Bazalne dvosupnice Središnje dvosupnice(trikopalte)

središnje kritosjemenjače

kritosjemenjače (Angiospermae)

jednosupnice

Nym

ph

aea

nae

Au

stro

bail

eyan

ae

Lilianae Myr

oth

am

nan

ae

EudikotiledoneMagnolianae Cer

ato

ph

ylla

nae

Am

bore

llan

ae

Ran

un

cula

nae

Pro

tean

ae

Tro

choden

dra

nae

Bu

xan

ae

8

7

10

11

3

2

1

4

6

5

1 – traheje, sitaste cijevi

2 – hlapljiva ulja

3 – sraštavanje plodnih listova

4 – dobro diferencirana

prašnica i prašnička nit

5 –gubitak hlapljivih ulja6 –

monokopaltni polen

7 – jedna supka

8 – paralelna nervatura listova

9 – zeljasta građa

10 – adventivno korjenje

–

prave dvosupnice (eudikotiledone)bazalne

kritosjemenjače

ANITA linija magnolidni

kompleks

bazalne

kritosjemenjače

9

11

trikopaltni polen

bazalne kritosjemenjače

9

bazalne dvosupnice

2%

jednosupnice22%

magnolidni kompleks 4%

ANITA

bazalne kritosjemenjače 0.6%

Središnje

dvosupnice 72 %

NA

DR

ED

"The rapid development as far as we can judge of all

the higher plants within recent geological times is an

abominable mystery."

—Charles Darwin in a letter to Sir Joseph Hooker, 1879.

Prema fosilnim ostacima pojavile se prije cca. 140

milijuna godina (Kreda), ali ne postoji čvrsta fosilna veza

s golosjemenjačama

Morphological, anatomical, and molecular data have

been used with extant and extinct taxa to examine the

progenitors of the angiosperms.

Podrijetlo kritosjemenjača još je uvijek velika misterija!!!

D.I. Axelrod has suggested that we do not find early angiosperm

fossils because the earliest angiosperms lived in dry, upland

habitats where they were unlikely to be preserved as fossils.

Udžbenik

350-365

376-379

498-503

520-527

539-544

562-579

593-608

622-638

Praktikum

76-77

82-83

128-131

140-141

164-169

192-195

204-205

PREKAMBRIJpočetak prije

4.5 x 10 9 god

- početak života prije 3.5 x 10 9 god, prvi eukariot

prije 1.5 x 10 9 god., prva višest. životinja prije

700 x 10 6 god

PALEOZOIKpočetak prije

570 x 10 6 god

Perm (290) - cikasi, ginkgo, četinjače

Karbon (362) crvotočine, preslice, prave paprati

Devon (408) i pragolosjemenjače

Silur (439) - prve vaskularne biljke

Ordovicij (510) - prva biljna invazija kopna

Kambrij (570) - chordata

MEZOZOIKpočetak prije

240 x 10 6 god

Kreda (145) - kritosjemenjače

Jura (208) - golosjemenjače osobito cikasi

Trijas (245) - šume papratnjača i golosjemenjača

KENOZOIKpočetak prije

65 x 10 6 god

Kvartar (1.6) - čovjek

Tercijar (65) - širenje trava)

GEOLOŠKE ERE

ERA PERIOD ŽIVOTNI OBLICI

Archaeanthus linnenbergeri

- drvenasta

- dugačka cvjetna os

- više od 100 megasporofila

s 10-18 sjemenih zametaka

spiralno oko osi cvijeta

- veliki broj listova perigona

(zelenkasti)

- brojni prašnici spiralno

poredani oko osi cvijeta

- plod od jednog plodnog lista

- prije 120 x 106 god.

Dilcher and Crane 1984. Archaeanthus: An Early Angiosperm From the Cenomanian of the Western Interior

of North America. Annals of the Missouri Botanical Garden 71(2): 351-383

Archaefructus liaoningensis

Archaefructus liaoningensis

In Search of the First Flower: A Jurassic

Angiosperm, Archaefructus, from

Northerneast China

Ge Sun, David L. Dilcher, Shaoling Zheng, and Zhekun Zhou

Science Nov 27 1998: 1692-1695.

(prije 125 x 106 god.)

Oleanan (Moldowan et al. 1994: The Molecular

Fossil Record of Oleanane and Its Relation to Angiosperms.

Science.

Organski spoj tipičan za kritosjemenjače, a odsutan

kod golosjemenjača. U nekim fosilnim ostacima

procjenjene starosti na 250 x 106 god.

Atlas Florae Europeae – broj rodova/250 km2

category name of taxon subclass order fam. genus sp.+ssp. sp. ssp.

division Pteridophyta 6 7 17 36 86 76 10

subdivision Cycadophytina 1 1 1 1 7 3 4

subdivision Coniferophytina 2 3 5 14 40 31 9

total of gymnosperms 3 4 6 15 47 34 13

class Magnoliopsida 6 51 133 803 4277 3356 919

class Liliopsida 4 11 28 232 937 807 130

total of angiosperms 10 62 161 1035 5214 4165 1049

total of seed plants 13 66 167 1050 5261 4199 1062

total of vascular flora 19 73 184 1086 5347 4275 1072

Table 3.

no. state/area

no.

species

%

threatened area (km2)

no.

species/km2

1 Slovenia 3216 12,00 20251,00 0,15881

2 Albania 3031 2,60 28748,00 0,10543

3 Croatia 4275 11,01 56538,00 0,07561

4 Switzerland 2696 32,00 41288,00 0,06530

5 Portugal 5050 5,30 88500,00 0,05706

6 Slovakia 2500 41,50 49009,00 0,05101

7 Belgia 1550 0,10 30514,00 0,05080

8 Yugoslavia 4282 5.00 102173,00 0,04191

9 Greece 4992 s 131944,00 0,03783

10 Netherlands 1221 0,10 33779,00 0,03615

11 Austria 2950 40,20 83850,00 0,03518

12 Denmark 1450 0,10 43069,00 0,03367

raznolikost i specifičnost

category name of taxon

no. of

endemic

sp./ssp

division Pteridophyta 2

subdivision Cycadophytina 0

subdivision Coniferophytina 1

total of Gymnosperms 1

class Magnoliopsida 291

class Liliopsida 29

total of Angiosperms 320

total of seed plants 321

total of vascular flora 323

Dodatno značajne porodice:

Alismataceae (evolucija)

Amborelaceae (evolucija)

Araceae (evolucija)

Arecaceae (pokrov

Aristolochiaceae (evolucija)

Betulaceae (pokrov)

Bromeliaceae (ekonomska važnost)

Cactaceae (pokrov)

Campanulaceae (pokrov)

Chenopodiaceae (ekonomska važnost)

Cucurbitaceae (agronomska važnost)

Euphorbiaceae (pokrov)

Fagaceae (pokrov)

Iridaceae (pokrov, hortikultura)

Magnoliaceae (evolucija)

Malvaceae (pokrov)

Moraceae (agronomska važnost)

Musaceae (ekonomska važnost)

Primulaceae (pokrov)

Salicaceae (pokrov)

Violaceae (pokrov, hortikulturna važnost)

= Asteraceae

bazalne

eudikotiledone

središnje eudikotiledone

(trikopalte)

središnje kritosjemenjače

kritosjemenjače (Angiospermae)

jednosupnice

Nym

ph

aea

nae

Au

stro

bail

eyan

ae

LilianaeMyr

oth

am

nan

ae

EudikotiledoneMagnolianae Cer

ato

ph

ylla

nae

Am

bore

llan

ae

Ran

un

cula

nae

Pro

tean

ae

Tro

choden

dra

nae

Bu

xan

ae

prave dvosupnice (eudikotiledone)bazalne

kritosjemenjače

ANITA linija magnolidni

kompleks

bazalne

kritosjemenjače

bazalne kritosjemenjače

bazalne eudikotiledone

2%

jednosupnice 22%

magnolidni kompleks 4%

ANITA 0.6%

središnje

eudikotiledone 72 %

NA

DR

ED

- jezgreni + kloroplastni + mitohondrijski geni + najnovija

kompjutorska tehnologija i računalne metode (Soltis et al.

1999) smjestili su ovu biljku na filogenetskim stablima kao

evolucijski najprimitivniju živuću kritosjemenjaču

nadred Amborellanae

red Amborellales

porodica Amborellaceae

- osnovne osobine: nedostatak traheja, dvodomna, oprašivanje

i vjetrom i kukcima, cvjetovi do 8 mm, tepala neobojena,

muški cvjetovi s više desetaka plosnatih prašnika, ženski s 3-8

plodnica od samo jednog slabo sraslog plodnog lista, plod

jednosjemeni orah

jednosjemeni orah muški cvjetovi ženski cvijet

- Amborella trichopoda je jedna vrsta unutar reda prirodno

rasprostranjena na Novoj Kaledoniji

BAZALNE KRITOSJEMENJAČE (ANITA LINIJA +

MAGNOLIDNI KOMPLEKS)

(ANITA=Amborella, Nymphaea, Illicium, Trimenia and Austrobaileya))

nadred Nymphaeanae

red Nymphaeales

Porodice:

Nymphaeaceae

Nelumbonaceae?

Barclayaceae

Cabombaceae ...

porodica Nymphaeaceae

- 5 rodova, Victoria, Euryale, Nuphar, Nymphaea,

Ondinea, s oko 80 vrsta.

-U Hrvatskoj 4 vrste rodova Nuphar i Nymphaeae.

Habitus. vodene trajnice, s velikim rizomom i srcastim listovima. Listovi

plutaju.

Nuphar luteum - lokvanj Nymphaea alba - lopoč

K5CAGK2+2CAG

Cvjetovi:

- dvospolni

- većinom dvostruko ocvjeće s 4-6 (-12) lapova te 8-70 latica (Nymphea sp.)

- porijeklo latica je staminodijalno (od sterilnih prašnika)

Anatomija. obiman aerenhim je prisutan u svim tkivima. Žilni sustav je

modificirana eustela, nema traheja, žile su razbacane u stabljici (kao

jednosupnice), korjenje adventivno, čupavo (kao jednosupnice), dvije supke

(kao dvosupnice).

NupharK5CAG

Prašnici:

-14-200 zavojito raspoređeni laminarni s dugačkim

mikrosporangijima

- ponekada centrifugalno prelaze u staminodije i u elemente

ocvjeća..

Ginecej:

- apokarpan, 3-35 plodnih listova, podrasli,

okruženi izbočenom cvjetnom osi

(lažna cenokarpija)

- vratovi su odsutni ili su modificirani u

uočljive nastavke

- područje stigmi pojavljuje se u obliku diska

ili konkavne površine

- placentacija je parijetalno-laminarna

porodica Nelumbonaceae

Nelumbo nucifera - lotus

Victoria amazonica

bazalne

eudikotiledone

središnje eudikotiledone

(trikopalte)

središnje kritosjemenjače

kritosjemenjače (Angiospermae)

jednosupnice

Nym

ph

aea

nae

Au

stro

bail

eyan

ae

LilianaeMyr

oth

am

nan

ae

EudikotiledoneMagnolianae Cer

ato

ph

ylla

nae

Am

bore

llan

ae

Ran

un

cula

nae

Pro

tean

ae

Tro

choden

dra

nae

Bu

xan

ae

prave dvosupnice (eudikotiledone)bazalne

kritosjemenjače

ANITA linija magnolidni

kompleks

bazalne

kritosjemenjače

bazalne kritosjemenjače

bazalne eudikotiledone

2%

jednosupnice 22%

magnolidni kompleks 4%

ANITA 0.6%

središnje

eudikotiledone 72 %

NA

DR

ED

BAZALNE KRITOSJEMENJAČE (ANITA LINIJA +

MAGNOLIDNI KOMPLEKS)

Nadred Magnolianae

Redovi:

Magnoliales

Laureales

Piperales

Choranthales

Canellales

red MagnolialesMagnoliaceae

Degeneriaceae

Himantandraceae

Eupomatiaceae

Austrobaileyaceae

Annonaceae

Myristacaceae

Rasprostranjenost:

- areal diskontinuiran

- zaposjedaju umjerenu i tropsku

jugoistočnu i istočnu Aziju, sjevernu i

centralnu Ameriku, zapadnu Indiju i

Indoneziju.

Veličina:

- sadrži 7 rodova s oko 200 vrsta

(najveći rod Magnolia 120 vrsta)

Archaeanthus linnenbergeri

Habitus:

- drveće ili grmlje

porodica Magnoliaceae

Cvjetovi:

- entomofilija (pčele)

- obično perigon (= homoiohlamidejsko

ocvječje)

Prašnici:

- brojni bez razlučenog filamenta

- polen je uglavnom monokopaltni (kao

jednosupnice)

Ginecej:

- apokarpan (= korikarpan)

- cvjetovi su proterogini (= prvo se razvija

ženski dio cvijeta

Plod:

- mjehur

Anatomija:

- u listovima mnogobrojne žljezde s

eteričnim uljima (hlapljiva ulja)

Cvjetna formula: *P3+3+3 A G

*K3 C3 A G

-parkovno i ukrasno bilje širom svijeta.

Magnolia grandifloraLiriodendron tulipifera

tulipanovac

red Laurales

Atherospermataceae

Calycanthaceae

Gomortegaceae

Hernandiaceae

Lauraceae

Monimiaceae

Siparunaceae

ženski cvijet

*P4 Ast G(3)

Laurus nobilis L. - lovor

muški cvijet

*P4 A8-12

Lauraceae - lovori

- drvenaste, dvodomne biljke s eteričnim uljima

koštunica

Persea americana - avokado

Cinnamomum zeylanicum - cimet Cinnamomum camphora - kamfor

porodica: Aristolochiaceae

Veličina. 8 do 10 rodova s oko 600 vrsta.

Najveći rod je Aristolochia – vučje stope

s čak 500 vrsta, a slijedi Asarum L. –

kopitnjak (70), u Hrvatskoj 6 vrsta u ova dva

najveća roda.

Rasprostranjenost: tropska i umjerena

područja Azije, Afrike, Europe, Sjeverne i

Južne Amerike, ne dolazi u Australiji

red Piperales

Aristolochiaceae

Hydnoraceae

Latoridaceae

Piperaceae

Saururaceae

Aristolochia clematitis – žuta vučija stopa

Rod Aristolochia

Cvijet: P(3) A(6) G (6)

- dvospolni, proterogini, radijalno simetričani ili

zigomorfni,

- smrad po truleži

- čaška je sinsepalna, cjevasta barem pri dnu,

radijalno simetrična ili zigomorfna (savijena

u slovo S) velika i korolinična

- petala nedostaju ili su jako reducirana

Andrecej:

- 4 do mnogo prašnika (40) u jednom ciklusu

Ginecej:

- 6 plodnih listova sraslih u sinkarpni ginecej s

6 lokula

- plodnica polu-podrasla ili češće potpuno

podrasla (epigina) s debelim vratom i širokim

stigmama

- placentacija centralno-marginalna

Plod:

- obično mnogosjemeni tobolac (ponekada

sa sočnim endokarpom)

- sjemenke imaju obimni, uljima bogati,

endosperm

Aristolochia rotunda – okruglolisna v. s.

Asarum europeum - kopitnjak

*P3 A6+6 G(6)

uzdužni presjek

cvjeta

uklonjen perigon uklonjen perigon i

andrecej

sjemenke s paketićem

uljnih stanica

(mirmekokorija)

Piper nigrum - papar

*P0 A3+3 G(3)

plod koštunica

Porodica Piperaceae

- cvat je klas

- sušeni i mljeveni plodovi (koštunice) daju prah,

crni papar

- od uklonjenog drvenastog endokarpa dobiva se

bijeli papar

- mnoge vrste roda Peperomia uzgajaju se kao

dekorativno bilje.

AsteranaeMagnolianaeANITA Ca

ryo

ph

yllan

ae

Ce

rato

ph

yllan

ae

Ra

nu

nc

ula

nae

Pro

tea

nae

Tro

ch

od

en

dra

nae

Bu

xa

nae

Lilianae RosanaeMy

roth

am

na

nae

Be

rbe

rid

iop

sid

an

ae

Sa

nta

lan

ae

bazalne

eudikotiledone

eudikotiledone

središnje eudikotiledone

bazalne

eudikotiledone

4%

Rosanae

54%

Asteranae

32 %

ostale

Relativni omjer broja vrsta u pojedinim evolucijskim linijama eudikotiledona

10%

NA

DR

ED

Donald Les (University of Connecticut) – rodu

Ceratophyllum slična biljka bila je bazalna grupa svih

kritosjemenjača (nema traheja, nema perijanta, nea eksine

peluda, jedan integument, jednodoman s jednospolnim

cvjetovima, plod jednosjemeni orah...)

Chase et al. (1993) temelji bazalnu poziciju roda

Ceratophyllum na rezultatima sekvencijske analize

kloroplastnog rbcL gena

red Ranunculales

Ranunculaceae

Papaveraceae,

Berberidaceae,

Leonticaceae,

Nandinaceae,

Podophyllaceae,

Eupteleaceae,

Circaeasteraceae,

Lardizabalaceae,

Menispermaceae,

Fumariaceae

Por. Ranunculaceae - žabnjaci

- 59 rodova s oko 2500 vrsta

- najveći rodovi su Ranunculus, Aconitum, Clematis,

Delphinium, Anemone, Thalictrum, Aquilegia,

Helleborus, Adonis, Pulsatilla, Trollius, Eranthis...

Rasprostranjenost:

- gotovo po cijelome svijetu

-kopnene trajnice, često s više ili manje

razvijenim rizomom ili adventivnim korjenjem

- drvenaste su samo penjačice roda Clematis

- listovi mogu biti jednostavni ili sastavljeni

- perigon ili perijant ovisno o vrsti

- brojni prašnici raznoliko diferenciranih filamenata

i antera

- apokarpni ginecej

*K5C5AG

Plod: jednosjemeni orah

Ranunculus repens - puzavi žabnjak

Aquilegia - pakujac

*K5 C5 A∞ G5

habituscvijet

latica dijagram mjehuri

Aconitum napellus – modri

jedić (alkaloid akonitin)

Aconitum - jedić

plod mjehur

Clematis - pavitina

plod jednosjemeni

oraščić

P4AG

rod Anemone - šumarica

P5-6AG plod jednosjemeni

oraščić

A. nemorosa – bijela

šumaricaA. ranunculoides –

žuta šumarica

C. vitalba – obična pavitina

C. viticella – primorska pavitina

Porodica: Berberidaceae

Berberis vulgaris - žutika

• trnoviti grm

• domadar žitne rđe

• listovi cjeloviti

• trnovi homologni

listovima

• plod boba

*K3+3 C3+3A6G1

Porodica: Papaveraceae - makovi

*K2C2+2AG

Papaver rhoeas

- mak turčinakPapaver somniferum

- vrtni ili opijumski mak

Opijum – osušeni mliječni sok tobolca, smjesa više

desetaka alkaloida (morfin, kodein itd.)

tobolac

AsteranaeMagnolianaeANITA Ca

ryo

ph

yllan

ae

Ce

rato

ph

yllan

ae

Ra

nu

nc

ula

nae

Pro

tea

nae

Tro

ch

od

en

dra

nae

Bu

xa

nae

Lilianae RosanaeMy

roth

am

na

nae

Be

rbe

rid

iop

sid

an

ae

Sa

nta

lan

ae

bazalne

eudikotiledone

eudikotiledone

središnje eudikotiledone

bazalne

eudikotiledone

4%

Rosanae

54%

Asteranae

32 %

ostale

Relativni omjer broja vrsta u pojedinim evolucijskim linijama eudikotiledona

10%

NA

DR

ED

red Caryophyllales

Cactaceae,

Caryophyllaceae,

Achatocarpaceae, Aizoaceae,

Amaranthaceae, Anacampseros,

Ancistrocladaceae, Asteropeiaceae,

Barbeuiaceae, Basellaceae,,

Chenopodiaceae, Didiereaceae,

Dioncophyllaceae, Droseraceae,

Drosophyllaceae, Frankeniaceae,

Giseckiaceae, Halophytaceae,

Limeaceae, Lophiocarpaceae,

Molluginaceae, Montiaceae,

Nepenthaceae, Nyctaginaceae,

Physenaceae, Phytolaccaceae,

Plumbaginaceae, Polygonaceae,

Portulacaceae, Rhabdodendraceae,

Sarcobataceae, Simmondsiaceae,

Stegnospermataceae, Talinaceae,

Tamaricaceae

Por. Cactaceae - kaktusi

Veličina. Oko 100 rodova s

1500-2000 vrsta

Rasprostranjenost.

Umjereno, sub-tropsko i

tropsko područje. Uglavnom

na suhim staništima Sjeverne

i Srednje Amerike,

Patagonije i Anda.

Habitus. Sukulentne

trajnice vrlo raznolikog

habitusa. U veličini variraju

od patuljastih formi velikih

svega 1 cm (npr. Blossfeldida

liliputana) do golemih

stupastih oblika, viših od 20

m (npr. Carnegia gigantea). Carnegia gigantea

Drosera rotundifolia

- okruglolisna rosika

Podporodice:

• Pereskioideae (A)

• Opuntioideae (B)

• Cactoideae (C)

Listovi transformirani u trnove.

U Opuntioideae karakteristični su

čuperci sitnokukastih trnova, tzv.

glohidije.

primitivni

kaktus,

Pereskia

Opuntia ficus-indica

- svekrvin jezik

Cactaceae, kaktusi

Cvjetna formula:

*Pbesk. Abesk. G( besk.)

Oprašivanje. U potpunosti različite varijante

zoofilije, entomofilija, ornitofilija (kolibrići) ili

hiropterofilija (šišmišima). Nektar se izlučuje

iz diska ili s bazalnog dijela hipantija (=

udubljena cvjetna os).

Najčešće se razvija mnogosjemena boba.

Ekonomsko značenje. Nekoliko vrsta ima jestive plodove (npr.

Opuntia ficus-indica – indijska smokva), kao izvor drveta kada

drugog nema (npr. Pereskia), a vrsta Lophophora williamsii izvor

je snažnog halucinogena pejotla, zasnovanog na alkaloidima

meskalina. Agrikulturni značaj je u porastu s obzirom da biljke s

CAM fiziologijom mogu naseljavati aridna područja bez

posebnog održavanja. Najveće značenje je, međutim,

hortikulturno. Zbog svoje ljepote, mnoge se vrste uzgajaju. Zbog

velikog hortikulturnog interesa i mnoštva kultivara i hibrida,

njihovim uključivanjem porodica broji čak 12.000 svojti. Mnoge

spororastuće i rijetke vrste pod zaštitom su CITES konvencije

(Convention on International Trade in Endengered Species of

wild fauna and flora).

hStudientica: Bauk, Karen Profesorica: Las Peñas, M. Laura Profesor:

Gurvich, Diego E.

Gymnocalycium monvillei (Lem.) Britton & Rose

(Cactaceae)

Caryophyllaceae, karanfili

Veličina. 86 rodova s oko 2200 vrsta.

Rasprostranjenost. Kozmopolitska, od

hladnih do tropskih područja.

Habitus. Jedogodišnje biljke ili

trajnice, uglavnom zeljaste.

Cvjetovi. Dvospolni ili rjeđe

jednospolni (Silene alba, S. dioica)

najčešće u cvatovima dihazijima, a

rijetko pojedinačni.

*K5 C5 A 5+5 G(5)

Cerastium sp.

Agrostemma githago

Lychnis viscaria

Silene sp.

Stellaria sp.

Dianthus sp.

Paronychia sp.

*K5 C5 A 5+5 G(3)

*K5 C5 A 5+5 G(2)

*K5 C0 A 5 G(1)

Por. Caryophyllaceae, karanfili

Cerastium arvense

3. podrazred Caryophyllidae, red Caryophyllales

Cvjetna formula:

*K5 C5 A 5+5 G(5)

Lychnis viscaria

lepica

njuška

koronalne ljuske

andrecej 5+5

nadrasla plodnica

antofor

Por. Caryophyllaceae, karanfili

Caryophyllaceae, karanfili

Ekonomsko značenje. Općenito maleno. Mnoge vrste, osobito

podporodice Caryophylloideae, imaju veliku ukrasnu vrijednost.

Zbog visokog sadržaja saponina podzemni dijelovi nekih vrsta (rod

Saponaria) koriste se kao nadomjestak sapuna.

Zanimljivosti. U nekih rodova (Dianthus, Silene) zubići otvaraju

tobolac samo za suhog zraka (higroskopsko gibanje) i time

omogućuju rasijavanje laganih sjemenki samo onda kada njihova

anemohorija može biti uspješnija.

Vrste karakteristične za Hrvatsku: Stelaria media – mala

mišijakinja, Silene vulgaris – obična pušina; Endemi: Dianthus

velebiticus – velebitski klinček ili karamfil, D. croaticus – hrvatski

klinček, Drypis spinosa – planinski mekinjak, D. jacquiniana –

primorski mekinjak

Endemi:

D. croaticus – hrvatski klinčekDianthus velebiticus – velebitski klinček

Drypis jacquiniana – primorski mekinjak

red Caryophyllales

Cactaceae,

Caryophyllaceae,

Achatocarpaceae, Aizoaceae,

Amaranthaceae, Anacampseros,

Ancistrocladaceae, Asteropeiaceae,

Barbeuiaceae, Basellaceae,,Chenopodiaceae, Didiereaceae,

Dioncophyllaceae, Droseraceae,

Drosophyllaceae, Frankeniaceae,

Giseckiaceae, Halophytaceae,

Limeaceae, Lophiocarpaceae,

Molluginaceae, Montiaceae,

Nepenthaceae, Nyctaginaceae,

Physenaceae, Phytolaccaceae,

Plumbaginaceae, Polygonaceae,

Portulacaceae, Rhabdodendraceae,

Sarcobataceae, Simmondsiaceae,

Stegnospermataceae, Talinaceae,

Tamaricaceae

Tamarix gallica - tamaris

Veličina. Oko 100 rodova s približno 1500 vrsta.

Rasprostranjenost. Široko rasprostranjena. Umjerena do sub-

tropska područja. Mnoge vrste su dominantni elementi slanih

staništa, polupustinja i pustinja.

Habitus. Jednogodišnje biljke ili trajnice, često halofiti. Biljke su

normalno razvijene, a ponekada su izraziti kserofiti

±”kaktusoidni”, tj. sa sukulentnom stabljikom (npr. Salicornia -

caklenjača).

Salicornia europeaChenopodium

album

Chenopodiaceae, lobode

Cvjetovi. Dvospolni ili jednospolni, a

tada jednodomni ili dvodomni.

Cvjetna formula.

Općenita: *P5 A5 G(3)

Spinacia oleraceae - špinat :

muški cvijet *P4 A4,

ženski cvijet *P0 G1.

Plod. Orah ili orašič, rijetko tobolac s poklopčastim

otvaranjem. Plod je često djelomično ili potpuno

zatvoren sočnim hipantijem ili češće sočnim

ocvjećem

Ekonomsko značenje.

Najznačajnije su pojedini varijeteti

vrste B. vulgaris L. To je, npr., B.

vulgaris L. var. saccharifera Alef. -

šećerna repa. Među ostalim

značajnim varijetetima ističu se B.

vulgaris L. var. vulgaris – blitva i

B. vulgaris L. var. conditiva Alef. -

cikla. Od ostalih ekonomski

značajnih svojti značajna je

Spinacia oleraceae L. - špinat.

šećerna repa

špinat

Polygonaceae, dvornici

Veličina. 43 roda s oko 1100 vrsta

Rasprostranjenost. Uglavnom unutar

umjerenog i sub-tropskog područja,

nekoliko vrsta u hladnim i tropskim

područjima.

Palistići su ljuskasti i srasli, te

formiraju karakteristični tuljac (ohrea)

koji isprva prekriva vegetacijski vršak.

Kasnije, tuljac biva probijen, te

obavija, kao suhokožičasti ovoj, dio

stabljike oko nodija.

Polygonum aviculare

Polygonum sp.

Cvjetovi. Dvospolni ili jednospolni na

jednodomnim ili dvodomnim biljkama.

Cvjetna formula:

Polygonum aviculare – ptičiji dvornik: *P5 A3+3 G(3)

Rumex acetosa – kiselica: *K3 C3 A3+3 G(3)

Veličina. 43 roda s oko 1100 vrsta

Rasprostranjenost. Uglavnom unutar

umjerenog i sub-tropskog područja,

nekoliko vrsta u hladnim i tropskim

područjima.

Palistići su ljuskasti i srasli, te

formiraju karakteristični tuljac (ohrea)

koji isprva prekriva vegetacijski vršak.

Kasnije, tuljac biva probijen, te

obavija, kao suhokožičasti ovoj, dio

stabljike oko nodija.

Polygonum aviculare

Polygonum sp.

Plod. Obično orah, često trougli ili dvostrani.

U roda Rumex unutarnji dijelovi ocvjeća

sačuvaju se na plodu kao organi za letenje,

plivanja ili prihvaćanje.

Ekonomsko značenje. Osobito ranije, na siromašnim tlima,

uzgajana je heljda (Fagopyrum esculentum) zbog sjemenki s

endospermom bogatim škrobom. Razne vrste rabarbare (Rheum),

porijeklom iz planina centralne i istočne Azije, poznate su kao

povrće (mesnate, zadebljale i sočne peteljke)(npr. R. rabarbara) i

ljekovito bilje. Nešto rjeđe se za prehranu koriste i pojedine vrste

kiselica (npr. Rumex acetosa). Polygonum tinctorium koristi se

kao sirovina za dobivanje plave boje.

Plumbaginaceae, vranjemili

Kserofiti i halofiti stepa, polupustinja

i morskih obala

*K5 C5 A 5 G(5)

Plumbago europaea

- vranjemil

Plod. Jednosjemeni orah

Limonium cancellatum - mrižicaLimonium angustifolium