9 771333 569007

I S S N 1 3 3 3 - 5 6 9 3

Vol.

4, b

roj 4, t

rava

nj 2003.

U ovom broju:M. Jurin:

Uvodnik . . . . . . . . . . . . . . .2

B. Kojiæ-Prodiæ:

Interdisciplinarna i multidisci-

plinarna istraživanja . . . . . .3

G. Pifat-Mrzljak:

Meðunarodna znanstavena

suradnja IRB-a . . . . . . . . . .5

Prijedlozi za suradnju

s EU . . . . . . . . . . . . . . . . . .8

K. Gvozdanoviæ:

Sredstva za kongres? . . . . .9

B. Obeliæ:

Poèetak rada na

projektu EU . . . . . . . . . . .10

B. Žiniæ:

Nagrada Mladenu Žiniæu .12

Novi milenij oèito je otvorio i novu stranicuzbivanja u Institutu. Veæ smo u našem glasilupisali o nužnosti preispitivanja svega što smopostigli i što smo propustili uèiniti kako bismozadali prioritete. Opstanak i prosperitet može-mo postiæi prilagoðavanjem promijenjenimuvjetima u okruženju. Institut je ušao u sferukomercijalizacije znanja, što nam, uz pravilnovoðenje razvojne i znanstvene politike možeomoguæiti dodatna ulaganja u istraživanja,posebno u propulzivna bazièna podruèjaznanosti. Dostupnost novim saznanjima izrazlièitih podruèja znanosti i tehnologije obo-gaæuje naša znanja te podstièe maštu iznatiželju za novim otkriæima. Otvaraju senova podruèja istraživanja koja korjenitomijenjaju naše spoznaje i bez izuzetka su mu-ltidisciplinarna i interdisciplinarna. Napori suusmjereni u umrežavanje istraživanja usljedeæim podruèjima: znanost o životu,genomika i biotehnologija vezana uz zdravlje;tehnologije informatièkog društva; na-notehnologija i nanoznanosti, multifunkciona-lni materijali i novi proizvodni procesi; aero-nautika i svemir; kvaliteta hrane i mjere zaštite;prihvatljiv razvoj, globalne promjene i ekolo-ški sustavi. O ovoj aktualnoj problematiciukratko, ali veoma sadržajno i instruktivnopiše dr. Biserka Kojiæ Prodiæ, koja je odabralanekoliko aktualnih primjera te je razmotrilakoliko smo i mi dio tog "svjetskog laboratori-ja", odnosno što bismo trebali uèiniti da stvo-rimo uvjete da to postignemo. Uz tendencijuinterdisciplinarnosti važnu i nužnu ulogu Insti-tut ima i u odgoju mladih znanstvenih kadrovakoji æe biti u stanju provesti navedena stre-mljenja. Znanstvenici Instituta vrlo dobroznadu da je suradnja, a pogotovo meðunaro-dna, inherentna znanstvenim istraživanjima.Institut "Ruðer Boškoviæ" se u svojoj pedeseto-godišnjoj "karijeri" držao te postavke. Bilo jerazdoblja kada je uz kreativan i kvalitetan rad usamom Institutu našem ugledu u svijetu dopri-nosila i vrlo razgranata suradnja s mnogiminstitucijama Europe, Amerike, te drugih

dijelova svijeta. Iz nama poznatih razlogaobjektivnih, a ponešto i subjektivnih, nažalostsadašnja ugovorena meðunarodna suradnjaIRB-a je više nego skromna. Tijekom zadnjih10 godina meðutim mnoge ugovorene suradnjesu nažalost utrnule. O ovoj aktualnoj tematicipiše dr. Greta Pifat-Mrzljak, te naglašava da jezato sada vrijeme da se postojeæi pojedinaènikontakti osnaže i pretoèe u oficijelne ugovore isporazume kako bi Institut pokazao i sebi idomaæoj znanstvenoj sceni, a pogotovo meðu-narodnoj, da njegov znanstveni potencijal nijezanemariv i u svjetskim okvirima. Prijavenovih projekata u okviru raznih meðunarodnihsuradnji kao što su COST, EUREKA,TEMPUS i dr. bit æe ilustracija našihznanstvenih potencijala, a konaèno odobreniprojekti i potvrda naše kvalitete. Zato bismo usljedeæem Ruðeru željeli objaviti prijavljeneprojekte. Dobar primjer meðunarodneznanstvene suradnje je "Studija antropogenogzagaðenja nakon rata i ustanovljenje mjerazaštite Nacionalnog parka Plitvièka jezera ibihaæke regije na graniènom podruèju Hrvatskei Bosne i Hercegovine", o èemu piše dr.Bogomil Obeliæ. I novakinje su se iskazale uovom broju. Katarina Gvozdanoviæ napisala jezanimljiv i duhovit èlanak, nužan našemznanstvenom podmlatku, o naèinima priskrbesredstava za odlazak na simpozij (ljetnu školu),a to je karikaturom popratila Sanjica Jakopec.Lijepo je kad naši znanstvenici dobijuprestižnu nagradu. O dr. Mladenu Žiniæu,dobitniku nagrade HAZU pišemo u ovombroju. Tu su i naše aktualne vijesti (iz travnja)te uobièajeni podatci o kadrovskim promjena-ma. Vjerujem da æe mnoge teme u ovom brojuizazvati rasprave pa i priloge za Ruðer.

Ugodno èitanje

Mislav Jurin

Glavni urednik

Otišli iz Instituta tijekom travnja 2003.:Vesna Boriæ dipl. inž. biologije, DanijelaGrabovac dipl. inž. kemije.

Izbori u zvanja tijekom travnja 2003.,

mlaði asistent: Dumica Klariæ

asistent: Tamara Ðakovac, SandraSoboèanec

viši asistent: Dijana Pavièiæ-Hamer

Disertacije izraðene u Institutu i obra-njene tijekom travnja 2003.:Melita Balija: Serotoninski sustav u tro-

mbocitima zdravihljudi, voditelj B.Jernej, obrana 23.04. 2003.

Magistarski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom travnja 2003.:Milena Ivankoviæ: Ciljana mutagenezaljudskog elongacijskog faktora-2 i ko-nstrukcija staniènih linija otpornih nadifterijski toksin, voditelj B. Brdar, obrana14. 04. 2003.

Sanja Naranèiæ: Priprava derivatap-hidroksibademove kiseline svijenegeometrije s potencijalnim feroelektriènimmezogenim svojstvima, voditeljica A.Lesac, obrana 09.04.2003.

Diplomski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom travnja 2003.:Ivana Gaziæ: Priprava i evaluacija kiralnihnepokretnih faza temeljenih na 2-kloro-3,5-dinitrobenzojevoj kiselini, voditelj V.Vinkoviæ, obrana 16. 04. 2003.

impressum:

Znanstveno glasilo Instituta "Ruðer Boškoviæ"

Bijenièka c. 54, 10 002 Zagrebtel: +385 (0)1 4561 111,

fax: 4560 084e-mail: rudjer@rudjer.irb.hr

URL: http://www.irb.hr

Glavni urednik: Mislav JurinTehnièki urednik: Karolj Skala

Uredništvo: Velimir Bardek Dunja Èukman

Koraljka Gall-TrošeljKata Majerski

Iva Melinšèak-ZlodiTvrtko Smital

Jadranka Stojanovski

Digitalna obrada i izvedba:Institut Ruðer Boškoviæ

Grafièki fakultet u Zagrebu

ISSN 1333-5693UDK 061.6:5

Tisak: Kratis d.o.o.Izlazi mjeseèno u nakladi od 600 primjeraka uz financijsku potporu

Instituta Ruðer Boškoviæ

Na naslovnici: meðunarodna suradnja,

EU integracija- detaljnije na str 5 -

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBB

Moguænosti raèunalne i telekomunikacijske tehnologi-je pridonose prikupljanju i sistematizaciji velikog broja podata-ka (baze podataka) i njihova prijenosa. Dostupnost novim sa-znanjima iz razlièitih podruèja znanosti i tehnologije obogaæujenaša znanja te podstièe maštu i znatiželju za novim otkriæima.Otvaraju se nova podruèja istraživanja koja korjenito mijenjajunaše spoznaje i bez izuzetka su multidisciplinarna i interdisci-plinarna. Razvijene zemlje svijeta spoznale su prednosti takvapristupa u znanosti pa financijski i organizacijski podstièustvaranje takvih projekata. Tako je Clintonova administracijautrošila 500 milijardi dolara da bi u SAD-u povezala svevodeæe institucije u podruèju istraživanja nanomaterijala.Napori EU-e takoðer su usmjereni umrežavanju istraživanja usljedeæim podruèjima: znanost o životu, genomika ibiotehnologija vezana uz zdravlje; tehnologije informatièkogdruštva; nanotehnologija i nanoznanosti, multifunkcionalnimaterijali i novi proizvodni procesi; aeronautika i svemir;kvaliteta hrane i mjere zaštite; prihvatljiv razvoj, globalnepromjene i ekološki sustavi. Europska unija takoðer prati ipodržava ciljana istraživanja, vezana uz razvoj društva i odnosa,temeljena na izraženim demokratskim principima, vodeæi stro-go raèuna o ljudskim pravima i toleranciji na svim razinama isegmentima društva (RTDinfo Magazine on EuropeanResearch, veljaèa 2003). Ulaganje u znanje EU prepoznaje kaoprvi prioritet. Europa teži stvarnju obrazovanog, ekonomskidinamièkog i sociološki kompaktnog društva, praæenog pri-hvatljivim razvojem u koji se ugraðuju znanje i inovacije.Odabrat æemo nekoliko aktualnih primjera i razmotriti kolikosmo i mi dio tog "svjetskog laboratorija", ili što bismo trebaliuèiniti da stvorimo uvjete da to postignemo. Evo jednognedavnog primjera kako naoko irealna ideja o uporabi emulzi-ja vodi ka proizvodnji višeslojnih-"sendviè" biocidnih medi-cinskih rukavica. Ideja je krenula pri razmatranju zaštite odAIDS-a, a razvije se u proizvodnju medicinskih, posebicekirurških rukavica koje štite od virusa. U cijelom poslu imamnogo fundamentalnog znanja iz mikrobiologije, kemije,fizike, tehnologije. U pripremi probnog proizvodnog pogona uzEU sudjeluje nekoliko njemaèkih i francuskih partnera kaoInstitute national de la recherche agronomique, AssistancePublique/ Hôpitaux de Paris, Institute national de la recherchemédicale, Institute of Hygiene, Biomatec, Mapa SNC Go-ldschmidt i Sveuèilište u Essenu. Takvih primjera vrlo lakorazumljivih i prihvatljivih ne samo znanstvenicima imabezbroj: istraživanja vezana uz biosenzore raznih namjenatemeljenih na svojstvima DNA ili pak proteinske senzore teme-ljene na imunološkim principima ili biomarkere koja poveæava-ju paletu farmaceutske industrije, ali što je najvažnije, vode kaindividualnoj i pouzdanijoj dijagnostici što nudi veæu sigurnosti manje troškove u lijeèenju i zdravstvenoj zaštiti. Otkriæe ne

samo humanog genoma veæ i geno-ma drugih složenih i jednostavnihorganizama razvilo je strukturnugenomiku koja radi na prepoznavanju uloge svakog proteina itime funkcije gena. Ta otkriæa nužno su vezana uz napredak pro-teomike koja omoguæava detekciju i temeljnu karakterizacijuproteina èak u tragovima; metode masene spektrometrije i ele-ktroforeze èine prvu fazu karakterizacije primarne struktureproteina. Meðutim biološka uloga proteina vezana je uz njegovusekundarnu strukturu odreðenu svijanjem lanca (protein fo-lding), dakle trodimenzionalnom strukturom, koja se odreðujerendgenskom strukturnom analizom. Te metode zahvaljuju svojnapredak sofisticiranoj elektronici, posebice vrlo osjetljivimdetektorima (CCD), što je objedinjeno u instrumentima novegeneracije nesluæenih moguænosti. Pri tome ne treba zaboravi-ti ni raèunske pristupe koji divergiraju u danas nekoliko pre-poznatljivih podruèja molekularnog modeliranja, bioinfor-

matike ili pak raèunalne biologije koje imaju za cilj predviða-nje i/ ili povezivanje strukture i funkcije proteina ili praæenjeevolucijskog razvoja; one povezuju eksperiment i in silicopodatke. Iako se neke industrije poput elektronièke i astronau-tike veæ dugo koriste modeliranjem i raèunalnim simuliranjem,farmaceutska industrija u dizajniranju lijekova uz obaveznopoznavanje 3D-strukture proteina koristi simulacije i biomo-deliranje u provjeri ciljnog proteina za napad terapeutikom,izbor terapeutika-kandidata, prepoznavanje biomarkera i u opti-mizaciji predklinièkih i klinièkih istraživanja. Može se oèeki-

I N T E R D I S C I P L I N A R N A IM U LT I D I S C I P L I N A R N A

I S T R A Z I VA N J AN E M I N O V N A U Z N A N O S T I

"It is not what you know, it is knowing how to use it."

Slika 1. Ponekad humane DNA imaju strukturu propelera, možda uobrani od "napadaèa".

3PIŠE: BISERKA KOJIÆ-PRODIÆ

tri3

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB

4vati da æe raèunalna biologija uskoro otvoriti Pandorinu kutiju.Kako ne bismo previše odlutali od teme èlanka, spomenut æemouz navedeno i nepobitnu ulogu raèunalne biologije i bioinfo-rmatike u opisivanju, rašèlanjivanju, simulaciji i predviðanjudinamike životnih procesa; vrlo je zanimljiva primjena u filo-genetici i genomici.

Vrlo popularna sintagma "bioraznolikost" (biodiversi-ty) jednako je popularna u biotehnologiji i farmaceutici zbogbrojnih moguænosti primjene, a odnosi se na prepoznavanjenovih mikroorganizama, novih enzima i produkata malemolekularne mase. Ureðaji za pretraživanje (high-throughputscreenning) mogu dnevno ispitati 3000 uzoraka tla u kojima senalaze mikroorganizmi koji luèe razlièite enzime, èiju aktivnostna razlièite supstrate možemo otkriti. Nije potrebna ni izolacijani èišæenje enzima. Na taj naèin može se dobiti velik broj enzi-ma koji služe kao biokatalizatori u razlièitim kemijskim reakci-jama od interesa u organskoj, farmaceutskoj i prehrambenojindustriji i ekologiji. Naravno, u suštini tih reakcija su stanièniprocesi koje koristimo kao male "biotvornice". Dakle, enzimi suu suštini nanostrojevi. Praotac biotehnologije L. Pasteur, koji jeuoèio vezu izmeðu fermentacije vina i mikroorganizama nijemogao predvidjeti ništa o antibioticima i genetièkom inženjer-stvu. Nastavlja se prikupljanjem znanja o graði, funkciji ibiokemiji mikroorganizama, životinjskih i biljnih stanica. Utom slijedu presudno je bilo otkriæe strukture DNA objavljeno1953. Koliko to otkriæe revolucionira naš pogled na život i svi-jet veæ je vidljivo, ali krajnji je domet nedokuèiv. Znaèajnomjesto pripada odreðivanju 3D-strukture ribosoma i njegovihpodjedinica te razumijevanju njegove enzimske uloge u sinteziproteina. Ta istraživanja zaokupljaju molekularne biologe, aliništa manje i farmaceutsku industriju koja u tome oèekujerješenje rezistencije na antibiotike. U tim istraživanjima nisuništa manje aktivni kristalografi i fizièari koji užurbano rade napoveæanju rezolucije krioelektronske mikroskopije.U jeku obilježavanja 50-godišnjice otkriæa strukture i funkcijeDNA u prijenosu informacija (genski kod) dodatno smo obo-gaæeni informacijama vezanim uz otkriæa molekularne biologi-je i molekularne genetike. Dvostruka zavojnica DNA kao sta-tièka struktura objekt je prošlosti. Mikroskopski snimci otkriva-ju njenu dinamiku i promjene kao što je struktura u obliku pro-pelera. Moguæe je da ta G-kvadrupleks forma, koja nastaje usekvencama bogatim gvaninom, sprjeèava aktivaciju gena kar-cinoma. Tehnologije prijenosa slike s elektronskog mikroskopauz razne metode oznaèavanja omoguæavaju praæenje živih sta-nica u realnom vremenu. Razvoj i gradnja mikroskopa visokograzluèivanja i prateæih kriotehnika, te prijenosa slike, djelo jefizièara, elektronièara i tehnologa. One-man band u znanostikarakteristika je doba Leonarda da Vincia, Isaaca Newtona,Ruðera Boškoviæa i drugih, ali ne 21. stoljeæa. Nanotehnologija poèiva na vodeæim rezultatima fizike, kemije,biologije i raèunalne tehnologije. Njen poèetak i razvoj poèivana jednostavnoj izreci R. Feynmana :"The principles of physics,as I can see, do not speak against the possibility of manoeuvringthings atom by atom." Priroda nam prepušta da nauèimo kakoæemo "poredati" atome i dobiti tvar željenih svojstava. Ovisno otom rasporedu dobit æemo materijale razlièitih svojstava. Naj-jednostavniji primjer su grafit i dijamant. Nobelovci J.- M. Lehni H. Kroto, ukazali su da se svojstva supramolekula razlikuju odsvojstva njihovih graðevnih jedinica. Priprema razlièitihsupramolekula stalni su izazov sintetskim kemièarima koji donesluæenih razmjera razvijaju svoju maštu i umijeæe zadivlju-juæi nas neobiènošæu i ljepotom njihove arhitekture i zapo-šljavajuæi niz drugih znanstvenika koji ispituju njihova svojstvai zajednièki planiraju sintetske modifikacije kako bi dobili

nanomaterijal željenih svojstava. Zanimljiv su primjer moleku-larni nanomagneti koji se formiraju od nakupina metalnihatoma koji nose supstituirane organske ligande na svojoj van-jskoj ljusci; kvantno tuneliranje stvara magnetizaciju. Fizièaripozivaju kemièare da "zgodno" oblikuju molekule kako bidobili pouzdane magnetske materijale. Ništa manje uzbudljivanije prièa o supervodljivim materijalima (HTS). Kako postiæi tasvojstva na što višim temperaturama? Nakon otkriæa nizoze-mskog fizièara H. Kammerlingh Onnesa 1911, kad je razvojkriotehnike omoguæio eksperimente kod 4 K, moglo se doznati

nešto više o toj pojavi. Kljuèni napredak postigli su 1986. A.Mueller i G. Bednortz koji su pripravili bakreni oksid dopiranlantanom i barijem koji je supravodljiv pri 30 K. ÈuveniJosephsonov uèinak omoguæio je razvoj supravodljive elektro-nike koja se meðu inim primjenjuje u prijenosu slike za potrebemedicinske dijagnostike i pri praæenju dinamike stanica. Ovdjebi se još mnogo moglo reæi o supravodljivim magnetima i nji-hovoj primjeni i tako bismo stigli do NMR instrumenatavisokog razluèivanja o kojima smo u zadnje vrijem dosta èuli ito, sreæom, ne uzalud.

Svima nam su manje ili više poznata spomenutaotkriæa i nastojanja da se objedine znanja steèena u pojedinimpodruèjima. Veæi stupanj povezanosti struènjaka i znanstvenikaraznih usmjerenja pridonosi bržem i djelotvornijem osvajanjunovih podruèja, širi naše spoznaje i skraæuje put ka primjeni.Naša sredina još uvijek nije spremna za takvu organizacijuznanstvenog istraživanja, barijere izmeðu osnovnih podruèja suèvrste i onima koji ih pokušavaju spustiti stižu uglavnom ka-zneni poeni. Kontinuirano pomlaðivanje znanstvenika i svr-sishodna nabavka znanstvene opreme neophodni su elementiuspješnog planiranja. Npr. želimo li istraživanje novih(bio)nanomaterijala trebamo razvijati metode koje prate stru-kturnu karakterizaciju i izuèavanje svojstava kako bismo pre-poznali tehnološki interesantne "kandidate". Buduæi da sumnoge eksperimentalne tehnike znatno unaprijeðene, zahvalju-juæi razvoju tehnologije i kompjutorizaciji, oèekuje se dastruènjaci više nisu usko usmjereni. Želimo li ostvariti protokznanstvenika i ideja moramo uskladiti svoju razinu s euro-pskom. Integracija u svjetsku znanost znaèi i obrazovanje inter-disciplinarnih znanstvenika koji su u nas u manjini. Posao jeozbiljan, zahtijeva truda, rada, usklaðivanja, stvaranja zajed-nièkog komunikacjskog jezika i nadasve toleraciju i obje-ktivnost u vrednovanju rada partnera.

Slika 2. LaurenceHurley smatra daG-kvadripleksstruktura (crveno)spreèava aktivi-ranje gena odgo-vornih za nastanaktumora

èetiri4

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBB

Kako je suradnja a pogotovo meðunaro-dna suradnja inherentna znanstvenimistraživanjima, Institut "Ruðer Boškoviæ"se u svojoj pedesetogodišnjoj "karijeri"držao te postavke. Bilo je razdoblja kad jeInstitut gradio svoj image ne samo nakreativnom i kvalitetnom radu u samomInstitutu veæ i putem vrlo razgranatesuradnje s mnogim institucijama Europe iAmerike kao i drugim zemljama. Dodušeuvijek je ta suradnja bila dvojaka: "pri-vatni", individualni znanstveni kontakti isuradnje poticani samim potrebamaistraživanja zapravo su najefikasnijesuradnje ne samo na dobrobit partneraveæ i kao podloga za mnoga kasnija insti-tucionalna povezivanja; ugovorene (bila-teralne ili/i multilateralne) suradnje su sdruge strane jaèe prepoznate i formalnoukljuèene u cjelokupnu slikuznanstvenog potencijala. Iz nama poznatih razloga objektivnih, aponešto i subjektivnih, nažalost sadašnjaugovorena meðunarodna suradnja IRB-aje više nego skromna. To se naroèitoodnosi na suradnje s Amerikom ali i nasuradnje s mnogim europskim zemljama,

posebice Njemaèkom. Prisjetite se kolikaje bila lista naše meðunarodne suradnjepublicirana u ediciji Ministarstva znano-sti i tehnologije 1994/95. (ScientificResearch in Croatia, ed. G. Pifat-Mrzljak,MZT, Zagreb, 1995). Usporeðujuæi se sostalim institucijama u Hrvatskoj IRB jedoista mogao biti ponosan naraznovrsnost i raširenost meðunarodnesuradnje èak u ona teška vremena zaHrvatsku. Naravno da je to bio zapravoodraz situacije prije 1990. godine kad semeðunarodna suradnja na IRB-u jakonjegovala. Tijekom zadnjih 10 godinameðutim mnoge ugovorene suradnje sunažalost utrnule. Danas imamo (vidi Tablicu) najjaèeznanstvene partnere preko bilateralnihugovora u Sloveniji (13 projekata) i Au-striji (11 projekata). Njemaèka je zastu-pljena s 9 projekata, Francuska sa 5,Maðarska sa 4, Italija sa 2, a sa po jednimprojektom suraðujemo s Poljskom, Švi-carskom, Belgijom i SAD. Europskakomisija zastupljena je preko COST pro-grama (D11, D22, D26) u podruèju kemi-je s 3 ugovora.

Suradnja sinozemstvomodvija se ipreko komercijalnih ugovora - servisnihusluga, monitoringa, struènih analiza idrugo (vidi Tablicu). Naravno da se meðunarodna suradnja idalje intenzivno odvija na individualnojosnovi. Takva suradnja je u zadnjoj deka-di bila posebno naglašena zbog nedosta-tka institucionalnih okvira suradnje.Možda je zato sada vrijeme da se ti poje-dinaèni kontakti osnaže i pretoèe u ofici-jelne ugovore i sporazume kako bi Insti-tut pokazao i sebi i domaæoj znanstvenojsceni, a pogotovo meðunarodnoj, da nje-gov znanstveni potencijal nije zanemarivi u svjetskim okvirima. Prijave novih pro-jekata u okviru raznih meðunarodnihsuradnji kao što su COST, EUREKA,TEMPUS, 6. OKVIRNI PROGRAM i dr.bit æe ilustracija naših znanstvenih pote-ncijala, a konaèno odobreni projekti ipotvrda naše kvalitete. Zato bismo usljedeæem Ruðeru željeli objaviti prija-vljene projekte.

MEDUNARODNA ZNANSTVENA

SURADNJA INSTITUTA

"RUDER BOŠKOVIÆ" 5PIŠE: GRETA PIFAT-MRZLJAK

USPOREÐUJUÆI SE S OSTALIM

INSTITUCIJAMA U HRVATSKOJ IRB JE

DOISTA MOGAO BITI PONOSAN NA

RAZNOVRSNOST I RAŠIRENOST MEÐUNAR-ODNE SURADNJE ÈAK U ONA TEŠKA VRE-MENA ZA HRVATSKU. NARAVNO DA JE TO

BIO ZAPRAVO ODRAZ SITUACIJE PRIJE

1990. GODINE KAD SE MEÐUNARODNA

SURADNJA NA IRB-U JAKO NJEGOVALA.TIJEKOM ZADNJIH 10 GODINA MEÐUTIM

MNOGE UGOVORENE SURADNJE SU

NAŽALOST UTRNULE.

Danas imamo najjaèe znanstvene partnere preko bilateralnih ugovorau Sloveniji i Austriji.

Na naslovnici:Institut intenzivira

meðunarodnu suradnju što se

oèituje i u novim projektnim

prijedlozima usklopu EU F6.

Naslovnica vizualnosimbolizira tu težnju.

pet5

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB šest6

ZNANSTVENI UGOVORI

KOMERCIJALNI UGOVORI

SURADNJASURADNJA S INOZEMSTVOMS INOZEMSTVOM

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBsedam7

GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB osam8

PP RR II JJ EE DD LL OO ZZ II ZZ AA SS UU RR AA DD NN JJ UU SS EE UU8

GGllaassiilloo IIRRBB devet9

Veæina znanstvenih novaka bila je ili bi željela jednom u životuotiæi na teèaj, kongres ili fellowship. Zašto? Najèešæe da bi nauèili ili primijenili neku novu metodu,upoznali pametn(ij)e ljude i razmjenili ideje. Npr. za dovršetakmagisterija, doktorata ili za postdoc treba Vam još samo jedansavršen pokus kojeg iz nekog razloga ne možete napraviti u svomlaboratoriju, instituciji ili gradu. Kako, gdje, i s kojim sredstvimadoæi do onoga što želite? Kako izabrati? Ako ste upravo doktorirali vjerojatno razmišljateo postdocu. Najvjerojatniji izbor je long term fellowship. Nakonšto ste najprije prouèili što bi htjeli raditi, èitajuæi èlanke možetestupiti u kontakt s autorima onih koji vam se èine zanimljivi i pro-bati ih nagovoriti da vas prime na neko vrijeme. Sretno! Drugavarijanta je da vaš šef suraðuje s nekim laboratorijem pa je ondastvar prilièno definirana - najvjerojatnije je da idete tamo. Longterm fellowship traje dulje od šest mjeseci, tamo odlazite s defini-ranim zadatkom kojeg za vrijeme boravka želite i morate napra-viti. Ako vam je to predugo na isti naèin možete se odluèiti zashort term fellowship koji najèešæe traje oko tri mjeseca. Važno jesamo da ne bude prekratak kako bi uspjeli napraviti ono što stezamislili, jer kako i sami znate nikada ne ide sve idealno.U sluèaju da naèinjete neko novo podruèje (ili metodu) ili stemožda na trenutak ostali bez pravih ideja ili ne mogu bez Vas ulabosu na dulje vrijeme ili jednostavno želite vidjeti što radikonkurencija za vas je najbolje rješenje workshop, kongres, pra-ctical ili lecturers course. Ako se javljate na practical coursebudite realni: tu se javlja dosta ljudi i malo ih se prima ali akouspijete bit æete vrlo zadovoljni. Èeka vas napornih par dana ukojima æete podjeljeni u manje grupe sami praktièno raditi, a vrloje korisno jer možete odmah sve pitati.Lecturers courses se razlikuju po tome što nema praktiènog radaali ga ne smatram manje vrijednim zato što æete tamo imati prilikuslušati zanimljive predavaèe koji sa razlièitih aspekata obja-šnjavaju podruèje vašeg rada, možete razgovarati, tražiti mišlje-nje, uglavnom, u neformalnoj atmosferi stvoriti kontakte i s pre-davaèima i s ostalim studentima. Kongresi su obièno u gradovimapoput Dubrovnika ili Opatije i osobno ih ne smatram previšekorisnima za znanstvene novake (ako ne raèunate dnevnice i tošto niste na poslu).Gdje tražiti? Sretni bivši polaznici uvijek su najbolja preporukanekom teèaju (npr: ljetna škola biofizike) ali Internet i oglasneploèe pravi su zlatni rudnik za one koji su spremni tražiti.h t tp : / /www.embo.org/meet ings /conferencesww.html ,http://www.biochemistry.org/links.htm?cat_id=8 odliène su stra-nice za poèetak pretraživanja. Na njima možete pronaæi linkoveza razlièita biokemijska i genetièka društva.Veæina njih spremnaje ponuditi razlièite vrste stipendija i sponzorstava mladimznanstvenicima. Najpoznatiji su FEBS (http://www.febs.unibe.ch/) i EMBO (http://www.embo.org/index.html). Stranicaministarstva znanosti i tehnologije (http://www.mzt.hr/mzt/hrv/djelatnosti/medjunar/msuradnja.htm) takoðer sadrži zanimljivelinkove iako su prilièno zastupljene humanistièke znanosti. Nastanicama IGB (http://www.iigb.na.cnr.it/) i NATO(http://www.nato.int/science/e/calendar.htm) èesto se nudestipendije za PhD studente, a povremeno stipendije nude irazlièite organizacije i strana ministarstva (UNESCO-L'OREALstipendije za mlade znanstvenice, Ministarstvo znanosti i

tehnologije kraljevine Španjolske...). Osimtoga, na stranicihttp://www.uicc.org/publ/directory/možete naæi popis 307 institucija sgeografskom podjelom i opisom podruèjarada, koje su spremne sudjelovati u pri-hvatu zainteresiranih studenata.Što vam je potrebno za prijavu?Uglavnom su uvjeti uvijek objašnjeni usamom natjeèaju. Obavezno vam trebadobar CV (što, kako, gdje i s kimeradite). Poster i spremna kratka oralna prezentacija gotovo suobavezni za teèajeve i kongrese kao i preporuke jednog ili višeprofesora. Pismenost, konciznost i poštivanje zadanih rokova nisuobavezni ali su pristojni pa uz spelling checker i malo truda nebitrebalo biti problema.A kako do novca? Ako imate hrabrosti pitajte šefa da vam plati aako ste pametni pitajte ministarstvo. Na stranicihttp://www.mzt.hr/mzt/hrv/informacije/formular/index.htmnalazi se formular kojeg morate ispuniti i ministarstvo æe vamplatiti put i/ili kotizaciju za kongres ako ste znanstveni novak.Ako ste se dogovorili za odlazak na dulje vrijeme možete tražitistipendije npr. od FEBS-a s time da obavezno morate priložitiobjašnjenje i pozivno pismo institucije ili laboratorija u koji idete.Za teèajeve možete dobiti odliène stipendije. Proces ide ovako:ispunite prijavni obrazac (uglavnom ga skinete s interneta) iprièekajte da vam jave da ste primljeni na teèaj. Kada vam se jave,onda vi kukate i molite da vam plate smještaj, put itd jer je to jedi-ni naèin da doðete. Iskoristite sve moguænosti: ako ste mlaði od Xgodina, iz Hrvatske ste koja nije dio EU, èlan ste znanstvenogintituta a ne farmaceutske tvrtke, žena ste, manjina, sve dobroprovjerite. I na kraju ako ste dobili što ste tražili evo vam par zanimljivihadresa jer æete put vjerojatno organizirati samihttp://www.amadeus.net/home/index.htm, http://www.putovan-ja.hr/ini/inicijativa.asp, http://www.lonelyplanet.com/index.cfm.Sretan put!

ZAŠTO, KAKO, GDJE I S KOJIM SREDSTVIMA

OTIÆI NA TEÈAJ, KONGRES, PREDAVANJE..... 9PIŠE: KATARINA GVOZDANOVIÆ

GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBdeset10

Od 14. do 17. travnja 2003. održan je uNacionalnom parku Plitvièka jezera prvisastanak konzorcija projekta Europskeunije pod naslovom "Studija antro-pogenog zagaðenja nakon rata i ustano-vljenje mjera zaštite Nacionalnog parkaPlitvièka jezera i bihaæke regije nagraniènom podruèju Hrvatske i Bosne iHercegovine" (akronim:ANTHROPOL.PROT). Tom prilikomsudionici sastanka iz Hrvatske, Bosne i

Hercegovine, Španjolske i Njemaèke obišli su podruèjeNacionalnog parka i bihaæke regije radi pregleda terena i odreði-vanja lokacija za prikupljanje uzoraka vode i sedimenta.U Laboratoriju za mjerenje niskih aktivnosti (LNA) Zavoda zaeksperimentalnu fiziku bavimo se veæ više od 25 godina prouèa-vanjem procesa u kršu koristeæi prvenstveno izotopne metode.Posebno smo se bili usredotoèili na podruèje Nacionalnog parkaPlitvièka jezera, gdje smo, do izbijanja Domovinskog rata,izvodili sustavna istraživanja. Prouèavani su fizikalno-kemijskiparametri u vodi koji utjeèu na taloženje kalcita (sedre), odreðe-na je brzina cirkulacije vode primjenom izotopnih metoda,utvrðena je starost jezerskih barijera i naslaga sedre metodom14C, analiziran je sediment izvaðen iz jezera Kozjak i Prošæe, teprouèavana izmjena ugljika u sustavu atmosfera-voda-karbonat.Kada je Europska unija 2001. otvorila moguænost sudjelovanjaHrvatske u znanstveno-istraživaèkim projektima koji suukljuèeni u 5. okvirni program (5th Framework Programme), ukojem su za našu regiju naglašeni problemi okoliša i industrije,te zdravlja, pomislili smo da je to idealna prilika za nastavakistraživanja na Plitvicama koja su bila prekinuta ratom inemoguænošæu dodatnog financiranja nakon rata. Naš prijedlogprojekta pod naslovom "Studija antropogenog zagaðenja nakonrata i ustanovljenje mjera zaštite Nacionalnog parka Plitvièkajezera i bihaæke regije na graniènom podruèju Hrvatske i Bosnei Hercegovine" dobro se uklopio u postojeæe zahtjeve Europskekomisije da u istraživanjima trebaju biti ukljuèene barem dvijezemlje iz regije tzv. Zapadnog Balkana, buduæi da se Naciona-lni park nalazi uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, apodzemne vode s hrvatske strane snabdijevaju krške izvore ubihaækoj regiji. Štoviše, u susjednoj državi, u toku rijeke Une,takoðer je izražen fenomen sedrenja. Uz detaljna hidrogeološkaistraživanja na obje strane granice koja æe rezultirati izradomGeografskog informatièkog sustava izuèavat æe se èovjekovutjecaj na zaštiæeno, ali turistièki zanimljivo podruèjeNacionalnoga parka Plitvièka jezera, odnosno na gusto naselje-na podruèja bihaæke doline koja je bila tri godine pod opsadom,što je rezultiralo i dodatnim oneèišæenjem okoliša, a time ipotencijalnim oneèišæenjem vodnih resursa. Kako je tijekomzadnjih godina primijeæena pojava pojaèane eutrofizacijePlitvièkih jezera, dio istraživanja bit æe usmjeren na prouèava-

nje tih procesa. Projekt takoðer odgovara zahtjevima Europskekomisije za unaprjeðivanjem meðusobne suradnje znanstvenikau regiji, te suradnje sa znanstvenicima zemalja Unije, koristeæinjihove znanstvene resurse i opremu.Ugovor za financiranje Projekta je potpisan krajem prošlegodine, a službeni poèetak rada bio je 1.sijeèanj 2003. godine.Predviðeno trajanje projekta je tri godine. Konzorcij projektaèine predstavnici institucija iz èetiriju zemalja. Osim Labora-torija za mjerenje niskih aktivnosti Instituta "Ruðer Boškoviæ"koji je inicijator projekta, iz Hrvatske je ukljuèen Institut zageološka istraživanja iz Zagreba (IGI), a iz Bosne i Hercegovineukljuèeni su Geološki institut iz Sarajeva (GZS), te Pedagoškifakultet iz Bihaæa (PFB) kao koordinator za bihaæku regiju. IzEuropske unije sudjeluju Institute for Joint GeoscientificResearch iz Hannovera (GGA) u Njemaèkoj i UniversitatAutonoma de Barcelona (UAB) iz Španjolske. Zbog pravilakoje postavlja Europska komisija da koordinacija mora biti unekoj od zemalja Unije ili državi kandidatu, a Hrvatska to jošnije, nju vodi UAB, dok je glavni koordinator Projekta Prof.José Luis Briansó iz Barcelone. Kako æe se terenski radovi iglavnina istraživanja provoditi na našim podruèjima, radi lakšekomunikacije i organizacije posla dr.sc. Bogomil Obeliæ, iz La-boratorija za mjerenje niskih aktivnosti, Zavod za eksperime-ntalnu fiziku Instituta "Ruðer Boškoviæ", imenovan jepomoænikom glavnog koordinatora Projekta, buduæi da je veæprije, za vrijeme svog boravka u Barceloni, bio ukljuèen u nekeprojekte Europske unije.U Institutu "Ruðer Boškoviæ" održan je, 4. veljaèe 2003. godine,sastanak lokalnog konzorcija kojeg èine predstavnici partnera izHrvatske i Bosne i Hercegovine, kako bi se sudionici iz regijeupoznali s osnovnim pravilima rada na europskim projektima ipriredio prvi službeni sastanak svih sudionika na Plitvicama. Tajsastanak (tzv. kick-off meeting) zapoèeo je 14.travnja 2003.godine u hotelu "Plitvice" pozdravom predsjednika opæinePlitvice gospodina Mile Èanèare i ravnatelja Nacionalnog parka

POÈETAK RADA NA PROJEKTU EUROPSKE UNIJE

"STUDIJA ANTROPOGENOG ZAGADENJA NAKON

RATA I USTANOVLJENJE MJERA ZAŠTITE

NACIONALNOG PARKA PLIT VIÈKA JEZERA I

BIHAÈKE REGIJE NA GRANIÈNOM PODRUÈJU

HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE"

Slika 1: Otvaranje sastanka u hotelu "Plitvice"

10PIŠE: BOGOMIL OBELIÆ

gospodina Anðelka Kružièeviæa (Slika 1). Voditeljicaznanstveno-istraživaèke stanice "Dr. Ivo Pevalek" na Plitvicamadr.sc. Natalija Pavlus prikazala je znanstvene projekte koji su utijeku na podruèju Nacionalnog parka. Sudionici su kraæim pri-opæenjima prikazali svoje dosadašnje aktivnosti i moguænostisvojeg ukljuèivanja u rad na Projektu, od prikupljanja uzoraka itehnika mjerenja do interpretacije rezultata. Napravljen je planprikupljanja uzoraka koja æe organizirati suradnici iz Hrvatske iBosne i Hercegovine, svaki za svoje podruèje, te je dogovorenokoje æe se kemijske i izotopne analize vode, sedimenta i zrakaraditi.Iduæeg dana obišli smo Gornja i Donja jezera (Slika 2) radiodreðivanja toèaka na kojima æe se uzimati uzorci vode i sedi-menta. Treæeg dana boravili smo na bihaækom podruèju, gdjesmo posjetili slapove kod Martin Broda i Štrbaèkog Buka, tevrela u okolici Bihaæa iz kojih se crpi voda za grad. Koliko su ususjednoj Bosni i Hercegovini bili zainteresirani za poèetakrada na Projektu govori i èinjenica da nas je na Štrbaèkom Bukudoèekala ekipa televizije Unsko-Sanskog kantona za koju suProf.dr.Briansó i dr.Obeliæ dali kraæe izjave, što je bilo emitira-no istoga dana na Federalnoj televiziji BiH. Èetvrti dan bora-vka na Plitvicama iskoristili smo za posjetu glavnim izvorimakoji napajaju jezera (izvori Crne i Bijele rijeke). Tijekom obi-laska terena napravljena su mjerenja voda in situ na dvadesetaklokacija, te su uzeti uzorci vode za izotopna i kemijska mjere-nja u laboratoriju.Rad na ovom projektu plod je dugogodišnje suradnje Labora-torija za mjerenje niskih aktivnosti s GGA iz Hannovera i UAB

iz Barcelone. Osim što æe doprinijeti rješavanju specifiènihregionalnih problema vezanih uz zagaðenje ekosustava u indu-strijskim, gradskim i zaštiæenim podruèjima u kršu, pojaèat æeznanstvenu i tehnološku suradnju meðu institucijama iznanstvenicima unutar regije, odnosno regije i nekih èlanicaUnije, što je jedan od glavnih ciljeva specifiènog programa"Confirming the International Role of Community Research".Stjecanje iskustava u radu na Europskim projektima od nesu-mnjive je koristi za naš Institut i društvo uopæe, buduæi da æepribližavanjem Hrvatske Europskoj uniji takvi projekti imatisve veæe znaèenje.

lalaninskog maleinamida (koji ne gelira) u fumaramidni derivat(koji gelira). Utvrðeno je da fotoizomerizacija na molekulskojrazini uzrokuje pretvorbu na supramolekulskoj razini preko nizaravnotežnih procesa koji dovode do morfološke promjenevidljive elektronskom mikroskopijom; mikrosfere nastale izmeleinamidnog derivata reorganiziraju se u gelske niti samo-udruženog fumaramida.7 Razumijevanje procesa jednosmjernogsamo-udruživanja molekula u gelske niti važno je za razvoj si-ntetskog pristupa ''pametnim'' supermolekulama nano-dimenzi-ja i razvoju nano-tehnologija.Na kraju valja istaknuti da je velika veæina radova iz znanstveneprodukcije Laboratorija za supramolekulsku i nukleozidnukemiju (IRB, LSNC home page:http://www.irb.hr/okb/lsnc/).objavljena u prestižnim svjetskim znanstvenim èasopisima. Dvarada u najprestižnijem evropskom znastvenom žurnalu opæekemije Chemistry a European Journal (faktor utjecaja 4.8) suprvi radovi hrvatskih kemièara objavljeni u ovom èasopisu idonose po prvi puta sažetke na hrvatskom jeziku.

Literatura:1. M. Žiniæ, L. Frkanec, V. Škariæ, J. Trafton and G. W. Gokel,J. Chem Soc. Chem. Commun, 1990, 1726; M. Žiniæ, L.Frkanec, V. Škariæ, J. Trafton and G. W. Gokel, SupramolecularChem., 1992, 1, 47.

2. L. Frkanec; A. Višnjevac, B. Kojiæ-Prodiæ, M. Žiniæ, Chem.Eur. J.. 2000, 3; 442.

3. P. Èudiæ, M. Žiniæ, V. Tomišiæ, V. Simeon, J.-P. Vigneron, J.-

M. Lehn J. Chem. Soc. Chem. Commun. 1995,1073; M. Žiniæ,P. Èudiæ, V. Škariæ, J.-P. Vigneron and J.-M. Lehn TetrahedronLett. 1992, 33, 7417; P. Èudiæ, M. Žiniæ, V. Škariæ, R. Kiralj, B.Kojiæ-Prodiæ, J.-P. Vigneron, J.-M. Lehn, Croat. Chem. Acta1996, 69, 569.

4. I. Piantanida, B. S. Palm, P. Èudiæ, M. Žiniæ, H.-J. SchneiderTerahedron Lett.. 2001, 42, 6779; I. Piantanida, B. S. Palm, P.Èudiæ, M. Žiniæ, H.-J. Schneider .J. Chem. Soc. Perkin Trans-actions 2, 2001, 20; 1808; Juranoviæ, I.; Meiæ, Z.; Piantanida, I.;Tumir, M.; Žiniæ, M. J. Chem. Soc. Chem. Commun. 2002,1432; L.-M. Tumir. I. Piantanida, P. Novak, M. Žiniæ, J. Phys.Org. Chem. 2002, 15, 599; V. Malinovski, L. Tumir, I. Piantani-da, M. Žiniæ, H.-J. Schneider, Eur. J. Org. Chem. 2002, 3785.

5. T. Portada, M. Roje, Z. Raza, V. Èaplar, M. Žiniæ, V. Šunjiæ,J. Chem. Soc. Chem. Commun. 2000,1993. M. Hollosi, Z.Majer, E. Vass, Z. Raza, V. Tomišiæ, T. Portada, I. Piantanida,M. Žiniæ, V. Šunjiæ, Eur. J. Inorg. Chem. 2002, 1738.

6. M. Jokiæ, J. Makareviæ, M. Žiniæ J. Chem. Soc. Chem. Com-mun. 1995, 1723; J. Makareviæ, M. Jokiæ, B. Periæ, V. Tomišiæ,B. Kojiæ-Prodiæ, M. Žiniæ, Chem. Eur. J.. 2001, 7, 3328; J.Makareviæ, M. Jokiæ, L. Frkanec, D. Kataleniæ, M. Žiniæ, J.Chem. Soc. Chem. Commun. 2002, 2238.

7. L. Frkanec, M. Jokiæ, J. Makareviæ, K. Wolfsperger, M. Žiniæ,J. Am. Chem. Soc. 2002, 124, 9716.

NASTAVAK SA STR 12.

Slika 2: Sudionici ispod Velikih prštavaca

Istraživanja u podruèju supramolekularne kemije u Institu-tu "Ruðer Boškoviæ" zapoèinju 1985 godine kada M. Žiniæ sdvojicom mladih suradnika (L.Frkanec i P. Èudiæ) pokreæe radna projektiranju i sintezi molekulskih rece-ptora sa svojstvom prepoznavanja malihbiološki važnih spojeva; amino kiselina, nu-kleozida i nukleotida te metalnih kationa.1

Fenomen ionskog prepoznavanja primijenjenje u dizajnu receptora koji vezanjem izabra-nog metalnog kationa daju specifièan fluore-scencijski odgovor. Ovakvi receptori pri-mjenljivi su u tehnologiji optièkih senzora zadetekciju metalnih kationa. Konstruirane sumolekule èija se intramolekularna organizaci-ja veznog mjesta može kontrolirati pro-mjenom temperature i polarnosti otapala.Kiralni kaliks[4]areni s èetiri dipeptidnalanca na donjem rubu kaliksarenske vazetvore veznu šupljinu za ione Na+ i K+ orga-niziranu pojasom amidnih vodikovih veza.Suprotna usmjerenost vodikovih veza dovodi do stereoizomeri-je na supramolekulskoj razini dajuæi supramolekulske ciklodi-jastereomere. Utvrðeno je meðutim da kiralnost amino kiseli-nskih jedinica inducira potpunu ciklodijastereomernu sele-ktivnost na supramolekulskoj razini dajuæi samo jedan ciklodi-jastereoizomer. Otkriveno je da postojeæa organizacija veznogmjesta podiže razinu diskriminacije iona Na+ i K+ (prepozna-vanje kationa) te rezultira 100 puta jaèim vezanjem i 150 putabržim transportom prvog kationa.2

Intenziviranje istraživanja u podruèju supramolekulske kemijeu Institutu "Ruðer Boškoviæ", pod vodstvom M. Žiniæa, dovodi1993. godine do osnivanja Laboratorija za supramolekulsku inukleozidnu kemiju (10 - 12 istraživaèa). Veæ prije toga jeuspostavljena intenzivna suradnja s vodeæim "supramolekula-rnim laboratorijima" u svijetu. Tako 1989. godine zapoèinjuistraživanja na projektiranju i sintezi receptora sa svojstvommolekulskog prepoznavanja nukleotida u vodenom mediju.Istraživanja se provode u okviru projekta Europske zajednice usuradnji s utemeljiteljem supramolekulske kemije, francuskimnobelovcem Jean-Marie Lehnom i njegovom istraživaèkomgrupom na College de France u Parizu. Fenantridinijevi rece-ptori sintetizirani u Institutu "Ruðer Boškoviæ" , vežu nu-kleotide s konstantama vezanja do 1 000 000 M-1; ovo su dodanas najveæe izmjerene konstante za vezanja nukleotida u vodikoje se ostvaruje iskljuèivo aromatskim interakcijamaizmeðu nukleobaze i receptora.3 Istraživanja se zatim usmjer-avaju na prouèavanje aromatskih interakcija izmeðu aro-matskih kationa velike površine i nukleinskih kiselina. Uvodese nove metode biofizièkih istraživanja nukleinskih kiselina(spektroskopske metode, odreðivanje konstanti vezanja malihmolekula na DNA i RNA, odreðivanje temperatura taljenjadvostruke uzvojnice i viskozimetrijska mjerenja) koje dotad

nisu postojale u Hrvatskoj i nabavlja se potrebna oprema. Si-ntetizirani su makrociklièki bisfenatridinijevi derivati kojipokazuju jaèe vezanje na jednolanèane nukleinske kiseline od

dvolanèanih; ova vrsta selektivnosti važna jeza prepoznavanje specifiènih jednolanèanihstrukturnih segmenata (ukosnica, izboèina)nukleinskih kiselina. Sintetizirani su 4,9-diazapirenijevi kationi, aromatski spojevivelike površine, koji pokazuju snažno antitu-morsko djelovanje in vitro, vezanje na DNA idomene dvostruke uzvojnice RNA interkali-ranjem, te RNA/DNA selektivnost veæu odetidijeva bromida te su od interesa za razvojlijekova koji se specifièno vezuju za RNA.Supramolekulski pristup razvoju novih stere-oselektivnih katalizatora ostvaren je u sura-dnji s Dr. Vitomirom Šunjiæem i Laboratori-jem za stereoselektivnu katalizu i biokatalizu,Instituta "Ruðer Boškoviæ". Dizajnirani sukiralni organometalni katalizatori s heliènim

reakcijskim prostorom koji su u reakciji ciklopropanacije dalinajveæu dijastereoselektivnost dosad zabilježenu u literaturi.5

Ovaj novi koncept supramolekulskog organometalnog kataliza-tora oponaša metaloenzimsku katalizu na naèin da omoguæavaodvijanje katalitièke pretvorbe unutar topološki definiranekiralne reakcijske šupljine. Koncept je široko primjenljiv narazlièite organometalne katalitièke sustave.U posljednjem petogodišnjem razdoblju intenzivno se studirajuprocesi samo-udruživanja molekula u supramolekulskepolimere. Jednostavni oksalil diamidi amino kiselina povezujuse u niti mikrometarskih duljina i nanometarskih promjera (20-60 nm) tvoreæi organske i hidro-gelove. Ovakvi ''mali organskigelatori'' mogu ukrutiti ogromne volumene otapala; neki tvoregelove u koncentracijama manjim od 10-4 mol/dm3 tako da jedanmol gelatora ukruti do 10.000 molova otapala. O nastanku i svo-jstvima ovakvih gelova donedavno se znalo vrlo malo. Siste-matskim studiranjem gelova primjenom spektroskopskih meto-da (NMR, FTIR), elektronske mikroskopije (TEM, te u suradnjis dr. Nikolom Ljubešiæem (IRB) SEM) i posebno rentgenskestrukturne analize u intenzivnoj suradnji s dr. Biserkom Kojiæ-Prodiæ i Laboratorijem za kemijsku i biološku kristalografijuIRB-a, otkrivena je supramolekulska priroda ovog fenomena iobjašnjeni su principi pretežno jednosmjernog samo-udruživa-nja molekula gelatora. Dokazano je da je gel ravnotežno stanjeizmeðu supramolekulske mreže i manjih agregata otopljenih uzarobljenoj tekuæini. Utvrðeno je da samo-udruživanje moleku-la u gelske niti nastaje meðusobnim prepoznavanjem tvorbomslabih meðumolekulskih interakcija, npr. hidrofobnih interakci-ja u vodi ili intermolekulskih vodikovih veza u organskim ota-palima. Otkrivena je ovisnost geliranja o stereokemijimonomernih molekula.6 Dizajniran je prvi fotokontrolirani geli-rajuæi sustav koji funkcionira na osnovi fotoizomerizacije feni-

NAGRADA HAZU ZA 2002. GODINU

dodjeljena je dr. sc. Mladenu Ziniæu, znanstvenom savjetniku

za doprinos od osobitog i trajnog znaèenja za Republiku Hrvatsku u

podruèju prirodnih znanosti i matematike

PIŠE: BISERKA ŽINIÆ

NASTAVAK NA STR. 11.