Mogunosti za daljnji razvoj sportsko-rekreativnog turizma u Republici Hrvatskoj

Mogunosti za daljnji razvoj sportsko-rekreativnog turizma u Republici Hrvatskoj1POVIJEST HRVATSKOG SPORTA

Priznanje Hrvatskog olimpijskog odbora u Meunarodnom olimpijskom odboru. 17. sijenja 1992. Prvi organizirani sport, streljatvo-Osijek 1784. godine

MEUNARODNE SPORTSKE PRIREDBE: Univerzijada 1987, Europsko atletsko prvenstvo u Splitu 1990., 2. svjetske vojne igre 1999.

Iz navedenog moemo zakljuiti da hrvatski sportai imaju veliki potencijal u sportu, iako su resursi poprilino osiromaeni nedovoljnim politikim interesom za razvoj Hrvatske kao sportske turistike destinacije.

2DEFINICIJA SPORTSKOG I REKREATIVNOG TURIZMA

UINCI:Izravni Na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih uslugaPosredniMotivacija za izbor turistike destinacijeProduenje turistike sezonePrevladavanje sezonskog karaktera turizmaPoveanje izvanpansionske potronjeUnapreenje raznolikosti i kvalitete turistike ponude

izravni se ekonomski uinci ostvaruju u turistikim ili sportskim poduzeima na temelju prodaje sportsko-rekreacijskih usluga

3Oblici sportskog turizmaNatjecateljski sportski turizamLjetni sportsko-rekreativni turizamZimski sportsko-rekreativni turizamU termin natjecateljski sportski turizam ulaze sva natjecanja na domaoj i meunarodnoj razini. Osnovni motiv takve vrste putovanja je sportsko natjecanje bez obzira sudjeluju li sudionici aktivno ili pasivno u sportskom natjecanju tj. vre li funkciju natjecatelja ili gledatelja. Sama sportska rekreacija, bilo ljetna ili zimska nema ni natjecateljski ni promatraki karakter. Sportska rekreacija je proizvoljno odobrana po vlastitom izboru turista sa svrhom zadovoljavanja potreba za kretanjem, igrom, aktivnim odmorom i razonodom. 4Cilj sportske rekreacijeBiopsiho-sociloku potrebu za kretanjem i igrom

Sadrajnije, kreativnije i korisnije provodi slobodno vrijeme

uva i unaprijeuje svoje zdravlje

Odrava vitalnost, ivotni i radni optimizam

Odrava i unaprjeuje svoje ope fizike, funkcionalne i radne sposobnosti

Otkloni prijevremenu pojavu starenja i produava radni vijek i kreativnost do duboke starosti.

Cilj sportske rekreacije je da omogui uvjete i mogunost da kroz razne sportske aktivnosti zadovolji sljedee potrebe:

5Aktivnosti specifine za sezonu Zimski sportsko-rekreacijski turizam:

SkijanjeSkijako tranjeSportske igre na snijegu i leduKlizanje

Ljetni sportsko-rekreacijski turizam:

etnjeTranjePlaninarenjeSportovi na vodiSportske igre,GolfTenisJahanje

Cilj sportske rekreacije je da omogui uvjete i mogunost da kroz razne sportske aktivnosti zadovolji sljedee potrebe:

6Oblici turizma temeljeni na prirodnim resursima sportski turizam (visokorizini pustolovni sportski turizam poput ronjenja s posebnom opremom, zmajarenja, slobodnog penjanja, raftinga) nautiki turizam (jedrenje, krstarenje) zdravstveni turizam (plivanje, relaksacija u prirodi, balneoterapija) lovni i ribolovni turizam ekoturizam (posjeti nacionalnim parkovima i drugim zatienim prirodnim podrujima) seoski turizam robinzonski turizam nudizam 7Oblici turizma temeljeni na posebno pripremljenim resursima sportski turizam (niskorizini sportski turizam poput biciklistikih tura, golfa, tenisa, vjebanja u vodi)zdravstveni turizam (toplice i wellness)tematski i zabavni parkovivelike manifestacijevjerski turizamkongresni turizamturizam s temom gastronomije i vinskih cesta povijesni i kulturni turizamurbani (gradski) turizamturizam kockarnicaturizam u svemiru

Nakon zavrene druge faze segmentacije trita koritenjem privlanih imbenika, segmenti trita turistike ponude u okviru specifinih oblika turizma trebali bi biti potpuno prepoznati. Ti se segmenti mogu grupirati u tri kategorije sukladno obiljejima resursa i aktivnosti.

8Ostali oblici turizma koji nisu izravno vezani za prirodne ili posebno pripremljene resurse pustolovna putovanja shopping turizam

seksualni turizam

studijska putovanja

eskapizam

vitualni turizam 9Unapreenje kvalitete sportsko-rekreativnog turizmaPrirodni geografskih uvjeti

Stanje sportsko-rekreativne ponude

Istraivanje trita o potranji za odreenim oblicima sportskih sadraja10UTJECAJI NA RAZVOJ SPORTSKO-REKREATIVNOG TURIZMA

VELIKE MANIFESTACIJE:

Jaanje nacionalnih i regionalnih ekonomija

Raznolikost turistike ponude

Pritjecaj inozemne valute

Nove mogunosti zapoljavanja

Gotovina koja pomae da se pobolja cjelokupna infrastruktura

Osim to su velike sportske priredbe snaan impuls za razvoj turizma, one obiluju i drugim ekonomskim koristima. Premda je teko egzaktno vrednovati sve drutvene i ekonomske efekte kojima pridonose velike sportske manifestacije, neki su teoretiari pokuali utvrditi ekonomske vrijednosti s aspekta svojih zemalja. Tako su npr. navedene sljedee vrijednosti sportskih manifestacija:Rezultati ekonomskih uinaka nakon velikih manifestacija pokazuju da dobitak u devizama i publicitet nadaleko nadmauju investirane milijune11Utjecaj klime i reljefa na sportsko-rekreativni turizam

Klimatski uvjeti u RH-povoljni

Sjeverni umjereni klimatski pojas

Najzastupljenija:

Umjereno topla kina klima, s regionalnim varijacijama

Kontinentalna Hrvatska- prevladava umjereno topla vlana klima

Obala i otoci- sredozemna ili mediteranska klima

Samo najvii planinski prostori imaju snjeno-umsku borealnu klimuKlimatski uvjeti prisutni u Hrvatskoj ine ju povoljnom za turistika kretanja, posebice u proljee i ljeti.

12

Aktivnosti na moru/rijeciAktivnosti na moru:JedrenjeRibolovRonjenjeSkijanja na vodiJedrenje na dasci

Na rijekama:Rafting, kajak i kanu13Meunarodna natjecanjateniski turniri u Umagu i Zagrebu, trekking organiziran u Zagrebu, Zagorju, Mljetu, Velebitu, Pamanu, Krku, Rabu, u Istri, Cresu. skijaka natjecanja (Snow Queen Trophy), razvoj skijakog turizma mogu je na vie hrvatskih skijalita: Begovo Razdoljeelimbaa-Mrkopalj, Platak, Rudnik-Tre,Tominac, Bjelolasica, Krasno, Petehovac-Delnice, Rezovake Krevine Sljeme14

Nautiki turizamPrednosti Hrvatske obale:Razvedenost obaleAtraktivnost otonog prostoraObiljeja reljefa:Planinski lanci Uke, Velebita, Svilaje, Kozjaka, Mosora i Biokova.

98 luka nautikog turizma-posjeenost:Nacionalni Park Kornati-najatraktivniji je ibenski akvatorijIstarski akvatorijZadarsko podruje

Domai gosti ine samo 1/10 nautiara-zahtjeva veu platenu moNajam vs. arter

PREDNOST!Manje je naglaena sezonalnost od stacioniranog (maritimno-odmorinog) to daje mogunost produene sezone; kontradikcija: dosta marina radi samo u sezoni!

Reljef: Naa obala je visoka, strma i stjenovita to prostoru daje posebnu ar.Od 363 luke, luice, sidrita i marina, kvarnerski, zadarski i dubrovaki akvatorij ih sadre 60%Po posjeenosti slijedi istarsko (gdje je openito vea posjeenost turistazadarsko podruje (nautikim turistima je ovo podruje posebno zanimljivo zbog veeg broja otoka to pridonosi zanimljivosti arhipelaga).

15

Biciklizam, spiljarenje, planinarenje, sportsko pilotiranje

Biciklizam:Vie od 140 biciklistikih rutaDobra podloga za eventualnu organizaciju viednevnih natjecanja s biciklima, Doprinos marketingu Hrvatske kao omiljene turistike destinacije za bicikliste!Smanjena mogunost noenja hrane-mogunosti za razvoj prehrambenih punktova i one day stop kampova

Spiljarstvo:54 pilje i jame dublje od 250m i 66 pilja i jama duljih od 1000mMogunost za razvoj meunarodnih spiljarskih dogaaja

Sportsko pilotiranje:Razvoj pristanita za hidroavione; doprinos elitnom turizmuTvrtka ECA je prva koja je uspjela razbiti hrvatsku birokraciju te je na dobrom putu da rijei problem tog nedostatka, iako uvijek ima mjesta za jo raireniju mreu pristanita. Uz razvijenu mreu zranih luka u receptivnom podruju vlasnici plovila mogu brzo i udobno stii do receptivnog podruja. S tim u vezi, ukoliko postoje infrastrukturni uvjeti i dovoljno kvalificirane radne snage mogue je ponuditi servisiranje i sidrenje plovila u marinama tokom cijele godine to lokalnoj ekonomiji donosi bitne financijske efekte.

16Globalni trendovi2013. g., Hrvatska:12 441 476 turista, od kojih je ostvareno 64 827 814 noenja

Rast populacije-starija populacija ima najvie slobodnog vremena

Sportsko-rekreacijski turizam-oblik odmora koji je u modi

Maritimni turizam u Australiji-oko 2% BDPPopulacija starija od 60 godina postaje pokretaka sila turistikih kretanja u glavnim emitivnim turistikim tritima u svijetu. Avanturistiki se odmori obino dijele u dvije skupine: soft adventure i hard adventure odmore. S obzirom na to da hard adventure turizam obuhvaa element rizika, istraivanje je pokazalo da su turisti u ovom obliku turizma ee mukarci. Turisti u hard adventure turizmu takoer troe vie od onih u soft adventure turizmu. Teko je procijeniti veliinu maritimnog turizma koji obuhvaa sportove poput vonje amcima, jedrenja, ribolova, ronjenja, jahanja na valovima, jedrenja na dasci, skijanja na vodi, vonje u kanuu, vonje u kajaku i vonje na skuterima za vodu. Taj se oblik turizma moe procijeniti openito s pomou turistike statistike jer je ta vrsta turizma dio ukupnog turizma. Nema sumnje da maritimni turizam pridonosi ekonomiji pojedine zemlje. Jedno je istraivanje pokazalo da je ekonomski doprinos maritimnog turizma u Australiji oko 2% bruto-domaeg proizvoda. Hrvatska zbog svoje predivne obale ima konkurencijsku prednost u razvoju svih oblika sportova na vodi.17NAJVANIJI PROMIDBENI ADUT

Financijski utjecaj drave

Rukovodee funkcije dodijeljene od strane pravnih osoba

Porezne olakice 18Znaaj sporta19ZAKLJUAKPotrebno konstantno pratiti svjetske trendove

Prevladavanje sezonalnosti turizma uvoenjem specifinih oblika turizma

Osvjeivanje populacije o vanosti sportske aktivnosti za zdravlje

Obilje predivnih prirodnih resursa-pripaziti na odranje!

20