ISSN 1846-9620 · 2008. 12. 15. · Muškarac i njegova aktovka Dugačka suknja je seksi 36 KAMO NA ODMOR Antwerpen – belgijska modna luka Zabavni park na snijegu i ledu 38 POSlOvNI

BROJ 10 GODINA 1. PROSINAC 2008. www.MojPosao.net

ISSN 1846-9620

Koliko radnog vremena odlazi u dim?

PUŠENJE NA RADNOM MJESTU

HR I BUSINESS

U istom uredu suradnici dijele obiteljske uloge

SAvJET MJESECA

Kako tražiti posao u vrijeme krize?

POSlOvNI TRENER

Konflikt nije nužno destruktivan

2 &

Velika nagradna igra

Promijeni život!

...i osvoji stan u Zagrebu!

Pronađi posao...

Sadržaj04 AKTUAlNO

I HUP i sindikati očekuju otpuštanja

U 2009. slijedi rezanje plaća

08 SAvJET MJESECA

Kako tražiti posao u vrijeme krize?

11 TEMA BROJA

Istraživanje o pušenju na radnom mjestu:

Koliko radnog vremena odlazi u dim?

14 HR I BUSINESS

Jeste li spremni za igru?

U slučaju da im zaprijeti otkaz zaposlenici spremni i na izdaju

20 SPOZNAJE

Učenje i improvizacija: Iskustva iz kazališta

26 lITERATURA

28 POSlOvNI TRENER


30 PRAvNIK SAvJETUJE

Osobno uvjetovani otkaz

32 POSAO I ZDRAvlJE

Priroda liječi potištenost

34 POSlOvNI STIl

Muškarac i njegova aktovka

Dugačka suknja je seksi

36 KAMO NA ODMOR

Antwerpen – belgijska modna luka

Zabavni park na snijegu i ledu

38 POSlOvNI HOROSKOP

IMPRESSUM

IzdavačTau on-line d.o.o.Hondlova 2/11

10 000 Zagreb

www.MojPosao.net

tel: +385 1 6065 255

fax: +385 1 6065 266

[email protected]

Glavni urednikTomislav Bradić

Dizajn i naslovnicaIvana Miličić

Grafičko oblikovanjee.Mondo

SuradniciAna Tadin,

Vanja Koljan,

Sonja Braut,

Josip Mikulić,

Elena Cvjetković,

Renata Takač-Pejnović,

Quantum21.net

Tehnička izvedbaDanilo Kondić

4

Aktualno

I HUP i sindikati očekuju otpuštanjaPiše: Ana Tadin

Građani će za blagdane potrošiti 12 milijardi kuna

Prema procjenama Nezavisnih hr vatskih sindikata potrošnja u

prosincu mogla bi ostati na lanjskoj razini, kada je potrošeno više od 12 milijardi kuna, javlja Vjesnik. “Sum-njam da će potrošnja padati. Promet u trgovini na malo u prvih devet mjeseci u odnosu na lani rastao je za 7,8 posto, što znači da nema govora o štednji”, istaknuo je gospodarski savjetnik NHS-a Goran Bakula. U NHS-u procjenjuju da će prosječ-na obitelj u prosincu potrošiti pola plaće ili 2.500 kuna više nego u ostalim mjesecima, najviše na hra-nu, piće i darove. Što se zaduženosti građana tiče, svaki zaposleni u prosjeku ima kredit od 77.547 kuna, odnosno bankama duguje čak 15 prosječnih plaća. Najviše je nenamjenskih kre-dita i onih po minusu na tekućem računu. Minus na tekućem računu ima 69 posto građana. Od početka godine dopušteni minusi porasli su za 27 posto, a oni u “crvenome” oko 13 posto. Očekuje se da će i ove godine bar dvije trećine zaposlenih dobiti bo-žićnicu, a polovina zaposlenih i 600 kuna dara za djecu. Većina tvrtki drži se neoporezivih 2500 kuna go-dišnje, pa će i iznos božićnice ovisiti o tome koliki je već isplaćen regres. Sindikati procjenjuju da bi božićnica mogla biti i za nekoliko stotina kuna viša nego lani. Državni i javni služ-benici dobiti će 1250 kuna božićnice. Božićnicu na žalost neće dobiti dobar dio radnika u privatnom sektoru, di-jelu obrta i državnim poduzećima s gubicima koja nemaju ni za plaće. [Vjesnik, D. P.]

Hrvatska bi posljedice financijske krize koja trenutno potresa cijeli

svijet mogla osjetiti već iduće godine. Tada bi prema procjenama nezavisnih ekonomskih analitičara oko 50.000 za-poslenika moglo ostati bez posla.Da bi se pesimistična procjena neza-visnih ekonomskih analitičara uistinu mogla obistiniti potvrdio je za MojPosao Damir Kuštrak, predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca.

Neradne nedjelje

“Procjenjuje se da će najveći udar doživjeti manje i srednje tvrtke koje iz-voze u europske zemlje, a posebice kom-panije koje su vezane uz tekstil, drvnu ili automobilsku industriju”, objašnjava Kuštrak. No dodaje da će poslodavcima osim globalne ekonomske krize dodatne poteškoće na tržištu, a zbog kojih će doći do novih otpuštanja, stvoriti primjena novog pravilnika Zakona o radu, pose-

Procjenjuje se da će najveći udar doživjeti manje i srednje tvrtke koje izvoze u europske zemlje, a posebice kompanije koje su vezane uz tekstil, drvnu ili automobilsku industriju, ističe predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca

5

Aktualnobice dijela koji se tiče neradnih nedjelja.I sindikalci procjenjuju da će kriza utje-cati na gubitak radnih mjesta. “Naša je procjena da neće doći do masovnih otpuštanja radnika kao što se mogu vidjeti primjeri u nekim europskim državama, no gospodarstvo će svakako reagirati na krizu”, kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Izvoznici prvi na udaru

U najvećim problemima, objašnjava Sever, mogli bi se naći radnici kod malih poslodavaca, zatim zaposlenici koji rade na ugovore na određeno i sezonski za-poslenici, no “na tome neće stati”.

Prema službenim statističkim po-dacima žene čine većinu nezapos-

lenih, često rade na određeno vrijeme, a nerijetko se susreću s problemima rada na crno, istaknula je pravobran-iteljica za ravnopravnost spolova Gor-dana Lukač Korotnik na panel raspravi “Žene i siromaštvo – nesigurnost rada i nezaposlenost” održanoj u Novinar-skom domu u Zagrebu. Na panel raspravi predstavljeni su i rezultati ankete o radu na određeno vrijeme provedenoj među 1.123 žene koje su tako zaposlene.Lukač Korotnik je navela kako se broj ugovora o radu u posljednjih pet go-dina povećao za oko 30 posto, a kao jedan od glavnih problema koji proi-

zlazi iz takvog načina zapošljavanja je činjenica da gotovo tri četvrtine anketiranih nikad ne ostvare kredit, a čak 86,4 posto ih zarađuje manje od prosječne mjesečne plaće. Istraživanje je također pokazalo da je 1,8 posto ispitanih žena moralo potpisati izjavu da neće biti trudne, što su pojedini poslodavci tražili. Direktorica radno socijalnih poslo-va u Hrvatskoj udruzi poslodavaca Jasna Kulušić je objasnila da poslo-davci koriste mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno jer im to olakšava određene procese u postupku zapošljavanja, a takvi su aranžmani, nažalost, nužni zbog konkurentnosti samih poslodavaca. [A. T.]

Na određeno najčešće rade žene

Svaki deseti građanin Hrvatske smatra se socijalno isključenim.

Ra di se o onim građanima koji su u ra dno sposobnoj životnoj dobi, čiji je prihod po članu kućanstva manji od 60 posto prosječnog dohotka i koji ne sudjeluju u radu dobrovoljnih or-ganizacija, rečeno je na Forumu o so-cijalnom uključivanju za jugoistočnu Europu koji se održava u Zagrebu u organizaciji UN-ovog Programa za ra-zvoj (UNDP) iz New Yorka. Istraživanje pod nazivom “Ne umr-e ž eni: Lica socijalne isključenosti u Hrvatskoj” pokazalo da se određene skupine građana Hrvatske suočavaju s nizom teškoća koje rezultiraju soci-jalnom isključenošću, među njima pri-padnici na cionalnih manjina, posebice romske, povratnici, osobe s invalidite-tom, osobe koje žive u institucijama, dugotrajno nezaposleni, žene, obitelji s malom djecom i starije osobe.

Rezultate istraživanja potvrđuju i po-sljednji podaci Državnog zavoda za statistiku za 2007. godinu, prema ko-jima čak jedna petina građana Hrvat-ske, odnosno 19 posto ili gotovo mili-jun ljudi živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, ako uzmemo u obzir njihov raspoloživi dohodak. Rizik od siromaštva povećava se s dobi. Naročito je visok rizik od si ro-maštva za građane starije od 65 godi-na, čak preko 40 posto, a posebice za žene te dobne skupine koje ne prima-ju mirovinu. Osim toga, značajne su i regionalne ra-zlike, pri čemu zabrinjava činjenica da neke županije konstantno ostvaruju vrlo nizak bruto društveni proizvod, a upra-vo su to one županije u kojima se najviše građana osjeća isključenima: Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska. [A. T.]

Prema procjenama nezavisnih ekonomskih analitičara sljedeće bi godine oko 50.000 zaposlenika moglo ostati bez posla

“Reakcije na financijsku krizu u smislu većeg smanjenja broja zaposlenih osjetit će se u pojedinim sektorima, pogotovo u uslužnim djelatnostima, bilo da je riječ o turizmu ili ugostiteljstvu, nekim pratećim službama, drvnoj industriji, odnosno proizvodnji namještaja, sekto-ru tekstila ili automobilskoj industriji”, objašnjava Sever.

Širenje krize

Iako nema službenih podataka koliko je do sada zaposlenika ostalo bez posla, Sever naglašava da je krizu na svjetskom tržištu kod nas već osjetila drvna indus-trija u kojoj je, zbog pada narudžbi iz inozemstva, nekoliko stotina radnika već ostalo bez posla. Tekstilna indus-trija bi vrlo uskoro mogla biti slijedeća na udaru.No Sever upozorava i na one poslodavce koji će “koristeći se pričom o recesiji” pokušati “iskoristiti priliku da smanje broj zaposlenih” neovisno o tome jesu li im doista višak, kao što su mnogi sku-pljim gorivom opravdavali povišenje ci-jena proizvoda.

Svaki deseti građanin socijalno isključen

6

Aktualno

Nezaposlenost u EU narasla na 7,1 postoPrema podacima europskog sta tis -tičkog ureda Eurostata, stopa ne za-poslenosti u eurozoni u listopadu je iznosila 7,7 posto, što je za 0,1 posto više u odnosu na rujan te za 0,4 posto više u odnosu na listopad prošle godine. U EU je stopa nezaposlenosti u listopadu iznosila 7,1 posto te je u odnosu na rujan također bila viša za 0,1 posto, dok je u odnosu na listopad prošle godine bila viša za 0,2 posto.Prema podacima Eurostata u EU je u listopadu bilo 17.1 milijuna ne za-poslenih, od čega 12 milijuna u eu-ro zoni. Ovi podaci ukazuju na porast broja nezaposlenih u od no su na ru-jan i to za 290.000 u EU te 225.000 u eurozoni, dok je na godišnjoj ra-zi ni nezaposlenost u EU porasla za 709.000, te za 810.000 u eurozoni. Najniža stopa nezaposlenosti u lis top-adu je zabilježena u Nizozemskoj (2,5 posto), Austriji (3 posto) I Danskoj (3,2 posto), a najviša u Španjolskoj (12,8 posto) i Slovačkoj (10 posto). Među zemljama članicama EU, naj-veći pad stope nezaposlenosti na go-dišnjoj razini je zabilježen u Poljskoj (sa 8,7 posto na 6.4 posto) I Austriji (sa 4.3 posto na 3 posto), a najveći porast u Španjolskoj (sa 8.5 posto na 12.8 posto) i Estoniji (sa 4.1 posto na 7.5 posto). Stopa nezaposlenosti muškaraca u eurozoni porasla je sa 6.5 posto u listopadu lani na 7.2 posto, a u EU je također zabilježen porast sa 6.4 posto na 6.8 posto. Stopa nezaposle-nosti žena u eurozoni u godinu dana porasla je sa 8.2 posto na 8.3 posto, dok je u EU tijekom istog razdoblja zabilježen porast stope nezaposle-nosti žena sa 7.5 posto na 7.6 posto. Stopa nezaposlenosti mladih do 25 godina starosti u eurozoni i EU iznosi 15.9 posto, što je porast sa 14.6 posto na 14.9 posto na godiš-njoj razini. [A. T.]

“Pred 1,5 milijardi radnika u svijetu, teška su vremena”, upozorio je glavni tajnik Međunarodne organizacije rada (International labour organization – ILO) Juan Somavia. “Usporeni ili nega-tivni gospodarski rast, u kombinaciji s rastućim cijenama hrane i energenata umanjit će realni iznos plaće mnogih radnika, posebice onih na slabo plaćenim poslovima. To će također imati zadati udarac najsiromašnijim kućanstvima, a ugrožena će biti i srednja klasa”, istakn-uo je Somavia.

Plaće više tek 1 posto

Uzimajući u obzir podatke Među na-rodnog monetarnog fonda, ILO procjen-juje da će plaće na globalnoj razini u slijedećoj godini, u najboljem slučaju

rasti za 1,1 posto. Iako su u 2008. plaće narasle za 1,7 posto, očekuje se da će se one smanjiti u mnogim zemljama, uključujući i one najrazvijenije. U razdoblju od 1995. do 2007. godine rast plaća nije u potpunosti pratio rast BDP-a. Naime, na svakih 1 posto gos-podarskog rasta, plaće su rasle tek 0,75 posto na godišnjoj razini. Zbog toga se u gotovo tri četvrtine zemalja smanjio udio rada u gospodarskom rastu, stoji u izvješću. Istovremeno, dok je između 2001. i 2007. inflacija bila niska i svjetski gos-podarski rast se kretao oko 4 posto, u polovici svjetskih zemalja, plaće su realno narasle za manje od 2 posto. Gledajući prema regijama, najmanji rast realne plaće od 1 ili manje posto,

UPoZoREnJE MEđUnARoDnE oRgAnIZACIJE RADA

U 2009. slijedi rezanje plaća

7

Aktualno

U EU raste broj radnika starijih od 60 godina

I ako je broj radno aktivnih osoba starijih od 60 godina i dalje rela-

tivno nizak u odnosu na ciljeve post-avljene Lisabonskom strategijom, ti-jekom prvog desetljeća novog milenija njihov se broj na tržištu rada značajno povećao, stoji u najnovijem demograf-skom izvještaju Europske komisije. U njemu se upozorava na već poznatu činjenicu, prema kojoj će se ravnoteža između radno aktivnog i umirovljenog stanovništva ozbiljno narušiti mas-ovnim umirovljenjem baby boomera.Naime, tijekom proteklog desetljeća broj osoba starijih od 60 godina povećavao se za 1,5 milijuna godišnje, a predviđa se da bi u slijedećih 25 go-dina ova populacija trebala rasti za dva milijuna godišnje. Istovremeno, porast radno aktivnog stanovništva u dobi od 20 do 59 godina, svake je godine sve slabiji, a u ovom bi se desetljeću trebao potpuno zaustaviti. Nakon toga će doći do opadanja broja “radne populacije”, i to za 1 do 1,5 milijuna osoba godišnje.

Poticanje zapošljavanja starijih

Tračak optimizma ipak budi činjenica da se od 2000. godine značajno povećao broj starijih od 60 godina koji i dalje ostaju u radnom odnosu. Prema podacima iz 2007. u EU je od ukupnog broja starijih od 60 godina, radno ak-tivno bilo 50 posto muškaraca i 40 pos-to žena. EK zaključuje da ovakvi podaci najbolje pokazuju uspjeh Lisabonske strategije kojom se među ostalim i potiče zapošljavanje starijih osoba. Trend prijevremenog umirovljenja koji je bio prisutan 90-ih godina značajno se izmijenio, a starija populacija baby boomera nastavkom rada još uvijek može dati veliki gospodarskom rastu, stoji u izvješću. Međutim pitanje je koliko će se dugo EU, a i cijela Europa morati, ali i moći oslanjati na pomoć sve starijeg stanovništva, budući da trendovi uka-zuju na sve kasnije osnivanje obitelji i stagniranje stope nataliteta. [V. K.]

zabilježen je u najrazvijenijim zemljama svijeta, kao i zemljama Latinske Amer-ike. Međutim, u Kini, Rusiji i mnogim tranzicijskim zemljama, plaće su realno rasle i više od 10 posto.

Socijalna i rodna nejednakost

Također, u više od dvije trećine zemalja razlika između najviših i najnižih plaća neprestano se povećava još od 1995. godine, a nerijetko doseže i socijalno neodržive razmjere. Također, u svijetu je još uvijek vidljiva nejednakost između muškaraca i žena u pogledu plaća, a bor-ba protiv rodne neravnopravnosti pro-vodi se relativno sporo. ILO ističe da je gotovo 80 posto zemalja povećalo plaće ženama kako bi se sman-jila njihova neravnopravnost naspram muškaraca. Međutim, dodaje, povećanje plaća bilo je nisko, a u nekim slučajevima i potpuno nezamjetno da bi pridonijelo smanjivanju razlike. U većini zemalja žene su plaćene od 10 do 30 posto slabije od muškaraca, a u nekim dijelovima svijeta poput Azije, razlike su još i veće. “Ako je rast plaća zaostajao za rastom BDP-a tijekom godina gospodarskog napretka, možemo samo zamisliti ko-liko će rast plaća zaostajati za BDP-om u vrijeme krize”, upozorio je Somavia. Usto je istaknuo da nastavak provedbe ovakvih obrazaca u vrijeme nestabilnog gospodarstva, samo gura svijet u još veću recesiju i otežava oporavak.

Socijalni dijalog

Stoga je ILO u svom izvještaju zaključio da zemlje moraju zaštititi kupovnu moć građana i tako poticati unutarnju potrošnju. Kao prvo, socijalni partneri moraju postići jedinstvo u pregovorima kako bi rast plaće realno pratio rast BDP-a. Drugo, podizanje razine minimalne plaće mora biti djelotvorno kako bi se zaštitila najranjivija skupina radnika. Treće, za uspješno pregovaranje o rastu plaća, pa i onih minimalnih, potrebno je obnoviti vrijednosti institucija tržišta rada, zaključuje ILO. [V. K.]

8

Savjet mjeseca

Ukoliko niste u mogućnosti u kratkom vremenskom roku pronaći posao koji vas zanima, razmislite o privre-menom zapošljavanju

BUdite fleksiBilni Tijekom intervjua za posao bu-dite fleksibilni u temama koje se tiču iznosa plaće i ostalih pogod-nosti. Treba biti realan u svojim očekivanjima. Imajte na umu da ćete moći zatražiti veću plaću i bolje uvjete rada nakon što po-kažete svoje sposobnosti.

Razmislite o pRivRemenom poslU Ukoliko niste u mogućnosti ti-jekom kraćeg vremenskog raz-doblja pronaći posao koji vas za-nima, razmislite o privremenom za pošljavanju. Traženju posla tre ba pristupiti ozbiljno. No, to ni u ko-jem slučaju ne znači da je dovoljno sjediti kod kuće te “čekati” posao koji priželjkujete. Ukoliko ste bez posla, imajte na umu da radeći privremeni posao stječete radna, ali i neka nova iskustva i poznan-stva koja vam mogu koristiti u daljnjem napretku.

Kako tražiti posao u vrijeme ekonomske krize?

Današnji posloprimci se susreću sa sasvim novim iza-zovima u pronalaženju posla. Budući da svjedočimo globalnoj ekonomskoj krizi, posloprimci moraju biti

snalažljivi u potrazi za prvim ili boljim poslom. Naime, pokazalo se da uspješne potrage za poslom često ovise o tome “tko što zna”, odnosno o informacijama od strane pri-jatelja, suradnika, obitelji ili poznanika. Donosimo vam neko-liko savjeta koji vam mogu pomoći u traženju posla u vrijeme ekonomske krize.

9

Savjet mjeseca

aktivno tRažite posao Nije dovoljno tek ponekad pre-gledati oglase za posao na Inter-netu ili u novinama. Potraga za poslom je svakodnevni posao. Preporučamo da pretražite i in-ternetske stranice tvrtki koje vas zanimaju, jer se na njihovim web stranicama često nalaze oglasi za posao. Osim toga pošaljite tzv. otvorenu molbu za zaposlenje te razglasite prijateljima i poz-nanicima da tražite posao.

pRilagodite životopis oglasU Životopis treba prilagoditi kon-kretnom oglasu za posao na ko-ji se javljate. Stoga nipošto nije preporučljivo jedan te isti živo-topis slati na različite oglase. Sa-vjetujemo da nakon što sastavite prvu verziju životopisa ponovo proučite tekst oglasa kako bi provjerili jeste li izostavili infor-maciju o nečemu što je navedeno u uvjetima oglasa.

potRažite posao i U dRUgim djelatnostima Ne ograničavajte potragu za pos-lom samo na vašu struku. Zasi-gurno posjedujete znanja i vje-štine koje su potrebne i u drugim zanimanjima. Primjerice, pozna-vanje stranog jezika, računalnih programa ili radno iskustvo u administrativnim te organizacij-skim poslovima. U svakom ogla-su za posao stoji opis radnog mjesta. Detaljno ga proučite ka-ko bi saznali jeste li već radili na sličnim zadacima.

10

Tema broja

11

Tema broja

najveći broj pušača na “uživanje u duhanu” tijekom radnog vremena potroši do pola sata, a isto toliko na pauze potroše i nepušači

PUŠEnJE nA RADnoM MJESTU

Koliko radnog vremena

odlazi u dim?

12

Tema broja

na cigaRete mjesečno i do 500 kUnaNajviše ispitanika (47 posto) na cigarete mjesečno potroši između 200 i 500 kuna. većina ih prema tome, uzme li se da kutija cigareta prosječno stoji oko 15 kuna, puši između pola i kutije dnevno. Do 100 kuna potroši 13 posto ispitanika, između 100 i 200 kuna njih 17 posto, a gotovo četvrtina na duhanski užitak potroši i više od 500 kuna mjesečno.

Najava zabrane pušenja na jav-nim mjestima, te najavljeno uvođenje posebnog “zdravstve-

nog” nameta na cigarete, od kojeg se na kraju ipak odustalo, izazvali su pravu buru u javnosti, posebno u pušačkim krugovima. I dok nepušači uglavnom pozdravljaju nove mjere i slave kona-čan kraj pušačkog “terora”, sa strane onih koji ne mogu niti zamisliti život bez duhanskog dima pljušte optužbe za diskriminaciju i najavljuje se podizanje ustavne tužbe.

Za cigarete pola sata

MojPosao je, među više od 1500 ispita-nika od kojih su polovica pušači, a po-lovica nepušači, proveo istraživanje o pušenju na radnom mjestu, koje je po-kazalo kako su razlike između pušača i nepušača nepremostive i kada se govori o tome koliko radnog vremena “odla-zi u dim”. Naime, više od tri četvrtine pušača smatra da na pauze za cigaretu dnevno potroše do pola sata, s čime se slaže tek nešto više od polovice nepuša-ča. Njih čak trećina smatra da te pauze ipak traju dulje - od pola do jednog sata, a isto misli samo 17 posto pušača. Više od sat vremena na “uživanje u duhanu” potroši pet posto pušača.Prostoriju za pušenje u tvrtki ima tre-ćina zaposlenika, trećina ih puši ispred zgrade tvrtke, a njih 18 posto na tera-si ili balkonu. Petina ih puši na drugim mjestima, od čega polovica u svom ure-

du! Osam posto pušača svoju strast pak zadovoljava u zahodu tvrtke.

Na pauzu zajedno

Nepušači, njih više od dvije trećine, ta-kođer uzimaju pauzu od rada, a provode ih družeći se s kolegama u zajedničkim prostorijama tvrtke i po uredima. Goto-vo polovica (48 posto) ih na pauzu ide zajedno s pušačima. Na pauzama, 39 posto njih, ne uključujući onu za ručak provedu do 15 minuta. Isti postotak ih na pauze potroši pola sata, a petina ih se odmara do sat vremena.Iz toga proizlazi da pušači i nepušači (77, odnosno 78 posto) na pauzama provedu podjednako vremena – do pola sata, dok je više od pola sata na pauzi 21 posto nepušača i 23 posto pušača.

Novi zakon, nova pravila

Novi zakon o zabrani pušenja na javnim mjestima podržava velika većina nepu-šača (79 posto) i tek četvrtina pušača, a percepcija promjena koje je donio tvrt-kama također je različita. Naime, nepu-šači su većinom (68 posto) uvjereni da je do promjena došlo, dok to isto smatra tek petina pušača.Od pušača koji smatraju da je u njihovoj tvrtki zbog zakona došlo do promjene, njih 41 posto će smanjiti pušenje za radnog vremena jer moraju izlaziti van. Općenito, 14 posto pušača ustvrdilo je da će prestati pušiti, a 12 posto će se od toga suzdržati samo tijekom radnog

vremena. Trećina ih pak tvrdi kako ih novi zakon neće nagnati da promjene svoje pušačke navike.

Muškarci i mladi puše više

Najviše ispitanika (25 posto) tijekom radnog vremena popuši tri do četiri ci-garete, 22 posto ih popuši pet do šest, a najmanji postotak (pet posto) 16 do 20 cigareta. Podaci pokazuju i da muškarci puše više od žena. Naime, polovica žena za tijekom radnog vremena popuši tri od četiri cigarete, dok ih nešto više od polovice muškaraca popuši sedam i više. Također, najviše pušača – 53 posto – je među najmlađim ispitanicima (do 25 godina), a najmanje među onima u dobi između 31 i 35 godina (45 posto), te onima starijima od 45 godina, također 45 posto).

13

Tema broja

Grafikon 1. Koliko prosječno cigareta zapalite za vrijeme radnog vremena?

8%

18%

23%

12%

16%

12%

7%

4%

20%

30%

21%

8%

11%

6%

4%

1%

1 do 2

3 do 4

5 do 6

7 do 8

9 do 10

11 do 15

16 do 20

Više od kutije

Muškarci

Žene

Grafikon 2. Vrijeme koje pušači provedu na pauzama za cigaretu:

28%

26%

31%

15%

41%

36%

17%

5%

Do 15 min

Do pola sata

Do satvremena

Više od satvremena

Nepušači

P ušači

Grafikon 3. Gdje pušite za vrijeme radnog vremena? (moguće više odgovora)

33%

29%

18%

8%

20%

Imamo prostoriju za pušenje

Pušimo ispred zgrade tvrtke

Pušimo na balkonu/terasi

Pušiti smijemo jedino uobližnjem ka�ću

Nešto drugo

Grafikon 4. Koliko novaca mjesečno trošite na cigarete?

47%

13%

17%

16%

6%

1%

Do 100 kn

101 – 200 kn

201 – 500 kn

501 – 800 kn

801 – 1.000 kn

Više od 1.001 kn

Grafikon 5. Izlazite li s pušačima na pauzu, iako ste nepušač?

13%

52%

36%Da

Ne

Ponekad

Grafikon 6. Koliko vremena provedete na pauzama, ne računajući pauzu za ručak?

19%

2%

36%

17%

5%

Do 15 min

Do pola sata

Do satvremena

Više od satvremena

39%

39%

41%

Nepušači

P ušači

Grafikon 7. Je li u Vašoj tvrtki došlo do promjena obzirom na novi zakon o zabrani pušenja?

26%

68%

56%

21% 12%

17%Pušači

Nepušači

Da Ne Ne znam

Grafikon 8. Novi zakon i njegova primjena u Vašoj tvrtki će utjecati na Vaše pušačke navike?

12%

41%

14%

12%

20%

Da, prestati ću pušiti, ali samo na poslu

Da, manje ću pušiti jer moram izlaziti van

Da, prestati ću općenito pušiti

Ne, i dalje imamo prostoriju za pušenje

Ne, i prije sam morao izlaziti van

14

HR i business

Piše: vanja Koljan

Četiri elementa inspirativne vizije Zaposlenici itekako primjećuju ako im poslovni lideri ne uspiju prenijeti inspirativnu viziju poslovanja

Suosnivač Yahoo-a Jerry Yang možda i jest imao dugoročnu viziju za kom-

paniju, ali je nije uspio prenijeti svojim zaposlenicima. Zbog toga i odlazi s mje-sta izvršnog direktora, čim se pronađe dostojna zamjena. Bez obzira upravljate li jednom od najuspješnijih kompanija ili malim privatnim obrtom, morate imati poslovnu viziju. Kako bi bila uspješna, poslovna vizija mora objedinjavati četiri elementa.

Sažetost

Čelnici Google-a, Sergey Brin i Larry Page svojedobno su jednoj investicij-

skoj tvrtki objasnili svoju viziju u jednoj rečenici: “Google omogućava pristup svjetskim informacijama u jednom kli-ku miša”. Američki stručnjaci objašnjavaju da je sažetost itekako važna, jer vaš investi-tor mora u kratkom roku dobiti uvid u projekt u koji ulaže, posebno ako je riječ o velikom iznosu. Važno je znati – ako vaš slušatelj ne može zapamtiti vašu vi-ziju – ona će teško koga inspirirati.

Posebnost

Inspirativna vizija ujedinjuje zaposlenike u nastojanjima da ostvare više ciljeve, čak i

ako u početku mogu djelovati uplašeno. U svibnju 1961. američki predsjednik John F. Kennedy iznio je posebnu viziju kojom će SAD osvojiti svemir. “Ne samo da ćemo poslati čovjeka na Mje-sec i sigurno ga vratiti na Zemlju, već ćemo to učiniti do kraja desetljeća”, rekao je Ke-nnedy tada pred američkih kongresom. Godine 1969. astronauti Neil Armstrong i Edwin Aldrin spustili su se na Mjesec. Dakle, Kennedy je zadao poseban cilj i po-seban vremenski rok. Iako su tada skep-tici ismijavali njegovu viziju nazivajući je snom, posebnost vizije okupila je sve naj-bolje znanstvenike koji su taj san pretvorili u stvarnost.

Konstantno ponavljanje

Vizija nema nikakvo značenje, ako je neprestano ne pronosite članovima svo-jeg tima. Njih je potrebno svakodnevno podsjećati na viziju, pa čak i pronaći na-čin na koji će se ona komunicirati prema svim korisnicima. Primjerice, tvrtka Hasbro željela je pro-izvesti igru koja će svakom igraču dati “priliku da zablista”. Kada su izdali bo-ard game Cranium, svoju viziju “Svatko blista”, otisnuli su na pakiranju proizvo-da, press materijalima, na prezentacija-ma i u marketinškim materijalima. Tako su je konstantno prenosili svojim sluša-teljima – zaposlenicima, korisnicima i medijima.

Emocionalna povezanost

Kako bi stvorili emocionalnu poveza-nost sa slušateljem vizija se mora direk-tno odnositi na njega. Drugim riječima, ako mislite isključivo na sebe, ma koliko se trudili biti sažeti, posebni i konstan-tni, ne možete pobuditi emocije kod drugih ljudi. Međutim, objasnite im kako vaša vizija može poboljšati njihov život i pozorno će vas saslušati. Zapamtite, mnogi poslovni lideri nema-ju viziju ili je ne uspijevaju prenijeti na ispravan način, kako bi ona “uzbudila” slušatelje, bez obzira je li riječ o zaposle-nicima ili korisnicima. Zato se bilo koja tvrtka uglavnom počinje isticati tek onda kada lideri počnu raditi suprotno.

15

HR i business

Piše: vanja Koljan

Sve ostaje u Google obitelji

Kako i doliči kompaniji čiji je naziv – Google – nastao igrom riječi (prema

američkoj riječi za broj 10 na stotu – go-ogol), tamošnji zaposlenici također nose zanimljive nadimke. Tako se općenito svi oni zovu Googlers, a novi zaposlenici koji tek dođu u tvrtku zovu se Nooglers. Me-đutim, tijekom gotovo jednog desetljeća koliko kompanija postoji iz nje su mnogi zaposlenici i otišli, ili u druge kompanije ili u samostalne poslovne vode. Njihov naziv je Xooglers, što bi značilo bivši Go-ogleri (eng. ex-Googlers).

Mreža investitora

Mnogi od njih su mladi, poduzetni i zahva-ljujući uspjehu Googlea dovoljno bogati da pokrenu svoj vlastiti posao. Neki otvaraju start-up kompanije u Silicijskoj dolini, a drugi im financijskim potporama pomažu u poslovanju. Budući da se zbog financij-ske krize investicije dijele na kapaljku, biv-ši zaposlenici Googlea odlučili su osnovati mreže bogatih i tehnički potkovanih inve-stitora – njihovih bivših suradnika, od ko-jih mnogi još uvijek rade u Googleu.Budući da je tzv. anđela investitora sve manje, mnogi poduzetnici odlučuju se iskoristiti ovu priliku, a oni koji su to već učinili nazivaju je još i “Googleovim dr-vetom s novcem”, objašnjava Steve Vas-sallo, direktor jedne investicijske tvrtke.

Ne pristaju na status quo

“Ako imate iole vrijednu, čak i polugo-tovo ideju, nakon razgovora s nekoliko

osoba u Googleu, svatko od njih ponudit će vam barem 50 tisuća dolara”, objaš-njava Vassallo. Naime, osim što vjeruju u svoje ideje, bivši zaposlenici Googlea imaju povjerenja i u korporativnu kultu-ru kojom žive i njihovi bivši suradnici te znaju da su uvijek spremni pomoći, zna-njem ili na bilo koji drugi način. No, osim novca, bivši Googleri imaju još jednu neophodnu kvalitetu koja je presudna prilikom pokretanja start-up kompanija – vrijedno iskustvo. Zato su bivši suradnici i spremni investirati jer imaju povjerenja u njihove ideje. Aydin Senkut, bivši stariji menadžer u Googleu koji je osnovao vlastitu investi-cijsku tvrtku objašnjava da zaposlenici Googlea nikada neće pristati na status quo, dok odluke donose na temelju či-njenica, a ne pretpostavki ili emocija. Elad Gil koji je pokrenuo start-up kom-paniju, a nekada je radio u Googleu kao product manager ističe da ljudi u Goo-gleu razmišljaju na drugačiji način, gle-daju širu sliku.

Samopouzdanje

“Ambicioznost kompanije urezala se u misli zaposlenika. Kada pokrećete tvrtku susrećete se s jednakim izazovima. Raz-mišljate o tome kako privući korisnike i koje odluke donijeti, a svi koji odu iz Go-oglea i odluče pokrenuti vlastiti posao, znaju na koji način to ostvariti”, objašnja-va Gil. Mnogi bivši zaposlenici također

ističu da su radom u kompaniji izgradili veće samopouzdanje, “jer vas nadređeni i suradnici tjeraju da vjerujete u sebe i svo-je ideje”, naglašava Anna Patterson koja je otišla iz Googlea kako bi sa suprugom pokrenula vlastitu tvrtku.

Brz razvoj i dobit

Također bivši product manager Bret Taylor, a sada izvršni direktor Frien-dFeed-a navodi da ga je rad u Googleu naučio dvama važnim čimbenicima po-slovanja, brzini i stabilnosti. “Svaki Go-ogleov proizvod ubrzano se razvija, brzo donosi dobit i radi upravo onako kako ste isplanirali. Ako jedan dio softwarea nije radio ispravno, razvojni su inženjeri radili na tom dijelu sve dok nije prora-dio ili su odustali od projekta kako ne bi gubili vrijeme”, pojasnio je Taylor, inače sukreator Google Maps-a. On sam ističe da nikada neće zabora-viti prvi razgovor s jednim od osnivača Googlea Larryem Pageom. Nakon što je Taylor tražio pomoć za pokretanje tvrt-ke Page mu je rekao da se neće dogoditi nikakva katastrofa ako mu posao pro-padne – samo neka onda propadne brzo, jer inače donosi gubitak.Budući da su toga svjesni svi sadašnji, ali i bivši zaposlenici ovog internetskog diva, spremni su pomoći jedni drugima jer znaju da idejni začetnik neće nepro-mišljeno riskirati.

Bivši zaposlenici googlea pokreću uspješne tvrtke i projekte, zahvaljujući iskustvu i posebnom odnosu prema poslovanju koji ta tvrtka razvija

16

HR i business

Jeste li spremni za igru?

Piše: vanja Koljan

Poslovanje kao igra, u smislu da po-kret jednog igrača izaziva reakciju

drugoga, zahtjeva mnogo strateškog raz-mišljanja. Sam pojam “igre” potekao je iz matematičke branše (teorija igara), a kaže da se niti jedan subjekt, bio on pojedinac ili korporacija, ne može ponašati nezavi-sno od ostalih. U sektorima gdje se tvrtke nadmeću za tržišni udio i povjerenje klijenata, gotovo da nema tvrtke čija poslovna strategija ne uključuje i teoriju igara. Za ekonomiste Johna von Neumanna i Oskara Morgen-stena, koji su razvili ovu ideju, poslovna strategija predstavlja “potpuni plan: plan kojim je definirano koje će poteze igrač povući u određenom trenutku”.Stoga “poslovni život”, promatran kao ne-prekidan niz igara, u kojima ima i gubitnika i dobitnika, može biti itekako nezgodan. Međutim, u modernom poslovanju uvijek se teži win-win ishodu utakmice kako bi svaka strana bila barem donekle zado-voljna. No, uz win-win strategiju, postoje još tri osnovne igračkih strategija, koje su ostale popularne do danas.

Kraj igre

Ova se strategija najčešće primjenjuje kada se ulažu zadnji napori ne bi li se

proizvod “održao na životu” tj. tržištu. Treba li kompanija u ovakvom trenut-ku svu energiju usmjeriti na spašavanje proizvoda prije nego li propadne? Ne bi li u tom slučaju bilo bolje usmjeriti se na smišljanje strategije kojom bi konkuren-ta izgurali iz igre, te tako osigurati bolje okruženje za svoj proizvod? Profesorica na Columbia Business School, Kathryn Harrigan smatra da ova situacija može biti itekako profitabilna. Naime, “po-sljednji preostali igrač može zarađivati profit zadovoljavajući potražnju, dok su ostali konkurentni već odavno odu-stali”.

Igra kriketa

U knjizi “The Change Masters”, Rosa-beth Moss Kanter piše da je igra koja najbolje karakterizira moderno poslo-vanje, kriket poput onog u knjizi Alisa u zemlji čudesa. U toj igri, ništa nije dugo-ročno stabilno, a oko igrača se sve mije-nja. Alisa je na udarcu. Njezina palica je ptica koja tik prije udarca podiže glavu i zagleda se u drugom smjeru. Promjenji-vo – baš poput današnjih tehnologija i alata kojima se koristimo, ističe Kanter.

Win-win igra

Ovo je igra na kraju koje svi igrači izla-ze s dobitkom. Primjerice, kada dođe do spajanja dviju kompanija, one pomoću sinergije i zajedničkog djelovanja po-staju znatno vrjednije. Također, kada pregovarate s poslovnim partnerom, uvijek ćete nastojati sklopiti sporazum zbog kojeg ćete i vi i on biti zadovoljni, tj. obje strane će ostvariti neku dobit od zajedničkog posla.

Igra bez dobitka

Ovo je stenogram za ideju prema kojoj je u svakoj igri, bilo u poslu ili na no-gometnom terenu, dobitak pobjednika jednak gubitku gubitnika. U takvim igrama ne postoji inicijativa za surad-nju s konkurentima, jer prepustite li im i jedan centimetar terena, vi ste upravo jedan centimetar i izgubili. Međutim, način igre moguće je donekle mijenjati. Primjerice, kompanije koje se bore za tržišni udio, igraju igru bez do-bitka, ako se tržište ne širi. Ali, ako se tr-žište neprestano širi, igrači se natječu za puno veće udjele, pa im tada čak i “manji dio tog velikog kolača” može jamčiti ra-zvoj poslovanja i rast dobiti.

U sektorima gdje se tvrtke nadmeću za tržišni udio i povjerenje klijenata, gotovo da nema tvrtke čija poslovna strategija ne uključuje i teoriju igara

17

HR i business

“Na poslu kao i u obitelji imate partnere koje smatrate ravnopravnima, nadređenima, ali i podređenima”, Michael Norris, psiholog

Ove uloge u tvrtkama imaju mnogo dublje značenje od uobičajenih ste-

reotipa, pogotovo u okružjima gdje za-poslenici provode mnogo više vremena sa svojim kolegama nego s obiteljima. U takvim slučajevima, ured sve češće po-staje ogledalo obitelji.

Očevi i majke

U podjeli obiteljskih uloga psiholozi su šefove odjela kvalificirali kao distan-ciranog strogog oca, dok su majkama predstavili niže menadžere koji se za-štitnički, ali manje strogo odnose prema svojim zaposlenicima. Također u rad-

Majka, otac, šaljivdžija, buntovnik, mirotvorac, prijatelj – sve su ovo osobe koje se mogu naći u jednom uredu. ne govori se o nepotizmu, nego o ulogama koje se s vremenom nesvjesno razvijaju među zaposlenicima koji rade u istom uredu.

U istom uredu suradnici dijele obiteljske uloge

taj način analiziraju i kakva je hijerarhi-ja među zaposlenicima.

Prikladne pošalice

“Suradnja zaposlenika nije ništa drugo do kompleksni sklop veza”, objašnjava Michael Norris, psiholog u bolnici Los Angeles, koji se bavi i coachingom izvrš-nih direktora. “Na poslu kao i u obitelji imate partnere koje smatrate ravnoprav-nima, nadređenima, ali i podređenima”, izjavio je Norris. Prema istraživanju koje je provedeno u Velikoj Britaniji, iskusniji su se zaposle-nici, nakon početka krize prema ostalim suradnicima počeli odnositi zaštitnički, točnije, više majčinski, što povećava moral, ali im i daje određenu sigurnost. Istovremeno, osobe koje drugi deklari-raju kao uredske šaljivdžije, odriču se šala na račun kompanije u kojoj rade i više se baziraju samo na uveseljavanje svojih suradnika.

nom okruženju zaposlenici pronalaze i neku vrstu radnog supružnika, suradni-ka suprotnog spola, s kojim veoma dugo dijele isti ured i prema kojoj imaju najvi-še povjerenja.

Jedinstvo u krizi

Suradnik kojemu bi se u obitelji dodije-lila uloga “prijatelja”, opuštena je osoba s kojom drugi vole komunicirati, jer na njih prenosi dobro raspoloženje. To je pak značajka koju mnoge osobe cijene. Iako je postojanje ovakvih odnosa unu-tar ureda odavno prisutno, njima se nije pridavao veći značaj, sve do početka fi-nancijske krize. Međutim, ne bi li se po-boljšala radna atmosfera unutar kom-panija, a samim time i učinkovitost, sve više kompanija želi saznati kako iskori-stiti međuljudske odnose unutar ureda, u svrhu povećanja profita bez dodatnog zapošljavanja radne snage. Također, na

18

HR i business

Piše: Dražen Poleto

Među najpoželjnije informacije spadaju baze podataka i kontakti potencijalnih partnera, zatim planovi za budućnost, kao i informacije o proizvodima

U slučaju da im zaprijeti otkaz zaposlenici spremni i na izdaju

Više od polovice zaposlenika spremno je iskoristiti povjerljive informacije bivše tvrtke ne bi li povećali izglede za dobivanje novog posla

Nedavno istraživanje koje je provela kompanija “Cyber-Ark Software”

utvrdila je da je više od jedne trećine zaposlenika spremno raditi više od 80 sati dnevno i za 25 posto nižu plaću ne bi li, u ova krizna vremena, zadržali svoj posao. Također, nestabilno ekonomsko okru-ženje, čini se, stvara čvršće veze izme-đu zaposlenika i njihovih nadređenih, budući da radnici žele osigurati svoja radna mjesta, sugerira istraživanje ame-ričkog Randstad instituta. U tom istra-živanju 72 posto ispitanika istaknulo je da svakodnevno razmišljaju o novim zaduženjima i poslovima koje bi mogli preuzeti ili pokrenuti te na taj način im-presionirati svog šefa.

Spremni na sve

Međutim, utvrđeno je da su ti isti za-poslenici spremni neovlašteno koristiti povjerljive informacije kompanije u slu-čaju da im zaprijeti otkaz.

U vrijeme financijske krize, čak 56 posto zaposlenika istaknulo je kako su zabri-nuti za svoj posao. Prema rezultatima istraživanja, u slučaju da im zaprijeti gubitak posla, više od polovice njih pri-znalo je da su spremni koristiti povjer-ljive informacije bivše kompanije ne bi li povećali izglede za dobivanje novoga zaposlenja.

da su, u slučaju gubitka posla, spremni ponuditi te podatke potencijalnom po-slodavcu. Među najpoželjnije informacije spadaju baze podataka i kontakti potencijalnih partnera, zatim planovi za budućnost, kao i informacije o proizvodima.

Ucjenom i mitom zadržati posao

Dok su zaposlenici istaknuli da bi kori-stili povjerljive informacije u slučaju od-laska na novi posao, poslodavci su ista-knuli da su povećali razinu sigurnosti pa se do takvih informacija sve teže dolazi. Rezultati istraživanja pokazali su ta-kođer da samo 15 posto zaposlenika u SAD-u razmišlja o ucjeni trenutnog poslodavca ne bi li zadržali svoj posao, dok je njih 26 posto izjavilo da bi mitom pokušali zadržati svoj posao. Situacija u Europi je bitno drugačija, pa je tako samo 6 posto Nizozemaca i 2 posto Bri-tanaca spremno podmititi trenutnog poslodavca ne bi li zadržali posao.

Odnos sa zaposlenicima

Strategija

Regrutiranje i selekcija

Praćenje, motiviranje i nagrađivanje

Usavršavanje i razvoj

Certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima

Sudjelovanje u projektu Certifi kat

Poslodavac Partner pruža Vam:

procjenu Vašeg sustava upravljanja

ljudskim resursima

benchmarking prema najboljim

praksama

savjete za unapređenje postojećeg

sustava

priliku za promociju na tržištu rada

te opću promociju

Za više informacija posjetite www.poslodavacpartner.org

Nositelji Cerifi kata Poslodavac Partner su:

Baze podataka najpoželjnije Istraživa-nje je također pokazalo da čak 71 posto zaposlenika Nizozemske i 58 posto za-poslenika SAD-a, već posjeduje povjer-ljive podatke kompanije u kojoj rade, a čak 71 posto ispitanika istaknulo je

19

HR i business

Odnos sa zaposlenicima

Strategija

Regrutiranje i selekcija

Praćenje, motiviranje i nagrađivanje

Usavršavanje i razvoj

Certifikat za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima

Sudjelovanje u projektu Certifi kat

Poslodavac Partner pruža Vam:

procjenu Vašeg sustava upravljanja

ljudskim resursima

benchmarking prema najboljim

praksama

savjete za unapređenje postojećeg

sustava

priliku za promociju na tržištu rada

te opću promociju

Za više informacija posjetite www.poslodavacpartner.org

Nositelji Cerifi kata Poslodavac Partner su:

20

Spoznaje

Dvora Yanow

Učenje i improvizacija: Iskustva iz kazališta

21

Spoznaje

neki tvrde kako nas svirači jazza mogu podučiti praksi menadžmenta. ja bih rekla da nam u tu svrhu mnogo više pomažu improvizacije na kazališnim daskama. kao studentica scenskih umjetnosti, u nastavku teksta ću iznijeti osobna iskustva koja sam sakupila radeći s kolegama u kazalištu te ih zatim povezati s teorijom i praksom organizacijskog učenja.

Nakon godina predavanja tri večeri u tjednu (na poslijedi-plomskom studiju kojeg po-

ha đaju zaposleni studenti), iznenada sam otkrila kako mi se u životu stvorilo slobodno vrijeme za istraživanje novih aktivnosti. Gradsko kazalište je upravo u to vrijeme primalo nove polaznike na tečaj glume, što me je ponukalo da se i sama prijavim. Da sam unaprijed znala da ću biti najstarija u grupi, da profesor neće imati iskustva u radu s odraslima te da će tema tečaja nositi naziv “impro-vizacija”, sigurno se ne bih prijavila. Negdje na polovici tečaja, ugledala sam obavijest drugog kazališta koje je or-ganiziralo tečaj glume, ali u stvarnom okruženju, dakle, na kazališnim daska-ma. Odmah sam se prijavila i promijeni-la grupu. Do kraja iste večeri sam osjeti-la kako sam se “zakačila”, iako su satovi bili slično koncipirani kao i oni na temu improvizacije. Profesor nas je uputio da se klonimo starih iskustava (obrazaca) te da se otvorimo novom. Tečaj sam sa zadovoljstvom završila, upisala naredni semestar, a sljedeće go-dine još dva. Pored samog eksplicitnog sadržaja tečaja, otkrila sam kako su vježbe i iskustva s kazališnih dasaka ne-vjerojatno poučni i primjenjivi, ne samo za poboljšanje predavačkih vještina već i za menadžment organizacija, te za una-pređenje teorije i prakse organizacijskog učenja.

Improvizacija

Na početku treba odmah naglasiti kako najveće nerazumijevanje improvizaci-je - u kazalištu ili u organizaciji - proi-zlazi iz pretpostavke da se improvizi-rane aktivnosti izmišljaju u trenu, na licu mjesta, iz nekakve “praznine”, bez prethodne pripreme i konteksta. Kroz rad u obje grupe odmah sam shvatila koliko mnogo timovi koji improviziraju ustvari vježbaju - zajedno rade, komu-niciraju, promatraju jedni druge, kao i napredak koji postižu tijekom vremena. Improvizirana aktivnost, osmišljena “u trenutku” kao odgovor na provokaciju (koncept u kazalištu, kriza u organiza-

22

Spoznaje

ciji), ustvari je rezultanta velikog pret-hodnog iskustva, osobnog, ali i zajed-ničkog kolektivnog znanja. Zahtijeva dugotrajne pripreme i treninge kako bi se uspješno provodila u praksi. Na teča-ju sam naučila prepoznavati govor tijela, geste lica, ton i boju glasa i ritam svojih kolega; suptilno znanje koje me je zatim vodilo u odabiru pravog momenta inter-vencije i osobe prema kojoj ću interveni-rati. Naučila sam na koga mogu računati da me prekine i preuzme na sebe daljnje izvođenje, te na čiju emocionalnu po-dršku mogu računati kako bi se “stvar odradila do kraja”.Osnovna načela improvizacije su, dakle, da se temelji na ustrajnom vježbanju tijekom vremena, pretpostavlja kolek-tivni angažman, usredotočena je na svoj subjekt. Za improvizaciju je najvažnije “biti u trenutku”. Glumac mora biti u potpunosti prisutan, potpuno uključen u tekuću aktivnost. Nadalje treba reći kako je vrlo važno da se članovi tima međusobno podržavaju.Lekcije koje lideri i menadžeri mogu naučiti iz improvizacije u kazalištu vrlo su transparentne. Improvizacija će se uspješno izvoditi samo ako se temelji na zajedničkom iskustvu izgrađenom tijekom vremena, kako u smislu dobrog poznavanja svakodnevnih zadataka na radnome mjestu (aktivnosti koje su važ-ne za cilj organizacije ili skupine), tako i u smislu interaktivnog, odnosno inter-personalnog znanja i pouzdanja. Uspo-

stavljanje kolektivne, praksi okrenute, prisnosti i povjerenja otvara prostor za improviziranje. Iz toga proizlazi da me-nadžeri negativno utječu na improvizi-ranje tako što ograničavaju navedene “povoljne uvjete”. Primjerice, menadžeri mogu kontinuirano rotirati zaposlenike što negativno utječe na razvoj timova i timski rad. Rezultat: ljudi koji se ne po-znaju dobro izbjegavaju improviziranje. U gore navedenom uočavam implikacije koje su posebno važne za organizacijsko učenje, metode istraživanja, podučava-nje i druge profesije.

Improvizacija i organizacijsko učenje

Znanstvenicima na području organiza-cijskog učenja veliki je problem oduvijek predstavljao empirijski opis “organiza-cije”. Dodatni problem predstavlja em-pirijski opis “kolektivnog učenja” (Cook, Yanow, 1993.; Weick, Westley, 1996.; Yanow, 2000.) Doduše, aktivnosti tima koji improvizira osiguravaju empirijske podatke, a teoretiziranje o tim aktivno-stima nas vodi prema kulturno-inter-pretacijskom pristupu organizacijskom učenju:

Organizacijsko učenje je utemelje-1. no na praksi, usredotočeno na odr-žive interakcije s procesima unutar te prakse kroz određeno vrijeme. Povezano je uz specifičan kontekst, smješteno u točno određenom “tre-nutku”. Kontekst rada nameće ogra-ničenja - pravila igre - unutar kojih se improvizacija odvija. To što “gotovi scenarij” ne postoji predstavlja upra-vo improvizacijsku kvalitetu. Učenje je, za razliku od toga, dinamično i provizorno. Organizacijsko učenje se odnosi na 2. djelovanje kolektiva, skupine ili tima. Učenje se događa unutar grupe, usre-dotočeno na aktivnosti grupe. Učenje iz prakse je interaktivno i u jednom drugom smislu: ne može se dogodi-ti ako pojedinac djeluje samostalno. Karl Weick često spominje priču o zapovjedniku vatrogasnog odreda iz Los Angelesa koji je stigao na mjesto

nesreće nakon što su njegovi podre-đeni već organizirali i rasporedili lju-de iz odreda. To ga je pomalo naljuti-lo, te se upustio u daljnje aktivnosti sam, bez koordinacije s podređenima što je uzrokovalo nepotrebne ozljede i dodatni gubitak imovine. Iz toga za-ključujemo da organizacijsko učenje nije neka iznenadna i brzopleta ak-tivnost, odnosno aktivnost po izboru “za” i “u ime” organizacije. Organiza-cijsko učenje zahtijeva povjerenje i brigu o timu.Navedene karakteristike nas upuću-3. ju na zaključak kako organizacijsko učenje nije u cijelosti vidljivo niti se može izmjeriti tradicionalnim meto-dama. Ono što možemo uočiti jest majstorstvo u djelovanju, u praksi, kroz ex post reflektivno kreiranje smisla u procesu promatranja članova organizacije koji se koriste govorom ili fizičkim artefaktima u djelovanju. Sve navedeno predstavlja “prešutno znanje” (eng. tacit knowledge).

Improvizacija i istraživačke metode

Već sam ranije naglasila kako kolektiv-no-kulturalni pristup organizacijskom

23

Literaturaučenju zahtijeva korištenje istraživač-kih metoda primjerenih njegovoj prak-tičnoj usmjerenosti (Yanow, 2000.). Dok razmišljam o naučenom na tečaju improviziranja, uočavam mnoge slično-sti s različitim metodama interpretacije (Yanow, 2000.). Promatranje (bez obzi-ra na razinu participacije) aktivnosti i konverzacije u tijeku zahtijeva trenutno improviziranje. U kontekstu pojedine situacije, uloge i pravila participacije određenih tim metodama, istraživač

trenutno potvrđuje ono što mu je reče-no i odgovara na način da razgovor uvi-jek usmjerava prema naprijed.Za improvizaciju ne možemo reći da nije metodična ili da nije sustavna. Metodič-nost i sustavnost proizlaze prije svega iz obuke i pripreme te kroz kontinuirano promatranje tijekom vremena. Jedan od razloga zbog kojih je improvizacija došla naloš glas proizlazi iz stava akademske za-jednice koja je sklona pisanom tekstu, radije negoli situacijskim scenama koje nastaju u trenutku. Improvizacija u podučavanju i drugim strukama Ed Schein mi je jednom prili-kom pričao o tome kako u velikoj mjeri u praksi poslovnog savjetovanja uočava improvizaciju. Slično njemu, i sama sam otkrila mnoge elemente improvizacije u procesu podučavanja i istraživanja. Koliko se često profesor usmjerava na

svoj odnos sa slušateljima tijekom pre-davanja, umjesto da samo pazi kako ne bi pogriješio te kako bi “pristojno” izgle-dao u očima studenata? Improvizacija nas može podučiti na koji način može-mo preusmjeriti pozornost na partnere - u ovom slučaju studente - i ostati ak-tivno usredotočeni na njih. Ostajemo li previše usredotočeni na sebe (osjećaje, izgled) tada zasigurno nismo “u trenut-ku”.Moram priznati da se dubok i suptilan pomak doista događa u situaciji kada studenti postanu moji partneri u pot-hvatu učenja. Tada pedagoška teorija “praznog spremnika” koja profesora vidi kao nositelja mudrosti, a studente kao “prazne posude” koje čekaju da ih se napuni znanjem, trenutno pada u vodu. Navedeni pomak uzrokuje to da studen-ti postaju aktivni sudionici, radije negoli pasivni reaktori, odgovorni za svoje vla-stito učenje. Taj me uvid na neki način oslobađa. Opisana koncepcija procesa učenja i odnosa profesor-student mno-go je više demokratična, te ju je mogu-će direktno povezati s mnogim drugim strukama ili radnim mjestima. Najveća mora svakog predavača je do-lazak na predavanje, pred slušatelje, nakon što je na radnom stolu zaboravio pomno pripremljene bilješke. Kada bi svi zajedno bili otvoreniji za improvizi-ranje i svjesni da su nas godine iskustva dovoljno pripremile za takvu situaciju, tada bismo izgubili strah od gubitka strukture, a noćna mora bi se rasplinula u trenu.Sokratova metoda ili metoda slučaja u podučavanju temelji se na improviza-ciji, situaciji “onakva kakva jest”, koja ipak zahtijeva dobru pripremljenost i uvježbanost. Metoda se zasniva na kori-štenju izjava studenata na osnovu kojih profesor gradi daljnji kontekst prema svojim potrebama. Na taj način profe-sor i studenti, kao partneri, zajednički grade “usmenu skriptu” samo za tu sesi-ju kako bi je na kraju potpuno odbacili, osim ideja zapisanih u bilježnicu jed-noga i drugoga. Što više improvizacija može biti?

Praksa improvizacije

Ono što se kod improvizacije traži, u sva tri konteksta - učenje na radnom mjestu, istraživanje, predavanje - jest praktično prosuđivanje. John Forester naglaša-va suprotnosti između osobe “ljudskog računala” koja uvijek “pokušava biti vje-štim inženjerom” i osobe s kvalitetom praktičnog prosuđivanjakoja “pokušava biti osjetljivi i princi-pijelni moralni improvizator”. Kako bi naglasila razliku, filozofkinja Martha Nussbaum se okreće improvizaciji: “Očita razlika između djelovanja prema unaprijed napisanom scenariju i impro-viziranja je ta što osoba koja improvi-zira mora biti daleko više, a ne manje, pažljiva: paziti na izvedbu drugih aktera i situaciju”.Iskustvo mi govori kako praktičari jako dobro poznaju ovaj zakon. Stoga smatram kako je potraga za zapisanim iskustvom, pravilima i formulama, bilo u liderstvu ili učenju, potencirana od strane akademske zajednice u procesu pogrešne primjene pozitivističke zna-nosti 19. i 20. st. kako bi se kontrolirala i ograničila ljudska dvosmislenost. Sve to nas je koštalo učenja iz improvizaci-je: kontekstualnog, ljudskog bogatstva bivstvovanja u trenutku i brige za naše partnere.

24

Literatura

25

Literatura

Pregled literature

www.MojPosao.net/MojaKnjizara

26

Literatura

Vjerojatno ste se oduvijek divili vještim i uvjerljivim govornicima. Možda ste im zavidjeli vjerujući da sami ne posjedujete takve sposobnosti. Ali, kao i ve-ćina vještina, i govorničko umijeće se može savladati. Knjiga Umijeće javnog nastupa, nastala je kao rezul-tat profesionalnog i pedagoškog iskustva koje preto-čeno u oblik priručnika može poslužiti potencijalnim govornicima svih profesija i u svim situacijama – od važnih poslovnih prezentacija do najobičnije zdravi-ce. Ovaj priručnik je zabavna kombinacija anegdota, profesionalnih trikova i inspirativnih vježbi koje će vam pomoći da postanete uvjerljiviji za govornicom i da se konačno obračunate s tremom.

Knjiga “Churchill: Umijeće vođenja” donosi poruke za menadžere i političare. Vrhunac Churchillove ka-rijere uključivao je teške probleme rata, državničkog umijeća i nacionalnog opstanka pa možda neće biti odmah očito kako se Churchillov primjer prenosi na običnije okolnosti, naročito uvjete svakodnevnog po-slovanja i trgovanja... Kontrast između njegovih predratnih upozorenja o “primicanju oluje” i malodušnih uputa njegovih pret-hodnika trajna je lekcija za međunarodnu državničku vještinu. Izraz popuštanje, ideja koju je mladi Churc-hill podupirao u nekim okolnostima, danas nosi snaž-nu stigmu, dok se Churchillova dalekovidna upozo-renja, u ono vrijeme uvelike kritizirana i osuđivana, sada smatraju modelom vidovitosti i hrabrosti.

Umijeće javnog nastupaAutori: D. Gottesman, B. MauroCijena: 89,00 kunaNaša cijena: 80,10 kunaMeki uvez, 166 stranica Izdavač: Jesenski i Turk, 2006.

Churchill – Umijeće vođenjaAutor: Steven F. HaywardCijena: 220,00 kunaTvrdi uvez, 240 stranicaIzdavač: Binoza press, 2008.

27

Literatura

Strategija plavog oceanaAutori: W. C. Kim, R. MauborgneCijena: 249,00 kunaTvrdi uvez, 246 stranicaIzdavač: MASMEDIA, Poslovni dnevnik, 2007.

Točka preokretaAutor: Malcom GladwellCijena: 120,00 kunaNaša cijena: 108,00 kunaMeki uvez, 240 stranicaIzdavač: Jesenski i Turk, 2005.

Knjiga W. Chan Kima i Renee Mauborgne Strategija plavog oceana razvija posve novi pristup strategiji poduzeća koji se temelji na ideji napuštanja crvenog oceana, tradicionalne strategije bespoštedne kon-kurencije, i stvaranja plavog oceana kao neupitnog prostora na tržištu, čime se konkurencija čini spored-nom. Umjesto dijeljenja postojeće potražnje, strate-gija plavog oceana usmjerava se prema povećanju po-tražnje i odvajanju od konkurencije. U knjizi se izlažu ne samo načela na kojima se zasniva nova strategija, nego i analitički alati koji omogućuju sustavni rad na njezinoj provedbi.

Jeste li ikada poželjeli pokrenuti neku vlastitu ideju ili novi trend ili možda čak promijeniti svijet? Ova knjiga nudi odgovor na ova i mnoga druga pitanja, ali na jednostavan način, kroz zabavne primjere iz stvarnog života. “Knjiga Točka Preokreta biografija je jedne ideje, a ta je ideja vrlo jednostavna. Ona kaže kako je najbolji način razumijevanja pojave modnih trendova, porasta i smanjenja kriminala, pretvaranja nepoznatih knjiga u najprodavanije uspješnice, pora-sta navike pušenja među tinejdžerima ili fenomena usmene predaje te drugih tajnovitih promjena u sva-kodnevnom životu, to da se o njima promišlja kao o epidemijama. Drugim riječima, ideje, proizvodi, po-ruke i ponašanje šire se poput virusa.”

Predstavljene knjige pronađite na MojaKnjižar@

28

Poslovni trener


Je li moguće ostvariti ravnotežu između poslovnog i privatnog života? Kako u potpunosti ostvariti svoje potencijale na poslu i u privatnom životu te postići ispunjenje i zadovoljstvo?O tim i mnogim drugim temama osobnog razvoja svakoga tjedna pišu vaše poslovne trenerice Elena Cvjetković i Renata Takač-Pejnović iz tvrtke za osobni i korporativni trening – Misliona.

Poslovne trenerice odgovaraju i na vaša pitanja koja im možete poslati na e-mail: [email protected]

Konflikt je dio našeg života, prisutan u svim radnim sredinama. Kada kaže-

mo “upravljanje konfliktima” krećemo od činjenice da se vještina upravljanja kon-fliktima i njihovog razrješavanja može “izbrusiti”. Važno je sukob okončati na način da niti jedna strana koja je uključe-na ne ostane povrijeđena. Još je važnije zauzeti proaktivan stav i upravljati samim procesom, te znati kamo idete: počnite s ciljem na umu. Konflikt ne mora nužno biti destruktivan. Sve ovisi o tome kako se nosite s konflik-tnom situacijom – koristite li strategije ili taktičke izbore, rezultat može donijeti nešto dobro za obje uključene strane. Evo kako izgledaju moguća razrješenja kon-fliktnih situacija:

Nema dogovora

Ovakav ishod samo potvrđuje status quo, bez ikakvih promjena, i ne može se sma-trati uspješnim razrješenjem sukoba. Za Vas može biti dobar ishod samo ako je kristalno jasno da nema nikakve daljnje koristi u nastavljanju pregovora ili dogo-vora. No-deal pristup podrazumijeva da ste uistinu i spremni postupiti kao što govorite. Ako slučajno blefirate, oprez: prihvati li stav no-deal druga strana, mo-rat ćete se okrenuti i otići. Zato je bolje osigurati jako dobru drugu mogućnost u pregovorima, ili drugu prihvatljivu al-ternativu na koju ste spremni pristati (pojam: BATNA - Best Alternative To a Negotiated Agreement).

Ja dobivam, ti gubiš

Opisani pristup sigurno Vam je već po-znat. Inzistiranje na svojoj “istini” bez pružanja prilike drugoj strani rijetko kad je sretno rješenje. Kada ga primjenjujete na drugima, uvijek ih potičete na to da Vam prvom prilikom vrate na isti način!

Ja gubim, ti dobivaš

Navedeni pristup nikako se ne može sma-trati strategijom, zar ne? Ovo je put ma-njeg otpora, popuštanja drugima. Zato

oprez: prije ili kasnije vratit će se po još tamo otkuda je i ovo došlo.

Pobjeda pod svaku cijenu

Opcija “pobijedit-ću-što-košta-da-košta” u pregovorima je strategija koja se temelji na uvjerenju da Vi uopće niste odgovorni za sukob i da upravo zato nećete odstu-piti niti milimetra. Vi se morate osjećati poput pobjednika, bez obzira na cijenu. Da li je uistinu tako? Možda ćete platiti i puno više no što vrijedi, samo zato da biste pobijedili.

Kompromis

Iako mnogi pregovori, kao i konfliktne situacije, mogu biti uspješno razriješeni približavanjem početnih pozicija i nagod-bom negdje “na pola puta”, smatramo da kompromis ne smije biti unaprijed plani-rana strategija. Zato što:

Može potaknuti pružanje ustupaka•Druga strana može svako Vaše po-•puštanje protumačiti kao slabost i nastojati “izvući” još više Poanta pregovaranja nije u tome da •budete jako ljubazni jedni prema drugima.

Arbitraža

Obraćanje trećoj strani često se pojav-ljuje kao jedina moguća solucija kada je potrebno razrješiti situaciju koja se čini nerješivom, no, opet – ne smije nikada postati alternativa samome pregovara-nju. Dobro procijenite situaciju: nekada uplitanje treće strane može za obje uklju-čene strane biti puno nepovoljnije nego da su međusobno postigle dogovor

Win-Win situacija

Jedina strategija koju je vrijedno imati u svim sukobima, pregovorima ili konflik-tnim situacijama. Samo zato što druga strana može pobijediti (kao i Vi, uostalom), ne znači da je Vaš dobitak umanjen i Vaša pobjeda manje vrijedna. Win-win podrža-va konstruktivni konflikt: put do vrha ne vodi (samo) preko pregaženih protivnika.

www.EduCentar.net

POVEĆAJ SVOJE ŠANSE NA TRŽIŠTU RADA - EDUKACIJA TE ČINI USPJEŠNIJIM!

Najveća ponuda profesionalne edukacije na jednom mjestu

- više od 800 edukativnih programa

Powered by MojPosao

30

Pravnik savjetuje

Josip Mikulić dipl. iur.

Imate li pitanje za pravnika?Pošaljite ga na e-mail: [email protected]

Otkaz ugovora o radu je jednostrano očitovanje volje jedne od ugovornih strana, bilo poslodavca bilo radnika, kojim očitovanjem je izražena namjera da zaključeni ugovor o radu bude prekinut.Otkaz ugovora o radu ujedno je i jedini oblik prestanka ugovora o radu koji često do-vodi do sukoba između poslodavca i radnika, pa je shodno tome ot-kazu ugovora o radu posvećena detaljna po-zornost u odredbama Za-kona o radu i to posebno u slučajevima kada ugovor o radu otkazuje poslodavac.

Osobno uvjetovani otkaz

Jedna od mogućnosti otkaza ugovora o radu je i osobno uvjetovani otkaz.

Osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu je otkaz kojeg poslodavac može dati rad-niku ako za to ima opravdani razlog u slučaju kada radnik nije u mogućnosti uredno izvršavati svoje obveze iz rad-nog odnosa radi trajnih osobina ili spo-sobnosti. Zakon o radu zaustavlja se na formulaciji “nemogućnost izvršavanja obveza iz radnog odnosa radi trajnih osobina ili sposobnosti” pa ostaje otvore-no pitanje koji su to slučajevi odnosno koje su to trajne osobine ili nedostatak sposobnosti kada su ispunjeni uvjeti za redoviti otkaz ugovora o radu iz osobno uvjetovanih razloga. Važno je spomenuti da se razlog za otka-zivanje ugovora o radu mora nalaziti na strani radnika, da je takav razlog trajne naravi odnosno da ne postoji radnikova krivnja za urednost izvršavanja rad-nih obveza preuzetih ugovorom o radu. Najčešći slučajevi u kojima poslodavci otkazuju ugovor o radu radi osobno uvje-tovanih razloga su slučajevi kada se kod radnika utvrdi profesionalna nesposob-nost za rad koja ima za posljedicu trajnu promjenu radnikovih sposobnosti. Tako u slučajevima kada radnik ne može obav-ljati povjerene mu poslove, a poslodavac nema mogućnosti ponuditi mu drugo radno mjesto ili ga obrazovati za druge poslove, stječu se uvjeti za osobno uvje-tovani otkaz.Zakonit bi bio i osobno uvjetovani otkaz kada bi poslodavac utvrdio da radnik nije sposoban obavljati ugovorene poslove za koje je sklopio ugovor o radu unatoč svom zalaganju odnosno kada drugi rad-nici koji rade na istim poslovima ostvar-uju značajno bolje rezultate. Međutim malo je slučajeva u praksi koji se koriste ovim razlogom za osobno uvjetovani otkaz. Pretpostavka je da poslodavci vjerojatno zaziru od davanja osobno uv-

jetovanog otkaza u takvim slučajevima radi poteškoća na koje mogu naići u postupku dokazivanja osnova za otkaz u slučajevima kada otkazivanje ugovora o radu završi u postupku pred sudom. S obzirom na negativan javni stav prema otkazivanju ugovora o radu kada radnik svoje obveze iz ugovora o radu ne može izvršavati radi bolesti to se svako ovakvo otkazivanje ugovora o radu doživljava iz-razito negativno.Ovdje je potrebno poslodavcima skre-nuti pozornost i na činjenicu da privre-mena nenazočnost na radu zbog bolesti ili ozljede nije opravdani razlog za otkaz te da za vrijeme privremene nesposob-nosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću nije dopušten otkaz radniku.Kao i kod redovitog otkaza ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i kod ove vrste otkaza ugovora o radu pri samom otkazivanju ugovora potrebno je voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama koje uzdržavanja koje radnik ima te o mogućnostima zapošljavanja radnika na nekom drugom radnom mjestu. Dok je kod poslovno uv-jetovanog otkaza ugovora o radu jasna nakana zakonodavca da pri odlučivanju o otkazu poslodavac vodi računa o obveza-ma uzdržavanja koje radnik ima te ob-vezama trajanja radnog odnosa i starosti radnika ostaje nejasno zašto ova obveza postoji kod poslodavca u slučaju osobno uvjetovanog otkaza ugovora o radu jer za razliku od poslovno uvjetovanog otkaza kod osobno uvjetovanog otkaza razlog za otkazivanje ugovora o radu nalazi se baš kod određenog radnika, a ne proizlazi iz ukupnosti poslovanja poslodavca. Na-pomenimo još za kraj da se na poslodavce koji zapošljavaju manje od dvadeset rad-nika ne primjenjuju obveze poštivanja prije navedenih okolnosti (starost, tra-janje radnog odnosa i drugo).

31

Pravnik odgovara

Naknada za neiskorišten godišnji odmorprošle godine nisam iskoristio cijeli godišnji odmor, a zbog mnogo posla u tvrtki nisam bio u mogućnosti iskoristiti ga niti do 30. lipnja ove godine. U tvrtki su mi rekli da stari godišnji ne mogu više iskoristiti. imam li pravo na odštetu za taj godišnji odmor?

Imate pravo na naknadu štete za neiskorišteni godišnji odmor a poslodavac isto tako može, u dogovoru s Vama, omogućiti Vam korištenje godišnjeg roka i izvan Zakonom određenog roka. Međutim to ne oslobađa poslodavca prekršajne odgovornosti za slučaj da se takva situacija utvrdi inspekcijskim nadzorom. Na-knadu štete ostvarujete u sudskom postupku pred nadležnim općinskim sudom.Iako niste obvezni prethodno se zahtjevom obratiti poslodavcu poželjno je radi korektnosti poslovnih odnosa da to učinite.

Preusmjeravanje poziva sa službenog mobitelaposlodavac zahtjeva preusmjeravanje poziva u slučaju nejavljanja i zauzeća na druge osobe koje će preuzeti poziv. kako službeni mobitel koristim i u privatne svrhe te ne želim da moji privatni pozivi budu preusmjereni i primani od strane drugih osoba zanima me da li poslodavac navedenom naredbom krši zakon i na koji se način pravno zaštiti od navedenog ponašanja poslodavca?

Vaše pitanje nije usko vezano uz odredbe Zakona o radu međutim ovakva i slična pitanja se sve češće postavljaju od čitatelja našeg portala. Ukoliko Vam je poslodavac omogućio korištenje službenim mobitelom on je to napravio radi službenih, a ne privatnih razloga iako mnogi poslodavci toleriraju odnosno strogo ne kontroliraju vrstu poziva. U konkretnom slučaju smatram da poslodavac nije povrijedio Vašu privatnost ako je odlučio neodgovorene pozive na Vaš službeni mobitel preusmjeravati na druge osobe. Isto tako sma-tram ovakvim postupcima poslodavca nema povrede i niti jed-nog drugog propisa.

Ponuđen novi ugovor za slabije plaćeno mjestoRadim u privatnom poduzeću 10 godina i sada mi žele ponuditi ugovor za slabije plaćeno radno mjesto jer se moja trenutna pozicija ukida. koja prava imam kao radnik? mogu li odbiti novi ugovor? mogu li zatražiti otpremninu? trebam li odrađivati otkazni rok?

Kao i u više odgovora do sada, a prije konkretnog odgovora na Vaše pitanje moram Vam skrenuti pozornost da radi nepoz-navanja djelatnosti u kojoj radite te bez poznavanja odredbi kolektivnog ugovora (ako je zaključen), pravilnika o radu (ako ga je poslodavac donio) i odredbi ugovora o radu, mogu Vam dati samo odgovor u skladu s odredbama Zakona o radu.Ako bi bilo koji drugi pobrojani akt povoljnije rješavao neko od Vaših pitanja nego Zakon o radu tada bi se primjenjivala odred-ba tog akta.Dakle, kada kod poslodavca prestane potreba za obavljanjem pojedinih poslova ili se smanjuje opseg poslovanja, poslodavac radniku može zakonito otkazati ugovor o radu. Takva vrsta otkaza ugovora o radu zove se redoviti otkaz ugo-vora radi poslovno uvjetovanih razloga. To znači da za raskid ugovora o radu nema krivnje na strani radnika.Poslodavac Vam u konkretnom slučaju može ponuditi novi ugovor o radu te će istodobno sa zaključivanjem tog ugovora prestati važiti raniji ugovor. Međutim takva promjena pret-postavlja suglasnost obje ugovorne strane s odredbama novog ugovora. Poslodavac isto tako može radniku dati otkaz ugovora o radu ali s ponudom izmijenjenog ugovora. O tome smo već pisali na ovom portalu pa predlažem da potražite taj savjet. Ukratko, radi se o otkazu ugovora o radu ali i pružanja mogućnosti radniku da uz izmijenjene uvjete nastavi s radom kod istog poslodavca.Budući je ipak riječ o otkazu (jer radnik ne mora prihvatiti nove uvjete rada) takva odluka mora sadržavati odredbe o otkaznom roku i otpremnini.Sukladno odredbama Zakona o radu, a vodeći se podacima koje ste mi dali, otkazni rok trebao bi biti utvrđen u trajanju od dva mjeseca i dva tjedna, a visina otpremnine na koju imate pravo utvrđuje se na način da se pomnoži broj navršenih go-dina rada kod istog poslodavca (prema Vašim informacijama to je 10) s jednom trećinom bruto plaće.Dakle, iznos otpremnine trebao bi iznositi tri Vaše bruto plaće i dodatno jedna trećina bruto plaće. Ukoliko je Vaša bruto plaća manja od 6.400,00 kuna tada cjelokupni iznos ne podliježe oporezivanju. Otpremnina se isplaćuje prilikom prestanka ugo-vora o radu odnosno protekom trajanja otkaznog roka. Otkazni rok morate odraditi osim ukoliko poslodavac od Vas ne bude zahtijevao prestanak rada prije isteka otkaznog roka u kojem slučaju Vam je dužan isplatiti plaće do istekao otkaznog roka kao da ste radili te s prestankom rada odmah isplatiti i ot-premninu.

32

Posao i zdravljePripremila: Sonja Braut

Čokolada – jesti ili ne jesti? Ljubitelji čokolade uvjeravaju sebe i ostale da je ta poslastica “superhra-na”. Uvelike su u pravu.Budući da sadrži značajan postotak kakaa, u čokoladi je i njegov vrijedan sastojak: antioksidans pod nazivom flavonoid. Najnovija istraživanja pokazuju da upravo on ima jaka antiupalna svojst-va te da sprječava razvoj bolesti srca.Pokazalo se da flavonoidi proširuju i opuštaju krvne žile i pomažu kada je potrebno sniziti krvni pritisak. Moguće je i da zaustavljaju djelovan-je tzv. lošeg kolesterola, onog zbog kojeg se inače sužavaju naše arterije. Sve to zvuči toliko privlačno da će se teško othrvati napasti, no nije svejed-no koliko čokolada sadrži flavonoida i koliko je zapravo treba pojesti da bi se imalo i zdravstvenih koristi.Znanstvenici tvrde da se iz količine ka-kaa navedene na pakovanju čokolade ne može zaključiti koliki je sadržaj fla-vonoida, pa da one koje sadrže više ka-kaa ne moraju biti i “zdravije”.

Sok od grejpa ili crveno vino

Sadržaj flavonoida ovisi o kakvoći kakaa i načinju njegove obrade, pa će ih manje preostati ako je zrnje ka-kaa bilo prženo na visokim tempera-turama i ako je dulje ostavljeno da fermentira. Ipak bi se moglo reći da mliječna čokolada ima manje, a tam-na, kakao u prahu, čokoladni liker i tzv. kakao-masa više flavonoida. Da bi se zaista dobila značajna količina ovih tvari iz čokolade, trebalo bi je pojesti barem 100 grama ili, drugim riječima, izložiti se gojaznosti. Zato, umjesto da se o ovoj poslastici upor-no razmišlja kao o “superhrani”, do-bro bi bilo flavonoide potražiti i u nekim napitcima. Primjerice, crnome čaju, soku od gre-jpa ili crvenom vinu. I prestati vjero-vati da se čokoladom može ublažiti glavobolja ili da zbog nje izbijaju akne, jer su znanstvena istraživanja pokazala da to nije točno.

Izlasci

Svaki sunčan dan iskoriste za odla-zak u prirodu, makar samo u obližnji park. Dokazano je da lijepo vrijeme popravlja raspoloženje, pa se protiv onog što u SAD-u nazivaju zimskim bluesom, ali i svih ostalih “bluzeva”, borite izlaganjem prirodnoj svjet-losti u trajanju od barem 45 minuta dnevno.

vježbanje

Vaše kosti, zglobovi i mišići biti će vam zahvalni, a nakon vježbanja će te se i duhovno osjećati mnogo bolje. Dokazano je da je osobito ko risna šetnja jer potiče stvaranje novih stanica mozga i djeluje kao antidepresiv.

Priroda liječi potištenost

Zima, gospodarska kriza, osobni i zdravstveni problemi: tisuću je razloga da se osjetimo iscrpljeno,

zabrinuto pa i bolesno. Međutim postoji i jedan veliki razlog da se othrvamo svemu tome uz pomoć sredstava koja su nam na dohvat ruke. Zato oko sebe pronađite do-bro raspoloženje.

Umjesto u tabletama, optimizam treba potražiti u šetnji, smijehu i hrani

33

Posao i zdravlje

Razgovor i smijeh

Smijanje je snažan štit protiv potiš-tenosti, stresa i tjeskobe. Zbog ovo-ga saznanja u 40-tak zemalja svije-ta veliki je hit tzv. laughter yoga. I zanimljiv razgovor djeluje doslovce ljekovito, pa čak i ako je preko inter-neta.

Spavanje

Osjećate li nedostatak sna, krajnji je tren da nešto poduzmete, jer vas nespavanje vodi izravno u depresi-ju. Preporučljivo je uvesti naviku spavanja tijekom dana, ali ne dužeg od 15 do 20 minuta.

Prehrana

Uravnotežena prehrana je uvijek od najveće pomoći, a to znači da valja jesti pet porcija povrća i voća svakog dana i izbjegavati prezači-njenu, prženu i premasnu hranu. Dobro raspoloženje javlja se i kad jedete raznobojno povrće, a unoše-njem do voljno tekućine izbjeći ćete dehidra ciju koja može uzrokovati stres, glavobolju i razdražljivost.

Pripravci

Protiv zimske potištenosti može se boriti i pripravcima, osobito vitami-nom D (5 mcg dnevno), a koje ima i u nekim namirnicama (margarin, žumanjci, riblje ulje).

Genetsko nasljeđe uvelike je odgo-vorno je naše sportske sposobno-

sti i eventualnu odgovarajuću karijeru, ali zato o našem redovitom kretanju ovisi kako ćemo i koliko brzo starjeti, hoćemo li zbog dobre kondicije čak uspjeti “preskočiti” kakav kirurški za-hvat, ozljede, bolest, ili se uspjeti brže oporaviti nakon nekog udesa.Ili, drugim riječima, dok smo mladi trebamo konstruktivno misliti na go-dine koje su pred nama, i dočekati ih u dobroj fizičkoj i mentalnoj kondiciji.

Redovito vježbanje - dobro raspoloženje

Redovito vježbanje donosi i dobro ras-položenje, jer održava razinu hor mona na optimalnoj razini. Pri mjerice, tije-kom vježbanja u našoj se krvi poveća-va količina hormona rasta. Nadalje, fizički napor je itekoliko va-žan za funkcioniranje našeg organiz-ma jer povećava sintezu proteina, po-boljšava pokretljivost zglobova, otapa salo... Koristi od vježbanja vide se i

kroz bolji rad tiroidne žlijezde, te iz uravnoteženijeg lučena spolnih hor-mona, što je sve itekoliko važno kako bi naš organizam bio u ravnoteži.

Hormon sreće

Ako ste pomislili da morate odmah početi ispunjavati neki zahtjevni pro-gram vježbi, za vašu utjehu valja reći da ćete kondiciju moći održavati i re-dovitim polusatnim šetnjama (s na-glaskom na redovitim!). A da vam se to učini lakšim, podsje-ćamo da je, osim vježbanja, za dobro zdravlje i raspoloženje važna i prehra-na. Talijanski znanstvenici su usta-novili da protiv razdražljivosti, poti-štenosti, ali i dijabetskih, bubrežnih i kardiopatskih problema nema boljeg “lijeka” od tjestenine. Tvrde da je to stoga što sadrži triptofan, aminokise-linu koja se pretvara u serotonin, po-znat kao tzv. hormon sreće. Dakako, dovoljna je jedna porcija dnevno, jer više od toga vodi u gojaznost, a ona pak može i u bolest.

Vježbanje vs starenje

Redovito kretanje koristi svakome, a osobito osobama na pragu treće životne dobi

34

Poslovni stil

Pripremila: Sonja Braut

Neki ga poznaju kao montgomery (prema istoimenom generalu iz

II. svjetskoga rata), drugi kao duffle coat (prema belgijskom gradu Duffel nedaleko Antwerpena, gdje se izvor-no proizvodila njegova tkanina), a treći mu ne znaju ime pa ga opisuju kao kaput s kapuljačom kopčan drve-nim gumbima. I svi imaju pravo, jer se radi o istom, inicijalno kaputu pripadnika britanske kraljevske mornarice kojeg je 1890.

Otkako je novi film o Jamesu Bondu krenuo u osvajanje svjetskih kino-

dvorana, s njim su u središte pažnje došle i aktovke. Po jedan vrhunski model poslovne torbe imao je svaki Bond i s njim je, baš kao i s odjećom (dovoljno se samo sjetiti safari odijela Rogera Moorea iz sedam-

Muškarac i njegova aktovka

Iako mladići radije nose torbe preko ramena, menadžerima su i dalje draže aktovke

Kaput za sva vremena Montgomery ili duffle, svejedno, no kaput s drvenim gumbima srednje dužine nosi se uvijek

John Partridge počeo proizvoditi od vrlo čvrste belgijske vunene tkanine.

Drveni gumbi

U više od stotinu godina kroj ovoga ka-puta se malo mijenjao, ali je poprimao različite “stylinge”. Ipak se može reći da pravi “duffle coat” mora biti sašiven od originalne te podstavljen kockastom vunenom tkaninom (najbolje tarta-nom), da mu je kapuljača prostrana (kako bi u nju mogla stati kapa) i da se mora moći otkopčati, da se kopča s dr-venim ili gumbima od roga povezanim uzicama od pozamanterije ili kože, da ima dva velika našivena džepa i da je tri četvrt družine. Pravi montgomery, osim toga, ima specifičan miris kada se smoči, a zbog svega spomenutog nalazi se u ormari-ma mnogih muškaraca i velikog broja žena. A pogotovo onih koji su ikad že-ljeli pokazati da misle svojom glavom i napredno, ali i onih kojima je bilo naj-važnije da su odjeveni udobno.

Idealan i za odijelo

Predstojeća zima idealna je prigoda da takav kaput uključite u svoju gar-derobu, svejedno bio on tamnoplave, smeđe, “vojničke” ili čak crvene, žute ili neke druge upadljive boje. Sve su istodobno ponovno i vječno aktualne. Osim što je topao i udoban, ovaj je ka-put idealan za one koji nikamo ne idu bez automobila, ali i one koji moraju na posao odlaziti u odijelu ili sakou, za koje ispod njega uvijek ima dovoljno mjesta. A ako ste stopostotni pomodar, poku-šajte nabaviti najnoviji model Paula Smitha ili Alexandera McQueena.

35

desetih!), značajno utjecao na modne trendove.

Utjecaj 007

Torba agenta 007 skriva njegova tajna oružja i služi mu kao štit, a običnim muškarcima daje dojam važnosti i pouz-danosti. Od doba Seana Conneryja, osobito od filma “Iz Rusije s ljubavlju”, Bondove su se aktovke izrađivale na vr-hunskoj londonskoj adresi: kod Swaine Adeney Brigga na St. Jamesu. I danas se ondje može kupiti Bondova aktovka izrađena od najfinije crne kože, podstav-ljena crvenom svilom. Od proizvođača se, u povjerenju dakako, može čuti da kupci nerijetko traže da se osnovnom modelu doda neki detalj koji će njihovu aktovku učiniti jedinstvenom.

Nalik putnim torbama

Moderan ekvivalent tradicionalnoj ak-tovki dizajnira Bill Amberg koji joj je, baš kao i kovčezima, dao zaobljene rubove. Njegova aktovka Rocket spada u moderne klasike, ima aluminijsku ručku i kopču ojačanu magnetom. Izrađena je od ekološke kože (izvana) i semiša (iz-nutra), opremljena džepom za laptop i džepićima za mobitel i novčanik, a proizvodi se u crnoj, smeđoj i prirodnoj boji kože u dvije veličine. Najveći poklonici aktovki sanjaju o ovogodišnjem Dunhillovom model od mekane crne kože pod nazivom Sen-tryman Double Document Case, pa je to omiljeni božićni dar za muškarce u poslovnim krugovima. Nova-stara moda nošenja klasičnih aktovki mogla bi biti odgovor i na aktualni modni trend da muškarci trebaju nositi “ženskaste” torbe na dugačkom remenu, ili modele nalik putnim torbama.

Poslovni stil

Prema utrošku materijala za njiho-vu izradu ne bi se moglo reći da je

zavladala svjetska gospodarska kriza, ili su se upravo zbog nje modu vratile “maksi” suknje, kako bi simbolički pokrile sve ono što ne želimo gledati.Bilo kako bilo, sila teža je na dražestan način djelovala na rubove sukanja, prisiljavajući ih da padanu vrlo nisko, nerijetko i do gležnja.

Nostalgija za sedamdesetima

I, iako se minice i dalje grčevito drže, budućnost im nije ružičasta: tijekom zime će ih nadvladati “maksi” haljine i suknje, a u proljeće definitivno potući “neohipi” kreacije. “Maksi” suknje mogu se naći u kolekcijama svih diza-jnera i modnih kuća, izvedene u svim materijalima – od običnoga “platna” do najfinijih svila. U zimsku kolekciju uvrstio ih je i Ro-berto Cavalli, preporučujući ženama da nose dugačke suknje od jutra do mraka jer će ih, kako tvrdi, učiniti sen-zualnijima. Na novim “maksi” ljubimi-cama prepoznaje se nostalgija prema

sedamdesetim godinama (u cvjetnim uzorcima osobito), no na njima je i mnogo folka (veza i krznenih obruba s istoka Europe), dok su Dolce i Gabbana cijelu kolekciju posvetili škotskom tar-tanu od vune i svile, a suknje i haljine krojili isključivo u “midi” i “maksi” dužinama.

visoke potpetice

Ženama će biti lako prihvatiti novi “maksi”, ali uz pokoje otvoreno pi-tanje. Primjerice, što obuti uz dugačku usku suknju? Dizajner Stefano Pilati odgovara: “Visoke potpetice ili plat-forme i guste tamne čarape bez sjaja ili u tonu sa suknjom”. Izbjegavajte niske potpetice, osim ako imate manekenski stas, kao i obuću s otvorenim prsti-ma (koja se nosi i zimi, ali uz drugu odjeću). Ili poslušajte Johna Galliana koji drži da uz maksi suknje najbolje pristaju čizme i, kako je naglasio, “golema tor-ba od krokodilske kože, želite li nagla-siti da ste dama”.

Dugačka suknja je seksi U “maksi” suknji nema zime, ali zato ima mnogo stila i šika

36

Kamo na odmor?

zabavni parkna snijegu i ledu

U norveškom Hunderfossenu otvara se jedinstveni zimski

zabavni park, ali i “ledeni” hotel.

Rafting na snijegu A one koji dane žele provoditi na otvorenom, moći će birati između vožnji u saonicama s konjskom zapregom, raftinga na snijegu, vožnje na specijalnim biciklima prilagođenim brzom kretanju po ledu, penjanju po zaleđenim stijenama i drugim vratolomijama. Već sada postoji veliko zanimanje za tzv. snow scooter safari, ili obilazak okoline na ski-skuterima u pratnji vodiča, a u samom mjestu se može sudjelovati utrkama i bitkama s grudama snijega, ili iskusiti uzbuđenja koje pruža razgledanje čarobnoga dvorca. A kada se posjetitelji dobro izmore, rado će uz otvoreno ognjište pojesti kakav ukusan obrok u restoranu smještenom u spilji. najveća navala očekuje se 29. i 31. prosinca, kada će park biti otvoren od 16 do 20 sati, iako cijena ulaznica i nije mala: 145 norveških kruna za djecu od 3 do 12 godina, a 50 kruna više za odrasle. namjeravate li krajem godine u norvešku, nastojte posjetiti i božićni sajam u središtu glavnoga grada osla, gdje se mogu kupiti i radovi najboljih norveških dizajnera i arhitekata, od odjeće i nakita do namještaja i ukrasa za kuću.

Umjesto na “obično” skijanje, mnogi europski mladi roditelji i osobe mladenačkog duha, ove zime žele otputovati u norvešku, točnije u mjesto Hunderfossen udaljeno 13 kilometara od Lillehammera (sjećate se olimpijade?), gdje je sve spremno za otvorenje tzv. zimskoga parka pretposljednjeg dana ove godine. Snijega već sada ima dovoljno, a upravo on je glavna uzdanica Winter Parka u kojem će postojati katedrala i kafić od leda, ledeni hotel u kojem će se od 10. siječnja 2009. moći i prespavati, ali i jedina europska pista za kuglanje na ledu.

37

Kamo na odmor?Pripremila: Sonja Braut

Rubensovo platno najbolje se smjestiti u nekom od hotela nedaleko od glavnoga trga – grote Markta. Dan je najbolje započeti razgledavanjem gotičke katedrale, najpoznatije crkve u Belgiji koja čuva nekoliko Rubensovih platna. Katedralu okružuju stare ulice prepune dućana, galerija i kafića, a nedaleko je i barokna St. Pauluskerk, kao i rijeka Scheldt. na zapadnoj strani rijeke nalazi se park prirode Middenvijver, do kojeg možete stiži podzemnim tunelom. Svakako posjetite i Het Eilandje, četvrt kanala, dokova i bivših skladišta pretvorenih u jedno od najelitnijih dijelova grada. U trgovačkim ulicama može se naći i H&M i gucci, ali se najviše isplati potražiti belgijske dizajnere i njihove dućane. Primjerice, modele Annemie Verbeke, Ann Demeulemeester, Christiana Wijnants, Veronique Branquinho, te dućane Walter (u bivšoj javnoj garaži), Labels Inc, Verso, Bonaventura (asesoari) i Episode (vintage odjeća). Kavu popijte u Popoffu, a ondje svakako pojedite neki kolač i torticu, ili otiđite u De groote Wite Arend, smješten u jednom krilu i vrtu staroga dvorca. U Antwerpenu svakako kušajte flamansku kuhinju koju u mnogim restoranima danas miješaju s mediteranskom i francuskom.

Belgijska modna luka Nekad značajan kao luka, za Antwerpen danas znaju svi poklonici mode

Antwerpen je omiljeno vikend odredište Europljana, a prognozira se da će sljedeće godine biti jedna od 10 top destinacija. I to ne samo zbog zanimljivog povijesnog, osobito trgovačko-financijsko-tiskarskog naslijeđa, brusionica dijamanata i lijepe gotičke arhitekture, nego stoga što je europsko središte umjetničke i modne scene. Antwerpen ima i mnogo kafića, restorana i noćnih klubova koji privlače turiste, kao i nekoliko zanimljivih muzeja i izložbenih prostora, primjerice MoMu, prvoklasni muzej mode (u istoj ulici je i modna kuća Dries Van notena), u kojoj je trenutno izložba Martina Marigiela. osim nje, ove godine još možete u Museum voor Schone Kunste pogledati izložbu nizozemskih i belgijskih portreta iz doba baroka.

38

Poslovni horoskop

OvANMnogi Ovnovi blagdane će provesti radeći. Utjecaj Merkura donijet će val energije, pa nećete moći besposleno sjediti i uživati. Zbog te energije bit ćete i rado viđen gost na gotovo svim domjencima. Kraj mjeseca je povoljno vrijeme za početak potrage za (boljim) poslom.

BIKUživat ćete u visokoj razini energije koja će vam omogućiti da ostvarite tražene rezultate na poslu. No Jupiter će krajem ovog razdoblja unijeti nemir, koji će se odraziti na vašu lijenost, te ćete više razmišljati o odmoru nego o radu.

BlIZANCIU vama će se već početkom ovog razdoblja javiti avanturistički duh i želja za putovanjima, pa ne čudi ako sklopite posao s tvrtkom u inozemstvu. Mars i dalje donosi dobro raspoloženje, pa ćete uživati naklonost suradnika i poslovnih partnera.

RAKRakovi će se u blagdansko vrijeme okrenuti svom domu i rješavanju obiteljskih obveza, dok će posao obavljati tek rutinski. Sredina ovog razdoblja bit će izvrsna za kreativce koji će s lakoćom pronalaziti rješenja za nenadane probleme.

lAvOvo razdoblje je zaista povoljno za vas, jer ćete nizati samo uspjehe. Utjecaj Marsa omogućit će vam da još više dođete do izražaja u poslovnom svijetu, a mogući su i nenadani poslovni prijedlozi. Sredinom razdoblja ćete biti okupirani organizacijom raznih proslava.

DJEvICABit ćete puni radnog elana, ali i općenito energije zbog koje ćete žuditi za što bogatijim društvenim životom. Odgovorno ćete rješavati sve obveze na poslu, a najveću radost će vam predstavljati blagdani i slobodni dani.

vAGAVage će u ovome razdoblju biti izuzetno dobrog raspoloženja, no valjalo bi pripaziti na troškove. Negdje oko blagdana vaša će komunikativnost doći do izražaja, pa bi mogli steći zanimljive poslovne kontakte. Početkom siječnja vas očekuje uspješno poslovno razdoblje – iskoristite ga!

ŠKORPIONU ovom ćete razdoblju biti primorani sve poslovne zaostatke privesti kraju, što će vam teško pasti. No, sredinom razdoblja vas očekuju vedriji dani. Rado ćete prihvaćati pozive na domjenke i neformalna druženja s kolegama. Utjecaj Urana mogao bi donijeti i iznenadnu ponudu za posao.

STRIJElACZbog utjecaja Merkura privlačit će vas projekti humanitarnog karaktera. Ipak, zbog utjecaja Jupitera mogli bi biti napeti zbog brojnih obveza. Sredinom ovog razdoblja poželjet ćete otići na odmor, a početkom nove godine ćete više vremena posvetiti svojoj obitelji.

JARACBudući da se Jarcima bliži rođendan, u ovom ćete periodu biti poseban izvor energije. Zračit ćete posebnim šarmom, a i kolege će rado s vama surađivati. Sredinom ovog razdoblja vas očekuju pozitivna iznenađenja na poslu, poput povišice, bonusa ili novog ugovora.

vODENJAKMerkur vam donosi teškoće u komunikaciji, pa zbog velikog obima posla nećete biti naklonjeni baš svim kolegama. Privlačit će vas zadaci u kojima nije potreban timski rad. Sredinom ovog razdoblja ćete razmišljati o kratkom odmoru u inozemstvu.

RIBEBit ćete puni optimizma. Zbog dobrog raspoloženja mogli bi ugovoriti nove poslove ili utjecati na dobivanje novih projekata. Sredinom ovog razdoblja će utjecaj Merkura doprinijeti razvoju vaše kreativnosti, što će se posebice očitovati na poslu.

Čitajte

Koliko zabušavamo na poslu?

SAVJET MJESECA Kako do povišice

HR I BUSINESSMože li posao biti igra?

HR INTERVJU

Andrea Puljašević Zec, Diners Club Adriatic d.d.

BROJ 3. GODINA 1. SVIBANJ 2008. www.MojPosao.net

Broj 3.

Koliko se koriste lažna bolovanja?

SAVJET MJESECA 10 koraka do uspješnog intervjua

HR I BUSINESSIma li za kreativnost mjesta samo u garaži

HR INTERVJU

Zvonimir Musa, MBU d.o.o..

BROJ 4. GODINA 1. LIPANJ 2008. www.MojPosao.net

Broj 4.

Polovica zaposlenika bila ili jest u uredskoj vezi

SAVJET MJESECA Kako surađivati s problematičnim kolegama

HR I BUSINESSSukob generacija na poslu

HR INTERVJUMirjana Pajas, Sunčani Hvar d.o.o.

ZNANJE U ORGANIZACIJAMAUčenje na pogreškama

BROJ 1. GODINA 1. VELJAČA 2008. www.MojPosao.net

Broj 1.

Kakav je vaš šef:Trećina zaposlenika nezadovoljna nadređenim

SAVJET MJESECA 7 najčešćih pogrešaka u životopisu

HR I BUSINESSUnesite malo zabave od devet do pet!

HR INTERVJUVanda Golenko,

Erste & Steiermärkische Bank d.d.

BROJ 2. GODINA 1. www.MojPosao.net

Broj 2.

Broj 5/6.

HR I BUSINESS

Uspješni timovi rade kao mravi i pčele

SAVJET MJESECA

Kako uskladiti obitelj i posao?

BROJ 8 GODINA 1. LISTOPAD 2008. www.MojPosao.net

Žene temeljite,muškarci odlučni

ISSN 1846-9620

HR INTERVJU

Spomenka Bilić, Mercator-H d.o.o.

ULOGA RODOVA U SVIJETU RADA

Broj 8.

HR I BUSINESS

Za politiku u uredu kriv je - Darwin

SPOZNAJE

Intervju: Marko LučićNije bitno što lider

radi, nego kako to radi

POSLOVNI STIL

Obnova garderobe u pet poteza

BROJ 9 GODINA 1. STUDENI 2008. www.MojPosao.net

ISSN 1846-9620

Kraći radni tjedani dulji godišnji?

NOVI ZAKON O RADU

Broj 9.

SAVJET MJESECA

7 načina kako uljepšati radni dan

HR INTERVJU

Nives Halambek, GRAWE Hrvatska d.d.

HR I BUSINESS

Dosada štetnija od pretrpanosti poslom

BROJ 5/6 GODINA 1. SRPANJ/KOLOVOZ 2008. www.MojPosao.net

Poslodavcima se pokloni dana godišnjeg

HR I BUSINESS

‘Vruće’ teme o kojima se ne razgovara na poslu

POSLOVNI STIL

Što govori vaše tijelo?

HR O HR-U

Uvođenje zaposlenika u posao u BELUPO Lijekovi i kozmetika d.d.

BROJ 7 GODINA 1. RUJAN 2008. www.MojPosao.net

Zašto bjesnimo na poslu? ISSN 1846-9620

Broj 7.

ISSN 1846-6826

Nekretnine

BOŽIĆNO DRVCE U TEGLI, TORINO, DOLAZAK IKEA-E U HRVATSKU, KAKO UDOMITI VIŠE LJUBIMACA ISTOVREMENO, KUHALA ZA VODU, PRILAGODBA STANA ZA OSOBE S

INVALIDITETOM, NAGRADNI NATJEČAJI, AKTUALNE VIJESTI, SAVJETI ARHITEKTA I PRAVNIKA...

Sretan

Božić i nova

2009!TEMA BROJA

ANALIZA

Cijene na tržištu nekretnina u 2008.

PRIČA SE O...

Hrvatski namještaj - ugrožena vrsta?

ZAŠTO NE

Ušteda vremena u kuhinji

Poklon listeDEKORI

Božić 2008. u bojama metala

3D tapeteINTERIJERI

Suživot s duhovima prošlosti

Privatna sauna

BROJ

17., G

ODIN

A 2., P

ROSI

NAC 2

008.

Urbani interijeri

TEMA BROJA URBANI INTERIJERI

ANAlIZA CIJENE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA U 2008.

PRIČA SE O HRVATSKI NAMJEŠTAJ - UGROŽENA VRSTA ZAŠTO NE UŠTEDA VREMENA U KUHINJI, POKLON LISTE

DEKORI BOŽIĆ U BOJAMA METALA, 3D TAPETE

INTERIJERI SUŽIVOT S DUHOVIMA PROŠLOSTI, PRIVATNA SAUNA

BOŽIĆNO DRVCE U TEGLI • TORINO • DOLAZAK IKEA-E U HRVATSKU • KAKO UDOMITI VIŠE LJUBIMACA ISTOVREMENO • KUHALA ZA VODU • PRILAGODBA STANA ZA OSOBE S INVALIDITETOM • NAGRADNI NATJEČAJI • AKTUALNE VIJESTI • SAVJETI ARHITEKTA I PRAVNIKA...

Documents

ISSN 1846-9620 · 2008. 12. 15. · Muškarac i njegova aktovka Dugačka suknja je seksi 36 KAMO NA ODMOR Antwerpen – belgijska modna luka Zabavni park na snijegu i ledu 38 POSlOvNI