isl. u. u BiH,Nahla

8/16/2019 isl. u. u BiH,Nahla

http://slidepdf.com/reader/full/isl-u-u-bihnahla 1/56

MULTIKULTURALNA NARAV

BOSNE



• Dolaskom Osmanlija Bosna mijenja svoj kulturno-ovijesnikarakter! Mijenja se njena ur"ana #i$ionomija! I$ utvr%eni&sre'njovjekovni& (ra'ova i o'(ra%a nastaju naselja i (ra'ovi

)kasa"e* varo+i i +e&eri, sa islamskim ur"anim i ar&itekstonskimo"iljejima!

• Islamska umjetnost je "ila risutna u Bosni 'esetinama (o'ina rijenjeno( $vani.no( ulaska u sastav Osmansko( /arstva )0123!,!

Mno(i Bo+nja/i su se i ranije "avili nekim vrstama islamskeumjetnosti* naose kali(ra#ijom!• Kasnije* naro.ito tokom 4VI stolje5a* neki u(le'ni Bo+nja/i 5e "iti

me%u najve5im okroviteljima islamske umjetnosti u Osmanskom

/arstvu! Neke o' najlje+i& 'amija u Istan"ulu (ra'ili su "o+nja.kiu(le'ni/i6 'amiju Me&me'-a+e Sokolovi5a* Rustem-a+inu*Sinan-a+inu* Atik Ali-a+inu* I"ra&ima+inu!



• U Bosni su ra$vijeni svi $na.ajniji vi'ovi islamske umjetnostii ar&itekture! U 4VI i 4VII nastala je na'mo5na kultura*

ostvarena u svim relevantnim #ormama* u ovom 'ijelu svijeta6)'u&ovno, jesni+tvo* vi$uelne umjetnosti* naro.itokali(ra#ija* ara"eska* ilumina/ija* minijatura* umjetni.ko$anatstvo!

•

Tokom 4VI stolje5a nastala su najlje+a 'jela )naosesakralne, ar&itekture u ovo 'ijelu svijeta! Sva se mo(u o'ijeliti na 'jela sakralne i svjetovne aritekture!

0! Sakralna ar&itektura )'amije* me'rese* tekije* &anika&i i

tur"eta,7! Svjetovna ar&itektura )"e$istani* &amami* karavansaraji*&anovi* +a'rvani i .esme* 'u5ani i ma(a$e* utvr%eni (ra'ovi*mostovi,



URBANIZAM

• Am"ijent nastajanja islamske umjetnosti u Bosni "io je(ra'!

• U Bosni nastaje velik "roj novi& (ra'ova i naselja)varo+i* kasa"a i +e&era,! Ona je imala .etiri +e&era6

Sarajevo* Mostar* 8o.a i Banja Luka! Sarajevo 5e "iti(lavni (ra' Bosansko( san'aka u .ijem su sastavu6Bosna* 9er/e(ovina* 'io Dalma/ije* Lika* Slavonija iSan'ak! Ono je i sre'i+te islamske kulture i umjetnosti!

•

Tri najve5a i naj$na.ajnija (ra'ska /entra )oliti.ka*ekonomska* kulturna i umjetni.ka, Osmansko( erio'ana Balkanu "ili su Sarajevo* Beo(ra' i Skolje!



• U ovom erio'u su usvojeni novi* $reli* mo'eli i$(ra'nje(ra'ova!

• U sre'i+tu (ra'ske strukture je $anatsko-tr(ova.ki 'io -.ar+ija* sa mreom uli/a! U njoj su smje+teni svi rivre'ni*

javni i (lavni vjerski o"jekti6 'amije* me'rese* "i"lioteka*&anika&* imareti* &anovi* karavansaraji* "e$istani* sa&at-kula!

• U .ar+iji su smje+tene tr(ovine i ra$ni $anati* o s&emi je'nauli/a - je'an $anat6 džamdžije, sujoldžije (graditelji

vodovoda), bravadžije, demirdžije (pravljanje željeznih

ograda, rešetaka), kujundžije, ćurćije (izrada krzna), halači

(obrada pamuka), hattati (pisari I kaligrafi), mudželliti

(povezivanje knjiga), ibrikčije…



• :ra' .ine i stam"ena naselja ; ma&ale sa uli/ama o' 3<-1< ku5a*'amijom* mekte"om* ekarom* $elenarom i "rija.ni/om!:ra'ska "osanska ku5a "ila je remek-'jelo stam"ene ar&itekture

4VII stolje5a! Nastala je o mo'elu tra'i/ionalne turske ku5e*njeni& osnovni& rostorni& i o"likovni& karakteristika!

• No* ona o' uti/ajem lokalne tra'i/ije* klime i ne+to 'ruk.iji& otre"a na+e( stanovni+tva ; orimila 'ruk.iji i$(le'! U

ravilu je imala ri$emlje i srat! Srat je mno(o rostorno ikomo$i/iono ra$vijeniji* otvoreniji i sa'rajniji o' $atvoreno( ri$emlja! Na sratu je /entralni 'io ku5e* (lavni rostor koji seotvara rema "a+.i* a oko nje(a su se rasore%ivale so"e!

Svaka o' nji& sa u$i'anim* u 'rvetu re$"arenim ormarima)musan'rama,* malim kuatilo )&amam, i ukra+enim 'rvenim la#onom )+i+etom,!



• Do 4VII stolje5a ku5a je "ila i svojim sratnim 'ijelom rema

uli/i $atvorena* a otvorena rema "a+.i* a o' ta'a ostaje rema uli/i otvorena ni$ovima ro$ora sa mu+e"/ima ii$"o.enim 'oksatima! Nastaje reo$natljiva "osanska'oksatna stam"ena ar&itektura!

•

Ar&itektonska* #unk/ionalna* lasti.no-likovna i estetsko-umjetni.ka vrije'nost ove ku5e jo+ nije 'ovoljno i$u.ena!• Evlija =ele"ija u svojoj ejahatnami 'aje oise na+i& (ra'ova

i naselja )022<-022>,! Daje ois i Beo(ra'a )7?< 'amija* @me'resa* 0? tekija* 2 karavansaraja* 70 &an* 3!?<< 'u5ana*02< "e(ovski& i a(inski& saraja,!



ARHITEKTURA

• esnesto stolje5e je erio' $latno( 'o"a islamske ar&itekture u

Bosni! Rije. je o ar&itekturi koja ria'a klasi.nom osmanskomstilu

• Kasnije (ra%evine u(le'aju se na u$ore i$ 4VI st!• Malo je (ra%evina ko' nas koje ria'aju 'ru(im turskim

ar&itektonskim stilovima* out tursko( "aroka ili amira )A$i$ija'amija u B! Colju i tekija na Buni u Bla(aju,!

• Naj$na.ajniji 'ometi islaske ar&itekture ostvarena su ar&itekturi'amije i mosto(ra'nji !

•

Dvije vrste 'amije6• a, otkuolna )(ra%ena u(lavnom u (ra'ovima, i• ", .etverovo'na 'amija sa ravnom tavani/om )(ra%ena u

ma&alama* manjim mjestima i u selima,!



• Dva tia klasi.ne otkuolne 'amije6- molitveni rostor okriven je'nom kuolom )reovla%uju5i

ti,*- moiltveni rostor okriven kuolom i olukuolom!- Najvre'nije 'amije ovo( tia6 =ekrek.ina u Sarajevu

)0>72,* Ala'a u 8o.i )0>><,* Kara%o$"e(ova u Mostaru

)0>>?,* usu#-a+ina u Ma(laju )0>2<,* Ali-a+ina u Sarajevu*9ai-Aijina u Co.itelju )0>23,* areva u Sarajevu )0>2>,• Dru(om tiu 'amije )kuola I olukuola, ria'aju :a$i

9usrev-"e(ova u Sarajevu )0>3<, I 8er&at-a+ina u Banjalu/i

)0>@3,! Ove 'aije sa'aju u re' najvre'niji& o"jekatasakralne ar&itekture i$ Osmansko( erio'a na Balkanu!



Minaijaturna umjetnost

•

U Bosni se .uva velik "roj rukoisa $na.ajne $nanstvene*knjievne* kulturno-&istorijske* reli(ijske i umjetni.kevrije'nosti! Neki o' nji& oti.u i$ 4II i 4III stolje5a i 'osjelisu u Bosnu i$ ra$li.iti& krajeva muslimansko( svijeta! Najvi+ei& .uva :9B "i"lioteka!

• Mno(i rukoisi se nala$e u Fa(re"u )u orijentalnoj $"ir/i9AFU-a* Dravnom ar&ivu 9rvatske* 9istorijskom ar&ivu uDu"rovniku* u Skolju* Beo(ra'u* u "i"liotekama Austrije* Njema.ke* 8ran/uske* =e+ke i Slova.ke* te Turske,!

• Ovi ukra+eni rukoisi nastajali su na /ijelom rostoruOsmansko( /arstva! Neki o' nji& oti.u i i$ Cer$ije! Djelo suautora ra$li.ito( etni.ko( i (eo(ra#sko( orijekla!





• Fna.ajan 'orinos ra$voju minijaturne i kali(ra#ske umjetnosti uOsmanskom /arstvu 'ali su Bo+nja/i! Me%u najo$natijim su Osman

Ali Naka+ i Nasu& Matrak.i! Crvi je "io ro'om i$ Sarajeva i ra'io jekao (lavni majstor /arske umjetni.ke ra'ioni/e* 'ok je Matrak.iro'om i$ Visoko( i je'an je o' najve5i& (enija svo( vremena )"io jeminijaturist* usje+no se "avio ra$li.itim o'ru.jima nauka* i$umio

je novi kali(ra#ski stil $asnovan na talik ismu,!• Kali(ra#ska umjetnost je stolje5ima nje(ovana i u Sarajevu!

O"iljeili su je mno(a $na.ajna imena out Sali&a Si'kija9usejnovi5a )Muvekkita,* isa/ 9ronike Bosne* jesnika I &attataMejlija i ej& A&me'a* .iji su kali(ra#ski isisi u Sinanovoj tekiji!

• Coro'i/a 8a(inGnovi5 i$ Sarajeva stolje5ima je nje(ovala kali(ra#skuujetnost! I$ nje oti.u o$nati sarajevski umjetni/i )kali(ra#i islikari,6 Musta#a 8a(in$a'e* Ali eri# 8a(in i Salim N! 8a(inovi5

























Djelo mimara Hajretina, 1556, jedanod najljepših mostova onog doba





Djelo mimara Sinana, 1577; izvanrednih graditeljskih proporcija i ormi

























!"#slibegovi$a k#$a%, bliz# &ara'oz(begove d)amije

mentalan spomenik gradske stambene arhitekt#re *







Crve strani/e KurHana*F"irka Bo+nja.ko(instituta* Sarajevo







O ij t l "i k M j



Orijentalan $"irka* Mu$ejSarajeva* rukois i$astronomije























Documents

isl. u. u BiH,Nahla