Upload
others
View
5
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Invazivne vrste u Međimurju
Crvenouha kornjačaAmbrozija
Sunčanica
Bodljasta tikvica
Prema IUCN-u (Međunarodnoj uniji za očuvanje prirode) prvi razlog ugroženosti biološke raznolikosti je gubitak staništa, a drugi razlog su upravo invazivne vrste!
Sve unesene vrste ne postaju invazivne – Pravilo o 10%. Od 100 novih unesenih vrsta u prirodu samo njih 10 može samostalno opstati na novom području, a tek jed-na od njih može uzrokovati probleme.
Istraživanja Europske komisije procjenjuju iznos štete i troškova vezanih za invazivne vrste u Europi na preko 12 milijardi eura godišnje.
U Hrvatskoj je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) zabranjen uvoz stranih vrsta i stavljanje na tržište te njihov unos u prirodu i ekosustave u kojima one prirodno ne obitavaju.
Odlike invazivnih vrsta
Invazija bodljaste tikvice uz obalu Drave
Sunčanica (Lepomis gibbosus)
Vrlo otporna i prilagodljiva vrsta koja lako podnosi niske količine kisika i vi-soke temperature. Zbog njene ljepote uzgajali su je akvaristi koji su je zbog neznanja ispuštali u vodotoke i tako uzrokovali njeno širenje. Vrlo je agresiv-na, dugog životnog vijeka te se za razli-ku od mnogih drugih vrsta riba brine za svoje mlade.
Žljezdasti nedirak (Impatiens glandulifera)
Velika i snažna biljka koja može narasti i do 2,5 m. Zbog atraktivnog izgleda cvijeta još uvijek krasi vrtove. Slabo podnosi sušu te raste duž obala potoka i rijeka gdje po-većava vjerojatnost erozije. Sjemenke se lako šire vodenim tokom, ali i utjecajem čovjeka – transportom tla i otpada.
Neke invazivne vrste koje možemo susresti u Međimurju:
Bodljasta tikvica (Echinocystis lobata)
Namjerno je unesena kao ukrasna i lje-kovita biljka u nekoliko botaničkih vr-tova. Nadalje se širila presađivanjem u ostale vrtove. Korovna je biljka na po-ljoprivrednim staništima, a i potencijal-ni prenositelj virusa mozaika krastavca. Raste uz obale rijeka i kao biljka penja-čica potpuno guši prirodnu vegetaciju te mijenja sastav staništa.
Raznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha)
Školjkaš koji stvara velike probleme na vodoopskrb-nim i hidroenergetskim postrojenjima. Vrlo brzo postaje dominantna vrsta u slatkovodnim zajedni-cama. Svojim bisusnim nitima pričvrsti se na bilo koju stabilnu podlogu: betonsku obalu, cijevi, vanj-ske motore, trupove brodova. Uklanjanje predstavlja veliki financijski trošak s obzirom da se često po-strojenja moraju ugasiti tijekom fizičkog uklanjanja ovih školjkaša.
Utjecaj stranih invazivnih vrsta često se događa nepri-mjetno, ali sa štetnim učinkom za prirodu i gospodarstvo uz velike financijske štete!
Foto: Luka Hercigonja
Amorfa, čivitnjača (Amorpha fruticosa)
Unesena u Europu iz Sjeverne Amerike kao dekorativna biljka. Česta je u po-plavnim područjima, uz doline rijeka gdje stvara guste sastojine i guši mladice au-tohtonih vrsta i ugrožava obnovu poplav-nih šuma. Primjer je biljke koja s jedne strane donosi višestruke štete, a s druge se uspješno koristi kao medonosna biljka.
Signalni rak (Pacifastacus leniusculus)
Jedna od najvećih prijetnji našoj zavičaj-noj vrsti – riječnom raku, a i cijelom slat-kovodnom ekosustavu. Bržeg je rasta i s većim brojem potomaka te je vrlo agre-sivan u borbi za prostor i hranu. Osim toga, prijenosnik je račje kuge – gljivične bolesti na koju je on sam otporan.
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia)
Unesena nenamjernim unosom sa sje-menjem žitarica i trava za travnjake. Bilj-ka godišnje proizvede do 6000 sjemenki koje klijavost zadržavaju i više od 30 go-dina. Peludna zrnca ambrozije su jedna od najjačih poznatih alergena, a mogu putovati i do 300 km zračnim strujama.
Bagrem, gacija (Robinia pseudoacacia)
Kako proizvodi obilje nektara, cijenjena je medonosna biljka. Podrijetlom iz Sje-verne Amerike, a na teritoriju Europe je od 17. st. i mnogi je ne doživljavaju kao invazivnu vrstu. Brzo kolonizira područje i stvara guste populacije, a koristi se za pošumljavanje i kao ogrjevno drvo.
Crni somić (Ameiurus melas)
Svejed koji je pretežno aktivan noću. Voli zamućenu vodu i ne treba puno kisika. Jedan ili oba roditelja brinu o jajima, a nakon toga čuvaju mlade sve dok ne pro-plivaju ili dosegnu veličinu od 4 cm. Tako ima mnogo veću šansu za preživljava-njem od ostalih autohtonih riba.
Teofrastov mračnjak (Abutilon theophrasti)
Javlja se na staništima pod antropoge-nim utjecajem, osobito na poljoprivred-nim površinama. Voli staništa s puno osvjetljenja. Umanjuje rast drugih bi-ljaka u svojoj blizini i može dovesti do smanjenja prinosa pojedinih kultura i do 90%. Otporan je na herbicide što pred-stavlja veliki problem prilikom uklanja-nja ove invazivne vrste.
Velika zlatnica, zlatošipka (Solidago gigantea)
Stvara velike monokulture i stvara spoje-ve koji smanjuju klijavost domaćih vrsta i tako smanjuje bioraznolikost. Zapusti li se polje, velika je vjerojatnost da će na njemu izrasti monokultura zlatnice. Cvje-ta do jeseni i služi kao ispaša pčelama.
Žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima)
Listopadno stablo do 25 m, podrijetlom iz Kine. Proizvodi nevjerojatnu količinu plodova: jedna jedinka i do 325 000 tije-kom sezone, a uspješno se razmnožava i vegetativno. Potpuno potiskuje autohto-nu vegetaciju rastom u gustim sklopovi-ma i lučenjem štetnog spoja ailantona. Nažalost, još uvijek se prakticira sadnja ove invazivne biljke, kako u vrtovima, tako i u prirodi.
Japanski dvornik (Reynoutria japonica)
Dvornici rastu u iznimno gustom i veli-kom sklopu tako da onemogućuju rast bilo kakve druge biljke, a mijenjaju i kemijski sastav tla. Snažnim i brzim ra-stom podanka oštećuju podlogu, temelje kuća i drugih građevina te razaraju na-sipe. Čak i mali ostatak podanka u tlu može izrasti u novu jedinku te se zbog toga jako teško uklanja.
Harlekinska božja ovčica (Harmonia axyridis)
Podrijetlom iz Azije, a unesena je u Eu-ropu 60-tih godina prošlog stoljeća kao biološka kontrola lisnih uši. Lako ih se može zamijetiti kako se u jesen počinju u velikim brojevima uvlačiti u prozore, zidove i ostatak kuće u potrazi za topli-jim mjestom. Najsigurniji način razliko-vanja harlekinske božje ovčice od naše zavičajne vrste je oznaka na prednjem dijelu tijela u obliku slova „W“ ili „M“.
stoga je važna prevencija, pravovremeno uočavanje i brzo djelovanje!
Što vi možete učiniti?
prijavite nalaz stranih invazivnih vrsta
naučite prepoznati najagresivnijeinvazivne vrste u vašoj okolici
ne unosite nove biljke i životinje iz drugih zemalja
ne premještajte biljke i životinje,čak ni vodu i zemlju iz jednog staništa u drugo
nikada ne puštajte kućne ljubimcei druge strane vrste u prirodu
podijelite svoje znanje s drugima
Naklada brošure realizirana u suradnji s Općinom Nedelišće u sklopu projekta “Plan zelenog djelovanja”
Crvenouha i žutouha kornjača (Trachemys scripta)
često pušteni u prirodu kada vlasnicima dosade. Oportunist je i predator te predstavlja opasnost za zavičajnu barsku kornjaču, a živi i do 40 godina. Iako je uzgoj, prodaja i puštanje ovih kornjača zakonom zabranjeno još uvijek se mogu nabaviti putem oglasnika.
Novi nalaz stranih invazivnih vrsta prijavite “Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša i prirode” na www.invazivnevrste.hr ili
JU “Međimurska priroda” na www.medjimurska-priroda.info
Foto: Goran Šafarek