojim su precizi-rani rokovi za daqe aktivnosti, od pripreme idostavqawa podloga, preko razmjene dokumenta-cije i wenog razja{wavawa, pa do izrade izvje-{taja o pregledu dokumentacije sa predlogom od-luke o odobravawu regulatorno dozvoqenog pri-hoda i wenog usvajawa u propisanom postupku uAgenciji. Rad }e se odvijati u neposrednom kon-taktu zaduènih nosilaca pojedinih aktivnosti,neposrednim preuzimawem od funkcionalnihcjelina u zakazanim rokovima, ukqu~uju~i i ne-posredni zajedni~ki rad.

Ovdje posebno moram da istaknem ispoqenuspremnost Elektroprivrede da se zajedno razmo-tre tro{kovi poslovawa kako bi se razjasnilasva sporna pitawa i izraènu kooperativnost urad, posebno od strane Tima za regulaciju koji jeispred Elektroprivrede koordinator aktivno-sti prema Agenciji.

P rema Programu, odobravawe regulatornodozvoqenog prihoda Elektroprivrede,

kao prva faza cijelog postupka, treba da budezavr{eno za 40 radnih dana od po~etka aktiv-nosti, tj. od 29.01. teku}e godine, a zatim odo-bravawe raspona cijena i tarifa sa cijenamapo kategorijama potro{a~a na osnovu odluke oodobravawu regulatorno dozvoqenog prihoda,kao druga faza cijelog postupka, u roku od 10dana od dana dobijawa odluke o odobravawu re-gulatorno dozvoqenog prihoda. Dinamikautvr|ena Operativnim planom omogu}ava daprimjena novih cijena otpo~ne 01.05. teku}egodine, {to podrazumijeva po{tovawe utvr|e-nih rokova za dono{ewe odluke o cijenama itarifama. Do tada treba da se zavr{i i aktiv-nost kontrole mjernih ure|aja i pode{avawauklopnih satova koja je, kao {to sam rekao, ve}otpo~ela. Tarife }e se ubudu}e utvr|ivati zakalendarsku godinu, a primjena tarifa kod pr-vog odobravawa regulatornog prihoda bi}e dokraja 2007. godine.

U tvr|ena je cijena ugqa za potrebe TEPqevqa?

Krajem pro{le godine stvorena je jo{ jednazna~ajna pretpostavka za okon~awe procesa odo-bravawa cijena i tarifa za elektri~nu energijupo inoviranom zahtjevu Elektorprivrede. To jeutvr|ivawe cijene ugqa za proizvodwu elek-tri~ne energije po zahtjevu Rudnika ugqa Pqe-vqa koja je utvr|ena na iznos od 20,77 E/t, a kojasluì istovremeno kao ulazna veli~ina za utvr-|ivawe regulatorno dozvoqenog prihoda Elek-troprivrede. Time je stvorena i osnova za ugo-vorno ure|ivawe odnosa izme|u dva energetskasubjekta koji godinama nijesu bili uspostavqe-ni upravo zbog nemogu}nosti postizawa dogovo-ra oko cijene ugqa. Cijena ugqa utvr|ena je za2007. godinu, a nadle`nost Agencije za utvr|iva-

we cijene ugqa prema zakonu ostaje do sredine2008. godine, nakon ~ega }e se cijena ugqa za pro-izvodwu elektri~ne energije vjerovatno utvr|i-vati po trì{nim uslovima.

K ako teku pripreme za otvarawe trì-{ta elektri~ne energije?

Posebno zna~ajno podru~je aktivnostiAgencije u ovoj godini bi}e pripreme za otvara-we trì{ta elektri~ne energije. Naime, Zakono energetici zahtjeva osnivawe organizovanogtrì{ta na kome }e se promet elektri~ne ener-gije obavqati preko Operatora trì{ta. Agen-cija u skladu sa ovla{}ewima koja su joj data za-konom objavjuje pravila za omogu}avawe osniva-wa organizovanog trì{ta. To organizovanoili konkurentno trì{te je druga faza u kon-stituisawu nacionalnog trì{ta elektri~neenergije. Nacionalno trì{te elektri~neenergije treba da bude ukqu~eno u Regionalnotrì{te, a preko wega integrisano u Internotrì{te energije Evropske zajednice, shodnoSporazumu o energetskoj zajednici u Jugoisto~-noj Evropi koji je Crna Gora potpisala u okto-bru 2005. godine. Sada kod nas jo{ uvijek postojiregulisano trì{te u kojem }e se, sve do dono-{ewa odluke o otvrawu konkurentnog trì{ta,djelatnosti proizvodwe elektri~ne energije isnabdijevawa elektri~nom energijom vr{iti zapotrbe tarifnih kupaca, jer su cijene, kao {tosam ranije rekao, utvr|ene tarifnim sistemom,na na~in i po postupku odre|enom Zakonom oenergetici. Konkurentno trì{te }e samo od-re|ivati cijene za proizvodwu i snabdijevaweelektri~nom energijom. Ta cijena je deregulisa-na i formira se slobodno prema uslovima ponu-de i tra`we na trì{tu.

Zakon o energetici ne utvr|uje rok kada }epo~eti da funkcioni{e konkurentno trì{te.Taj rok zavisi od vi{e faktora, a prije svega jetrebao da bude opredjeqen nacionalnom ener-getskom politikom i nacionalnom energetskomstrategijom. Konkurencija }e obuhvatiti proiz-vodwu i snabdijevawe, dok prenos i distribuci-ja kao prirodni monopoli ostaju trajnije pred-met ure|ivawa od strane Agencije.

Proces otvarawa trì{ta }e se o~iglednorealizovati postepeno, po fazama, potro{a~ipostepeno prepu{tati trì{tu, a istovremenose proizvo|a~i moraju pripremiti za uslove tr-ì{ta i pove}avati konkurencija u snabdijeva-wu, najmawe u visini nabavke koli~ina elek-tri~ne energije koje nedostaju prema bilansu.Sporazum o formirawu energetske zajednice Ju-goisto~ne Evrope predvi|a da svaka ugovornastrana mora osigurati da od 01.01.2008. godinesvi potro{a~i, osim doma}instava, budu kvali-fikovani kupci, odnosno slobodno biraju snab-dijeva~a, a od 01.01.2015. godine svi potro{a~i.

U Agenciji su u toku aktivnosti, u saradawisa konsultantskom ku}om KEMA, a u sklopuProjekta institucionog ja~awa pod pokrovi-teqstvom Evropske agencije za rekonstrukciju,na pripremi dokumenata kojima se utvr|uju mo-del i struktura trì{ta, kao i monitoring tr-ì{ta. Odluku o otvrawu trì{ta Agencija }edonijeti najvjerovatinije oko 01. oktobra teku-}e godine. Nakon toga }e se sa utvr|enim mode-lom trì{ta uskladiti Trì{na pravila kojaje Elektroprivreda, u skladu sa obavezom iz Li-cence za Operatora trì{ta, ve} dostavilaAgenciji na odobrewe.

Pripremio: @. ]etkovi}



U Crnogorskoj akademiji nauka i umjetno-sti je 17. januara, u organizaciji UNI-

DO-a (Organizacija Ujediwenih nacija za in-dustrijski razvoj), kao nosioca projektaStrategije razvoja energetike u Crnoj Gorido 2025. godine odràn stru~ni skup povodom

pripreme nacrta ovog razvojnog dokumentaNa skupu su, osim predstavnika Vlade

Crne Gore, Elektroprivrede, Akademije na-uka, Univerziteta Crne Gore, Instituta"Hrvoje Poàr" iz Zagreba, Instituta "Ire-et" iz Qubqane, u~estvovali i predstavniciUNDP- a i Evropske agencije za rekonstruk-ciju i razvoj.

Zna~aj stru~nog skupa

N aglasiv{i da je crnogorska Akademijabila organizator brojnih skupova,

predavawa i rasprava o ovoj va`noj temi,kao i da je ova nau~na ustanova dala zna~ajandoprinos izradi Energetske politike Crne

Gore, predsjednik CANU, Momir \urovi}je u uvodnom izlagawu, izme|u ostalog, ista-kao da se postavqa pitawe da li Strategijarazvoja energetike treba da ukaè na mogu-}a, ili predloì konkretna rje{ewa, ilikatastar svih mogu}ih opcija koje ukqu~uju

raspoloìvost prirodnih resursa, potrebeza energijom, za{titu ìvotne sredine,obezbje|uju}i pri tome u energetskom sekto-ru dostupnost, raspoloìvost i prihvatqi-vost. - [ta god da je, u svakom slu~aju onatreba da posluì onima koji politi~ki od-lu~uju da donesu odluke na osnovu dokazanihistina i posqedwih znawa koja }e se nalazi-ti u ovom va`nom dokumentu, rekao je \uro-vi}.

- Crna Gora je siroma{na, mala dràvai wen, mo`da najvredniji resurs su prirod-ni energetski izvori. Pa ipak se decenijamaodugovla~ilo sa strategijom razvoja energe-tike, jer oni koji su institucionalno odgo-vorni za razvoj ovog sektora nijesu mogli

na}i zajedni~ki jezik. To se odrazilo narazvoj Crne Gore u svim segmentima, a ima-}e posqedice i na wenu budu}nost. To najbo-qe osje}aju gra|ani, a to su uvidjeli i po-tencijalni strani investitori, posebno ka-da se radi o iskori{}ewu vodnog potencija-la Crne Gore. Trka za glasovima politi~-kih partija, trka za novcem i afirmacijomnevladinog sektora dovela je do toga da semogu}i pravci razvoja i rje{ewa ne vrednu-ju vi{e prvenstveno ekonomski, tehni~ki,pa ni stru~no ni nau~no, ve} onim {to kaùjavnost i strani eksperti. Taj novi eleme-nat u crnogorskoj stvarnosti je zna~ajnoograni~ewe i moè biti ko~nica realiza-cije ne samo Strategije, ve} i ukupnog raz-voja Crne Gore, istakao je \urovi} nagla-siv{i da je sada, kada je dokumenat kona~nopred wima, obaveza profesionalaca da svo-jim znawem i iskustvom doprinesu da se do-|e do kona~ne verzije ovog izuzetno va`nogakta, odnosno da se Strategija uobli~i nastru~an, nau~an, tehni~ko- tehnolo{ki iekonomski opravdan i prihvatqiv na~in,kako bi donosioci odluka mogli sa sigurno-{}u raspolagati ~iwenicama i Crnu Goruusmjeriti u novi razvojni ciklus.

U~esnike je, zatim, pozdravio i Miodragânovi}, pomo}nik ministra za ekonomskirazvoj, koji je naglasio da Strategija razvo-ja energetike treba da pokaè da je energe-tika pokreta~ki motor odrìvog ekolo{kograzvoja a ne wegova svojevrsna ko~nica. Nato upu}uju i ostala strate{ka dokumenta izoblasti energetike: Strategija energetskeefikasnosti i Strategija razvoja malih hi-droelektrana koje su ve} usvojene od straneVlade, kao i pripremqena studija o procjenipotencijala sunca, vjetra i biomase u CrnojGori, koja }e uskoro biti dostavqena Vladina razmatrawe i usvajawe.

- Od strategije razvoja energetike zavise idruga va`na strate{ka dokumenta, kao {to suProstorni plan Crne Gore i Strategija odr-ìvog razvoja Crne Gore, rekao je ânovi}.

Strategiju, ina~e, pripremaju ekspertislovena~kog instituta IREET i hrvatskog"Hrvoje Poàr", dok je Crnogorska akademi-ja nauka angaòvana kao supervizor.

Direktor IREET-a \ani Bre~evi} je u~e-snicima predstavio tri mogu}a scenarijarazvoja energetike Crne Gore koji }e bitipredloèni Vladi.

Prvi predvi|a gradwu II bloka TE Pqe-vqa, vjetrogeneratora i elektrane na komu-nalni otpad, drugi gradwu HE Komarnica ielektrana na Mora~i, a tre}i je prevo|ewe

U CANU PREDSTAVQEN PREDLOG STRATEGIJE RAZVOJA ENERGETIKE CRNE GORE DO 2025. GODINE

Predloèna tri scenarijarazvoja energetike

Gradwa II bloka TE "Pqevqa", snage 210 megavata, premasvim analizama je za Crnu Goru najbrè rje{ewe deficitael. energije, jer se moè bazirati na postoje}im kopovima,a u prilog tome ide i ~iwenica da je za taj objekat ve} iz-gra|en zna~ajan dio infrastrukture - predlaè se u Nacr-tu strategije razvoja energetike do 2025. godine

Na skupu u CANU istaknuto da se rje{ewe el. energetskograzvoja mora traìti i u okviru hidroenergetskog potenci-jala koji je najve}i ekonomski resurs Crne Gore

Predsjedni{tvo stru~nog skupoau CANU


dijela vode iz Tare u Mora-~u i gradwa HE Ko{tanica,Qutica i Buk Bijela.

On je zatim objasnio dasu glavni projekti razvojaenergetike koji su predvi-|eni u Strategiji obnovapostoje}ih proizvodnihobjekata, izgradwa TE"Pqevqa II", razvoj prenosai distribucije el. energije,snabdijevawe ugqem (Pqe-vqa i Berane), snabdijevaweprirodnim gasom, snabdije-vawe te~nim gorivom, snab-dijevawe toplotnom energi-jom (toplifikacija Pqeva-qa) i kori{}ewe novih ob-novqivih izvora energije(vjetar, sunce i biomasa).Strategija bi se, prema wi-hovoj preporuci, preispiti-vala svake pete godine.

Strategija je mogu}nost upravqawa procesima

D irektor instituta "Hr-voje Poàr" iz Zagreba

Goran Grani} je ovom prili-kom istakao da Strategijarazvoja energetike nijeenergetski nego dru{tveniakt koji treba da defini{emogu}nost upravqawa pro-cesima prema odre|enim ci-qevima koje postavqa drà-va ~iji je ciq da obezbijedida gra|ani imaju urednosnabdijevawe el. energijom.Zato se postavqa pitawe ka-ko organizovati energetiku, kako je uklopitiu evropsku energetiku, jer je ciq da se radi pojednakim pravilima po kojima se radi uEvropskoj Uniji ~ija }e ~lanica sjutra biti iCrna Gora. Ovo je veoma kompleksno pitawejer Crna Gora s jedne strane ima obavezu daslijedi evropske norme, a s druge strane je ne-razvijena i to nije lako uskladiti. Zato je zawu va`no da materijalizuje odluku da je eko-lo{ka dràva i da li to zna~i eliminisawehidroelektrana iz budu}eg razvoja energetikeili }e Crna Gora i}i jo{ radikalnije odEvropske Unije u politici redukcije emisijeCO2, {to iskqu~uje izgradwu termoelektra-na na ugaq.

Grani} tako|e smatra da treba do krajaotvoriti problem cijena el. energije, a para-lelno s tim i pitawe socijalne politike, jerenergija nije socijalna kategorija, ali dràvamora biti sposobna da rje{ava socijalne pro-bleme kojih }e sigurno biti, jer odre|eni brojqudi ne}e mo}i da plati te tro{kove.

- Najva`nije pitawe, prije bilo kakve od-luke o privatizaciji je odnos prema cijenienergije. Niko privatizacijom nije rije{iotaj problem, kaè Grani}, on samo do|e na-knadno. Privatnik }e prvo traìti realnu

cijenu, zatim }e traìti da se pla}a el. ener-gija i iskqu~i}e svakoga ko ne pla}a. Stoganije dobro za bilo koju zemqu ta pitawa otva-rati preko privatizacije, jer sve {to je po-trebno rije{iti, mora rije{iti sama CrnaGora, odnosno wene institucije. Poslije togase moè govoriti o privatizaciji, jer onda suelementi privatizacije, odnosno cijena pri-vatizacije sasvim ne{to drugo. Otvarati sa-da pitawe privatizacije, kada je neure|en si-stem i kada 30 odsto potro{a~a ne pla}a el.energiju bilo bi zlo~in za Crnu Goru, kate-gori~an je direktor zagreba~kog Instituta.

- Energenti, tehnologija i zaposleni ima-ju svoju cijenu, odràvawe ima svoju cijenu, iako je ona mawa od realne, to mora nadoknadi-ti dràva ili }e da trpi odràvawe i kvali-tet sistema, kazao je Grani} i dodao da u ovomtrenutku treba razmi{qati o kvalitetnomrestrukturirawu Elektroprivrede i o mo-gu}nosti da ona postane maksimalno efika-sno i kvalitetno preduze}e.

Grani} je zatim ocijenio da sve analizeukazuju da je izgradwa II bloka Termoelektra-ne u Pqevqima ekonomski najsvrsishodnijerje{ewe jer bi Termoelektrana Pqevqa IIproizvodila baznu energiju koja nedostajeelektroenergetskom sistemu Crne Gore, ali

da bi se objekat gradio, prvo, kako je kazao,treba uraditi detaqnu fizibiliti studiju zapotencijalne investitore.

Vojin \ukanovi} smatra da energetikamoè biti i pokreta~ka snaga ekologije u na-rednom periodu. I u okruèwu i u svijetu serade veliki objekti koji ne ugroàvaju eko-logiju, a kod nas je do sada svako razmi{qaweo izgradwi novog objekta bilo u startu sasje-~eno od strane pojedinih politi~kih partijai nevladinih organizacija. Sada kad smo pre-uzeli odgovornost za svoju energetsku budu}-nost mora se shvatiti da }e ova dràva te{koopstati ako sopstvenom proizvodwom ne budemogla pokriti potrebe za el. energijom. Nesmiju se blokirati novi objekti koje moragraditi Elektroprivreda, a to joj se moèomogu}iti primjenom novog tarifnog siste-ma i to {to prije, smatra \ukanovi}.

- Ako budu}i potencijalni vlasnik Ter-moelektrane, koji je istovremeno i vlasnikKAP- a, bude pla}ao energiju po doma}im aprodavao je po svjetskim cijenama, osta}e namsamo neprirodni pejzaì zbog povr{inskihkopova, uni{tena ìvotna sredina, osu{ene{ume na Qubi{ni. Ekonomski odnosi se pre-pli}u sa ekolo{kim koji tako|e imaju svojuveliku ekonomsku cijenu, a tu su i problemi


U ~estvuju}i u raspravi na skupu uCANU, dr Radomir Milovi}, pred-

sjednik Odbora direktora Elektropri-vrede je, izme|u ostalog, istakao da jekqu~no pitawe - pitawe izbora priori-tetnog objekta el. energije. On se slo-ìo sa hrvatskim i slovena~kim stru~-wacima da je u sada{wim okolnostimato drugi blok Termoelektrane u Pqe-vqima koji bi mogao biti prvi novi iz-vor el. energije u Crnoj Gori. U prilogtome ide ~iwenica da postoje}a ener-getska infrastruktura u TE Pqevqasvojom opremom i objektima moè da za-dovoqi potrebe jo{ jednog bloka snage 210 megava-ta. Izgradwa drugog bloka moè se bazirati na is-pitanim zalihama ugqa u pqevaqskom bazenu, od-nosno na postoje}im i nekim novim kopovima. Onsmatra da je u prilog ovakvog opredjeqewa i{la i~iwenica da se u ponudi inostranih partnera, od-nosno strate{kih investitora koji èle da kupepostoje}i blok na{la i izgradwa drugog bloka a ti-me i ulagawe u rje{avawe veoma izraènih ekolo-{kih problema na postoje}oj infrastrukturi u TEPqevqa o kojima je crnogorska javnost dobro upo-znata.

Ovdje se, prema mi{qewu Milovi}a, otvara jo{jedno pitawe, a to je pitawe prioriteta izgradwehidroelektrane na bazi raspoloìvog hidropo-tencijala. On je podsjetio da sva strate{ka iplanska dokumenta koja su jo{ na snazi, prije sve-ga Program razvoja i izgradwe novih objekata kojije Vlada usvojila 1997. godine i koji je jo{ vaè}i,kaù da je kori{}ewe hidropotencijala priori-

tetno. Nabrojan je ~itav niz hidroelek-trana koje je prema ocjeni najrelevant-nijih stru~waka iz te oblasti, svrsis-hodno graditi, i to prije II bloka Ter-moelektrane. Dekleracija o za{titirijeke Tare dovela je u pitawe kori-{}ewe velikog hidroenergetskog po-tencijala Crne Gore i izbacila u prviplan izgradwu drugog bloka u Pqevqi-ma. Milovi} smatra da je potreban kom-promis izme|u energetike i ekologije,jer je Crnoj Gori neophodna izgradwanovih izvora energije. Rje{ewe se mo-ra traìti u okviru potencijala kojim

raspolaè Crna Gora od oko 11 milijardi kilo-vatsati, odnosno 9 ili 10 milijardi u varijantikori{}ewa prirodnih tokova. Zbog Deklaracije oza{titi Tare ugroèn je i projekat Ko{tanice ko-ji podrazumijeva prevo|ewe dijela voda iz Tare uMora~u, a poskupila je i energija koja bi se dobilaiz hidroelektrana na Mora~i. Dovedeno je, dakleu pitawe kori{}ewe hidropotencijala u Crnoj Go-ri, i zbog toga Strategija razvoja energetike morada predvidi i rje{avawe ovih problema. Veoma jeva`no da se ukqu~e svi relevantni faktori u Cr-noj Gori da bi se donijela definitivna odluka{ta se od hidroenergetskog potencijala moè ko-ristiti i koja se hidroelektrana moè graditi,smatra predsjednik Odbora direktora Elektro-privrede. On je naglasio da kawon Tare treba za-{tititi, ali u okviru raspoloìvog potencijalapostoji prostor i za izgradwu hidroelektrane odoko 250 megavata, koja bi proizvodila barem koli-ko i drugi blok TE Pqevqa.

CRNOJ GORI NEOPHODAN NOVI IZVOR EL. ENERGIJE

Dr Radomir Milolvi}

koncesija u oblasti voda koje su va`na polugaekonomskog razvoja, kazao je on.

Profesor Elektrotehni~kog fakultetaIlija Vujo{evi} kazao je da se u Crnoj Goriblokira razvoj energetike u posqedwih 30 go-dina, jer je veliki otpor u javnosti da se gradenove elektrane, kao da je rije~ o potopu Atlan-tide. Zato on predlaè da se primijeni prin-cip "korak po korak", {to zna~i da se gradeelektrane za koje postoji visoki konsenzus.

- Treba graditi hidroelektrane na Mora~i,eventualno u drugoj fazi prevesti dio vode izTare i izgraditi Ko{tanicu. Ne treba, me|u-tim, iskqu~iti ni hidropotencijal Tare, niBuk Bijelu, jer }e, mo`da, za deceniju ili dvijedo}i generacije koje }e tragati za balansomenergije, ekonomije i ekologije koji je sada uru-{en. Nijesu samo na{e rijeke lijepe i u pjesma-ma opjevane, ve} i druge {irom svijeta na koji-ma su sagra|eni veli~anstveni elektroenerget-ski objekti, kazao je Vujo{evi} zalaù}i se dastrategija ne bude fiksna, nego dokumenat koji}e se po potrebi inovirati.

Hidroenergetski i vodni potencijalrazvojna {ansa Crne Gore

M iqan Vuksanovi}, vode}i projektantUNIDO- a - kao nosioca projekta izrade

Strategije razvoja energetike koja je, premanekim ocjenama, poslije Ustava najva`nijiakt za dràvu, ovaj dokumenat vidi kao sistemkoji omogu}ava da se upravqa ekolo{ki odr-ìvim razvojem Crne Gore. Strate{ke opci-je su, stoga, da je energetski sektor kqu~nimehanizam i nosilac ukupnog razvoja dràve.

- Kori{}ewe hidropotencijala i kori-{}ewe vodnih resursa kao osnovni pokreta~razvoja, upravqawe energetskim procesima,uvo|ewe novih i obnovqivih izvora energije,eliminisawe energetski i ekolo{ki neefi-kasnih potro{a~a i izgradwa sistema za kon-tinuirano pra}ewe, kontrolu i korekcijustrate{kog razvoja energetike Crne Gore jeStrategija razvoja energetike u pet rije~i,kazao je Vuksanovi} koji kqu~ne projekte zapostizawe ovog ciqa vidi u izgradwi hidroe-lektrana na Mora~i, revitalizaciji TE Pqe-vqa, kompleksnoj pripremi realizacije hidroi vodenog potencijala, nacionalnom programuenergetske efikasnosti, izgradwi MHE iuvo|ewu novih i obnovqivih izvora energije,te pro{irivawu i osavremewivawu prenosnei distributivne mreè.

Vuksanovi} je, uz naglasak da je Energetskapolitika Crne Gore definisana sasvim ade-kvatno i da je to bilo odli~no polazi{te zadono{ewe strategije, zakqu~io da nakon usva-jawa ovog dokumenta predstoji izrada akcionogplana koji }e strate{ka opredjeqewa preto~i-ti u konkretne detaqne projekte. Po wemu, tobi trebalo zavr{iti do kraja maja, a nakon to-ga mo`da organizovati odràvawe me|unarod-ne konferencije radi prezentacije ovog plana.

Profesor beogradskog UniverzitetaBranislav \or|evi}, ~ije je izlagawe od ve-}ine u~esnika skupa ocijeweno kao izuzetnozna~ajno, a od pojedinaca i kao obavezna oko-

snica budu}e strategije, je rekao da nema raz-voja Crne Gore bez kori{}ewa hidropoten-cijala i da je pri izradi strategije razvojawenog elektroenergetskog sistema neophod-no da dio koji se odnosi na HE potencijaleobuhvati stvarne velike mogu}nosti CrneGore na tom planu.

- Crna Gora, za razliku od drugih dràva,moè da realizuje izuzetno vrijedne vr{neakumulacione elektrane za kojima vlada pra-va glad. Zato je apsolutno neodrìv odnos uCrnoj Gori da se takve elektrane ne grade, jerje hidroenergetski i vodni potencijal wenaizuzetna razvojna {ansa, kazao je \or|evi}.On smatra da Buk Bijela ne mora ugrozitiekologiju, ve}, naprotiv da akumulacije moguspasiti biolo{ku raznovrsnost u su{nimmjesecima. HE se mogu odli~no uklopiti ~aki u nacionalne parkove i ekolo{ko okruè-we i Crna Gora kao ekolo{ka dràsva u svimsvojim strategijama treba to da koristi. Powemu, u prilog gradwi elektrana ide i efe-

kat "staklene ba{te", ~ija je najgora posqe-dica neravnomjernost u padavinama tokom go-dine, odnosno smjewivawe su{nih i periodapreobilnih padavina.

Radenko Pejovi}, profesor Gra|evin-skog fakulteta Univerziteta Crne Gore,usprotivio se gradwi HE Buk Bijela, izme-|u ostalog zbog neravnopravne podjele ener-gije izme|u dvije dràve prema kojoj CrnaGora dobija svega 33 odsto i to joj ne rje{a-va problem deficita.

On je podrào predlog obra|iva~a studi-je da se prvo gradi drugi blok Termoelektra-ne s tim da se investitor uslovi da ugradi sa-vremene filtere, a zatim i sistem elektranana Mora~i.

- Spreman sam da dokaèm da se vi{e nov-ca moè zaraditi ako se Tara iskoristi zarazvoj turizma i proizvodwu pitke vode koja jenajva`niji resurs za budu}nost, rekao je Pejo-vi}. Zalaù}i se za {to mawe potapawa, on jekazao da ne treba mi sve da iskoristimo i po-topimo, nego da i narednim generacijama osta-vimo da, kako je sa odre|enom dozom ironije

rekao, i oni ne{to potope. - Pri~a o boqitku za stanovnike toga

podru~ja nije se potvrdila kod HE Piva, zatoje su{tinsko pitawe kako upravqati onim{to imamo, kazao je Pejovi}.

Predstavnik Evropske agencije za rekon-strukciju Bil Pemberton je ocijenio da Vladamora imati plan za{tite socijalno ugroènogstanovni{tva, jer ne bi bilo dobro da se mnogonovca potro{i za gradwu elektrana ako qudine mogu da plate struju. On smatra da je va-`nost ovog dokumenta i u tome {to }e ga pa-`qivo prou~avati i potencijalni investito-ri da bi se uvjerili da u Crnoj Gori postoji od-govaraju}i pravni, institucionalni i ekolo-{ki okvir za gradwu elektrana. Investitori-ma to treba jer }e do}i samo ako vide da moguostvariti profit i ako se uvjere da postojeuslovi za funkcionisawe trì{ta.

Na skupu su postavqena i pitawa {ta ra-diti u o~ekivawu izgradwe novog izvora el.energije, kako premostiti taj vi{egodi{wi

period, da li je najbrì i najednostavniji na-~in da se prebrode energetski problemi ra-cionalizacija potro{we i energetska efi-kasnost. U~esnici sastanka u CANU sloì-li su se da Strategija treba da da i odgovorei na ova pitawa.

Preovladalo je mi{qewe da ekolozi ienergeti~ari moraju na}i kompromis, jer usuprotnom ne}e biti mogu}e realizovati sveove velike projekte u energetskom sistemuCrne Gore.

A kao globalni zakqu~ak sa ovog zna~ajnogskupa u CANU mogao bi se izvu}i iz konstata-cija ve}ine u~esnika prema kojima se Crna Go-ra zbog velike uvozne zavisnosti i i {tete kaoposqedice negra|ewa novih izvora el. energi-je, mora osloboditi neodlu~nosti i brzo oda-brati {ta }e prvo graditi, jer ni najboqa stra-tegija ne}e mo}i da se realizuje ako se ne na|ekompromis izme|u energeti~ara i ekologa i neuspostavi me|usobno razumijevawe. Opasno jevoditi paralelnu politiku, jer malim dràva-ma to nije dozvoqeno.

B.M. i @.].



Sa skupa u CANU

J edan od najdragocjenijihresursa Crne Gore koji se

moè iskoristiti za wen ubr-zan razvoj je upravo wen veli-ki HE potencijal. Od oko 9,85TWh bruto hidroenergetskogpotencijala, za 6,1 TWh je do-kazano da spada u tehni~ki is-koristiv potencijal, a procje-wuje se da je najve}i dio i eko-nomski iskoristiv. Na posto-je}im objektima je iskori-{}eno oko 1,7 TWh, ili samooko 28 odsto, a ostali su neis-kori{}eni neki potencijali koji u Evropispadaju u sam vrh po energetsko-ekonomskojvrijednosti, naglasio je prof. dr Branislav\or|evi} detaqno obrazlaù}i svoj stav dasu svi razmatrani HE objekti i sistemi u Cr-noj Gori ve} sada po prosje~nim cijenamaenergije znatno konkurentniji od svih drugihobnovqivih energetskih resursa ~ije se kori-{}ewe forsira na podru~ju Evrope.

On tvrdi da planirane HE u Crnoj Goriimaju izvanredne eneregetsko-ekonomskeperformanse prema kojima se odnos aktueli-zovanih godi{wih vrijednosti (dobit/tro-{kovi) pewe i na preko 1,7, {to ta postro-jewa svrstava u najkvalitetnije hidroelek-trane u Evropi.

- Bilo bi vrlo neodgovorno ukoliko se taizvanredna pogodnost ne iskoristi upravokao "lokomotiva" razvoja Crne Gore, odno-sno, ukoliko se prostori neophodni za wiho-vu realizaciju Prostornim planom ne za-{tite od nenamjenskog kori{}ewa i obez-vre|ivawa. Crna Gora je jedna od rijetkihzemaqa u svijetu koja vi{e od 80 odsto svogel. energetskog konzuma u budu}nosti moèda pokriva iz vlastitih HE izvora. U ve}i-ni slu~ajeva se radi o izuzetno kvalitetnimvr{nim akumulacionim HE, sa godi{wimregulisawem protoka, koji su veoma pogodniza ostvarivawe visokomanevarske operativ-ne rezerve elektroenergetskih sistema i ko-ji nedostaju u ovom dijelu Evrope, zbog ~egaCrna Gora, dugoro~no gledano, moè daostvaruje veoma povoqne uslove za energet-sku razmjenu sa svojim susjedima (isporukamawe vr{ne za vi{e bazne energije), tvrdi\or|evi}.

On smatra da je zastoj u realizaciji HEpostrojewa u Crnoj Gori nastao kao rezul-tat pogre{ne ekolo{ke valorizacije plani-ranih objekata i odsustva dogovora o strate-giji kori{}ewa voda Tare. Studija koja seupravo zavr{ava u CANU o HE potencijali-ma Crne Gore i uslovima za wihovu realiza-ciju (i ~iji }e kqu~ni dio o integralnom si-stemu biti stavqen na raspolagawe obra|i-va~ima Prostornog plana), pokazuje da se od-govaraju}im mjerama za{tite, koje se razma-traju u posebnom dijelu Studije, svi plani-rani objekti mogu vrlo skladno uklopiti uekolo{ko i drugo okruèwe.

- S druge strane, ukoliko se realizuju

planirane akumulacije u slivuDrine, mogu se ostvariti vrlozna~ajna poboq{awa reìma vo-da: smawewe vrhova poplavnih ta-lasa i znatno pove}awe malih vo-da u dowem toku Drine u malovod-nim periodima, {to predstavqapravu platformu za dogovor CrneGore, Srbije i Republike Srpskeo strategiji kori{}ewa voda Ta-re koji bi otvorio mogu}nost dase realizuju neki od najvrednijihenergetskih objekata u Evropi(npr. HE Ko{tanica), koji se ot-

pla}uju za samo nekoliko godina, stvaraju-}i nov~anu akumulaciju za realizaciju cje-lovitog integralnog sistema. Zbog toga vi-soko profitabilne objekte u okviru inte-gralnog sistema, prema mi{qewu profeso-ra \or|evi}a i ne treba prepu{tatistrancima putem koncesija, jer se za takveobjekte po izvanredno povoqnim uslovimamogu dobiti krediti na trì{tu kapitala.

- U pomenutoj studiji detaqnije su razma-trani objekti i sistemi koje bi trebalo obave-zno unijeti u sve strate{ke planske dokumentei Prostorni plan, radi rezervacije prostora.To svakako treba u~initi i za objekte u gor-wem toku rijeke Tare koji poboq{avaju vodnereìme na toj rijeci, ne remete uslove u za-{ti}enom dijelu kawona, nego poboq{avaju iekolo{ka stawa odgovaraju}im upravqawem utoplom dijelu godine i u malovodnim periodi-ma. Studija pokazuje da bi se indeks biolo{keraznovrsnosti, kao jedan od kqu~nih pokazate-qa kvaliteta ekosistema, neosporno pove}aou uslovima realizacije planiranog integral-nog sistema, obja{wava \or|evi} navode}iobjekte i sisteme koji bi se morali razmatra-ti u svim strate{kim planskim dokumentima,jer bi se wihovim izostavqawem u~inila neo-prostiva gre{ka da se ti unikatni prostorigradwom drugih objekata i infrastukturnihsistema trajno obezvrijede.

U slivu Pive treba predvidjeti HE Ko-marnicu, u dispoziciji koja ne ugroàva [av-nik (kota uspora 818 mnm). Za dio sliva uzvod-no od [avnika postoje dvije varijante (Var. 1:HE Po{}ewe i HE Buk - [avnik; Var. 2: HE{avnik i HE Timar) koje se mogu uklopiti uokruèwe, te ih u PPCG treba predvidjetikao opcije. îtav dio toka Pive nizvodno odHE Piva do sastavnice treba predvidjeti zahidroenergetsko kori{}ewe, a i HE Piva }edobiti u vrijednosti ukoliko se pove}a wenainstalisana snaga.

Treba predvidjeti i sistem "Tara - Mora-~a" sa prate}im akumulacijama: "@uti Kr{"sa kotom normalnog uspora 1000 mnm, kompen-zacioni bazen "Bakovi}a klisura" na kotom932 mnm, tunel prema Mora~i i HE Ko{tani-ca, snage ne mawe od 550 MW i sa mogu}no{}ukasnije dogradwe postrojewa "Ko{tanica"wenim pretvarawem u reverzibilnu elektra-nu po {emi sa ~etiri ma{ine u budu}nosti,ako to bude neophodno.

Pored ovoga, u gorwem dijelu toka Taretako|e treba planirati objekte: derivacionaHE Opasanica (kota uspora 1160 mnm, zapre-mina akumulacije 45 mil. m3), HE Trebaqevo,kao derivaciona HE (uspor 903 mnm), HE Qu-tica (uspor 770mnm, korisna zapremina 316mil.m3,snaga 212 MW), kao kqu~ni objekat zaekolo{ko upravqawe vodnim reìmima u za-{ti}enom kawonu koji se u toplom dijelu go-dine uop{te ne koristi energetski, ~ak nijeni u ulozi operativne rezerve sistema, ve} is-kqu~ivo sluì u ekolo{ke svrhe-da regula-cijom vodnih i temperaturnih reìma stvorioptimalne reìme za ekolo{ku i turisti~kuvalorizaciju za{ti}enog kawona. Kota uspo-ra HE Qutica je odabrana da ne ugroàva Ma-nastir Dobrilovina, rezervat Crne Podi iDowa Poqa.

Sqede}e su akumulacione HE na ]ehotini(HE Gradac sa NU=742 mnm i korisnom zapremi-nom od 85 mil. m3, HE Milovci, sa NU = 650 mnmi Vk= 86 mil. m3) i Ibru (akumulaciona HE Ba},sa NU=971 mnm i zapreminom 200 mil. m3).

I Lim je energetski veoma zna~ajna rijeka,koja se moè uspje{no iskoristiti kaskadnimsistemom sa niskim stepenicama sa kanal-skim elektranama, koje najve}im dijelomostaju u major koritu Lima. Akumulacije zaregulisawe protoka smje{taju se u malo zau-zetim bo~nim pritokama. To su objekti: Grqa(Grn~ar) NU=1060 mnm, \uri~ka rijeka (1100mnm), Zlore~ica (880 mnm), [ekularska rije-ka (885 mnm), Treba~ka rijeka (1360 mnm), Be-ranska Bistrica (850 mnm), Kaludarska (1030mnm), Qe{nica (740 mnm), Qubovi|a (750mnm), Bjelopoqska Bistrica (698 mnm). Potoj koncepciji bi se rje{ewe u slivu Limaskladno uklopilo u okruèwe a bilo bi i ve-liki razvojni projekat za ovo podru~je.

Osnovna konfiguracija u obje varijantesistema na Mora~i je ista (postrojewa: An-drijevo, Raslovi}i, Milunovi}i i Zlatica), stim {to se u prvoj varijanti predvi|a kotaNU akumulacije Andrijevo 285 mnm, dok se udrugoj varijanti predvi|a snièwe te kote na250 mnm i hidroelektrane Dubravica(NU=500 mnm), Grqa (335 mnm), Andrijevo(250 mnm), Raslovi}i (155 mnm), Milunovi}i(119 mnm) i Zlatica (81 mnm). Treba obaveznopredvidjeti i objekte na pritokama, date uVodoprivrednoj osnovi Crne Gore. U okviruintegralnog sistema se predvi|a trajna za-{tita Manastira Mora~a, koji je sada ugro-èn na vi{e na~ina.

Po \or|evi}u, nesporazumi sa HE Buk Bi-jela su nastali kao rezultat neadekvatnogprezentirawa ovog najve}eg razvojnog projek-ta, sa izuzetno zna~ajnim socijalnim, pri-vrednim, saobra}ajnim, kulturolo{kim, eko-lo{kim, vodoprivrednim i drugim ciqevima,koji je predstavqen kao samo energetski, bezjasnog prikaza uklapawa u ekolo{ko okruè-we. Objekat se uz odgovaraju}i dispe~ing mo-è uspje{no uklopiti u ekolo{ke i turisti~-ke ciqeve.

B.M.


HE potencijal lokomotiva razvoja Crne Gore

Prof. dr Branislav \or|evi}


U pauzi stru~nog skupa u CA-NU za na{ List, \ani Bre-

~evi}, direktor slovena~kog In-stituta IREET, koji zajedno sazagreba~kim Institutom "HrvojePoàr" priprema Strategijurazvoja energetike Crne Gore do2025. godine, je iznio svoja stano-vi{ta o crnogorskom elektroe-nergetskom sistemu na kojima suutemeqeni osnovni parametriovog va`nog dokumenta. On kaèda je EES Crne Gore mali sistem,a to zna~i da mu se mora posveti-ti puno pa`we, ali, pored toga,veliki problem je i uvozna zavi-snost od oko 30 odsto, s tim {tosve procjene govore da }e se taj procenat pove}a-vati do izgradwe prvog novog izvora el. energije.

- Mi smo u predlogu Strategije predvidjelida to bude drugi blok TE Pqevqa koji bi treba-lo izgraditi do 2011. godine. Tada bi se deficitel. energije u Crnoj Gori, odnosno uvozna zavi-snost smawila na {est odsto, kazao je Bre~evi}.

On je zatim istakao da je drugi veliki pro-blem elektroenergetskog sistema Crne Gore to{to nije postignuta realna cijena el. energije,posebno za doma}instva, {to zna~i da je samaElektroprivreda u velikim problemima.

Mogu}i scenariji razvoja EPCG

I sto tako, problem je i {to EPCG mora dase reorganizuje u skladu sa svim direktiva-

ma i preporukama Evropske Unije, {to se po-sebno odnosi na uspostavqawe liberalizacijeenergetskog trì{ta. U tom kontekstu, kao bu-du}i pravci razvoja Elektroprivrede, u nacrtuStrategije razvoja EPCG do 2025. godine, pred-loèna su tri mogu}a scenarija. Zapravo, uStrategiji je razra|eno 14 scenarija, ali su, pomi{qewu prire|iva~a, ta tri najrealnija.

Bre~evi} obja{wava da prvi scenariopredvi|a izgrdawu TE Pqevqa II do 2011. go-dine, s tim {to bi se svake pete godine od 2010.na daqe gradile vjetroelektrane od 5 megava-ti, te jedna elektrana na komumalni otpad odpribli`no 10 MW.

Drugi scenario koji je, po wegovom mi{qe-wu, isto tako interesantan i mogao bi biti ak-tuelan za EES Crne Gore, predvi|a izgradwuHE Komarnica i sve planirane elektrane naMora~i, a tre}i podrazumijeva i prevo|ewe di-jela voda Tare u Mora~u, odnosno izgradwu HEKo{tanica i sve ono {to je navedeno u prvomscenariju, kaè Bre~evi} naglasiv{i da bi se,ukoliko bi se realizovali prvi i tre}i scena-rio, Crna Gora na{la u veoma povoqnoj situa-ciji, tj umjesto uvoznika postala bi izvoznikzna~ajnih koli~ina el. energije.

- Pitawe je, me|utim, kada bi se mogli rea-lizovati navedeni scenariji. S obzirom da Cr-na Gora ima veliku el. energetsku zavisnost oduvoza, vrlo brzo se mora donijeti odluka o iz-radwi prvog novog izvora el. energije, iako jeto, prema mi{qenu ovog slovena~kog eksperta,veliki problem, kao {to je problem i ekologi-ja i efikasna potro{wa el. energije, kaè on.

Po wegovom mi{qewu Cr-na Gora bi efikasnost potro-{we el. energije mogla rje{a-vati uz pomo} Evrope koja jespremna da finansijski podrìodre|ene kvalitetne programeiz ove oblasti, jer ne}e mo}iistovremeno da gradi noveobjekte i da sprovodi ovu aktiv-nost u efikasnoj potro{wi, pa}e umnogome biti zavisna odevropskih sredstva, kazao jeBre~evi} i dodao:

- îwenica je da pitawerealizacije projekata iz nave-denih scenarija postaje pro-blem koji treba rije{iti. Po

meni, prvo je pitawe uspostavqawa realnih ci-jena el. energije, koje Crna Gora ne moè rije-{iti za jednu, ve} najmawe za tri godine, jerstandard gra|ana ne bi mogao podnijeti pove}a-we cijene el. energije do realne cijene - odjed-nom. Osim toga, treba re}i da }e pove}awe cije-na el. energije imati odre|ene reperkusije i naindustriju, ali i na sve grane privrede, zbog ~e-ga }e biti potrebno napraviti jednu makroeko-nomsku analizu koja treba da pokaè kakve }eposqedice imati pove}awe cijena el. energije,prvo na JDP, a zatim na inflaciju i na samu za-poslenost. To su tri kategorije koje treba ma-kroekonomskim modelima provjeriti da bi sedo{lo do modela i vremenskog perioda za rea-lizovawe pove}awa cijene struje, jer je to va-`no i zbog izgradwe el. energetskih objekata.Ovo ne zna~i da Elektroprivreda mora sve fi-nansirati iz cijene el. energije, smatra na{ sa-govornik, jer se mogu uzeti i krediti od ino-stranih i doma}ih banaka, a dobar instrumenatza gradwu objekata je raspisivawe obveznica zakoje on vjeruje da bi kupio veliki broj gra|ana,~ime bi se dobila zna~ajna sredstva.

- U te objekte bi uloìo svaki gra|anin Cr-ne Gore, pa ~ak i ja iz Slovenije, jer su to objek-ti koji nijesu riskantni, tvrdi Bre~evi} kojinam je, uz obja{wewe da je rije~ o radnoj verzi-ji Strategije koja bi nakon i na osnovu raspra-ve na ovom stru~nom skupu u CANU trebalo dabude zakqu~ena za deset do 15 dana, kazao da semora pohvaliti skup u Akademiji na kojem su ob-ra|iva~i ovog dokumenta dobili puno korisnihinformacija koje }e doprinijeti kvalitetnijojizradi Studije koja }e u kona~noj verziji, bitiprezentovana, a potom kao tzv. zelena kwiga, od-nosno draft verzija data na javnu raspravu. Po-slije javne rasprave dolazi tzv. bijela kwiga,odnosno finanlna verzija koja }e na predlogVlade Crne Gore biti dostavqena Skup{tinina usvajawe.

Korisne informacije sa skupa

O svrnuv{i se na sugestije u~esnika skupa,Bre~evi} nam je kazao da je bilo dosta disku-

sija o hidro izvorima na ra~un predloga u State-giji da je TE Pqevqa II objekat broj jedan.

- Moram kazati da smo mi pa`qivo studira-li sva dokumenta o hidroenergiji i zakqu~ilida se ve} dugo vremena u Crnoj Gori govori o hi-

dro izvorima el. energije, ali da ni{ta nijeura|eno na tom planu. S tim u vezi, ja sam i da-nas ukazao da je za jedan elektroenergetski si-stem kao {to je EES Crne Gore, koji je ralativ-no mali, neophodno imati takvu strukturu pro-izvodnih objekata, koja predstavqa kombinaci-ju termo i hidro izvora, zbog pouzdanosti snab-dijevawa. Jer, ako zakaè hidrologija postaje sezavistan od uvoza, a ako si zavistan od uvoza on-da si rawiv, {to zna~i da EES mora da ima ba-zne el. energetske objekte, a to je termoelektra-na. I zato mi podràvamo izgradwu II blokaTermoelektrane Pqevqa, objasnio je Bre~evi}.

[to se ti~e izgradwe HE Buk Bijela, onsmatra da je rije~ o takvom objektu koji se ne}etako brzo realizovati, s obzirom na probleme,vezano za ekologiju i broj onih koji se protiveizgradwi te HE. Po wegovom sudu bi}e potreb-no odre|eno vrijeme da se do|e do kompromisnogrje{ewa i usagla{avawa energetskih i ekolo-{kih stavova i interesa, posebno {to je rije~ oproblematici koju zajedni~ki treba da rije{edvije, odnosno tri dràve.

HE Peru}ica i Piva - neiscrpno nacionalno blago

N a na{e pitawe {ta misli o privati-zaciji Elektroprivrede, Bre~ev} je

kazao da treba napraviti strategiju priva-tizacije Elektroprivrede Crne Gore i daCrna Gora mora znati {ta se time posti-è. To zna~i da se mora ta~no znati {ta }ese privatizovati i u kojem opsegu.

- Na{e stanovi{te po tom pitawu, kojesmo i napisali u Strategiji, je da Crna Goramora definisati svoje nacionalne interese,ali u svakom slu~aju, jo{ uvijek, u onim djelo-vima za koje se odlu~i da ih privatizuje, Cr-na Gora kao dràva mora imati ve}insko vla-sni{tvo. Elektroprivreda je za mene izuzet-no zna~ajna i ona se nikako ne smije prodati.Kako, uostalom, privatizovati jednu Peru}i-cu koja je, kao i HE Piva, pravo zlato, odno-sno neiscrpno nacionalno blago. Na ovakostanovi{te navodi me i stav Slovenije kojasvoju infrastrukturu, tj. prenosne i distri-butivne mreè ne}e privatizovati- apsolut-no. To je sigurno. {to se ti~e slovena~kihproizvodnih objekata el. energije, oni }e bi-ti privatizovani samo do 26 odsto, pa ako setaj na~in privatizacije pokaè kao dobar in-strumenat, i}i }e se daqe, ali samo do 49 od-sto. Ve}inski vlasnik mora ostati dràva,rekao je Bre~evi} dodaju}i da je u ovom tre-nutku kompletna Elektroprivreda Slovenijeu dràvnom vlasni{tvu.

Na pitawe {ta misli o prodaji TE Pqe-vqa, on je odgovorio da treba imati u vidu ~i-wenicu da budu}i kupac Termoelektrane pre-ma raspisanom tenderu, mora ra~unati na od-re|eni profit. Ako mu Vlada ne bude garanto-vala profit u nekom iznosu, te{ko da }e ulo-ìti svoje pare. Zna~i Vlada budu}em partne-ru mora dati odre|ene garancije da }e ostva-riti dobit, i to je smisao, mada je pravi posaokada su zadovoqne i jedna i druga strana.

B.M. i @.].

\ANI BREÊVI], DIREKTOR IREET - QUBQANA

Najrealnija izgradwa II bloka Termoelektrane

\ani Bre~evi}



T ermoelektrana "Pqevqa" je u januaru pro-izvela 61 milion kilovat sati el. energije,

{to je 55 odsto od plana, jer je, i pored izuzet-no dobre pogonske spremnosti, zbog nedovoqneisporuke ugqa, bila dva puta van pogona - po-~etkom i krajem mjeseca.

Elektrana je posqedwi put obustavila pro-izvodwu 24. januara, zbog povoqne hidrologijei nedostatka ugqa. Poslije sedmodnevnog zasto-ja, ta~nije 1. februara, blok je ukqu~en u si-stem, a na deponiji se nalazilo oko 37 hiqadatona zaliha ugqa. O~ekuje se da }e Elektranado po~etka remonta raditi maksimalnom sna-gom od 200 megavata i dnevno proizvoditi 4,3miliona kWh struje, rekao je direktor SlavkoVuka{inovi}.

Ina~e, prvi ovogodi{wi prekid rada TE(od 30. decembra pro{le do 9. januara ove godi-ne), tako|e je bio posqedica nedostatka ugqa,jer Rudnik usqed objektivnih okolnosti, prijesvega niskih temperatura i guste magle, nije mo-gao da isporu~uje potrebne koli~ine rude, a radje nastavqen iako je na deponiji bilo 33 hiqa-de tona ugqa - nedovoqno za siguran rad bloka uzimskim uslovima. Po{to pqevaqska elektranatro{i oko 5,5 hiqada tona, a dopremawe je bilomawe od dnevne potro{we, zalihe su se brzo to-pile, i kada je na deponiji ostalo samo 13, 5 hi-qada tona, blok je iskqu~en nakon 15 dana rada.

U Termoelektrani }e za dva mjeseca, ta~nijeod prvog aprila, po~eti redovni godi{wi re-mont, koji }e, prema Energetskom bilansu, traja-ti do po~etka avgusta, dakle ~etiri puna mjeseca.

- Aktivnosti na pripremi predstoje}g re-

monta opreme i postrojewa po~ele su, jo{, kra-jem pro{le godine. Ura|eni su detaqni plano-vi svh radova i specifikacije za nabavku re-zervnih djelova i repro materijala. Glavni ra-dovi su planirani na osnovnoj opremi bloka.Naime, osim zahvata na kotlu, predvi|en je ka-pitalni remont turbine, koja je prema normati-vima prema{ila odre|eni broj sati rada, po-slije ~ega se otvara, kao i radi utvr|ivawa iispitivawa stawa opreme, sa ukqu~ewem nekihpoboq{awa koja je, ranije, predloìo proizvo-|a~ opreme, dok je na generatoru predvi|enstandardni obim remontnih radova. Uz to, pla-nirana je i modernzacija sistema za kontrolu iupravqawe koji je prili~no dotrajao, objasnionam je teh. direktor Dobrilo Ga~evi}.

Time se postiè ve}a pouzdanost i ekono-mi~nost rada Elektrane i mogu se obezbijedi-ti pretpostavke pove}awa snage do 225 MW samawim specifi~nim ulagawima po megavatu,odnosno umawila bi se cijena kWh na praguelektrane, {to je u uslovima postoje}eg defi-cita energije veoma zna~ajno. Uostalo, Elek-trana }e, nakon ovog remonta mo}i da radi jo{20 godina, istakao je in`. Ga~evi}. Realizaci-ja ovih planova ne bi trebalo da bude sporna,smatra on, jedino moè biti govora o termi-nima dinamike izvo|ewa radova, zavisno odishoda privatizacije.

Ina~e, da bi Termoelektrana i daqe dobroradila potrebne su joj nove investicije, u prvomredu, za ekolo{ku stabilizaciju objekta i svo-|ewe {tetnih uticaja u normirane okvire, kao ipoboq{awe efikasnosti i sigurnosti rada. U

tom pogledu, treba realizovati projekte vezanoza rekultivaciju deponije {qake i pepela, iz-gradwi nove deponije na drugoj lokaciji ukqu~u-ju}i izradu transportnog sistema, odnosno re-konstrukcju elektrofilterskog postrojewa,gradwu sistema za osumporavawe dimnih gasovai pre~i{}avawe otpadnih voda, kao i iskqu~i-vawe azbestnih materijala iz procesa. U drugojgrupi projekata su. zavr{etak rekonstrukcijekotla, modernizacija turbine, zamjena sistemaupravqawa, rekonstrukcija rashladnog torwa ipove}awe snage na 225 megavata. Za prakti~nurealizaciju pomenutih projekata, potrebno jeoko 40 miliona eura.

B.S.

TERMOELEKTRANA PQEVQA

U januaru dva prekida rada zbog ugqa

D elegacija Vlade Crne Gore, koju je predvo-dio potpredsjednik dr Vujica Lazovi}, bo-

ravila je 24. januara u Pqevqima. U Vladinojdelegaciji bili su ministar ekonomije Brani-mir Gvozdenovi} i ministar poqoprivrede,{umarstva i vodoprivrede Milutin Simovi}, ana sastanku sa rukovodstvom Op{tine posebnapa`wa bila je posve}ena privatizaciji Termo-elektrane i Rudnika ugqa u ovom gradu.

Tom prilikom ocijeweno je da bi uspje{anzavr{etak ovog posla u Pqevqima donio ve-like investicije i koje bi u zna~ajnoj mjeri po-ve}alo dru{tveni proizvod, zapo{qavawe istandard gra|ana. To bi omogu}ilo napredakcijelog regiona i Crne Gore.

U tom smislu, predstavnici Vlade RCGuloì}e zna~ajne aktivnosti da zajedno sa lo-kalnom upravom obezbijedi ekonomski razvoj,jer je privatizacija najboqi na~in da Crna Go-ra do|e do novog elektroenergetskog objekta, aPqevqa bi, kako je rekao Branimir Gvozdeno-vi} postala veliki energetski centar u koji }ese uloìti zna~ajna finansijska sredstva, ~i-me }e se omogu}iti da se na ovom prostoru pro-izvede vi{e od pola ukopne el. energije u Repu-blici. Da bi se ovaj posao realizovao, potreb-no je uloìti preko 300 miliona evra, odnosnojedino privatizaciom se moè "do}i" do novogbloka Termoelektrane, do investicija koje

treba da obezbijede ulagawa po glavi stanovni-ka do 2011. god. od 10 hiqada eura.

Ovom prilikom, ministar Gvozdenovi}koji je, ina~e, i predsjednik Tenderske komisi-je za privatizaciju TE i Rudnika je najavio da}e se pregovori sa ruskom kompanijom En plus,prvorangiranim ponu|a~em za kupovinu ovadva privredna subjekta nastaviti po~etkomfebruara. U me|uvremenu }e biti konstitui-san novi Savjet za privatizaciju i obavqenekonsultacije sa poslovodstvima preduze}a, aradi}e se i na stvarawu uslova za uspjeh priva-tizacionih aktivnosti, odnosno analizirati idruga rje{ewa u slu~aju da proces privatiza-cije ne da o~ekivane rezultate.

Termoelektranu su 24. januara, kada jeona drugi put iskqu~ena sa mreè od po~et-ka ove godine zbog nedostatka ugqa, radi upo-znavawa sa problemima u radu, posjetilipredstavnici Vlade i EPCG. Tom prilikomje odràn zajedni~kom sastanak sa rukovod-

stvom ovog kolektiva. Direktor Slavko Vu-ka{inovi}, je, ukratko informisao prisutneo glavnim problemima u radu bloka, planovi-ma za naredni period, i prezentovao osnovnepodatke o dosada{wim rezultatima rada, saposebnim osvrtom na pro{lu godinu.

Tom prilikom je, kako nam je rekao teh. di-rektor Dobrilo Ga~evi}, konstatovano da jeplan proizvodwe u pro{loj godini ispuwen,mada je, po osnovu raspoloìvosti Elektranemoglo da se proizvede 20 odsto vi{e od plana,da nije bilo nekoliko neplaniranih zastojazbog nedostatka ugqa. Ina~e, proizvodna cije-na kilovatsata, prema preliminarnim tro{ko-vima i cijeni ugqa od 17, 15 E/t. koju je priz-navala EPCG iznosi 37,33 E/mWh, dok bi kodcijene ugqa od 20, 77 E/t, ona bila 41,92 eura pomegavatsatu.

Na sastanku su ~elni qudi Termoelektra-ne, tako|e, prezentovali neke mogu}nosti po-ve}awa wene snage u toku predstoje}e rekon-

PRESTAVNICI VLADE I EPCG U POSJETI PQEVQIMA

Privatizacija TE i Rudnikaugqa - kqu~no pitawe


N a jednoj od posqedwih koordinacijamenaxmenta EPCG u organizaciji

IPA-e, prezentovan je pregled investicio-nog plana EPCG za petogodi{wi period.Prezentaciju su obaqvili Xon Teps, pred-stavnik IPA-e i Boris Bu{kovi}, direk-tor Sektora za korporativno planirawe.

Rije~ je o prvoj verziji ukojoj su dobro sagledane inve-sticione potrebe Elektro-privrede, tako da, orijenta-ciono, do sredine februaramoèmo imati kona~an tekstPlana, rekao je Sr|an Kova-~evi}, izvr{ni direktorEPCG, nakon prezentacije ikomentara direktora funk-cionalnih i organizacionihcjelina, koji su izrazili vi-sok stepen zadovoqstva sa-radwom sa inostranim eks-pertima IPA-e i kvalite-tom ura|enog pregleda.

- Vrijeme je bilo da se na-pravi ovakav dokumenat zbogneophodnosti realizacije uwemu navedenih projekatakao i zbog obezbje|ewa sred-stava za wihovo izvo|ewe, re-kao je Zoran \ukanovi}, di-rektor funkcionalne cjeli-ne Prenos, ocjewuju}i da jeovaj dokumenat do{ao u pravovrijeme. On je pri tom ista-kao dobru saradwu sa eksper-tima IPA-e.

Pozitivne ocjene iznio jei Dragutin Martinovi} uime FC Distribucije: - Na-pravqen je konstruktivanprilaz problematici, a saradwa je bila iz-vanredna, rekao je on dodaju}i da je, {to seti~e te cjeline u kojoj francuski kreditrje{ava dosta problema, plan investicijaura|en ba{ kako treba, jer se ograni~io nastrate{ka pitawa i vrlo je realisti~an,{to zna~i da ga je mogu}e u cjelosti reali-zovati.

Plan }e biti prezentovan i u funkcio-nalnim i u organizacionim cjelinama Dru-{tva, koje bi trebalo da iznesu konkretneprimjedbe, a kojih, kako se o~ekuje, ne}e bitipuno, niti }e zna~ajnije pove}ati navedene

iznose potrebne za realizaciju investicija.Primjedbe }e zapravo biti iskori{}ene zadoradu i preciznije definisawe pojedinihoblasti kao {to su: u~e{}e Elektrogradweu neoperativnim investicijama, proizvodnitro{kovi za investicije u Peru}ici (ugrad-wa osmog agregata, rekonstrukcija agregata

broj 5 i investicije u cjevovod), zatim elek-trifikacija seoskih podru~ja, investicije uDispe~erski centar i sl.

Karakteristi~no je napomenuti da je ve-}i dio investicija planiran u prve dvijegodine ovog perioda zbog ~ega se od straneIPA-e predlaè detaqno razmatrawe ter-mina realizacije investicija kako bi seone ravnomjernije rasporedile tokom peto-godi{weg perioda, kao i odlagawe ili fa-zno planirawe projekata koji nijesu fi-nansirani iz donacija i kredita.

@.].

strukcije i modernizacije dijela opreme ipostrojewa, {to bi bilo od izuzetnog zna~ajau sada{wim uslovima energetskog deficita.U tom smislu, predstavqen je plan investici-onih ulagawa za naredni sredwero~ni periodi data procjena proizvodne cijene struje koja

bi iznosila 37 - 40 E/mWh u godinama sa stan-dardnim obimom remontnih radova, izuzev uovoj i 2012. god. kada bi se kretala oko 46-48E/mWh, zbog ve}ih investicija za rekon-strukciju, modernizaciju i ekolo{ku stabi-lizaciju objekta, kao i duìh zasoja i maweproizvodwe.

U kontekstu navedenih pokazateqe, zna-~aja TE za EPCG i sada{we energetske krizeu regionu, otvorile su se dileme da li je naj-optimalnije rje{ewe prodaje imovine jedinecrnogorske termoelektrane, koja ove godinenavr{ava dvije i po decenije od po~etka eks-ploatacije. B.S.

I stoga dana uPqevqima su

boravili i predstav-nici Odbora direk-tora i menaxmentaEPCG na ~elu sapredsjednikom Odbo-ra dr RadomiromMilovi}em i izvr-{nim direktorom Sr-|anom Kova~evi}em.Tom prilikom, ~lanOdbora direktora Vojin \ukanovi} je po-novio ranije izre~enu konstataciju da je,zbog trenutnog stawa na berzi, koje se dostapromijenilo u odnosu na ono kada je raspi-san tender, privatizacija Termoelektranenepovoqna za dràvu Crnu Goru i EPCG.

"S obzirom da smo mi u Odboru direkto-ra predstavnici dràve, normalno je da za-stupamo wene interese, vode}i ra~una dauporedimo sve tehni~ke i ekonomske para-metre i da vidimo {ta je interes Crne Go-re. To se mora uzeti u obzir i posti}i najop-timalnije rje{ewe koje je u interesu svihgra|ana Crne Gore ", istakao je \ukanovi}.

Osvrnuv{i se na trenutnu situaciju natrì{tu el. energije, on je kazao da trebagraditi hidro i termo blok, ~ime bi CrnaGora, umjesto uvoznika postala izvoznik el.energije. To, po wemu, treba da bude "zama-jac razvoja Crne Gore u narednom periodu".

Elektroprivreda, kako je najavio \uka-novi}, ne}e odustati od izgradwe drugogbloka TE, bez obzira na ishod privatizaci-je i podrà}e svaku inicijativu lokalnezajednice za izgradwu toplifikacije Pqe-vaqa iz TE, nakon ~ega bi cijena grijawabila povoqna, a tako bi se postigli i zna-~ajni ekolo{ki efekti. On smatra da je de-ponija na Maqevcu, u ~iju je sanaciju dostauloèno, stabilna za naredne dvije godine,a ve} se radi i projekat za wenu novu loka-ciju na Borovici, gdje }e, tako|e, biti ispo-{tovani svi ekolo{ki parametri.

V. \UKANOVI]: PRODAJA TE TRENUTNO NEPOVOQNA ZA CRNU GORU

Vojin \ukanovi}

IPA: URA\EN INVESTICIONI PLAN EPCG ZA PETOGODI[WI PERIOD

U pravo vrijeme

Agregati HE Peru}ica: Uskoro i osmi

I zvr{ni direktor Elektroprivre-de Crne Gore Sr|an Kova~evi} i

dekan Elektrotehni~kog fakulteta uPodgorici prof.dr Zdravko Uskokovi}potpisali su 25. januara u Nik{i}u uprisustvu saradnika sporazum o dugo-ro~noj poslovnoj saradwi ta dva kolek-tiva koji podrazumijeva zajedni~ko u~e-{}e na izu~avawu i rje{avawu elektro-energetskih problema i razmjenu isku-stava, znawa i informacija iz oblastielektroenergetike.

Sporazumom se, u stvari, samo produ-bquje dugogodi{wa izuzetno dobra sa-radwa, koja se ostvarivala kroz u~e{}eprofesora Elektrotehni~kog fakulte-ta u radu stru~nih tijela i realizacijimnogih va`nih projekata u EPCG, astru~waci Elektroprivrede }e, kako jenaglasio direktor Kova~evi}, sa zado-voqstvom ubudu}e odgovoriti pozivimasa ETF-a da doprinesu prakti~nom ospo-sobqavawu studenata, unapre|ewu nau~-ne misli i pripremi kadrova, jer se radio dvije institucije koje su upu}ene natrajnu povezanost i me|usobnu saradwu.

Plodna saradwa bi}e nastavqena ikroz rad nacionalnih i me|unarodnihstrukovnih organizacija i kori{}ewe

labaratorijskih, telekomunikacionihi informati~kih tehnologija, istakaoje Kova~evi}.

Napomiwu}i da se saradwa ovog fa-kulteta i Elektroprivrede, koja se mo-è ostvarivati u mnogim oblastima wi-hovog djelovawa i u svim aspektima, odkadrovskih do materijalnih, nikada ni-je prekidala, prof. Uskokovi} je podsje-tio da je EPCG prije vi{e od pet dece-nija prakti~no bila glavni utemeqiva~fakulteta koji je i{kolovao na stotineinèwera, ~ime je odgovorio svojoj mi-siji i opravdao ulagawa.

- Saradwa je posebno zna~ajna sada

kada smo i jedni i drugi u procesu re-formi koje imaju za ciq dostizaweevropskih standarda, zbog ~ega trebaprobleme koji se uo~e u praksi "preni-jeti" na fakultet, a kapacitete ETF-aupotrijebiti na obostranu korist, is-takao je Uskokovi} zahvaliv{i seElektroprivredi na ovoj inicijativikoju su, kako je rekao, sa zadovoqstvomprihvatili.

Prof. dr Ilija Vujo{evi}, rukovo-dilac postdiplomskih studija na Elek-

trotehni~kom fakultetu istakao je da uokviru saradwe ETF- i EPCG treba go-voriti o kqu~nim razvojnim pitawimaova dva kolektiva, zbog ~ega je fakultetpredloìo da se organizuju razni vido-vi stru~nih rasprava na temu razvojapotpisnika sporazuma.

-Tu su, izme|u ostalog, koncepcijskapitawa daqeg razvoja elektroenerget-skog sektora u Crnoj Gori, savremeninau~ni i tehnolo{ki trendovi u elek-trotehnici zna~ajni za Elektroprivre-du, kazao je prof. Vujo{evi} dodaju}i daje fakultet predloìo formirawe za-jedni~kih ekspertskih timova za istra-ìvawe, izradu elaborata i projekata,

revizije i nadzor. Treba da se ukqu~estru~waci iz Elektroprivrede u poje-dine nastavne sadràje, ali se o~ekuje ipomo} tog preduze}a u opremawu fakul-tetskih laboratorija, posebno labora-torije za tehniku visokog napona koja jeve} dugo problem za Elektrotehni~kifakultet. Neophodna je saradwa u kori-{}ewu bibliotetskih i ra~unarskihresursa, saradwa u okviru izdava~ke dje-latnosti, a od Elektroprivrede se o~e-kuje da i daqe stipendira studente ovogfakulteta i usmjerava ih na nove i de-ficitarne inèwerske profile.

Potrebno je, kazao je prof. Vujo{e-vi}, konstituisati nacionalne komite-te i strukovne asocijacije CIGRE, CI-RED, ETRANA, a posebno je i va`no ihitno konstituisawe crnogorskog ko-miteta CIGRE i wegovo u~lawewe u tume|unarodnu organizaciju.

Predsjednik Odbora direktoraElektroprivrede, dr Radomir Milovi}izrazio je zadovoqstvo dosada{wom sa-radwom ova dva kolektiva i naglasio dase u situaciji kada je Crna Gora preuze-la odgovornost za svoj daqi razvoj i ka-da se moramo osloniti na sopstvene sna-ge ova saradwa mora jo{ vi{e razvijatii unapre|ivati u ciqu prosperiteta na-{e dràve.

- Na{a dva kolektiva posebno suzna~ajna za daqi razvoj Crne Gore, zbog~ega je dobro {to smo formirali ovokoordinaciono tijelo, jer namjeravamoda uspostavimo jo{ intenzivniju i ~vr-{}u saradwu. Zbog toga je potpisivawesporazuma lijep doga|aj i to ne samo zana{a dva kolektiva, rekao je Milovi}podsjetiv{i da se ve}ina inèwera ko-ji su na zna~ajnim funkcijama u Elekto-privredi i{kolovala upravo na Elek-trotehni~kom fakultetu, a i odre|enibroj sada{wih studenata zaposli}e se uElektroprivredi, {to potvr|uje pri-rodnu vezu ove dvije institucije i zna-~aj wihove me|usobne saradwe.

B.M.

POTPISAN SPORAZUM O DUGORO^NOJ POSLOVNOJ SARADWI ELEKTROPRIVREDE I ELEKTROTEHNI^KOG FAKULTETA

Unaprije|ena dugogodi{wasaradwa

Prirodna veza EPCG - utemeqiva~a ETF-a i tog fakul-teta koji je {kolovao na stotine elektroinèwera

Predstavnici ETF-a i EPCG: potpisivawe Sporazuma



I ako je turisti~ka sezona to-kom qeta 2006. godine bila

jedna od rekordnih u Budvi, funk-cionisawe EES u metropoli crno-gorskog turizma, posebno u tzv.{picevima, bilo je veoma oteàno,pa ~ak i rizi~no, zbog izuzetno ve-likog optere}ewa distributivnihvodova i postrojewa. To govori daje i te kako neophodno ulagawe urazvoj mreè i postrojewa u jednomod najatraktivnijih krajeva Crnogorskog pri-morja, kako bi se spremno do~ekala narednaturisti~ka sezona, ali i investicioni bumkoji, najvjerovatnije, uskoro predstoji.

O tim i drugim pitawima, vezanim za teku-}e i investiciono odràvawe, kao i rezulta-tima, postignutim na sprovo|ewu programa nasmawewu gubitaka el. energije u ED Budva,razgovarali smo 16. januara sa Tihomirom Ba-novi}em, direktorom, Vojislavom Vukadino-vi}em, tehni~kim direktorom i VekoslavomMani}em, {efom Slu`be za odràvawe.

Kada je u pitawu teku}e i investicionoodràvawe tokom pro{le godine, a posebnoqetwe turisti~ke sezone, koja je bila veomauspje{na, treba re}i da su u ED Budva bili su-o~eni sa izuzetno velikim pove}awem vr{nesnage i preuzete energije, zbog naglog pove}a-wa potro{we. Naime, u ~etiri trafostanice35/10 kV, instalisane snage 48 MVA, kojimatrenutno raspolaù, u toku protekle turi-sti~ke sezone vr{no optere}ewe je dostizalo45,6 MVA, {to je u odnosu na prethodnu godi-nu predstavqalo pove}awe za "nevjerovatnih"6,4 MVA, odnosno 16,3 odsto, pa je pravo ~udoda nije do{lo do raspada lokalnog elektrodi-stributivnog sistema. Ovo je, ujedno, bila iopomena da se mora napraviti temeqna pri-prema za sqede}u turisti~ku sezonu. Izgrad-

wom TS 35/10 kV "Be~i}i" i opti-malnim ulagawem u 10 kV mreùplaniraju odre|eno rastere}eweTS 35/10 kV "Lazi" i "Dubovica",na rok koji bi ih relaksirao pro-blema koji su izvjesni ve} za pargodina. Nivo potra`we za elek-tri~nom snagom i najave ve}ih in-vesticija na uèm gradskom pod-ru~ju (hotel Avala, Poslovno-tu-risti~ki centar, Akva

park, rekonstrukcija turisti~kog na-seqa Slovenska plaà, izgradwa no-vog hotela i drugo) name}e potrebuplanirawa i vrlo brze realizacijeprojekta izgradwe TS 35/10 kV, 2 h 8MVA "Rozino"-budu}eg tre}eg po-strojewa 35/10 kV na uèm gradskompodru~ju.

Za ovu godinu planirane su inve-sticije u visini od 510 hiqada eura, aprioritet su dobili sqede}i objekti:4 TS 10/0,4 kV, dva DV 10 kV, jedan 10kV kablovski vod, i 8 niskonaponskihmreà. Posebno je va`no da se reali-zuje projekat izgradwe nove TS 35/10kV Buqarica, koja bi trebalo da sefinansira iz Francuskog kredita.Trenutna instalisana snaga ove ve}dotrajale TS, stare skoro 40 godina,od 2 h 4 MVA je u toku protekle turi-sti~ke sezone iskori{}ena preko 95odsto. Osim ovog, zbog problema sa 10kV kablovskim vodovima kojim je po-vezana TS "Buqarica" sa uìm grad-skim podru~jem Petrovca neophodnoje do sqede}e turisti~ke sezone poloìtijo{ jedan 10 kV kabal, ~ime bi se rasteretilipostoje}i vodovi i pove}ala pouzdanost napa-jawa i kvalitet isporuke el. energije potro-

{a~ima u ovom dijelu Budvanske rivijere.Na{i sagovornici su ukazali i na pro-

blem odràvawa i funkcionisawa izraubova-nog voznog parka. Tako, na primjer, dok je spe-cijalno vozilo sa hidrauli~nom platformomstaro preko 25 godina, u nedostatku terenskihvozila, glavno vozilo je "jugo".

Zbog atraktivnosti terena, posebno uzmorsku obalu, ~itavo podru~je op{tine Budvaje, kako nam je re~eno, napadnuto gradwom, ~aki seoska podru~ja, pa iako lokalna samoupra-va ulaè zna~ajna sredstva, to ipak nije do-voqno da bi se na pravi na~in i u izgradwi od-govaraju}ih elektro energetskih objekatapratio ogroman investicioni polet u metro-poli crnogorskog turizma.

[to se ti~e akcije na smawewu gubitaka,prethodno je sprovedeno evidentirawe nele-galnih potro{a~a, koje je trajalo do 31 decem-bra pro{le godine. U okviru ove akcije evi-dentirano je 2467 potro{a~a koji su nelegalnoprikqu~eni na distributivnu mreù. Ovi po-tro{a~i su ili pokrenuli postupak legaliza-cije a nijesu zavr{ili, ili uop{te nijesu po-krenuli postupak, ve} su objekte sagaradilivan Detaqnog urbanisti~kog plana, {to je zanekoliko procenata pove}avalo gubitke uElektrodistribuciji. Iz tog razloga EPCG jei pokrenula akciju evidentirawa nelegalnihpotro{a~a, kako bi se naplatili ogromni ne-napla}eni prihodi, odnosno smawili gubici.

U okviru realizacije akcije "Svi tro{i-mo a ko pla}a" u Budvi je u trajawu od dva da-na sprovedena akcija kontrole oko 200 potro-

Vidqivi rezultati akcije Zavr{avaju}i obilazak elektrodistribucija po planiranom rasporedu radi

informisawa o sprovo|ewu Programa za smawewe gubitaka el. energije kojom jesve podre|eno i ~iji rok trajawa nije ograni~en, ovog puta obi{li smo pri-morske elektrodistribucije - Budvu, Kotor i Tivat. Uvjerili smo se da akcijate~e nesmawenim intenzitetom, a rezultat o~igledan: "pad" gubitaka el.energije i u ovim ED i daqe se nastavqa...

Pored sprovo|ewa navedenog programa interesovalo nas je i pitawefunkcionisawa elektroenergetskih mreà i objekata u ovim elektrodistribu-cijama u zimskim uslovima.

Atraktivnost Budvanske rivijere, Kotorskog i Tivatskog zaliva kao magnetprivla~i strane investitore, koji, ne pitaju}i za cijenu, kupuju placeve u ovomdijelu Crnogorskog primorja, ali i u zale|u, za izgradwu turisti~kih kompleksa,{to EPCG i pomenutim ED stvara dodatne probleme u teku}em i investi-cionom odràvawu, posebno u pogledu obezbje|ewa ve}e snage i pove}awu kapacite-ta el. en. postrojewa, za {to treba obezbijediti znatna finansijska sredstva.

E D B U D V A

FC DISTRIBUCIJA

Budva: Ekipa za odràvawe nn mreè na terenu

Tihomir Banovi}


U prva dva mjeseca akcije "Svitro{imo, a ko pla}a?" kod

potro{a~a kotorske distribucijeprijavqeno je 712 nepravilnostii ostalih nedostataka na mjernommjestu, me|u kojima je i 342 neo-vla{}ena prikqu~ewa na elek-troenergetsku mreù. Ve}i dionelegalne potro{we kompletnoje obra|en na terenu, a zapisnicio tome }e se proslijediti FCSnabdijevawe.

O ovim i drugim pitawima vezanim za radED Kotor u pro{loj i u prvom mjesecu ove go-dine, a posebno za razvojnu problematiku, ko-ja je nakon niza "posnih" godina do{la na red,detaqnije nas je 16. januara informisao di-rektor Goran Radovi}.

Po rije~ima na{eg sagovornika, prvi re-zultati pomenute akcije ve} su vidqivi: gubi-ci elektri~ne energije u ED Kotor su u no-vembru 2006. bili mawi za 4 odsto u odnosu naisti period 2005. godine, a u decembru pro{leniì su za 8 procenata nego {to su bili nakraju 2004. godine.

Od po~etka sprovo|ewa programa za sma-wewe gubitaka elektri~ne energije do 16. ja-nuara u ovoj distribuciji, od ukupno planira-nih 400, promijeweno je 134 brojila (~itavkontingent koji je dobijen od EPCG), a u sle-de}oj raspodjeli trebalo bi da dobiju i osta-lih 266 brojila. Istovremeno je ugra|eno ioko 600 kodiranih plombi, od tri hiqade ko-liko je isporu~ila EPCG.

Iako su ~etiri ekipe svakodnevno anaga-òvane na kontroli potro{a~a, to za ovaj po-sao ipak nije dovoqno, pa se nadaju da }e u rad-ni odnos uskoro primiti jo{ pet elektri~arapo oglasu koji je ve} raspisan.Ekipa sastavqena od radnika ED Podgorica iUlciw koju je poslala Radna grupa za smawe-we gubitaka elektri~ne energije EPCG sre-dinom decembra pro{le godine izvr{ila jekontrolu mjernih mjesta kod 100 potro{a~akotorske distribucije. Tom prilikom je kod71 potro{a~a utvr|eno potpuno ispravno sta-we, a kod 29 su prona|ene odre|ene nepravil-nosti na brojilima, od ~ega i ~etiri kra|estruje, za koje su podnesene krivi~ne prijave.

Po{to je jedan od ~etvorice nele-galnih potro{a~a odmah platio{tetu koju je nanio ED, protivostale trojice kod nadle`nog sudaje, u skladu sa zakonom, podneseno{tetni zahtjev.

Nakon duèg vremena uEPCG je puna pa`wa posve}enasnabdijevawu elektri~nom energi-jom Kotora, jedinog ve}eg grada uCrnoj Gori koji nema napajawe pre-

ko 110 kV veze, a oteàvaju}a okolnost je bilai {to je van funcije izvjesno vrijeme bio i re-zervni DV 35 kV iz pravca Cetiwa, koji je kra-jem pro{le godine saniran, {to je rastereti-lo glavni napojni 35 kV vod Tivat - Kotor.

Da je Kotor kona~no do{ao na red priori-teta, govori i suma od 3 miliona E, koju biEPCG trebalo da u narednom periodu uloì urayvoj elektroenergetske mreè u kotorskojop{tini.

- Sve ovo pokazuje da Elektroprivredaima ozbiqnu namjeru da pristupi rje{avawunapajawa Kotora, {to }e nadoknaditi eviden-tan zaostatak od 15 godina, kaè Radovi}, ko-ji nam je, informi{u}i nas o novim elektro-energetskim objektima, rekao da je u razvoj-nim planovima Elektroprenosa za ovu godinuprioritet dobila izgradwa DV 110 kV Tivat -Kotor (4,8 km), ~iji je projekat ve} revidovan,a dobijeno je i rje{ewe o lokaciji. Krajempro{le godine ura|en je ekspropriacioni

elaborat, da bi 16. januara EPCG formiralakomisiju za eksproprijaciju zemqi{ta za 26stubnih mjesta. Gradona~elnik Kotora Maja]atovi} je obe}ala da }e lokalna samouprava,ba{ zbog va`nosti ovog elektroenergetskogobjekta, besplatno ustupiti zemqi{te koje jeweno vlasni{tvo za ugradwu 9 stubova. Uko-liko sve bude i{lo kako je planirano, ovajDV, ~iju }e izgradwu koja }e najvjerovatnijetrajati 6 mjeseci finansirati EPCG, treba-lo bi da se zavr{i do po~etka naredne zime.Do izgradwe novog postrojewa 110/35 kV u[kaqarima, gdje je za navedene potrebe, poredTS 35/10 kV, ve} kupqeno 600 m2 zemqi{ta,pomenuti DV }e raditi na 35 kV naponu. Me-|utim, TS 110/35 kV u Kotoru EPCG ne}e mo-}i da realizuje sopstvenim sredstvima ve} uzpomo} kredita.

Sredstvima EPCG }e se finansirati na-bavka i polagawe 12 km dugog 20 kV kabla odMua, preko Pr~awa do Stoliva, a investici-ja od 1 milion E bi trebalo, kako je planira-no, da se realizuje do po~etka qetwe turi-sti~ke sezone. Ina~e, kako nam je objasniona{ sagovornik, ugradwom ovog podzemnog 20kV kabla, koji }e zamijeniti dva 10 kV kablapoloèna odmah nakon zemqotresa 1979. go-dine, ~ije je stawe veoma lo{e, u znatnoj mje-ri }e se popraviti napajawe tamo{wih po-tro{a~a, posebno qeti kada su i najvi{i"{picevi" potro{we elektri~ne energije.U tu svrhu je i formirana komisija za izbornajpovoqnije trase gdje bi se poloìo ovajpodzemni visokonaponski vod.

Uz pomo} donacije norve{ke Vlade od 645hiqada E tokom ove godine trebalo bi da seizgrade tri rasklopna postrojewa (dva od 2 x 1MVA, a jedno od 2 x 630 kVA) u gradskim nase-qima Taba~ina - kod "Jugopetrol"-a i Dobro-ta - Plagenti, kao i na Peluzici (izme|u[kaqara i Mua). Wihovim povezivawem, pre-ko 10 kV kabla, sa TS 35/10 kV u [kaqarima iDobroti dobi}e se novi 10 kV prsten, ~ime }ese i te kako poboq{ati napajawe potro{a~a ugradskom jezgru Kotora.

Dio kredita koji je EPCG dobila odfrancuske vlade uloì}e se i u ED Kotor zaizgradwu {est TS 630 kVA i jednog postroje-wa 400 kVA.

I.Z.

E D K O T O R

FC DISTRIBUCIJA{a~a od strane 13 dvo~lanih ekipa iz EPCG.Otkrivene su dvije kra|e struje i mawi brojneplombiranih brojila, ali nije bilo drugihve}ih nepravilnosti.

Ina~e, u kontroli potro{a~a ove distri-bucije, koja je svakodnevna, u~estvuju najvi{epo ~etiri ekipe. Ovakva akcija je neophodnada bi se smawili gubici i mjerna mjesta dove-la u ispravno stawe.

Rezultat dosada{wih aktivnosti na tomplanu je da su u decembru 2006. godine, gubiciu budvanskoj distribuciji smaweni za 8 odstou odnosu na isti mjesec 2005. godine.

[to se ti~e godi{weg plana, iako je Rad-na grupa za smawewe gubitaka za 2006. projek-

tovala maksimalno prihvatqivih 20 odsto, uED Budva je u pro{loj godini ostvareno 19,09odsto. Da bi u 2007. godini gubici i{li ispodovog procenta, neophodno je obezbijediti i za-mijeniti oko 1500 brojila, jer su postoje}a ni-{ka brojila iz 1994, 1995 i 1996. godina nepre-cizna i neta~na.

Kod vi{e od polovine od 193 potro{a~a,koliko se u prvom dijelu akcije dobrovoqnoprijavilo, radilo se o neispravnom brojilu.Ve} su zamijewena 53 brojila, a prema dina-mici isporuke novih brojila iz FC Distri-bucija, kontinuirano se vr{i zamjena i pre-ostalih neispravnih mjernih ure|aja kod po-tro{a~a. B.M.

Z ahvaquju}i redovnoj kontrolipotro{a~a koja je praktikova-

na i prije po~etka akcije "Svi tro-{imo, a ko pla}a?" gubici el. ener-gije u mreì sa kojom raspolaè EDTivat su najmawi u EPCG.

S tim u vezi razgovarali smo 17.januara, kada smo posjetili ovu ED,sa mr Velimirom Strugarom, teh-ni~kim direktorom, koji nas je de-taqnije informisao i o pitawimavezanim za teku}e i investicionoodràvawe. Na{ sagovornik je bio i Mato Br-guqan, in`. za studije i razvoj, a pri kraju raz-govora prikqu~io nam se i direktor Miodrag

Mili}, koji je potvrdio informaci-je dobijene od wegovih najbliìh sa-radnika.

- I pored toga {to rukovodstvoi radnici ED Tivat krajwe revnosnopristupaju kontroli potro{a~a usvom konzumu, mi smo pomenutu akci-ju i sve napore Radne grupe za smawe-we gubitaka el. energije od wenogosnivawa pozdravili i doìvjelikao signal da se u EPCG ovom pro-blemu sa najodgovornijeg mjesta pri-

stupa onako kako se to ovdje i do sada radilo. Utom smislu Radnu grupu za gubitke ne doìvqa-vamo kao nalogodavca i supspicienta, ve} kao

E D T I V A T

Goran Radovi}

Velimir Strugar

korisnog partnera u okviru zajedni~ke ku}e ko-ji treba da pomogne da rezultati na smawewugubitaka budu jo{ boqi, naglasio je Strugar.

U tom smislu ED Tivat je podràla navede-ne aktivnosti i kroz u~e{}e wenih radnika ko-ji vr{e kontrolu potro{a~a, koju je, ina~e, udecembru pro{le godine, koordinisala ovaradna grupa u primorskim op{tinama, Cetiwu,Nik{i}u i Podgorici.

EE bilansom za 2007. ED Tivat je obavezana

na ispuwewe plana gubitaka el. energije u svomkonzumu od 13,5 odsto na godi{wem nivou. PoStrugaru, to ipak ne}e biti tako lak zadatak, sobzirom da je po jedinici povr{ine puno mawafrekvencija potencijalnih kra|a struje nego udrugim ED. Ipak, zbog nepravilnosti na mjernimmjestima koje doprinose pove}awu gubitaka, ulo-ì}e se maksimalni napori i angaòvati stru~-ni i materijalne resursi da se plan koji je zacr-tan i ostvari, kaè Strugar. Po wegovim rije~i-ma, jedan od uzroka gubitaka je relativno velikakoli~ina brojila starih vi{e od 30 godina, kojase definitivno moraju zamijeniti, bez obzira narok u kojem su ba`darena. Zbog toga {to, u poje-dinim slu~ajevima, ovjera brojila plombom nad-le`ne institucije za metrologiju nije i garanci-ja da je brojilo ispravno, upu}ena je primjedbaFC Distribucija. S obzirom na cijenu savreme-nog brojila za doma}instva, vrlo bitan faktorkoji moè doprinijeti smawewu gubitaka je in-tenzivna zamjena svih starih i neispravnih bro-jila. Zatos napore koje ulaè Radna grupa za sma-wewe gubitaka ulaè na obezbje|ewe intervent-ne nabavke novih brojila treba pozdraviti. Ve-liki dio radnog vremena u ED Tivat se odvaja ina sprovo|ewu naloga o prepode{avawu uklop-nih satova na novi tarifni sistem.

U okviru aktivnosti na pra}ewu i smawe-wu gubitaka u ED Tivat se vodi ra~una o stawugubitaka na svakom mjernom mjestu. Uvaàvaju-}i naslije|enu praksu i nove ra~unarske tehno-logije, kaè Strugar, novo rukovodstvo ove EDje prije nekoliko godina uvelo GIS sa imple-mentacijom Programa MAP INFO. Na realnojgeografskoj osnovi (digitalna geodetska pod-loga) uneseni su svi potro{a~i i kompletnamreà ED Tivat, sa svim podacima mreè, {toolak{ava svakodnevne poslove na izdavawu el.energetske saglasnosti, planirawu i razvoju

mreè, kontroli i iskqu~ewu potro{a~a, sma-wewu gubitaka i sl.

Kako nam je objasnio Mato Brguqan, koji jeve} dvije i po godine angaòvan na primjeni ovogprograma, trenutno se, pored uno{ewa u ra~unarsvih energetskih podataka, od TS-a do VN i NNvodova, radi na wegovom dopuwavawu, kao i na se-lektovawu potro{a~a po NN izvodima i TS-ma.Ovo je zna~ajno zbog pra}ewa gubitaka ne samo potrafo reonima, nego i po izvodima.

- Za potrebe smawewa gubitaka u distribu-tivnoj mreì treba, prije svega, nabaviti ve}ukoli~inu brojila i tipskih razvodnih ormana,po ugledu na ormane primijewene u Pilot pro-jektu u pet ED u Crnoj Gori. U prvom redu stoga{to se u ED Tivat u postupku izdavawa el. ener-getske saglasnosti za nove potro{a~e insistirana dislocirawu mjernog mjesta van mjerno pri-kqu~nog mjesta, a jedini pouzdani na~in spre~a-vawa kra|e struje je izmje{tawe mjernog mjestaiz objekta potro{we, obja{wava Strugar.

Pored navedenih aktivnosti radnici ove EDizvr{avaju i naloge Snabdijevawa na iskqu~ewupotro{a~a zbog nepla}enih dugova za utro{enuel. energiju, {to u znatnoj mjeri optere}uje wi-hovo radno vrijeme. Sve ove poslove obavqa 12-~lana ekipa na ~elu sa {efom Odjeqewa za mje-rewe iza{titu, u kojoj nema i {efa Odjeqewa zaiskqu~ewe, ~ije radno mjesto jo{ nije popuweno.Pored direktora i tehni~kog direktora na ovomzadatku je intenzivno angaòvan i Mato Brgu-qan, a po potrebi i {efovi i radnici ostalihodjeqewa. U postupku pravnog procesuirawa za-pisnika o kontroli mjernih mjesta bitnu uloguima Jelena Dubqevi}, dipl. pravnik, koja je kaopripravnik u ED Tivat, u kojoj ina~e nema dipl.pravnika u stalnom radnom odnosu, u punom kapa-citetu preuzela te poslove.

Po Strugarevoj ocjeni, stawe mreè EDTivat, koja se u skladu s koncepcijom koja seduì niz godina razvija na osnovu stalnog pra-}ewa konzuma i prira{taja optere}ewa, je so-lidno. Ipak, pogotovo na visokom naponu, imamjesta gdje je neophodno ulagati u nove kapaci-tete. Intenzivna gradwa i atraktivnost pro-stora u Tivatskom zalivu name}e potrebu do-no{ewa opravdanih planova razvoja el. mre-è, pa se u tom smislu ~ine ozbiqni napori,ali je oteàvaju}a okolnost nedostatak odgo-

varaju}ih planskih dokumenata lokalne samo-uprave. Evidentna je i potreba izgradwe DV 10kV iz TS 35/10 kV "Pr`no" koji bi preuzeodio konzuma dva kablovska DV 10 kV i poten-cijalnu novu potro{wu u narednom periodu.Ovdje se u prvom redu misli na nove turisti~-ke kapacitete u Krtolama i Kra{i}ima. Po-red toga, planirana intenzivna gradwa u reonuTurkove glavice (centar grada) i nova namjenaRemontnog zavoda znatno }e promijeniti ener-getsku snagu TS 35/10 kV "Tivat". U tom prav-cu ova ED i o~ekuje nove investicije.

Ipak, zapo~eta je izgradwa nove TS 400kVA u Gradio{nici sa pripadaju}om NN mre-òm, radi poboq{awa naponskih prilika uovom nasequ. Planirana je i izgradwa TS"Marina - Lu~ica" koja treba da alimentirapotro{wu 400 gradskih potro{a~a. Tako|e jeu planu i rekonstrukcija, koja podrazumijevapove}awe snage, u TS-ma 10/0,4 kV "Dowa La-stva" i "Dumidran", kao i izgradwa nove TS10/0,4 kV "Brda". Zacrtana je i izgradwa DV10 kV Podkuk - Maìna Nova, kao i Kra{i}i- Sokobawa, Pr`no - Go{i}i i Kra{i}i 2/1 -Gorwi Kra{i}i, sa izolovanim uètom BLL,na ~iju su primjenu i eksploataciona isku-stva u ovoj ED posebno ponosni. Naime, uè{vedskog proizvo|a~a "Amo Craft" je idealnoza upotrebu na terenima kao {to je konzumED Tivat zbog punog izolacionog nivoa i{to elimini{e veliki broj kvarova, ~ime seu znatnoj mjeri popravqa nivo pouzdanostiel. energije u distributivnom konzumu.

I.Z.

FC DISTRIBUCIJA

Na osnovu ~lana 16. stav 2. Kolektivnogugovora Elektroprivrede Crne Gore A.D.Nik{i}, Funkcionalna cjelina "Proiz-vodwa" r a s p i s u j e

INTERNI OGLASza popunu upra`wenog

radnog mjesta u DirekcijiFC "Proizvodwa"

Slu`ba za ekonomsko finansijske poslovei kontrolu

Radno mjesto:

1. Glavni ra~unovo|a - 1 izvr{ilac

Uslovi:- VII stepen stru~nosti- Ekonomski fakultet - - 1 godina radnog iskustva

Vrijeme rada: Rad na neodre|eno vrijemeMjesto rada: Nik{i}

Rok za prijavqivawe na oglas je 8 dana oddana objavqivawa u Listu Elektroprivre-de Crne Gore A.D. Nik{i}.

Prijave slati na adresu: ElektroprivredaCrne Gore A.D. Nik{i} - Funkcionalnacjelina "Proizvodwa". Ulica Vuka Kara-xi}a br. 2.Kontakt telefon: 083/ 204 - 117

Upravna zgrada ED Tivat



O postignutim rezultatima u naplati po-traìvawa za utro{enu el. energiju od

potro{a~a budvanskog konzuma u pro{loj go-dini i drugim pitawima vezanim za svakodnev-ni rad ovog nevelikog kolektiva razgova-rali smo 17. januara sa {efom Snabdije-vawa Budva êdomirom Pravilovi}em.

Jo{ od konstituisawa ove organizaci-one jedinice prije ne{to vi{e od godinudana najvi{e pa`we je posve}ivano napla-ti elektri~ne energije i kontaktirawu sapotro{a~ima. Tako je ukupan procenat na-plate kod potro{a~a iz kategorije "osta-la potro{wa" na dan 16. januar iznosio90, a kod doma}instava 88 odsto, s tim {to}e ovi procenti do kraja mjeseca biti ve-}i. Naime, kako nam je rekao Pravilovi},od fakturisanih 32 miliona 480 hiqadaeura potro{a~ima "ostale potro{we", napla-}eno je 28 miliona 711 hiqada eura, a od potro-{a~a koji spadaju u kategoriju "doma}instva",od 9 miliona 966 hiqada napla}eno je 8 milio-na 680 hiqada eura. Procenat naplate zna~ajnoje umawen uno{ewem nelegalnih potro{a~akoji do sada nijesu pla}ali el. energiju u bazupodataka budvanskog Snabdijevawa, u koju je dokraja pro{le godine une{eno oko dvije hiqadeovih potro{a~a, i to 1827 potro{a~a doma}in-stava i 120 potro{a~a ostale potro{we.

Od wih je napla}eno ne{to vi{e od 50 od-sto ukupnog duga, kaè Pravilovi} dodaju}i daje istovremeno u bazu podataka od proqetosunijeto i 500 novih potro{a~a koji su imalielektroenergetsku saglasnost za prikqu~ewena elektro mreù, odnosno od formiranaj F.C.Snabdijevawe konzum je uve}an za oko hiqadunovih potro{a~a.

Ovom kolektivu problem je predstavqaloto {to je akcija evidentirawa nelegalnih po-tro{a~a sprovedena od jula do septembra pro-{le godine, a s obzirom da je rije~ o sezonskimpotro{a~ima koji na budvanskoj rivijeri bo-rave i posluju samo tokom qeta, bilo je prak-ti~no nemogu}e naplatiti sva dugovawa nakonzavr{etka sezone, zbog ~ega se mora biti zado-

voqno naplatom polovine duga. - Prema informacijama iz budvanske Elek-

trodistribucije, pripremqeno je jo{ 460 za-htjeva za legalizaciju mjernih mjesta, tako da

moèmo re}i da je baza podataka SnabdijevawaBudva za ne{to vi{e od godinu dana uve}ana zaoko ~etiri hiqade potro{a~a, pa su i mjese~nefakture duplo ve}e. Iz ovog proizilazi da ima-mo razloga da budemo zadovoqni ostvarenom na-platom, kaè Pravilovi} dodaju}i da ih je toipak onemogu}ilo da ostvare postavqeni ciq -da u januaru 2007. godine dugovawa prema Snab-

dijevawu budu u okviru jedne mjese~ne fakture iu kategoriji doma}instva i u kategoriji ostalapotro{wa (izuzev buxetskih ustanova i predu-ze}a pod ste~ajem). Zato }e taj ciq "prenijeti"u ovu godinu, odnosno sve aktivnosti bi}e usmje-rene na naplatu i smawewe potraìvawa.

Shodno tome, u ovoj organizacionoj jedi-nici u toku je akcija iskqu~ewa sa mreè ne-redovnih plati{a, jer je to najboqi na~in dase natjeraju da izmire svoje obaveze premaSnabdijevawu. Naime, mjese~no se proslijediDistribuciji oko 150 do 200 naloga za iskqu-~ewe u obje kategorije potro{we, a istovre-meno se vr{i i sudsko utuèwe i ve} je utuè-no oko 150 potro{a~a, jer je prioritet napla-ta koja je, ina~e, u Budvi uglavnom virmanska.Ke{om se naplati oko 98 odsto potraìvawa,a kompenzacije su svedene na minimum, odno-sno kompenzuje se samo ono {to je u interesuElektroprivrede.

U ciqu postizawa {to boqih rezultata unaplati, potro{a~ima je tako|e omogu}eno dapotpi{u protokol o izmirewu duga, ~ime imse odobrava pla}awe u vi{e rata, zavisno odvisine duga, s tim {to moraju da odmah uplateod 30 do 50 odsto. Potro{a~i koji su voqni dana ovaj na~in rije{e svoja dugovawa premaEPCG, moraju ispuwavati dogovorenu dina-miku, jer u suprotnom protiv wih se preduzi-maju zakonom predvi|ene mjere.

Ova organizaciona jedinica smje{tena jeu prizemqu poslovne zgrade ED Budva i, kakosmo se i sami uvjerili, nemaju adekvatne uslo-ve za rad, jer im nedostaje kancelarijski pro-stor. O~ekuju, me|utim, da }e uskoro dobitijo{ jednu kancelariju i tako rije{iti ovajproblem. Nabavkom nekoliko novih ra~unara,donekle su poboq{ani uslovi rada u ovom ko-lektivu, ali je upu}en zahtjev za jo{ dva ra~u-nara. Najve}i problem su, ipak, {tampa~i ko-ji su u jako lo{em stawu, i wihova nabavka se"provla~i" iz mjeseca u mjesec.

B.M.

Sve podre|eno naplatiZatvaraju}i krug informacija u nekoliko brojeva Lista EPCG o aktivnos-

tima svih op{tinskih jedinica FC Snabdijevawe, na po~etku ove godine obi{lismo djelove ove funkcionalne cjeline u Budvi, Kotoru i Tivtu.

Utisak je da su u pomenutim organizacionim jedinicama zabiqeèni pozi-tivni efekti u naplati potraìvawa za utro{enu el. energiju, {to je rezul-tat wihovog napora i uloènog truda da se poboq{a finansijska situacijakompanije, ali i neposrednog kontaktirawa sa potro{a~ima i potpisivawaprotokola o principu i izmirewu duga.

Va`na karika u lancu me|usobnih obaveza, kako nam je re~eno, svakako je razm-jena informacija izme|u FC i OC, posebno izme|u Snabdijevawa i ED na poslovi-ma blagovremenog i ta~nog o~itavawa utro{ka el. energije, iskqu~ewapotro{a~a, {to je sve u funkciji pove}awa naplate potraìvawa.

FC SNABDIJEVAWE

SNABDIJEVAWE BUDVA

S nabdijevawe Kotor, formi-rano kao i ostale organiza-

cione jedinice FC Snabdijeva-we Nik{i} u ciqu {to boqe na-plate ra~una za utro{enu elek-tri~nu energiju u ovom dijeluBoke, tokom pro{le 2006. godineostvarilo je uglavnom zadovoqa-vaju}e planske rezultate.

U svjetlu ove ~iwenice tekaoje 16. janauara, prilikom posjeteovom nevelikom kolektivu od{est zaposlenih, na{ razgovor sa DraganomOgwenovi}em, {efom Snabdijevawa Kotor.

Upoznaju}i nas sa rezultatima postignu-tim u naplati od kada je ova organizaciona

jedinica Snabdijevawa preuzelanavedeni posao od Elektrodi-stribucije, on nas je na po~etkurazgovora informisao o potra-ìvawima.

Na primjer, od ukupnog dugakotorskih potro{a~a elektri~-ne energije koji iznosi blizu 5miliona E na kategoriju ostalapotro{wa otpada 3 miliona a nadoma}instva skoro 2 miliona E.

Me|utim, u zoni zastarijeva-wa ve} se nalazi, kod doma}instava, 907 hi-qada E, a kod ostale potro{we 707 hiqada E.

- Zastarjela potraìvawa su na{a stvar-nost i ogroman teret za ovu radnu jedinicu,

SNABDIJEVAWE KOTOR

Dragan Ogwenovi}

Upravna zgrada Snabdijevawa Budva


FC SNABDIJEVAWE

K akvi su re-zultati na-

plate potraì-vawa za utro{e-nu elektri~nuenergiju u ti-vatskoj op{ti-ni u pro{loj,2006. godini, sakojim se proble-mima (poredosnovnog - na-plate), prostornim, ali i u vezi saopremom, susre}e peto~lana organiza-ciona jedinica Snabdijevawa u Tivtu,osnovana u avgustu 2005, informisaonas je, sredinom januara, diplomiranielektroinèwer Goran Kankara{,{ef Snabdijevawa Tivat.

Po wegovim rije~ima, u drugoj polo-vini pro{le, ali i u prvom mjesecu ovegodine, i pored upornog nastojawa da senaplata ra~una za potro{enu elektri~-nu energiju ostvari u {to ve}em obimu,iskqu~ewa du`nika u Tivtu se veoma te-{ko sprovode, {to se direktno odraà-va na ukupan procenat naplate, pogotovood kada je ovda{wa distribucija inten-zivirala poslove oko kontrole potro-{a~a u sklopu akcije "Svi tro{imo, ako pla}a?".

Naplata kod doma}instava u pro{lojgodini se, kako je rekao in`. Kankara{,kretala o~ekivanim tempom, kao i rani-jih godina, od 90 do 95 odsto, a kod ostalepotro{we, ako se izuzmu buxetske usta-nove, preko 100 odsto.

Svi ugovori sa potro{a~ima o dina-mici pla}awa dugova, koji su sklopqeniu 2006. godini, su ispo{tovani, {to se iodrazilo na tako dobar procenat ostalepotro{we.

Iako je dijelom zastarjela, oprema ko-jom raspolaè organizaciona jedinicaSnabdijevawa u Tivtu ipak dobro radi,ali problem sve vi{e predstavqaju neu-slovne prostorije koje se nalaze u po-slovnoj zgradi tivatske distribucije. Sobzirom da se ve} planira wihovo pro-{irewe i renovirawe, u ovom nevelikomkolektivu se, kako je istakao Kankara{,nadaju da }e im se ve} u toku ove godineomogu}iti boqi uslovi rada.

Po ocjeni na{eg sagovornika, sarad-wa sa Elektrodistribucijom Tivat je nazavidnom nivou, mada se, kao i u svakomposlu, javqaju odre|ene nedoumice, kojese brzo prevazilaze. I.Z.

od ~ijeg rje{avawa u dobroj mjeri zavisi iprocenat naplate, kaè Ogwenovi}.

Najve}i du`nici iz kategorije ostalapotro{wa su: OJP "Vodovod i kanalizacija"Kotor, od koga se potraùje oko 482 hiqadeE. U toku je aktivnost da se cjelokupni dugnaplati do kraja ove godine.

Fabrika "Bokeqka" Kotor, koja se ve}nalazi na tenderu za prodaju, ~iji su ve}in-ski vlasnici fondovi, duguje skoro 212 hiqa-da E, od ~ega je iznos od 57 hiqada E prija-vqen u ste~ajnu masu.

Sa Jugoceanijom vode se pregovori okorje{avawa djelimi~ne realizacije ukupnogduga od skoro 72 hiqade E.

U saradwi sa poslovodstvom mati~ne FCSnabdijevawe Nik{i} nadle`nom sudu do-stavqena je dokumentacija za utuèwe dijelapotro{a~a iz kategorije doma}instva za uku-pan dug od 70 hiqada E, kao i za dio ostalepotro{we za potraìvawa koja iznose 600hiqada E.

Iako je sa potro{a~ima sklopqen znatanbroj protokola o priznavawu i izmirewu du-ga, jedan dio wih, po Ogwenovi}u, ipak ne is-puwava dogovorene obaveze, pa su stoga i pri-premqeni spiskovi za iskqu~ewe sa elektromreè takvih du`nika.

Me|utim, nalozi za iskqu~ewe du`nikanijesu, od strane ED, tokom sprovo|ewa ak-cije "Svi tro{imo, a ko pla}a?" u cjelostiizvr{avani zbog usmjeravawa wenih radni-ka na poslove smawewa gubitaka elektri~neenergije.

I pored toga, dio potro{a~a je zahvaqu-ju}i pomenutoj akciji priqe`nije pla}aosvoje ra~une za struju ili je potpisao proto-kol o pla}awu, {to se najboqe ogleda kroz

priliv ìralnog novca.- Formirawem posebnih ekipa za iskqu-

~ewe du`nika od strane EPCG znatno }e sepove}ati procenat naplate, {to }e pomo}i uefikasnijem rje{avawu problema na terenu,kaè Ogwenovi}.

U toku je priprema za tehni~ki prijemzavr{nih radova na rekonstrukciji i sana-ciji poslovnih prostorija kotorskog Snab-dijevawa, gdje }e uskoro preseliti, {to }eovoj organizacionoj jedinici sa novom opre-mom omogu}iti kvalitetnije uslove rada.

- Popuwavawem upra`wenih radnih mje-sta predvi|enih novom sistematizacijomradnih mjesta u EPCG problem radne snage uSnabdijevawu Kotor trajno bi se rije{io,{to bi se odrazilo na kvalitetniji rad svihuposlenih, smatra Ogwenovi}.

Na{ sagovornik, po kome je razmjena in-formacija izme|u funkcionalnih i organiza-cionih cjelina EPCG va`na karika u lancume|usobnih obaveza, posebno isti~e dobru sa-radwu sa podru~nom distribucijom na poslovi-ma blagovremenog i ta~nog o~itavawa utro{kaelektri~ne energije, iskqu~ewa potro{a~a.

Po wemu, kotorskoj distribuciji bi sevi{estruko bi se isplatila nabavka psionaza o~itavawe terena, {to bi se direktno od-razilo na mawi broj reklamacija neta~nihstawa, kao i na kra}i period obra~una i du-ì rok naplate tokom mjeseca.

[to se ti~e saradwe sektora i slu`biFC Snabdijevawe Nik{i}, Ogwenovi} sma-tra da je to ve} uigran i dobar tim koji ga-rantuje jo{ kvalitetniji budu}i rad na izvr-{avawu obaveze snabdijevawa potro{a~aelektri~ne energije u Crnoj Gori.

I.Z.

SNABDIJEVAWE TIVAT

Goran Kankara{


S u{tinu i izvori{te savremene eko-nomije ~ine znawe, kvalitet i qudi

koji pored specijalisti~kih znawa ivje{tina, te afiniteta za timski rad,posjeduju ne samo kreativnost u razmi-{qawu i fleksibilnost u pona{awu,nego i inovativnost u upravqawu i ru-kovo|ewu, smatra Vlajko Jaukovi}, ru-kovodilac Centra za sistem kvalitetaEPCG, koji nas je ovih dana detaqnoupoznao sa procesom standardizacije usavremenom svijetu koji doprinosi unapre|ewuposlovawa, a informisao nas je i o primjeni si-stema kvaliteta u EPCG.

Ovo je, ujedno, dobra prilika da putem na{eglista svim zaposlenim u EPCG, uz pomo} na{eg sa-govornika, koji je i najkopetetniji za navedenu te-matiku, pribliìmo rad i mogu}nosti ove funkci-je u ciqu ve}e afirmacije zna~ewa sistema kvali-teta za unapre|ewe poslovnih procesa.

Harmonizacija standarda sa EU

N aime, zemqe Evropske unije su u me|usobnimodnosima uklonile administrativne, carin-

ske i tehni~ke barijere, uvo|ewem standarda ISO(Me|unarodna organizacija za standardizaciju)kao {to su: ISO - 9001, sistem kvaliteta procesa;ISO - 14001, sistem za{tite ìvotne sredine; ISO -18001, zdravqe i bezbjednost uposlenih.

Sve dràve koje ho}e da trguju ili vr{e raz-mjenu roba, usluga, znawa i kapitala sa ~lanicamaove ekonomske, a sve vi{e i politi~ke zajednice,moraju, stoga, harmonizovati svoje standarde sapropisima i direktivama EU. Republika Crna Go-ra kao suverena zemqa treba da postane ~lanica io~ekuje prijem u evropsku (EN) i me|unarodnu

(ISO) organizaciju za standardizaciju,{to ima za potrebu konstituisawe dr-àvnih institucija za infrastrukturukvaliteta (IQ), kao {to su institucije zastandardizaciju, metrologiju, akredita-ciju i ocjenu kvaliteta proizvoda, ~imese, po Jaukovi}u, stvaraju preduslovi dase na{e organizacije na brì i lak{i na-~in uklope u evropsku viziju kvaliteta.

Ovi standardi se mogu primjewivati nasvaku ustanovu ili organizaciju, bez obzi-

ra na vrstu, veli~inu ili proizvod i uslugu.- To zna~i, obja{wava na{ sagovornik, da za-

htjevi tih standarda po~ivaju na procesnom princi-pu bilo koje funkcije sa potrebom identifikovawakqu~nih procesa uticajnih na kvalitet poslovnogsistema, odre|ivawa ciqeva za potvrdu efikasno-sti procesa, osigurawu dostupnosti resursa, mjere-wu, nadzoru i analizi uticaja na kvalitet procesaprimjenom statisti~kih, inèwerskih i menaxer-skih metoda za poboq{awe poslovnog sistema.

Kvalitet je potreba!

D evedesete godine pro{log vijeka pokazale suda je nastalo razdobqe globalne konkurenci-

je, koje se karakteri{e intenzivnom primjenomISO standarda, {to najboqe ilustruje broj izda-tih sertifikata u svijetu: ISO - 9001 (u 2003. godi-ni: 497.900; u 2004. g: 660.130; u 2005. : 776.600), ISO- 14001 (u 2003. g: 64.990; u 2004. g: 89.300; u 2005. g:111.160).

Trenutno u Crnoj Gori oko 30 preduze}a radina usagla{avawu svojih procesa sa zahtjevima ISOstandarda, me|u kojima je i Elektroprivreda.

Po Jaukovi}evim rije~ima, ciq ovih aktivno-sti u EPCG je usagla{avawe sa savremenim procesi-

ma u energetskom sektoru, pristupevropskom trì{tu el. energije, alii me|unarodnom trì{tu kapitala,vode}i ra~una o kvalitetu trì{nog,poslovnog i dru{tvenog kapitala.

Dok trì{ni aspekt kvali-teta podrazumijeva zadovoqewe za-htjeva kupca, ostvarewe konkurent-ske prednosti i stabilne trì{nepozicije, poslovni aspekt ima u viduniè tro{kove, ve}u produktivnosti rast profita, a dru{tveni aspektse ogleda u za{titi zdravqa qudi,interesa potro{a~a, ìvotne sredi-ne, {tedwi prirodnih resursa itd.

- Va`no je napomenuti dakvalitet nije obaveza jednog ~ovjekaili mawe grupe qudi ve} svih zapo-slenih srazmjerno odgovornosti dje-lokruga svog rada, kaè Jaukovi}.

S tim u vezi, on je ukratkopodsjetio na glavne aktivnosti kojesu ve} zavr{ene. U skladu sa progra-mom Vlade za kvalitet, menaxmentEPCG donio je Odluku o unapre|e-wu sistema kvaliteta, na osnovu kojeje prije 10-tak godina formiranaembrionalna Slu`ba za sistem kva-liteta, koja je na bazi pozitivnihiskustava preduze}a iz {ireg i da-qeg okruèwa prerasla u Centar za

sistem kvaliteta. Ovaj centar, kako isti~e Jauko-vi}, pozicioniran je u sklopu Direkcije Dru{tvasa zadatkom da prati izdavawe novih standarda, do-punu ili poboq{awe postoje}ih, vr{i obuku ka-dra, rje{ava sporna pitawa dodirnih ta~aka u do-kumentima funkcionalnih cjelina, u~estvuje u iz-radi wihovih strukovnih dokumenata sa inèweri-ma sistema kvaliteta doti~ne funkcionalne cjeli-ne koji prate wihovu izradu i primjenu.

Izvr{ena je eksterna obuka kriti~ne kadrov-ske mase od strane sertifikovanih fakultetskihustanova za: ISO - 9001; ISO - 18001; ISO -14001; in-ternu provjeru kvaliteta i primjenu nau~nih meto-da za poboq{awe kvaliteta.

- Centar za sistem kvaliteta pa`qivo pratitu problematiku, redovno u~estvuje na godi{wojKonferenciji za kvalitet (SQM) i godi{woj Kon-ferenciji za odràvawe (KOD) Republike CrneGore, sa stru~nim radom na temu iz djelatnostiEPCG ukqu~uju}i i kadar pojedinih funkcional-nih cjelina, kaè Jaukovi}.

Za ISO - 9001 i ISO -14001, recimo, Centar zasistem kvaliteta sa stru~nim licima iz FC iOC EPCG uradio je stru~nu bro{uru sa potreb-nom instruktaòm zahtjeva standarda, identifi-kacijom kqu~nih procesa, {ifrirawem, for-mom, sadràjem i nivoom dokumenata (Poslov-nik, Procedura, Uputstvo, Zapis) za ukupnu dje-latnost Dru{tva.

Stru~ni savjet EPCG je predmetni dokumentVlade RCG razmatrao uz u~e{}e renomiranih pro-fesora Univerziteta CG i poznavaoca te proble-matike i prihvatio predlog mjera realizacije, ko-je se defini{u Poslovnom politikom EPCG pri-lago|ene procesu funkcionalnog i pravnog razdva-jawa Kompanije.

- S obzirom da se radi o dugoro~nom procesuprilago|enom okolnostima stvarawa dràvnih in-stitucija infrastrukture kvaliteta, promjenomorganizacionog statusa Preduze}a (sada kao akcio-narsko dru{tvo sa funkcionalnim cjelinama, a uplanu sa pojedinim pravnim subjektima), na{a jeorjentacija, po{to gotovih rje{ewa nema, da radi-mo fazno, metodom simultanog inèweringa posvim funkcionalnim i organizacionim cjelinamana osnovu wihovog zahtjeva. Prije svega racional-no, kori{}ewem sopstvenih kadrovskih resursa,posebno za izradu strukovnih dokumenata u FC iOC sa prioritetom slabih mjesta pojedinih proce-sa, obja{wava in`. Jaukovi}.

Stalnim uve}awem postoje}e obu~enosti kadrau FC i OC, eksterno i interno, ~ime se su{tinskishvata zna~aj kvaliteta od strane zaposlenih, kojii te kako uti~u na uspje{nost poslovnog sistema, asve aktivnosti do faze pripreme za sertifikaciju,po ocjeni na{eg sagovornika, mogu se u EPCG ura-diti sa sopstvenim kadrom.

Na kraju, uz primjedbu da bude pravilno shva-}en, rukovodilac Centra za sistem kvaliteta namje ukazao na nekoliko ~iwenica koje su karakteri-sti~ne za ovo pitawe: Te{ko napu{tawe ste~enihnavika i sporo prihvatawe specijalisti~kih zna-wa i vje{tina, kao i nedovoqno shvatawe zna~ajasistema kvaliteta i ~uvawe prakti~no ste~enihznawa kod pojedinih kadrova; obaveznost ve}e ma-terijalne motivisanosti autora za kvalitetno ura-|en i pripremqen dokument kvaliteta pojedinihprocesa u FC i OC usagla{enih sa zahtjevima ISOstandarda i potvr|enih u praksi; kompletirawera~unarske opreme za potrebe funkcije kvalitetapo pojedinim FC i OC. I.Z.

CENTAR ZA SISTEM KVALITETA EPCG

Kvalitetom do unapre|ewa poslovnih procesaKvalitet nije obaveza jednog ~ovjeka ili mawe grupe qudi,

ve} svih zaposlenih srazmjerno odgovornosti djelokruga rada

Vlajko Jaukovi}

Grafi~ki prikaz op{teg modela procesa koji moè posluìtiza obradu procesa bilo koje funkcije.

V elika je nepravda, a za malu Crnu Goru ve-lika {teta, da odve} rano, sa 64 navr{ene

godine ìvota, jedan ozbiqan nau~nik zauvijekode. Upravo je prof. @ivaqevi} trebao da na-stavi zapo~eto zidawe koje je do tada tako do-bro utemeqio. Po tihoj radinosti i jednosta-vnom razumijevawu, podsje}ao je na zavi~aj izkojeg je do{ao me|u nas. îstota i qepota pri-rode i du{e bio je wihov zajedni~ki predznak.

Ratomir @ivaqevi}, gra|evinski inè-wer, profesor, nau~nik, stvaralac i iznad sve-ga izuzetna inelektualna pojava i topla qudskadu{a, ro|en je 11. oktobra 1942. godine u seluVelika, op{tina Plav.

Diplomirao je 1967. godine na hidroteh-ni~kom odsjeku Gra|evinskog fakulteta Uni-verziteta u Beogradu, magistrirao 1983.godinena Fakultetu gra|evinskih znanosti Sveu~ili-{ta u Zagrebu, a doktorirao 1992.godine naGra|evinskom fakultetu Univerziteta CrneGore u Podgorici.

Od 1976. godine radio je u Republi~kom Hi-drometerolo{kom zavodu Crne Gore kao po-mo}nik direktora, a od 1992. godine na Univer-zitetu Crne Gore u Podgorici, na Gra|evin-skom fakultetu je izvodio nastavu iz vi{epredmeta iz oblasti hidrotehnike. Bio je pro-dekan za finansije u dva mandata i dugogodi-{wi {ef katedre za hidrotehniku. Wegovo uèprofesionalno opredjeqewe bila je vodopri-vreda, hidrologija i kori{}ewe vodnih resur-sa. Intres za nau~no istraìva~ki rad pokazaoje kroz izradu magistarskog rada, da bi se nakonizrade doktorske disertacije u potpunosti or-jentisao nastavni~kom i nau~no-istraìva~-kom radu.

Wegova doktorska disertacija "Hidrolo-{ka analiza kretawa kra{kih voda na primjerusliva Rijeke Crnojevi}a" predstavqa briqant-nu hidrolo{ku analizu kretawa voda u kra-{kim terenima Crne Gore, uz primjenu origi-nalnih hidrolo{kih metoda i danas predsta-vqa jednu od polaznih osnova za odre|ivawe hi-drolo{ke veli~ine sliva u Karstu i izazov zadaqwa nau~na istraìvawa interdisciplinar-nog karaktera.

Iako se relativno kasno ukqu~uje u nastav-ni~ki i nau~no istraìva~ki rad, wegovo boga-to stru~no iskustvo, ostvareno kroz velikibroj stru~nih projekata, bilo je dobar temeq zabudu}i rad. Na svim poqima, u oblasti nau~no-istraìva~kog rada, obrazovawa, usavr{avawakadrova, visoko stru~nih i sloènih projekataprofesor @ivaqevi} je postigao izvanrednerezultate. Wegova istraìvawa skoro uvijek subila u funkciji rje{avawa sloènih inèwer-skih problema. Od{kolovao je brojne genera-

cije studenata kojima je prenosio znawe izoblasti hidrotehnike. Oni }e sigurno sa~uvatiuspomene na svog profesora a brojni nau~no-is-traìva~ki radovi i projekti, od kojih su mno-gi realizovani ili su u fazi realizacije, slu-ì}e dugo kao uzor i primjer mladim generaci-jama. Imao je vrlo savremeni i sistemati~anpristup u svom radu i uvijek je insistirao kodsvojih saradnika na primjeni savremenih soft-vera u oblasti hidrotehnike u ciqu dobijawavisoko kvalitetnih rje{ewa. Wegov stru~ni inau~ni rad bio je izuzetno plodan. Posebno seizdvaja wegovo angaòvawe posledwih godina usferi vodoprivrede, hidrologije i kori{}ewavodnih resursa, usmjerenih prije svega na po-krivawe deficita el. energije u Crnoj Gori,kao i u sferi vodosnabdijevawa, {to je na{lomjesta u vi{e strate{kih planova Republike.Koautor je Projekcija dugoro~nog snadbijeva-wa vodom Crne Gore, revident inovirawa po-stoje}eg Prostornog plana Republike Crne Go-re, te permanentni revident Vodoprivredneosnove Crne Gore, tokom wene izrade, sve dousvajawa 2001. godine. U istoj ulozi je bio i kodizrade Prostornog plana namenskog kori{}e-wa Morskog dobra. Bio je vode}i obra|iva~ iz-rade Energetske studije za potrebe novog pro-stornog plana Republike Crne Gore, a kao ~lanStru~nog savjeta EPCG u~estvovao je u izradiSmjernica za planirawe i projektovawe malihhidroelektrana u Crnoj Gori. Kao vrstan po-znavalac vodoprivrednih problema Crne Gorebio je ukqu~en u projekte realizovane prekoCrnogorske akademije nauka i umjetnosti, iz-me|u kojih se posebno isti~e zadwi Projekatvodnog reìma Skadarskog jezera i rijeke Boja-ne, koji se zajedni~ki realizuje sa Albanskomakademijom nauka iz Tirane, i to u ulozi vode-

}eg istra~iva~a. Na ovom projektu profesor@ivaqevi} je za svoj rad stekao visoko uvaà-cawe od kolega iz Albanije. Projekat sanacijei rekultivacije jalovi{ta Rudnika olova icinka u Mojkovcu i Vodoprivredna studija sli-va rijeke Ribnice u Podgorici su wegovi po-sqedwi radovi, u kojima je demonstrirao viso-ko znawe u kompjuterskoj analizi prisutnihproblema.

Stru~ni i nau~ni rad profesora @ivaqevi-}a bio je izuzetno plodan: Objavio je veliki brojnau~nih i stru~nih radova u inostranim i doma-}im ~asopisima i me|unarodnim i doma}im kon-ferencijama i simpozijumima. Autor je univer-zitetskog uxbenika "Osnovi hidrotehnike", kojise koristi i na Univerzitetu u Bawoj Luci. Bioje ~lan vi{e strukovnih i nau~nih udruèwa. Uperiodu 1994 - 1998. godine bio je prodekan za ma-terijalna pitawa, a od 1994 - 2004. {ef Katedreza hiodrotehniku Gra|evinskog fakulteta uPodgorici.

Iako je bio u godinama kada kod mnogihstru~waka nastupa opu{tawe u stvarala~kojambiciji, kod profesora @ivaqevi}a je to bi-lo suprotno i slobodno se moè re}i jo{ uvijekje bio u usponu kreativnih napora {to ga je ~i-nilo uzorom kod kolega i saradnika. Svima na-ma bila je ~ast i zadovoqstvo raditi sa ovimdivnim ~ovjekom i istaknutim stvaraocem aliujedno i velika obaveza, jer je od saradnika za-htjevao da se svaki posao odradi profesional-no i na najve}em mogu}em nivou.

Wegov odlazak predstavqa nenadoknadivigubitak za na{ fakultet. Ostali smo bez vr-snog profesora, istaknutog stvaraoca i vode-}eg stru~waka iz oblasti hidrotehnike. CrnaGora je izgubila vrijednog neimara koji je tra-sirao puteve wenog napretka kroz zna~ajne pro-jekte, koje je realizovao ili zapo~eo.

Vi{e nego {to bi trebalo pamtiti i uva-àvati ono {to je prof. Ratomir @ivaqevi}uradio i istraìo i sa svojstvenom mu uporno-{}u i umno{}u ostvario, trebalo bi àliti zaonim u ~emu ga je prerana smrt onemogu}ila daiskaè. Ipak }e ono {to je iza wega ostalo ubudu}nosti ostati zapam}eno i uvjerqivo.Prof. dr Ratomir @ivaqevi} osta}e nam u sje-}awu kao ~ovjek prijatnog i razboritog duha, ja-kog senzibiliteta i visoke moralnosti.

Prof. dr Radenko Pejovi}

IN MEMORIAM

I mali smo ~ast da je univerzitetskiprofesor Ratomir @ivaqevi} bio

saradnik na{eg lista. Odaju}i mu du`nupo{tu sa pijetetom ga se sje}amo i kaoautora jednog od prvih radova u na{oj ru-brici "Stru~ni prilog", koju smo pokrenu-li u oktobru 2000. godine, a koju smo nepre-kidno objavqivali dvije i po godine zare-dom, do jula 2002. godine.

Pamtimo wegovu qubaznost u prihva-tawu na{eg predloga da se u Listu EPCGna|u stru~ni autoriteteti.

Bila je to svojevrsna prezentacija ideja istavova gdje su ugledni univerzitetski pro-fesori i akademici, kao i pojedini inèweri

EPCG iznosili svoja stru~na mi{qewa iocjene iz razli~itih oblasti koja se ti~ufunkcionisawa i razvoja elektroenerget-skog sistema Crne Gore.

Upravo je profesor @ivaqevi}, kaoautor drugog po redu Stru~nog priloga podnazivom "Valorizacija malih vodotokaostala u drugom planu" - osvrt na dio dosa-da{wih aktivnosti i osnovnu problemati-ku kod planirawa, projektovawa i izgradwemalih hidroelektrana u Crnoj Gori, obja-vqenog u novembru 2000. (u 242. broju), presud-no doprinio uspjehu i trajawu ove rubrike,na ~emu smo mu trajno zahvalni.

Redakcija

Zahvalni na saradwi

Prof. drRATOMIR @IVAQEVI]



U Kini je do kraja 2005. godine bilo 39.660MW instalisanih kapaciteta u malim

hidroelektranama, {to predstavqa 95 odstosvih instalisanih kapaciteta u novim obno-vqivim izvorima energije. U 2004 i 2005. go-dini ovaj sektor se u Kini rapidno razvijao,u prosjeku 3.59 GW godi{we. Prema tvrdwikineskog Ministarstva za vodne resurse, uovom periodu pola teritorije, jedna te}inasvih provincija (u Kini provincija je admi-nistrativni region koji obuhvata jedan gradi odgovaju}e priobalno podru~je) i jedna ~e-tvrtina populacije u ovoj zemqi se u najve}ojmjeri snabdijevala elektri~nom energijom izhidroelektrana u ruralnim podru~jima.

Ovo jasno ukazuje na to da MHE igraju zna-~ajnu ulogu u ponudi elektri~ne energije, sma-wewu siroma{tva, pove}awu za{tite ìvot-ne sredine, pove}awu standarda ìvota qudikoji ìve u seoskim podru~jima (ran~erima) irazvoju lokalnih ekonomija. U Kini se defi-nicija {ta su MHE nekoliko puta mijewala

posledwih ~etrdeset godina, od stanovi{tada su MHE do 3MW u 1960. godini, do stanovi-{ta da su MHE do 50 MW u 1990. godini.

Beneficije od efekata za{tite ìvotnesredine se tako|e ne mogu ignorisati. Godi-{wa proizvodwa elektri~ne energije iz ru-ralnih MHE u Kini nadomje{ta sagorijeva-we 44 miliona tona ugqa standardnog kvali-teta, smawuje emisiju vi{e od 110 milionatona ugqen dioksida, 85 miliona tona ugqenmonoksida i 900.000 tona sumpor dioksida.Ve}ina provincija koje se intenzivno elek-trificiraju su postavile ova postrojewa ugorwim djelovima rijeka gdje su gusto obra-sle {ume. Upotrebom MHE u ovim regionimaomogu}ava se ~uvawe {uma i predupre|ujeerozija terena. Prema statistici, postojiskoro 20 miliona porodica koje koristeelektri~nu energiju za potrebe doma}instvau erijama koje se snabdijevaju iz ruralnih hi-droeletrana u Kini, {to omogu}ava ogromnuu{tedu ogrevnog drveta svake godine. U prvo-bitno elektrificiranim provincijama {um-ski pokriva~ se uve}avao u prosjeku 9,8 odstogodi{we u vi{e od 15 prethodnih godina, 5,4odsto brè nego u cijeloj dràvi. Ranije sufarmeri, posebno ène i djeca tro{ili sil-

no vrijeme na skupqawu ogrevnog drveta islame, koriste}i ih tokom cijele godine. Ovonije samo skrnavilo lokalnu prirodu, ve} jebilo neproduktivno i naru{avalo je wihovozdravqe.

Zapravo, za bum u razvoju MHE velika za-sluga pripada proizvo|a~ima opreme u Kini.U 2004. godini je ostvaren rekord u proizvod-wi opreme za MHE od 6.3 GW snage. U 2003.godini obim proizvodwe oveopreme je bio oko 5.16 GWinstalisane snage, dok je u2002. godini bio svega 2,98GW. Ohrabruju}e je {to seuporedo sa razvojem MHE uprotekloj deceniji zna~ajnopoboq{avao i kvalitet hi-droenergetske opreme proiz-vedene u Kini, posebno po-sqedwih godina. Usposta-vqeno je, naime, 12 vrstastandarda ili propisa kojise odnose na hidroenergetskuopremu i afirmisawe ovogsektora. Zahvaquju}i kon-stantnom progresu koji je po-stignut u informacionojtehnologiji, proizvedeno jeniz visoko produktivnih turbina tako da jeefikasnost doma}e turbine (jednomlazne)skoro dostigla (blizu 91 odsto) efikasnostkoja je registrovana u zemqama koje su vode}eu ovoj oblasti. Kod "Frensis turbina" npr.rezultat je ~ak 94.5 odsto u Kini, {to je pri-li~no dobro kada se uporedi sa 94.9 odstoostvarenih negdje drugo. Istovremeno, zahva-quju}i ~iwenici da u izra~unavawu tro{ko-va proizvodwe malih i sredwih turbina,oprema koja je vrlo konkurentna na interna-cionalnom trì{tu i u~estvuje u prili~novelikom procentu.

FAKTORI KOJI SU DOPRINIJELI BRZOM PORASTU MHE

K ina je 2002. godine po~ela da se suo~avasa problemom sve ve}eg nedostatka ener-

gije, ne~im {to umalo nije eskaliralo u 2003.godini, kada su 21 provincija ili autonomniregion iskusili restrikcije u potro{wi. Toje bila prilika (i impuls) za razvoj i iskori-{}ewe alternativnih izvora energije, sa ne-koliko posledica za sektor MHE.

Visoki zahtjevi trì{ta. Ozbiqan ne-dostatak el. energije u Kini u nekoliko pret-hodnih godina pokrenuo je zlatni period raz-

voja MHE. Nacionalni godi{wi bruto proiz-vod dostigao je stopu rasta od 9,1 odsto u 2003.godini (planirana stopa rasta kineske Vladebila je 7 odsto), a stopa razvoja BNP u mnogimisto~nim priobalnim podru~jima je dostigla~ak vi{e od 15 odsto. Ovaj trend se nastavqai u 2004, 2005. i u 2006. godini i kre}e se od 8do 9 odsto. U 2003. godini proizvodwa ~elikaje dostigla rekordnih 222 miliona tona, vi{e

za 22 odsto nego u 2002. godi-ni, a proizvodwa cementa jeza ovaj period pove}ana zaoko 18,9 odsto. Ovaj inten-zivni industrijski razvoj do-veo je do pove}awa potro-{we elektri~ne energije usektoru industrije. Prematome, zahtjevi za elektri~-nom energijom su bili dale-ko ve}i nego mogu}nost pro-izvodwe u ovom periodu.

Povoqnost politiketaksi. Kineska Vlada je de-finisala vrijednost taksi zaproizvedenu elektri~nuenergiju iz MHE, koja iznosisamo 6 odsto, dok je taksa zaproizvedenu energiju iz ve-

likih hidroelektrana 17 odsto. Isto tako, na-govje{tavaju da }e 33 odsto od prihoda od taksiiz MHE, biti redukovano na 16.5 odsto, ili na0 odsto u nekim podru~jima. Druga povla{}ewasu rezultat zajedni~kog djelovawa centralne ilokalnih vlada koje planskim dokumentimaplaniraju da potro{e stotine miliona dolaraza razvoj MHE svake godine. Period vra}awakredita sa veoma niskim kamatnim stopama,koji se ulaù u razvoj MHE je deset godina.

Vi{ekanalni fond mobilizacije. Jednaod glavnih smetwi za razvoj MHE je dostup-nost kapitala za gradwu. MHE su u osnovi ru-rarna eletrifikacija i nijesu samo zavisneod lokalnih vlada, ve} su tako|e vezane za lo-kalne qude i za wihovu mobilizaciju. Veomava`ne metode za okupqawe fondova su:Vi{ekanalne metode koje udruùju fondove,farmere, grupe farmera, kao i preduze}a ko-ja su spremna da investiraju. Fondovi van ze-mqe su tako|e zainteresovani za razvoj MHE.Ukratko, svako ko ho}e da investira, upravqai koristi dobrodo{ao je, pod uslovom da po-{tuje postoje}u regulativu.

Prilago|avawe postoje}em sistemu zajed-ni~kog ulagawa ili kooperativnom sistemuza mobilizaciju fondova i investicija ukqu-~uju}i i inostrani kapital. Od ranih 1990.

KAKO JE KINA DOSTIGLA RAST PROIZVODWE OD PREKO 4 GW GODI[WE IZ MHE I KAKVI SU IM PLANOVI ZA BUDU]NOST

Godi{wa proizvodwa iz MHE uKini u ruralnim podru~jimazamjewuje sagorijevawe 44 miliona tona ugqa

Mala hidro turbina koja sekoristi u Kini

Ekspanzija u gradwi MHE i Ekspanzija u gradwi MHE i faktori koji su tome doprinijelifaktori koji su tome doprinijeli


godina, kada su pojedine erije prihvatile ak-cionarski sistem u izgradwi MHE, oko 80 ma-lih elektrana i mreà je ura|eno, {to zna~ida je sistem mobilizacije fondova veoma ko-ristan za investirawe u gradewe MHE.

Sopstveni fondovi za izgradwu MHE.Ulagawe sredstava i gradwa ove vrste objeka-ta posledwih dekada, je prouzrokovala damnoge zemqe sada ostvaruju prihode iz wiho-vih MHE koje sada investiraju u nove objekte.

Izobilni potencijal za MHE. Teorijskipotencijal za MHE u Kini je 150 GW instali-sane snage, sa do sada istraèna 72 GW eko-nomski iskoristivog potencijala, gdje suMHE bile kapaciteta do 10 MW. Od 1990. go-dine MHE su instalisani kapaciteti do 50MW i ovi instalisani kapaciteti tako|e mo-gu koristiti beneficije stimulativne poli-tike za izgradwu MHE. Tako je sada teorijskipotencijal MHE u Kini porastao na 170 GWa ekonomski isplativi potencijal na 120 GWinstalisane snage.

Dràva je 1983. godine objavila javni po-ziv za izgradwu MHE i izabrala odre|ene re-gione kao pilot projekte. U proteklih 20 go-dina u 653 kantona (tre}ina kantona u Kini)izgradwa MHE je bila osnova za ruralnuelektrifikaciju. U 1576 kineskih kantona suizgra|ene MHE, od ~ega se 780 kantona uglav-nom snabdijeva elektri~nom energijom izMHE, {to predstavqa pola teritorije ilipribli`no jednu ~etvrtinu od populacije.

Izgradi sam, upravqaj sam i snabdij sebesu bili osnovna filozofija i postulati raz-voja u Kini u ranim 1960. godinama. IzgradwuMHE za svoje potrebe odobravala je uvijeklokalna vlada ~iji je ciq bio da mobilizujelokalno stanovni{tvo da daje incijativu zaoptimalno iskori{}ewe postoje}ih resursa,tehnologija i sirovinskih materijala koji sekoriste u izgradwi MHE, imaju}i u vidu mo-gu}nosti lokalne proizvodwe. U pojedinimregionima proizvodi se oprema za vlastitepotrebe izgradwe MHE. Sopstveno upravqa-we zna~i da ko investira u izgradwu MHE, usu{tini {titi interese svih onih koji suparticipirani u izgradwi MHE. Zato je si-stem menaxmenta u realizaciji MHE u potpu-

nosti prete~a budu}e izgradwe. Zadovoqava-we sopstvenih potreba za elektri~nom ener-gijom proizvodwom iz malih hidroelektranazna~i da ve}ina potro{we u odre|enim regi-onima mora da ima objediwen integrisani si-stem proizvodwe, snabdijevawa i potro{we.

U pore|ewu sa drugim zemqama u razvoju,razvoj MHE u Kini ima ogromnu podr{ku se-oskog stanovni{tva i zelenog pokreta. Neza-visno od strategijskih ciqeva, standarda ipolitike koje donosi centralna vlada, plani-rawe, eksploatacija, rad, upravqawe i proiz-vodwu opreme realizuju lokalne vlade. Takose principi pouzdawa u samog sebe naj~e{}e

oslawaju na razvoj regiona u izgradwi MHE ipro{irewe dràvnih mreà kao osnovnihfaktora upravqwa energetskim sistemom.Otuda se energija u ruralnim podru~jima do-bija iz dràvnih, lokalnih i iz izolovanihruralnih mreà, {to je uobi~ajeno u decen-tralizovanim podru~jima u Kini.

PERSPEKTIVE MHE

U 2005. godini ukupna godi{wa potro{wau Kini je dostigla 2500 biliona kWh.

Predvi|a se da }e ukupni instalisani kapa-citeti u Kini dosti}i 500 GW, ukqu}uju}i2005. godinu, a da }e pove}awe instalisanihkapaciteta u 2006. godini u cijeloj zemqi bi-ti ne{to mawe od 70GW. Od januara do ju-na 2006. godine, ukup-na potro{wa elek-tri~ne energije jedostigla 1311 TWh,{to je pove}awe od12,89 odsto kada seuporedi sa potro-{wom u istom perio-du 2005. godine.

Dok se elektri~-na energija u Kiniproizvodi ve}inomiz termocentrala ko-je rade na fosilnomgorivu, dotle MHEimaju sasvim drugitretman i spadaju uobnovqive izvoreenergije koji imajunagla{en ekolo{kikarakter. Sa malomstopom investicio-nih ulagawa, to supostala opravdanaulagawa za veliki broj doma}instava/gazdin-stava u ruralnim podru~jima. Zato kineskoMinistarstvo za vodne resurse sasvim jasnopribliàva svoje incijative za izgradwuMHE doma}instvima u ruralnim podru~jima.

U 2003. godini Kina je po~ala sa reliza-cijom projekta za{tite ìvotne sredine kojipredvi|a ubrzanu zamjenu potro{we drveta upotrebama doma}instva sa energijom proizve-denom iz MHE. Implementacija ovog projek-ta je daleko od planiranog i to izgleda ne}ei}i glatko, odnosno bi}e problem da se obja-sni oko 104 milona doma}instava koja i daqekoriste energiju drveta za osnovne energet-ske potrebe doma}instva, {to zna~i smawewepotro{we drveta u ogrevne svrhe od oko 149milion m3, za{tita sje~ewa {uma od oko 22.6milona hektara, smawewe emisije ugqen di-oksida u vazduhu od 200 miliona tona i920.000 tona sumpor dioksida. Pa ipak, plankao ovaj ima svoj potencijal u ~iwenici da muje ciq da pove}a produktivnost u ruralnompodru~ju i poboq{a standard ìvota na selu,olak{a rje{avawe problema sje~e {ume i go-rewa slame i promovi{e koordinaciju razvo-ja ruralnih podru~ja i gradova. Ovaj projekatpokazuje da razvoj MHE igra kqu~nu ulogu u

snadbijevawu elektri~nom energijom, za{ti-ti ìvotne sredine, razvoju odre|enih granapoqoprivrede i poboq{awu uslova ìvotana selu i uslova samih farmera.

Do 2020. godine Kina planira da komple-tira razvoj malih hidroelektrana u 300 po-krajina, pri ~emu }e svaka pokrajina imatiinstalisane kapacitete iznad 100 MW (sto-tinu }e imati vi{e od 200 MW instalsanihkapaciteta, 40 superiornih }e imati vi{e od1 GW instalisanih kapaciteta a 10 provin-cija }e imati preko 5 GW). Ovo je najnovijistrategijski plan razvoja MHE kineskog Mi-nistarstva za vodne resurse.

U saglasnosti sa okvirnim planom kine-skog nacionalnog razvoja i Komisijom za re-

forme, zemqa }e investirati oko 1000 bilio-na jena (125,4 biliona $) u razvoj MHE {to ideu susret rapidnom razvoju kineske ekonomijesa ciqem relizacije planiranih instalisanihkapaciteta u MHE od 75 GW do 2020. godine.

Nova era obnovqivih izvora energije do-lazi. Vi{e od dvije decenije interesovawe usvijetu za izgradwu MHE se pove}ava. Sve ve-}i broj internacionalnih konferencija jeposve}en sve zna~ajnijem kori{}ewu obno-vqivih izvora energije, kao {to su MHEukqu~uju}i "World Summit on Susttainable De-velopment" koji se odrào u Johannesburgu uJu`noj Africi 2002. godine i Ministarskudeklaraciju koju je donio Tre}i svjetski fo-rum za vode (Third World Water Forum), koji seodrào u Kjotu u Japanu u martu 2003. godine.

Kina je nedavno uvela novi Zakon o ener-getici, koji prepoznaje zajedno velike i malehidroelektrane kao obnovqive izvore energi-je, mada podsticajna politika cijena za obno-vqive izvore energije ne obuhvata hidroener-giju. Kao i uvijek, zahvaquju}i rapidnom raz-voju kineske ekonomije, sa~uva}e se i intenzi-tet razvoja MHE, ili ~ak i prema{iti, {to }eposluìti kao dobar primjer u budu}nosti.

Prevela B.M.

U Kini se 780 provincija snabdijeva el. energijom iz MHE

{to je oko pola teritorije u ruralnim podru~jima

Sve boqi kvalitet opreme za MHE u Kini


K ao {to je poznato, Elektroprivredaje, ne samo svojom osnovnom djelatno-

{}u, aktivni ~inilac razvoja crnogor-skog dru{tva, a donacije su samo jedan odna~ina na koji je povezana sa potro{a~i-ma. Iz tog razloga EPCG je tradicional-no ukqu~ena u {iroki spektar sponzor-stva i pruàwa podr{ke de{avawima koja,pored vrijednosti koje promovi{e ovakompanija, tako|e odraàvaju interese za-poslenih i èqe za pozitivnim uticajem

na raznovrsne potrebe zajednice u kojojovaj razu|eni sistem posluje.

Slijede}i navedene intencije Elektropri-vreda je u pro{loj godini dodijela 400 hiqadaE za donacije i sponzorstva iz oblasti sporta,kulture, zdravstva i {kolstva, a u~estvovala jei u zna~ajnim humanitarnim akcijama.

Na konferenciji za novinare odrànojkrajem pro{le godine u Nik{i}u, o tim ak-tivnostima su govorili: dr Radomir Milo-vi}, predsjednik Odbora direktora, Sr|anKova~evi}, izvr{ni direktor i Milenko Vu-ji~i}, direktor FC Snabdijevawe, a u imekolektiva koji su dobili pomo}: \uro Ma-ri}, predsjednik Upravnog odbora PVK "Ja-dran" iz Herceg Novog, dr Mili} Jaukovi},direktor Specijalne bolnice "Vaso ]uko-vi}, u Risnu i Rade Krivokapi}, direktorO[ "Radoje îzmovi}" u Ozrini}ima kodNik{i}a.

I pored problema u naplati potraìva-wa, Elektroprivreda je, po rije~ima dr Rado-mira Milovi}a, smogla snage da iza|e u su-sret, izdvajaju}i znatna sredstva iz svog pri-hoda, da pomogne, brojnim subjektima u CrnojGori. EPCG je, dakle, u skladu sa vlastitimmogu}nostima, udovoqavala velikom brojuzahtjeva i uvijek se trudila da pravilnim iz-borom, uz rizik da se pogrije{i, pomogne ta-mo gdje je to najpotrebnije, bilo da je upitawu dru{tvena infrastruktura, ili poje-

dinci, {to se, i vidi iz strukture donacije.Pri tom se vodilo ra~una da budu zastupqenesve strukture i svi krajevi Crne Gore, jerElektroprivreda svojom djelatno{}u pokri-va cijelu teritoriju dràve.

Izvr{ni direktor EPCG Sr|an Kova~e-vi} isti~e èqu ove kompanije da aktivnou~estvuje u ìvotu svoje sredine i na taj na-~in {to }e pruàti pomo} u svim vidovimakome je potrebna. Elektroprivreda }e i daqepomagati najuspje{nijim i najboqim, me|ukojima je i PVK "Jadran"iz Herceg Novog,najboqi sportski kolektiv u Crnoj Gori, ko-me je S. Kova~evi} ~estitao na uspje{nim re-zultatima ostvarenim u pro{loj takmi~ar-skoj sezoni.

O~ekivawa Elektroprivrede da sredstvadodijeqena putem donacije budu upotrebqenana najboqi na~in, smatra Milenko Vuji~i},potvr|uju i rezultati u bazenu koje je ostva-

rio hercegnovski "Jadran" u pro{loj godini.Zahvaliv{i se na pomo}i koju ve} 4 go-

dine zaredom EPCG pruà najboqem sport-skom kolektivu u Crnoj Gori, \uro Mari}je kazao da je EPCG uvijek imala sluha da,uprkos finansijskim te{ko}ama, pomognesportistima. Pomaù}i vrhunski sport po-maè se i {iri dru{tveni projekat, jer je umla|i pogon "Jadrana" ukqu~eno preko 400djece, ~ime se ulaè u wihov razvoj, a ovimali{ani nijesu prepu{teni ulici, obja-snio je Mari} pozvav{i, pri tom, potro{a-~e da uredno izmiruju svoje obaveze premaElektroprivredi, jer i na taj na~in pomaùrazvoj sporta.

Pu{tawem u rad skenera, po~etkom mar-ta 2006. godine, prvog na podru~ju Boke, u ~i-ju je nabavku EPCG najvi{e uloìla, kvali-tetno su popravqene zdravstvene usluge uSpecijalnoj bolnici Risan. To je i razlog da

je u ovoj bolnici, kako je podvukao dr Mili}Jaukovi}, koji se u ime zaposlenih i pacije-nata zahvalio najve}em donatoru Elektro-privredi, bilo najvi{e operacija od wenogosnivawa, ne samo na ortopediji, nego i naneurohirgiji.

Zahvaquju}i pomo}i Elektropivrede,osnovna {kola u Ozrini}ima, kojoj su tako-|e pomogli Vlada i Ministarstvo prosvje-te, po rije~ima Rada Krivokapi}a, koji se uime nastavnog osobqa i u~enika zahvaliovelikom sistemu, jedna je od najopremqeni-jih u Crnoj Gori.

I.Z.

DONACIJE I SPONZORSTVA ELEKTROPRIVREDE

Visoka svijest opotrebama drugihU~estvuju}i u brojnim humanitarnim akcijama Elektro-

priovreda je u 2006. godini kolektivima i ustanovamakulture, prosvjete, zdravstva i sporta u Crnoj Gori dodi-jelila pomo} u vrijednosti od 400.000 eura

P ored zdravstvenih ustanova, u kojespadaju Zavod za plu}ne bolesti

"Brezovik" Nik{i}, Op{ta bolnicaNik{i}, Specijalna bolnica "Vaso ]u-kovi}" Risan i Medicinski fakultetPodgorica, EPCG je pomagala i kultur-ne institucije i manifestacije, kao{to su: Nik{i}ko pozori{te, "KotorArt", Crnogorski folklorni ansambl"Wego{" Cetiwe, ali i sportske klubo-ve (MKK "Budu}nost " Podgorica i Pli-va~ki vaterpolo klub "Jadran" HercegNovi), a tradicionalno Rukometni i Va-terpolo savez Crne Gore. Da se misliloi o prosvjeti govori i pomo} osnovnim{kolama: "Ivan Vu{ovi}" Vidrovan,"Du{an \ukanovi}" Lukovo, "Radoje î-zmovi}" Ozrini}i, "Rije~ani" kod Nik-{i}a i "Bra}a Ribar" Nik{i}, zatimGimnaziji "Stojan Cerovi}" Nik{i} iFilozofskom fakultetu u Nik{i}u.Isto tako, EPCG je pomogla stradalim uèqezni~koj nesre}i kod Bio~a, a u~e-stvovala je i u sanaciji posledica eks-plozije u Viru kod Nik{i}a.

DONACIJE EPCGZA 2006. GODINU

Sa konferencije za novinare


P roblematika zaga|ivawa ìvotne sredine,odnosno za{tite te sredine od zaga|ewa, po-

stala je globalno svjetsko pitawe. Uni{tavawetla, vode i, najgore od svih, zemqinog ozonskogomota~a poprimilo je zabriwavaju}e razmjere. Je-dina dràva na svijetu koja je u svom ustavu odre-dila sebe kao ekolo{ku dràvu je Crna Gora. Me-|utim, u praksi se nije mnogo toga preduzelo iuradilo na prakti~noj realizaciji ekolo{kogstatusa i stawa ìvotne sredine. Brojni su pri-mjeri zaga|ivawa okoline, a me|u zaga|iva~e sva-kako da spada i elektroprivreda.

Unutar elektroprivrede, termoelektrane nafosilna goriva su glavni izvori zaga|ewa ~ovje-kove sredine jer proizvode, prije svega ostalog,gasove kao {to je ugqen - dioksid, koji su odgovor-ni za razarawe ozonskog omota~a planete, stvara-we ozonskih "rupa" i efekta "staklene ba{te".Sem toga, prilikom sagorijevawu ugqa stvara sezna~ajna koli~ina pepela i {qake, {to u loì-{tima, , {to na elektrofilterima koji "saku-pqaju" ~estice, pa se one sa wih skidaju i lageru-ju na odlagali{tima pepela i {qake. Tu nastajeproblem primjene kvalitetnih mjera ekolo{keobrade ovih deponija pepela i {qake jer sa wihvazdu{na strujawa mogu da raznesu pepeo vrlo da-leko i da ozbiqno ugroze ìvotnu sredinu i zdra-vqe qudi i ìvotiwa. To su problemi koji sa eko-lo{kog aspekta najvi{e optere}uju elektropri-vredne kompanije.

Drugi problem koji postoji kada je elektro-privreda i za{tita ìvotne sredine u pitawu,jeste problem transformatorskog uqa. Naime, uelektroprivredi postoji ogroman broj energet-skih transformatora i mjernih transformatorakoji se za potrebe tehnolo{kog procesa punetransformatorskim uqem, specifi~nog sastavasa bitnom karakteristikom da ima veoma visokudielektri~nu ~vrsto}u, jer ono prvenstveno slu-ì za izolaciju djelova transformatora koji supod visokim naponima - namotaja, od djelovatransformatora koji su na potencijalu zemqe(transformatorski kazan - ku}i{te). Obziromda se radi o hiqadama tona ovog uqa, a da uvijekpostoji mogu}nost akcidenta, kojom prilikomdolazi do iscurivawa uqa van kazana transfor-matora, tom prilikom dolazi do zaga|ivawa tlai podzemnih voda. Mjere koje se preduzimaju dado zaga|ivawa okoline ne do|e su druga bitna te-ma kojom se treba baviti sa aspekta za{tite ~o-vjekove ìvotne sredine.

Tre}i problem koji elektroprivreda gene-ri{e, kada je za{tita ìvotne sredine u pitawu,jeste problem gasa SF6 (sumpor heksafluorid).Naime, ovo je trenutno najefikasniji medijum zaga{ewe luka u komorama visokonaponskih ener-getskih prekida~a, pa je {iroko zastupqen uproizvodnim programima svih vode}ih svjetskihproizvo|a~a visokonaponske rasklopne opreme.Problem je, me|utim, u svojstvima ovog gasovi-tog jediwewa, za koje se pokazalo da vrlo {tetnodjeluje na ozonski omota~ i pospje{uje stvarawe"rupa" u wemu.

Uvod

P romjena klime je postala globalni problemkojim su se Ujediwene nacije po~ele zvani~-

no baviti dono{ewem "Okvirne konvencije o pro-mjeni klime" u Rio de @aneiru 1992. godine, kojusu, kao obaveznu, prihvatile 194 zemqe svijeta,

me|u wima i tada{wa Jugoslavija, dana{we CrnaGora i Srbija.

Glavni ciq Konvencije je da se stabilizujekoncentracija gasova koji proizvode efekat "sta-klene ba{te" na nivou koji ne}e dovesti do pojaveopasnih antropogenih uticaja na klimatski si-stem planete. Da bi se taj ciq dostigao, konvenci-ja poziva industrijski razvijene zemqe da reali-zuju takve akcije i preduzmu mjere za smaweweemisije tih gasova, ali i da obezbijede finansij-ska sredstva i transfer tehnologije u zemqe urazvoju. Nametnuta je i obaveza svim potpisnici-ma Konvencije da izvje{tavaju o svojim nacional-nim "inventarima" kada je emisija gasova u pita-wu, kao i o svojim planovima i programima za bor-bu protiv klimatskih promjena.

Na tre}oj konferenciji o klimi, koja je odr-àna u Japanu 1997. godine, industrijski razvijenedràve su se obavezale tzv. Kjoto protokolom da}e smawiti emisiju gasova koji dovode do efekta"staklene ba{te", tokom perioda (2008 - 2012), ito najmawe za 5% u odnosu na emisiju gasova iz1990. godine. U te gasove spadaju : ugqen - dioksid,metan, azot-suboksid i industrijski gasovi grupeHFC, PFC i sumporheksafluorid.

Da bi se na ekonomi~an na~in ostvarile pre-uzete obaveze, Kjoto protokol je predvidio trifleksibilna mehanizma. Prvi je "zajedni~ka pri-mjena", po kojem svaka industrijska zemqa inve-stira u projekte smawewa emisije u drugoj indu-strijalizovanoj ili tranzicionoj zemqi. U skladusa protokolom, odobrewa iz ovog mehanizma (Car-bon Credits), tzv. jedinice smawewa emisije, mo-gu da se izdaju samo u toku perioda od 2008. do 2012.godine.

Drugi mehanizam je "mehanizam ~istog razvo-ja", po kojem industrijalizovana zemqa ulaè uprojekte smawewa emisije u neku od zemaqa u raz-voju. Odobrewa (crediti) ostvarena u takvim pro-jektima (tzv. sertifikaciono smawewe emisije) ,mogu da se sti~u po~ev{i od 2000. godine.

Tre}i mehanizam "me|unarodna trgovina emi-sijama", predvi|a mogu}nost za one zemqe, kojeimaju ciqnu emisiju gasova onoliku kolika jepredvi|ena Kjoto protokolom, da mogu da prodajuemisiona odobrewa, koja same ne}e iskoristiti,drugim dràvama, nakon ~ega ih ove mogu iskori-stiti da umawe svoje prekomjerno emitovawe{tetnih gasova.

U maju 2002. godine Evropska Unija i drugeindustrijalizovane dràve su ratifikovale Pro-tokol iz Kjota, pa je on stupio na snagu 16. febru-ara 2005. godine, kada je dobio snagu zakonske oba-veze. Da bi stupio na snagu bilo je potrebno da garatifikuje najmawe 55 ~lanica (a do sada ga je ra-tifikovalo 126 ~lanica), a tako|e i da industrij-ski razvijene zemqe koje su ratifikovale Proto-kol imaju udio od 55% od ukupne emisije ugqen -dioksida po parametrima iz, bazne, 1990. godine.Protokol je ratifikovala i Rusija.

Jo{ dok je Protokol bio u fazi usvajawa, vi-{e vlada i kompanija su po~ele proces investira-wa u ove fleksibilne mehanizme, pa je tako, naprimjer, holandska vlada raspisala tender i po~e-la sa kupovinom Carbon Credita, a svjetska banka jeosnovala fondove, npr. Prototype Carbon Fund iBio-Carbon-Fund za finansirawe smawewa emisi-je gasova "staklene ba{te". Evropska unija i Ja-pan su izdali Deklaraciju kojom se obavezuju nadonaciju vrijednu 410 miliona dolara godi{we ,tokom 2005 - 2008 godine, i to usmjerene prema

fondovima koji treba da pomognu zemqama u raz-voju da smawe emisiju gasova.

Kako dominantan dio gasova zaslu`nih za na-stanak efekta "staklene ba{te" nastaje prili-kom proizvodwe elektri~ne energije u elektrana-ma na fosilna goriva, to su projekti koji se fi-nansiraju iz pomenutih fondova usmjereni premakori{}ewu obnovqivih izvora elektri~ne ener-gije, kao {to su biomasa, vjetar i voda, ali i pro-jekti za poboq{awe energetske efikasnosti, pre-lazak sa goriva kao {to je ugaq na gorivo kao {toje gas, ali i dobijawe gasa (metana) iz deponija.

Kako proizvodwa elektri~ne energije u termoelektranama na ugaq zaga|uje ~ovjekovu okolinu

P ri sagorijevawu ugqa u termoelektranama naugaq (uglavnom lignit), stvaraju se {tetni

gasoviti produkti tog sagorijevawa, prvenstveno :ugqen-dioksid, sumpor-dioksid i azotni oksidi.Evropska unija je propisala standarde za koli~i-nu ~estica (masu) koja moè, nakon prolaska krozobavezne elektro-filtere na dimwacima, da sena|e u metru kubnom izlaznih dimova termoelek-trana, i taj iznos je 50 mg/m3. Koristi se i sli~anpodatak za koli~inu ~estica po jednom kilovatsa-tu (kWh) proizvedene elektri~ne energije, kojipodatak je lak{i za kori{}ewe i upore|ivawe.

Gledano pojedina~no po gasovima, na nivou ze-maqa Evropske unije prosje~na emisija ugqen - di-oksida je za 2004. godinu iznosila 396 gr/kWh elek-tri~ne energije proizvedene u zemqama Evropskeunije (sve elektrane). Pore|ewa radi u Srbiji jeta emisija 883,71 gr/kWh, dok je u Slova~koj 199,66gr/kWh.

Po pitawu emisije sumpor-dioksida, u Srbiji(tu se misli na EPS - Elektroprivredu Srbije)zabiqeèna je emisija od 10,91 gr/kWh, dok je taemisija u Wema~koj, na primjer, 0,28 gr/kWh, dok jeprosjek u EU 3,10 gr/kWh.

Kada se govori o azotnim oksidima, tada pro-sjek emisije koji je ostvaren u Srbiji iznosi 1,42gr/kWh, u Wema~koj 0,34 gr/kWh, a prosjek na nivouEU je 0,6 gr/kWh.

Gore navedeni podaci se odnose na prosjekemisije ~estica u gasovima upore|eni sa ukupnoproizvedenom elektri~nom energijom u odre|e-noj dràvi, dakle i proizvodwom u hidro i nu-klearnim elektranama. Kada se izvede podatak uodnosu na energiju proizvedenu u termoelektra-nama na fosilna goriva, podaci su druga~iji. Ta-ko, emisija ugqen-dioksida ima prosje~nu vrijed-nost na nivou 25 zemaqa EU od 800 gr/kWh, dok tajpodatak za Srbiju iznosi 1267,62 gr/kWh. Emisijasumpor-dioksida u Srbiji iznosi 15,46 gr/kWh, au EU taj iznos je 3,1 gr/kWh, a kada su u pitawuazotni oksidi u termoelektranama na fosilnagoriva, tada je evropski prosjek 1,3 gr/kWh, a uSrbiji 2,04 gr/kWh elektri~ne energije proizve-dene u termoelektranama.

Podaci vezani za emisiju gasova koji su odgo-vorni za stvarawe efekta "staklene ba{te' sli~-ni su i u TE "Pqevqa", a glavni razlog visokeemisije, kako za EPS-ove, tako i za TE "Pqevqa",leì u starosti termo-blokova u elektranama, jer{to je blok stariji, opada wegova energetska efi-kasnost, a raste emisija ugqen-dioksida, dok emi-sija sumpor-dioksida zavisi, prvenstveno od kva-liteta ugqa, odnosno od sadràja sumpora u ugqu.Ina~e, problem prisustva sumor-dioksida se re-

STRU^NI PRILOG

Uticaj Elektroprivrede na ìvotnu sredinu


{ava izgradwom postrojewa za odsumporavawe, aprvo postrojewe za odsumporavawe u Elektropri-vredi Srbije po~e}e da se gradi 2008. godine u Ko-stolcu, zato {to je u ugqu iz kostola~kih kopovaprosje~ni sadràj sumpora oko 1,3 %, {to je dvaputa vi{e nego na ostalim zna~ajnim kopovima uSrbiji.

Mjere koje se preduzimaju za smawewe emisijeazotnih oksida sastoje se u rekonstrukciji loì-{ta na kotlovima, a prema svjetski poznatim me-todologijama.

Ina~e, najefikasniji (ali i najskupqi) na~inza smawewe emisije CO2, koji je i najozlogla{e-niji gas koji se emituje iz termoblokova, sastojise u zatvarawu starih termoelektrana i izgradwinovih proizvodnih kapaciteta koji ne bi zaga|i-vali atmosferu (alternativni izvori), a Kjotoprotokol je u svakom slu~aju dao zamah temi o iz-gradwi novih nuklearnih elektrana, ekolo{kisvakako naj~istijih, sve do momenta kada se desineki akcident, a tada.....

U svakom slu~aju i Srbiji i Crnoj Gori slijediizrada kompletnog i preciznog inventara emisijegasova, pa na osnovama tih podataka da se krene ueliminaciju ili barem sanaciju "crnih ta~aka".

Sem emisije {tetnih gasova u atmosferu,problem pepela i {qake je drugi ekolo{ki pro-blem koji termoelektrane stvaraju svome okruè-wu. Prilikom sagorijevawa ugqa u termoelektra-ni ostane oko 20% pepela, a to zna~i da se na 40miliona tona lignita, koliko se godi{we "sago-ri" u EPS-ovim termoelektranama, uz struju pro-izvede i oko osam miliona tona elektrofilter-skog pepela i {qake. U pqevaqskoj termoelek-trani situacija je jo{ ne{to lo{ija jer elektro-filtersko postrojewe koje je zaduèno da "hvata"~estice iz gasovitih produkata sagorijevawa (pe-peo) ve} je duè vrijeme samo djelimi~no u pogonu,tako da zna~ajna emisija gasova ide slobodno u at-mosferu (produkcija ~estica je oko 350 gr/m3 u po-re|ewu sa 50 grama dozvoqenih u EU). Produkcijapepela i {qake u TE "Pqevqa" iznosi oko300.000 tona godi{we.

Pepeo i {qaka koji su nus-proizvod u proce-su proizvodwe elektri~ne energije, odlaù se nadeponijama pepela i {qake, i kao takvi uvijek suizvor opasnosti od razvejavawa vjetrom, ali i odo{te}ewa deponija i izlaska sadràja u okolinu.Problemi sa deponijama su brojni. Deponije zah-tijevaju velike povr{ine, na u{trb poqoprivred-nog tla, a prilikom formirawa deponija morajuse za{tititi tlo, podzemne i povr{inske vode oduno{ewa, ispirawem, te{kih metala i radionu-kleida iz pepela. Mora se za{tititi okolina odrazno{ewa pepela da ne bi do{lo do zaga|ivawavazduha, povr{inskih voda i biqnog svijeta, tj. dase ne poremeti eko-sistem. Situaciju uslo`wava~iwenica da su deponije, kao po pravilu blizu na-seqa, rije~nih tokova i izvori{ta pija}e vode.Dakle, jasno je da deponije predstavqaju ozbiqanproblem sa aspekta za{tite ~ovjekove okoline.Kako ga treba re{avati?

Dva su na~ina za to. Prvi je na~in u pravilnojizgradwi i tretirawu deponija, a drugi, pravi, jesteiskori{tewe mnogih vrijednih materijala koji senalaze u deponijama, kao sirovina u nekim procesi-ma. Konkretno, materijal smje{ten na deponijamamoè da se iskoristi kao izvor otpadnog (hemij-skog) gipsa , a najperspektivnija mogu}a upotrebapepela iz deponija jeste u wegovoj masovnoj upotre-bi kao gra|evinskog materijala u putogradwi.

Prvo }emo ne{to kazati o na~inima pravil-nog tretirawa deponija pepela i {qake, a nakontoga }emo dati kra}i osvrt na mogu}e upotrebematerijala sa deponija (pepela) kao sirovine imaterijala za daqu upotrebu.

Otpadni pepeo i {qaka se drè na deponija-

ma termoelektrana, koje imaju oblik bazena (kase-ta) u kojima se ovi otpadni materijali lageruju. Uciqu spre~avawa eolske erozije pepela na depo-nijama u svijetu se koriste razli~ite metode, kao{to su kva{ewe vodom (dràwe vodenog ogledalaiznad pepela), biolo{ka rekultivacija, posta-vqawe geotekstilnih folija, i hemijski postupcikoji se izvode nano{ewem rastvora ili suspenzi-ja hemikalija.

Naj~e{}i i ve} klasi~ni na~ini borbe pro-tiv erozije su metodi kva{ewa vodom, primjenomvodenih topova i prska~a, a ograni~ewa metode supotreba za velikim koli~inama vode i rad kod ni-skih temperatura. Uobi~ajena razmjera pepela ivode je 1:16, a sve se vi{e prelazi na odnos 1:1 uzdodavawe kre~a.

Biolo{ka rekultivacija je drugi primjewiva-ni metod i ciq mu je da uzgojom biopokriva~a naodlagali{tima pepela dovede do za{tite odlaga-li{ta od eolske erozije. Mogu}nost formirawatog travnatog pokriva~a zavisi od fizi~ko - he-mijskih karakteristika pepela, temperature ivla`nosti tla. Sade se meliorativne trave, {um-ske i `bunaste vrste, a tako na deponijama u Srbi-ji moèmo da vidimo topole koje se sade kao za-{tita od vjetra, bagreme i ra`, koja se pokazalakao vrlo svrsishodna u spre~avawu eolske erozije.

Geotekstilne folije sluè da vertikalnorazdvoje sekcije sa pepelom i smawe prebacivawepepela iz jedne u drugu dionicu.

Hemijsko tretirawe pepela na deponijama sesprovodi nano{ewem razli~itih proizvoda neor-ganskog porijekla (vekol, hidrostatin), koji stva-raju ~vrstu koru na povr{ini pepela, debelu oko 25cm, ~ime se spre~ava razno{ewe pepela. Bitno jeista}i da ovaj sloj ima temperaturnu otpornost, vo-dopropusnost i mogu}nost formirawa travnog po-kriva~a na wemu. Ovo ga kandiduje kao dobro re{e-we, pogotovo za tretirawe nasipa na deponijama.

Jedini pravi na~in za postupawe sa otpadnimpepelom iz termoelektrana jeste wegovo daqe ko-ri{}ewe. Jedan od na~ina je wegova upotreba kaoizvora otpadnog (hemijskog) gipsa, do kojeg se do-lazi desulfurizacijom gasova sagorijevawa kojisadrè sumpor, {to zna~i da bi se pri uklawawusumpornih jediwewa iz dimnih gasova termoelek-trana stvarao sulfo-gips. Na ovaj na~in se u Evro-pi proizvodi vi{e miliona tona ovog gipsa godi-{we. Tako|e, postoje mogu}nosti da se iz otpadnogpepela proizvodi : cement, opeka, malter,...

Me|utim, ipak se radi o relativno ograni~e-nim resursima za proizvodwu gra|evinskog mate-rijala, tj. relativno male koli~ine otpadnog pe-pela se mogu upotrijebiti za pomenutu proizvod-wu. Izgleda da je potencijalno najobe}avaju}a ma-sovna upotreba pepela kao gra|evinskog materija-la u putogradwi. Naime, za izgradwu i odràvawesaobra}ajnica potrebne su enormne koli~ine pri-rodnih materijala: zemqe, pijeska, kamena, {qun-ka i vezivnih materijala. Pepeo i {qaka mogu dazamijene sve materijale koji se koriste za izgrad-wu nasipa, kao i vrlo veliki broj materijala kojise koriste za izgradwu dowih nose}ih slojeva pu-teva. Pozitivni efekti koji bi se postigli upo-trebom pepela u izgradwi putne infrastrukturebili bi vi{estruki. Tako, sa~uvali bi se prirod-ni resursi, jer se ne bi {qunak kopao iz rije~nihobala, a kamenolomi otvarali i tamo gdje je pri-roda jo{ o~uvana. S druge strane pepeo je prakti~-no besplatan, ~ime se pojeftiwuje i gradwa uz we-govu upotrebu.

Problematika transformatorskog uqa i SF6 gasa

D rugi problem sa kojim se srije}e elektro-privreda, kada je za{tita ìvotne sredine

u pitawu, jeste problem tzv. transformator-skog uqa. Istakli smo u uvodu da u elektropri-vredi postoji ogroman broj energetskih tran-sformatora, mjernih transformatora, ali iprekida~a snage u kojima se nalazi transforma-torsko uqe. Osobenost ovog uqa je da ima veomavisoku dielektri~nu ~vrsto}u, jer ono prven-stveno sluì za izolaciju djelova transforma-tora koji su pod visokim naponima - namotaja,od djelova transformatora koji su na potenci-jalu zemqe (transformatorski kazan - ku}i-{te). U prekida~ima snage ovo uqe sluì daefikasno gasi elektri~ni luk koji nastaje u ko-morama prekida~a prilikom iskqu~ivawastrujnog toka.

Istakli smo da se radi o velikim koli~i-nama ovog uqa koje je prisutno u trafostani-cama {irom svake dràve, pa je prisutna i mo-gu}nost akcidenta, kojom prilikom dolazi doiscurivawa uqa van kazana transformatora ido zaga|ivawa tla i podzemnih voda. Koje mje-re se preduzimaju da do zaga|ivawa okoline nedo|e?

Prije svega to je sastav i vrsta samog trafo- uqa. Naime, nekada se ovo uqe izra|ivalo nabazi piralena, zbog wegovih dobrih dielek-tri~nih svojstava. Me|utim, kasnijim ispitiva-wima je utvr|eno da piralen ima izraèna kan-cerogena svojstva, te da se te{ko razgra|uje ka-da se jednom ispusti u vodu ili na tlo. Stoga jepiralensko uqe porestalo da se proizvodi, a upotpunosti je supstituisano mineralnim trafo- uqima ~ija su svojstva prihvatqiva sa aspektao~uvawa ~ovjekove sredine i uticaja na qudskozdravqe.

Zatim, sama konstrukcija kazana transfor-matora je izmijewena, a i preduzimaju se ostalekonstruktivno - tehni~ke mjere da ne do|e do is-curivawa uqa. Ispod svakog transformatora po-stoje trafo jame dovoqnog kapaciteta i kvali-teta i nepropustivosti zidova, dovoqne da u slu-~aju akcidenta prihvate kompletno uqe iz tran-sformatora.

I, na kraju, ako do|e do pada kvaliteta uqausled elektri~nih pra`wewa u transformato-ru, poàra na transformatoru i sli~no, usqed~ega uqe postane nepodesno za daqu upotrebu utransformatoru, takvo uqe se smje{ta u buradnamijewenu za trajno skladi{tewe, jer za sada,barem u elektroprivredi Crne Gore, to se uqene {aqe na reciklaù i/ili daqu preradu.

Problem gasa SF6 dobija na zna~aju iz dana udan, proporcionalno porastu broja energetskihprekida~a koji koriste ovaj medijum. Sa aspektaza{tite ~ovjekove okoline postoji nekolilo{tetnih efekata koje ovaj gas stvara. Prvi je ve-zan za wegovo direktno ispu{tawe u atmosferukojom prilikom dolazi do wegove hemijske reak-cije sa gasovima koji grade zemqinu atmosferu,~ime se pospje{uje stvarawe ozonskih "rupa".Do ovakvih situacija dolazi relativno ~esto to-kom svakodnevne eksploatacije visokonaponskerasklopne opreme i popu{tawa zaptiva~a na ko-morama sa SF6 gasom. Drugi problem je vezan za~vrste produkte nastale prilikom ga{ewa lukau komorama prekida~a, a koji se osloba|aju uokolinu prilikom revizije komora. Ti produktisu veoma toksi~ni za ìva bi}a i mogu da zagadetlo i vodu. Povoqna okolnost je wihova mala ko-li~ina i relativno rijetka interakcija sa ì-votnom sredinom.

Ana Stojkovi},student pete godine Fakulteta Tehni~kih na-uka u Novom Sadu, odsjek Inèwerstvo za{ti-te ìvotne sredine, stipendista EPCG A.D.Nik{i}


1. KONCEPCIJA POSLOVNE POLITIKE

1.1. Osnovi koncepcije

Ova godina treba da bude godina u kojoj }e seimplementirati funkcionalno i zavr{itipravno razdvajawe EPCG, nastaviti zapo~etiproces vlasni~kih promjena i intenziviratiprocesi strukturnih reformi EPCG AD Nik-{i} a time stvoriti uslove za konstituisaweelektroprivrede kao savremene infrastruk-turne grane koja }e poslovati u skladu sa tr-ì{nim principima i u povezanosti sa regio-nalnim trì{tem elektri~ne energije.

Poslovna politika za 2007. godinu zasniva se na:- Ekonomskoj politici i Energetskom bi-

lansu Crne Gore;- Poslovnim politikama funkcionalnih i

organizacionih cjelina za 2007. godinu;- Zakonu o energetici RCG ("Sl. list

RCG" br. 39/03);- Obavezama preuzetim Ugovorom o for-

mirawu energetske zajednice zemaqa jugoi-sto~ne Evrope;

- Strate{kim opredjeqewima Projekta"Aktuelna problematika i dugoro~na stabi-lizacija EPCG";

- Licencama za: proizvodwu elektri~neenergije, prenos elektri~ne energije, opera-tora prenosne mreè, operatora trì{ta, di-stribuciju elektri~ne energije i operatoradistributivne mreè i snabdijevawe elek-tri~nom energijom;

- Privremenom kodeksu mreè i Privre-menom distributivnom kodeksu (»Sl. listRCG« br. 13/05);

- Pravilima o tarifama za elektri~nuenergiju ("Sl. list RCG" br. 47/05) i Pravi-lima o snabdijevawu elektri~nom energijom("Sl. list RCG" br. 13/05);

- Normativnim aktima, odlukama i za-kqu~cima Skup{tine akcionara i Odbora di-rektora Dru{tva i dr.

1.2. Ciqevi Poslovne politike

Osnovni ciqevi Poslovne politike EPCG za2007. godinu su:

- Dosledno ostvarivawe Elektroenerget-skog bilansa Republike uz maksimalno kori-{}ewe raspoloìvih proizvodnih resursa;

- Pozitivniji bilans uspjeha Dru{tva od

ostvarenog u 2006 godini;- Implementacija procesa funkcionalnog

razdvajawa EPCG i zavr{etak procesa prav-nog razdvajawa;

- Intenzivirawe aktivnosti na vlasni~-kim promjenama:

a) Zavr{etak pregovora nakon objektivi-zirawa uslova za prodaju dijela imovineEPCG - TE Pqevqa.

b) Nastavqawe zapo~etih procesa vla-sni~kih promjena Elektroprivrede Crne Goreputem prodaje pet malih HE;

c) Priprema kompanije za daqu privatiza-ciju u skladu sa Strategijom privatizacijeEPCG,

- Unapre|ewe energetske efikasnosti iefikasnosti poslovawa (smawewe svih vidovapotro{we, racionalizacija radne snage i dr.);

- Integrisawe u regionalno trì{teelektri~ne energije;

- Obezbje|ewe materijalne i socijalne si-gurnosti zaposlenih u skladu sa Pojedina~nimkolektivnim ugovorom i Osnovama socijalnogprograma.

1.3. Pretpostavke za realizaciju Poslovnepolitike

Osnovne pretpostavke za realizaciju Poslov-ne politike EPCG za 2007. god. su:

- Realizacija Energetskog bilansa CrneGore za 2007. godinu u djelu proizvodwe, pre-nosa, distribucije i snabdijevawe elektri~-nom energijom;

- Pravovremeno sklapawe ugovora za po-kri}e deficita elektri~ne energije po elek-tro-energetskom bilansu ;

- Pravovremeno sklapawe ugovora sa di-rektnim potro{a~ima (KAP, @eqezara, @e-qeznica) o prodaji elektri~ne energije u2007.godini kao i ugovora sa Kombinatom alu-minijuma o prenosu elektri~ne energije koju}e ovaj potro{a~ kupovati u sopstvenom aran-`manu;

- Odobravawe regulatornog prihoda za2007. godinu i utvr|ivawe odvojenih tarifa icijena elektri~ne energije od strane Regula-torne agencije za energetiku;

- Naplata dospjelih potraìvawa, najma-we do 94% godi{we fakturisane realizacijekod distributivnih potro{a~a i 100% kod di-rektnih potro{a~a. Zaostala nenapla}ena po-traìvawa za{tititi redovnim utuèwem i

iskqu~ewem potro{a~a sa mreè;- Obezbje|ivawe potrebnih finansijskih

sredstava za rje{avawe investicionih zahvata odposebnog zna~aja za elektro-energetski sistem;

- Dono{ewe Strategije i politike razvo-ja i Strategije privatizacije elektroenerget-skog sektora u Crnoj Gori;

- Nastavak aktivnosti na dono{ewu pra-vila i propisa Regulatorne agencije u vezi re-strukturirawa i poslovawa elektroenerget-skog sektora u Crnoj Gori;

1.4. Ograni~ewa u realizaciji Poslovnepolitike

Osnovna ograni~ewa za doslednu realizacijuPoslovne politike EPCG u 2007. god. su:

- Ka{wewe u odobravawu regulatornogprihoda za 2007. godinu i utvr|ivawu odvoje-nih cijena i tarifa elektri~ne energije odstrane Regulatorne agencije za energetiku;

- Nedostatak prihoda za pokri}e tro{ko-va amortizacije, a time i izostanak realiza-cije zna~ajnijih investicionih zahvata;

- Ozbiqne te{ko}e u naplati dospjelihpotraìvawa kako od distributivnih, tako iod direktnih potro{a~a;

- Nedostatak gotovine za pravovremenoservisirawe uvezene elektri~ne energije idoma}ih dobavqa~a;

- Problemi vezani za obezbje|ewe bilan-snih koli~ina ugqa odgovaraju}eg kvalitetaza potrebe TE "Pqevqa";

- Nedostatak gotovine za finansirawe neo-phodnog teku}eg i investicionog odràvawa;

- Visoki gubici elektri~ne energije u di-stributivnoj mreì;

- Visoke obaveze prema dobavqa~ima, opa-snosti otkazivawa daqe saradwe i prinudnesudske naplate potraìvawa;

- Nedefinisan status dugoro~nih ino-kredita;- Velike poreske stope, carine i komunal-

ne takse;

2. POLITIKE FUNKCIONALNIH I ORGANIZACIONIH CJELINA I MJERE ZA WIHOVO OSTVARIVAWE

2.1. Ostvarivawe bilansa elektri~ne energije

Osnovni ciq Poslovne politike EPCG za2007. godinu je dosqedna realizacija Bilansa

POSLOVNU POLITIKUELEKTROPRIVREDE CRNE GORE A.D. NIK[I]

ZA 2007. GODINU

Na osnovu ~l. 48. Statuta Elektroprivrede Crne Gore AD Nik{i}, stav 2, alineja 5, Odbor direktora Dru{tva na sjed-nici, odrànoj . godine, utvrdio je

SLU@BENI PRILOG

GODINA: XXVIII BROJ 304 NIK[I] JANUAR 2007. ISSN 1800-55136


elektri~ne energije Republike, koji predvi|apotro{wu konzuma 4800 GWh.

2.1.1. Pokri}e konzuma od 4800 GWh, ostvari-}e se iz sqede}ih izvora:

- Proizvodwe HE "Peru}ica", TE "Pqe-vqa" i malih hidroelektrana 1758 GWh

- Razmjene energije iz HE "Piva" sa Elek-troprivredom Srbije 1076 GWh

- Deficit elektri~ne energije 1966 GWh

Struktura potro{we je utvr|ena na osnovukonkretnih zahtjeva direktnih potro{a~a, aza elektrodistribuciju na osnovu trenda rastaostvarenom u posqedwe tri godine:

- Kombinat aluminijuma 1936 GWh- @eqezara 192 GWh- @eqeznica 25 GWh- Bruto distributivna

potro{wa 2464 GWh- Gubici u prenosu 183 GWh

SVE UKUPNO: 4800 GWh

Bilansom je predvi|eno da }e KAP dio potre-ba elektri~ne energije u iznosu od 731 GWhobezbijediti u sopstvenom aran`manu iz uvo-za. Zna~i, obaveze EPCG prema KAP-u se svo-de na isporuku 1.205 GWh iz sopstvenih izvorai na pruàwe usluga prenosa za 731 GWh kojuKAP sam uvozi. Za potro{wu elektri~neenergije ve}u od planirane KAP je obavezanda obezbjedi dodatne koli~ine elektri~neenergije iz uvoza.

Za @eqezaru Nik{i} planirane su potrebeod 192 GWh. Zbog promjene statusa vlasni{tvaova kompanija nije pokrenula aktivnosti zanabavku elektri~ne energije iz uvoza tako da}e EPCG obezbijediti cjelokupne potrebe po-tro{we ovog potro{a~a iz doma}ih izvora iuvoza.

U skladu sa Elektroenergetskim bilansom zapokri}e deficita EPCG treba da uveze 1235GWh.

2.1.2. Tranzit elektri~ne energije, prekoelektroenergetskog sistema Crne Gore, premaranijim iskustvima se planira na 1.100 GWh.

Da bi se ostvarile planske pretpostavke, neo-phodno je:

- Obezbijediti pogonsku spremnost hidro-elektrana, koja }e omogu}iti proizvodwu, nesamo za prosje~nu, nego i za znatno povoqnijuhidrologiju;

- Obezbijediti dovoqne koli~ine ugqa od1104000 tona za proizvodwu 817 GWh termo-energije, odnosno za normalan rad od najmaweod oko 4600 ~asova na godi{wem nivou;

- Ugovoriti uvoz 1235 GWh dodijeqenihponu|a~ima na osnovu sprovedenih javnihoglasa za nabavku nedostaju}ih koli~ina elek-tri~ne energije i po osnovu direktnih nabakiu skladu sa odlukama Vlade RCG i Odbora di-rektora EPCG.

- Do kraja prvog kvartala 2007. god. zakqu-~iti godi{we ugovore sa direktnim potro{a-~ima (KAP, @eqezara, @eqeznica), sa Rudni-kom ugqa "Pqevqa" i sa ElektroprivredomSrbije.

- Pored ugovora o godi{woj isporucielektri~ne energije iz sopstvenih izvora od1205 GWh, EPCG mora zakqu~iti sa KAP-omodgovaraju}i ugovor o uslugama prenosa zaelektri~nu energiju koju ova kompanija samauvozi.

- Dosledno realizovati planove teku}eg iinvesticionog odràvawa;

- Revitalizovati i izgraditi elektroe-nergetski sistem do nivoa obezbije|enih sred-stava iz ino-kredita (Svjetska banka, Evrop-ska investiciona banka, KfW banka, Simensa,Vlade Francuske i dr.), donacija Vlade Kra-qevine Norve{ke i dr.;

- Dosledno realizovati Program mjera zasmawivawe gubitaka elektri~ne energije nadistributivnoj mreì i Program odràvawa,za{tite i kontrole brojila elektri~ne ener-gije kod distributivnih potro{a~a;.

2.1.3. Proizvodwa na pragu HE "Peru}ica"planirana je u koli~ini od 920 GWh

U ciqu ostvarewa ove proizvodwe neophod-no je:

- Obezbijediti kontinuiranu pogonskuspremnost svih proizvodnih agregata;

- Izvo|ewe remonata postrojewa prilago-diti potrebama odràvawa naponsko-reaktiv-nih prilika u elektro-energetskom sistemu;

- Proto~ne vode rijeke Zete koristiti domaksimuma koji omogu}avaju raspoloìvi pro-izvodni kapaciteti;

- Obzirom da akumulacije ove elektranepredstavqaju jedinu sigurnu rezervu za odrà-vawe elektro-energetskog sistema Crne Goreza slu~aj nastanka ozbiqnijih poreme}aja, tokori{}ewe akumulacija mora biti dosledno uskladu sa utvr|enim planovima;

2.1.4. Proizvodwu na pragu od 762 GWh HE"Piva" planirala je Elektroprivreda Srbi-je shodno Ugovoru o dugoro~noj poslovno-teh-ni~koj saradwi. Neposredan interes Elek-troprivrede Crne Gore bi bio, da se u slu~a-ju povoqnije hidrologije, ostvari i ve}a pro-izvodwa od planirane, pa je u tom ciqu neop-hodno odràvati permanentnu spremnostproizvodnih agregata i izvr{iti kvalitetnogodi{we remonte.

2.1.5. Proizvodwa TE "Pqevqa" na praguelektrane planirana je 817 GWh.

U ciqu ostvarewa ove proizvodwe neophod-no je:

- Obaviti kapitalni remont elektrane uplaniranom periodu od 1. aprila do 31. jula2007. godine i obaviti pripremu elektrane zarad u zimskim uslovima u prvoj polovini mje-seca oktobra 2007. godine,

- Obezbijediti kontinuiranu pogonskuspremnost i sigurnost TE "Pqevqa";

- Obezbijediti kontinuirano snabdijeva-we termoelektrane potrebnom koli~inomugqa, koje na osnovu specifi~nog toplotnogutro{ka od 1,35 kg/kWh, iznose 1104000 tonana godi{wem nivou. U tom kontekstu mini-malne rezerve ugqa na deponiji treba da budu50000-70000 tona u zimskom periodu i ne maweod 30000 tona u qetwem periodu kako bi seomogu}io rad Termoelektrane snagom od cca190 MW;

- Stvoriti uslove za pove}anu energetskuefikasnost elektrane pove}awem optimiza-cije rada, kao i preduzimawem potrebnih mje-ra za homogenizaciju ugqa i zavr{etak rekon-strukcije kotlovskog postrojewa i sistema zaodvod pepela i {qake;

- Preduzeti dodatne mjere na za{titi ~o-vjekove okoline, u skladu sa iskustvima za vo-|ewe ovih pogona u drugim zemqama.

2.1.6. Planirana proizvodwa malih hidroe-lektrana u 2007. godini je 21 GWh. Me|utim,problem malih HE je {to su tehni~ko tehno-lo{ki zastarjele i ekonomski veoma neracio-nalne. Prosje~ni tro{kovi po kWh su nekoli-ko puta ve}i nego u velikim elektranama. Zbogtoga je neophodno izvr{iti analizu rada svakeod ovih elektrana i donijeti konkretne odlu-ke u vezi wihovog daqeg rada. U tom konteksturealno opredjeqewe je wihova privatizacija u2007.godini.

2.1.7. Preko prenosne mreè EPCG u 2007.god. planiran je bruto prenos (sa tranzi-tom) od 5900 GWh. Planirana potro{wakonzuma za 2007. godinu od 4800 GWh, a pla-nirani gubici u prenosnoj mreì iznose3,2% odnosno 183 GWh.

Poslovna politika u oblasti prenosa i upra-vqawa elektro-energetskim sistemom, zasni-va se na stvarawu uslova za pouzdan prenoselektri~ne energije za potro{a~e u CrnojGori, ali i za nesmetan tranzit za potrebesusjednih elektroprivreda. U tom ciqu po-trebno je:

- Dosledno realizovati planirane pregle-de, revizije i remonte elektro-energetskihobjekata i postrojewa prenosne mreè;

- Revitalizavati i izgraditi objekte pre-nosne mreè u skladu sa usvojenim programimado nivoa obezbije|enih sredstava iz kreditastranih banaka, donacija i sopstvenog u~e{}a.

- Nastaviti sa efikasnim ostvarewemfunkcije sekundarne regulacije frekvencijei snage razmjene;

- Razvijati telekomunikacioni sistema izapo~eti proces uvo|ewa OPGW-a;

- Preduzeti daqe mjere u ciqu smawivawagubitaka u prenosnoj mreì.

2.1.8. Preko distributivne mreè EPCG u2007. god. planiran je bruto prenos od 2464GWh, uz gubitke od 21,68% odnosno 534 GWh,tako da je planirana neto distributivna po-tro{wa od 1.930 GWh.

Poslovna politika u oblasti distribucijeelektri~ne energije u 2007. godini zasniva sena stvarawu uslova za zna~ajno smawivawetehni~kih a naro~ito komercijalnih gubitakau distributivnoj mreì. U tom ciqu neophod-no je:

- Sprovo|ewe usvojene Strategije za sma-wewe gubitaka u distributivnoj mreì i ino-virawe Studije tehni~kih gubitaka elektri~-ne energije u distributivnoj mreì,

- Dosledno realizovati plan investicio-nog odràvawa distributivnih postrojewa iopreme, kao i Plan investicija;

- Revitalizaciju i izgradwu objekata di-stributivne mreè realizovati u skladu sausvojenim programima do nivoa obezbije|enih

sredstava iz donacija stranih zemaqa, kreditastranih banaka i sopstvenog u~e{}a;

- Nastaviti sa osposobqavawem distribu-tivnih sistema u gradskim jezgrima;

- Proceduralno urediti prikqu~ewa po-tro{a~a na distributivnu mreù sa tehni~kog(elektroenergetskog), pravnog i finansijskogstanovi{ta;

- Izvr{iti neophodne pripreme za orga-nizacione i kadrovske promjene u FC "Di-stribucija" radi ostvarivawa {to efika-snijeg poslovawa. Predhodno je neophodnodetaqno izu~iti sva mogu}a rje{ewa regio-nalne organizovanosti Elektrodistribuci-je sa svim prednostima i nedostacima takveorganizovanosti (simulacija predloènihrje{ewa), polaze}i od ~iwenice da je cijenaelektri~ne energije za pojedine kategorijepotro{we u svim regionima u Republici je-dinstvena;

2.1.9. Uzimaju}i u obzir da je "Snabdijevawe"nova funkcionalna cjelina, u 2007.godini, da-}e se prioritet na zaokruìvawu FC Snabdi-jevawa kao dijela Dru{tva koji moè da orga-nizuje efikasno izvr{ewe svih poslova kojisu definisani u licenci za snabdijevaweelektri~nom energijom.

Da bi se ostvarile predvi|ene aktivnostineophodno je intezivno raditi na unapre|ewuorganizacije preuzetih poslova, edukaciji ka-drova i obezbje|ewu tehni~kih uslova za wi-hovo efikasno obavqawe.

Poseban akcenat treba dati daqem razvojuinformacionih tehnologija u oblasti fak-turisawa, naplate prihoda i pruàwa in-formacija kupcima nabavkom novog siste-ma za fakturisawe i naplatu elektri~neenergije.

Ostvarivawe ciqeva poslovne politike FCSnabdijevawe zahtjeva sprovo|ewe i slijede-}ih aktivnosti:

- Pravovremeno zakqu~iti ugovore za po-kri}e deficita elektri~ne energije po elek-tro-energetskom bilansu;

- Implementirati novi Tarifni sistemnakon dono{ewa odluke o godi{wem Regula-tornom prihodu od strane Regulatorne agenci-je za energetiku;

- Potpisati ugovore o snabdijevawu elek-tri~nom energijom sa direktnim potro{a~i-ma i zapo~eti proces potpisivawa sa potro-{a~ima na distributivnom nivou;

- Ostvariti stepen naplate od 94% kod di-stributivnih potro{a~a i 100% kod direkt-nih potro{a~a. Nenapla}ena potraìvawa za-{tititi redovnim utuèwem i iskqu~ewempotro{a~a sa mreè;

3. POLITIKA REALIZACIJE FUNKCIONALNOG RAZDVAJAWA EPCG I KONSTITUISAWE WENE PROFITNO-TRO[KOVNE STRUKTURE

U periodu od dono{ewa Zakona o energeticiostvaren je zna~ajan progres u sprovodjewu re-formi i stvorene osnovne pretpostavke zakonstituisawe EPCG kao moderne infra-strukturne grane.

Krajem 2004.godine Odbor direktora usvojioje Makro organizaciju vertikalno integrisa-ne funkcionalno razdvojene EPCG, a Skup-{tina akcionara izmjene i dopune Statuta ~i-me je realizovana prva faza funkcionalnograzdvajawa EPCG.

Tokom 2005.i 2006. godine nastavqeno je sa im-plementacijom funkcionalnog razdvajawa.

Zakonom nije predvi|en rok za pravno razdva-jawe EPCG, ali je neophodno okono~ati ak-tivnosti na ovim poslovima u toku 2007. godi-ne, ne samo zbog uspje{nosti privatizacijeelektroenergetskih subjekata ve} i zbog me|u-narodno preuzetih obaveza.

Da bi se obezbijedili uslovi za implementa-ciju funkcionalnog i zavr{etak procesapravnog razdvajawa neophodno je:

- Preduzeti sve aktivnosti na okon~awuimplementacije ra~unovodstvenog razdvajawafunkcionalnih i organizacionih cjelina;

- Za razdvajawe komercijalno osjetqivihinformacija uraditi odgovaraju}i internikodeks pona{awa zaposlenih;

- U periodu do dono{ewa odvojenih tari-fa i cijena od strane Regulatorne agencije,implementirati koncept transfernih cijenaizme|u profitnih centara;

- Utvrditi mehanizme za raspodjelu krat-koro~nih potraìvawa i dugovawa EPCG;

- Izraditi biznis planove FC i OC kao ikonsolidovani biznis plan EPCG za 2007.go-dinu;

- Definisati procedure izrade, konsoli-dacije, pra}ewa i izvje{tavawa biznis pla-nova, kapitalnih tro{kova, investicija i td.;

- Intezivirati aktivnosti na sklapawuugovora izme|u funkcionalnih i organizaci-onih cjelina

- Definisati status dugoro~nih ino-kredita;

- Definisati novi status preduze}a (dru-{tava) u ~ijem je osnivawu u~estvovala EPCG;

- Usvojiti strategiju pravnog razdvajawa,- Preduzeti sve mjere i aktivnosti u vezi

finalizacije pravnog razdvajawa EPCG.

4. FINANSIJSKA POLITIKA

Jedan od najsloènijih problema sa kojim seEPCG kontinuirano susre}e jeste finan-sijska odrìvost elektro-energetskog si-stema i to, prije svega, sa stanovi{ta nedo-voqnosti ukupnih prihoda (zbog ka{wewa uodobravawu godi{weg regulatornog priho-da), ali i sa stanovi{ta pove}awa gotovine(ke{a) zbog izraènih proble,ma u naplatizaostalih potraìvawa kao i zbog pov}awatro{kova uvezene elektri~ne energije. Otu-da poslovawe sa visokim gubicima i veomakrupni problemi u servisirawu obavezaprema dobavqa~ima i zaposlenima. Nasta-vak ovakvih tendencija }e veoma ozbiqnougroziti funkcionisawe elektro-energet-skog sistema Crne Gore. Zbog toga je neop-hodna reforma ukupnog finansijskog siste-ma, odnosno intenzivirawe aktivnosti naimplementaciji ra~unovodstvenog razdvaja-wa funkcionalnih cjelina, {to }e uz ja~a-we efikasnosti privre|ivawa i interne

ekonomije, dovesti do pozitivnijeg finan-sijskog rezultata.

Reforma finansijskog sistema podrazumijevarealizaciju slede}ih aktivnosti:

- Obezbijediti samostalno obavqawe fi-nansijske funkcije u srazmjerama i do nivoapredvi|enog Statutom Dru{tva, a centralizo-vano na nivou Dru{tva izmirivati obaveze poosnovu uvoza elektri~ne energije, ugqa za TE"Pqevqa", bruto plata odnosno svih onihobaveza ~ijim neizmirewem bi se mogla dove-sti u pitawe odrìvost elektroenergetskogsistema;

- Implementirati MRS u domenu izradefinansijskih iskaza po funkcionalnim i or-ganizacionim cjelinama.

- Pristupiti racionalizaciji tro{kovana svim nivoima poslovawa;

- Usvojiti Pravilnik o finansijskom ira~unovodstvenom poslovawu;

- Usvojiti Kontni plan na nivou Dru{tvai kontne planove funkcionalnih i organiza-cionih cjelina;

- Usvojiti Pravilnik o regulisawu nov~a-nih tokova;

- Implementirati moderan sistem finan-sijskog menaxmenta (kori{}ewe usluga elek-tronskog bankarstva, efikasno upra vqawelikvidno{}u, centralizovano upravqawe za-lihama, komercijala i dr.).;

- Implementirati Poslovno informacio-ni sistem (kredit Svjetske banke)

- Obezbijediti po~etni kapital za pravnoizdvajawe djelova Dru{tva i dr.

Osnovni preduslov za uspje{no sprovo|ewereformi finansijskog sistema EPCG pred-stavqa blagovremeno odobravawe regulator-nog prihoda za 2007. godinu i na osnovu wegaodvojenih tarifa i cijena za licencirane dje-latnosti.

5. RAZVOJNO - INVESTICIONA POLITIKA

Zna~ajne strukturne promjene u potro{wielektri~ne energije u Crnoj Gori i kao po-sqedica toga visoki energetski deficiti,neophodnost efikasnog ukqu~ivawa u regio-nalno trì{te elektri~ne energije i evrop-sku interkonekciju kao i neophodnost sve ve}eenergetske efikasnosti u cjelini, name}u po-trebu mnogo intenzivnijeg bavqewa pitawimarazvoja i investicionih ulagawa.

Politiku i strategiju izgradwe novih ilirekonstrukcije postoje}ih kapaciteta defi-ni{e Vlada Republike Crne Gore, a ovla-{tewa izdaje Regulatorna agencija za ener-getiku, pa je neophodno insistirati kod nad-le`nih organa, da {to hitnije pripremepredmetne akte kako bi se stvorili predu-slovi za dono{ewe razvojnih i odobravaweinvesticionih odluka.

5.1. U skladu sa Politikom i strategijom Vla-de RCG i odlukama Regulatorne agencije,EPCG donosi konkretne razvojne i investici-one programe i odluke pa se u tom ciqu trebafokusirati na nastavku zapo~etog programaiz 2006.godine i ugovorenih prioritetnihprograma kao {to su:


- Izrada potrebnih programa, elaborata iidejnih projekata za kori{}ewe raspoloìvihhidropotencijala na velikim i malim vodoto-cima radi proizvodwe elektri~ne energije.

- Priprema studije o kori{tewu vjetra,sunca i biomase;

- Inovirawe Studije gubitaka elektri~neenergije u distributivnoj mreì, po pojedi-nim wenim djelovima i u cjelini.

- Izrada studije sigurnog napajawa elek-tri~nom energijom Crnogorskog primorja,Kola{ina, Andrijevice i Plava;

5.2. Investiciona politika bi}e u funkcijistvarawa uslova za {to dosqedniju realizaci-ju elektro-energetskog bilansa za 2007, a timei sigurnog i kvalitetnog snabdijevawa svihpotro{a~a. U tom ciqu naro~itu pa`wu po-svetiti:

- Nastavku realizacije Programa mo-dernizacije i osposobqavawe HE "Peru}i-ca" i ostalih radova na revitalizacijiovog objekta. Tako|e je potrebno nastavitizapo~ete aktivnosti na prou~avawu mogu}-nosti poboq{awa iskori{}ewa voda Nik-{i}kog poqa;

- Nastavku zapo~etih aktivnosti na reali-zaciji Ugovora sa ENOP-om.

- Izradi Programa ispitivawa i mjerewa,te po~etku realizacije druge faze Projektarekonstrukcije i modernizacije HE Piva.Sredstva }e se obezbijediti iz kredita KfWBanke i sopstvenog u~e{}a EPCG

- Posebnu pa`wu posvetiti investicio-nim aktivnostima potrebnim za otvarawe no-ve deponije sa odgovoraju}im sistemom za od-vod pepela i {qake i sanaciji postoje}e depo-nije TE "Pqevqa";

- Stvoriti uslove za pove}anu energetskuefikasnost TE "Pqevqa", {to se moè po-sti}i optimizacijom wenog reìma rada,preduzimawem potrebnih mjera za homogeni-zaciju ugqa i zavr{etak rekonstrukcije ko-tlovskog postrojewa i sistema za odvod pepe-la i {qake;

- Dovr{avawu rekonstrukcije i izgradweobjekata prenosne mreè do nivoa obezbije|e-nih sopstvenih sredstava i odobrenih kreditaEvropske investicione banke, KfW banke iSvjetske banke ~ije je odobrewe u toku, kao idonacija Vlade Kraqevine Norve{ke.

- Dovr{avawu rekonstrukcije i izgradweobjekata distributivne mreè do nivoa obez-bije|enih sopstvenih sredstava, odobrenihkredita i stranih donacija.

- Zavr{etku projekta "Hitne stabiliza-cije u elektroenergetskom sektoru Crne Go-re" (pilot projekat za daqinsko mjereweelektri~ne energije), koji se finansira izkredita Svjetske banke i realizacija dona-cije Vlade Norve{ke za distributivnu mre-ù Kotora;

- Nabavka i implementacija novog softve-ra i hardvera za obra~un, naplatu i {tampu ra-~una za elektri~nu energiju.

6. KADROVSKA POLITIKA

[to se ti~e kadrovske politike za 2007.godi-nu treba uraditi analizu primjene postoje}egPravilnika o sistematizaciji radnih mjesta,te zapo~eti izradu novog Pravilnika u skladu

procesima restrukturirawa EPCG.

U tom ciqu, neophodno je:- Obezbijediti redovnu isplatu zarada i

ostalih li~nih primawa;- Obustaviti daqi prijem radne snage, a

upra`wena radna mjesta popuwavati prera-spodjelom radnika u okviru Dru{tva. Pri-jem nove radne snage moè se samo odnositina kreativne i procesu zaista neophodnekadrove;

- Raskinuti radne odnose sa radnicimaprimqenim na odredjeno vrijeme u svim slu~a-jevima gdje je to mogu}e;

- Stimulisati radnike za prodaju radnihmjesta otpremninama shodno odredbama Ko-lektivnog ugovora i Odlukama Odbora direk-tora;

- Pripremiti program adekvatnog raspo-reda invalida rada i polagawa stru~nih ispi-ta za radna mjesta na kojim su predvi|eni kaouslov rada;

- Radi postizawa zadovoqavaju}e kvalifi-kacione strukture zaposlenih pripremitiprogram obuke i prekfalifikacije;

- Eksternalizovati sporedne djelatnostifunkcionalnih i organizacionih cjelina;

- Inovirati Pravilnik o za{titi na raduu skladu sa potrebama i savremenim trendovi-ma u ovoj oblasti;

- Redovno pratiti aktivnosti na imple-mentaciji pravilnika o za{titi na radu;

- Redovno pratiti implemetaciju Pojedi-na~nog kolektivnog ugovora;

- Pripremiti plan rje{avawa stambenihpotreba i dr.

7. INTERNA REGULATIVA

U 2007. godini potrebno je donijeti, odnosnousaglasiti, sva normativna akta Dru{tva saZakonom o energetici, Statutom Dru{tva iprocesima funkcionalnog/pravnog razdvajawa

U tom smislu treba donijeti op{ta akta Dru-{tva kojima se reguli{u pitawa:

- Finansijsko i ra~unovodstveno poslovawe;- Regulisawe nov~anih tokova;- Planirawe;- Raspodjela zarada i ostalih nadoknada;- Stambeni odnosi;- Za{tita na radu i za{tita ìvotne sre-

dine;- Rad elektroenergetskog sistema;- Obrazovawe i stru~no usavr{avawe za-

poslenih u Dru{tvu;- Javnost rada Dru{tva;- Poslovna tajna;- Inovacije, racionalizacije i drugi ob-

lici tehni~kih unapredjewa;- Razdvajawe informacija (interni ko-

deks).

Pored ovih akata, u procesu pravnog raydvaja-wa potrebno je pripremiti posebna akta no-vih pravnih lica.

8. ODNOSI SA JAVNO[]U

U ciqu blagovremenog i objektivnog infor-misawa javnosti o poslovawu Dru{tva i sveu-

kupnosti wegovog rada, preduzeti sqede}e:- Implementirati i uskladiti dinamiku

Programa informativno-marketin{ke aktiv-nosti Dru{tva u skladu sa dinamikom procesafunkcionalnog i pravnog razdvajawa EPCG;

- Nastaviti sa izdavawem lista Dru{tva;- Redovno komunicirati sa novinarima ko-

ji prate oblast energetike;- Promovisati prednosti koje energetske

reforme imaju za privredu RCG i za potro{a-~e (razdvajawe, trì{no poslovawe);

- Promovisati zna~aj u{tede elektri~neenergije, o~uvawu ìvotne sredine i sli~no.

9. SARADWA SA ENERGETSKIM I DRUGIMORGANIZACIJAMA I ZAJEDNICAMA

U 2007. godini potrebno je ostvariti saradwusa energetskim i drugim organizacijama i za-jednicama i to:

- Obezbijediti kvalitetnu poslovnu sa-radwu sa Vladom RCG, Regulatornom agenci-jom za energetiku, ino savjetnicima;

- Prema susjednim elektroenergetskim or-ganizacijama nastaviti sa politikom puneotvorenosti i daqeg unapre|ewa dobre po-slovne saradwe;

- Zapo~eti proceduru za prikqu~ewe uETSO nakon zavr{etka procesa pravnog raz-dvajawa.

- Intenzivirati aktivnosti na konstitui-sawu regionalnog trì{ta elektri~ne ener-gije;

- U oblasti saradwe sa Sindikalnom orga-nizacijom pratiti primjenu Pojedina~nog ko-lektivnog ugovora i pri tom:

a) kontinuirano raditi na za{titi stan-darda zaposlenih i ostvarivawu wihovih pra-va i obaveza;

b) ukqu~iti Sindikat u proces funkcio-nalnog razdvajawa, posebno u dijelu racionali-zacije radne snage i za{tite prava zaposlenih.

10. POLITIKA ZA[TITE @IVOTNE SREDINE

Za{tita ìvotne sredine bazira}e se na oba-vezama preuzetim potpisivawem me|unarod-nog sporazuma o formirawu energetske zajed-nice zemaqa Jugoisto~ne Evrope i regulativiEU.

U tom smislu sa~ini}e se posebni programmjera. Program }e obuhvatiti sve prostore nakojima elektroenergetski objekti ugroàvajuìvotnu sredinu, a prioritet }e se dati TE"Pqevqa" dok je u sastavu EPCG.

11. ZAVR[NE ODREDBE

Opredjeqewa ove Poslovne politike potpu-nije }e se razraditi poslovnim politikamafunkcionalnih i organizacionih cjelina.

Poslovna politika EPCG i poslovne politi-ke funkcionalnih i organizacionih cjelinaza 2007. godinu ~ine jedinstven akt.

Broj: PREDSJEDNIK ODBORANik{i}, DIREKTORA EPCG,

Dr Radomir Milovi}, s.r.


O sim {to je prijatan u dru{tvu i umije lijepoda pjeva, sa boemskim darom, pa ga stoga vole

pjesnici, diplomirani elektroinèwer Igor Po-povi}, savjetnik izvr{nog direktora, a donedavnoi direktor FC Distribucija, kao qubiteq poezijepi{e i stihove, {to je mawe poznato.

Podstaknut najnovijom zbirkom pjesama svogaprijateqa Veselina Bata Weì}a "Gorska vila",vjernog ~uvara du{e stare Podgorice, Igor je, daju-}i odu{ka svojoj lirskoj du{i izwedrio, namah,ovu pjesmu, koja nam, poput suze, boji sjetom, ali irazvedrava vidike.

** *

Zbog ~ega su me voqeli i vole pjesnici?Mo`da zbog crnog vina i susreta?Mo`da zbog mojih o~iju,koje su ponekad suznezbog onih mladihi starijih kojih nema?Mo`da su ponekad suznezbog sre}nih trenutakasvih koje znam i volimi onih koje ne poznajem?Nema ispjevane pjesme.

Igor Vojov Popovi}

ZA OSVJE@EWE

Documents

Intervju Veselina Barovi}a, ~lana Odbora direktora EPCG · ~ini smjernice za izradu biznis planova za 2007. godinu i da odmah pristupi izradi tih planskih dokumenata. Ostvareni zna~ajni