ISSN 1848-7610 7-8 · 2015. 5. 8. · tim 4 pin magazin • srpanj/kolovoz † 2014. nakladnik: tim4pin, ulica grada vukovara 237a, 1 0000 za greb ° ° e-mail: [email protected]

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN,

ULIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 7-8 • 2014

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Provjera kvalitete interne revizije

Polugodišnji izvještaji

neprofi tnih organizacija

Postupanje s dokumentacijom

Godišnji odmori

Zapošljavanje osoba s

invaliditetom

Prekršajni postupak

Profesionalni propus u javnoj nabavi

LibusoftCicom Vas poziva na

LC Konferenciju Panorama 2014koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine

u hotelu Panorama Zagreb, Trg Krešimira Ćosića 9, Zagreb.

LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima. Jednom godišnje naša tvrtka organizira kon-ferenciju na kojoj se korisnicima i gostima predstavljaju novosti u Sustavu Poslovnih Informacija te se održavaju radionice na kojima korisnici mogu usvojiti dodatna znan-ja za što kvalitetnije i učinkovitije korištenje programa.

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprof-itnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zan-imljivih radionica i predavanja.

Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

koje se održava u četvrtak 25. rujna 2014. godine s početkom u 11 sati


I ove godine u sklopu LC Konferencije će se, po drugi puta, održati jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je nastalo iz iznimno posječenih Pročelničkih radionica. Zanimljive teme i stručni predavači siguran su pokazatelj kvalitete ovog Savjetovanja kojeg je prošle godine posjeti-lo više od 200 sudionika iz svih dijelova naše države.

Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S. Rezervirajte mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

Organizatori Savjetovanja:

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

Petodnevnu edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“Zagreb, hotel Palace, 22. – 26. rujna 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mo-gućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje uslu-ga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira kori-snike koji provode projekte EU o izazovima, proble-mima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposo-bi za pripremu među i završnog izvješća.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 22. rujnaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga 16 radnih sa 23. i 24.

rujna

Modul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 25. i 26. rujna

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi:

MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).

MODUL 2: 1.600,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).


Sudion ici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađa-nju pojedinog modula edukacije.

Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 22. do 26. rujna 2014.

Modul 1, ponedjeljak 22.9.2014.

09.30 – 09.45 Uvod u radionicu

09.45 – 10.30 Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15 Pauza

11.15 – 12.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00 Pauza za ručak

13.00 – 13.30 Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30 Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00 Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i fi nancijski kapacite

15.00 – 15.30 Pitanja i odgovori

Modul 2, utorak 23.9.2014.

09:15 - 09:45 Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45 Pauza

11:45 - 13:00 Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)

13:00 - 14:00 Pauza za ručak

14:00 - 15:45 Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 24.9.2014.

09:15- 09:45 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30 Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1)

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1)

Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4)


13:45 - 15:45 Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

Modul 3, četvrtak 25.9.2014.

09:30 - 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 Pauza11:15 - 12:30 Sekundarna nabava općenito

Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS


13:45 - 15:45 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 26.9.2014.

09:15- 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Zahtjevi za plaćanjem

Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo


13:45 - 15:00 Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

P :• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

NAJAVE RADIONICA ZA RUJAN

8. rujanSUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .Cijena radionice je 350 kuna.

12. rujanSEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Program seminara:Izrada fi nancijskog plana i proračuna za 2015.-2017.

• Model fi nancijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje fi nancijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna?• Kako izradi plan razvojnih programa?

Izrada Plana nabave za 2015. godinu• Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje)• Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)?• Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave

Cijena radionice je 600 kuna.

18. i 19. rujnaŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom uprav-ljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi.Cijena škole je 1.600 kuna (prvi dan 800 kuna, drugi dan 800 kuna).Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

22.–26. rujnaPETODNEVNA EDUKACIJA „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“

Detaljan program pronađite na zadnjoj stranici korica Magazina.

22.–27. rujnaIZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa )

Detaljniji program pronađite na stranici broj 2 Magazina.

Predbilježbe za pojedine radionice sa svojim kontakt podacima možete sla na e-poštu: prijave@ m4pin.hr.Detaljne programe objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www . m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

1

Poštovani čitatelji!

Kao i svakoga ljeta, pred nama je sezona intenzivnog korištenja godišnjih odmora i pada uobičajenih poslovnih ak vnos . Da je tako, podsjeća nas redovito i naš Sabor, koji ove godine od 15. srpnja počinje s ljetnom stankom. Neki dnevni skovni mediji kažu: „Treba nam jako vruće ljeto“! Naravno, zato da bismo ostvarili turis čku sezonu, čije fi nancijske učinke smo davno uraču-nali na prihodnoj strani proračuna i prognozama uobičajenog sezonskog smanjenja nezaposlenih. Da bi tako i bilo, pobrinut će se i porezna uprava koja je najavila intenziviranje inspekcijskih nadzora „na obali“. Logično, jer tamo je „žetva“. Ona turis čka, ugos teljska, ali i porezna. Druga, ona prava izvorna žetva odvija se na slavonskim i inim poljima. I za nju nam treba vruće ljeto kako bi poljoprivrednici uspješno ubrali plodove svojega truda i ulaganja koja su započela još prošlogodišnjim oranjem, gnojid-bom i sjetvom. Ona baš i nema toliko publiciteta u javnos . Vjerovatno će ga i ove godine dobi tek kada počnu prijepori o ot-kupnoj cijeni žita. I na to smo već navikli. Poljoprivrednicima i ribarima izgleda nije suđeno da dobro zarade. Bude li žetva ili ulov dobar, dočekat će ih niske otkupne cijene. Bude li obratno, otkupne će im cijene omogući da nekako prežive i nadaju se boljim danima. Vjerujemo da ove godine ipak nećemo svjedoči blokiranim prometnicama i traktorskim kolonama u središtu Zagreba. Bilo kako bilo, obje naše ključne gospodarske djelatnos i njihove „žetve“ u dobroj su mjeri izvan domašaja poli čkih i poduzet-ničkih odluka, jer ovise o Bogu ili prirodi, što već tko želi vjerova . Mi naravno uvijek računamo da će rezulta bi maksimalni, jer smo baš takve zaslužili i nasušno ih trebamo. Slično smo očekivali i od nastupa naše nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. I tek što je prvenstvo počelo, već smo je vidjeli na nekom od mjesta na pobjedničkom tronu. Stvarnost se ipak poka-zala drugačijom. Realnom. No, najbitnije je da smo pronašli krivca. Mladi trener je malo pomiješao uloge naših genijalnih igrača i stoga nam se omaklo ispadanje. Sada je sve opet lakše. Spomenuta ljetna stanka na zakonodavnoj sceni svakako će rezul ra i pomanjkanjem tema o prijeporima poli čkih suparnika u predizornoj kampanji, koja „ne postoji i nije ni izdaleka počela“. Novinari iz nekog razloga to nazivaju sezonom „kiselih kra-stavaca“ u kojoj, u nedostatku značajnih vijes i novos , priliku za publicitet dobivaju marginalni i trivijalni događaji, kao što su mjesta i način odmaranja naših poli čkih lidera, razne prometne nezgode, ljubavne afere ili višak celulita neke poznate osobe snimljene na plaži. A možda nam ovoga ljeta bude drugačije?! Možda se dogodi neka afera kodnog naziva Trnoružica ili Hogar Strašni?! Nadamo se ipak da će se kreatori i autori ipak radije kupa i sunča . Za računovodstveno fi nancijske službe ljetna stanka uobičajeno počinje kasnije i traje kraće. Valja sastavi i preda polugodiš-nja fi nancijska izvješća u srpnju, a onda početkom kolovoza obračuna plaće i pla dospjele obveze. Ritmu ljeta prilagođava se i uredništvo časopisa TIM4PIN Magazin. Naš sljedeći broj primit ćete koncem kolovoza, kada se ponovo počnu zahuktava svakodnevne radne obveze. Već sada znamo da će se naročito u neprofi tnom sektoru intenzivira prilagodbe za primjenu no-voga zakona o udrugama, a još više zakona o računovodstvu i fi nancijskom poslovanju. U proračunskom sektoru očekuje nas priprema za izradu fi nancijskih planova i izmjene računskog plana. No o tome detaljnije nakon što se dobro odmorimo!Na kraju, želim da vam ljeto bude ugodno i da ni na koji način ne budete novinska vijest u „sezoni kiselih krastavaca“!

Pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Sabina Rebrović, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; Vesna Orlandini mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček; mr.sc. Marijana Vuraić-Kudeljan, Glorija Raguž mag.oec.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice i grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA TIM

4PIN M

AG

AZIN

7-8/2014.

1

impressum

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

7-8

/201

4.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, 22.–27. rujna (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito sudjelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodarstva i dobivanje cer fi kata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađa-nju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobnos sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i provedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstavnik naručitelja u pojedinačnom postupku posjeduje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posjedovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZO-BRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Datum održavanja: 22.–27. rujna 2014. (6 dana/s početkom u 8:30 sa )

Broj polaznika: maksimalno 50

Nastavni materijal:

• materijal s prezentacijama predavača

• materijal s propisima koji se mogu koris i prilikom polaganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: www. m4pin.hr

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

3

U prodaji drugo izdanje knjige!

EU POLITIKE I FONDOVI 2014-2020

U koje će sektore EU najviše ulaga ? Koji su najvažniji fondovi i što fi nanciraju? Kakvi će se projek fi nancira ?

Drugo izdanje knjige “EU poli ke i fondovi 2014-2020” na jed-nom mjestu, na hrvatskom jeziku, objedinjuje i sažima sve najvaž-nije EU strategije i poli ke za iduće programsko razdoblje. Tako-đer, daje pregled novih propisa EU fondova te pregled EU fi nancij-skih instrumenata pripremljenih za novo programsko razdoblje.

Na razini potrebnoj za upravljačku razinu i čelnike jela, daje se pregled osnova pripreme projekata, te odgovori na pitanja što je EU projekt, što mora sadržava , kako treba bi osmi-šljen, što se najviše vrednuje prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga te koji i kakvi su projek najpoželjniji.

U Hrvatskoj nikada nije bilo i neće bi potrebnije proniknu i razumje sustave fi nanciranja EU fondovima kako bi se mo-gle iskoris mogućnos koje će se otvori članstvom u EU. To što će sredstva posta dostupna gotovo svim hrvatskim subjek ma ne znači da će ona automatski bi i iskorištena. Zbog toga je ova knjiga namijenjena svima koji upravljaju i sudjeluju u upravljanju razvojem (nacionalnim, regionalnim, lokalnim i vlas m), svima koji planiraju svoje projekte pri-premi za fi nanciranje iz EU projekata bili oni iz privatnog, javnog civilnog društva i svima koji žele zna više.

Narudžbenica broj ________Datum:  R. br. Opis Cijena/kom Komada Ukupna cijena

1.  EU poli ke i fondovi 2014-2020 350,00 (uključen PDV)

Naziv: ______________________________________Ime odgovorne osobe: __________________________Adresa: _____________________________________Kontakt telefon: _______________________________Fax: ________________________________________OIB: ________________________________________IBAN: _______________________________________E-pošta: _____________________________________

TIM4PIN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

Ulica grada Vukovara 237A, 10000 Zagrebtel: 01/553 1755, fax: 01/553 1335 mob: 099/303 7677, 099/303 7678

prijave@ m4pin.hrwww. m4pin.hr

Prilikom plaćanja, u “poziv na broj” upisa : OIB pravne osobe - 53 Model: 00   IBAN: HR33 2340 0091 1105 4681 5 Svrha uplate: Kupnja knjige EU poli ke i fondovi 2014-2020 

Napomena:

_____________________________________ potpis i žig naručitelja

POLITIKE

2014 - 2020

FONDOVI

ZAGREB 2013

U koje sektoreće EU najviše ulagati?Koji su najvažniji fondovi i što financiraju?Kakvi će se projekti financirati?

MARIJA TUFEKČIĆ & ŽELJKO TUFEKČIĆ

SAŽETO | RAZUMLJIVO | SVEOBUHVATNO

ENERGETIKA

TURIZAM

RURALNI RAZVOJ

POLJOPRIVREDADRUŠTVENE DJELATNOSTI

GOSPODARSTVO

ZAŠTITA OKOLIŠA

RIBARSTVO

Cijena izdanja: 350,00 kuna (PDV uključen)

Narudžbe možete sla e-poštom na: prijave@ m4pin.hr, faksom na broj: 01/5531-335 ili on-line: www. m4pin.hr

4

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

7-8

/201

4.


Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Cen tra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata)

JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA

(osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove

u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

Zagreb, listopad 2014.

Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave spe-cifi čnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav pla-niranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene pri-mjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvr-de o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fi kata.

Radionice su namijenjene svima koji provode po-stupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/fi nancijskog plana.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentaci-jama predavača)

PROGRAME USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )

• GRAĐEVINSKI RADOVI I FIDIC PRAVILA (8 sa )

• DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE; JAVNA NABAVA U KONTEKSTU ZAKONA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI; JAMSTVA U JAVNOJ NABAVI;

UPRAVLJANJE BAGATELNOM NABAVOM (8 sa )


Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka, koji su sve postupke u praksi i provodili, naučiti koje nepravilnosti treba zna-ti izbjeći i kako pravilno provesti postupke javne nabave sukladno novom zakonodavstvu javne nabave.

Programi usavršavanja namijenjeni su svim oso-bama koje rade na tajničkim poslovima i poslovi-ma fi nancijsko materijalnog poslovanja proraču-na, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pri-premi i provedbi postupaka, ugovaranju i realiza-ciji javne nabave.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvr-de o pohađanju Programa usavršavanja, kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentaci-jama predavača)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

5

SADRŽAJ

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

Mirela BojićNovi Zakon o radu je pred usvajanjem 6

Maja ButoracPrimjena kolek vnih ugovora 12

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ana ZorićOsvrt na učestala pitanja u sustavu upravljanja nepravilnos ma 14 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Bernardica RubčićUloga jela državne uprave i JLP(R)S u prekršajnom postupku 24 RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir-BajoPolugodišnje fi nancijsko izvješće neprofi tnih organizacija 31

Gorana RojeOsvrt na aktualnos u razvoju međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor 34 JAVNA NABAVA

Ante LobojaOdgovori na pitanja 38

Sabina RebrovićNeke aktualnos u javnoj nabavi: bagatelne nabave i interni akt 43

Lidija ŽunićProfesionalni propust u javnoj nabavi 46 RADNO PRAVO

Sanja Ro mKvotno zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom 53

Vesna Šiklić OdakPravo na godišnji odmor 62

UPRAVNO PRAVO

Ana ZorićOsvrt na čuvanje poslovne dokumentacije 73

POREZI I DOPRINOSI

Mirjana Mahović KomljenovićPaušalno oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma 77

Dražen OpalićJOPPD – Neka pitanja izvješćivanja o neoporezivim primicima nerezidenata i primicima iz inozemstva 84

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Nikolina BibićProvjera kvalitete unutarnje revizije kod korisnika proračuna 85

JAVNI MENADŽMENT

Sanda Pipunić Andreja BakulaUpravljanje učinkovitošću državnih službenika – polazište, odredište i izazovi 90

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Kris na KosorFinanciranje znanstvenih projekata iz ESI fondova 95

ZDRAVSTVO

Ivana Dražić Lu lskyMogući model primjene ABC metode u bolnici 100

KOMUNALNO GOSPODARSTVO

Desanka SarvanUslužna područja – pretpostavke za unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavima 105

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 107

2. Naknade korisnika državnog proračuna 108

3. Plaće 111

4. Naknada plaće zbog bolovanja 116

5. Drugi dohodak 117

6. Orha na primicima i izuzeće od ovrhe 120

7. Financijske obavijes 1218. Ostale obavijes 124

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana) Zagreb, listopad 2014.Cilj programa je upozna i usavrši polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračun-skim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, računovodstve-nim praćenjem poslovanja JLS i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancij-skim upravljanjem, fi skalnom odgovornošću i izradom fi nancijskog plana/proračuna

Namjena: Računovođama i fi nancijskim djelatnicima proračunskih subjekata, čelnicima na opera vnim razinama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Cijena: 1.600 kn (uključuje PDV i pisane materijale)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog usa-vršavanja.

Detaljan program i točan datum održavanja radionice, objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

pitajcentar@ m4pin.hr

6

AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI UDK 351.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Opće odredbeOdmah na početku pobrojane su direk ve Europske unije koje se Zakonom o radu prenose u pravni pore-dak Republike Hrvatske, odnosno s kojima se Zakon o radu usklađuje. Jednako tako, i u ovaj je zakon doda-na odredba o rodnoj jednakos pojmova koji se ko-riste u Zakonu, a imaju rodno značenje, na način da se koriste neutralno i da se odnose jednako na muški i ženski rod. U članku 4. koji propisuje defi nicije pojma radnika i poslodavca, proširen je krug odredbi Zako-na o radu koje se ne primjenjuju na člana uprave, direktora ili drugu fi zičku osobu koja je ovlaštena vo-di poslove poslodavca. Po važećem Zakonu o radu na te se osobe nisu primjenjivale jedino odredbe o prestanku ugovora o radu, dok se Konačnim prijed-logom novog Zakona o radu propisuje da se na njih, uz navedene, ne primjenjuju ni odredbe o ugovoru o radu na određeno vrijeme, ni odredbe o otkaznim rokovima i otpremninama.

2. Zasnivanje radnog odnosaU situacijama kada poslodavac nema potrebe za ra-dom određenih radnika, omogućuje mu se da svog radnika privremeno ustupi u s njim povezano druš-tvo (u smislu posebnog propisa o trgovačkim druš-tvima), u trajanju od neprekidno najduže 6 mjeseci, a na temelju sporazuma sklopljenog između povezanih

poslodavaca i pisane suglasnos radnika koji se ustu-pa. Pisana suglasnost radnika na sporazum o njego-vom ustupanju smatra se dodatkom ugovoru o radu, kojim će se na određeno vrijeme ugovori obavljanje poslova kod drugog poslodavca. Propisuje se i ob-vezni sadržaj navedenog sporazuma te se isključuje primjena odredaba Zakona o radu o privremenom zapošljavanju na ustupljenog radnika.

U odredbama koje propisuju obvezu poslodavca da radniku dostavi primjerak prijave na obvezno miro-vinsko i zdravstveno osiguranje, promijenjen je rok za dostavu is h. Prema trenutno važećim odredbama poslodavac je to dužan dužan napravi u roku od 15 dana od dana sklapanja ugovora o radu, odnosno od početka rada. Sada se propisuje da je to dužan učini također u roku od 15 dana, ali računajući od proteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema poseb-nim propisima.

U odredbama koje se odnose na posebne uvjete za sklapanje ugovora o radu, briše se obveza ministra nadležnog za rad da uz suglasnost ministra nadležnog za poslove zdravstva pravilnikom propiše poslove na kojima radnik može radi samo nakon provedenog, prethodnog i redovnog utvrđivanja zdravstvene spo-sobnos za obavljanje h poslova, kao i odredbe o obveznom sadržaju tog pravilnika (način utvrđivanja zdravstvene sposobnos , rokovi i dr.).

Trenutno važećim odredbama propisano je da je rad-nik prilikom sklapanja ugovora o radu dužan obavi-jes poslodavca o boles ili drugoj okolnos koja

Novi Zakon o radu je pred usvajanjemMirela Bojić *

U trenutku završetka ovoga broja časopisa na klupama saborskih zastupnika je konačni prijedlog novoga Zakona o radu. Bi će to treći po redu novi zakon o radu od 1996. godine. Prijedlog Zakona o radu (P.Z.E. br. 606) u saborsku je proceduru ušao na prvo čitanje 23. siječnja ove godine. Uz veliko nezadovoljstvo i pri sak sindikata, 28. veljače 2014. godine Hrvatski sabor je Zaključkom prihva o navedeni Prijedlog zakona, ali je pozvao Vladu RH i sindikate da u vremenu do drugog čitanja obnove socijalni dijalog te pos gnu suglasnost o spornim pitanjima predloženog Zakona, a posebice o pitanjima koja se ču radnog vremena, privremenih i povremenih poslova, zapošljavanja posredstvom agencija te statusa i karaktera radničkih vijeća. Nakon niza sastanaka na tripar tnoj razini (Vlada, sindika i poslodavci), Vlada je Konačni prijedlog novog Zakona o radu prihva la na sjednici održanoj 24. lipnja 2014. godine, nakon čega je is upućen na drugo čitanje i usvajanje u Hrvatski sabor. U očekivanju njegovog donošenja, korisno je upozna se s novim odredbama te se osvrnu na promjene koje su u odnosu na važeće odredbe predložene u Konačnom prijedlogu novog Zakona o radu.

* Mirela Bojić, dipl.iur.,glavna tajnica u Ma ci hrvatskih sindikata, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

7

UDK 351.2 AKTUALNOSTI I PROPISI U PRIPREMI

ga onemogućuje ili bitno ometa u izvršenju obveza iz radnog odnosa, dok je poslodavcu prilikom postupka odabira kandidata za radno mjesto i sklapanja ugo-vora o radu zabranjeno od radnika traži podatke koji nisu u neposrednoj vezi s radnim odnosom. No-vim odredbama navedena obveza radnika i zabrana poslodavca proširuje se i na cijelo vrijeme trajanja radnog odnosa.

3. Pravilnici o raduBrišu se odredbe kojima je trenutno propisano da mi-nistar nadležan za poslove rada može, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i udruga poslodavaca, pravilnikom propisa koja pitanja poslodavac mora uredi i na koji način će se objavi pravilnik o radu. Navedno će za posljedicu zasigurno ima neujedna-čenost sadržaja pravilnika o radu.

4. Zaš ta trudnica, roditelja i posvojiteljaTrudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, a koja radi na poslovima koji ugrožava-ju njezin život ili zdravlje, odnosno djetetov život ili zdravlje, poslodavac je i dalje dužan za vrijeme kori-štenja prava u skladu s posebnim propisima ponudi obavljanje drugih odgovarajućih poslova na odre-đeno vrijeme. Prema važećim odredbama to je bio dužan učini u formi sporazuma koji će se za odre-đeno vrijeme zamijeni odgovarajuće uglavke ugovo-ra o radu. Novim odredbama izričito se propisuje da je poslodavac u ovom slučaju dužan ponudi radni-ci dodatak ugovora o radu kojim će se na određeno vrijeme ugovori obavljanje drugih odgovarajućih poslova. U sporu između poslodavca i radnice samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeni jesu li poslovi na kojima radnica radi, odnosno drugi ponuđeni poslovi odgovarjući.

Konačni prijedlog novog Zakona o radu ne sadrži odredbe važećeg članka 70. o najavi i korištenju ro-diljnih i roditeljskih prava, nego u tom smislu novim člankom 33. upućuje na posebne propise, odnosno samo propisuje da radnik jekom radnog odnosa ro-diljna i roditeljska prava ostvaruje u skladu s poseb-nim propisima.

Kod odredaba o zabrani otkaza za vrijeme trudnoće i korištenja prava u skladu s posebnim propisima, izričito se propisuju iznimke od apsolutne zabrane otkaza, na način da ugovor o radu takvog radnika prestaje smrću poslodavca fi zičke osobe, prestankom obrta po sili zakona ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra. Isto tako, propisuje se i rela vizacija apsolut-ne zaš te određenih kategorija radnika u slučaju pro-vedbe postupka likvidacije poslodavca i to na način da se dopušta otkazivanje ugovora o radu navedenoj

zaš ćenoj kategoriji radnika poslovno uvjetovanim otkazom.

5. Zaš ta radnika koji su privremeno ili trajno nesposobni za rad

Odredbe o pravu povratka na prethodne ili odgova-rajuće poslove radnika koji je privremeno bio nespo-soban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, boles ili profesionalne boles , proširuju se na način da se pro-pisuje da drugi odgovarajući poslovi, za čije je obav-ljanje poslodavac dužan radniku ponudi sklapanje ugovora o radu u slučaju ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, moraju što je više moguće odgovara poslo-vima na kojima je radnik prethodno radio. Isto tako, regulira se i situacija ako poslodavac nije u moguć-nos radniku ponudi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu. Posloda-vac mu u tom slučaju može otkaza ugovor o radu na način i pod uvje ma propisanim Zakonom. U sporu između poslodavca i radnika samo je doktor specija-list medicine rada nadležan ocijeni jesu li ponuđeni poslovi odgovarajući, a radnik ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogod-nos koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo.

I odredbama Konačnog prijedloga novog Zakona o radu propisuje se da poslodavac, u slučaju da ne može osigura odgovarajuće poslove, odnosno ako radnik odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih poslova koji odgovaraju njego-vim sposobnos ma, može takvom radniku kod kojeg postoji smanjenje radne sposobnos otkaza ugovor o radu samo uz suglasnost radničkog vijeća. Ono što je novina jest to da navedenu suglasnost radničkog vijeća može nadomjes isključivo arbitražna odlu-ka. Prema važećim odredbama, suglasnost radničkog vijeća može se, po izboru, nadomjes sudskom ili arbitražnom odlukom. Novim se odredbama dakle, u ovom slučaju uvodi obvezni arbitražni postupak.

6. Privremeno zapošljavanjeNovim odredbama prije svega se propisuje defi nicija ustupljenog radnika, na način da je to radnik kojeg agencija za privremeno zapošljavanje zapošljava radi ustupanja korisniku. I prema važećim i prema novo-predloženim odredbama Zakona, ustupljeni radnik za vrijeme kada nije ustupljen korisniku ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca, ako drugim za-kono, propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom

8


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

o radu ili ugovorom o radu nije drukčije određeno. Među m, novim odredbama to se pravo ograničava samo na ustupljene radnike koji s agencijom imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, dok su prema važećim odredbama to pravo imali i oni koji s agencijom imaju sklopljene ugovore na određeno vrijeme.

Precizno se defi niraju i drugi uvje rada ustupljenog radnika koji ne smiju bi utvrđeni u manjem iznosu, odnosno nepovoljnije od drugih uvjeta rada radnika zaposlenog kod korisnika na is m poslovima, koje bi ustupljeni radnik ostvario da je sklopio ugovor o radu s korisnikom. Drugim uvje ma rada smatraju se radno vrijeme, odmori i dopus , osiguranje mjera za-š te na radu, zaš ta trudnica, roditelja, posvojitelja i mladih te zaš ta od nejednakog postupanja u skladu s posebnim propisima o suzbijanju diskriminacije. Na taj se način u ovom slučaju drugi uvje rada defi ni-raju uže od važećeg uređenja, odnosno navedeno se pravo ograničava samo na pobrojane ins tute. Nada-lje, otvara se i mogućnost da se kolek vnim ugovo-rom sklopljenim između agencije za privremeno za-pošljavanje i sindikata, za ustupljene radnike ugovore nepovoljniji uvje rada od uvjeta rada radnika zapo-slenih kod korisnika na is m poslovima koje obavlja ustupljeni radnik.

Vezano za ograničenje vremena ustupanja radnika, važeće odredbe Zakona o radu propisuju da agencija ne smije ustupa radnika korisniku za obavljanje is h poslova za neprekinuto razdoblje duže od jedne godi-ne, dok nove odredbe Konačnog prijedloga Zakona o radu propisuju da korisnik ne smije koris rad istog ustupljenog radnika za obavljanje is h poslova za ne-prekinuto razdoblje duže od tri godine, osim ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika ili je zbog nekih drugih objek vnih razloga dopušteno kolek vnim ugovorom. Dakle, maksimal-no vrijeme ustupanja radnika korisniku produžuje se s jedne na tri godine (uz mogućnost i duljeg rada u navedenim slučajevima). Prema novim odredbama, prekid kraći od dva mjeseca ne smatra se prekidom gore spomenutog razdoblja od tri godine, dok se po važećim odredbama pod prekidom ne smatra prekid kraći od jednog mjeseca.

7. Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad

Na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na prob-nom radu, prema važećim odredbama nisu se pri-mjenjivale odredbe Zakona o radu o otkazu ugovora o radu, osim odredaba o neopravdanim razlozima za otkaz, odredaba o obliku, obrazloženju i dostavi ot-kaza te odredaba o vraćanju radnika na posao u slu-

čaju nedopuštenog otkaza. Nove odredbe također propisuju da se na ovu vrstu otkaza ne primjenjuju odredbe o otkazu ugovora o radu, a one koje se pri-mjenjuju ograničava se na odredbe o obliku, obrazlo-ženju i dostavi otkaza, odredbu o tome da otkazni rok počinje teći danom dostave otkaza ugovora o radu te na odredbe o sudskom raskidu ugovora o radu. Iz na-vedenog je vidljiv znatno uži doseg odredaba Zakona o radu na ovu vrstu otkaza nego što je to u trenut-no važećem Zakonu. Na otkaz zbog nezadovoljavanja radnika na probnom radu ne bi se tako više primjenji-vale ni odredbe o neopravdanim razlozima za otkaz, ni odredbe o vraćanju radnika na posao u slučaju nedopuštenog otkaza.

8. Radno vrijemeU Konačnom prijedlogu, odredbe o punom i nepu-nom radnom vremenu razdvojene su u dva posebna članka. U člancima kojima se defi nira puno i nepuno radno vrijeme, dodaje se novina kojom se propisuje mogućnost dopunskog rada kod drugog poslodavca, iznad punog radnog vremena. Omogućava se to na način da radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sa tjedno, odnosno do 180 sa godišnje, pod uvjetom da je poslodavac, odnosno poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklo-pljen ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost. Propisuje se i da se plaća i druga materi-jalna prava radnika (jubilarna nagrada, regres, nagra-da za božićne blagdane i slično) utvrđuju i isplaćuju razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovo-rom o radu nije drukčije propisano.

U odredbama važećeg članka 45. i članka 46. o preko-vremenom radu i rasporedu radnog vremena tako-đer su se dogodile značajne promjene. Prema novim odredbama, radnik je dužan radi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovreme-ni rad) na pisani zahtjev poslodavca, a ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani za-htjev, poslodavac mu je dužan usmeni zahtjev pisano potvrdi u roku od 7 dana od dana kada je prekovre-meni rad naložen. U važećim odredbama stoji da je za prekovremeni rad dovoljan zahtjev poslodavca (ne izričito pisani) te da je radnik dužan radi prekovre-meno najviše do 8 sa tjedno. U Konačnom prijedlo-gu novog Zakona, tjedno ograničenje prekovremnog rada je brisano. Propisano je da ukupno trajanje pre-kovremenog rada radnika ne smije bi duže od 50 sa tjedno, odnosno od 180 sa godišnje, osim ako je ugovoreno kolek vnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije traja duže od 250 sa godišnje. Brisane su

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

9


tako važeće odredbe o obvezi obavještavanja inspek-cije rada o prekovremenom radu koji traje duže od če ri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana jekom kalendarske godine, odnosno ako prekovre-

meni rada svih radnika određenog poslodavca prelazi deset posto ukupnoga radnog vremena u određenom mjesecu. U tom smislu, briše se i ovlast inspektora rada da naloži pribavljanje nalaza i mišljenja liječnika ako posumnja da prekovremeni rad štetno utječe na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika, odno-sno da takav rad zabrani.

Novim odredbama o radnom vremenu uvodi se zna-čajna novina u smjeru fl eksibilizacije, omogućava-njem nejednakog rasporeda radnog vremena po danima, tjednima, odnosno mjesecima. Ako je rad-no vrijeme radnika raspoređeno u nejednakom traja-nju, ono jekom jednog razdoblja može traja duže, a jekom drugog razdoblja kraće od punog, odno-sno nepunog radnog vremena. O rasporedu radnog vremena odlučuje poslodavac, ako isto nije utvrđe-no propisom, kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Razdoblje rasporeda radnog vremena ne može bi kraće od mjesec dana ni duže od jedne godine, a jekom tako utvrđenog rasporeda radno vrijeme mora odgovara radnikovom ugovorenom punom ili nepunom rad-nom vremenu. Ako je radno vrijeme nejednako ras-poređeno, radnik u tjednu može radi najviše do 50 sa (uključujući prekovremeni rad), odnosno najviše do 60 sa uključujući prekovremeni rad, ako je tako ugovoreno kolek vnim ugovorom. Pri tome, radnik u svakom razdoblju od 4 uzastopna mjeseca ne smije radi duže od prosječno 48 sa tjedno, uključujući prekovremeni rad. Kolek vnim ugovorom moguće je nejednaki raspored radnog vremena uredi kao ukupan fond radnih sa u razdoblju trajanja nejedna-kog rasporeda (tzv. banka sa ), bez ograničenja rada na najviše 50 sa tjedno, uključujući prekovremeni rad, ali ukupan fond sa (uključujući i prekovremeni rad) ne može bi veći od prosječnih 45 sa tjedno u razdoblju od 4 mjeseca. Spomenuto razdoblje od 4 mjeseca može se kolek vnim ugovorom poveća na 6 mjeseci. Tijekom razdoblja trajanja nejednakog ras-poreda radnog vremena, raspored radnika se može promijeni samo za preostalo utvrđeno razdoblje nejednakog rasporeda radnog vremena. Ako i prije isteka utvrđenog razdoblja nejednakog rasporeda radnog vremena radno vrijeme radnika već odgovara njegovom ugovorenom punom, odnosno nepunom radnom vremenu, ako ima potrebu za radom tog rad-nika, poslodavac će mu jekom preostalog utvrđe-nog razdoblja naloži prekovremeni rad. Ako je rad-nik kojem radni odnos prestaje zbog isteka ugovora o

radu na određeno vrijeme radio duže od prosječnog ugovorenog radnog vremena, broj sa veći od pro-sječno ugovorenog punog, odnosno nepunog rad-nog vremena smatrat će se prekovremenim radom. Razdoblja godišnjeg odmora i preivremene spriječe-nos za rad ne uračunavaju se u razdoblje od če ri, odnosno šest mjeseci u kojem se izračunava prosjek radnog vremena, a poslodavac je dužan radnika oba-vijes o njegovom rasporedu ili promjeni njegovog rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed (osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika).

9. Odmori i dopus Pravo na stanku svakog radnog dana u trajanju od najmanje 30 minuta i prema novim odredbama ima radnik koji radi najmanje 6 sa dnevno, odnosno ma-loljetnik koji radi najmanje 4 i pol sata dnevno. No-vim je odredbama, pored već spomenu h, propisano i to da radnik, odnosno maloljetnik koji u nepunom radnom vremenu radi kod dva ili više poslodavaca, a ukupno dnevno radno vrijeme kod svih poslodavaca traje najmanje šest, odnosno 4 i pol sata, pravo na stanku ostvaruje kod svakog poslodavca razmjerno ugovorenom nepunom radnom vremenu.

Izmjene su napravljene i u odredbama o razmjernom dijelu godišnjeg odmora. I dalje se propisuje da rad-nik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na puni godišnji odmor ima pravo na razmjeran dio godiš-njeg odmora u trajanju od 1/12 godišnjeg odmora za svaki mjesec trajanja radnog odnosa, ali se propisu-je i iznimka prema kojoj radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu također ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. U tom slu-čaju, poslodavac koji je radniku prije prestanka rad-nog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od razmjernog dijela koji mu pripada nema pravo od radnika traži vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora. Za razliku od navedenog, važeće odredbe o trajanju godišnjeg odmora propisuju da radnik ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora samo u slučaju ako mu radni odnos prestaje prije 1. srpnja, dok je u slučaju pre-stanka radnog odnosa nakon 1. srpnja radnik za tu godinu imao pravo na puni godišnji odmor.

Blagdani i neradni dani određeni zakonom, razdoblje privremene nesposobnos za rad te dani plaćenog dopusta i dalje se neće uračunava u trajanje godiš-njeg odmora, ali su kao dani koji se ne uračunavaju brisani dani vršenja dužnos građana u obrani ili dru-gi zakonom određeni slučajevi opravdanog izostanka s rada. Kao iznimka od pravila da se neiskorišteni dio godišnjeg odmora može prenije i iskoris najka-

10


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

snije do 30. lipnja sljedeće godine, novim se odred-bama propisuje da se godišnji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora kojeg radnik nije iskoris o zbog korištenja prava na rodiljni, roditeljski, posvojiteljski dopust i dr. do 30. lipnja sljedeće godine, ima pravo koris do kraja kalendarske godine u kojoj se vra o na rad. Promjenjeno je i pravo na korištenje plaćenog slobodnog dana po osnovi darivanja krvi, na način da se taj dan koris na dan darivanja krvi, osim ako ko-lek vnim ugovorom, aporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukči-je uređeno. Sada se taj slobodan dan ostvaruje bilo kada u jeku kalendarske godine, sukladno radnim obavezama.

Vezano za odredbe o mogućnos drukčijeg uređenja radnog vremena, noćnog rada i odmora propisom ili kolek vnim ugovorom, promjena je napravljena na način da se propisuje da već temeljem Zakona o radu, ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, poslo-davac može za punoljetne radnike uredi iznimke, pod uvjetom da je radniku osigurao zamjenski odmor kako je propisano i u slučajevima u kojima je to propi-sano. Prema važećim odredbama, takvo drukčije ure-đenje bilo je moguće jedino kroz kolek vni ugovor. Razlika je i u tome što se u tom slučaju po sadašnjim odredbama ne može odredi dnevni odmor u nepre-kinutom trajanju kraćem od 8 sa dnevno, a prema prijedlogu novih odredaba dnevni odmor se ne može odredi u neprekinutom trajanju kraćem od 10 sa dnevno. Iznimno, kolek vnim ugovorom moguće je is odredi u najkraćem trajanju od 8 sa .

10. Prestanak ugovora o radu U skladu s ranije spomenu m propisivanjem iznima-ka od apsolutne zaš te otkaza zaš ćenim kategori-jama radnika, u važeće razloge odnosno načine pre-stanka ugovora o radu uvrštena je i smrt poslodavca fi zičke osobe ili prestanak obrta po sili zakona ili bri-sanje trgovca pojedinca iz registra u skladu s poseb-nim propisima. Jednako tako, prošireni su i opravdani razlozi za redovi otkaz ugovora o radu. Uz poslovno uvjetovani, osobno uvjetonai i otkaz uvjetovan skriv-ljenim ponašanjem, kao redovi otkaz propisuje se i otkaz zbog nezadovoljavanja na probnom radu. Brišu se odredbe koje trenutno propisuju da je poslovno i osobno uvjetovani otkaz dopušten samo ako po-slodavac ne može radnika zaposli na nekim drugim poslovima, odnosno ako ga ne može obrazova ili os-posobi za rad na nekim drugim poslovima. Isto tako, prema novim odredbama poslodavac kod osobno uvjetovanog otkaza više neće mora vodi računa o trajanju radnog odnosa, staros i obvezama uzdrža-vanja koje terete radnika. Ta obveza ostaje samo u slučaju poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu.

Novim odredbama, za razliku od trenutno važećih, propisuje se da otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnos za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako ko-lek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije propisano. Isto tako, propisuje se da ako je došlo do prekida jeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnos za rad radnika, radni od-nos tom radniku prestaje najkasnije istekom 6 mjese-ci od dana uručenja odluke o otkazu ugovora o radu.

Postupak utvrđivanja kolek vnog viška radnika no-vim se odredbama skraćuje i svodi na fazu savjetova-nja s radničkim vijećem i fazu otkazivanja, pri čemu savjetovanja s radničkim vijećem predstavlja fazu iz-vješćivanjaradničkog vijeća o radnicima i razlozima za kolek vne viškove bez jasne ak vne uloge radničkoh vijeća u cilju sprječavanja ili smanjivanja broja otkaza.

11. Ostvarivanje prava i obveza iz radnog odnosa

Novim se odredbama Zakona o radu planira produži- vrijeme nastupanja zastare potraživanja iz radnog

odnosa. Rok zastare prema važećim odredbama je 3 godine, dok će nove odredbe propisiva da ako zako-nom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za 5 godina.

12. Sudjelovanje radnika u odlučivanju i kolek vni radni odnosi

Važeći članci 143., 144. i 145. s odredbama o glav-nom radničkom vijeću kada je poslodavac organizi-ran u više organizacijskih jedinica te odredbama o izbornom razdoblju i biračkom pravu, brišu se i pre-mještaju u pravilnik koji će donije ministar nadle-žan za rad.

U odredbama kojima se propisuje u kojim slučaje-vima poslodavac samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća može donije namjeravanu odlu-ku, također se propisuje obvezni postupak arbitra-že u slučaju nadomještanja suglasnos . Dakle, ako radničko vijeće uskra svoju suglasnost, takvu su-glasnost može nadomjes samo arbitražna, a ne kao do sada i sudska odluka.Jednako tako, obvezna arbitraža, umjesto sudske odluke, propisana je i u slučaju ako sindikat uskra suglasnost na otkaz sin-dikalnom povjereniku.

U odredbama o kolek vnim ugovorima briše se odredba koja je propisivala da kolek vni ugovor ob-vezuje i sve osobe koje su pristupile kolek vnom ugo-voru te sve osobe koje su naknadno postale članovi udruge koja je pristupila kolek vnom ugovoru.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

11


Konačni prijedlog novog Zakona o radu predviđa i da se u odredbe Zakona o radu vraćaju odredbe o pro-duženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u kolek- vnom ugovoru i to na način da se nakon isteka roka

na koji je sklopljen kolek vni ugovor, u njemu sadr-žana pravna pravila i dalje primljenjuju do sklapanja novog kolek vnog ugovora, u razdoblju od 3 mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolek vni ugo-vor, odnosno 3 mjeseca od proteka otkaznog roka. Iznimno od navedenog, propisana je mogućnost da se kolek vnim ugovorom može ugovori i duže raz-doblje produžene primjene pravnih pravila.

Vezano za otkaz kolek vnog ugovora, izričito se pro-pisuje da se u situaciji u kojoj se kolek vni ugovor može otkaza , a ne sadrži podatak o otkaznom razlo-gu, na otkazni razlog na odgovarajući način primje-njuju odredbe obveznog prava o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnos .

13. Ostale odredbeU zadnjem dijelu Konačnog prijedloga Zakona o radu nalaze se odredbe o upravnim mjerama, odnosno propisuju se ovlas inspektora rada da usmenim rje-šenjem naređuje ili zabranjuje poslodavcu da ispravi nedostatke utvrđene inspekcijskim nadzorom i da mu ostavi rok u kojem će utvrđene nedostatke otkloni . Propisuje se i da žalba poslodavca u m slučajevima ne odgađa izvršenje rješenja. Prijelazne i završne odredbe utvrđuju primjenu materijalnog propisa na potraživanja iz radnog odnosa radnika kojima je rok zastare od tri godine istekao prije stupanja na sna-gu novog Zakona te u postupcima započe m prije njegovog stupanja na snagu. Odredbe o europskom radničkom vijeću, predstavniku radnika u organu europskog duštva te o sudjelovanju radnika u od-lučivanju u europskoj zadruzi, planiraju se brisa iz Zakona o radu i prebaci u poseban zakon.

NNee pprrropppuuus ttte intterrrakkk vnnnu rradiionnniiicuuu nnnaaa teeemmu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, 8. rujan 2014.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi mo-rali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa- . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one

osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionica-ma, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu prora-čuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvje-šćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima prora-čuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o ne-pravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos -ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .

Cijena: 350 kn

Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Zagreb, 18. I 19. rujna 2014.

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna).

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!


12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Pravo na utuživost

Upit: Priznaje li se pravo na utuživost za ostvarivanje materijalnog prava prijevoza na posao i s posla za-poslenicima u zdravstvu temeljem Dodatka I TKU-a (NN, br. 141/12), propisano člankom 6., stavkom 2.?

Odgovor: Utuživost se za materijalno pravo prijevo-za na posao i s posla priznavala zaključno s datumom 31. ožujkom 2014., jer je to bio posljedni dan važenja Kolek vnog ugovora za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 133/11). Utuživost se priznavala svim djelat-nos ma javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama i svi su imali pravo ispla- ovo pravo na povoljniji način defi niran GKU-om za

socijalnu skrb.

2. Regres za godišnji odmor

Upit: Isplaćujemo regres za godišnji odmor svojim radnicima, no u nedoumici smo jer nismo sigurni možemo li mi kao škola ispla regres i radniku ko-jem je Ugovor o radu istekao 30. lipnja, ali je ostva-rio pravo na godišnji odmor?

Odgovor: Radniku koji je ostvario pravo na godišnji odmor pripada i pravo na isplatu regresa za godiš-nji odmor bez obzira na to što mu je radni odnos u međuvremenu prestao. Prema Zakonu o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 73/13), članku 11., stavku 1., poslodavac je dužan radniku, koji je kod njega zaposlen na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme osigura iste uvjete rada, kao i radniku koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme s is m poslodavcem ili, prema posebnom propisu, s njim povezanim poslodavcem, s is m ili sličnim struč-nim znanjima i vješ nama, a koji obavlja iste ili slične poslove.

3. Godišnji odmor i isplata naknade za prijevoz na posao i s posla

Upit: Smatraju li se neradni dani (subota i nedjelja i državni praznici) kao dani u kon nuitetu radnikovog nedolaska na posao sukladno stavku 14., članka 67. TKU-a? Radnik je bio na godišnjem odmoru u peri-odu od 20. 6. 2014. do 27. 6. 2014. – je li radnik izo-stao s posla pet ili osam dana sukladno stavku 14., a prema predočenoj tablici radnikovog nedolaska na posao za navedene dane?

Odgovor: Naknada troško-va mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na po-sao i povratak s posla ne isplaćuje se za dane godiš-njeg odmora, rodiljnog do-pusta, privremene spriječe-nos za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u ob-vezi dolaska na posao. Dakle, kako radnik nije u za-konskoj obvezi doći na posao za vikende ili blagdane, radnik je iz navedenog primjera izostao s posla pet dana – jer su to uzastopni radni dani, kada je radnik izostao s posla.

4. Obračun neiskorištenog godišnjeg odmora iz 2013.

Upit: U kolovozu 2013. godine obustavili smo ispla-tu naknade troška prijevoza svim radnicima naše ins tucije (djelatnost socijalne skrbi). Isplaćujemo li naknadu radniku koji g.o. uopće nije koris o u 2013., te ga zaista koris u svibnju i lipnju 2014.? Ne želimo da nam radnik ostane bez naknade dva puta pa s mo je mislili isplaćiva u 2014.

Odgovor: Mišljenja smo da biste u ovom slučaju tre-bali postupi na sljedeći način (a da djelatnik dva

Primjena kolek vnih ugovoraMaja Butorac *

Posljednji granski kolek vni ugovor djelatnos javnog sektora (djelatnos na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama) – Granski kolek vni ugovor za djelatnost kulture koji se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 146/11) prestao je važi 30. svibnja 2014. godine. Time sve djelatnos javnog sektora, koje su uopće dobile novi granski kolek vni ugovor, imaju is pročišćen za odredbu o prijevozu, ali i brojne druge uskrate uspoređujući s prošlim GKU-om koji im je otkazan. Kako su stoga brojne novine posrijedi, autorica je u članku na temelju upita predočila koje su to aktualne poteškoće s kojima se korisnici susreću.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

Izostanci radnika20. 6. petak21. 6. subota22. 6. nedjelja23. 6. ponedjeljak24. 6. utorak25. 6. državni praznik26. 6. četvrtak27. 6. petak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

13


puta ne bude oštećen za naknadu troška prijevoza): iako radnik u kolovozu 2013. nije uopće koris o g.o., tada je trebao dobi naknadu prijevoza u tom mjese-cu. Prema vašem otkazanom GKU koji je u kolovozu 2013. još uvijek bio na snazi, naknadu niste isplaćivali u onom mjesecu u kojem se najvećim djelom koris g.o., prema članku 66., stavku 16.: Zbog korištenja go-dišnjeg odmora radniku se naknada troškova prijevo-za neće ispla za onaj mjesec u kojem koris najveći dio godišnjeg odmora. Kako se u kolovozu zaista nije koris o godišnji odmor, tada niste trebali naknadu ne ispla tom radniku. Naknadu koju ste mu obustavili u kolovozu refundirajte mu u cijelos kao ispravak, te mu se stvarni troškovi prijevoza utvrđuju prema TKU (NN, br. 141/12), članku 67., na način:

• Ako koris automobil i dostavlja Izvješće o prijeđe-nim kilometrima: neće mu se ispla za dane kada zaista nije u obvezi doći na posao više od dva dana, što znači da neće dobi naknadu za dane koje će proves na g.o.

• Ako koris javni prijevoz, mišljenja smo: ako cijeli mjesec neće bi na poslu, ne kupuje mu se karta za javni prijevoz. Ako će na poslu bi tek nekoliko dana, odnosno ako se utvrdi da je povoljnija dnev-na karta od mjesečne, tada će kupi dnevne karte.

5. Obračun neiskorištenog dijela godišnjeg odmora iz 2013.

Upit: Isplaćujemo li naknadu radniku koji je koris o pet dana g.o. u srpnju 2013., te ga u cijelos do kraja koris u 2014.? Radniku smo u srpnju 2013. godine obustavili isplatu naknade troška prijevoza.

Odgovor: Ako radnik u srpnju 2013. jest koris o g.o., ali nije u cijelos , odnosno dio je ostavljen za 2014., mišljenja smo da u tom slučaju prvo utvrđujete stvar-nu naknadu troška prijevoza iz srpnja 2013., tako da ukupnu mjesečnu naknadu podjelite brojem radnih dana tog mjeseca i pomnožite brojem dana koliko je doista radnik radio. Dobit ćete stvarnu naknadu koju je trebao dobi i utvrdite razliku između tog iznosa

i iznosa koji je dobio. Razlika bi trebala bi povrat sredstava rad-niku. Nakon što dobi-jete Izvješće o prije-đenim kilometrima za mjesec u kojem je korišten g.o. u 2014., utvrdit ćete stvarni trošak prijevoza u mjesecu u kojem se koris g.o. u 2014., i me ćete izravna

do stvarnog stanja. Ako u 2014. godini radnik kupu-je mjesečnu kartu, a u mjesecu u kojem koris g.o. nije prisutan na poslu čitav mjesec, ne omogućuje mu se pravo kupnje karte, a ako je prisutan tek nekoliko dana, utvrđujete je li povoljnije kupi mu mjesečnu kartu ili dnevne karte.

6. Naplata mostarine pri dolasku na posao i odlasku s posla

Upit: Imamo li pravo refundira cijenu mostarine našem radniku koji za dolazak na posao i odlazak s posla u međumjesnom prometu koris automobil?

Odgovor: Smatram da se radniku koji ne koris javni prijevoz, već osobni automobil za dolazak na posao i odlazak s posla, a koji nije u mogućnos izbjeći na-platu mostarine prilikom dolaska na posao i odlaska s posla, te na istoj relaciji ne postoji javni prijevoz koji je povoljniji za poslodavca, pripada naknada od 0,75 kn/km uvećana za naknadu stvarnih troškova mosta-rine koje dokazuje predočenjem računa za mostari-nu. Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru Hrvatskog autoklu-ba. Ako osoba ima mogućnost izbjeći mostarinu, i put drugom cestom je povoljniji za poslodavca, tada mu se mostarina ne priznaje u troškove.

7. Novine u vezi s prijevozom preko 100 kilometara

Upit: Isplaćuje li se radniku koji ima više od 100 km od adrese stanovanja do adrese rada naknada za prijevoz na posao i s posla bez dobivenog rješenja nadležnog ministra?

Odgovor: Zaposlenik koji od mjesta stanovanja do mjesta rada ima više od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini od 0,65 kn po prijeđenom kilometru (tumačenje broj 48/67 od 10. svibnja 2013. godine), a za isplatu je potrebna dozvola nadležnog ministra, koja se dobi-va rješenjem za tog radnika (st. 8., čl. 67. TKU). Ako rješenje još nije s glo, radnik ostvaruje naknadu za prijevoz, ali samo do 100 km (službeno tumačenje Komisije broj 49/2014, objavljeno 23. lipnja 2014.) sve dok se ne dobije rješenje nadležnog ministra za isplatu za cijelu relaciju za radnika. Smatramo da se navedene isplate do 100 km mogu isplaćiva od srp-nja, kako je tumačenje doneseno krajem lipnja (23. lipnja 2014.) 1.

1 Komisija za tumačenje odredbi Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (TKU-a). Tumačenja Komisije imaju istu pravnu valjanost kao i odredbe samog TKU-a.

14

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Uvod Nakon održanih radionica u Zagrebu, Rijeci i Spli-tu pokazalo se da u ovom području postoji čitav niz nedoumica u praksi, iako je Zakon o sustavu unu-tarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/2006), koji je dao temelj za postupanje, ali i osnovne defi nicije, stupio na snagu početkom 2007. godine. S jedne strane to je razumljivo, jer je sustav unutarnjih fi nancijskih kontrola postupno građen i ipak je trebalo određeno vrijeme da se sustav uspo-stavi i zaživi u praksi. S druge strane, već je sam na-vedeni Zakon dao osnovne odrednice kako bi sustav upravljanja nepravilnos ma trebao izgleda . Prije svega, dana je defi nicija nepravilnos te je tako utvr-đeno da je nepravilnost nepridržavanje ili pogrešna primjena Zakona i drugih propisa, koja proizlazi iz rad-nji ili propusta korisnika proračuna, a koja ima ili bi mogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini ili obvezama.

U glavi VI., točnije u članku 36. Zakona je podrobnije razrađeno poduzimanje radnji pro v nepravilnos i prijevara. Tako je navedeno kako je čelnik korisnika proračuna obvezan sprječava rizik nepravilnos i prijevare, te poduzima radnje pro v nepravilnos i prijevara. Također je navedeno da je čelnik korisnika proračuna obvezan imenova osobu zaduženu za ne-pravilnos , koja će zaprima obavijes o nepravilno-s ma i sumnjama na prijevaru ili samostalno poduzi-ma radnje pro v nepravilnos i prijevara. Kako nije bilo točno propisano tko mora imenova osobu za

nepravilnos mnoge ins tucije tj. obveznici primjene Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru su imenovali osobe za nepravilnos , iako bez jasne predodžbe što će osobe za nepravil-nos čini i kako će u praksi funkcionira sam sustav upravljanja nepravilnos ma.

U istom je članku 36. bilo navedeno da ako se zaprimi obavijest o nepravilnos ma, čelnik korisnika prora-čuna ili osoba zadužena za nepravilnos poduzet će potrebne mjere i o tomu obavijes Državno odvjet-ništvo Republike Hrvatske i nadležno jelo za nepra-vilnos i prijevare pri Ministarstvu fi nancija, a u roku od 15 dana u pisanom će obliku o poduze m mjera-ma obavijes osobu koja je upozorila na nepravilno-s ili prijevaru, osim u slučaju anonimne prijave.

Kako je u stavku 8. članka 36. bilo navedeno da će se postupci prema nadležnim jelima Republike Hr-vatske i Europske unije, te druga pitanja s m u svezi uredi posebnim propisima, čekalo se njegovo dono-šenje. Istovremeno se sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola razvijao na nekoliko polja, a prava mala revolucija dogodila se kada je 2010. godine donesen Zakon o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10; Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fi skalnoj odgovor-nos – NN, br. 19/14), kojim je za čelnike uvedena ob-veza davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , godišnje izjave kojom čelnik potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava fi -nancijskog upravljanja i kontrola u okviru sredstava utvrđenih u proračunu odnosno fi nancijskom planu.

Na temelju navedenog Zakona donesena je Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvješće o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/2012 i 130/2013, stupila na snagu 16. srpnja

Osvrt na učestala pitanja u sustavu upravljanja nepravilnos maAna Zorić *

U organizaciji TIM4PIN-a u Zagrebu, Rijeci i Splitu održane su interak vne radionica o sustavu upravljanja nepravilnos ma s posebnim osvrtom na obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos te na izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma. Ključni dio radio-nica bio je posvećen odgovorima na pitanja i pojašnjenju konkretnih postupanja, prezen rani su i primjeri iz prakse kako bi se bolje razumjelo što su nepravilnos i kako postupa s is ma. U nastavku teksta au torica potanko razrađuje izražene nedoumice u sustavu upravljanja i postupanja s nepravilnos ma, te daje osvrt na najzanimljivija pitanja.

* Ana Zorić, dipl. iur., dopredsjednica Centra za razvoj javnog i ne-profi tnog sektora TIM4PIN.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

15

UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

2011.) u kojoj je u članku 14. razrađeno kako se po-stupa, ako se prilikom formalnih i suš nskih kontrola dostavljenih izjava o fi skalnoj odgovornos uoče ne-pravilnos . Izrijekom je utvrđeno da će nadležna mi-nistarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uočenim nepravilnos ma izvijes nadležne ins tucije, odnosno Ministarstvo fi nancija sukladno Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješći-vanju o nepravilnos ma u upravljanju proračunskim sredstvima, koji donosi ministar fi nancija. Tu se upra-vo mislilo da propis koji je trebao bi donesen na te-melju članka 36., stavka 8. Zakona o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru.

Donošenje navedenih propisa i njihovo stupanje na snagu ponovno je potaknulo promišljanje o sustavu nepravilnos te ak vnije uključivanje u sama po-stupanja. Navedene su ak vnos koincidirale sa za-htjevima za jačom kontrolom trošenja proračunskih sredstava uslijed gospodarske krize. Kako je činjenica da svaka nepravilnost, pa čak i slabost, može itekako ima utjecaja na proračunska sredstva te u konačnici doves i do nezakonitog, nenamjenskog, a svakako i nesvrhovitog trošenja sredstava, od 2011. naglasak je stavljen na samoprocjenu i samoocjenu sustava, te u tom smislu i sustava upravljanja nepravilnos ma koje se u prilikom takvih postupanja uoče. U nastavku teksta se fokusiramo na osnovne odrednice sustava upravljanja nepravilnos ma, kao i na najčešće nedo-umice i pitanja iz prakse.

2. Naputak o nepravilnos ma1

Prvi, ali i vrlo značajan korak u unaprjeđenju sustava upravljanja nepravilnos ma bilo je donošenje Naputka o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos -ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN br. 70 /12; dalje u tekstu: Naputak o nepravilnos ma). Iako je zadržana defi nicija nepravilnos iz Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (čl. 3. Naputka o nepravilnos ma – nepravilnost je nepridržavanje ili pogrešna primjena zakona i drugih propisa, koja pro-izlazi iz radnji ili propusta obveznika, a koja ima ili bi mogla ima štetan utjecaj na proračunska sredstva i sredstva iz drugih izvora, bilo da se radi o prihodima/primicima, rashodima/izdacima, povra ma, imovini, potraživanjima ili obvezama), objava i stupanje na sna-gu Naputka o nepravilnos ma je donijela bitne novi-ne. Kao prvo, dana je klasifi kacija nepravilnos . Pa su tako nepravilnos klasifi cirane kao nepravilnos za

1 Np. a. Kolokvijalni naziv za Naputak o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika.

koje nisu propisane prekršajne odredbe, nepravilno-s koje imaju obilježje prekršaja i nepravilnos kod kojih postoji sumnja na kazneno djelo.

Nadalje, jače je naglašena odgovornost čelnika. Iako je to proizlazilo iz odredba Zakona o sustavu unutar-njih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru u praksi se tumačilo da su sva postupanja nakon uočavanja nepravilnos na imenovanim osobama za nepravil-nos . Kako bi se navedena situacija razjasnila jače je naglašeno da je čelnik obveznika odgovoran za sprje-čavanje nepravilnos i poduzimanje radnji pro v ne-pravilnos . Iako čelnik može na temelju akata o unu-tarnjem ustrojstvu i načinu rada prenije ovlas na druge osobe, prenošenjem ovlas , prenosi se i odgo-vornost, ali to istovremeno ne isključuje odgovornost čelnika obveznika čime se željelo naglasi da čelnik prilikom takvih prijenosa itekako mora vodi računa o tomu na koga ovlas prenosi te u kojoj mjeri.

Još jedna bitna sastavnica je razriješena u članku 5., gdje je dana točna uputa tko mora ima imenovanu osobu za nepravilnos . Tako je obveza imenovanja osobe za nepravilnos propisana isključivo za mini-starstva i druga državna jela na razini razdjela orga-nizacijske klasifi kacije i za jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. Svi ostali proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (npr. škole, vr ći, fakulte , ins tu , ustanove u zdravstvu, javne vatrogasne postrojbe, nacionalni parkovi i dr.) nisu dužni imenova osobu zaduženu za nepravilnos , a o prijavljenim/uočenim nepravilnos -ma dužni su izvijes osobu zaduženu za nepravilnos u nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Pitanje: Jesmo li mi kao vr ć, korisnik lokalnog proračuna uz izjavu o fi skalnoj odgovornos , obve-zni preda i godišnje izvješće o nepravilnos ma za 2013. godinu?

Odgovor: Vr ć nije obvezan preda godišnje izvje-šće o nepravilnos ma. To radi osoba za nepravil-nos u vašoj lokalnoj jedinici. Vi, kao proračunski korisnik, niste dužni imenova osobu za nepravil-nos već su istu dužni imenova samo čelnici nad-ležnih ministarstava i drugih državnih jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Čelnik proračunskog korisnika dostavlja obrasce Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i obrasce Praće-nje postupanja po poduze m mjerama osobi za ne-pravilnos u nadležnoj jedinici, koja na temelju do-stavljenih obrazaca sastavlja polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma.

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Zbog toga je važno da nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasi-fi kacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na svojim internetskim stranicama obja-ve tko je osoba za nepravilnos , kako bi je čelnici proračunskih korisnika mogli obavijes o uočenim nepravilnos ma. Ako ne postoji internetska stranica dovoljno je podatke objavi na oglasnoj ploči. Što se če podataka koje je potrebno objavi , Naputak o

nepravilnos ma navodi da je javno potrebno objavi podatke o imenovanoj osobi tj. ime i prezime, tele-fon, fax i e-mail.

Pitanje: Je li dovoljno dostavi Ministarstvu fi nan-cije rješenje o rasporedu na radno mjesto osobe za nepravilnos , odnosno rješenje iz kojega je vidljivo da osoba obavlja poslove osobe za nepravilnos ?

Odgovor: Naputak o nepravilnos ma u članku 6., stavku 2. defi nira da se odluka o imenovanju oso-be zadužene za nepravilnos dostavlja nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u či-jem je djelokrugu proračunski nadzor te proračun-skim i izvaproračunskim korisnicima iz svoje nadlež-nos . Navedena odluka sadrži: ime i prezime čelnika obveznika, ime i prezime osobe zadužene za nepra-vilnos , naziv obveznika, kontakt podatke osobe za-dužene za nepravilnos (telefon, fax, e-mail), obve-ze osobe zadužene za nepravilnos i potpis čelnika obveznika. Iz navedenog proizlazi da bi u svakom slučaju Ministarstvu fi nancija trebalo dostavi Odlu-ku, a ista bi mogla bi zamijenjena rješenjem samo ako rješenje sadrži sve elemente koje bi trebala sa-država i odluka tj. u takvim slučajevima zbog sa-držajno jednakog akta bi se smatralo da je rješenje o rasporedu jednakovrijedan akt čijom se dostavom ispunjava svrha koja bi se ispunila dostavom odluka o imenovanju osobe zadužene za nepravilnos .

Tu još napominjemo da je u članku 17., stavku 4. Na-putka o nepravilnos ma bilo navedeno da oni koji su obvezni imenova osobu za nepravilnos , a nisu je imenovali do stupanja na snagu predmetnog Naput-ka dužni su to bili učini u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Naputka o nepravilnos , tj. do 6. kolovoza 2012. Što se če same osobe za nepravilno-s , Naputak o nepravilnos ma nije dalje detaljizirao tko može bi osoba za nepravilnos . Jedino ograni-čenje je dato u članku 6., stavku 4. gdje je izrijekom navedeno da unutarnji revizor ne može bi imenovan osobom zaduženom za nepravilnos .

Nadalje Naputak o nepravilnos je jasnije razgrani-čio dvije vrste nepravilnos . U prvu skupinu spadaju tzv. općenite nepravilnos tj. nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima (čl. 10., 11. i

12. Naputka o nepravilnos ma). Drugu skupinu ne-pravilnost, za koje je postupanje uređeno člancima 13. i 14. Naputka o nepravilnos ma, čine nepravil-nos uočene jekom provjere sadržaja dostavljenih izjava o fi skalnoj odgovornos . O navedenoj podjeli nepravilnos i postupanjima nakon što se one uoče, detaljnije pišemo u nastavku, s razradom naprimjeri-ma iz prakse.

3. Općenite nepravilnos Ova vrsta nepravilnos je posljedica podjele nepra-vilnos ovisno o nastaknu prema kojoj razlikujemo nepravilnos utvrđene u upravljanju proračunskim sredstvima tj. općenite nepravilnos i nepravilnos uočene jekom provjere sadržaja izjava o fi skalnoj odgovornos Nepravilnos u upravljanju proračun-skim sredstvima, tzv. općenite nepravilnos su sve one nepravilnos , bilo prijavljene, bilo uočene, koje se mogu kao takve podves pod defi nicije iz Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru i Naputka o nepravilnos ma. Što se če po-stupanja po takvim nepravilnos ma važno je ima na umu nekoliko bitnih činjenica. Prije svega postupanje po nepravilnos ma tj. poduzimanje mjera nakon što se nepravilnos uoče, uvijek je zadatak čelnika. To u praksi zanači da je čelnik taj koji je dužan poduze jednu od mjera iz članka 9. Naputka o nepravilnos -ma, ovisno o tomu o kakvoj je nepravilnos u kon-kretnom slučaju riječ.

Tek nakon što se poduzmu mjere sukladno Naputku o nepravilnos ma, čelnik popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . U praksi nave-deni obrazac pripremaju službe odnosno ustrojstve-ne jedinice, a potpisuje ga čelnik (što je vidljivo i u samom Obrascu), jer je čelnik taj koji je odgovoran za sprječavanje nepravilnos i poduzimanje rad-nji pro v nepravilnos , ali ujedno je i zadužen za monitoring nepravilnos (s obzirom na to da mora pra što je poduzeto po njegovim prijavama tj. radnjama). Popunjeni Obrazac se dostavlja osobi zaduženoj za nepravilnos , koja prijavljenu/ uočenu nepravilnost unosi u polugodišnje i godišnje izvješće o nepravilnos ma.

Neki od primjera nepravilnos iz prakse su odobra-vanje potpore poduzetništvu temeljem nevjerodo-stojne dokumentacije, dodjela sredstava bez primje-ne propisanih kriterija, povjerenstva nisu donosila odluke samostalno već po nalogu odgovorne osobe Agencije, ugovaranje dodatnih radova u vrijednos , koja je 50 %, a u nekim ekstremnim slučajevima i 400 % veća u odnosu na vrijednost osnovnog ugo-vora, utvrđivanje dodataka na plaću bez zakonske podloge i sl.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

17


VAŽNO!

Pitanje: Što sa slabos ma i nepravilnos ma koje se uoče prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos ? Treba li se za svaku nepravilnost po-puni jedan obrazac? Kako postupa ?

Odgovor: U članku 10. Naputka o nepravilnos izri-jekom stoji da je obveznik dužan za svaku uočenu nepravilnost i poduzete mjere iz članka 9. Naput-ka popuni Obrazac: Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i odmah ga dostavi osobi zaduženoj za nepravilnos iz članka 6. Naputka. Obveznici na koje se odredbe Naputka odnose defi nirani su u članku 2. Naputka u kojemu je navedeno da su to proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni u Registru pro-računskih i izvanproračunskih korisnika i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U opi-sanom se slučaju radi o nepravilnos , koja je uoče-na prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos tj. popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos , a pretpostavlja se da su i poduzete mjere iz članka 9., jer je riječ o nepravilnos za koje nisu propisane kazne već su naložene mjere za otklanjanje nepravil-nos (čl. 9., st. 1., podst. 4.), tj. sastavljen je Plan za otklanjanje slabos i nepravilnos .

Sve su to tzv. općenite nepravilnos za razliku od nepravilnos koje se uoče po provedenim provje-rama izjave o fi skalnoj odgovornos za koje je po-stupanje opisano u člancima 13. i 14. Naputka. U takvim se slučajevima sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je najčešće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jedaim poslovnim proce-som (u vezi s davanjem Izjave o fi skalnoj odgovor-nos ) te se stoga i popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos . Napominjemo da u propisima nije naznačen rok u kojemu se po-punjava i dostavlja Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , ali je za pretpostavi da će to bi učinjeno u najkraćem mogućem roku nakon poduzimanja mjera propisanih člankom 9. Naputka.

O opisanom je postupanju bilo dosta nedoumica o praksi, te se nije shvaćalo kako, kada i prijavljuju li se uopće nepravilnos uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos , te stoga još jed-nom naglašavamo da tu svakako jest riječ o nepravil-nos ma koje su uočene, te po is ma treba postupa- sukladno odredbama Naputka o nepravilnos ma,

bilo da je riječ o poduzimanju mjera, popunjavanju obrazaca te kasnije praćenja postupanja. U nastavku

dajemo primjer popunjenog obrasca Podaci o prijav-ljenoj/uočenoj nepravilnos , ako je riječ o nepravil-nos ma uočenima prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu.

PODACI O PRIJAVLJENOJ/UOČENOJ NEPRAVILNOSTI

I. Podaci o obvezniku

1. Naziv obveznika Škola2. Odgovorna osoba – čelnik: Ravnatelj Ivo Ivić3. Adresa i poštanski broj Put magle 2

II. Podaci o predmetu

4. Oznaka pismena (KLASA, URBROJ, brojčana oznaka ili sl.) KLASA: 510-01/14-01/12

5. Datum primitka prijave/uočavanja nepravilno-s : 25. veljače 2014.

III. Podaci o nepravilnos 6. Način utvrđivanja nepravilnos

a. prijavljena nepravilnostb. uočena nepravilnost3 c. uočena nepravilnost po provedenim provjerama Izjave o fi skalnoj odgovornos

7. Način primitka obavijes o prijavljenoj nepravil-nos (odgovori ako je na pitanje 6. odgovore-no a. prijavljena nepravilnost):

a. osobno b. telefon c. faxd. pismeno e. e-mailf. ostalo, naves način

8. Anonimna prijava(odgovori ako je na pitanje 6. odgovoreno a. pri-javljena nepravilnost)

dane

9. Kratki opis nepravilnos Nepravilnos i slabos uočene prilikom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu – nepostojanje procedure stvaranja ugovornih obveza (pitanje br. 16. iz Upitnika o fi skalnoj od-govornos ), nepostojanje Pravilnika o čuvanju ar-hivske građe (pitanje br. 28. iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos

2 Naves broj Predmeta o fi skalnoj odgovornos za godinu za koju se daje Izjava o fi skalnoj odgovornos . 3 Jer je riječ o nepravilnos , koja je uočena u postupku davanja Izja-ve o fi skalnoj odgovornos – važno je da ju je obveznik sam uočio prilikom samoocjene i samoprocjene sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

10. Vrsta nepravilnos a. nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbeb. nepravilnost koja ima obilježje prekršajac. sumnja na kazneno djelo

11. Ima li nepravilnost fi skalni učinak a. dab. ne

12. Procjena fi skalnog učinka(odgovori ako je na pitanje 11. odgovoreno a. da) 13. Datum ili razdoblje kada je nepravilnost nasta-

la: Prethodno razdoblje14. Kada je nepravilnost uočena: U postupku da-

vanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. 15. Dokazna sredstva (pobroja te priloži uz ovaj

obrazac): Nalaze se u Predmetu o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu (KLASA: 510-01/14-01/2)

IV. Poduzete mjere po prijavljenoj/uočenoj ne-pravilnos

16. Poduzete mjere a. dostava na postupanje nadležnom dr-žavnom odvjetništvub. dostava na postupanje nadležnoj ustroj-stvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzorc. nalog za povrat sredstava u proračund. zahtjev za obavljanje proračunskog nad-zora radi donošenja rješenja o povratu sredstava u proračune. nalog za otklanjanje nepravilnos f. ostalo, naves : sastavljen Plan otklanja-nja slabos i nepravilnos za područje Izvršavanja u Upitniku o fi skalnoj odgo-vornos

17. Ostale informacije/napomene vezane za prija-vu/uočavanje nepravilnos

Sve potrebne informacije o uočenim slabos ma nalaze se u Predmetu o fi skalnoj odgovornos za 2013. godinu 18. Datum slanja obavijes osobi koja je prijavila

nepravilnost o poduze m mjerama (odgovori ako je na pitanje 6. odgovoreno a. prijavljena nepravilnost)

Potpis čelnika obveznika

Mjesto i datum Zagreb, 25. veljače 2014.

U nastavku navodimo i pitanje iz prakse.

Pitanje: Temeljem Zakona o sustavu unutarnjih fi -nancijskih kontrola u javnom sektoru imenovali smo osobu zaduženu za nepravilnos . Do 31. srpnja dužni smo preda polugodišnje Izvješće o nepra-vilnos ma. Zanima nas upisuju li se u to Izvješće i nepravilnos uočene prilikom popunjavanja Upit-nika o fi skalnoj odgovornos za 2013.? Konkretno, na pitanje br. 28. odgovorili smo s ne, jer nemamo Pravilnik o čuvanju arhivske građe. Unosimo li nave-denu nepravilnost u ovo Izvješće?

Odgovor: U Izvješće o nepravilnos ma unosite i ne-pravilnos tj. slabos (jer je u Vašem konkretnom slučaju riječ o slabos ) uočene prilikom popunjava-nja Upitnika o fi skalnoj odgovornos , odnosno pri-likom davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , jer bi se u Izvješće o nepravilnos ma trebale unosi i ne-pravilnos koje su općenite naravi, a koje su prijav-ljene čelniku ili ih je čelnik uočio, kao i nepravilnos uočene u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgo-vornos , jer su sve to tzv. općenite nepravilnos . U svim m slučajevima pritom treba se svakako na-glasi da je prva obveza čelnika, sukladno Naputku o nepravilnos ma, poduzimanje mjera, a tek onda popunjavanje obrazaca i monitoring nepravilnos .

Kako do sada uglavnom proračunski korisnici na dr-žavnoj i lokalnoj razini, ali ni nadležne jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave nisu do kraja razumjeli, koje su njihove obveze sukladno Naputku o nepravilnos ma, često se događalo da osoba za nepravilnos ne zaprimi ni jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , iako je iz dostav-ljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos vidljivo da je ne-pravilnos bilo. Osobe za nepravilnos su se u takvim slučajevima snalazile na razne načine tj. postupanja su bila različita. Nepravilnos i slabos proračunskih korisnika se ne bi trebala unosi u polugodišnje i go-dišnje izvješće o nepravilnos ma na temelju dostav-ljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , već na temelju Obrasca Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilno-s , koji je trebao bi dostavljen nakon popunjava-nja Upitnika o fi skalnoj odgovornos .

Ako to čelnik nije učinio tj. nije dostavio popunjeni navedeni obrazac, osoba za nepravilnos je mogla is-pravlja to njegovo nepostupanje i unije i takve ne-pravilnos u Izvješće o nepravilnos ma, jer je eviden-tno da je nepravilnos ipak bilo. Među m isto je tako činjenica da ih je čelnik uočio i po njima vjerojatno i postupao tj. trebao je donije Plan otklanjanja slabo-s i nepravilnos za svaku od nepravilnos / slabos , što se smatra poduzimanjem mjere za otklanjanje slabos / nepravilnos . Naravno ispravljanje postupa-


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

19


nja čelnika nije obveza, već mogućnost koja je dana i bi će u prvom redu moguća kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju manji broj proračunskih korisnika, te im takvo postupanje neće oduzima previše vremena ni će od njih zah -jeva značajniji angažman. Radi jasnijeg postupanja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu svojim proračunskim korisnicima posla upu-tu o postupanju s uočenim nepravilnos ma, te kako i kome nepravilnos prijavi i tko je imenovan oso-bom za nepravilnos u nadležnoj jedinici.

Primjer upute4

KLASA: URBROJ: _________, __________ 2014.

ČELNICIMA PRORAČUNSKIH KORISNIKA - prema dostavnoj lis -

PREDMET: Dostavljanje obrazaca sukladno Naput-ku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o ne-pravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika - uputa, daje se

Poštovani,

sukladno članku 11. stavku 1. Naputka o otkriva-nju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/12) nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave dužni su nadlež-noj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci tekuće godine do 31. srpnja tekuće godine na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma.

Navedeno izvješće popunjava osoba za nepravilno-s na temelju dostavljenih Obrasca Podaci o prijav-ljenoj/ uočenoj nepravilnos .

Osoba za nepravilnos je:

IME i PREZIMEtelefonfaxe-mail

4 Navedeni primjer je informa van i potrebno ga je prilagodi po-trebama obveznika.

Obrazac Podaci o prijavljenoj/ uočenoj nepravilno-s čelnik proračunskog korisnika dužan je popuni za svaku uočenu/ prijavljenu nepravilnost. Takav obrazac popunjava se i dostavlja i za one nepra-vilnos koje su uočene prilikom popunjavanja Upitnika o fi skalnoj odgovornos tj. u postupku davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2013. te svaku narednu godinu. U takvim se slučajevi-ma sve nepravilnos (odnosno slabos , jer je naj-češće riječ upravo o slabos ma) gledaju kao jedna nepravilnost, jer je riječ o uočenoj nepravilnos povezanoj s jednim poslovnim procesom (u vezi s davanjem Izjave o fi skalnoj odgovornos ) te se sto-ga i popunjava jedan Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos .

Uz obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepra-vilnos , potrebno je popuni i dostavi i obrazac Praćenje postupanja po poduze m mjerama, ako su nepravilnos prijavljene u ranijim razdobljima, a po is ma je trebalo u međuvremenu bi postu-pano.

Slijedom navedenog, ako to do sada niste učinili, pozivamo vas da u najkraćem roku osobi za nepra-vilnos dostavite popunjene predmetne obrasce, a kako bi imenovana osoba za nepravilnos mogla popuni polugodišnje izvješće o nepravilnos ma za razdoblje od 1. 1. 2014. do 30. lipnja 2014. koje je Ministarstvu fi nancija potrebno dostavi do 31. srpnja 2014. godine.

Predmetni obrasci su sastavni dio Naputka o otkri-vanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika i mogu se naći u Na-rodnim novinama, br. 70/12, a u elektroničkom obliku, u word inačici su dostupni na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/proracunski-nadzor.

Ako niste imali nikakvih uočenih ni prijavljenih nepravilnos osobi za nepravilnos je potrebno dostavi obavijest da u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja niste imali uočenih ni prijavljenih nepra-vilnos .

Ako su vam potrebna dodatna objašnjenja, obra -te se imenovanoj osobi za nepravilnos na napri-jed navedene brojeve telefone i e-mail adresu.

ČELNIK JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Nakon što smo razjasnili što su sve tzv. općenite ne-pravilnos prelazimo na razjašnjavanje postupanja po anonimnim prijavama, koje su sve češće i po koji-

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ma se mora postupa bez obzira na njihovu kvalitetu. Među m, naglašavamo da važeći zakonski i podza-konski propisi daju čelnicima određene alate, koji se u praksi rijetko koriste. Primjerice, dogodio se slučaj u kojemu je prosvjetna inspekcija dobila anonimnu prijavu za ravnatelja škole u vezi s nekom pronevje-rom. Inspekcija je proslijedila prijavu Odjelu za škol-stvu u gradu. U ovakvim i sličnim slučajevima Odjel za školstvo mora postupi po prijavi te prije svega o tomu obavijes čelnika nadležne jedinice, koji podu-zima mjere iz njegove nadležnos (čelnik popunjava i obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos i dostavlja ga osobi za nepravilnos ).

Čelnik u ovakvim slučajevima ima dvije mogućnos . Prva mogućnost je da čelnik na temelju odredaba Zakona o fi skalnoj odgovornos odredi da npr. Odjel za školstvo ode u kontrolu na licu mjesta i provjeri o čemu je riječ, pa tek onda upu zahtjev za obav-ljanje proračunskog nadzora. Druga mogućnost je da čelnik izravno na temelju članka 116. Zakona o prora-čunu (NN, br. 87/08 i 136/12) Ministarstvu fi nancija upu zahtjev za obavljanje proračunskog nadzora. Što će učini , odabire čelnik ovisno o tomu, što se navodi u prijavi i koliko je vjerodostojna, ali u svakom slučaju mora poduze mjere po dostavljenoj prijavi.

Drugi sličan slučaj koji je također čest u praksi je da u nadležnoj jedinici lokalne odnosno područne (re-gionalne) samouprave bude zaprimljena anonimna prijava pro v čelnika proračunskog korisnika. Čelnik nadležne jedinice može odredi provedbu kontrola na licu mjesta pozvavši se na članak 6. Zakona o fi skalnoj odgovornos , ovisno o naravi prijave te će nakon toga poduze odgovarajuće mjere, bilo da je riječ o pokre-tanju kaznenog ili prekršajnog postupka (što će čini osoba za nepravilnos 5), nalaganju povrata sredstava ili nalaganju mjera za otklanjanje nepravilnos , a sve s ciljem uređenja sustava koji je u njegovoj nadležnos i za koji je on odgovoran (posredno ili neposredno). Pro-vedba kontrola na licu mjesta temelji se na članku 6. Zakona o fi skalnoj odgovornos u kojemu je u stavku 1. navedeno kako jekom izvršavanja državnog prora-čuna Ministarstvo fi nancija može obavlja fi nancijsku kontrolu zakonitog i namjenskog korištenja prora-čunskih sredstava kod proračunskog korisnika držav-nog proračuna i kod krajnjih korisnika. Istodobno je u stavku 6. navedeno da se odredbe članka 6. na odgovarajući način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tko će u praksi obavlja kontrole na licu mjesta ovisi o situacijama u kojima će se kontrole obavlja , a u nastavku dajemo i primjer odluke o imenovanju osoba za provedbu kon-trola na licu mjesta.

5 Pojašnjenje u nastavku.

Na temelju članka 6., stavaka 1. i 6. Zakona o fi skal-noj odgovornos (NN, br. 139/10 i 14/11) donosim6

ODLUKU O IMENOVANJU OSOBA ZAPROVEDBU KONTROLE NA LICU MJESTA

I.

Imenujem

1. (ime i prezime) 2. (ime i prezime) i dr.za obavljanje fi nancijske kontrole zakonitog i na-mjenskog korištenja proračunskih sredstava kod proračunskog korisnika (naves ime korisnika).

II.

Osobe iz točke I. ove Odluke dužne su o uočenoj sumnji na nepravilnost obavijes gradonačelnika i ustrojstvenu jedinicu Ministarstva fi nancija koja obavlja proračunski nadzor sukladno odredbama Zakona o proračunu.

III.

Ova Odluka stupa na snagu prvi dan od dana do-nošenja.

Ako se po provedenoj provjeri utvrdi da postoji sum-nja na kazneno djelo ili je počinjen prekršaj, u Naput-ku o nepravilnos ma je u članku 11., stavku 3. izri-jekom navedeno da osoba zadužena za nepravilnos poduzima mjere obavijes nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor, odnosno nadležno državno od-vjetništvo u slučaju utvrđenih radnji za koje postoji sumnja na kazneno djelo.

4. Nepravilnos ma po provedenim provjerama izjave o fi skalnoj odgovornos

Obveza kontrole izjava o fi skalnoj odgovornos i do-kumentacije koja se uz njih dostavlja propisana je člankom 13. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila. Tako nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za svakog obve-znika provjeravaju formalni sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovornos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama pred-

6 Iako na državnoj razini navedenu odluku donosi ministar fi nan-cija, mišljenja smo da bi odluku na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini trebao donije čelnik jedinice lokalne odnosno područne (re-gionalne) samouprave

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

21


metne Uredbe. Uz takvu formalnu kontrolu, Izjave o fi skalnoj odgovornos , kao i Upitnici o fi skalnoj od-govornos provjeravaju se i suš nski, pa su nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jekom proračunske godine za svakog obveznika, a na odabranom uzorku pitanja iz Upitni-ka, dužni provjeri Izjavu i Upitnik, koje im obveznici dostavljaju sukladno odredbama Uredbe.

Zbog toga, često ministarstva i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave postavljaju pitanje tko popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoče-noj nepravilnos , ako se nepravilnos uoče prilikom provjera dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos . U članku 14., stavku 2. Naputka o nepravilnos ma je izrijekom navedeno da osoba zadužena za nepravil-nos popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uoče-noj nepravilnos , i to radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma iz članka 15. Naputka o nepravilnos ma.

Dakle onaj tko vrši provjere izjava o fi skalnoj odgo-vornos korisnika o uočenim nepravilnos ma po pro-vedenim provjerama:

• obavještava čelnika koji je obvezan poduze mje-re, odnosno dostavi predmet Ministarstvu fi nan-cija radi pokretanja prekršajnog postupka suklad-no Zakonu o fi skalnoj odgovornos (što je i mjera propisana člankom 9. Naputka, jer je riječ o ne-pravilnos koja ima obilježje prekršaja – predmet se s dokazima u prilogu dostavlja na postupanje nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi -nancija, u čijem je djelokrugu proračunski nadzor tj. Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor)

• izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos , kako bi ona popunila Obrazac Podaci o prijavljenoj/uo-čenoj nepravilnos i kako bi takve nepravilnos unijela u polugodišnje i godišnje izvješća o nepra-vilnos ma.

Primjerice, upravni odjel za prosvjetu, kulturu i šport jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave vrši provjere Izjava o fi skalnoj odgovornos škola, koje su proračunski korisnici jedinice. Pročelnik na-vedenog odjela dužan je o uočenim nepravilnos ma obavijes : čelnika jedinice, koji poduzima mjere propisane člankom 9. Naputka (pa čelnik pokreće pri-mjerice prekršajni postupak ili postupak razrješenja temeljem Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14), kao i osobu zaduženu za nepravil-nos , koja popunjava za takvu nepravilnost Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos , i između ostaloga i na temelju takvih obavijes dobivenih od upravnog odjela unosi podatke u polugodišnje i go-dišnje izvješće o nepravilnos ma.

U praksi se postavlja pitanje provode li osobe zadu-žene za nepravilnos kontrole Izjave o fi skalnoj odgo-vornos . Kako je i prethodno opisano, odgovornos osobe za nepravilnos navedene su u članku 8. Na-putka te se o uočenim nepravilnos ma po provede-nim provjerama koje obavljaju određeni službenici i/ili pročelnici za određeni resor i fi nancije, obavješta-va osoba zadužena za nepravilnos koja popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma.

Pitanje: Sukladno Zakonu o fi skalnoj odgovornos čelnici korisnika proračuna JLP(R)S obvezni su dosta-vi gradonačelniku Izjavu o fi skalnoj odgovornos do 28. 2. 2014. godine. Uvidom u zaprimljenu do-kumentaciju korisnika proračuna našega grada, uvi-djeli smo da jedan korisnik nije dostavio gore spo-menutu dokumentaciju. Što nam je čini u ovakvoj situaciji? Koje su naše slijedeće procedure? Pretpo-stavljam da o uočenoj nepravilnos trebam obavi-jes osobu zaduženu za nepravilnos , no nije mi jasno daljnje postupanje.

Odgovor: O navedenom obavještavate čelnika koji poduzima mjere iz članka 9. Naputka o nepravil-nos ma. Ako čelnik smatra da je prekršen Zakon o fi skalnoj odgovornos (što je u opisanom slučaju nedvojbeno, jer Izjava o fi skalnoj odgovornos nije dostavljena) dostavlja svu potrebnu dokumenta-ciju (predmet sa dokazima) Ministarstvu fi nancija. Inspektori proračunskog nadzora će po takvoj do-stavi predmeta proves postupak nadzora s ciljem utvrđivanja jesu li počinjene radnje kojima je ostva-ren prekršaj, te će sastavi optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja i podnije ga nadležnom po-dručnom uredu Porezne uprave, koji vodi prekršajni postupak u prvom stupnju za prekršaje propisane Zakonom o fi skalnoj odgovornos (članak 11b. Za-kona o fi skalnoj odgovornos ).

Nadležni područni ured Porezne uprave koji vodi pre-kršajni postupak odlučuje i o visini novčane kazne (članak 11a. Zakona o fi skalnoj odgovornos propi-suje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 kuna do 25.000,00 kuna kazni za prekršaj čelnik osobno, čime se dodatno naglašava odgovornost čelnika). Čel-nik nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može pokrenu postupak razrješenja prema jelu koje je imenovalo takvog čelnika, i to na temelju članka 11., stavka 2. Zakona o fi skalnoj od-govornos , sukladno kojemu je mandat čelnika koji je prekršio Zakon o fi skalnoj odgovornos stavljen na raspolaganje jelu koje ga je imenovalo.

U članku 14. Naputka o nepravilnos ma utvrđen je i rok u kojemu se uočene nepravilnos prijavljuju. Rok

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

je istovjetan roku utvrđenom u članku 14. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fi skalnih pravila. Čelnici nadlež-nih ministarstava, odnosno čelnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su odmah, a najkasnije u roku od sedam (7) radnih dana, o uoče-nim nepravilnos ma po provedenim provjerama po-duze mjere utvrđene Naputkom o nepravilnos ma. Rok od sedam dana propisan je samo za poduzimanje mjera, ako se uoče nepravilnos po provedenim pro-vjerama dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , ali i taj rok je instruk van. Među m ne smije se zlou-potrebljava , jer bi se u takvim slučajevima moglo te-re nadležnog čelnika za nečinjenje. U svim drugim slučajevima rok za postupanje tj. poduzimanje mjera nije propisan, ali se podrazumijeva da će iste bi po-duzete odmah čim je to moguće.

5. Praćenje postupanjaČelnik pra što se događa s uočenim i prijavljenim nepravilnos ma, te polugodišnje i godišnje izvješćuje osobu zaduženu za nepravilnos na Obrascu Praćenje postupanja po poduze m mjerama. Važnost praćenja postupanja po uočenim nepravilnos ma u ovom je sustavu iznimno bitna. Naime, samo praćenje postu-panja po nepravilnos ma omogućuje čelniku stje-canje novih saznanja, koja će mu u budućnos da ideje i usmjeri ga kako prilagođava , a po potrebi i mijenja sustav unutarnjih fi nancijskih kontrola, kako bi se takva postupanja izbjegla u budućnos . Dakle, svi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika imaju obvezu uspostavi dobar sustav uočavanja, pri-javljivanja i izvješćivanja o postupanju po prijavljenim nepravilnos ma, ali to ne znači da su obvezni teme-ljem Naputka imenova osobu za nepravilnos .

Ta obveza je propisana samo na razini nadležnih mini-starstava i jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave, ali ako smatraju potrebnim radi organizira-nja sustava upravljanja nepravilnos ma u praksi čelnici proračunskih i izvanproračunskih korisnika mogu ime-nova osobu za nepravilnos . Naputkom nije propisan rok za predaju Obrasca Praćenje postupanja po podu-ze m mjerama, ali s obzirom na to da osobe zaduže-ne za nepravilnos temeljem h obrazaca sastavljaju polugodišnji i godišnje izvješće do 31. srpnja odnosno do 31. ožujka, obrazac bi trebali posla osobi zaduže-noj za nepravilnos minimalno dva tjedna ranije – do 15. srpnja odnosno do 15. ožujka. Ako nepravilnos nije bilo potrebno je dostavi ili prazan obrazac ili do-pis kojim se osobu za nepravilnos obavještava kako nije bilo nepravilnos , ni postupanja po is ma. Op-ćenito uvijek je potrebno da do znanja da smo svjesni svojih određenih obveza, čak i ako sadržajno nije bilo postupanja o kojima bi trebalo izvješćiva što će bi

učinjeno, tako da se osobu za nepravilnos obavijes da nepravilnos nije bilo, što se može učini ili slanjem praznih obrazaca ili slanjem dopisa potpisanog od čel-nika s očitovanjem o određenoj tema ci.

6. Popunjavanje obrazaca Kod postupanja i izvješćivanja o nepravilnos ma ko-riste se obrasci:

• Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos • Praćenje postupanja po poduze m mjerama• Izvješće o nepravilnos ma.

Uz ova tri obrasca, sastavni dio Naputka o nepravil-nos ma je i obrazac koji je dan u Prilogu 1 tj. obra-zac odluke o imenovanju osobe zadužene za nepra-vilnos . Taj obrazac su trebala koris ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije i za jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave prilikom imenovanja osoba za ne-pravilnos ma. Nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije, te

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministar-stvu fi nancija, u čijem je djelokrugu proračunski nad-zor, dostavi polugodišnje izvješće o nepravilnos ma u prvih šest mjeseci tekuće godine do 31. srpnja te-kuće godine na Obrascu Izvješće o nepravilnos ma.

Nadležna ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su nadležnoj ustrojstvenoj jedinici u Ministarstvu fi nancija u čijem je djelokrugu proračunski nadzor dostavi godišnje Iz-vješće o nepravilnos ma u prethodnoj godini do 31. ožujka tekuće godine na Obrascu izvješće o nepravil-nos ma. Navedena polugodišnja i godišnja izvješća o nepravilnos ma, koja sastavljaju osobe za nepravil-nos , služe za praćenje broja nepravilnos na razini Republike Hrvatske. Kada govorimo o izvješćima o ne-pravilnos ma potrebno je ista razlikova od izvješća o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine je je-dan od priloga uz Izjavu o fi skalnoj odgovornos i opi-suje realizaciju Plana otklanjanja slabos i nepravilno-s , koji se trebao realizira u prethodnoj godini.

Godišnja izvješća o nepravilnos ma su po prvi puta dostavljena Sektoru za fi nancijski i proračunski nadzor do 31. ožujka 2013. za 2012. godinu. Najčešće nepra-vilnos odnosile su se na nevjerodostojnu dokumenta-ciju. Također, značajan je broj nepravilnos u području javne nabave i poduzimanja mjera naplate, ali i preuzi-manja obveza po inves cijskim projek ma, te u dije-lu planiranja proračuna. Što se če samog uočavanja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

23


nepravilnos , primijećeno je da se ipak značajan broj nepravilnos uočava prilikom primjene članka 12. Na-putka, odnosno kada nadležna ministarstva i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno Ministarstvo fi nancija provjeravaju sadržaj Izjave o fi skalnoj odgovornos i Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos , koje im obveznici dostavljaju sukladno odred-bama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i Izvješća o primjeni fi skalnih pravila, što upućuje da je potrebno dalje radi i jača sustav uoča-vanja nepravilnos i radi na uspostavi ex ante kontro-la, kako do nepravilnos uopće ne bi došlo, odnosno kako bi ih se svelo na najmanju moguću mjeru.

7. Postupanje s prijavama pro v čelnika Kako je i naprijed navedeno, od stupanja na snagu Naputka o nepravilnos ma, uloga osoba za nepra-vilnos je mnogo jasnija. U svakom je slučaju jači naglasak stavljen na odgovornost čelnika, za razliku od dotadašnjeg uređenja u kojemu je upravo osoba za nepravilnos bila zadužena za poduzimanje mjera pro v nepravilnos . To je u praksi imenovane osobe za nepravilnos stavljalo u nezavidan položaj, jer su, uz svoje svakodnevne poslove, trebale preuze i dio upravljačke odgovornos , što je nedvojbeno bio u nesuglasju sa sustavom fi nancijskog upravljanja i kon-trola. Naputak o nepravilnos ma je u članku 8. defi ni-rao obveze osobe zadužene za nepravilnos .

Pa su tako osobe za nepravilnos dužne zaprima obavijes o nepravilnos ma, pra jek postupanja po utvrđenim nepravilnos ma, sastavlja polugodiš-nje i godišnje izvješće o nepravilnos ma te surađiva sa Sektorom za fi nancijski i proračunski nadzor i dru-gim nadležnim jelima. Uz to, u članku 14., stavku 2. Naputka o nepravilnos ma izrijekom je navedeno i da osoba zadužena za nepravilnos popunjava Obrazac Podaci o prijavljenoj/uočenoj nepravilnos o nepra-vilnos ma uočenima prilikom pregleda Izjava o fi skal-noj odgovornos , i to radi sastavljanja polugodišnjeg i godišnjeg izvješća o nepravilnos ma iz članka 15. Naputka. Uz to neformalno se očekuje da osobe za nepravilnos imaju veći stupanj znanja o nepravilno-s ma, ali i da prema potrebi znaju kako klasifi cira nepravilnost (kazneno djelo, prekršaj, nepravilnost koja nema obilježja prekršaja ni kaznenog djela).

Jedina odredba koja je ostala nedorečena je članak 11., stavak 2. Naputka o nepravilnos ma u kojem je navedeno da ako se prijava o nepravilnos odnosi na čelnika nadležnog ministarstava, drugog državnog jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije,

odnosno čelnika jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, osoba zadužena za nepravilnos odmah će obavijes nadležnu ustrojstvenu jedinicu Ministarstva fi nancija u čijem je djelokrugu proračun-

ski nadzor, odnosno nadležno državno odvjetništvo u slučaju utvrđenih radnji za koje postoji sumnja na ka-zneno djelo. Za navedeni slučaj očekuje se da će u bu-dućnos bi dalje razrađen, a kako bi se izbjeglo stav-ljanje u fokus osobe za nepravilnos u slučajevima, kada u fokus trebaj bi stavljeni čelnici odnosno drugi nadležni za raspolaganje proračunskim sredstvima o čijem je nepravilnom/ nezakonitom trošenju riječ.

8. Zaključno Sustav upravljanja nepravilnos ma jedan je od dijelo-va sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u kojem nas u budućnos očekuje daljnji rad. Zakon o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru ob-vezuje čelnike korisnika proračuna na uspostavu su-stava unutarnjih fi nancijskih kontrola, što predstavlja svojevrstan alat čelnicima s ciljem sprječavanja rizika pojave nepravilnos i prijevara. Iz dosadašnjeg isku-stva u praksi, jasno se uočava da veliki dio nepravilno-s proizlazi iz nedostatka kontrola i nedovoljno razvije-nog sustava fi nancijskog upravljanja. Te nepravilnos nisu nimalo bezazlene i iako se neke od njih događa-ju daleko od čelnika, krajnja odgovornost je uvijek na čelniku. Čelnik je taj koji mora uspostavi preven vne mehanizme i na taj način spriječi nepravilnos .

Upravo zbog toga sustavom samoocjene i samoprocje-ne, te postupanja nakon uočenih nepravilnos , čelnik sam poboljšava svoj sustav za koji je odgovoran. Takva samocjena i samoprocjena često dovodi do uspostave različi h vrsta kontrola, koje su osnovni osigurači zako-nitog, namjenskog i učinkovitog korištenja sredstava. U tom su smislu osobito važne prethodne kontrole čijim uvođenjem čelnici stvaraju jedan od važnih mehaniza-ma prevencije nepravilnos . Ipak ako se nepravilnos pojave, važno je zna kako s njima postupa , u čemu je izuzetan korak naprijed napravio upravo Naputak o nepravilnos ma. Predmetni Naputak je i dalje stavio naglasak na odgovornost čelnika dok je razjasnio i ulo-ge drugih dionika u sustavu.

Iako postoje određene nejasnoće, Naputak o nepra-vilnos ma je ipak pridonio razrješavanju različi h situacija u praksi, a kako se i nadalje razvija sustav fi nancijskog upravljanja i kontrola te sustav fi skalne odgovornos , očekujemo kako će i u ovom dijelu nova norma vna rješenja ispravi i dodatno pojasni- određene obveze. Kako do sada nije bilo detaljnjih

edukacija, TIM4PIN će i nadalje pra ovo područje, te ćemo vas literaturom i radionicama obavještava o novinama u ovome području, a primjerima iz prak-se ćemo vam dava i konkretna rješenja kako bi ne-doumica u budućnos bilo što manje7.

7 Upite možete dostavi meil-poštom na: pitajcentar@ m4pin.hr i centar@ m4pin.hr.

24

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. UvodPrema Prekršajnom zakonu (NN, br. 107/07, 39/13 i 157/13) prekršaji i prekršajnopravne sankcije propi-suju se za ponašanja kojima se povređuje ili ugrožava javni poredak, društvena disciplina i društvene vrijed-nos zajamčene i zaš ćene Ustavom Republike Hr-vatske, međunarodnim pravom i zakonima čija zaš ta nije moguća bez prekršajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zaš ta ne ostvaruje kaznenopravnom pri-silom. Opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija je da svi građani po-štuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju. U članku se daje osvrt na najvažnije odredbe Prekr-šajnog zakona s naglaskom na ovlas , prava i obveze jela državne uprave, pravnih osoba s javnim ovla-

s ma i jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u prekršajnom postupku.

2. Temeljna načela prekršajnog zakonodavstva

Načelo zakonitos znači da se prekršaji i sankcije mogu propisiva samo zakonom i odlukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu propisiva prekršaje i sankcije samo za povrede pro-pisa koje one donose na temelju svoje nadležnos utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenije na drugoga. Tako primjerice jedinice lokalne samouprave temeljem članka 16. Zakona o komunal-nom gospodarstvu u odluci o komunalnom redu pro-pisuju i prekršajne odredbe za postupanje suprotno odredbama te odluke.

Također, nitko ne može bi kažnjen ni se prema nje-mu može primijeni druga prekršajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo počinjeno nije bilo za-konom ili međunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave određe-no kao prekršaj i za koji zakonom ili odlukom jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekršajnopravne sankcije počinitelju može izreći, odnosno primijeni .

Načelo primjene blažeg propisa i vremensko va-ženje prekršajnog zakonodavstva određuje prema počinitelju primjenu propisa koji je bio na snazi u vri-jeme kad je prekršaj počinjen. Ako se propis nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, izmijeni jedanput ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinite-lja. Načelo krivnje određuje da nitko ne može bi kažnjen ni se prema njemu može primijeni druga prekršajnopravna sankcija, ako nije kriv za počinjeni prekršaj.

3. Prekršaj, kazne i kažnjavanje3.1. Prekršaj

Prekršaj se može počini činjenjem i nečinjenjem. Prekršaja nema ako je počinjen u nužnoj obrani, kraj-njoj nuždi ili pod djelovanjem neodoljive sile. Prekr-šaja nema ni u slučaju, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednos neznatan i ne postoji potre-ba da počinitelj bude kažnjen iako su ostvarena bit-na obilježja prekršaja. Kod izvršenja prekršaja treba postoja krivnja kao osnovni subjek vni element za kažnjavanje.

Stoga je za prekršaj kriv počinitelj, koji je u vrijeme počinjenja prekršaja:

Uloga jela državne uprave i JLP(R)S u prekršajnom postupkuBernardica Rubčić *

Uloga jela državne uprave i JLP(R)S-a u prekršajnom postupku je dvojaka. S jedne strane ovlaštene su propisiva prekršaje svojim odlukama, a s druge strane odgovaraju za prekršaje, koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas . U prekršajnom postupku jela državne uprave ovlaštena su vodi prekršajni postupak u prvom stupnju i donosi rješenje o prekršaju, prekršajni nalog, rješenje, naredbu i obavezni prekršajni nalog, a mogu bi ovlašteni tužitelji. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi ovlašteni tužitelji za prekršaje iz svoje nadležnos .

* Bernardica Rubčić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

25

UDK 351.1 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

• bio ubrojiv.

Ubrojivost je posebno duševno stanje počinitelja pre-kršaja, koje se očituje u mogućnos shvaćanja znače-nja svojeg postupanja i vladanja svojom voljom.

• koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao bi svjestan da je djelo zabranjeno.

Nehaj je blaži oblik krivnje, jer počinitelj čini prekršaj iz nepažnje. Nehaj može bi svjesni i nesvjesni. Poči-nitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da može počini prekršaj, ali lakomisleno smatra da se to neće dogodi ili da će to moći spriječi . Počinitelj postupa nesvjesnim nehajem kad nije svjestan da može počini prekršaj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnos ma bio dužan i mogao bi svje-stan te mogućnos .

• koji je postupao s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje.

Namjera je teži oblik krivnje. Namjera može bi izrav-na i neizravna. Počinitelj postupa izravnom namje-rom kad je svjestan svoga prekršaja i hoće njegovo počinjenje, a neizravnom namjerom kad je svjestan da može počini prekršaj pa na to pristaje. Neizravna namjera (pristajanje na prekršaj) je blaži oblik krivnje od izravne namjere (htjenje počinjenja prekršaja).

Nije kriv počinitelj:

• koji je bio u zabludi, odnosno koji iz opravdanih ra-zloga nije znao i nije mogao zna da je djelo zabra-njeno

• koji u vrijeme počinjenja prekršaja nije bio svje-stan nekog njegovog zakonom ili drugim propisom određenog obilježja,

nije kriva ni neubrojiva osoba i prema njoj se ne može izreći ili primijeni prekršajnopravna sankcija.

3.2. Kazne i kažnjavanje

Za prekršaj propisan zakonom počinitelj se može ka-zni novčanom kaznom ili kaznom zatvora. Za prekr-šaj propisan zakonom:

• za počinitelja prekršaja pravnu osobu, ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 2.000,00 kuna ni većem od 1.000.000,00 kuna

• za počinitelja prekršaja fi zičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnos ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 1.000,00 kuna ni većem od 500.000,00 kuna

• za počinitelja prekršaja fi zičku osobu, ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu ma-njem od 100,00 kuna ni većem od 50.000,00 kuna.

Za najteže prekršaje propisane zakonom u području ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuvanja prirode, sigurnos i zdravlja na radu, rada i zapošlja-vanja na crno, socijalne sigurnos , poreza, carine i fi -nancija, telekomunikacija (elektroničkih komunikaci-ja), ugrožavanja tržišnog natjecanja, državnih robnih pričuva, biološke raznolikos te unošenja u okoliš i stavljanja na tržište genetski modifi ciranih organiza-ma ili proizvoda od njih, te u području graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu može se propisa i izreći novčana kazna u visini najviše do dvostrukih općih maksimuma, a za prekršaj u područ-ju ugrožavanja prirodnih bogatstava, okoliša i očuva-nja prirode iznimno je moguće propisa i izreći nov-čanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fi zičkoj osobi.

Za prekršaj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovin-ska korist počinitelj se može strože kazni , najviše do dvostruko propisane kazne za taj prekršaj. Propisom o prekršaju može se, za najteže prekršaje propisa i izreći novčana kazna u postotku od 1 % do 10 % pre-ma povrijeđenoj zaš ćenoj vrijednos , s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka nov-čane kazne. U tom slučaju ne vrijede ograničenja o maksimumu novčane kazne, ni prigodom utvrđivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne novčane kazne.

Za prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave počinitelj se može kazni samo novčanom kaznom. Za prekršaj propi-san odlukom jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

• za počinitelja prekršaja pravnu osobu ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu ma-njem od 500,00 kuna ni većem od 10.000,00 kuna

• za počinitelja prekršaja fi zičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, koji je počinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili druge samostalne djelatnos ne može bi propisa-na ni izrečena novčana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni većem od 5.000,00 kuna

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

• za počinitelja prekršaja fi zičku osobu ne može bi propisana ni izrečena novčana kazna u iznosu ma-njem od 100,00 kuna ni većem od 2.000,00 kuna.

4. ZastaraNa zastaru prekršajnog progona i zastaru izvršenja prekršajnopravne sankcije primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme počinjenja prekršaja.

4.1. Zastara prekršajnog progona

Prekršajni progon zastarijeva nakon če ri godine. Za prekršaje za koje je ovlašteni tužitelj obvezan izda prekršajni nalog prekršajni progon zastarijeva nakon tri godine. Zastara počinje teći danom kad je prekršaj počinjen.

4.2. Zastara izvršenja prekršajnopravne sankcije

Izrečena prekršajnopravna sankcija ne može se iz-vrši kad od pravomoćnos odluke kojom je izreče-na, protekne tri godine. Zastara izvršenja prekršaj-nopravne sankcije počinje teći danom kada je odluka kojom je prekršajnopravna sankcija izrečena postala pravomoćna. Izvršenje odluke o oduzimanju imovin-ske koris , oduzimanju predmeta i troškovima prekr-šajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomoćnos odluke kojom je isto izrečeno.

5. Prekršajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama

Pravna osoba je društvena tvorevina koja ima čvrstu i stalnu organizaciju, ima svoju zasebnu imovinu i kojoj je priznata pravna osobnost1. Pravna osoba se može osnova propisom, ali pravnu osobnost stječe regi-stracijom odnosno upisom u odgovarajući registar. Npr. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske osnovan je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravna osoba s javnim ovlas ma koja se upisuje u sudski registar. Za određene vrste pravnih osoba (npr. trgovačka društva, ustanove, udruge i sl.) postoje posebni propisi (Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o ustanovama, Zakon o udrugama) kojima se regulira da subjek stječu prav-nu osobnost upisom u odgovarajući registar.

Prekršajna odgovornost pravne osobe prestaje pre-stankom njezina postojanja, a u slučaju postojanja njezina pravnog sljednika, za prekršaj odgovara nje-zin sveopći pravni sljednik. Ako je sljednika više, sud će utvrdi koji od njih, s obzirom na narav sljedništva, odgovara za prekršaj. Pravna osoba i njezina odgo-vorna osoba prekršajno su odgovorni za skrivljene

1 Petar Klarić, Mar n Vedriš, Građansko pravo, 2008, str. 49.

povrede propisa o prekršaju. Propisom o prekršaju može se za prekršaj propisa prekršajna odgovor-nost samo pravne osobe. Sud će utvrdi prekršajno odgovornom pravnu osobu i u slučaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za utvrđivanje odgovornos odgovorne osobe, ili se ne može utvrdi- tko je odgovorna osoba.

Odgovorna osoba je fi zička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje određe-nih poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Pro-pisom o prekršaju može se odredi koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za određeni prekr-šaj. Odgovorna osoba prekršajno odgovara za poči-njeni prekršaj i u slučaju ako nakon počinjenja pre-kršaja prestane radi u pravnoj osobi ili ako je nakon počinjenja prekršaja pravna osoba prestala postoja .

Republika Hrvatska ne može prekršajno odgovara .

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas .Prekršajna neodgovornost državnih jela i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ne is-ključuje mogućnost prekršajne odgovornos odgo-vorne osobe za taj prekršaj u m jelima.

U ovom kontekstu zanimljivo je spomenu i Zakon o odgovornos pravnih osoba za kaznena djela (NN, br. 151/03, 110/07, 45/11, 143/12). Prema navedenom Zakonu pravna osoba će se kazni za kazneno djelo odgovorne osobe, ako se njime povređuje neka duž-nost pravne osobe ili je njime pravna osoba ostvarila ili trebala ostvari protupravnu imovinsku korist za sebe ili drugoga. Odgovorna osoba je fi zička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje poslova iz područja djelovanja pravne osobe. Dakle, odgovornost pravne osobe temelji se na krivnji odgovorne osobe. Republika Hrvatska ne može se kazni za kazneno djelo, a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave samo za kaznena djela koja nisu počinjena u izvršavanju javnih ovlas .

Pravna osoba može bi kažnjena novčanom kaznom ili ukidanjem pravne osobe, i to u slučaju ako je osno-vana radi činjenja kaznenih djela ili je svoje djelovanje pretežito iskoris la za počinjenje kaznenih djela. Kazna ukidanja ne može se izreći jedinicama lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave i poli čkim strankama. Ako je pravna osoba prijavila kazneno djelo odgovorne osobe prije njegovog otkrivanja ili prije saznanja da je djelo otkriveno, može se oslobodi kazne.

6. Prekršajni postupakPrekršajni se postupak može pokrenu i proves samo na zahtjev ovlaštenog tužitelja. Posebnim se

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

27


zakonom može propisa stvarna nadležnost jela državne uprave za vođenje prekršajnog postupka u prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru pro- v obaveznog prekršajnog naloga (članci: od 239. do

244. Prekršajnog zakona).

6.1. Ovlas , prava i obveze jela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u prekršajnom postupku

U prekršajnom postupku jela državne uprave nad-ležna su:

• odlučiva u prvom stupnju o prekršajima, kada je to propisano posebnim zakonom; tako je primjeri-ce člankom 117. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12) propisano da prekršajni postupak za pre-kršaje propisane m Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave

• odlučiva o zahtjevima za obnovu prekršajnog po-stupka: u predme ma iz svoje nadležnos ; te pro- v pravomoćnih prekršajnih naloga u predme ma

za koje je za vođenje prekršajnog postupka pred-viđeno prvostupanjsko odlučivanje toga jela dr-žavne uprave i obavlja i druge poslove propisane zakonom.

O sukobu nadležnos između jela državne uprave koja vode prekršajni postupak odlučuje nadležno mi-nistarstvo, ako je riječ o sukobu nadležnos između jela državne uprave različi h ministarstava, Vlada

Republike Hrvatske, a o sukobu nadležnos sudova i jela državne uprave koja vode prekršajni postupak odlučuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Stranke u prekršajnom postupku su ovlašteni tužitelj i okriv-ljenik. Tijelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlas ma mogu bi ovlašteni tužitelji. Tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju iste ovlas , prava i obveze kada je riječ o prekršajima iz njihove nadležnos , a odredbe Prekršajnog zakona koje se odnose na jela državne uprave, na odgova-rajući se način primjenjuju i na jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kada je riječ o prekršajima iz njihove nadležnos .

Prije podnošenja optužnog prijedloga nadležnom sudu ili drugom jelu postupka pro v počinitelja pre-kršaja, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlas ma kao ovlašteni tužitelj dužno je utvrdi toč-nu adresu prebivališta i boravišta počinitelja odnosno sjedišta počinitelja i uruči mu pisanu obavijest:

1) prekršaju za koji namjerava pro v njega podnije optužni prijedlog, s činjeničnim i pravnim opisom prekršaja

2) da u jeku postupka može slobodno iznije obranu ili dostavi pisanu obranu, uskra iznošenje obra-ne ili odgovor na pojedino pitanje

3) da kod jela postupka ima pravo razgleda spis i upozna se s dokazima pro v njega

4) da se u postupku može brani sam ili uz pomoć branitelja po vlas tom izboru, ali da zbog nedola-ska branitelja na raspravu odnosno ročište ili uzi-manja branitelja tek na raspravi odnosno ročištu, rasprava odnosno ročište se neće odgodi

5) da jekom postupka može podnosi prijedloge za provođenje dokaza u svoju obranu

6) da se rasprava pred jelom postupka može održa i u njegovoj odsutnos i donije odluka o prekršaju

7) da je do pravomoćnog završetka postupka i zavr-šetka postupka izvršenja dužan obavijes jelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivališta i boravišta odnosno sjedišta, jer će mu se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostavi na oglasnoj ploči jela postupka

8) da u postupku ima pravo upotrebljava svoj jezik, odnosno pravo da mu se osigura tumač, ako se po-stupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na njegovom jeziku, te da se tog prava može odreći, ako zna jezik na kojem se vodi postupak ili provodi pojedina radnja

9) da ima pravo na sporazumijevanje u smislu članka 109.e Prekršajnog zakona.

Pisana obavijest sastavlja se u dva primjerka koju će vlastoručno potpisa počinitelj, čime potvrđuje nje-zin primitak, i ovlaštena službena osoba ovlaštenog tužitelja. Jedan primjerak obavijes prilaže se uz op-tužni prijedlog, a drugi se uručuje počinitelju. Ako počinitelj prilikom uručenja pisane obavijes odbije njezin primitak ili svojim potpisom potvrdi njezin primitak, ovlašteni tužitelj će odluku ili drugi dopis ostavi primatelju tako što će mu se na pogodan na-čin učini dostupnim i to će se zabilježi , čime se do-stava smatra uredno obavljenom.

Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom pro-pisu, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlas ma može ne pokrenu prekršajni postupak iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj, ako je:

1) s obzirom na okolnos vjerojatno da se radi o be-značajnom prekršaju i ako se počinitelj može oslo-bodi od kazne

2) pro v počinitelja u jeku izvršenje ili treba izvrši kaznu ili zaš tnu mjeru i stoga pokretanje ili vođe-nje prekršajnog postupka za drugi prekršaj nema svrhe s obzirom na težinu, narav prekršaja i pobu-de iz kojih je on počinjen, te s obzirom na očekivani rezultat, koji se očekuje izvršenjem već izrečene kazne ili zaš tne mjere na počinitelja da ubuduće ne čini prekršaje

3) počinitelj počinio više prekršaja, ali je svrhovito da se počinitelj osudi samo za jedan, jer pokretanje

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ili vođenje prekršajnog postupka za druge prekrša-je ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija počinitelju.

Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom pro-pisu, jelo državne uprave i pravna osoba s javnim ovlas ma može ne pokrenu prekršajni postupak, iako postoji sumnja da je počinjen prekršaj, a počini-telj nije ranije bio počinitelj istog prekršaja i preuzme jednu od obveza da u određenom roku:

1) otkloni posljedicu prekršaja2) naknadi štetu prouzročenu prekršajem3) pla propisane obveze neplaćanjem kojih se ostva-

ruje obilježje prekršaja.

Radi ispunjenja preuzete obveze ovlašteni tužitelj dostavit će počinitelju pisanu naredbu kojom točno određuje preuzetu obvezu i određuje rok za njezino ispunjenje. Ako počinitelj ne ispuni u propisanom roku preuzetu obvezu, ovlašteni tužitelj će pokrenu prekršajni postupak.

Osim kad mu je to dopušteno prema posebnom pro-pisu, jelo državne uprave može ne pokrenu prekr-šajni postupak iako postoji sumnja da je počinjen pre-kršaj, ako je počinitelj preuzeo obvezu u određenom roku:

1) podvrgavanja odvikavanju od droge ili drugih ovi-snos

2) podvrgavanja psihosocijalnom tretmanu radi ot-klanjanja nasilničkog ponašanja uz pristanak poči-nitelja i žrtve na napuštanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja tretmana.

Radi ispunjenja preuzete obveze, ovlašteni tužitelj dostavit će počinitelju pisanu naredbu kojom odre-đuje vrijeme trajanja podvrgavanja koje može traja do devet mjeseci i rok za ispunjenje preuzete obveze, koji ne može bi dulji od jedne godine od primitka pisane naredbe. Ako počinitelj svojom krivnjom ne ispuni ili u većem dijelu ne ispuni preuzetu obvezu, ovlašteni tužitelj će pokrenu prekršajni postupak.

6.1.1. Podnošenje optužnog prijedloga

Tijelo državne uprave koje je ovlašteno neposredno provodi ili nadzira provođenje propisa kojim je predviđen prekršaj ovlašteno je za prekršaj iz tog pro-pisa podnije optužni prijedlog. Ako to jelo ne pod-nese optužni prijedlog, može to učini jelo državne uprave višeg stupnja koje nadzire provođenje istog propisa o prekršaju. Tijelo državne uprave kao pod-nositelj optužnog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlašteno putem ovla-štene osobe. Pravne osobe koje imaju javne ovlas , ovlaštene su za prekršajni progon za one prekršaje, koji su propisani u području javnih ovlas koje imaju.

Pravna osoba s javnim ovlas ma u jeku prekršajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu ovlaštena putem osobe koju za to ovlas kao svog predstavnika.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ovlaštene su za prekršajni progon za one prekrša-je na koje su ovlašteni propisima kojima je utvrđen prekršaj. Primjerice, prema članku 40. Zakona o ko-munalnom gospodarstvu optužni prijedlog pokreće upravno jelo lokalne jedinice nadležno za poslove komunalnog gospodarstva za prekršaj fi zičke ili prav-ne osobe obveznika plaćanja komunalne naknade, koji počini, ako u roku 15 dana od dana nastanka ob-veze ili promjene osobe obveznika istu ne prijavi nad-ležnom upravnom jelu lokalne jedinice.

6.1.2. Vođenje prekršajnog postupka

Tijela državne uprave stvarno nadležna za vođenje prvostupanjskog prekršajnog postupka vode postu-pak prema postupovnim odredbama Prekršajnog za-kona, koje se odnose na prekršajne sudove, osim ako nije nešto drukčije propisano. Prekršajni postupak vode po službenoj dužnos , ili na temelju optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja. U jelu državne upra-ve prekršajni postupak provodi, odluku o prekršaju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako zakonom nije određeno da postupak provo-di vijeće. Vijeće može ovlas člana vijeća za vođenje postupka i donošenje odluka jekom postupka, osim donošenja odluke o prekršaju. Za voditelja postupka i predsjednika vijeća može se imenova osoba koja je diplomirani pravnik s položenim pravosudnim is-pitom. Imenovanje se obavlja prema ustrojstvenom zakonu za nadležno jelo državne uprave, koje vodi prekršajni postupak.

Kada je u Prekršajnom zakonu određeno da odluku u jeku postupka donosi predsjednik nadležnog pre-kršajnog suda, odnosno Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u jelu državne uprave koje vodi prekršajni

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

29


postupak istu odluku donosi čelnik nadležnog jela državne uprave, odnosno ministar nadležan za to -jelo državne uprave.

6.1.3. Odluke u prekršajnom postupku i njihovo donošenje

Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak može donije rješenje o prekršaju, prekršajni nalog, rješenje i naredbu. Obavezni prekršajni nalog mogu donije jelo državne uprave i jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

6.1.3.1. Rješenje o prekršaju

Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak rješenjem o prekršaju može obustavi prekršajni po-stupak u sljedećim slučajevima:

• ako jelo državne uprave nije stvarno nadležno• ako je postupak vođen bez optužnog prijedloga

ovlaštenog tužitelja• ako je tužitelj jekom glavne rasprave odustao od

optužnog prijedloga• ako je okrivljenik za is prekršaj već pravomoćno

osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak pro v njega pravomoćno obustavljen

• ako se prekršajni progon ne može poduze zbog zastare, ili ako postoje druge okolnos koje isklju-čuju prekršajni progon

• ako djelo za koje se optužuje po propisu nije prekršaj• ako ima okolnos koje isključuju krivnju• ako nije dokazano da je okrivljenik počinio djelo za

koje se optužuje.

Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak rje-šenjem o prekršaju može okrivljenika proglasi krivim.

Ako Prekršajnim zakonom nije drukčije određeno, rje-šenje o prekršaju kojim se okrivljenik proglašava krivim ima odgovarajući sadržaj kao i presuda kojom se okriv-ljenik proglašava krivim. U uvodu rješenja o prekršaju naznačuje se Republika Hrvatska. Ako je rješenjem o prekršaju okrivljeniku izrečena novčana kazna, u rješe-nju će se odredi rok njezina plaćanja.

6.1.3.2. Prekršajni nalog

Prekršajni nalog kao posebna odluka o prekršaju može se izda :

1) prije pokretanja prekršajnog postupka2) nakon pokretanja prekršajnog postupka, bez pro-

vođenja glavne rasprave odnosno postupka.

Prekršajni se nalog može izda samo pro v punoljet-nog počinitelja prekršaja. Njime se može izreći odno-sno primijeni svaka od propisanih prekršajnopravnih sankcija za punoljetne počinitelje prekršaja, oduzima-nje imovinske koris , oduzimanje predmeta, odredi

naknada paušalne svote troškova za izdavanje prekr-šajnog naloga i troškovi nastali utvrđivanjem prekr-šaja upotrebom tehničkih sredstava ili provođenjem potrebnih analiza i vještačenja.

Tijelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak može izda prekršajni nalog, ako su ispunjeni svi slje-deći uvje :

1) da je ovlašteni tužitelj (državni odvjetnik, jelo dr-žavne uprave, pravna osoba s javnim ovlas ma, oštećenik) podnio optužni prijedlog, ili je zaprimi-lo prijavu o počinjenju prekršaja. Ako je optužni prijedlog podnio tužitelj oštećenik, jelo državne uprave koje vodi prekršajni postupak može izda prekršajni nalog samo na njegov prijedlog

2) da nije donijelo rješenje kojim se oglasilo nenadlež-nim ili kojim je odbacilo optužni prijedlog

3) da je prekršaj iz optužnog prijedloga ili prijave utvrđen:a) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzo-

rom ovlaštene službene osobe tužitelja ili samo-ga jela državne uprave koje vodi prekršajni po-stupak, koja je o tome sačinila službenu bilješku ili zapisnik, ili

b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uklju-čivši i zapisnik o očevidu nadležnog jela; ili

c) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili pro-vođenjem odgovarajućih propisanih laboratorij-skih analiza i vještačenja.

Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj može iz-da prekršajni nalog, ako je utvrdilo prekršaj:

1) neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom njegovih ovlaštenih službenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njegove nadlež-nos , koje su o tome sačinile službenu bilješku ili zapisnik, ili

2) na temelju vjerodostojne dokumentacije, uključivši i zapisnik o očevidu nadležnog jela, ili

3) upotrebom propisanih tehničkih uređaja ili provo-đenjem odgovarajućih propisanih laboratorijskih analiza i vještačenja.

Odredbe ovoga Zakona o jelima državne uprave kao ovlaštenicima za izdavanje prekršajnog naloga u sve-mu se primjenjuju i na državne agencije, kojih je osni-vač Hrvatski sabor ili Vlada Republike Hrvatske.

6.1.3.3. Obavezni prekršajni nalog

Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj prije po-kretanja prekršajnog postupka pro v počinitelja pre-kršaja izdat će obavezni prekršajni nalog za:

1) prekršaj propisan odlukom jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave

2) prekršaj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novčana kazna do 5.000,00 kuna

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

za fi zičku osobu, do 10.000,00 kuna za počinite-lja prekršaja fi zičku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgo-vornu osobu u pravnoj osobi. Kod prekršaja pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, obavezni prekr-šajni nalog izdat će se kada je uvjet iz ove točke ostvaren u odnosu na počinitelja pravnu osobu.

Tijelo državne uprave kao ovlašteni tužitelj može iz-da obavezni prekršajni nalog i, ako je za prekršaj propisana novčana kazna veća od prethodno navede-nih, ali u tom slučaju za pojedinačni prekršaj ne može se utvrdi novčana kazna veća od h iznosa. U sluča-ju kada je prekršaj propisan odlukom jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave, a ovlašteni tužitelj je osoba s javnim ovlas ma ili oštećenik, ovla-šteni će tužitelj nadležnom jelu lokalne i područne (regionalne) samouprave podnije zahtjev za izdava-njem obaveznog prekršajnog naloga. Ako je prekršaj propisan zakonom, a ovlašteni tužitelj je pravna oso-ba s javnim ovlas ma ili oštećenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekršajnog naloga.

7. ZaključakPrekršajni zakon u primjeni je od 1. siječnja 2008. Od tada je mijenjan dva puta, a značajne izmjene i do-pune dogodile su se u prvom kvartalu 2013., s pri-mjenom od 1. lipnja 2013. Izmjene i dopune išle su u smjeru pos zanja rasterećenja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, te pos zanja veće učinko-vitos izvršenja pravomoćnih prekršajnih odluka. U vrijeme stupanja na snagu navedenih Izmjena i dopu-na Prekršajnog zakona, najveću pozornost izazvale su odredbe kojima je osuđenoj osobi omogućeno plaća-nje dvije trećine kazne u roku određenom odlukom, u kojem slučaju se smatra da je kaznu pla la u cije-

los . Također, počiniteljima prekršaja omogućeno je plaćanje kazne na mjestu počinjenja prekršaja upola manjem iznosu od propisane fi ksne novčane kazne ili upola manjem iznosu od minimuma propisane ka-zne u rasponu. Time se pos gla efi kasnija naplata izrečenih prekršajnopravnih sankcija. S ciljem veće učinkovitos uvedeno je i načelo oportuniteta koje je omogućilo i jelima državne uprave kao ovlaštenim tužiteljima da ne pokrenu prekršajni postupak, ako njegovo pokretanje nije svrhovito.

Što se če uloge jela državne uprave i jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave u pre-kršajnom postupku, a s obzirom na to da je članak najvećim dijelom posvećen toj temi, može se reći da je uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave dvojaka. S jedne strane ovlaštene su pro-pisiva prekršaje svojim odlukama, a s druge strane odgovaraju za prekršaje koji su počinjeni radnjama koje ne ulaze u izvršavanje njihovih javnih ovlas . Što se če odgovornos jela državne uprave, rečeno je da Republika Hrvatska ne može prekršajno odgovara- , među m to ne isključuje odgovornost odgovornih

osoba u jelima državne uprave za počinjeni prekršaj.

U samom prekršajnom postupku jela državne upra-ve ovlaštena su u skladu s Prekršajnim zakonom vodi- prekršajni postupak u prvom stupnju i donosi rje-

šenje o prekršaju, prekršajni nalog, rješenje, naredbu i obavezni prekršajni nalog. Također, jela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlas ma mogu bi ovlašteni tužitelji, odnosno mogu podnosi optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja. Jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi ovlašteni tužitelji za prekršaje iz svoje nadležnos i na njih se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Prekršajnog zakona, koje se odnose na jela državne uprave.

Ne propus te u rujnu i listopadu!• ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA• ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA PRORAČUNE I PRORAČUNSKE KORISNIKE• SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA• IZRADA FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA TE PLANA NABAVE

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

31

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Autorica ovim člankom podsjeća neprofi tne organi-zacije na skore rokove predaje polugodišnjih fi nan-cijskih izvješća. Važno je napomenu da se kod sa-stavljanja Izvještaja o prihodima i rashodima koris novi Obrazac PR-RAS-NPF.

1. UvodNeprofi tne organizacije za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. predaju FINA-i Izvještaj o prihodi-ma i rashodima na novom Obrascu: PR-RAS-NPF do 30. srpnja 2014.

Početkom 2014. stupila je na snagu Uredba o izmje-nama i dopunama Uredbe o računovodstvu nepro-fi tnih organizacija (NN, br. 158/13 i 1/14), kojom se između ostaloga mijenjao i računski plan. Zbog navedenoga bilo je potrebno promijeni i obrasce fi nancijskih izvješća, što nije napravljeno m izmjena-ma i dopunama. Stoga je u travnju 2014. donesena nova Uredba o izmjenama Uredbe o računovod-stvu neprofi tnih organizacija, koja je objavljena u Narodnim novinama, br. 44/2104. Ovim izmjenama promijenjen je Obrazac: S-PR-RAS-NPF kojeg su ne-profi tne organizacije već popunjavale i predavale po tromjesečju 2014., kao i Obrazac: PR-RAS-NPF koji se predaje za ovo polugodišnje razdoblje. Novi Obrazac: PR-RAS-NPF moći će se pronaći na stranicama Finan-cijske agencije (dalje u tekstu: FINA) i Ministarstva fi nancija.

Podsjećamo da neprofi tne organizacije neće bi u mogućnos preda fi nancijsko izvješće, ako pret-hodno nisu upisane u Registar neprofi tnih organiza-cija i nemaju RNO broj, a neće zaprima fi nancijsko izvješće nakon predviđenog roka. Za upis je potreb-no ispuni Obrazac: RNO dostupan na stranicama Ministarstva fi nancija. Prilikom upisa, Ministarstvo fi nancija dodjeljuje RNO broj. U slučaju promjene podataka unesenih u Registar, što uključuje i obvezu sastavljanja i predaje fi nancijskog izvješća, izvješćuje se Ministarstvo fi nancija na Obrascu: RNO-P, koji je sastavni dio Uredbe o računovodstvu neprofi tnih or-ganizacija.

2. Obveznici i rokovi izrade i predaje polugodišnjeg fi nancijskog izvješća

Sukladno članku 2., stavku 1. Uredbe o računovod-stvu neprofi tnih organizacija obveznici izrade i pre-daje fi nancijskih izvješća su: udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, poli čke stranke, komore, sindikate, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe, kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobi /profi ta, za koje iz po-sebnih propisa proizlazi da su neprofi tne organizacije i koje su upisane u Registru neprofi tnih organizacija.

Sindika , poli čke stranke i druge neprofi tne orga-nizacije s organizacijskim dijelovima (podružnica-ma), koji nemaju pravnu osobnost (svoj ma čni broj) podnose jedno fi nancijsko izvješće na razini pravne osobe. Poslovanje podružnica bez pravne osobnos i ma ce mora bi obuhvaćeno jednim fi nancijskim izvješćem, stoga organizacijski dijelovi (podružnice)bez pravne osobnos ne podnose polugodišnje fi -nancijsko izvješće FINA-i.

Podsjećamo da se granica za određivanje obveznika vođenja dvojnog knjigovodstva i predaje fi nancijskih izvješća podigla početkom godine (Uredbom o izmje-nama i dopunama Uredbe o računovodstvu neprofi t-nih organizacija) sa 100.000,00 kuna na 230.000,00 kuna. Tako neprofi tna organizacija, čija je imovina u prethodne tri godine uzastopno imala vrijednost ma-nju od 230.000,00 kuna, a godišnji je prihod ostvaren u istom razdoblju iznosio manje od 230.000,00 kuna, neće bi u obvezi vođenja dvojnog knjigovodstva i primjene računovodstvenog načela nastanka doga-đaja te predaje fi nancijskih izvještaja, dakle, ni polu-godišnjeg fi nancijskog izvještaja.

Neprofi tne organizacije za razdoblje 1. siječnja do 30. lipnja 2014. predaju FINA-i Izvještaj o prihodima i ras-hodima na Obrascu: PR-RAS-NPF do 30. srpnja 2014. Neprofi tne organizacije dužne su poš va Uredbom propisani rok za dostavu fi nancijskih izvješća, jer FINA nakon navedenog roka (30. srpnja) neće zaprima fi -nancijska izvješća

Obrazac: PR-RAS-NPF moguće je preda u elektro-ničkom obliku s ugrađenim kontrolama, koji se može pronaći na web-stranicama FINA-e i Ministarstva

Polugodišnje fi nancijsko izvješće neprofi tnih organizacija Ivana Jakir-Bajo *

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH.

32

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

fi nancija (www.mfi n.hr→ Državna riznica→ Računo-vodstvo→ Neprofi tno računovodstvo→ Financijski izvještaji za neprofi tne organizacije s ugrađenim kon-trolama). Uz elektroničku verziju obrasca predaje se i ispis Referentne stranice ovjeren potpisom osobe ovlaštene za zastupanje i pečatom.

FINA-i je potrebno preda fi nancijsko izvješće za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i onda kada nema prihoda i rashoda u razdoblju izvješćivanja, pa sve kolone imaju vrijednost 0. Napominjemo da nepostojanje prihoda ne znači nužno i nepostojanje rashoda, jer za vođenje računa otvorenih u bankama neprofi tne organizacije primaju račune koje je, bez obzira na to jesu li plaćeni, potrebno proves u po-slovnim knjigama i na fi nancijskim izvješćima iskaza rashod. Neprofi tne organizacije koje sukladno Ured-bi nisu obveznici predaje fi nancijskih izvještaja, ali su donijele odluku o njihovoj predaji, imaju obvezu iste predava za sva propisana razdoblja predaje, a ne samo godišnji fi nancijski izvještaj.

3. Sadržaj Izvještaja o prihodima i rashodima (Obrasca: PR-RAS-NPF)

U zaglavlju Obrasca: PR-RAS-NPF kao obvezan poda-tak popunjava se OIB i RNO broj dodijeljen od Mini-starstva fi nancija prilikom upisa neprofi tne organi-zacije u Registar neprofi tnih organizacija. RNO broj može se pronaći na Internet stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Državna riznica – Računo-vodstvo – Neprofi tno računovodstvo).

U Obrazac: PR-RAS-NPF upisuju se sljedeći podaci:

• stupac 1 – broj računa iz računskog plana• stupac 2 – naziv računa• stupac 3 – AOP oznaka• stupac 4 – ostvareno u polugodištu prethodne go-

dine• stupac 5 – ostvareno u polugodištu tekuće godine• stupac 6 – indeks ostvarenja polugodišta tekuće

godine u odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Prva dva stupca obrasca popunjena su temeljem pro-pisane ekonomske klasifi kacije – Računskog plana neprofi tnih organizacija. Treći stupac je oznaka koju obrasci također imaju unaprijed popunjenu, a koja je potrebna radi automatske obrade podataka – AOP oznaka. U stupac 4. upisuju se podaci o ostvarenim prihodima i rashodima te rezulta ma jekom istog razdoblja – polugodišta prethodne godine. U stupac 5. upisuju se podaci iz glavne knjige o ostvarenim pri-hodima i nastalim rashodima jekom razdoblja od 1. siječnja do 30. lipnja 2014. U stupac 6. upisuje se in-deks promijene ostvareno u odnosu na ostvareno za

polugodište prethodne godine – upisuje se cijeli broj bez decimala.

Popunjavaju se svi stupci Obrasca: PR-RAS-NPF uk-ljučujući stupac 4. Ostvareno u istom razdoblju pret-hodne godine i stupac 5. Ostvareno u izvještajnom razdoblju tekuće godine.

Podaci o prenesenim viškovima/manjkovima

U Izvještaju o prihodima i rashodima se uz podatke o viškovima/manjkovima ostvarenim u izvještajnom razdoblju upisuju i podaci o prenesenom rezultatu – viškovima/manjkovima iz prethodne godine:

• 5221 Višak prihoda preneseni - AOP 136 i • 5222 Manjak prihoda preneseni - AOP 137.

Iznosi upisani na izdvojenim pozicijama Obrasca: PR-RAS-NPF trebaju odgovara stanjima na računima viškova/manjkova utvrđenim u Bilanci na dan 31. 12. 2013., odnosno početnim stanjima glavne knjige na dan 1. siječnja 2014. Među m, važno je naglasi da je moguće odstupanje između visine prenesenih viš-kova i manjkova u Obrascu: PR-RAS-NPF i iskazanih početnih stanja na računu 522 Višak/manjak prihoda. U praksi se može dogodi da neprofi tna organizaci-je eviden ra kao prihod nešto što nije njen prihod ili eviden ra is prihod dva puta. Isto se može dogodi i na rashodovnoj strani. Ako se pogreška u eviden -ranju dogodila u prethodnoj godini, u tekućoj godini se ne mogu stornira prihodi ili rashodi iz prethodne godine, već se ispravlja iskazani rezultat.

Primjerice, neprofi tna organizacija je u 2013. pro-knjižila rashod i obvezu prema dobavljaču u visini od 2.000,00 kn, a faktura je glasila na 1.000,00 kn. Fak-tura nije bila podmirena s 31. 12. U 2014. potrebno je izvrši ispravak – stornira obvezu i odobri račun viška/manjka, odnosno poveća rezultat (višak/ma-njak) za 1.000,00 kuna.

Primjer:

Neprofi tna organizacija pogreškom je u prethodnoj godini eviden rala 1.500,00 kn prihoda od iznajmlji-vanja poslovnog prostora, koji nije u cijelos njen. Dio od 750,00 kn pripada drugoj pravnoj osobi. Kako neprofi tna organizacija nije jekom 2013. stornirala h 750,00 kn, stanje osnovnog računa 5221 Višak pri-

hoda poslovanja na dan 1. siječnja 2014. nerealno je iskazano, odnosno višak je za 750,00 kn veći. Dana 2. travnja 2014. izvršio se povrat navedenih sredstva pravnoj osobi kojoj sredstva i pripadaju.

Svoje upite šaljite na:[email protected]

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

33


Evidencije u 2014.:

1111 Novac na računu kod tuzemnih5221 Višak prihoda poslovanja poslovnih banaka

2.4.2014. 750 10.000 S 1.1. 2014. S 1.1.2014. 15.000 750 2.4.2014.

Isječak iz Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014.

Račun iz Računskog

planaO P I S AOP

oznaka

OSTVARENO U IZVJEŠTAJNOM

RAZDOBLJU1 2 3 7

UKUPNI RASHODI (AOP 044-131 ili 044+132)

133980.000

VIŠAK PRIHODA (AOP 001-133) 134 20.000MANJAK PRIHODA (AOP 133-001) 135 -

5221 Višak prihoda - preneseni 136 9.250

5222 Manjak prihoda - preneseni 137

-Višak prihoda raspoloživ u sljedećem razdoblju (AOP 134+136-135-137)

138

29.250Manjak prihoda za pokriće u sljedećem razdoblju (AOP 135+137-134-136)

139

-

Bitno je istaknu da višak prihoda – preneseni, koji se iskazuje na AOP oznaci 136 Obrasca: PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2014., kod ne-profi tnih organizacija koje su imali ispravke pogrešnih knjiženja povezanih s iskazanim prihodima i rashodi-ma u 2013., nije iznos iskazan kao početni saldo na ra-čunima 522 Višak prihoda, te se može u izvještajnim razdobljima mijenja .

Vam donosi informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13)

Više informacija o aplikaciji Uredsko poslovanje možete dobiti od našeg Odjela marketinga i prodaje na mail [email protected].

Uredsko poslovanje za dječje vrtiće Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama

Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,Izdavanje potvrda i mišljenja,Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina doku-mentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izda-vanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufinanciranjem, dokumentacija vezana

za sjednice Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi. Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje dokumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve navedeno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:Postupanje po Uredbi i ZUP-uKlasifikacija dokumentacijeVođenje košuljice predmetaBrže i učinkovitije pretraživanjePraćenje rješavanja predmetaGrupno arhiviranje predmetaEvidentiranje cjelokupne dokumentacijeUčinkovitiji sustav praćenja pismohraneUređeno uredsko poslovanje

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Harmonizacija državnih računovodstvenih sustava

Proces globalizacije i zahtjevi za jedinstvenim okvirom fi nancijskog izvještavanja profi tnog sektora, nije zao-bišao ni javni sektor. Veće povezivanje nacionalnih gospodarstava zahtjeva i ujednačavanje fi nancijskog izvješćivanja jedinica javnog sektora i njegovo približa-vanje praksi privatnog sektora. U tom pogledu, harmo-nizacija državnih računovodstvenih sustava implicira: (a) izgradnju integralnog i standardiziranog računovod-stvenog sustava za praćenje planiranja i izvršenja pro-računa, i ukupnog poslovanja ekonomskih subjekata u sustavu proračuna3; (b) konvergenciju državnog ra-čunovodstvenog sustava poduzetničkom računovod-stvenom sustavu; (c) konvergenciju sta s čkih i raču-novodstvenih sustava; (d) razvoj međunarodno prihva-ćenih računovodstvenih standarda za javni sektor.

2. Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU

Razvoj Europskih računovodstvenih standarda za jav-ni sektor (EPSAS) perspek va je zemalja članica EU4. Prema Izvješću Europske komisije za Europsko vije-

* Mr.sc. Gorana Roje, nezavisna ekonomis ca, Zagreb.3 Interna onal public sector accoun ng standards.2 European public sector accoun ng standards.3 U međunarodnoj literaturi proces planiranja i izvršenja proračuna uobičajeno se naziva procesom budže ranja (engl. budge ng).4 Detaljnije pogleda u European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. Izvješće je dostupno na mrežnim stranicama: h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf, i u Roje, G., Harmonizacija ra-čunovodstvenih standarda za javni sektor u EU, TIM4PIN MAGAZIN -specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora. 3 (2014); 21-24.

će i Europski parlament5, namjera je da se budućim EPSAS-om potakne pitanje usklađivanja računovod-stvenih osnova u sustavima državnog računovodstva i budže ranja (pripreme i izvršenja proračuna), te dr-žavne sta s ke s ciljem potpune usklađenos unutar i između država članica EU. Kao referentna osnova za razvoj EPSAS-a poslužit će postojeći Međunarodni ra-čunovodstveni standardi za javni sektor (IPSAS).

Zamjetan broj europskih država po če harmonizaciju vlas tog nacionalnog računovodstvenog okvira s Me-đunarodnim računovodstvenim standardima za jav-ni sektor, na razini lokalne, regionalne i/ili središnje države. Dok se određene države koriste Međunarod-nim računovodstvenim standardima za javni sektor u dijelu u kojem nacionalni računovodstveni standardi za privatni sektor (koji su harmonizirani s MSFI/MRS) ne pokrivaju specifi čnos javnog sektora, države u kojima nacionalni računovodstveni standardi za javni sektor nisu razvijeni, započele su pripreme za proces prijelaza na obračunsku osnovu usvajanjem IPSAS-a u svojim državnim računovodstvima6.

Pos ranzicijske zemlje i zemlje u tranziciji pokušavaju u što više područja, pa tako i u područje proračun-skog računovodstva, usvoji što više prakse, najbo-ljih iskustava i znanja razvijenih zemalja. Republiku Hrvatsku također čeka dogradnja državnog računo-vodstvenog sustava u pravcu primjene postojećih IPSAS-a i prilagodbe budućim EPSAS-ima.

5 European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.6 Detaljnije pogleda u Roje, G.; Vašiček, V.: Međunarodni računo-vodstveni standardi za javni sektor: aktualnos i perspek ve primje-ne (IPSAS: recent trends and future appliance perspec ves) // 13. Međunarodni simpozij BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., 2012. 87-106.

Osvrt na aktualnos u razvoju međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor Gorana Roje *

U ovom tekstu autorica nastoji čitatelje informira o aktualnos ma na međunarodnoj (europskoj) stručnoj sceni, koji mogu posluži za predstojeću dogradnju državnog računovodstvenog sustava u RH, u smjeru primje-ne postojećih Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (IPSAS)1, standarda u pripremi (tzv. Nacr standarda) i prilagodbe budućim Europskim računovodstvenim standardima za javni sektor (EPSAS)2.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

35


3. Perspek ve razvoja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj

Perspek ve razvoja proračunskog računovodstva u Republici Hrvatskoj nužno je sagleda kroz očeki-vanu primjenu obračunske računovodstvene osno-ve i Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor kao standarda s obveznom primjenom u Republici Hrvatskoj za sve obveznike Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12) u članku 98.7, ali i članstvom Republike Hrvatske u EU. Tomu u pri-log ide: (a) smjernica Direk ve Europskog vijeća o zahtjevima za proračunske okvire zemalja članica EU (2011)8, prema kojoj države članice moraju ima- uspostavljene državne računovodstvene sustave,

primjenjujući obračunsku računovodstvenu osnovu, te sveobuhvatno i dosljedno obuhvaćajući sve pod-sektore opće države kao što je defi nirano Uredbom (EZ) br 2223/96 (ESA 95), (b) proces harmonizacije računovodstvenih standarda za javni sektor u EU, koja implicira razvoj Europskih računovodstvenih standarda za javni sektor, a kao referentna osnova za izradu is h poslužit će upravo postojeći IPSAS, kao i Nacr standarda u pripremi.

4. Aktualnos u radu Odbora za međunarodne računovodstvene standarde za javni sektor (IPSAS)9

4.1. IPSAS i popratni dokumen Odbora

Standardi se na godišnjoj razini publiciraju jedinstve-nom publikacijom: Priručnik10, kao skupu izjava pove-zanih s međunarodnim računovodstvom javnog sek-tora. Spomenuta publikacija izdaje se u dva sveska i sadrži reizdanja standarda objavljenih u prethodnim godinama (s izmjenama i dopunama, koje su uslijedi-le jekom protekle godine) i izdanja novih standarda nastalih u prethodnoj godini. Izmjene i dopune stan-darda rezultat su godišnjih projekata unapređenja sadržaja standarda koje Odbor za međunarodne ra-čunovodstvene standarde kon nuirano provodi – Iz-

7 Zakona o proračunu u članku 98., daje perspek vnu i široku osnovu za potpunu primjenu Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor u Hrvatskoj: „Proračunsko računovodstvo temelji se na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima: točnos , is nitos , pouzdanos i pojedinačnom iskazivanju poslovnih događaja, te na međunarodnim računovodstvenim standardima za javni sektor.“.

8 Council Direc ve 2011/85/EU of 8 November 2011 on require-ments for budgetary frameworks of the Member States, Offi cial Jo-urnal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23.11.2011. h p://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF9 Interna onal public sector accoun ng standards board10 Engl. Handbook of Interna onal Public Sector Accoun ng Pronouncements.

mjene IPSAS-a11. Pored navedenog Priručnik sadrži i Pojmovnik12, te Predgovor IPSAS13.

Do sada je Priručnik preveden s engleskoga jezika na francuski, španjolski, njemački, ruski, kineski, arapski jezik. Gruzija je također prevela standarde, dok Bra-zil trenutno radi na prijevodu IPSAS-a na portugalski jezik. Prema podacima na službenim mrežnim strani-cama IFAC-a, inicijatori pokretanja prijevoda standar-da su najčešće jela, koja utvrđuju standarde za javni sektor u odabranim razvijenim zemljama (ministarstva fi nancija ili nezavisne strukovne organizacije/odbori).

Pored Priručnika, Odbor često zaprima i zahtjeve za prijevod standarda u pripremi, ali i ostalih pisanih prak čnih smjernica i savjetodavnih studija, kao po-pratnim dokumen ma, sadržaj kojih se drži korisnim u: (i) reformi državnog računovodstva prema obračun-skoj osnovi i (ii) u procesu pridruživanja Europskoj Uni-ji ili već ostvarenom članstvu, a u svrhu izvješćivanja o državnim fi nancijama i proračunskoj potrošnji, kao glavnom zahtjevu članstva. Budući da je riječ o opsež-nim dokumen ma, a s ciljem približavanja is h čitate-ljima, Odbor je započeo praksu i dodatnog vrlo sažetog prikaza određenih dokumenata (tzv. dokumen u ma-lom)14, a slično prak ciraju i veće konzultantske kuće15.

4.2. Pregled do sada objavljenih IPSAS-a

IPSAS-i predstavljaju detaljniju razradu pojedinih pro-blema fi nancijskog izvještavanja i računovodstva u jav-nom sektoru s zavisnim uputama u formi objašnjenja (publiciranih uz standarde) ili drugih materijala. Cilj objavljivanja standarda je, koliko je to moguće, ujed-nači različite računovodstvene standarde u različi m zemljama, tako da se po če prihvaćanje međunarod-nih računovodstvenih standarda od nacionalnih jela i računovodstvenih autoriteta. Danas, države i državne jedinice slijede široko diverzifi ciranu (različitu) praksu fi nancijskog izvještavanja, i u mnogim zemljama nisu razvijeni standardi javnog sektora. U zemljama gdje su standardi razvijeni oni su na niskoj razini razvoja ili je njihova primjena limi rana specifi čnos ma jedini-ca javnog sektora. Standarde valja tumači kao skup odredbi i smjernica, preporuka (o načinima, metoda-ma, postupcima provođenja određenih ak vnos ),

11 Engl. Improvements to IPSASs.12 Engl. Glossary of Defi ned Terms for IPSASs 1–32.13 Engl. Preface to Interna onal Public Sector Accoun ng Standards.14 Primjerice: At-a-Glance: IPSASB Strategy Consulta on 2015 Forward (http://www.ifac.org/publications-resources/glance-ipsasb-strate-gy-consulta on-2015-forward); At a Glance: Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Stan-dards (IPSASs) (h p://www.ifac.org/publica ons-resources/glance-ex-posure-dra -53-fi rst- me-adop on-accrual-basis-interna onal-publ).15 Primjerice: Deloi e – IPSAS in your pocket 2013. (h p://www.ias-plus.com/en/publica ons/public-sector/dt-ipsas-summary-2013).

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

koje bi trebalo slijedi u praksi fi nancijskog izvješćiva-nja i računovodstva u javnom sektoru.

Aktualni IPSAS-i zah jevaju od subjekata da pripreme fi nancijska izvješća, koja uključuju informacije o svim resursima koje kontrolira izvještajni subjekt, i da pro-pišu pravila za konsolidaciju svih kontroliranih subje-kata. Do sada su službeno objavljena 32 standarda.

U nastavku je u tablici 1 dan pregled Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor (MRSJS) utemeljenih na načelu nastanka događaja16.

Tablica 1. MRSJS temeljeni na primjeni načela nastanka do-gađaja

NAZIV STANDARDAMRSJS 1 - Prezen ranje fi nancijskih izvješćaMRSJS 2 - Izvješća o novčanom tokuMRSJS 3 - Računovodstvene poli ke, promjene računovodstvenih procjena i pogreškeMRSJS 4 - Učinci promjena tečaja stranih valutaMRSJS 5 - Troškovi posudbeMRSJS 6 - Konsolidirana i odvojena fi nancijska izvješćaMRSJS 7 - Ulaganja u pridružene subjekteMRSJS 8 - Udjeli u zajedničkim pothva maMRSJS 9 - Prihodi od transakcija razmjeneMRSJS 10 - Financijsko izvješćivanje u hiperinfl acijskim gospodarstvimaMRSJS 11 - Ugovor o izgradnjiMRSJS 12 - ZaliheMRSJS 13 - NajmoviMRSJS 14 - Događaji nakon datuma bilanceMRSJS 15 - Financijski instrumen : objavljivanje i prezen ranje (zamijenjen sa MRSJS 28 i MRSJS 30)MRSJS 16 - Ulaganje u nekretnineMRSJS 17 - Nekretnine, postrojenja i opremaMRSJS 18 - Izvješćivanje po segmentu MRSJS 19 - Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovinaMRSJS 20 - Objavljivanje povezanih stranakaMRSJS 21 - Umanjenje imovine koja ne stvara novac MRSJS 22 - Objavljivanje informacija o sektoru opće državeMRSJS 23 - Prihodi od nerazmjenskih transakcija (porezi i transferi)

MRSJS 24 - Objavljivanje proračunskih informacija u fi nancijskim izvješćimaMRSJS 25 - Primanja zaposlenihMRSJS 26 - Umanjenje imovine koja stvara novacMRSJS 27 - PoljoprivredaMRSJS 28 - Financijski instrumen – prezen ranje (prije MRSJS 15)MRSJS 29 - Financijski instrumen – priznavanje i mjerenjeMRSJS 30 - Financijski instrumen – objavljivanje (prije MRSJS 15)MRSJS 31 - Nematerijalna imovinaMRSJS 32 - Ugovori o koncesiji usluga: davatelj koncesije

Izvor: sistema zacija i slobodan prijevod autora sukladno podacima dostupnim na h p://www.ifac.org/publica ons-resources/2013-han-dbook-interna onal-public-sector-accoun ng-pronouncements

16 Budući da ne postoji usustavljen prijevod IPSAS na hrvatski jezik, termini u tablici slobodan su prijevod autora, prevedeni u duhu hr-vatskog jezika i prilagođeni hrvatskoj praksi. MRSJS je hrvatska skra-ćenica za englesku skraćenicu IPSAS.

4.3. Nacr standarda u pripremi i popratni dokumen Odbora

Odbor trenutno ima u pripremi više standarda. Riječ je o sljedećim prijedlozima nacrta standarda:

• Nacrt standarda 48 – Nekonsolidirana fi nancijska izvješća17

• Nacrt standarda 49 – Konsolidirana fi nancijska iz-vješća18

• Nacrt standarda 50 – Ulaganja u pridružene su-bjekte i zajedničke pothvate19

• Nacrt standarda 52 – Objavljivanje udjela u drugim subjek ma20

• Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS-a ute-meljenih na obračunskoj osnovi21

• Nacrt standarda 54 – Izvješćivanje o uspješnos obavljanja usluga22.

Također, planiran je i razvoj nacrta standarda, kojima bi se regulirale smjernice za računovodstvo naslije-đene imovine (engl. Heritage assets) i vojne imovine (engl. Military assets). Prema Izvješću Europske komi-sije za Europsko vijeće i Europski parlament23, očeku-je se da će Države članice, čiji subjek sektora opće države koji svoje fi nancijsko izvješćivanje temelje na punoj primjeni načela nastanka događaja, bi pozva-ne podnije plan usvajanja standarda za sve podsek-tore opće države. Implementaciji standarda dakle predstoji puna primjena obračunske osnove. Budući da je perspek ve razvoja proračunskog računovod-stva u Republici Hrvatskoj nužno sagleda kroz očeki-vanu primjenu obračunske računovodstvene osnove, u nastavku se sažeto pojašnjava.

4.3.1. Nacrt standarda 53 – Prva primjena IPSAS utemeljenih na obračunskoj osnovi

Svrha projekta Odbora za međunarodne računo-vodstvene standarde za javni sektor na temu prve primjene IPSAS-a na obračunskoj osnovi je razvi standard, koji će pomoći subjek ma javnog sektora

17 Slobodan prijevod autora, Exposure Dra (ED) 48, Separate Financial Statements.18 Slobodan prijevod autora – Exposure Dra (ED) 49 - Con-solidated fi nancial statements.19 Slobodan prijevod autora, Exposure Dra 50, Investments in Associates and Joint Ventures.20 Slobodan prijevod autora, Exposure Dra 52, Disclosure of Interests in Other En es. 21 Slobodan prijevod autora – Exposure Dra 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards. 22 Slobodan prijevod autora – Exposure Dra (ED) 54, Repor ng Service Performance Informa on.23 European Commission (2013): Report to the European Council and the European Parliament, ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

37


u njihovom usvajanju smjernica IPSAS-a temeljenih na obračunskoj osnovi. Odbor je spomenu prijedlog Nacrta standarda 53 stavio na javnu raspravu u listo-padu 2013. godine. Konačan tekst Standarda očekuje se uskoro. Rad na ovom projektu – Nacrt 53, u skladu je s dva glavna strateška prioriteta Odbora (a) razvoj zahtjevi i upute o javnom sektoru pojedinim pitanji-ma, te (b) po canje usvajanja i provedbe IPSAS-a, a prijelazna izuzeća predviđena u Nacrtu standarda 53 zamijeni će postojeće paragrafe sadržane u pojedi-nim IPSAS-ima, koji se odnose na prijelazne odredbe.

Odbor do sada nije objavljivao zasebne upute subjek- ma o tomu kako vodi sam proces implementaci-

je IPSAS-a, no objavljena je studija primjera dobre prakse na temu tranzicije prema obračunskoj osno-vi za državu i državne subjekte. Ista je dostupna na mrežnim stranicama Odbora24, na engleskom i špa-njolskom jeziku. Spomenu Nacrt standarda skup je dakle smjernica, kojima se nastoji osigura da prva primjena godišnjih fi nancijskih izvješća prema smjer-nicama IPSAS-a utemeljenim na obračunskoj osnovi rezul ra visoko kvalitetnim informacijama, koje osi-guravaju transparentno izvješćivanje o prijelazu su-bjekta na izvješćivanje primjenom IPSAS-a.

Naime, pri usvajanju IPSAS-a na obračunskoj osnovi, subjekt javnog sektora često nije u mogućnos cjelo-vito iskaza računovodstvene informacije o imovini i/ili obvezama. Upravo iz zato ovaj predloženi novi Standard dopušta subjektu, koji po prvi put primje-njuje IPSAS, da svoju imovinu i/ili obveze, koje nisu bile računovodstveno iskazane u prethodnim raz-dobljima, iskaže u periodu od naredne tri godine od dana prvog usvajanja IPSAS-a na obračunskoj osnovi. Predloženim nacrtom Standarda među m se prepo-ruča izmjena računovodstvenih poli ka kako bi se omogućilo kasnije priznanje imovine i obveza, te što sveobuhvatnije usvajanje smjernica svih IPSAS-a na obračunskoj osnovi. Iznimke u pogledu priznavanja imovine i obveza odnose se na slijedeće računovod-stvene kategorije: ulaganja u nekretnine; nekretnine, postrojenja i oprema; defi nirani planovi primanja i ostala dugoročna primanja zaposlenih; biološka imovina i poljoprivredna proizvodnja; nematerijalna imovina; imovina koja je predmet koncesije usluga i s njom povezane obveze; fi nancijski instrumen .

5. ZaključnoU očekivanju da će razvoj državnog računovodstva u Republici Hrvatskoj slijedi međunarodne i europske

24 IPSASB, Study 14, Transi on to the Accrual Basis of Accoun ng: Guidance for Governments and Government En es, h p://www.ifac.org/publica ons-resources/study-14-transi on-accrual-basis-accoun ng-guidance-governments-and-governm

trendove, materija predstojećih prijevoda i objave po-stojećih IPSAS-a, standarda u pripremi, bila bi vrlo ko-risna svim dionicima budućeg procesa reforme držav-nog računovodstva prema punoj obračunskoj osnovi. Također, adekvatan prijevod standarda i pratećih im publikacija infrastrukturna je pretpostavka usustavlji-vanja terminologije u području proračunskog računo-vodstva, kao području koje se znanstveno i aplika v-no razvija i u kojem prevladava uglavnom anglizam, ali i način da se na kon nuiranoj osnovi uvede praksa sistema ziranja i razumijevanja novina u radu inoze-mnih strukovnih organizacija. Prijevodu je potrebno pristupi i parcijalno, skraćeno i prije samog počet-ka usvajanja smjernica IPSAS-a na obveznoj osnovi. Is m će se potaknu i defi niranje statusa smjernica IPSAS-a u proračunskom sustavu u RH, kao i moguć-nos promjena s razvojnim obilježjima.

Literatura• Council Direc ve 2011/85/EU of 8 November 2011 on require-

ments for budgetary frameworks of the Member States, Offi cial Journal of the European Union, L306/41-47, Volume 54, 23. 11. 2011. h p://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:L:2011:306:0041:0047:EN:PDF

• European Commission (2013): Report from the Commission to the Council and the European Parliament. Towards implemen- ng harmonised public sector accoun ng standards in Member

States., ožujak, 2013. h p://www.epsas.eu/documents/1_EN_ACT_part1_v5.pdf

• European Parliament: Treaty on the Func oning of the Europe-an Union, Offi cal Journal of the European Union, 30.03.2010, C83/49.

• IPSASB (2013): Handbook of Interna onal Public Sector Acco-un ng Pronouncements, Volume I (pp. 1-905) and Volume II (pp. 906-1688); h p://www.ifac.org/publica ons-resource-s/2013-handbook-interna onal-public-sector-accoun ng-pro-nouncements

• IPSASB (2013): Conceptual Framework for General Purpose Fi-nancial Repor ng by Public Sector En es (Chapters 1-4), sije-čanj, 2013.

• IPSASB, At-a-Glance: IPSASB Strategy Consulta on 2015 Forward.

• IPSASB, Exposure Dra (ED) 54, Repor ng Service Performance Informa on, 2013

• IPSASB, Exposure Dra (ED) 53, First-Time Adop on of Accrual Basis Interna onal Public Sector Accoun ng Standards , 2013.

• IPSASB, Exposure Dra (ED) 49 – Consolidated fi nancial state-ments, 2013; Exposure Dra (ED) 48, Separate Financial State-ments, 2013; ; Exposure Dra 50, Investments in Associates and Joint Ventures; Study 14, Transi on to the Accrual Basis of Acco-un ng: Guidance for Governments and Government En es.

• Roje, G. (2014), Harmonizacija računovodstvenih standarda za javni sektor u EU, TIM4PIN. MAGAZIN -specijalizirani časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora, 3; 21-24.

• Vašiček, V., Roje, G. (2012): Međunarodni računovodstveni stan-dardi za javni sektor: aktualnos i perspek ve primjene, Zbornik 13. Međunarodnog simpozija BiH: Fiskalni okvir i održivi razvoj / Dmitrović, Milan (ur.). Sarajevo : Revicon d.o.o., svibanj/2012; str. 87-106.

• Zakon o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12).

38

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Ovlaštenje prokurista

PITANJE: Koje dokumente, tražene sukladno član-ku 68. Zakona o javnoj nabavi, a koji se dostavlja-ju u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje, nije ovla-šten potpisa prokurist, a koje dokumente može potpisa ?

Može li prokurist, kao osoba kojoj je dana najšira trgovačka punomoć, potpisa izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovla-štena za zastupanje gospodarskog subjekta ispred nadležne sudske ili upravne vlas ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod bilježnika, s kojom gospodarski subjekt dokazuje da nad njime nije pokrenut prethodni po-stupak, odnosno otvoren stečaj ili predstečajna na-godba, postupak likvidacije, da njime ne upravlja oso-ba postavljena od nadležnog suda, da nije u nagodbi s vjerovnicima, da nije obustavio poslovne djelatnos ili da se ne nalazi u sličnom postupku prema propisi-ma države sjedišta gospodarskog subjekta.

Člankom 68., stavkom 3., točkom 3. Zakona o javnoj nabavi propisano je da za potrebe utvrđivanja okol-nos iz stavka 1., točaka 1. i 2. istoga članka, gospo-darski subjekt u ponudi ili zahtjevu za sudjelovanje dostavlja:

1) izvod iz sudskog, obrtnog ili drugog odgovarajućeg registra države sjedišta gospodarskog subjekta, koji ne smije bi stariji od 3 mjeseca računajući od dana početka postupka nabave ili

2) važeći jednakovrijedni dokument koji je izdalo nad-ležno sudsko ili upravno jelo u državi sjedišta gos-podarskog subjekta, ako se ne izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili izvod ne sadrži sve podatke po-trebne za utvrđivanje h okolnos ili

3) izjavu pod prisegom ili odgovarajuću izjavu osobe koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospo-darskog subjekta ispred nadležne sudske ili uprav-ne vlas ili bilježnika ili nadležnog strukovnog ili trgovinskog jela u državi sjedišta gospodarskog subjekta ili izjavu s ovjerenim potpisom kod biljež-nika, koje ne smiju bi starije od tri mjeseca raču-najući od dana početka postupka javne nabave, ako se u državi sjedišta gospodarskog subjekta ne

izdaje izvod iz točke 1. ovoga stavka ili dokument iz točke 2. ovoga stavka ili oni ne sadrže sve podatke potrebne za utvrđivanje h okolnos .

Izjave iz članka 68., stavka 3., točke 3. Zakona, koji-ma gospodarski subjekt dokazuje da nad njime nije pokrenut prethodni postupak, odnosno otvoren ste-čaj ili predstečajna nagodba, postupak likvidacije, da njime ne upravlja osoba postavljena od nadležnog suda, da nije u nagodbi s vjerovnicima, da nije obu-stavio poslovne djelatnos ili da se ne nalazi u slič-nom postupku prema propisima države sjedišta gos-podarskog subjekta, može da samo osoba koja je po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta.

Prokurist nije ovlašten potpisa izjavu propisanu člankom 68., stavkom 4. Zakona kojom se potvrđuje da gospodarski subjekt nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo ili prekršaj u vezi s obavljanjem profe-sionalne djelatnos , jer istu daje osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta. Prokurist može potpisa popis ugovora o isporuci robe, izvršenim radovima ili uslugama te izjavu (na-vod) o posjedovanju tehničkih stručnjaka ili tehnič-kih odjela, koji će bi uključeni u ugovor, neovisno o tomu pripadaju li oni gospodarskom subjektu, koje naručitelj zah jeva sukladno članku 72. stavcima 3., 4. i 5. Zakona. Nema zapreke da u jednom postupku javne nabave, ponudu i određene dokumente koje je ovlašten potpisa , potpiše prokurist, a druge doku-mente (izjave) potpiše direktor društva.

PITANJE: Može li prokurist da izjavu da gospo-darskom subjektu i/ili osobi ovlaštenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospodarskog subjek-ta nije izrečena pravomoćna osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih djela propisanih člankom 67., stavka 1., točkom 1. Zakona o javnoj nabavi?

Člankom 41. Zakona o trgovačkim društvima odre-đeno je tko zastupa gospodarske subjekte koji su trgovačka društva u smislu istoga Zakona. Stavkom 1. istoga članka propisano je da ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik toga društva (javno trgovačko druš-tvo; komanditno društvo; dioničko društvo; društvo s ograničenom odgovornošću) određene odredbama ovoga Zakona. U tom smislu, sukladno članku 91., stavku 1. Zakona o trgovačkim društvima, zakonski * Ante Loboja, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH.

Odgovori na pitanjaOdabrao i uredio: Ante Loboja *

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

39

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

zastupnik javnog trgovačkog društva je svaki član društva, ako društvenim ugovorom nije određeno drugačije.

Komanditnim društvom upravljaju i zastupaju ga komplementari (članak 136., stavak 1.). Sukladno članku 241. Zakona o trgovačkim društvima dioničko društvo zastupa uprava društva, ako statutom druš-tva nije određeno drukčije. Također, sukladno članku 426., stavku 1. istoga Zakona, društvo s ograničenom odgovornošću zastupa uprava društva, ako društve-nim ugovorom nije drugačije određeno.

Nadalje, sukladno članku 44., stavku 1. Zakona o trgo-vačkim društvima prokura je trgovačka punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlas određeni ovim Zakonom. Prokura je posebna trgovačka punomoć sa zakonski utvrđenim sadržajem i opsegom ovlaštenja. Sadržaj i opseg obične trgovačke punomoći utvrđuje nalogo-davatelj, pravna odnosno fi zička osoba koja je trgovac u smislu Zakona o trgovačkim društvima. Prokurist je osoba kojoj je dana najšira trgovačka punomoć, kojoj je opseg ovlaštenja, u interesu pravne sigurnos pre-ma trećima, utvrđen zakonom. No, bez obzira na opseg ovlaštenja, prokurist nije zakonski zastupnik društva.

Stoga izjavu da gospodarskom subjektu i/ili osobi ovla-štenoj po zakonu za zastupanje pravne osobe gospo-darskog subjekta nije izrečena pravomoćna osuđuju-ća presuda za jedno ili više kaznenih djela propisanih člankom 67., stavka 1., točkom 1. Zakona ne može da

prokurist, koji je punomoćnik trgovačkog društva, već zakonski zastupnik, koji gospodarskog subjekta zastu-pa sukladno posebnom propisu. U odnosu na pitanje je li prokurist, koji zastupa društvo samostalno i po-jedinačno, ovlašten potpisa ponudu i ostalu doku-mentaciju u postupku javne nabave koja ne uključuje izjavu o nekažnjavanju, mišljenja smo da s obzirom na opseg ovlaštenja prokurista, koji je utvrđen zakonom, prokurist može, u ime i za račun trgovačkog društva, bez posebne punomoći, potpisa ponudu i ostalu do-kumentaciju u postupku javne nabave. S obzirom na to da navedenu izjavu ne može da prokurist, koji je pu-nomoćnik trgovačkog društva, is odgovor je ujedno odgovor i na vaše drugo postavljeno pitanje.

Primjena darovnicom određenih posebnih postupaka

PITANJE: Je li javni naručitelj, radi izbora konzulta-nata za tehničku pomoć pri projek ranju, obvezan proves postupak javne nabave, ako je ugovorom o darovnici, kreditu, i sl., s međunarodnom orga-nizacijom određena primjena posebnih postupaka međunarodne organizacije?

Republika Hrvatska je sklopila Ugovor o darovnici s Europskom inves cijskom bankom, za fi nanciranje usluge konzultanata za tehničku pomoć pri projek -ranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveuči-lištu. U Ugovoru je određeno da se korisnik (Republi-ka Hrvatska) obvezuje izvrši odabir konzultanata na-kon konzultacija s Bankom u vezi s njihovim odabirom u skladu s Vodičem za nabavu Europske inves cijske banke iz lipnja 2011. godine. Člankom 10., stavkom 1., točkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da se Zakon ne primjenjuje na ugovore i natječaje na koje se primjenjuju drugačija pravila nabave i koji se skla-paju ili provode na temelju posebnih postupaka me-đunarodne organizacije.

S obzirom na to da je u Ugovoru o darovnici izme-đu Republike Hrvatske i Europske inves cijske banke određeno da će se odabir konzultanata za tehničku pomoć pri projek ranju infrastrukture za studentski smještaj na Sveučilištu proves u skladu s Vodičem za nabavu Europske inves cijske banke, u konkret-nom slučaju, ispunjeni su uvje za primjenu ins tu-ta izuzeća od primjene Zakona, sukladno članku 10., stavku 1., točki 1. Zakona o javnoj nabavi.

Rok donošenja nove odluke o odabiru ili poništenju

PITANJE: U kojem roku naručitelj mora donije novu odluku o odabiru ili poništenju po rješenju Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave?

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Državna komisija za kontrolu postupaka javne naba-ve, po žalbi žalitelja na odluku o odabiru najpovoljnije ponude u postupku javne nabave, donijela je rješenje kojim se poništava odluka o odabiru, te nalaže na-ručitelju da izvrši ponovni pregled i ocjenu ponuda i na temelju istoga donese novu odluku. Među m, u rješenju Državne komisije nije naveden rok u kojem naručitelj mora donije novu odluku. Zakon o javnoj nabavi, u članku 151., stavku 1., točki 4. određuje da u postupku pravne zaš te Državna komisija može po-niš odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću, uključujući diskriminiraju-će tehničke, fi nancijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje.

Stavak 4. istoga članka propisuje da je odluka Držav-ne komisije izvršna, što znači da naručitelj mora po primitku rješenja Državne komisije izvrši ono što je izrekom rješenja određeno (Državna komisija odluke dostavlja javnom objavom na svojim internetskim stranicama. Dostava se smatra obavljenom istekom osmog dana od dana javne objave). Među m, Zakon nigdje ne propisuje rok u kojem naručitelj mora do-nije novu odluku. S obzirom na to da Zakon o jav-noj nabavi ne sadrži odredbu o roku za donošenje nove odluke naručitelja, pa shodno tome ni Državna komisija ne navodi rok za donošenje nove odluke u svom rješenju, rok za donošenje nove odluke o oda-biru ili ako su se stekli uvje , odluke o poništenju po-stupka javne nabave, mora bi primjeren složenos konkretnog predmeta nabave, te osobito složenos i zahtjevnos radnji koje naručitelj mora poduze u konkretnom slučaju.

Pri tome treba ima u vidu da je u takvom postupku javne nabave već izvršen pregled i ocjena ponuda, a nova odluka koju donosi naručitelj treba slijedi prav-no shvaćanje Državne komisije izraženo u obrazlože-nju rješenja kojim se poništava prethodna odluka naručitelja, pa naručitelj u pravilu neće ima previše zahtjevan posao kod donošenja nove odluke.

Primjena načela jednakog tretmana

PITANJE: Koji je značaj, sadržaj i smisao načela jednakog tretmana u postupku javne nabave, te koje su posljedice u postupku javne nabave, ako dođe do povrede istoga načela?

Zakon o javnoj nabavi u članku 3. navodi načela javne nabave, koja su naručitelji obvezni poštova u odno-su na sve gospodarske subjekte koji sudjeluju u po-stupku javne nabave, a to su: načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slo-bode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jedna-kog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo

uzajamnog priznavanja, načelo razmjernos i načelo transparentnos .

Načela javne nabave imaju značajnu ulogu u primjeni Zakona o javnoj nabavi, bilo da su implemen rana u drugim odredbama Zakona, bilo u slučaju kada po-stoji podnormiranost određenih ins tuta u Zakonu. Načelo jednakog tretmana svakako je jedno od naj-važnijih načela u postupku javne nabave. To načelo zah jeva od naručitelja da osigura cjelovit, objek -van i nepristran tretman potencijalnim gospodarskim subjek ma u postupku javne nabave. U postupku jav-ne nabave i odabira najpovoljnijeg ponuditelja za iz-vršenje ugovora o javnoj nabavi, svaki uvjet i zahtjev mora bi unaprijed određen, i to na način da istovre-meno osigurava dovoljan stupanj natjecanja.

Prema pravnom shvaćanju Europskog suda nače-lo jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne smiju bi različito tre rane, osim ako je različit tretman objek vno opravdan. To općenito znači da ponuditelji/natjecatelji moraju bi tre rani na is način, moraju im se da potpuno iste informacije i u svakom pogledu moraju dobi jednake mogućnos i ista pravila moraju se primijeni na sve njih (npr. kod određivanja rokova).

Načelo jednakog tretmana je implemen rano u više odredbi Zakona. Primjerice, člankom 54. stavkom 1. Zakona o javnoj nabavi propisano je da odabrano sredstvo komunikacije mora bi općedostupno te ne smije gospodarskim subjek ma ograničava pristup nadmetanju.

Također, ala i uređaji koji se koriste za komunikaci-ju elektroničkim sredstvima i njihova tehnička obi-lježja moraju bi nediskriminirajuća, općedostupna i interoperabilna s proizvodima komunikacijske teh-nologije u općoj uporabi, te ne smiju gospodarskim subjek ma ograničava pristup nadmetanju. Tako-đer, odredbom članka 33. stavka 10. Zakona o javnoj nabavi propisano je da u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom javni naručitelj mora osigura jednaki tretman svim ponuditeljima te posebice ne smije dava informacije na diskriminira-jući način, kojim bi se moglo pogodova pojedinim ponuditeljima. Uz to, odredbom članka 61. stavkom 1. Zakona propisano je da prilikom određivanja roko-va za dostavu zahtjeva za sudjelovanje i ponuda, javni naručitelj mora posebno uze u obzir složenost pred-meta nabave i vrijeme potrebno za izradu ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, poštujući minimalne rokove određene ovim Zakonom.

Članak 69., stavak 3. Zakona propisuje da javni na-ručitelj može traži od natjecatelja ili ponuditelja da zadovolje minimalne razine fi nancijske te tehničke i stručne sposobnos . Opseg informacija i minimalne

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

41


razine sposobnos iz članaka 71. i 72. Zakona koje se zah jevaju za određeni ugovor moraju bi u vezi s predmetom nabave i razmjerni predmetu nabave, odnosno grupi predmeta nabave u slučaju da je pred-met nabave podijeljen na grupe. Minimalne razine sposobnos navode se u pozivu na nadmetanje i do-kumentaciji za nadmetanje. Važna odredba Zakona u kojoj je došlo do izražaja načelo jednakog tretmana je odredba članka 81., stavka 2. Zakona koja određu-je da tehničke specifi kacije moraju omogući jednak pristup ponuditeljima i ne smiju ima učinak stva-ranja neopravdanih prepreka nadmetanju. Tehničke specifi kacije moraju omogući podnošenje ponuda koje odražavaju različitost tehničkih rješenja.

Povreda načela jednakog tretmana u postupku javne nabave, ovisno o fazi postupka javne nabave u kojoj je izjavljena žalba, u pravilu će rezul ra povredom Zakona, koja za posljedicu ima poništenje odluke, postupak ili radnje u dijelu u kojem su zahvaćeni ne-zakonitošću, uključujući diskriminirajuće tehničke, fi -nancijske i druge odredbe iz poziva na nadmetanje, dokumentacije za nadmetanje ili ostale dokumenta-cije u vezi s postupkom javne nabave (čl. 164., st. 1., toč. 4. Zakona o javnoj nabavi).

Podružnica inozemnog poduzeća kao ponuditelj

PITANJE: Može li podružnica inozemnog osnivača bi ponuditelju postupku javne nabave?

Sukladno odredbi članka 2., točki 18. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11; dalje u tekstu: Zakon) ponudi-telj je gospodarski subjekt koji je pravodobno dostavio ponudu. Sukladno točki 4. istoga članka gospodarski subjekt je fi zička ili pravna osoba ili zajednica h osoba koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, ispo-ruku robe ili pružanje usluga. Odredbom članka 612., stavka 1. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da su inozemna trgovačka društva i trgovci pojedinci, pod uvje ma propisanim zakonom, izjednačeni u po-slovanju na području Republike Hrvatske s domaćim osobama. Stavkom 2. istoga članka propisano je da inozemna trgovačka društva i inozemni trgovci poje-dinci ne mogu trajno obavlja djelatnos na području Republike Hrvatske dok tamo ne osnuju podružnicu. Stavkom 3. propisano je da se obavljanjem djelatnos ne smatra primjerice povremeno ili jednokratno obav-ljanje djelatnos , odnosno obavljanje pojedinog posla. Je li riječ o trajnom obavljanju djelatnos ocjenjuje se prema okolnos ma konkretnog slučaja.

Temeljem ci ranih odredbi proizlazi da inozemno trgovačko društvo, koje ima podružnicu u Republi-ci Hrvatskoj, može bi ponuditelj u postupku javne

nabave. U tom smislu, radi dokazivanja sposobnos izvršenja ugovora takav ponuditelj je, prilikom doka-zivanja činjenice da ne postoje razlozi isključenja po-nuditelja iz postupka javne nabave, pravne i poslov-ne sposobnos , fi nancijske sposobnos te tehničke i stručne sposobnos , izjednačen s ponuditeljima koji imaju sjedište u Republici Hrvatskoj.

Sukladno članku 7., stavku 3. Zakona o trgovačkim društvima podružnica nije pravna osoba. Njenim poslovanjem ne nastaju prava i obveze za nju samu, nego ta prava i obveze stječe osnivač podružnice. Po-družnica posluje pod svojom tvrtkom i treba pritom naves svoje sjedište i sjedište osnivača. S obzirom na to da ponuditelj u postupku javne nabave može bi gospodarski subjekt koji je fi zička ili pravna osoba ili zajednica h osoba, koji na tržištu nudi izvođenje radova i/ili posla, isporuku robe ili pružanje usluga, ponuditelj u konkretnom slučaju nije podružnica inozemnog osnivača već inozemno trgovačko druš-tvo odnosno trgovac pojedinac.

Pregovori o sadržaju dokumentacije za nadmetanje

Pitanje: Može li naručitelj u pregovaračkom po-stupku javne nabave s prethodnom objavom, prije nego zatraži dostavu inicijalnih ponuda, pozva odabrane natjecatelje na pregovore o sadržaju dokumentacije za nadmetanje?

Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u pregova-račkom postupku javne nabave s prethodnom obja-vom, te ocijenio dostavljene zahtjeve za sudjelovanje natjecatelja. Dokumentaciju za nadmetanje u postup-ku javne nabave izrađuje naručitelj. Sukladno članku 78., stavku 1. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13) dokumentacija za nadmetanje mora bi jasna, razumljiva i nedvojbena te izrađena tako da omogući podnošenje usporedivih ponuda. Stavkom 7. istoga članka propisano je da sadržaj, način izrade, postupanje s dokumentacijom za nadmetanje i druga bitna pitanja u vezi s dokumentacijom za nadmetanje propisuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom o nači-nu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadme-tanje i ponudama.

Člankom 2., stavkom 2. Uredbe o načinu izrade i po-stupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponu-dama (NN br. 10/12) propisano je da, ako se provodi pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom, dokumentacija za nadmetanje može se izradi u dva dijela. Prvi dio dokumentacije je podlo-ga za izradu zahtjeva za sudjelovanje, a izrađuje se u formi dodatne dokumentacije uz poziv na nadmeta-nje u slučaju da poziv na nadmetanje ne sadrži dovolj-

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

no podataka za izradu zahtjeva za sudjelovanje. Drugi dio dokumentacije za nadmetanje je podloga za izra-du inicijalne ponude koji se dostavlja odabranim ili preostalim natjecateljima, uz poziv pregovaranja.

Sukladno članku 33., stavku 9. Zakona jekom prego-varanja javni naručitelj pregovara sa svakim ponudi-teljem zasebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodat-noj dokumentaciji ako postoji, i kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude. Također, člankom 36., stavkom 2. Zakona o javnoj nabavi propi-sano je da se pozivu mora priloži dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna dokumentacija. Ako je ta dokumentacija neograničeno i u cijelos elektronič-ki stavljena na raspolaganje u skladu s člankom 65. Za-kona, dovoljno je da poziv sadrži obavijest o internet-skoj adresi na kojoj je dokumentacija dostupna.

Iz svega prethodno navedenoga proizlazi da dokumen-taciju za nadmetanje u pregovaračkom postupku jav-ne nabave s prethodnom objavom, izrađuje naručitelj. Ci rana odredba članka 33., stavka 9. Zakona o javnoj nabavi korespondira s odredbom članka 30., stavka 2. Direk ve Europskog parlamenta i Vijeća 2004/18/EZ, od 31. ožujka 2004., o koordinaciji postupaka za dodje-lu ugovora o javnim radovima, ugovora o javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama, kojom je propisano da u slučajevima navedenim u stavku 1. (a to su sluča-jevi u kojima javni naručitelji mogu dodijeli ugovore o javnoj nabavi u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom), narucitelji pregovaraju s po-nuditeljima o ponudama koje su ovi podnijeli kako bi ih prilagodili zahtjevima navedenim u obavijes o ugovo-ru, specifi kacijama i dodatnim dokumen ma, ako po-stoje, i kako bi našli najbolju ponudu u skladu s člankom 53., stavkom 1. (kriteriji dodjele ugovora).

Sukladno odredbi članka 17., stavka 1. Zakona prije početka postupka javne nabave naručitelj smije tra-ži ili prihva savjet gospodarskog subjekta, koji se može iskoris u izradi dokumentacije, ali takav sa-vjet ne smije ima učinak ograničenja tržišnog natje-canja i diskriminacije. Dakle, naručitelj izrađuje doku-mentaciju za nadmetanje u pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom. Prije početka postupka javne nabave, naručitelj smije traži ili pri-hva savjet gospodarskog subjekta koji se može iskoris u izradi dokumentacije (tehničke konzultaci-je), ali jekom samog postupka javne nabave, pa tako i jekom pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom, naručitelj ne pregovara s oda-branim natjecateljima (koji su dostavili inicijalnu po-nudu) o sadržaju dokumentacije za nadmetanje radi defi niranja pojedinih njenih odredbi, već o sadržaju same inicijalne ponude.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

IZOBRAZBU U PODRUČJU JAVNE NABAVE

Zagreb, 22.–27. rujna (6 dana), s početkom u 8:30 sa

Pozivamo zainteresirane da sudjeluju u Programu izobrazbe u području javne nabave. Redovito su-djelovanje u Programu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Ministarstvom gospodar-stva i dobivanje cer fi kata stručnos za pripremu i provođenje postupaka javne nabave. Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrdu o pohađanju Programa izobrazbe.

Cilj izobrazbe: Stjecanje znanja, vješ na i sposobno-s sudionika uključenih u sustav javne nabave, radi učinkovite provedbe postupaka javne nabave na svim razinama. S ciljem kvalitetne pripreme i pro-vedbe postupaka javne nabave naručitelji moraju osigura da najmanje jedan ovlašteni predstav-nik naručitelja u pojedinačnom postupku posje-duje važeći cer fi kat kojim se potvrđuje posje-dovanje znanja i vješ na u području javne nabave.

Trajanje izobrazbe: 50 nastavnih sa koji se provodi prema nastavnom „PROGRAMU IZOBRAZBE U PO-DRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 06/2012).

Datum održavanja: 22.–27. rujna 2014. (6 dana/s po-četkom u 8:30 sa )

Broj polaznika: maksimalno 50

Nastavni materijal:• materijal s prezentacijama predavača• materijal s propisima koji se mogu koris i prilikom po-

laganja ispita.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi 3.200,00 kuna (uključen PDV)


Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

43


1. Komunikacija s ponuditeljimaU Odluci o provedbi postupka javne nabave bagatel-ne vrijednos stoji da se postupak provodi slanjem poziva za dostavu ponuda na najmanje tri gospo-darska subjekta. A s obzirom na to da poziv na do-stavu ponuda treba bi objavljen i na web-stranici, mogu li se onda i drugi gospodarski subjek javi , bez obzira na to što je poziv upućen samo određe-nim gospodarskim subjek ma?

Objavom poziva na dostavu ponuda na svojoj inter-netskoj stranici i istovremenim slanjem poziva po-nuditeljima po vlas tom odabiru, naručitelj poštuje načelo transparentnos i načelo jednakog tretma-na. Tako se pos že pris zanje većeg broja ponuda. Ponude dostavljene na temelju objavljenog poziva na dostavu ponuda na internetskim stranicama, uzimaju se u razmatranje pod is m uvje ma kao i ponude dostavljene na temelju poziva na dostavu ponuda upućenog gospodarskim subjek ma po vla-s tom izboru.

2. PonudaŠto učini s ponudom čija je cijena bez PDV-a veća od iznosa procijenjene vrijednos predmeta nabave (a kriterij za odabir je najniža cijena)? Je li dovoljna samo jedna valjana ponuda da bi se napravila od-luka o odabiru i trebaju li se obavijes ponuditelji koji nisu odabrani?

Takva ponuda se ne isključuje. Radi se rangiranje po kriteriju odabira, i naravno takva ponuda zauzima niže mjesto na rang ljestvici. Ali ona naravno može

bi valjana. U tom smislu ne treba je kvalifi cira kao nepravilnu, neprihvatljivu i sl., jer ona može doći u obzir za odabir ako drugi ponuditelji odustanu, a na-ručitelj osigura potrebna sredstva npr. rebalansom proračuna, itd. Što se če donošenja odluke o oda-biru, dovoljna je i jedna valjana ponuda. Ponuditelji-ma koji nisu odabrani valjalo bi posla obavijest da njihova ponuda nije bila najpovoljnija. Ili možete u samom pozivu na dostavu ponuda napisa da ćete odabranog ponuditelja objavi na svojoj internetskoj stranici, te tako osigura transparentnost i uštedje svoje vrijeme, jer nećete sla obavijes .

3. Defi niranje iznosa pragova internog akta

Naručitelj je propisao pragove u internom aktu – do 20.000 kn poziv na dostavu ponuda šalje se na jed-nu adresu, iznad 20.000 kn do 200.000/500.000 kn šalje se na minimalno tri adrese. Javila se potreba za nabavom motornog benzina, čija je procijenjena vrijednost veća od donjeg određenog praga (21.000 kn). Naručitelj pita može li se napravi iznimka te poziv na dostavu ponuda posla samo jednom po-nuditelju s kojim ima već godinama sklopljen ugo-vor, jer s obzirom na to da se cijene benzina svakod-nevno mijenjaju, traženje više ponuda nije presud-no za moguće uštede. Što učini da se izvrše takve nabave direktno?

Zakon o javnoj nabavi ne propisuje kako će naručitelji postupa , ni koje će vrijednosne pragove koris za razlikovanje pravila postupanja (npr. 20.000, 50.000, 100.000 kn bez PDV-a) već je to sloboda naručitelja. Prilikom sastavljanja internog akta naručitelj se mora vodi načelima javne nabave i općim poslovanjem in-

Neke aktualnos u javnoj nabavi: bagatelne nabave i interni akt Sabina Rebrović *

Interni akt kojim naručitelji sami uređuju nabave predmeta nabave procijenjene vrijednos do 200.000 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno do 500.000 kuna (bez PDV-a) za radove, trebao je bi donesen još 10. 12. 2013., kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13). Kako još uvijek ima naručitelja koji nisu donijeli interni akt, preporučamo da ga donesu što prije, a upute kako ga mogu izradi mogu pogleda u Newsle eru broj 5/2013., koji je objavljen na našoj inter-netskoj stranici. Ovim člankom autorica daje odgovore na odabrana pitanja korisnika u vezi s defi niranim odredbama koje su naručitelji odredili u svojim internim ak ma, a pojavila su se prilikom same provedbe nabave.

* Sabina Rebrović, mag. oec., savjetnica u Centru TIM4PIN.

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

s tucije, te me omogući jednostavnu i ekonomič-nu nabavu.

U ovakvim situacijama naručitelj ima dvije mogućno-s . Prva je da izmijeni članak internog akta, gdje će prvi prag za bagatelnu nabavu s 20.000 kn poveća na primjerice 30.000 kn. Kod promijene/defi niranja pragova najbolje bi bilo pogleda nabave u posljed-nje tri godine, te prema predme ma nabave, njihovoj mogućnos nabave/zahtjevnos /učestalos /tržištu odredi iznose pragova. Druga mogućnost je da se napravi izmjena internog akta i doda novi članak, ko-jim će se regulira odstupanja slanja poziva na dosta-vu ponude na više adresa ponuditelja kod predmeta nabave poput: električne energije, goriva, i ostalih re-žijskih troškova, te specifi čnih predmeta nabave (npr. u kulturi – ugađanje klavira i pianina) u uvje ma kada ne postoji više subjekata na tržištu ili kada se radi o specifi čnim nabavama, koje može izvrši samo odre-đeni gospodarski subjekt.

4. Naknadne mogućnos nabave proizvoda

Prilikom provođenja bagatelne nabave za živežne namirnice, namirnice su podijeljene u grupe. U jed-nu od grupa: Ostali prehrambeni proizvodi uvršten je među ostalima (keksi, dječja hrana, pekmezi, ča-jevi i sl.) i med. U međuvremenu dobivena je vrlo povoljna ponuda za med od lokalnog OPG-a, a koji ne može dobavi ostale proizvode navedene u toj grupi. Je li naručitelj u prekršaju, ako pored dobav-ljača s kojim će sklopi ugovor o opskrbi cijele gru-pe Ostale prehrambeni proizvodi, sklopi i ugovor s OPG proizvođačem?

Ako je naručitelj sklopio ugovor, trebao bi izmijeni ugovor sklopljen za grupu Ostali prehrambeni proizvo-di. U pro vnom se naručitelj može doves u situaciju da ga odabrani ponuditelj s kojim ima sklopljen ugovor tuži radi neispunjenja ugovornih obveza. Ako pak naru-čitelj nema sklopljen ugovor, odnosno ponuda još nije prihvaćena, postupanje na opisani način ne bi pred-stavljalo prekršaj u smislu odredaba važećih zakonskih propisa. Slijedom navedenog, nema zapreke da naru-čitelj sklopi dva ugovora, a sve pozivajući se na načelo ekonomičnos i dobrog fi nancijskog upravljanja.

5. Dokazi sposobnos Pri provedbi postupka bagatelne nabave sukladno Pravilniku naručitelja u Zahtjevu za dostavu ponuda preko 70.000,00 kuna, koji je poslan na tri adrese i objavljen na internetskoj stranici, traženi su dokazi da ne postoje razlozi isključenja prema važećem Za-konu o javnoj nabavi, i to:

• izjava o nekažnjavanju – koja ne smije bi stari-ja od 30 dana od dana početka postupka, odno-sno upućivanja poziva na dostavu ponude, dana ispred javnog bilježnika ili ovjerena kod javnog bilježnika – neovjerena preslika

• potvrda Porezne uprave o stanju duga, koja ne smije bi starija od 30 dana računajući od dana početka postupka nabave, odnosno upućivanja Poziva na dostavu ponuda – neovjerena preslika.

Naručitelj je zaprimio dvije ponude od kojih je kao dokaz dostavljena ispravna Izjava o nepostojanju razloga isključenja, koja je ovjerena od ponuditelja,ali nije ovjerena kod javnog bilježnika kako je naru-čitelj tražio. Može li naručitelj traži naknadnu ovje-ru Izjave kao ispravak nedostataka ili mora poniš postupak?

Najbolje bi bilo da je samim Pravilnikom propisano da se može traži naknadna ovjera dostavljenog dokumenta. Ako se radi o Izjavi o nekažnjavanju iz članka 67. Zakona o javnoj nabavi, Zakon ne traži formu javnobilježničkog zapisnika ni ovjeru potpi-sa kod javnog bilježnika. Traži se da Izjavu da osoba ovlaštena za zastupanje ponuditelja, tj. zakonski za-stupnik. Konkretni naručitelj je propisao stroža pra-vila u Pravilniku nego što to čini Zakon i svakako bi ih trebao izmijeni . Na pitanje smije li naručitelj traži naknadnu ovjeru Izjave, važno je što piše u Pravilni-ku. Dakle, dostavljena Izjava bi bila sukladna ZJN-u, ali nije sukladna Pravilniku.

Stoga se naručitelj, ujedno i proračunski korisnik koji raspolaže danim sredstvima, treba ponaša pažnjom dobra gospodara. Izbacivanjem tog ponuditelja iz na-bave moglo bi poveća troškove ins tucije u smislu da će ima samo jedan, možda nepovoljniji izbor po-nuditelja za odabir. U ovoj situaciji, traženjem dodat-ne ovjere naručitelj ne utječe na diskriminiranje dru-gog ponuditelja, tako da je uputno traži naknadnu ovjeru Izjave kao ispravak nedostataka, a s me bi se i zadovoljila svrha traženja predmetnog dokumenta.

6. Sukob interesaJesmo li obvezni objavi Izjavu o sprečavanju suko-ba interesa na našoj internetskoj stranici i u doku-mentaciji za nadmetanje i za bagatelne nabave?

Što se če Izjave o sukobu interesa, koja je defi nirana člankom 13. Zakona o javnoj nabavi, prema mišljenju MINGO-a iz 2012. godine:

„Člankom 18., stavkom 3. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/2011) propisano je da se Zakon ne treba pri-mjenjiva za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000,00 kuna. U tom smislu, dakle, pre-ma izričitoj zakonskoj odredbi, navedena odredba

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

45


članka 13. Zakona ne primjenjuje se na nabave do 70.000,00 kuna.

Među m, naručiteljima skrećemo pozornost na dru-ge odredbe Zakona o javnoj nabavi, koje je potrebno uze u obzir u navedenim slučajevima. Primjerice, ako je naručitelj procijenio vrijednost nabave u iznosu do 70.000,00 kuna u proračunskoj/poslovnoj godini, pa se jekom iste godine ukazala potreba za dodatnim roba-

ma/uslugama/radovima (dakle, pogrešno je procijenio vrijednost nabave) izlaže se opasnos da cijeli ugovor (dakle, i osnovni ugovor i aneks) budu ništetni, s obzi-rom na odredbu članka 176. Zakona: „Ništetan je ugo-vor o javnoj nabavi, ako je sklopljen pro vno odredbi članka 13. ovoga Zakona”.

U tom smislu, važno je prilikom izrade Plana nabave pravilno odredi predmet nabave i njegovu procije-njenu vrijednost nabave, odnosno ne izloži se situa-ciji da zbog krivog određivanja predmeta nabave (tj. dijeljenja vrijednos nabave) i pogrešnog određivanja procijenjene vrijednos nabave, da se na navedeni ugovor primjenjuje odredba članka 176. Zakona. Na-dalje, s obzirom na to da člankom 13. Zakona o javnoj nabavi nisu obuhvaćeni svi potencijalni odnosi naru-čitelja i gospodarskih subjekata u kojima može doći do pogodovanja određenom gospodarskom subjek-tu, odnosno do diskriminacije drugih gospodarskih subjekata, mišljenja smo da naručitelj treba pazi da i u drugim situacijama koje nisu obuhvaćene is m člankom ne dođe do povrede načela javne nabave. Također, naručiteljima skrećemo pozornost na poseb-ne propise kojima je regulirana problema ka sukoba interesa, koji se eventualno primjenjuju u pojedinom slučaju.“.

No, sukob interesa defi niran je i drugim zakonima – Zakon o ustanovama, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o obveznim odnosima, Kazneni zakon i dr., sto-ga svojim korisnicima savjetujemo da se i za bagatel-ne nabave sastavljaju izjave o sukobu interesa za čel-nike, ovlaštene predstavnike i sve ostale osobe koje imaju utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom postupku nabave, kao i za javne nabave.

Također, napominjemo na obavezno objavljivanje izjava o skobu interesa na internetskoj stranici te u svakom pojedinom postupku bagatelne nabave. Predložak izjave za čelnike i ovlaštene predstavnike i druge povezane osobe, te kako bi trebala izgleda objava o sukobu interesa na internetskoj stranici i do-kumentaciji za nadmetanje u bagatelnoj nabavi, obja-vili smo u broju 12 časopisa iz 2013. godine.

Kako je ustanova u sustavu Riznice, ugovore o jav-noj nabavi potpisuje gradonačelnik. Je li ravnatelj ustanove dužan potpisa Izjavu o sprečavanju su-koba interesa i kada se radi o bagatelnoj nabavi?

Sukob interesa propisan je i drugim zakonima osim Zakonom o javnoj nabavi među kojima je i Zakon o ustanovama koji člankom 37. propisuje da ravnatelj ne smije sklapa ugovore sa samim sobom. Iako to Zakon o javnoj nabavi ne određuje direktno, savjetu-jemo korisnicima da postupaju kao i u prethodnom odgovoru s obzirom na to da bi se ravnatelj u ova-kvim slučajevima mogao smatra osobom koja ima utjecaj na odlučivanje naručitelja u pojedinom po-stupku nabave, iako primjerice u konkretnom slučaju sam ne potpisuje ugovor o nabavi.

Knjiga je namijenjena osobama koje ak vno su-djeluju u pripremi i provođenju postupaka javne nabave.Daje odgovore na pitanja:• Što nam donose nove odredbe zakonodavnog

okvira u sustavu javne nabave?• Kako planira javnu nabavu i pripremi Plan

nabave?• Kako uskladi fi skalnu odgovornost i javnu

nabavu?• Kako organizira ins tuciju naručitelja i

poveća razinu stručnos djelatnika koji sudjeluju u procesu nabave sukladno novim propisima?

• Kako komunicira s gospodarskim subjek ma?• Kako kvalitetno izradi dokumentaciju za

nadmetanje, efi kasno pripremi i proves postupak javne nabave, nabavi i zadovolji stvarne potrebe naručitelja, pra realizaciju ugovora?

• Koje su nove odrednice u pravnoj zaš ?Knjiga je ažurirana novim zakonskim izmjenama!

Promo vna

cijena knjige:

250 kuna

(PDV uključen)

Knjiga je ažurirana novim

zakonskim izmjenama!

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Općenito o profesionalnom propustu Sukladno članku 68., stavku 1., točki 4. Zakona o jav-noj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13; dalje u tek-stu: Zakon) javni naručitelj može isključi natjecatelja ili ponuditelja iz postupka javne nabave, ako je gos-podarski subjekt u posljednje dvije godine do počet-ka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust1, koji javni naručitelj može dokaza na bilo

* Lidija Žunić, dipl. iur., Grad Zagreb.1 Prema Zakonu o javnoj nabavi (NN, br. 110/07, 125/08) pojam profesionalni propust nije bio defi niran, već se u članku 46., stav-ku 2., točkama 3. i 4. spominjao, i to na način da javni naručitelj, ako je to odredio kao uvjet sposobnos , mora isključi gospodar-ske subjekte iz sudjelovanja u postupku javne nabave, ako je gos-podarski subjekt ili osoba ovlaštena za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno kažnjena za profesionalni propust te ako je gospodarski subjekt učinio profesionalni propust koji javni naruči-telj može dokaza na bilo koji način. Prema tadašnjem tumačenju Uprave za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva (2009./2010. godina, izvor: www.javnanabava.hr) pod profesionalnim propustom u kontekstu javne nabave moglo se smatra i počinjenje kaznenog djela, prekršaja ili djela za koje je određeni gospodarski subjekt kažnjen od nadležnog jela (suda, državnog jela, stegovnog ili suda čas ), a koje je djelo u vezi s predmetom nabave. Nadalje, pod me su se smatrali i svi ostali propus za koje gospodarski subjek nisu kažnjeni, ali ih je naruči-telj mogao dokaza na bilo koji način, kao npr. teže kršenje preu-ze h obveza iz ugovora. U praksi svako bi kršenje preuze h obveza iz ugovora trebalo završi raskidom ugovora na štetu onoga koji svoje obveze ne ispunjava na ugovoreni način, te ak viranjem jam-stva za uredno izvršenje ugovora (ako je predviđeno). Naručitelj koji raskinu ugovor na štetu izvršitelja ugovora, a is ne pokrene postupak za utvrđivanje ispravnos naručiteljeve odluke, mogao bi to koris kao razlog za isključenje do čnog izvršitelja iz budućih postupaka javne nabave. Prema tadašnjem mišljenju Uprave za su-stav javne nabave ovaj razlog je mogao naručitelj koris i kada se radilo o izvršenju nekog ugovora koji nema sličnos s predmetom nabave. Dakle, navedeni Zakon nije defi nirao profesionalni propust ni razdoblje u kojem se može isključi pojedini gospodarski su-bjekt zbog počinjenja istog.

koji način. Stavkom 7. istog članka određeno je da te-žak profesionalni propust postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelat-nos pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovo-rima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodarskog subjekta neprikladnom i nepouz-danom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, koji javni naručitelj namjerava sklopi .

Težak profesionalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog su-bjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetova-ne nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora, koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, na-stanka štete ili drugih sličnih posljedica. Postojanje teškog profesionalnog propusta dokazuje javni naru-čitelj na temelju objek vne procjene okolnos sva-kog pojedinog slučaja.

2. Rješenja DKOM na temu profesionalnog propusta2

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/527, UR-BROJ: 354-01/12-8 od 21. lipnja 2012. godine na-vodi se:

„…Žalitelj u žalbi navodi da je njegova ponuda ne-osnovano isključena iz nadmetanja iz razloga što je is navodno počinio profesionalni propust povezan s izvršenjem ugovora 216/ 2011. Žalitelj ne ospora-va da nije uspio izvrši predmetni ugovor sukladno

2 Za još primjera rješenja DKOM-a na temu profesionalnog propu-sta pogleda : KLASA: UP/II-034-02/09-01/207 od 27. ožujka 2009., KLASA: UP/II-034-02/09-01/545 od 30. lipnja 2009., KLASA: UP/II-034-02/10-01/1330 od 31. prosinca 2010. i dr. na web-stranici: www.dkom.hr.

Profesionalni propust u javnoj nabavi Lidija Žunić *

Težak profesionalni propust postupanje je gospodarskog subjekta koje ga čini nepouzdanim naručitelju za sklapanje ugovora ili okvirnog sporazuma jer je poslovao pro vno odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi. Također, profesionalni propust gos-podarskog subjekta moguć je i kod samog izvršenja ugovora u vidu nedostataka u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora koje su dovele do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica. Da bi se tema ka bolje shva la, autorica u tekstu navodi konkretne primjere rješenja Državne komisije za kon-trolu postupaka javne te praksu Europskog suda.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

47


preuze m obvezama, ni da je uslijed toga došlo do raskida predmetnog ugovora od strane naručitelja, ali smatra da takav raskid ne može bi razlog za is-ključenje ponude žalitelja iz predmetnog nadmetanja s obzirom na to da do raskida nije došlo zbog neza-konitog postupanja ponuditelja, već zbog neuspjeha žalitelja da izvrši predmetnim ugovorom preuzetu obvezu i to isključivo iz objek vnih razloga, koji su posljedica uobičajenog poslovnog rizika… Uvidom u dokumentaciju koja je dostavljena ovom jelu utvrđe-no je da je naručitelj dopisom od 1. prosinca 2011. godine pozvao žalitelja da opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011 isporuči najkasnije do 9. prosinca 2011. godine, dok će u pro vnom naruči-telj predmetni ugovor raskinu . Uvidom u dopis od 5. prosinca 2011. godine utvrđeno je da se žalitelj očitovao naručitelju da nije u mogućnos isporuči navedenu opremu, te mu je ponudio isporuku druge vrste opreme, a što je naručitelj dopisom od 9. pro-sinca 2011. godine odbio te žalitelju dao novi rok za ispunjenje predmetnog ugovora. S obzirom na to da žalitelj ni u naknadno ostavljenom roku nije isporu-čio opremu koja je predmet ugovora broj 216/2011 naručitelj je dopisom od dana 16. prosinca 2011. go-dine raskinuo predmetni ugovor i napla o jamstvo za uredno izvršenje ugovora. Navedeni jek događa-ja nesporan je među strankama, te proizlazi iz dostav-ljene dokumentacije koja se nalazi u spisu. Slijedom navedenog, naručitelj je pravilno postupio kada je ponudu žalitelja isključio iz nadmetanja…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/840, UR-BROJ: 354-01/12-7 od 26. rujna 2012. godine stoji sljedeće:

„…Žalitelj također navodi kako je naručitelj u jednom od prethodnih postupaka javne nabave utvrdio da je ovdje odabrani ponuditelj počinio profesionalni pro-pust te ga je iz tog razloga u tom postupku javne na-bave i isključio. Naručitelj do danas, koliko je žalitelju poznato, nije povukao ili izmijenio svoju tvrdnju o pro-fesionalnom propustu odabranog ponuditelja. Kako je navedeni profesionalni propust učinjen unutar tri godine do dana objave ovog postupka javne nabave naručitelj je propus o isključi istog ponuditelja zbog profesionalnog propusta… Žalitelj u prilogu očitovanja na naručiteljev odgovor na žalbu, kao dokaz žalbenog navoda, dostavlja presliku Zapisnika o pregledu i ocje-ni ponuda od 14. studenoga 2011. godine i Odluke o odabiru od 15. studenoga 2011. godine donesene u postupku javne nabave i instalacije uređaja za sustav nadzora ribarskih plovila s pripadajućim so verom za razmjenu podataka s uređajem, naručitelja Mini-starstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Zagreb. Iz priloženih dokaza proizlazi da je naručitelj ponuditelja Telefon d.o.o. Knin isključio zbog profesi-

onalnog propusta počinjenog u prethodnom postup-ku javne nabave kod istog naručitelja. Među m, uvi-dom u upisnik ovog jela utvrđeno je kako je Odluka o odabiru, na koju se poziva žalitelj, poništena rješenjem ovog jela KLASA: UP/II-034-02/11¬0111713, URBROJ: 354-01/12-12 od 29. ožujka 2012. godine. Pozivanjem na Odluku o odabiru od 15. studenoga 2011. godine i Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda, koji je sastavni dio iste odluke, a koja odluka je rješenjem ovog jela od 29. ožujka 2012. godine poništena, žalitelj nije, su-kladno članku 143., stavku 2. Zakona o javnoj nabavi, dokazao svoje tvrdnje da je odabrani ponuditelj poči-nio profesionalni propust zbog kojeg ga je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave bio dužan isključi- . Žalbeni navod je neosnovan…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/1531, UR-BROJ: 354-01/13-15 od 17. siječnja 2013. godine stoji:

„…Nadalje, žalitelj navodi da je naručitelj bio upoznat s činjenicom da je odabrani ponuditelj u grupama A., B. i E. Gornji grad d.o.o., Lučko počinio profesionalni propust, ali da istog nije isključio s obrazloženjem da profesionalni propust u ovom slučaju nije nedvojbeno dokazan zbog činjenice da je u jeku spor radi raskida ugovora. Naime, navodi da je ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko imao sklopljen Ugovor s naručiteljem: Hrvatskom radiotelevizijom, Zagreb, da je navedeni naručitelj raskinuo predmetni ugovor, te da je naru-čitelj bio upoznat s razlozima raskida ugovora. Žalitelj tvrdi da Zakon o javnoj nabavi ne propisuje da podi-zanje tužbe zbog raskida ugovora derogira odredbu članka 68., stavka 7. istog Zakona, odnosno da tu-mačenje naručitelja nema uporište u Zakonu o javnoj nabavi. Navodi da dokumentacija i obrazloženje na-ručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, nedvojbeno

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ukazuju na sadržaj, značenje i posljedice propusta, tvrt-ke Gornji grad d.o.o., Lučko, u izvršenju obveza, kao i na činjenicu raskida ugovora te smatra da je is trebao bi isključen… Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da se u istome u točki 24. nalazi dodatna bilješka u kojoj naručitelj navodi da je nakon javnog otvaranja ponuda zaprimio anonimni podnesak u kojem se obrazlaže da je ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko, počinio profesionalni propust u smislu raskida ugovora od strane naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, da je od Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, za-traženo očitovanje u smislu je li postojao takav ugovor o javnoj nabavi i je li is raskinut krivnjom navedene tvrtke. Navodi se da je Hrvatska radiotelevizija, Zagreb u svom očitovanju navela da je ugovor raskinut zbog neurednog izvršavanja ugovornih obveza od strane ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko uz napomenu da je navedeni ponuditelj podnio tužbu pro v naručitelja Trgovačkom sudu u Zagrebu, te da je predmetni spor u jeku. Navodi se da je održan sastanak s predstav-nicima naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, na kojem su predočeni određeni dokumen u vezi sa spor-nim ugovorom, te da su is kao razlog raskida ugovora naveli, odnosno predočili dokument iz kojeg je razvid-no da je ponuditelj jekom izvršavanja ugovora oba-vijes o naručitelja da ne može isporučiva određene ar kle, iako je u trenutku davanja ponude znao da se is ar kli više ne proizvode. Kao dodatni razlog raskida navode se i kašnjenja u isporuci. Slijedom iznesenoga, naručitelj Hrvatska radiotelevizija, Zagreb, ponuditelju dostavlja obavijest o raskidu ugovora. Naručitelj nada-lje u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda navodi da je Zakon o javnoj nabavi defi nirao pojam profesionalnog propusta, ali da se ne navodi što se smatra teškim pro-fesionalnim propustom u smislu razloga isključenja iz članka 68., stavka 1., točke 4. Zakona o javnoj naba-vi. Također se navodi da je tvrtka Gornji grad d.o.o., Lučko, osporila odluku o raskidu ugovora te pokrenula spor pro v naručitelja, koji još nije okončan te da naru-čitelj smatra da navedene okolnos nije u mogućnos iskoris kao razlog isključenja, te da profesionalni pro-pust nije nedvojbeno dokazan.

Uvidom u dokumentaciju dostavljenu od strane naru-čitelja utvrđeno je da istoj prileži podnesak nepozna-tog podnositelja, zaprimljen kod Državnog ureda za središnju javnu nabavu 16. listopada 2012. , u kojem se navodi da ponuditelj Gornji grad d.o.o., Lučko ima u svom poslovanju dokazani profesionalni propust, da je imao zaključen ugovor o isporuci tonera i n s naručiteljem Hrvatskom radiotelevizijom, Zagreb, is nije poš vao ugovorne obveze te da je naručitelj zbog toga jednostrano raskinuo ugovor, uz navođenje kontakt podataka kod spomenutog naručitelja radi provjere dostavljene informacije. U spisu je dostavlje-

na i e-mail korespondencija u kojoj se na traženje na-ručitelja Državnog ureda za središnju javnu nabavu, Zagreb, za očitovanjem na sporne navode, Hrvatska radiotelevizija, Zagreb očituje 18. listopada 2012. go-dine i u kojem se očitovanju navodi da je bio sklopljen ugovor broj 128/12 za nabavu photo jedinica, tonera, catridge-a i ribona s ponuditeljem Gornji grad d.o.o., Lučko, za razdoblje od 17. veljače 2012. godine do 31. prosinca 2012. godine, te da je predmetni ugovor ra-skinut 30. travnja 2012. godine zbog neurednog izvr-šavanja ugovorom preuze h obveza od ponuditelja. Navodi se da je 11. lipnja 2012. godine ponuditelj pod-nio tužbu pro v naručitelja u kojoj traži povrat napla-ćene bankarske garancije te isplatu novčane naknade na ime sredstava koje bi realizirao po predmetnom ugovoru, na ime sredstava koja predstavljaju štetu u smislu sprečavanja povećanja imovine, te zbog povre-de prava osobnos , odnosno zbog povrede ugleda i čas , te da je postupak u jeku. U privitku navede-nog dopisa nalazi se i obavijest o raskidu ugovora broj 128/12 od dana 30. travnja 2012. godine, naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb, upućena drugoj ugo-vornoj strani Gornji grad d.o.o., Lučko. U predmetnoj se obavijes navodi da je ponuditelj naručenu robu isporučivao sa znatnim prekoračenjem ugovorenog roka isporuke ili samo djelomično, da su u tri navrata vršene reklamacije u kojima je ponuditelj pozivan na uredno izvršavanje preuze h ugovornih obveza. Tako-đer se navodi da je od strane ponuditelja dostavljen dopis proizvođača tonera da ran 31. listopada 2011. godine da se određeni povi tonera iz troškovnika više ne proizvode, te da je razvidno da je ponuditelj svje-sno ponudio isporuku proizvoda za koje je znao da ih neće bi u mogućnos isporuči . Navodi se da osim tonera i druga roba iz troškovnika nije isporučivana u rokovima, bez ikakvog obrazloženja, te da se neured-nim izvršavanjem ugovorom preuze h obveza izravno usporava obavljanje poslovnih procesa naručitelja, uslijed čega is svakodnevno trpi štetu... Ovo je je-lo pregledom dokaznog materijala dostavljenog od strane naručitelja, nedvojbeno utvrdilo da je naru-čitelj u konkretnom postupku imao saznanja kao i dokaze o počinjenju profesionalnog propusta od strane ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko u smislu jednostranog raskida ugovora od strane naručitelja Hrvatske radiotelevizije, Zagreb. Kako je dokumen-tacijom za nadmetanje kao razlog isključenja propi-san i defi niran profesionalni propust kao propust u vezi s izvršenjem ugovora koji je doveo do raskida tog ugovora od strane naručitelja, te s obzirom na to da je naručitelj imao relevantne podatke i dokaze o postojanju istog, te je bio obvezan iz postupka jav-ne nabave ponude ponuditelja Gornji grad d.o.o., Lučko za grupe A., B. i E. isključi …“.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

49


U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/250, UR-BROJ: 354-01/13-13 od 9. travnja 2013. godine sto-ji, između ostaloga, sljedeće:

„…Nadalje, žalitelj zajednica ponuditelja Narodne no-vine d.d., Zagreb i Zvibor d.o.o., Zagreb, u žalbi navo-di da ne osporava da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja Rješenjem utvrdila da je Udruga trgovaca uredskim materijalom sklopila zabranjeni sporazum te ne osporava da bi se radilo o teškom profesional-nom propustu i opravdanom razlogu za isključenje. Među m osporava odluke naručitelja o isključenju žalitelja, jer su iste pro vne članku 68., stavku 1., točki 4. Zakona o javnoj nabavi, u smislu da se može isključi ponuditelj koji je u posljednje tri godine, ra-čunajući od početka postupka javne nabave učinio težak profesionalni propust. Navodi da je Rješenjem Agencije utvrđeno da je sporni sporazum sklopljen 6. veljače 2008. godine, dakle 4 godine i 6 mjeseci prije početka ovog postupka javne nabave. Također, navodi da je točkom III. predmetnog Rješenja Agen-cije navedeno da je tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb, bio sudionik Sporazuma do 16. listopada 2009., te da je tada odlukom Udruge isključen iz članstva. Također, tvrdi da naručitelj nije utvrđivao činjenično stanje o događajima koji su prethodili i formalnom prestanku članstva tvrtke Zvibor d.o.o., Zagreb u Udruzi, odno-sno njegovim radnjama samostalnog nastupa na tr-žištu, koje su bile pro vne sporazumu o zajedničkom nastupu na tržištu. Navodi da bi se tada utvrdilo da je is od veljače 2009. godine samostalno nastupao na tržištu, te da je odluka o isključenju samo formal-na posljedica ranijeg stvarnog prestanka članstva u Udruzi. Slijedom navedenog žalitelj smatra da je od-luka naručitelja da je Zvibor d.o.o., Zagreb, u posljed-nje tri godine počinio težak profesionalni propust utemeljena na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju te je pogrešno primijenjena odredba o moguć-nos isključenja ponuditelja. Žalitelj također navodi da se njegov pravni interes za grupe B. i E. sastoji u utvrđenju valjanos njegove ponude te ista odabere, a da bi valjanost njegove ponude za grupu A. bila bitna u slučaju da neki od ponuditelja s naručiteljem iz bilo kojeg razloga ne sklopi okvirni sporazum... U predmetnom se slučaju radi o profesionalnom pro-pustu kojeg je utvrdila Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja, a koji se odnosi na sklapanje zabranje-nog sporazuma, što je dodatno potvrđeno Presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske.

Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda II. od 6. veljače 2013. godine utvrđeno je da je u točki 9.2. navedeno da se zajednica ponuditelja Narodne novi-ne d.d., Zagreb i Zvibor d.o.o., Zagreb, isključuje iz po-stupka javne nabave za grupe predmeta nabave A., B. i E. Navodi se da naručitelj ima nesporne dokaze iz

kojih proizlazi da je navedena zajednica ponuditelja počinila težak profesionalni propust, odnosno da je naručitelj u razdoblju između izjavljivanja žalbe i do-nošenja rješenja Državne komisije došao do saznanja da je član zajednice ponuditelja žalitelja tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb, sudjelovao u zabranjenom sporazumu/kartelu, a što je utvrdila Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja. Nadalje, u predmetnom Zapisniku na-vodi se da je Agencija za zaš tu tržišnog natjecanja Rješenjem od 21. srpnja 2011. godine utvrdila da su Udruga trgovaca uredskim materijalom i njenih 9 čla-nova, među kojim i ova zajednica ponuditelja, sklopili zabranjeni sporazum o nastupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala, koji je bio na snazi od 6. veljače 2008. godine do 15 studenog 2010. godine. Navodi se i daje Visoki upravni sud svojom presudom, Poslovni broj:

Us-9383/2011-4 od 19. prosinca 2012. godine odbio tužbu pro v navedenog Rješenja, čime je isto postalo pravomoćno. Također se navodi da je naručitelj ob-vezan poš va načelo tržišnog natjecanja te da je nedopus vo u postupku javne nabave razmatra su-djelovanje gospodarskog subjekta čiji je profesionalni propust povezan s postupanjem pro vnom načelu tr-žišnog natjecanja, te da je obvezan isključi ponudi-telja temeljem članka 68., stavka 1. točke 4. Zakona o javnoj nabavi, te točke 14.c. dokumentacije za nad-metanje.

Nadalje, u predmetnom Rješenju Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja Klasa: UP/I 030-02/2010-01/018, Urbroj: 580-02-11-76-146 od 21. srpnja 2011. godine, čiju je ovjerenu presliku žalitelj dostavio u žalbenom postupku, utvrđeno je da su Udruga trgovaca ured-skim materijalom sa sjedištem u Zagrebu – Lučko, i članovi te udruge – poduzetnici između kojih se navodi i član zajednice ponuditelja u predmetnom postupka javne nabave, sada žalitelja tvrtka Zvibor d.o.o., Za-greb, sklopili 6. veljače 2008. godine Sporazum o na-stupanju na tržištu u prodaji uredskog materijala kojim su izričito dogovorili način formiranja cijene i podjelu njihovih kupaca pri prodaji uredskog materijala, čime su sklopili zabranjeni sporazum iz članka 9., stavka 1., točki 1. i 3. Zakona o zaš tržišnog natjecanja, koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mje-rodavnom tržištu trgovine uredskim materijalom na teritoriju Republike Hrvatske u razdoblju od 6. veljače 2008. godine do 15. studenog 2010. godine. Također, u točki III. predmetnog Rješenja utvrđuje se da je po-duzetnik Zvibor d.o.o., Zagreb, bio sudionik zabranje-nog sporazuma u razdoblju od 6. veljače 2008. do 16. listopada 2009. godine. Predmetno rješenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja osporavano je pred Vi-sokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Žalitelj je dostavio u žalbenom postupku ovjerenu presliku

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

izvornika Presude Visokog upravnog suda Repub like Hrvatske, Poslovni broj: Us¬9383/2011-4 od 19. pro-sinca 2012. godine kojom se tužbe tužitelja odbijaju, odnosno kojom se potvrđuje Rješenje Agencije za za-š tu tržišnog natjecanja u smislu da is m nije povri-jeđen zakon na štetu tužitelja, jer je u pravilno prove-denom postupku točno i potpuno utvrđeno činjenično stanje i pravilno primijenjeno materijalno pravo. Da-kle, u predmetnom postupku javne nabave naručitelj je imao saznanja i dokaze o počinjenju profesionalnog propusta žalitelja te je svoju odluku utemeljio na is -ma. Treba naglasi da i u žalbi žalitelj ne osporava či-njenicu da se radi o profesionalnom propustu. Nada-lje, ovo jelo je utvrdilo da je u predmetnom Rješenju Agencije navedeno da je tvrtka Zvibor d.o.o., Zagreb bila sudionik zabranjenog sporazuma do 16. listopada 2009. godine. Kako je predmetni postupak javne na-bave započeo danom slanja poziva na nadmetanje 2. kolovoza 2012. godine, razvidno je da je profesionalni propust počinjen u posljednje tri godine računajući od dana početka postupka javne nabave, odnosno da se radilo o radnji koja nije postojala samo na dan skla-panja Sporazuma, već je u kon nuitetu trajala sve do 16. listopada 2009. godine. Naručitelj je svoju odluku o isključenju navedenog ponuditelja donio temeljem dokaza Rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjeca-nja i Presude Visokog upravnog suda Republike Hrvat-ske, te žalitelj nije u pravu kada navodi da je naručitelj trebao utvrđiva činjenično stanje koje je navodno prethodilo formalnom prestanku članstva tvrtke Zvi-bor d.o.o., Zagreb u Udruzi, odnosno da je is od ve-ljače 2009. godine samostalno nastupao na tržištu. Sukladno navedenom naručitelj je pravilno primijenio odredbe Zakona o javnoj nabavi, te je ovo jelo doni-jelo odluku kojom se žalba odbija kao u dijelu točke 2. izreke ovog rješenja…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/12-01/712 URBROJ: 354-01/13-24, od 11. svibnja 2013. godine stoji da se postupak po žalbi prekida do pravomoćnos pre-sude u postupku, poslovni broj P4114/11, koji se vodi pred Trgovačkim sudom u Rijeci, Stalna služba u Pa-zinu. Naime: „…Uvidom u Zapisnik o pregledu i ocjeni ponuda utvrđeno je da je naručitelj isključio žalitelja, jer je u dosadašnjom poslovanju s naručiteljem učinio profesionalni propust povezan s izvršenjem ugovora o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu, br. 91-12/16-16-2011 od 19. kolovoza 2011. godine, a koji je doveo do raskida istog od strane naručitelja. Razlog je bio kršenje odredbi ugovora u vezi s isporukom za-suna pod uvje ma ponuđenim u ponudi broj: 1807/ZR od 15. srpnja 2011. godine.

Iz dokumentacije dostavljene ovom državnom jelu utvrđeno je da je žalitelj Trgovačkom sudu u Rijeci, Stalna služba u Pazinu podnio tužbu pro v naruči-

telja radi utvrđenja i isplate. Tužbom je zatraženo donošenje presude kojom se utvrđuje da Ugovor o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu sklopljen iz-među tuženika Istarski vodovod d.o.o. Buzet kao kup-ca i tužitelja Vodoskok d.d. Zagreb kao prodavatelja nije prestao, te da proizvodi pravne učinke. Žalitelj je ovom državnom jelu 20. svibnja 2013. godine dosta-vio podnesak u privitku kojeg je preslika Zapisnika od 16. siječnja 2013. godine o održanoj glavnoj raspravi kod Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pazinu, Poslovni broj: 19 P-4114/11-18. U navedenom podne-sku žalitelj predlaže odgodu postupka do donošenja presude Trgovačkog suda u Rijeci, Stalna služba u Pa-zinu u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem: P4114/11.

Slijedom navedenoga, vidljivo je da je naručitelj žali-telja isključio zbog profesionalnog propusta poveza-nog s izvršenjem ugovora o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu, br. 91-12/16-16-2011 od 19. kolovoza 2011. godine… Žalitelj je, smatrajući da je naručitelj neutemeljeno raskinuo navedeni ugovor, jer je žali-telj ispunio sve svoje obveze iz ugovora odnosno da nisu postojali opravdani razlozi za jednostrani raskid ugovora, podnio pro v naručitelja tužbu Trgovač-kom sudu u Rijeci, Stalna služba Pazin radi utvrđe-nja da Ugovor o nabavi elip čnih zasuna za 2011. godinu sklopljen između tuženika Istarski vodovod d.o.o. Buzet kao kupca i tužitelja Vodoskok d.d. Za-greb kao prodavatelja, nije prestao te da proizvodi pravne učinke. Dakle, raskid predmetnog ugovora je predmet sudskog spora i predstavlja prethodno pita-nje bez čijeg se rješenja ne može riješi sama stvar, koja je predmet postupka jer, ako raskid ugovora nije opravdan, ne postoji profesionalni propust na strani žalitelja. Također, ovo jelo nije ovlašteno kontrolira valjanost predmetnog ugovora. Stoga, ovo je državno jelo ocijenilo kao svrsishodno da pitanje raskida ugo-

vora zbog neispunjenja obveza žalitelja, a zbog kojeg raskida je naručitelj u predmetnom postupku javne nabave utvrdio da je žalitelj učinio profesionalni pro-pust, riješi nadležni sud…“.

U rješenju KLASA: UP/II-034-02/13-01/904 URBROJ: 354-01/13-8, od 12. srpnja 2013. godine stoji:

„…Žalitelj u žalbi navodi kako je naručitelj u pred-metnom postupku javne nabave odabrao ponudu ponuditelja Text papir d.o.o. Split, iako je istu trebao isključi , temeljem članka 68. Zakona o javnoj naba-vi i točke 3.2. dokumentacije za nadmetanje, jer je odabrani ponuditelj počinio težak profesionalni pro-pust. Naime, Rješenjem Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja od 21. srpnja 2011. godine utvrđeno je kako je odabrani ponuditelj u razdoblju do 15. stu-denog 2010. godine, dakle u razdoblju manje od tri

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

51


godine do početka postupka javne nabave, bio sudi-onik zabranjenog sporazuma iz članka 9., stavka 1. Zakona o zaš tržišnog natjecanja, koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim potrošnim materijalom na teritoriju Republike Hrvatske, a koje rješenje je postalo pravomoćno. Kao dokaz dostavlja presliku Rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja od 21. srpnja 2011. godine i presliku Presude Visokog upravnog suda u Zagrebu od 19. prosinca 2012. go-dine…Uvidom u Rješenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja Klasa: UPI I 030-02/2010-011018, Urbroj: 580-02-11-76-146 od 21. srpnja 2011. godine utvr-đeno je da su članovi Udruge trgovaca uredskim materijalom, između kojih članova je i odabrani po-nuditelj Text papir d.o.o. Split, sklopili u Zagrebu 6. veljače 2008. godine sporazum o nastupanju na tr-žištu u prodaji uredskog materijala, te u utvrđenom razdoblju bili članovi navedene udruge odnosno su-dionici zabranjenog sporazuma kojim su dogovorili način formiranja cijene i podjelu kupaca, čime su sklopili zabranjeni sporazum koji za cilj ima ograni-čavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu trgovine uredskim materijalom u razdoblju od 6. ve-ljače 2008. godine do 15. studenog 2010. godine.

Također je uvidom u Presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us 9383/2011-4 od 19. pro-sinca 2012. godine utvrđeno da je is odbio tužbe tužitelja članova nedopuštenog sporazuma između kojih i odabranog ponuditelja Text papir d.o.o. Split, a pro v rješenja Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja.

S obzirom na to da je odlukom nadležnog jela – Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja, objavljenom u službenom glasilu Republike Hrvatske, Narodnim novinama broj 111/2011 od 28. rujna 2011. godine, a potvrđeno presudom Visokog upravnog suda Re-publike Hrvatske broj Us¬9383/2011 od 19. prosinca 2012. godine, objavljenom u Narodnim novinama broj 13/13 od 30. siječnja 2013. godine, pravomoć-no utvrđeno da je odabrani ponuditelj Text papir d.o.o. Split sklopio zabranjeni sporazum koji za cilj ima ograničavanje tržišnog natjecanja na mjero-davnom tržištu trgovine uredskim materijalom i bio sudionik istog do 15. studenog 2010. godine, dakle unutar posljednje tri godine računajući do početka postupka javne nabave (17. travnja 2013. godine), ovaj žalbeni navod je osnovan…“.

3. Profesionalni propust u javnoj nabavi iz prakse Europskog suda

Članak 45., stavak 2. točka d) Direk ve 2004/18/EZ propisuje da svaki gospodarski subjekt može bi is-ključen iz sudjelovanja u ugovoru, ako je taj gospo-

darski subjekt bio kriv za težak profesionalni propust kojeg javni naručitelj može dokaza na bilo koji na-čin. No, Direk va ne defi nira pojam teškog profe-sionalnog propusta, ali se rješenje može pronaći u presudama Europskog suda. Najpozna ji je predmet C-465/11, Forposta SA and ABC Direct Contact sp zoo v Poczta Polska SA iz prosinca 2012. Poczta Polska (dalje u tekstu: PP) je tvrtka koja je provela otvoreni postupak javne nabave, podijeljen na grupe, za odre-đene poštanske usluge.

Najpovoljnije ponude u pojedinim grupama bile su one ponuditelja Forposta SA (dalje u tekstu: Forpo-sta) i ABC Direct Contact sp zoo (dalje u tekstu: ABC). Naručitelj je poniš o postupak javne nabave zato što su kod oba ponuditelja postojali obvezni razlozi is-ključenja iz postupka, i to konkretno sukladno članku 24 (1)(1a) poljskog zakona o javnoj nabavi. Oba po-nuditelja su se žalila na odluku naručitelja tvrdeći da je odredba u nacionalnom zakonodavstvu pro vna stavku (d) članka 45(2) Direk ve 2004/18, odnosno da je obujam uvjeta određenih nacionalnim propi-som o javnoj nabavi puno širi od uvjeta, koji su odre-đeni propisima EU-a, te da se u ovoj situaciji uopće nije radilo o teškom profesionalnom propustu.

Tako se u presudi, između ostaloga, navodi:

• neuspjeh gospodarskog subjekta da se pridržava svojih ugovornih obveza može se, u načelu, sma-tra kao profesionalni propust

• koncept profesionalnog propusta obuhvaća sva pogrešna postupanja koja imaju utjecaj na profe-sionalni kredibilitet gospodarskog subjekta, a ne samo na ona koja se odnose na povrede e čkih standarda u užem smislu unutar struke kojoj su-bjekt pripada, a koja su ustanovljena od disciplin-skog jela te struke ili pravomoćnom presudom

• pojam teškog propusta treba u pravilu shva kao postupanje gospodarskog subjekta sa štetnom namjerom ili nepažnjom određene težine; prema tomu, svako pogrešno, neprecizno ili neispravno izvršenje ugovora ili njegova dijela bi moglo poten-cijalno pokaza ograničene profesionalne sposob-nos gospodarskog subjekta o kojemu je riječ, ali automatski ne čini teški propust

• dodatno, kako bi se utvrdilo postoji li teški propust u načelu se mora proves posebna i individualna procjena postupanja gospodarskog subjekta.

Ovo znači da države članice same trebaju u nacional-nom zakonodavstvu odredi što je težak profesio-nalni propust (čl. 68., st. 7. Zakona). Prema odredbi Direk ve koja je prenesena u nacionalni propis na naručitelju je teret dokaza (u konkretnom slučaju) po-stojanja teškog profesionalnog propusta na bio koji način, odnosno taj teret dokaza ne leži na gospodar-

52


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

skom subjektu. Također se ne zah jeva da o počinje-nju teškog profesionalnog propusta bude donesena sudska odluka. Naručitelj može isključi ponuditelja iz postupka javne nabave temeljem članka 68. Zako-na, ako se postupanje gospodarskog subjekta odnosi na obavljanje njegove profesionalne djelatnos , ako je propust dovoljno težak te, ako na temelju obrazlo-žene objek vne procjene naručitelja takav propust ima značajan utjecaj na prikladnost gospodarskog subjekta da bude ugovorna strana ugovora koji se na-mjerava sklopi .

4. ZaključakKao što je već uvodno navedeno težak profesional-ni propust je postupanje gospodarskog subjekta u obavljanju njegove profesionalne djelatnos pro v-no odgovarajućim propisima, kolek vnim ugovorima, pravilima struke ili sklopljenim ugovorima o javnoj nabavi, a koje je takve prirode da čini tog gospodar-skog subjekta neprikladnom i nepouzdanom stranom ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma koji javni naručitelj namjerava sklopi . Težak profesio-nalni propust kod izvršenja ugovora o javnoj nabavi je takvo postupanje gospodarskog subjekta koje ima kao posljedicu značajne i/ili opetovane nedostatke u izvršenju bitnih zahtjeva iz ugovora, koji su doveli do njegova prijevremenog raskida, nastanka štete ili drugih sličnih posljedica.

Prije svega, ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spora-zum mora bi u skladu s uvje ma određenima u do-kumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom, odnosno ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumenta-ciji za nadmetanje i odabranom ponudom, sukladno članku 105. Zakona. Kako bi naručitelji mogli nekog gospodarskog subjekta isključi iz postupka javne na-bave zbog počinjenja teškog profesionalnog propu-sta, potrebno je pomno pra izvršenje (realizaciju) sklopljenog ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog spo-razuma, odnosno koristeći točne riječi Zakona to bi glasilo da je javni naručitelj obvezan kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji za nadmetanje i oda-branom ponudom.

Nažalost, praksa pokazuje da navedeno nije čest slučaj ili u najmanju ruku da se isto obavlja na vrlo površan način. Samo pomno, detaljno, kvalitetno praćenje sklopljenih ugovora može jamči da će iz-vršenje bi u skladu sa svim ugovorenim, a u pro- vnome slučaju naručitelj će ima kvalitetnu doku-

mentaciju temeljem koje će drugu ugovornu stranu u nekom budućem postupku javne nabave isključi- . Kao dodatno osiguranje za kvalitetno izvršenje

sklopljenog ugovora o javnoj nabavi naručiteljima na raspolaganju stoje i sljedeći instrumen , suklad-no članku 76. Zakona: jamstvo za uredno ispunje-nje ugovora za slučaj povrede ugovornih obveza ili jamstvo za izvršavanje okvirnog sporazuma kada okvirni sporazum obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi.

Još jedna specifi čna vrsta jamstva koju treba spo-menu , osobito kada je riječ o profesionalnom pro-pustu, je jamstvo o osiguranju za pokriće odgovor-nos iz djelatnos za otklanjanje štete koja može nasta u vezi s obavljanjem određene djelatnos 3, koje bi naručitelji svakako trebali traži dokumenta-cijom za nadmetanje (naravno, ako je riječ o djelat-nos za koju postoji takva vrsta osiguranja). Osigu-ranje od odgovornos pokriva rizik od profesionalne odgovornos proistekle iz profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju obveza nastalih iz obavljanja djelatnos 4. Odnosno, profesionalnom (ugovornom) odgovornošću smatra se odgovornost nastala zbog profesionalnog propusta osiguranika u izvršenju ob-veza nastalih iz obavljanja pojedinih djelatnos . U ovu vrstu spadaju odgovornos : odvjetnika, javnih bilježnika, revizorskih tvrtki, upravitelja nekretnina-ma, liječnika, stomatologa, ljekarnika, stečajnih upra-vitelja, posrednika/zastupnika u osiguranju i reosigu-ranju, arhitekata, inženjera u prostornom uređenju i gradnji i razne druge odgovornos .

3 Nastanak raznih vrsta (obveznih) osiguranja predstavlja rela v-no novu pravnu tekovinu koja se počela snažnije razvija tridese- h godina prošlog stoljeća, u funkciji zaš te potencijalnih žrtava

prometa ili djelatnos koje predstavljaju povećanu opasnost. Tim ins tutom očituje se u velikoj mjeri javni interes, koji se sastoji u osiguranju od rizika koje sa sobom nose određene djelatnos i koje po svojoj prirodi predstavljaju opasnost većih razmjera. Osim toga, javni interes očituje se i u nastojanju da se prevenira nastup štet-nih događaja, ponajprije u povećanoj profesionalizaciji kao logič-nu posljedicu širenja objek vne odgovornos za naknadu štete. S druge strane, za stvaranje učinkovitog sustava popravljanja štete, što je isto tako u javnom interesu, bilo je potrebno kreira ins tut (obveznog) osiguranja koji jamči jednostavnu i brzu naplatu štete, te na taj način zaš ćuje moguće oštećenike. Istodobno, taj ins tut djelotvorno zaš ćuje i ekonomsku sferu štetnika koji se nalazi u po-ložaju osiguranika jer štetu ne naknađuje štetnik osobno, već to za njega, u okvirima osigurateljskog pokrića, čini osiguravajuće druš-tvo. (Izvor: Vojković H., Obvezno osiguranje od odgovornos iz od-vjetničke djelatnos , Hrvatska pravna revija, siječanj 2008., str. 44) 4 Osiguranjem od odgovornos osigurava se rizik obveze naknade štete trećoj osobi, i to štete proistekle iz događaja za koji je osigura-nik odgovoran. Kod osiguranja od odgovornos nije osigurana imo-vina osiguranika kao fi zički pojam, nego m osiguranjem osiguranik š svoj imovinski interes u nastojanju da spriječi smanjenje imo-vine do kojeg bi došlo zbog obveze naknade štete. Vrste osiguranja od odgovornos : 1) opća odgovornost – građansko-pravna izvanu-govorna odgovornost i 2) profesionalna – ugovorna odgovornost.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

53

UDK 331.2 RADNO PRAVO

1. UvodHrvatski sabor donio je na sjednici 13. prosinca 2013. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Zakon), objav-ljen u Narodnim novinama, broj 157/2013., a stupio je na snagu 1. siječnja 2014. Zakonom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direk va Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi op-ćeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000). Zakon, radi zaš te osoba s invaliditetom, propisuje prava osoba s invaliditetom, na profesionalnu rehabilitaci-ju, zapošljavanje i rad, te uređuje zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvje ma, osnivanje, djelatnost, upravna i stručna jela u centru za profesionalnu rehabilitaciju, integra vnoj radionici i zaš tnoj radionici, mjere za po canje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost novog Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: ZVPRZOI), te odgovor-nost za povrede odredaba Zakona.

Zakon propisuje da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i kon-zularnih predstavništava, integra vnih radionica i za-š tnih radionica dužni zaposli , na primjerenom rad-nom mjestu prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelat-nos koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % ukupnog bro-

ja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljava-nja osoba s invaliditetom, HZMO i ministarstvo nadlež-no za fi nancije će, prema posebnom propisu o zaš osobnih podatka, dostavlja podatke ZVPRZOI-u.

Na temelju članka 13., stavka 3. Zakona, donesen je Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zapo-slenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14 – dalje u tekstu: Pravilnik o očevidniku). Zakon obvezuje HZMO na vođenje očevidnika zaposlenih osoba s invalidite-tom (dalje u tekstu: očevidnik) od 1. siječnja 2015., te na dostavu podataka iz očevidnika ZVPRZOI-u, radi praćenja kvotnog zapošljavanja. Hrvatski registar o osobama s invaliditetom (dalje u tekstu: Registar) kojeg vodi Hrvatski Zavod za javno zdravstvo (HZJZ) je temeljni registar koji vodi podatke o svim osoba-ma s invaliditetom. Podaci o statusu osobe s invali-ditetom eviden rani u bazama HZMO-a na temelju prijava osiguranja ( skanica M-1P), odnosno prijava o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P) uspo-stavljenih od strane poslodavaca, razmjenjivat će se s Registrom i tako će se osigura vođenje očevidnika u HZMO, te praćenje kvote od ZVPRZOI-a, sukladno članku 19., stavak 2. Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14. – dalje u tekstu: Pravilnik o kvo ).

2. Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom

Pravilnikom o očevidniku propisan je sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih oso-ba s invaliditetom, te uvje koji moraju bi ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik.

Kvotno zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom Sanja Ro m *

Od 1. siječnja 2014. na snazi je Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (dalje u tekstu: Zakon), objavljen u Narodnim novinama, broj 157/2013. Zakon propisuje da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra v-nih radionica i zaš tnih radionica dužni zaposli , na primjerenom radnom mjestu prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnos koju obavljaju. Zakonom je propisana kvota obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom koja ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % ukupnog broja zaposlenih. Poslodavci koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja obveznici su novčane naknade.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.

54

RADNO PRAVO UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

2.1. Ma čna evidencija HZMO-a

HZMO sukladno Pravilniku o ma čnoj evidenciji Hr-vatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13. – dalje u tekstu: Pravilnik o ma čnoj eviden-ciji) vodi ma čnu evidenciju o svim osiguranicima, obveznicima doprinosa za mirovinsko osiguranje i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja (dalje u tekstu: ma čna evidencija), pa tako i o osiguranicima koje je poslodavac prijavio kao osobe s invaliditetom prijavom osiguranja (obrazac M-1P), odnosno prija-vom o promjeni jekom osiguranja (obrazac M-3P).

2.1.1. Prijava podataka o zaposlenim osobama s invaliditetom u sustav HZMO-a

Poslodavci, bez obzira na broj radnika, kod kojih je osoba s invaliditetom već zaposlena, prijavljuju po-datak o invaliditetu radnika u sustav HZMO-a prija-vom o promjeni podataka (obrazac M-3P). Važno je istaknu da su poslodavci koji u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o očevidniku zapošljavaju oso-be s invaliditetom, sukladno članku 10. Pravilnika o očevidniku, dužni te osobe prijavi HZMO-u kao osobe s invaliditetom na propisanom obrascu pre-ma Pravilniku o ma čnoj evidenciji i Pravilniku o očevidniku, u razdoblju od 1. svibnja 2014. godine do 31. prosinca 2014. godine. U pro vnom, te osobe neće se moći ubroji u kvotu od 1. siječnja 2015., već naknadno, računajući trenutak kada su takvu prijavu podnijeli nakon 1. siječnja 2015. Poslodavci su dužni prijavi svaku promjenu u vezi invaliditeta osigurani-ka HZMO-u.

Poslodavci kod kojih se osoba s invaliditetom zapo-šljava nakon stupanja na snagu Pravilnika o očevid-niku, prijavu osiguranika kao osobe s invaliditetom prijavljuju u sustav HZMO-a prijavom osiguranja (obrazac M-1P). Poslodavac koji sukladno odredbama članaka 3. i 7. do 10. zapošljava osobu kojoj je rješe-njem nadležnog jela priznat status osobe s invalidi-tetom, obavezno na prijavi osiguranja (obrazac M-1P) pod obilježjem br. 15. STATUS OSOBE S INVALIDITE-TOM zaokružuje DA i redak Osoba sa invaliditetom.

S obzirom na dužnost poslodavca da prijavi svaku promjenu u vezi s invaliditetom osiguranika mirovin-skog osiguranja, a koji sukladno odredbama članaka 3. i 7. do 10. želi prijavi činjenicu da osoba koju je zaposlio posjeduje rješenje nadležnog jela, kojim joj je priznat status osobe s invaliditetom, obavezno na prijavi o promijeni jekom osiguranja (obrazac M-3P) pod obilježjem br. 22. STATUS OSOBE S INVALIDITE-TOM zaokružuje DA i redak Osoba sa invaliditetom, uz koji obvezno upisuje i datum promjene, koji ne može bi raniji od datuma stjecanja svojstva osigu-ranika prema uspostavljenoj prijavi osiguranja. Ako je datum nastanka invaliditeta kasniji od datuma stje-canja svojstva, u datum promjene upisuje se datum nastanka invaliditeta.

2.1.2. Razmjena podataka o osobama s invaliditetom između HZMO-a i HZJZ-a

Registar HZJZ-a je baza podataka s podacima o svim osobama s invaliditetom. Radi povezivanja, upotpu-njavanja, odnosno provjere podataka o statusu oso-ba s invaliditetom, bilo u Registru, bilo u ma čnoj evidenciji HZMO-a, podaci između HZMO-a i HZJZ-a će se elektronički razmjenjiva , u svrhu formiranja očevidnika.

2.1.3. Formiranje očevidnika

HZMO će poče vodi očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 47. Zakona, prema odredbama Pravilnika o očevidniku, počev-ši od 1. siječnja 2015. godine. Iz ma čne evidencije HZMO-a, upotpunjene s podacima iz Registra u oče-vidnik se preuzimaju podaci o zaposlenim osobama s invaliditetom, odnosno o poslodavcima koji zapošlja-vaju osobe s invaliditetom (sukladno člancima: 4., 5., 6. i 7. Pravilnika o očevidniku) koji čine sadržaj oče-vidnika. Osim navedenih podataka za potrebe praće-nja kvote, sukladno članku 19., stavku 2. Pravilnika o kvo , kao i za potrebe izvješćivanja, HZMO u sadržaj očevidnika unosi i podatke o:

• ukupnom broju osoba zaposlenih kod poslodavca• broju zaposlenih osoba s invaliditetom kod poslo-

davca • području djelatnos prema nacionalnoj klasifi kaciji

djelatnos (NKD) • stažu osiguranja za osiguranika, te razdoblju osigu-

ranja osiguranika.

2.2. Sadržaj očevidnika

Člankom 4. Pravilnika o očevidniku, taksa vno su na-brojane kategorije osoba s invaliditetom koje se upi-suju u očevidnik, kao osobe prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno sa-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

55


mostalnog obavljanja djelatnos , a kojima je priznat određeni status, odnosno pravo (tablica 1.):

Tablica 1.

R. b.

Kategorije osoba s invaliditetom (čl. 4. Pravilnika o očevidniku)

Uvjet za upis u očevidnik- utvrđeno

1. Priznat status osobe ometene u psihofi zičkom razvoju prema propisima o socijalnoj skrbi

• oštećenje vida• oštećenje sluha• oštećenje govorno –

glasovne komunikacije• oštećenje

lokomotornog sustava• oštećenje središnjeg

živčanog i mišićnog sustava

• oštećenje drugih organa i organskih sustava

• mentalno oštećenje• psihička bolest• više vrsta oštećenja

2. Priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju

3. Priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s povećanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osiguranju

4. Priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju

najmanje:• 90 % tjelesnog

oštećenja radi gubitka vida

• 70 % tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha

• 90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi h tjelesnih oštećenja, s me da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70 %.

5. Priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

6. Priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaš vojnih i civilnih invalida rata

7. Priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisima o odgojno-obrazovnoj skrbi

8. Priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine

9. Priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13),

10. Priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona

11. Priznat status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije

12. Priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnos prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. godine

13. Utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja ZVPRZOI-a

Dakle, kada je u pitanju osoba s invaliditetom kojoj je priznat status osobe ometene u psihofi zičkom ra-zvoju prema propisima o socijalnoj skrbi (toč. 1.) u očevidnik se kao osoba s invaliditetom upisuje osoba kojoj je, neovisno o redovnim ili posebnim programi-ma obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno: oštećenje vida, sluha, govorno-glasovne komunikacije, lokomotornog sustava, središnjeg živ-čanog i mišićnog sustava, drugih organa i organskih sustava, mentalno oštećenje, psihička bolest, odno-sno više vrsta oštećenja. Ako je u pitanju osoba s in-validitetom kojoj je priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisi-ma o mirovinskom osiguranju (toč. 4), u očevidnik se upisuje osoba koja ima utvrđeno najmanje: 90 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka vida, 70 % tjelesnog oštećenja zbog gubitka sluha, 90 % ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi h tjelesnih oštećenja, s m da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 70 %.

Osim navedenih podataka očevidnik sadrži i sljedeće podatke povezane s osobom s invaliditetom: ime i prezime, osobni iden fi kacijski broj (OIB), osobni broj osiguranika mirovinskog osiguranja, datum rođenja, spol, adresu prebivališta i mjesta rada, datum stjeca-nja invaliditeta, stupanj oštećenja ako je određen po-stotkom, osnovu osiguranja, datum stjecanja svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, datum prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, razlog prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osigura-nja, radno vrijeme, zanimanje, najvišu završenu škola,

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

stručno obrazovanje, stručnu spremu za obavljanje poslova, vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređe-no s nepunim radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom).

U očevidnik se također upisuju sljedeći podaci o po-slodavcu kod kojeg je u radnom odnosu osoba s in-validitetom: naziv, pravni oblik, osobni iden fi kacijski broj (OIB), sjedište, županija, djelatnost prema NKD. U svrhu utvrđivanja statusa i uvjeta za upis u očevidnik HZMO koris podatke iz Registra, te od drugih nad-ležnih jela. Osiguranici koji nisu navedeni u članku 4. točka 1. do 12. Pravilnika o očevidniku, za potre-be upisa u očevidnik, moraju ima nalaz i mišljenje ZVPRZOI-a u skladu s člankom 4., točkom 13. Pravil-nika o očevidniku. Za osiguranika koji je stekao status osobe s invaliditetom prema propisima drugih država članica Europske unije, kao dokaz o invaliditetu za po-trebe upisa u očevidnik, poslodavac je dužan priloži ovjereni prijevod isprave nadležnog jela države čla-nice Europske unije o utvrđenju invaliditeta.

Iz navedenog proizlazi da, jer u Pravilniku o očevidni-ku, rješenja o statusu osobe s invaliditetom druge dr-žave, izvan Europske unije, nisu navedena kao dokaz invaliditeta za upis u očevidnik, kao dokazi o postoja-nju invaliditeta se uvažavaju isključivo isprave jela Republike Hrvatske kojima se priznaju statusi taksa- vno navedeni u članku 4. Pravilnika o očevidniku, te

isprave kojima se dokazuje status osobe s invalidite-tom prema propisima država članica Europske unije. Prema tomu, npr. rješenje o statusu ratnog vojnog invalida Ureda za obranu Bosne i Hercegovine nije valjana osnova za upis u očevidnik, odnosno Registar, i takva rješenja HZMO neće zaprima . U navedenim slučajevima, stranka može zatraži od nadležnog je-la u Republici Hrvatskoj (sada HZMO, a od 1. siječnja 2015. ZVPRZOI) vještačenje radi utvrđivanja invalidi-teta prema propisima Republike Hrvatske.

3. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom

Prema Zakonu, osobom s invaliditetom smatra se osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, in-telektualna ili osje lna oštećenja koja u međudje-lovanju s različi m preprekama mogu sprečava njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima, a osobom s invalidi-tetom s preostalom radnom sposobnos osoba čiji invaliditet u odnosu na sposobnos osobe bez invali-diteta jednake ili slične životne dobi, jednake ili slične naobrazbe, u jednakim ili sličnim uvje ma rada, na jednakim ili sličnim poslovima ima za posljedicu sma-

njenu mogućnost radno se osposobi i zaposli . Izni-mno, osobom s invaliditetom s preostalom radnom sposobnos smatra se i osoba s invaliditetom, čiji je radni učinak u granicama očekivanog, ali se na teme-lju smanjenih stvarnih i procijenjenih općih sposob-nos takve osobe ocijeni da je to u interesu očuvanja njezinih tjelesnih, osje lnih i mentalnih sposobnos .

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju stječe osoba s invaliditetom kojoj je nadležno jelo vještačenja utvr-dilo preostalu radnu sposobnost. Uvje i način pro-vedbe profesionalne rehabilitacije osoba s invalidite-tom uređuju se ugovorom između naručitelja usluge i centra za profesionalnu rehabilitaciju. Postupak pro-fesionalne rehabilitacije pokreće i fi nancira naručitelj usluge, koji može bi : HZMO, Hrvatski zavod za zapo-šljavanje (HZZ), Hrvatski zavod za zdravstveno osigu-ranje (HZZO), ministarstvo nadležno za socijalnu po-li ku preko centara za socijalnu skrb, osiguravajuće društvo, poslodavac, jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave kao i privatni naručitelj (osoba s invaliditetom, roditelj, zakonski zastupnik, skrbnik).

Člankom 7. Zakona propisano je da se osobe s inva-liditetom mogu zaposli na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvje ma uz obvezu osiguranja ra-zumne prilagodbe radnog mjesta od poslodavca. Razumna prilagodba radnog mjesta znači potrebnu i odgovarajuću prilagodbu i podešavanja, koja ne predstavljaju nerazmjerno ili neprimjereno optere-ćenje, da bi se u pojedinačnom slučaju, tamo gdje je to potrebno, osobama s invaliditetom osiguralo za-pošljavanje i rad na ravnopravnoj osnovi s drugima. Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavni-štava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica, dužni su prema odredbi članka 8. Zakona zaposli na primjerenom radnom mjestu, prema vlas tom odabiru, u primjerenim radnim uvje ma, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnos koju obavljaju, s m da kvota može bi različita, ali ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavni-štava, integra vnih radionica i zaš tnih radionica, od obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom iznimno se oslobađa i novoosnovani poslodavac, u vremenu uvođenja u rad, ali najduže 24 mjeseca od dana početka rada. Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, jer ne zapošljavaju najmanje 20 radnika, a imaju zaposle-ne osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji za-pošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

57


kvote, mogu ostvari novčanu nagradu propisanu Pravilnikom o kvo .

Zakon u članku 9. obvezuje jela državne uprave, jela sudbene vlas , jela državne vlas i druga

državna jela, jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, javne službe, javne ustano-ve, izvanproračunske i proračunske fondove, prav-ne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlas ma da prilikom zapošljavanja osobi s inva-liditetom daju prednost pod jednakim uvje ma. Ako poslodavac pravna osoba prilikom zapošljava-nja ne da prednost osobi s invaliditetom, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna, a ako to ne učini poslodavac, fi zička osoba kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna.

3.1. Kvota

Pravilnikom o kvo propisan je udio zaposlenih oso-ba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih kod pojedinog poslodavca – kvota. Kvota se određuje s obzirom na djelatnos i njihova područja u skladu s Odlukom o nacionalnoj klasifi kaciji djelatnos 2007. – NKD 2007. (NN, br. 58/07 i 72/07). Djelatnost obve-znika je ona koja je navedena u Obavijes o razvrsta-vanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007. izdanoj od Državnog zavoda za sta s ku. Ovisno o djelatno-s obveznika ispunjenja kvote, kvota se utvrđuje u propisanom postotku, od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je obveznik kvotnog za-pošljavanja osoba s invaliditetom, kako je prikazano u tablici 2.:

Tablica 2.

Kvota Djelatnost obveznika

2-postotna

G) trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikalaI) djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hraneJ) informacije i komunikacijeK) fi nancijske djelatnos i djelatnos osiguranjaM) stručne, znanstvene i tehničke djelatnos O) javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranjeR) umjetnost, zabava i rekreacijaS) ostale uslužne djelatnos T) djelatnos kućanstava kao poslodavaca; djelatnos kućanstava koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlas te potrebeU) djelatnos izvanteritorijalnih organizacija i jela

3-postotna

F) građevinarstvoH) prijevoz i skladištenjeL) poslovanje nekretninamaP) obrazovanje

6-postotna

A) poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvoB) rudarstvo i vađenjeC) prerađivačka industrijaD) opskrba električnom energijom, plinom, parom i klima zacijaE) opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnos sanacije okolišaN) administra vne i pomoćne uslužne djelatnos Q) djelatnos zdravstvene zaš te i socijalne skrbi

Za obveznike koji zapošljavaju manje od 50 radnika, propisana kvota smanjuje se za jedan postotni bod, ali ne može bi niža od 2 %. U slučaju da izračun kvo-te ne predstavlja cijeli broj, vrijednos do 0,5 % za-okružuju se na manji broj, a vrijednos iznad 0,5 % uključujući i 0,5 % zaokružuju se na veći broj. U ispu-njavanje obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invali-ditetom ubrajaju se:

• zaposlene osobe s invaliditetom• učenici s teškoćama u razvoju i studen s invalidi-

tetom na praksi kod poslodavca• rehabilitan na praksi kod poslodavca • studen s invaliditetom zaposleni temeljem ugo-

vora o djelu redovitog studenta • osobe s invaliditetom na stručnom osposobljava-

nju za rad bez zasnivanja radnog odnosa te osobe s invaliditetom čije redovno obrazovanje poslodavac s pendira.

Osim navedenih osoba, u ispunjavanje obveze kvot-nog zapošljavanja osoba s invaliditetom ubraja se i sklapanje ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava. Pod samoza-pošljavanjem osoba s invaliditetom, u smislu Zakona, smatra se: osnivanje trgovačkog društva i zapošljava-nje u tom trgovačkom društvu, osnivanje zadruge i zapošljavanje u toj zadruzi, obavljanje obrta, obavlja-nje domaće radinos ili sporednog zanimanja, obav-ljanje djelatnos slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnos ), te obavljanje djelatnos poljoprivrede i šumarstva. Slijedom navedenog, obvezu kvotnog za-pošljavanja poslodavac može ispuni tako da zaposli propisani broj osoba s invaliditetom, a u suprotnom, pod određenim propisanim uvje ma može ispuni zamjensku kvotu.

Važno je naglasi da poslodavac može ispuni kvo-tu isključivo zaposlenicima s invaliditetom, koji su eviden rani u očevidniku zaposlenih osoba s inva-liditetom u HZMO-u sukladno Pravilniku o očevidni-

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ku. U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom, koje se smatraju osiguranicima s invaliditetom sukladno Pravilniku o očevidniku, te su sklopile ugovor o radu s poslodavcem za najmanje 20 sa tjedno. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostavi ZVPR-ZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze. Radi praćenja ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom HZMO i mini-starstvo nadležno za fi nancije će, prema posebnom propisu o zaš osobnih podatka, dostavlja po-datke ZVPRZOI-u.

Poslodavci koji su sukladno Zakonu obveznici poseb-nog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom, te obveznici obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom, dužni su obračunava i uplaćiva taj doprinos sve do ispunjenja obveze kvotnog zapošlja-vanja osoba s invaliditetom sukladno odredbi članka 8. Zakona, a najkasnije do 1. siječnja 2015. Poslodavci koji do 1. siječnja 2015. ne ispune obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom postaju obve-znici novčane naknade, te obveznici obračunavanja i plaćanja novčane naknade sukladno odredbi član-ka 10. Zakona, kojom je propisano da su poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika, osim stranih di-plomatskih i konzularnih predstavništava, integra v-nih radionica i zaš tnih radionica, ako ne ispunjavaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, obveznici novčane naknade te obveznici obračunava-nja i plaćanja novčane naknade.

Osnovica za obračun novčane naknade jest umnožak broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio du-žan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina naknade obračunava se po stopi od 30 %. Kvota može bi različita, ali ne može bi manja od 2 % ni veća od 6 % od ukupnog broja zaposlenih radnika kod poslodavca, koji je ob-veznik kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom. Dokaze o ispunjavanju obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavci su dužni dostavi ZVPRZOI-u u roku od sedam dana od dana ispunjenja te obveze.

Pravilnikom o kvo propisana je kvota, dokazi o njenom ispunjenju, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos novčanih nagrada za poslodavce koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisa-ne kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici is-punjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom. Odredbe navedenog Pravilnika ne primjenjuju se na strana diplomatska i konzularna predstavništva te integra vne i zaš tne radionice. Obveznik ispunje-nja kvote je svaki poslodavac koji zapošljava najma-

nje 20 radnika. U ukupan broj zaposlenih ubrajaju se i osnivači/članovi u trgovačkim društvima i usta-novama u Republici Hrvatskoj koji su u radnom od-nosu s poslodavcem, te obrtnici i druge osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja ili druge dozvoljene djelatnos i po toj osnovi su obvezno osigurani. Među m, u uku-pan broj zaposlenih ne ubrajaju se:

• radnici koji su u radnom odnosu s agencijom za pri-vremeno zapošljavanje, na temelju ugovora o radu za privremeno obavljanje poslova, odnosno radi ustupanja korisnicima

• radnici koji su u radnom odnosu kod poslodavca na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje sezonskih poslova.

Poslodavac koji smatra da se određeno radno mjesto zbog posebnih uvjeta rada treba izuze iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju kojih se utvrđuje kvo-ta, dužan je zatraži suglasnost ZVPRZOI-a, uz pret-hodno pribavljeno mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju. U kvotu za pojedini mjesec ubrajaju se samo osobe s invaliditetom, koje su upisane u oče-vidnik najkasnije do zadnjega dana u mjesecu. Osobe s invaliditetom koje nisu eviden rane u očevidniku, sukladno članku 5. Pravilnika o kvo , poslodavac ne može ubroji u kvotu ni je na taj način može pre-korači .

3.1.1. Zamjenska kvota

U slučaju da poslodavac kao obveznik ispunjenja kvo-te nema mogućnos zapošljavanja potrebnog broja osoba s invaliditetom, da bi mogao ispuni propisanu kvotu, može ispuni zamjensku kvotu, tako da:

• zaključi jedan ili više ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošlja-va, i to pod uvjetom da su međusobno ispunjena prava i obveze iz ugovora o poslovnoj suradnji s osobom s invaliditetom koja se samozapošljava, pri čemu treba vodi računa o visini iznosa ugo-vora, čija ukupna vrijednost treba bi jednaka naj-manje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote, odnosno u slučaju sklapa-nja ugovora na rok duži od jednog mjeseca, čija je prosječna mjesečna vrijednost jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invalidi-tetom koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote

• primi na obavljanje prakse, utvrđene nastavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom, s me da se 4 prak kanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

59


• primi na obavljanje prakse rehabilitante u sklopu profesionalne rehabilitacije koju provodi centar za profesionalnu rehabilitaciju, s me da se 2 rehabi-litanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invalidite-tom,

• sklopi jedan ili više ugovora o djelu sa studentom s invaliditetom koji ima status redovitog studenta prema kojima su ukupni prizna troškovi rada jed-naki najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći svake osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote

• primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasni-vanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s me da se 4 takve osobe priznaju kao 1 zaposlena oso-ba s invaliditetom

• daje jednu ili više s pendija za redovno obrazova-nje osobama s invaliditetom čija je ukupna visina jednaka najmanje minimalnoj mjesečnoj plaći sva-ke osobe s invaliditetom, koju bi poslodavac morao zaposli unutar propisane kvote.

Iz izvatka iz registra nadležnog jela mora bi vidlji-vo da osoba s invaliditetom, koja se samozapošljava ima registriranu djelatnost obuhvaćenu ugovorom o poslovnoj suradnji s obveznikom kvote. Obveznik koji namjerava ispuni zamjensku kvotu dužan je navede-ne ugovore dostavi ZVPRZOI-u u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora, a koje će ZVPRZOI sma-tra najavom zamjenskog ispunjenja kvote. S ugovo-rom, obveznik mora ZVPRZOI-u dostavi popunjeni obrazac za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote koji izdaje ZVPRZOI, te drugu dokumentaciju na zahtjev ZVPRZOI-a. Najava o zamjenskom ispunjavanju kvo-te za ZVPRZOI postaje važeća prvoga dana u mjesecu nakon primitka ugovora s obrascem najave. Zamjen-sko ispunjavanje kvote može se najavi najviše za dvanaest mjeseci unaprijed. Po isteku toga razdoblja potrebna je ponovna najava.

Obveznik je dužan u roku od sedam dana nakon iste-ka razdoblja za koje je najavljeno zamjensko ispunje-nje kvote podnije ZVPRZOI-u izvješće o obostra-nom ispunjenju ugovornih obveza (obrazac izvješća) na obrascu koji izdaje ZVPRZOI. Na zahtjev ZVPR-ZOI-a, stranke su dužne dostavi dodatne dokaze o obostranom ispunjenju ugovornih obveza, kao što su bankovna izvješća i drugi dokazi. Obrazac izvje-šća uz odgovornu osobu obveznika mora potpisa i osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, od-nosno odgovorna osoba u toj pravnoj osobi, odgo-vorna osoba u srednjoškolskoj ustanovi, odgovorna osoba na visokom učilištu, odgovorna osoba u cen-tru za profesionalnu rehabilitaciju, ovlaštena osoba u HZZ-u, odnosno učenik, student ili njegov pravni zastupnik.

Obveznika koji pravodobno ne podnese obrazac iz-vješća ZVPRZOI će pozva da to učini u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva. Ako obveznik ni u ostavljenom roku ne podnese izvješće i potrebne dokaze, ZVPRZOI će smatra da nije ispunjena za-mjenska kvota. Također, ako obveznik koji je najavio zamjensko ispunjenje kvote, istu ne ispuni u cijelos , dužan je svakog mjeseca, prilikom obračuna plaća, obračuna i upla razmjerni dio novčane naknade sukladno članku 13. Pravilnika o kvo . Radi ispunjenja zamjenske kvote za siječanj 2015. godine poslodavci obveznici kvote dužni su dostavi ZVPRZOI-u ugovo-re i obrasce za najavu zamjenskog ispunjavanja kvote iz članka 8. Pravilnika o kvo , najkasnije do 31. pro-sinca 2014. godine. U suprotnom, m ugovorima nije moguće ispuni zamjensku kvotu.

3.1.2. Plaćanje novčane naknade zbog neispunjenja kvote

Obveznik koji ne ispuni kvotu zapošljavanjem osoba s invaliditetom ili na zamjenski način, dužan je mje-sečno, prilikom obračuna plaća, obračuna i upla novčanu naknadu u iznosu od 30 % minimalne pla-će za svaku osobu s invaliditetom, koju je bio dužan zaposli kako bi ispunio propisanu kvotu. Novčana naknada se obračunava i dospijeva na naplatu do za-dnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec. Novčana naknada uplaćuje se u korist uplatnog računa propi-sanog provedbenim propisima o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, doprinosa za obvezna osiguranja te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba koje donosi ministar fi nancija.

O iznosu obračunate novčane naknade obveznik je dužan sastavi izvješće na obrascu koji propisuje ZVPRZOI i dostavi ga ZVPRZOI-u u roku od osam dana, od dana dospijeća novčane naknade. Za obve-znika koji ne ispuni kvotu i ne upla novčanu nakna-du, nadležni ured porezne uprave donosi odluku o obvezi plaćanja novčane naknade zajedno s kamata-ma obračuna m na posljednji dan mjeseca u kojem je obveza nastala.

3.1.3. Nagrade za zapošljavanje izvan kvote

Poslodavac koji zapošljava više osoba s invaliditetom od propisane kvote te poslodavac koji zapošljava ma-nje od 20 radnika, među kojima su osobe s invalidi-tetom čiji invaliditet nije posljedica ozljede ili profe-sionalne boles nastale pri radu kod tog poslodavca, ima pravo na novčanu nagradu u iznosu od 15 % mi-nimalne plaće mjesečno za svakog radnika s invalidi-tetom, koji predstavlja višak u odnosu na propisanu kvotu. Poslodavac može ostvari novčanu nagradu za razdoblje od najduže šest mjeseci kon nuirano za

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

pojedinu osobu s invaliditetom koju zapo-šljava. Pravo na novčanu nagradu ne može ostvari :

• poslodavac koji ima nepodmirene nov-čane obveze prema državi ili radnicima po bilo kojoj osnovi

• na svoje ime osoba s invaliditetom koja se samozapošljava.

Novčanu nagradu ne mogu ostvari : -jela državne uprave, jela sudbene vlas , jela državne vlas i druga državna jela, jela jedinica lokalne i područne (regio-

nalne) samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vla-sništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te pravne oso-be s javnim ovlas ma.

Poslodavac koji prekorači kvotu za određeni mjesec može podnije ZVPRZOI-u zahtjev za novčanu nagra-du na obrascu kojeg propisuje ZVPRZOI, najkasnije do 20. dana sljedećeg mjeseca. Istekom toga roka poslo-davac gubi pravo na novčanu nagradu za taj mjesec. Na traženje ZVPRZOI-a poslodavac je dužan navedeni zahtjev ispravi ili dopuni sukladno upu ZVPRZOI-a u roku od osam dana od primitka upute. Istekom toga roka, poslodavac gubi pravo na novčanu nagradu za taj mjesec. O ispla novčane nagrade odlučuje ZVPR-ZOI odobrenjem ravnatelja nakon što je utvrđeno da su za to ispunjeni svi uvje . ZVPRZOI daje nalog Dr-žavnoj riznici za isplatu novčane nagrade u roku od osam dana od odobrenja isplate.

Važno je naglasi da poslodavci koji zapošljava-ju više osoba s invaliditetom od propisane kvote moraju, pri korištenju novčane nagrade, poštova- kronološko načelo tako da se osobe s invalidi-

tetom ubrajaju u kvotu prema datumu sklapanja ugovora o radu s m poslodavcem, bez obzira na vrijeme nastanka invaliditeta. U kvotu se ubrajaju osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s ranijim datumom, dok novčanu nagradu za preko-račenje kvote poslodavci mogu ostvari za osobe s invaliditetom koje imaju ugovor o radu s kasnijim datumom.

3.1.4. Praćenje kvote

Ispunjenje kvote za zapošljavanje osoba s invalidi-tetom pra ZVPRZOI te o uočenim nepravilnos ma obavještava jelo državne uprave nadležno za po-slove inspekcije rada. HZMO dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na zadnji dan u mjesecu, podatke iz oče-

vidnika o zaposlenim osobama s invaliditetom kod određenog poslodavca te druge podatke potrebne za praćenje kvote. Ministarstvo nadležno za fi nan-cije dostavlja ZVPRZOI-u mjesečno, na zadnji dan u mjesecu, podatke o poslodavcima koji su obveznici kvote, podatke o poslodavcima koji su upla li novča-nu naknadu i uplaćenim iznosima, te druge podatke potrebne za praćenje kvote.

Radi praćenja kvote ZVPRZOI vodi evidenciju o:

• obveznicima kvotnog zapošljavanja• poslodavcima koji ne ispunjavaju obvezu kvotnog

zapošljavanja i u obvezi su plaćanja novčane na-knade iz članka 13. Pravilnika o kvo

• poslodavcima koji zapošljavaju veći broj osoba s in-validitetom od propisane kvote i poslodavcima koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja, a zapošlja-vaju osobe s invaliditetom.

Važno je naglasi da su poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom u vrijeme stupanja na snagu Pravilnika o kvo , dužni te osobe prijavi HZMO-u sukladno Pravilniku o ma čnoj evidenciji HZMO-a i Pravilniku o očevidniku, u razdoblju od 1. svibnja 2014. godine do 31. listopada 2014. godine. U su-protnom, poslodavci te osobe ne mogu ubroji u kvotu, ni na taj način retrogradno ostvari novča-nu nagradu predviđenu Pravilnikom o kvo .

Pravilnikom o po cajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14.) propisuju se vrsta, vi-sina, uvje i način ostvarivanja po caja pri zapošlja-vanju osoba s invaliditetom, koje osigurava i isplaćuje ZVPRZOI. Po caje pri zapošljavanju osoba s invalidi-tetom propisane navedenim Pravilnikom, poslodavac može ostvari za osobe s invaliditetom koje su upi-sane u očevidnik. Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada te osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, integra vna radionica, kao i zaš tna radionica mogu ostvari slje-deće po caje (tablica 3):

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

61


Tablica 3.

Vrsta po cajaPoslodavac koji zapošljava osobu s invali-ditetom

Ili

osoba s inva-liditetom koja se samozapo-šljava

subvencija plaće osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova prilagodbe mjesta rada osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetomsufi nanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova stručne podrškeposebna sredstva za inova vne programe zapošljavanja osoba s invaliditetom

Integra vna radionica

subvencija plaće osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova obrazovanja osobe s invaliditetomsufi nanciranje troškova prilagodbe uvjeta rada za osobu s invaliditetomsufi nanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetomposebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenos u zaš tnim radionicama i integra vnim radionicama

Zaš tna radionica

subvenciju plaće osobe s invaliditetomsufi nanciranje kamata na kreditna sredstva namijenjena nabavi strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetomposebna sredstva za razvoj novih tehnologija i poslovnih procesa u cilju zapošljavanja i održavanja zaposlenos u zaš tnim radionicama i integra vnim radionicama

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integra vna radionica i zaš t-na radionica mogu ostvari pravo na subvenciju pla-će zaposlenih osoba s invaliditetom, ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju (dalje u tekstu: nalaz i mišljenje centra) utvrdi da, unatoč prilagodbi radnog mjesta i pružanju odgova-rajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditetom ne može pos ći one rezultate u obavljanju radnih zadataka, koje bi na istom radnom mjestu pos gao prosječni radnik bez invaliditeta. Osnovica za izračun subvencije plaće (dalje u tekstu: osnovica) je minimal-na plaća utvrđena posebnim propisom.

Poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, odnosno osoba s invalidite-tom koja se samozapošljava te integra vna radioni-ca, mogu za svaku zaposlenu osobu s invaliditetom ostvari subvenciju plaće u iznosu od 10 % do 70 % osnovice. Visinu potrebne potpore subvencijom plaće utvrđuje centar za profesionalnu rehabilitaci-ju nalazom i mišljenjem. Zaš tna radionica može za

svaku zaposlenu osobu s invaliditetom na zaš tnom radnom mjestu ostvari subvenciju plaće u iznosu od 75 % osnovice.Poslodavac nema pravo na isplatu sub-vencije plaće za vrijeme dok je osoba s invaliditetom privremeno nesposobna za rad na teret HZZO-a.

4. ZaključakU svjetlu Direk ve Vijeća 2000/78/EZ od 27. stude-noga 2000., o uspostavi općeg okvira za jednako po-stupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 02/12/2000), donesen je Zakon s popratnim podzakonskim propisima, radi zaš te osoba s invali-ditetom, a prvenstveno u cilju omogućavanja lakšeg zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom na otvo-renom tržištu rada i pod posebnim uvje ma, na pri-mjerenom radnom mjestu, prema odabiru poslodav-ca, u primjerenim radnim uvje ma, te radi po canja poslodavaca na zapošljavanje osoba s invaliditetom, propisujući obvezu kvotnog zapošljavanja, praćenja kvote, plaćanja novčane naknade zbog neispunjenja kvote i odgovornost za povrede odredaba Zakona, ali i mo virajuće nagrade za zapošljavanje izvan kvote, te pod određenim uvje ma i pravo na subvenciju pla-će zaposlenih osoba s invaliditetom.

NNNeee pprrroppuus ttte intterrrakkk vnnnu rrraddiionnniicuu nnaaa teemmu

SUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA(obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Zagreb, 8. rujan 2014.

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepra-vilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su ne-pravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos .

Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organizi-ramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen -ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u uprav-ljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .

Cijena: 350 kn


62

RADNO PRAVO UDK 331 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. UvodPravila povezana s korištenjem godišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu (NN, br. 149/09, 61/11, 82/12, 88/12 – ispravak i 73/13), kao općem propisu radnog prava i autonomnim izvorima radnog prava, i to ugovorom o radu, pravilnikom o radu te kolek- vnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca,

koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi ko-jih se poslodavac mora pridržava , te on sam odre-đuje pravila u vezi s korištenjem godišnjeg odmora u okviru, odnosno, u aktu o pravima i obvezama iz radnog odnosa (kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu). Osnove zakonodavnog re-guliranja prava na godišnji odmor nalazimo u Usta-vu RH, članku 55., prema kojem svaki zaposleni ima pravo na godišnji odmor i tog se prava ne može od-reći. Ovakvo ustavno određenje izuzetno je bitno za poimanje same svrhe godišnjeg odmora, kao nužne pretpostavke očuvanja funkcionalnos fi zičkih i men-talnih sposobnos radnika, u cilju obnove energije i sposobnos za nastavak radnih obveza.

Upravo zbog navedenog, slijedom ci rane ustavne odredbe, ništetan je svaki sporazum između radni-ka i poslodavca o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno ispla naknade umjesto godišnjeg odmora. Ipak i od takve zakonom utvrđene ništetnos spo-razuma o ispla naknade umjesto korištenja godiš-njeg odmora postoji iznimka kod prestanka radnog odnosa. U tom slučaju poslodavac je dužan radniku koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos , ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora, pri čemu se takva isplata neće smatra nezakonitom i ništetnom. Stoga se u ovom članku posebno razrađu-je pitanje prava na novčanu naknadu za neiskorištene

dane godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa.

Dužina trajanja godišnjeg odmora ovisi o određenom zakonskom minimumu, koji se sukladno unaprijed određenim kriterijima (npr. godine staža, složenost poslova, otežani uvje rada, socijalni uvje i sl.) u au-tonomnim izvorima radnog prava uvećava za odre-đeni broj dana. Među m, unatoč kriterijima propisa-nim u autonomnim izvorima prava i Zakonom o radu propisanom minimumu trajanja godišnjeg odmora još uvijek postoje brojne nedoumice i pitanja, kao što su: koliki broj dana uze kao polazište, koji dani se uračunavaju u godišnji odmor, stjecanje prava na puni ili razmjerni dio godišnjeg odmora, odricanje od prava na godišnji odmor i sl. Pored toga, dodatno ne-razumijevanje u praksi izazvali su blagdani i neradni dani određeni Zakonom, privremena nesposobnost za rad (bolovanje) u pogledu ukupnog trajanja godiš-njeg odmora, kao i obračun naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora. S obzirom na navedeno u ovom članku daje se i prikaz ins tuta godišnjeg od-mora prema autonomnim izvorima prava kao što su: Kolek vni ugovor za državne službenike i namješteni-ke (NN, br. 104/13, Dodatak I - 104/13 i Dodatak II – 150/13 i 153/13 – ispravak), Temeljni kolek vni ugo-vor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12), Dodatak I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim služ-bama (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 150/13 i 153/13 – ispravak) i gran-ski kolek vni ugovori određene djelatnos .

2. Odricanje od prava na korištenje godišnjeg odmora

U članku 57. Zakona o radu uređeno je pravo na godiš-nji odmor i tog prava radnik se ne može odreći. Pravo na godišnji odmor zajamčeno je i Ustavom Republi-

Pravo na godišnji odmor Vesna Šiklić Odak *

Pravila povezana s korištenjem godišnjeg odmora utvrđuju se Zakonom o radu i ugovorom o radu, pravil-nikom o radu te kolek vnim ugovorom koji zakonski obvezuje poslodavca koji ih je potpisao ili je na njih proširena primjena. Zakonom o radu propisani su minimalni zahtjevi kojih se poslodavac mora pridržava . Ništetan je svaki sporazum između radnika i poslodavca o odricanju prava na godišnji odmor, odnosno ispla naknade umjesto godišnjeg odmora. Ipak postoji iznimka kod prestanka radnog odnosa. Stoga se u ovom članku, uz sva važna pitanja ovoga ins tuta, posebno razrađuje pitanje prava na novčanu naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora u slučaju prestanka radnog odnosa.

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

63

UDK 331 RADNO PRAVO

ke Hrvatske gdje je u članku 55. propisana ništetnost sporazuma o odricanju prava na godišnji odmor, od-nosno o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora. Ako se radniku ne omogući najkraći godišnji odmor ili se sklopi sporazum o odricanju od prava na godišnji odmor, odnosno ako se ne ispla radni-ku naknada za neiskorišteni godišnji odmor, to pred-stavlja najteži prekršaj poslodavca za koji kazna iznosi od 61.000,00 do 100.000,00 kn. Dakle, autonomnim izvorima prava, kao što su ugovor o radu, pravilnik o radu te kolek vni ugovor, zaposlenici se neovisno u kojem jelu su zaposleni (državnom, javnom ili lokal-nom) ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odno-sno ne mogu se sporazumje s poslodavcem da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora ispla naknada.

3. Pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor

Ins tut naknade za neiskorišteni godišnji odmor propi-san je odredbom članka 61. Zakona o radu i primjenjuje se isključivo u situacijama u kojima je došlo do prestan-ka radnog odnosa radnika kod poslodavca. Temeljem članka 61. Zakona o radu u slučaju prestanka radnog odnosa, poslodavac je dužan radniku, koji nije iskoris o godišnji odmor u cijelos , ispla naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. U odnosu na primjenu navedene odredbe Zakona o radu u prak-si se često postavljaju pitanja imaju li na tu naknadu pravo i službenici kojima je presta-la služba zbog teže povrede službene dužnos odnosno zbog skrivljenog ponašanja službenika ili ako služba pre-staje na zahtjev službenika.

S obzirom na to da prema na-vedenoj odredbi Zakona o radu nisu predviđene iznimke koje bi predvidjele slučajeve kada bi se moglo uskra korištenje tog prava, poslodavac radniku, prije prestanka radnog odnosa, mora ispla novčanu naknadu za neiskori-šteni godišnji odmor bez obzira na razlog zbog kojega radnik nije iskoris o godišnji odmor, dakle neovisno o načnu prestanka rada i bez ikakvih ograničenja. Stoga svi službenici i namještenici ostvaruju pravo na novča-nu naknadu za neiskorištene dane godišnjeg odmora, bez obzira na razloge prestanka službe.

3.1. Određivanje prava i obračun naknade

Sukladno članku 60., stavku 1. Zakona o radu nakna-da za neiskorišteni godišnji odmor određuje se raz-

mjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmo-ra. Iznos naknade utvrđuje se u skladu s kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, s me da ne može bi niži od prosječne mjeseč-ne plaće radnika u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, uključujući sva primanja u novcu i na-ravi, koja predstavljaju naknadu za rad.

Izračun iznosa naknade:

Iznos naknade za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje kao bruto iznos. Bruto satnica za izra-čun bruto iznosa naknade se određuje na osnovu bruto iznosa plaće iz ugovora o radu ili na osnovu odredbi kolek vnoga ugovora. Bruto satnica ne smije bi niža od prosječne bruto satnice u ispla-tama za zadnja tri mjeseca prije prestanka radno-ga odnosa. Na bruto iznos naknade za neiskori-šteni godišnji odmor se obračunavaju doprinosi, porezi, prirez i posebni porez. U R-Sm obrascu se naknada za neiskorišteni godišnji odmor prikazuje s osnovom osiguranja 17.

Prema članku 63., stavku 1. Zakona o radu neisko-rišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenije i iskoris najkasnije do 30. lipnja iduće godine te

iznimno, godišnji odmor, odnosno dio go-dišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije

korišten u kalendarskoj godini u ko-joj je stečen, zbog boles ili ko-

rištenja prava na rodiljni, rodi-teljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine, dok prema odredbi članka 59., stavaka 1. i 3. Zakona o radu, radnik ima pravo na jednu dvanaes nu go-

dišnjeg odmora, određenog na način propisan odredbama

članka 55. i 56. toga Zakona, za svaki mjesec rada ako radni od-

nos prestane prije 1. srpnja.

Dakle, pravo na puni godišnji odmor službe-nik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekid-nog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovan radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada. Pri tomu treba naglasi da spomenu h šest mjeseci uključuje i bolo-vanje, blagdane i zakonom propisane neradne dane.

Dakle, prema Zakonu o radu, radnik ima pravo na isplatu naknade za nekorišteni godišnji odmor u sljedećim slučajevima:

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1) Ako radni odnos radnika prestaje do 30. 6. u go-dini• naknada za neiskorištene dane godišnjeg od-

mora za prethodnu godinu• naknada za neiskorištene dane godišnjeg od-

mora za prethodnu godinu ako godišnji odmor nije iskorišten zbog boles , porodnog dopusta ili roditeljskog dopusta

• naknada za proporcionalni (razmjerni) dio go-dišnjeg odmora za tekuću godinu ako je u rad-nik u tekućoj godini je radio najmanje jedan mjesec.

2) Ako radni odnos prestaje od 1. 7. i kasnije u godini• naknada za neiskorištene dane godišnjeg od-

mora za tekuću godinu.

3.1.1. Određivanje prava na naknadu obzirom na datum umirovljenja

Datum prestanka službe zbog odlaska u mirovinu utječe na opseg i određivanje prava na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor, a ovisi o tomu, da li se u pogledu prava na korištenje godišnjeg odmora u je-lu u kojem je službenik bio zaposlen primjenjivao Ko-lek vni ugovor za državne službenike i namještenike ili Temeljni kolek vni ugovor za službenike u javnim službama ili drugi kolek vni ugovor, koji povoljnije reguliraju to pitanje u odnosu na Zakon o radu ili ako ne postoji kolek vni ugovor, samo odredbe Zakona o radu.

• Prema Kolek vnom ugovoru za državne službeni-ke i namještenike

Odredbom članka 18., stavka 2. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike izričito je propi-sano da službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor. Dakle, za razliku od Zakona o radu, koji ne propisuje takvo pravo, već propisuje da radniku ko-jem je prestao radni odnos prije 1. 7. daje pravo na naknadu za proporcionalni (razmjerni) dio godišnjeg odmora za tekuću godinu, ako je u radnik u tekućoj godini radio najmanje jedan mjesec, državni službenik i namještenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće godine ima pravo na puni godišnji odmor, pa s tog os-nova ostvaruje i pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor u tekućoj godini (a ne razmjerni).

• Prema Temeljnom kolek vnom ugovoru za služ-benike i namještenike u javnim službama

Kao i kod državnih službenika odredbom članka 43. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i na-mještenike u javnim službama propisan je izuzetak od prava na razmjerni dio godišnjeg odmora, odnosno da zaposlenik koji odlazi u mirovinu prije 1. 7. tekuće

godine, ima pravo na puni godišnji odmor za tu go-dinu, pa s tog osnova taj zaposlenik prije odlaska u mirovinu ima pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor za tu godinu.

Kao primjer možemo naves slučaj radnika kojem je prestala služba 1. lipnja 2014. godine zbog odla-ska u mirovinu, a zbog opće nesposobnos za rad. U 2013. nije radio ni jedan dan zbog boles ni je ko-ris o godišnji odmor za tu godinu. Postavlja se pita-nje ima li radnik pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor iz 2013. godine i pravo na naknadu za neiskorišteni godišnji odmor iz 2014. godine?

Radnik kojem je prestala služba zbog odlaska u mirovinu zbog opće nesposobnos za rad prije 30. lipnja tekuće godine i koji u prošloj godini nije rado ni jedan dan, ima pravo na naknadu za neiskori-štene dane godišnjeg odmora za prethodnu godi-nu, s obzirom na to da zbog boles godišnji odmor iz prošle godine nije iskoris o do 30. lipnja 2014. godine tekuće godine.

Is radnik ima pravo i na naknadu za neiskorište-ni razmjerni dio godišnjeg odmora za 2014. godine sukladno Zakonu o radu, a ako je bio zaposlen u dr-žavnom jelu ili javnoj službi prije odlaska u miro-vinu, ima pravo na naknadu za neiskorišteni puni godišnji odmor za tu godinu sukladno Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike i Te-meljnom kolek vnom ugovoru za službenike i na-mještenike u javnim službama.

4. Godišnji odmor radnika prema Zakonu o radu

Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, pro-pisano je pravo radnika na godišnji odmor, njegovo trajanje, razmjerni dio, naknada plaće i njegovo kori-štenje. Među m, bitno je istači da se sukladno član-ku 7. Zakona o radu mogu kolek vnim ugovorima ugovori drugi, povoljniji za radnika, uvje korištenja godišnjeg odmora, u tom slučaju se primjenjuju po-voljniji uvje .

Članak 7., stavak 3. Zakona o radu:

Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito ure-đeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, spo-razumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

4.1. Trajanje godišnjeg odmora

Prema članku 55. Zakona o radu, radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

65

UDK 331 RADNO PRAVO

trajanju od najmanje če ri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz pri-mjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za sva-ku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u traja-nju od najmanje pet tjedana (st. 2.). To znači da ako rad-nik ima petodnevni radni tjedan ima pravo na najmanje 20 radnih dana, a ako radnik ima šestodnevni radni tje-dan tada ima pravo na najmanje 24 radna dana.

Zakon o radu propisuje najkraće trajanje godišnjeg odmora, te daje mogućnost ugovaranja trajanja go-dišnjeg odmora duže od navedenih radnih dana, pa se tako u članku 56. Zakona o radu propisuje da se trajanje godišnjeg odmora duže od najkraćeg propi-sanog odredbom članka 55. toga Zakona, te broj rad-nih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika utvrđuje kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. U trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se blagdani i neradni dani određeni Za-konom, kao i razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, ali može bi određena pravilnikom o radu ili kolek vnim ugovorom. Također je potrebno istaći, s obzirom na to da gornja granica trajanja godišnjeg odmora nije određena Zakonom o radu, da se kolek- vnim ugovorom mogu utvrdi i drugi dani koji se ne

uračunavaju pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmo-ra, kao npr. subote i nedjelje.

4.2. Stjecanje prava na godišnji odmor

Prema članku 58. Zakona o radu radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog rada. Privre-mena nesposobnost za rad, vršenje dužnos građana u obrani ili drugi zakonom određeni slučaj opravda-nog izostanka s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stjecanja prava na godišnji odmor.

4.3. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora

Prema članku 59. Zakona o radu radnik ima pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora, za svakih navr-šenih mjesec dana rada, u slučaju:

• ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog neispunjenja šestomjesečnog roka iz članka 58. stavka 1. ovoga Zakona, nije stekao pra-vo na godišnji odmor

• ako radni odnos prestane prije završetka šestomje-sečnoga roka od dana zaposlenja

• ako radni odnos prestane prije 1. srpnja.• ako je jekom kalendarske godine u radnom odno-

su kod više poslodavaca, pri čemu pravo na godiš-

nji odmor za tu godinu kod svih poslodavaca može ostvari ukupno u najdužem trajanju određenom na način propisan odredbama članaka 55. i 56. ovoga Zakona.

Pri izračunavanju trajanja godišnjeg odmora najma-nje polovica dana godišnjeg odmora zaokružuje se na cijeli dan godišnjeg odmora, a najmanje polovica mje-seca rada zaokružuje se na cijeli mjesec.

Izračun razmjernog broja dana godišnjeg odmora

Za svaki odrađeni mjesec radnik ima pravo na po 1/12 od ukupnog broja dana godišnjeg odmora. Ako dobiveni broj dana nije cijeli broj, zaokružuje se na više kada je >= 0,5 (pola dana i više računa se kao jedan dan). Tako, ako je razmjerni broj dana 6,5 računa se 7 dana.

Razmjerni broj dana GO = (Broj dana GO za cijelu godinu)/12 x navršeni mjeseci rada

Dakle, pravo na puni godišnji odmor radnik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, a pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora odnosi se samo na slučaj kada u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako mu radni odnos prestaje prije nego što navrši šest mjeseci neprekidnog rada. Stoga se pravo na raz-mjerni dio godišnjeg odmora ne odnosi na radnike koji imaju više od šest mjeseci neprekidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje radni odnos.

4.4. Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora

Prema odredbi članka 60. Zakona o radu za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolek vnim ugovo-rom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a naj-manje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Također je stavkom 2. istog članka Zakona propisano da poslodavac nema pravo od radnika traži vraća-nje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora iskorištenog prije ispunjenja uvjeta iz članka 59., stavka 1. ovoga Zakona (u slučaju da nije stekao uvjete za puni godišnji odmor).

Dakle, radnik ima pravo na naknadu plaće za dane (sate) koje bi prema tjednom rasporedu rada trebao radi , a koje ne radi jer se koris godišnjim odmo-rom.


66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Na primjer:

Ako bi radnik prema tjednom rasporedu trebao radi od ponedjeljka do petka, a zbog godišnjeg odmora ne radi, za te dane ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. Ako bi, da nije na godiš-njem odmoru, prema tjednom rasporedu radio od utorka do petka, za te dane ima pravo na naknadu plaće za godišnji odmor. U dane koje prema tjed-nom rasporedu rada ne bi radio i da se ne koris pravom na godišnji odmor nema pravo na nakna-du plaće. Naknada plaće zamjena je za plaću, zato radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće samo za razdoblja (dane, sate) za koje bi, da radi, ostvari-vao pravo na plaću.

• Što čini prosječnu mjesečnu plaću u prethodna tri mjeseca?

U prosječnu plaću radnika u posljednja tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora uračunavaju se svi primici isplaćeni u novcu ili u naravi omogućeni radni-ku kao plaća za obavljeni rad, uključujući dodatke na plaću za rad u posebnim i otežanim radnim uvje ma (noćni rad, prekovremeni rad, rad nedjeljom i blag-danom i dr.) te s mulacije, bonuse i slične primitke u razmjernom dijelu koji se odnosi na posljednja tri mjeseca. Primici koji su radniku isplaćeni kao nakna-da plaće za razdoblja u kojima zbog opravdanih ra-zloga nije radio (npr. naknada za bolovanje), primici na osnovi pomoći, iako su isplaćeni kao plaća u po-reznom smislu (npr. pomoć za liječenje ili nabavu or-topedskih pomagala), i primici isplaćeni kao pomoć u vezi s obiteljskim okolnos ma radnika (npr. potpora u slučaju smr člana obitelji isplaćena preko neopore-zivog iznosa) ne uključuju se u tromjesečni prosjek od kojeg se određuje naknada plaće za godišnji odmor. Također u prosječnu plaću ne ulaze dnevnice, prijevoz s posla i na posao, darovi, božićnice i regres, i druge potpore, jer ne predstavljaju naknadu za rad.

S poreznog gledišta:

Naknada se oporezuje kao plaća, što znači da se obračunavaju svi propisani doprinosi, te porez i prirez. Zato se prosjek plaće potreban za izračun naknade utvrđuje u bruto iznosu.

• Način određivanja prosječne plaće u prethodna tri mjeseca

Zakon o radu ne uređuje tehniku utvrđivanja prosječ-ne plaće, pa u praksi postoji dvojba treba li prosječ-nu plaću izračunava kao prosječnu plaću po satu ili kao prosječni mjesečni iznos neovisno o sa ma rada odrađenima u m mjesecima. Zbog različitog fonda radnih sa u pojedinim mjesecima, prekovremenog

rada, preraspodjele i drugih razloga svaki od h na-čina rezul ra različitom svotom naknade plaće za godišnji odmor. O toj dvojbi nema relevantne sudske prakse, među m, s obzirom na izričitu odredbu Za-kona o radu prema kojoj se naknada plaće za godiš-nji odmor određuje po prosječnoj mjesečnoj plaći u prethodna tri mjeseca, mišljenja smo da je izračun na temelju mjesečnog prosjeka pravilan i u duhu radnog prava.

Prosječnu plaću treba odredi kao prosječnu plaću za tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem se radnik koris pravom na godišnji odmor, a mjerodavna je ostvarena, zarađena plaća u tri mjeseca koja pretho-de mjesecu u kojem se iskorištava pravo na godišnji odmor.

Na primjer:

Ako se radnik koris godišnjim odmorom u srpnju, naknadu plaće treba odredi od prosječne plaće od travnja do lipnja, a ne od prosječne plaće od ožujka do svibnja, za koje je plaća isplaćena od travnja do lipnja. Dakle, mjerodavna je ostvarena, zarađena plaća u tri mjeseca, koji prethode mjese-cu u kojem se iskorištava pravo na godišnji odmor.

Također, jedno od postavljenih pitanja prilikom obra-čuna prosječne plaće u prethodna tri mjeseca je slu-čaj kada radnik nije radio u prethodna tri mjeseca, te je ostvarivao naknadu plaće po posebnom propisu.

Mišljenja smo da ako radnik u posljednja tri mjese-ca prije početka korištenja godišnjeg odmora nije primao plaću nego naknadu plaće po posebnom propisu, i tada za razdoblje korištenja godišnjeg od-mora ostvaruje pravo na naknadu plaće, a istu bi u tom slučaju trebalo odredi u odnosu na prosječnu plaću koju bi radnik primio da je zadnja tri mjeseca prije korištenja godišnjeg odmora radio.

4.5. Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima

Prema članku 62. Zakona o radu radnik ima pra-vo godišnji odmor koris u dva dijela, osim ako se s poslodavcem drukčije ne dogovori. To znači da je poslodavac obvezan omogući službeniku korištenje godišnjeg odmora u jednom dijelu. Ako radnik koris godišnji odmor u dijelovima, mora jekom kalendar-ske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor, iskoris najmanje dva tjedna u neprekidnom traja-nju, pod uvjetom da je ostvario pravo na godišnji od-mor u trajanju dužem od dva tjedna.

4.6. Raspored korištenja godišnjeg odmora

Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje po-slodavac u skladu s kolek vnim ugovorom, odnosno pravilnikom o radu, a najkasnije do 30. lipnja tekuće

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

67

UDK 331 RADNO PRAVO

godine, te o rasporedu obavještava radnike. Radniku koji radi u nepunom radnom vremenu kod dva ili kod više poslodavaca, a poslodavci ne pos gnu sporazum o istodobnom korištenju godišnjeg odmora poslodav-ci su dužni omogući korištenje godišnjeg odmora prema njegovom zahtjevu. Pri utvrđivanju rasporeda korištenja godišnjeg odmora moraju se uze u obzir potrebe organizacije rada, te mogućnos za odmor raspoložive radnicima. Najmanje petnaest dana prije korištenja godišnjeg odmora radnika se mora obavi-jes o trajanju godišnjeg odmora i razdoblju njego-vog korištenja. Jedan dan godišnjeg odmora službe-nik ima pravo koris kada on to želi, uz obvezu da o tome obavijes čelnika upravnog jela najmanje tri dana prije njegovog korištenja, ako kolek vnim ugo-vorom nije određen drukčiji rok.

4.7. Prenošenje godišnjeg odmora u sljedeću kalendarsku godinu

Neiskorišteni dio godišnjeg odmora u trajanju du-žem od dijela godišnjeg odmora iz članka 62., stavka 2. ovoga Zakona (preostali dio godišnjeg odmora od dva tjedna koje je koris o u protekloj godini), radnik može prenije i iskoris najkasnije do 30. lipnja idu-će godine. Radnik ne može prenije u sljedeću kalen-darsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora. Iznimno, godiš-nji odmor, odnosno dio godišnjeg odmora koji je pre-kinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, zbog boles ili korištenja prava na rodiljni, ro-diteljski i posvojiteljski dopust, radnik ima pravo isko-ris do 30. lipnja iduće godine. Također, član posade broda, radnik na radu u inozemstvu ili radnik koji je vršio dužnost građana u obrani, može godišnji odmor u cijelos koris u sljedećoj kalendarskoj godini (čl. 63. ZOR-a)

5. Godišnji odmor državnih službenika i namještenika

Na državne službenike i namještenike u pogledu prava na korištenje i trajanje godišnjeg odmora pri-mjenjuje se Kolek vni ugovor za državne službenike i namještenike i Zakon o radu. Odredbama članaka od 13. do 30. Kolek vnog ugovora uređeno je pitanje godišnjeg odmora državnih službenika i namješteni-ka. Radi usklađivanja s odredbama Zakona o radu (čl. 55.), kojim je propisano da radnik ima za svaku ka-lendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje če ri tjedna (st. 1.), a maloljetni radnik i radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaš te zdravlja i sigurnos na radu, nije moguće zaš radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor

u trajanju od najmanje pet tjedana (st. 2.), sada je člankom 13. Kolek vnog ugovora (za razliku od ranije važećeg Kolek vnog ugovora) propisano , da službe-nik ili namještenik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najma-nje 20 radnih dana i da osnovica za izračun godišnjeg odmora iznosi 18 radnih dana.

Ništetan je sporazum o odricanju od prava na go-dišnji odmor ili o ispla naknade umjesto korištenja godišnjeg odmora (čl. 15. Kolek vnog ugovora). Pre-ma članku 16. Kolek vnog ugovora, pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunavaju se subote, nedjelje, neradni dani i blagdani. Pored toga, u tra-janje godišnjeg odmora ne uračunava se razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik. Prema članku 19. Kolek vnog ugo-vora, osnovica za izračun godišnjeg odmora (18 rad-nih dana) uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima (taksa vno navedenim). Prema članku 20. Kolek vnog ugovora, slijepi službenik i namještenik, donator organa kao i službenik i namještenik koji radi na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposle-nika od štetnih utjecaja, ima pravo na najmanje 30 dana godišnjeg odmora.

5.1. Utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora

Prema članku 3. Kolek vnog ugovora, odredbe Ko-lek vnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim u slučajevima kada su pojedina pitanja za službenike i namještenike povoljnije uređena drugim propisima ili općim aktom. U odnosu na ukupno trajanje godiš-njeg odmora nije potrebno uspoređiva koji je propis povoljniji: članak 19. Kolek vnog ugovora ili članak 55. Zakona o radu, jer navedeno pitanje uopće nije uređeno u članku 55. Zakona o radu1. Naime, članak 55. Zakona o radu uređuje pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su če ri tjedna godišnjeg odmora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolek vnom ugovoru. Pri tomu, članak 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje trajanja godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propi-sanog u članku 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđu-je kolek vnim ugovorom.

1 Članak 55. Zakona o radu uređuje se pitanje najkraćeg trajanja godišnjeg odmora, a ne propisuje da su če ri tjedna godišnjeg od-mora polazna osnovica za utvrđivanje ukupnog trajanja godišnjeg odmora s obzirom na mjerila propisana u kolek vnom ugovoru. Pri tome, čl. 56. Zakona o radu upućuje da se utvrđivanje traja-nja godišnjeg odmora dužeg od najkraćeg propisanog u čl. 55. toga Zakona te broja radnih dana koji se uračunavaju u godišnji odmor radnika, utvrđuje kolek vnim ugovorom.

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Stoga kod utvrđivanja ukupnog trajanja godiš-njeg odmora treba primijeni odredbe članka 19. Kolek vnog ugovora, odnosno kao polaznu osnovicu za utvrđivanje trajanja godišnjeg od-mora treba uze 18 radnih dana sukladno članku 13., stavku 2. Kolek vnog ugovora (osnovica za izračun godišnjeg odmora), a ne če ri tjedna (20 radnih dana).

U pogledu najkraćeg trajanja godišnjeg odmora za službenike i namještenike koji rade na poslovima na kojima ni uz primjenu mjera zaš te na radu, nije moguće u potpunos zaš zaposlenika od štetnih utjecaja, članak 20. Kolek vnog ugovora je povoljniji od članka 55., stavka 2. Zakona o radu, jer utvrđuje pravo h službenika i namještenika na najmanje 30 dana godišnjeg odmora (6 tjedana), a članak 55., sta-vak 2. Zakona o radu utvrđuje najmanje pet tjedana (25 dana godišnjeg odmora).

U članku 19. Kolek vnog ugovora propisano je da se trajanje godišnjeg odmora određuje tako da se osno-vica za izračun, odnosno 18 radnih dana uvećava za zbroj svih dodatnih dana utvrđenih točkama od 1. do 5. toga članka, s m da ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može iznosi više od 30 radnih dana u go-dini, osim u slučaju iz članka 20., stavka 1. Kolek v-nog ugovora. Prema tom članku Kolek vnog ugovora službenik odnosno namještenik ima pravo na uve-ćanje godišnjeg odmora s obzirom na pojedinačno određena mjerila (uvjete rada, složenost posla i stu-panj stručne spreme, dužinu radnog staža, posebne socijalne uvjete, ostvarene rezultate rada), pri čemu se pojedinačno određena mjerila utvrđuju na dan do-nošenja rješenja.

Ako se koje od pojedinačno određenih mjerila izmi-jeni do početka korištenja godišnjeg odmora (npr. navršeni radni staž, broj malodobne djece) valja izmijeni rješenje o godišnjem odmoru i uze u obzir nove činjenice (mjerila), a ako nije doneseno rješenje o korištenju godišnjeg odmora, pojedinač-no određena mjerila za uvećanje godišnjeg odmora utvrđuju se na dan stvarnog početka korištenja go-dišnjeg odmora.

Prema članku 19. Kolek vnog ugovora, godišnji odmor iz članka 13., stavka 2. Kolek vnog ugovora, odnosno osnovica za izračun od 18 radnih dana uvećava se prema pojedinačno određenim mjerilima, i to:1. S obzirom na uvjete rada:• rad na poslovima s otežanim ili posebnim uvje ma rada 2 dana• rad u smjenama, turnusu ili redovni rad subotom, • nedjeljom, blagdanima i neradnim danima određenim zakonom 1 dan2. S obzirom na složenost poslova i stupanj stručne spreme:• rukovodećim državnim službenicima 4 dana• višim državnim službenicima 4 dana• nižim državnim službenicima 3 dana• namještenicima sa SSS 3 dana• namještenicima sa NSS 2 dana3. S obzirom na dužinu radnog staža:• od navršenih 5 do navršenih 9 godina radnog staža 2 dana• od navršenih 10 do navršenih 14 godina radnog staža 3 dana• od navršenih 15 do navršenih 19 godina radnog staža 4 dana• od navršenih 20 do navršenih 24 godina radnog staža 5 dana• od navršenih 25 do navršenih 29 godina radnog staža 6 dana• od navršenih 30 do navršenih 34 godina radnog staža 7 dana• od navršenih 35 i više godina radnog staža 8 dana4. S obzirom na posebne socijalne uvjete:• roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 2 dana• roditelju, posvojitelju ili skrbniku za svako daljnje malodobno dijete još po 1 dan• samohranom roditelju, posvojitelju ili skrbniku s jednim malodobnim djetetom 3 dana• roditelju, posvojitelju ili skrbniku djeteta s invaliditetom, bez obzira na ostalu djecu 3 dana• osobi s invaliditetom 3 dana• osobi s tjelesnim oštećenjem najmanje 50 % 2 dana5. S obzirom na ostvarene rezultate rada:- službeniku ocijenjenom ocjenom izvanredan 3 dana- službeniku ocijenjenom ocjenom odličan 2 dana- službeniku ocijenjenom ocjenom dobar 1 dan

• Uvećanje za izračun broja dana godišnjeg odmora s obzirom na ostvarene rezultate rada i posebne socijalne uvjete

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o držav-nim službenicima (NN, br. 49/11), koji je stupio na snagu 7. svibnja 2011. godine izmijenjen je članak 84. Zakona o državnim službenicima tako da se državni službenici ocjenjuju se ocjenom uspješan, višom ocje-

Ako želite prima naše obavijes ,

pošaljite mail na:

centar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

69

UDK 331 RADNO PRAVO

nom primjeran i izuzetan, te nižom ocjenom zadovo-ljava i ne zadovoljava. Stoga je nejasno zašto članak 19., stavak 5. Kolek vnog ugovora nije usklađen sa Zakonom o državnim službenicima. Među m, u tom slučaju primijeni će se članak 69. navedenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službeni-cima, koji propisuje da kad se pri odlučivanju o pravi-ma, obvezama i odgovornos ma državnih službenika uzimaju u obzir ocjene kojima su službenici ocijenjeni u prethodnom razdoblju, smatra se da ocjene koje su državni službenici dobili sukladno dosadašnjim propi-sima odgovaraju ocjenama iz ovoga Zakona, i to:

• dosadašnja ocjena »izvanredan« odgovara ocjeni izuzetan

• dosadašnja ocjena »odličan« odgovara ocjeni pri-mjeran

• dosadašnja ocjena »dobar« odgovara ocjeni uspje-šan.

U odnosu na uvećanje dana godišnjeg odmora s ob-zirom na posebne socijalne uvjete, člankom 19., stav-kom 1., točkom 4. Kolek vnog ugovora nije propisano uvećanje godišnjeg odmora samohranom roditelju, posvojitelju i skrbniku za svako daljnje malodobno di-jete (kao što je to propisano za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u al. 2., toč. 4., čl. 19. KU). Među m, s obzirom na intenciju ugovornih strana potpisnika Kolek vnog ugovora da se s obzirom na posebne socijalne uvjete službenicima i namještenicima uveća godišnji odmor, mišljenja smo da se i samohranom roditelju, posvojite-lju ili skrbniku s dvoje ili više djece uvećava godišnji od-mor za svako daljnje malodobno dijete za još po jedan dan, kako je to propisano i za roditelja, posvojitelja ili skrbnika u alineji 2. točke 4., članka 19. KU.

5.2. Godišnji odmor u godini koja prethodi godini povratka na rad

Pitanje uvjeta za ostvarenje prava na godišnji odmor u godini koja prethodi godini u kojoj se službenik ili namještenik vra o na rad (npr. pravo na godišnji od-mor nakon povratka s porodnog dopusta, bolovanja i sl.) jedno je od pitanja koje se postavlja prilikom pri-mjene članka 26. Kolek vnog ugovora odnosno član-ka 58. Zakona o radu, odnosno primjene povoljnijeg propisa. Člankom 58. Zakona o radu radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način propisan odredbom član-ka 55. i članka 56. ovoga Zakona nakon šest mjeseci neprekidnog rada, dok je člankom 26. Kolek vnog ugovora propisano da godišnji odmor, odnosno prvi dio godišnjeg odmora, koji je prekinut ili nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen zbog boles ili porodnog dopusta, odnosno zbog vojne vježbe ili

drugog opravdanog razloga, službenik i namještenik ima pravo iskoris do 30. lipnja iduće godine.

Dakle, kako Kolek vnim ugovorom nije predviđen uvjet iz članka 58. Zakona o radu (da je radnik radio najmanje šest mjeseci u godini koja prethodi godini u kojoj se vra o na rad), smatra se da je u tom pogledu Kolek vni ugovor povoljniji od Zakona o radu, pa se is i primjenjuje kao propis koji je povoljniji za službe-nika ili namještenika. Stoga, npr. službenik ili namje-štenik koji u prethodnoj godini nije radio ni jedan dan zbog bolovanja, uslijed održavanja trudnoće ili porodnog dopusta ili porodnog dopusta do navršene treće godine života djeteta (za blizance, treće i svako sljedeće dijete) temeljem članka 14. Zakona o rodilj-nim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11 i 54/13), ima pravo iskoris cijeli godišnji od-mor za tu godinu, ali do 30. lipnja tekuće godine. Me-đu m, za vrijeme mirovanja prava i obveza iz službe, kao što je slučaj po povratku na posao nakon isteka prava iz članka 22. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (službenica koja je, nakon što je istekao porodni dopust, koris la pravo jednog od roditelja djeteta da ne radi dok dijete ne navrši tri godine ži-vota) službenica nema pravo na korištenje godišnjeg odmora iz prethodne godine, u kojoj su joj mirovala prava i obveze iz službe, odnosno radnog odnosa.

5.3. Korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora

Prema članku 18., stavku 1. Kolek vnog ugovora službenik i namještenik koji u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos nije ostvario pravo na godišnji odmor, jer nije proteklo 6 mjeseci neprekid-nog rada, ima pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada. Dakle, pravo na puni godišnji odmor službenik i namještenik stječe nakon šest mjeseci neprekidnog rada, suklad-no članku 17. Kolek vnog ugovora, a pravo na raz-mjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18., stavka 1. Kolek vnog ugovora odnosi se samo na službenike i namještenike koji u kalendarskoj godini u kojoj su za-snovali radni odnos nije proteklo više od šest mjeseci i ako im radni odnos prestaje prije nego što navrše šest mjeseci neprekidnog rada.

Stoga se razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolek vnog ugovora ne odnosi na službenike i namještenike koji imaju više od šest mjeseci nepre-kidnog rada, bez obzira na to kada im prestaje služ-ba, odnosno radni odnos. Pri tomu treba naglasi da spomenu h šest mjeseci uključuje i bolovanje, blag-dane i zakonom propisane neradne dane. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora službenik i namješte-nik može koris krajem kalendarske godine u kojoj

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

je stekao pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora (pravo na jednu dvanaes nu godišnjeg odmora za svaki navršeni mjesec dana rada). Odredba članka 26. Kolek vnog ugovora – kojom je propisano da se go-dišnji odmor, koji nije korišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, može iskoris do 30. lipnja iduće go-dine – odnosi se na godišnji odmor ili njegov dio, koji nije iskorišten u kalendarskoj godini u kojoj je stečen, uključujući i razmjerni dio godišnjeg odmora iz članka 18. Kolek vnog ugovora.

5.4. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Prema članku 14. Kolek vnog ugovora, službeniku i namješteniku se za vrijeme korištenja godišnjeg od-mora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je ra-dio u redovnom radnom vremenu. Sukladno članku 41., stavku 1. Kolek vnog ugovora plaću službenika i namještenika čini osnovna plaća i dodaci na osnov-nu plaću, a prema stavku 3. istog članka dodaci na osnovnu plaću su dodaci za uspješnost na radu, do-daci za poslove s posebnim uvje ma rada i druga uvećanja plaće navedena u članku 44. Kolek vnog ugovora. Osnovna plaća, sukladno članku 41., stavli 2. je umnožak koefi cijenta složenos poslova radnog mjesta na koje je raspoređen službenik ili namješte-nik i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Stoga se pod naknadom plaće u visini kao da je ra-dio u redovnom radnom vremenu podrazumijeva plaća (osnovna plaća i dodaci na osnovnu plaću) koju službenik i namještenik ostvaruje za rad u re-dovnom radnom vremenu.

Materijalna prava službenika i namještenika (novča-ni primitci) iz članaka: 50., 51., 52., 54., 55., 56., 58., 59., 62., 63., 64. i 66. Kolek vnog ugovora ne sma-traju se dodacima na osnovnu plaću u smislu članka 41. Kolek vnog ugovora. Među m, u slučaju da se navedena materijalna prava temeljem Zakona o radu smatraju dodacima na osnovnu plaću, primjenjuje se Zakon o radu kao povoljniji propis.

• Naknada plaće kada je službenik bio na bolovanju u prethodna tri mjeseca

U članku 14., stavku 2. Kolek vnog ugovora propisa-no je da državnom službeniku i namješteniku, čija je narav službe (posla) takva da mora radi prekovre-meno ili noću ili nedjeljom ili blagdanom, odnosno za-konom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna 3 mjeseca. U praksi se pojavila dvojba oko izračuna plaće u slu-čaju kada službenik ili namještenik nije ostvario pla-

ću u prethodna tri mjeseca, nego naknadu plaće za bolovanje. Prema ranijem tumačenju Zajedničke ko-misije za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini tri posljednje prosječne plaće, koje je ostva-reno za puno radno vrijeme prije mjeseca u kojem je korišteno bolovanje računa se unazad od mjeseca u kojem službenik ili namještenik ostvario pravo na godišnji odmor, na način da se naknada plaće obraču-nava prema prethodna tri mjeseca u kojima službenik nije bio ni jedan dan na bolovanju, pri čemu ta tri prethodna mjeseca ne moraju bi uzastopna.

5.5. Godišnji odmor u slučaju prestanka službe na određeno vrijeme

Sukladno članku 133. Zakona o državnim službenici-ma državnom službeniku prestaje državna služba na određeno vrijeme istekom roka na koji je službenik primljen u službu. Stoga, državni službenik istekom roka na koji je primljen u državnu službu na odre-đeno vrijeme, nema pravo na korištenje godišnjeg odmora (neovisno o razlozima zbog kojih nije ranije iskoris o godišnji odmor), jer mu je prestala državna služba (nema mogućnos produženja državne službe radi korištenja godišnjeg odmora). S obzirom na to da odredbama Kolek vnog ugovora nije propisana naknada za neiskorišteni dane godišnjeg odmora, u praksi se često postavlja pitanje pripada li osobama kojima je služba na određeno vrijeme prestala, a su-kladno rješenju o godišnjem odmoru nije iskoris o ci-jeli godišnji odmor – pravo na naknadu prema članku 61. Zakona o radu.

• U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komisija dala je tumačenje2:

Odredbom članka 15. Kolek vnog ugovora je utvrđeno da se državni službenici i namještenici ne mogu odreći prava na godišnji odmor, odnosno sporazumje s državnim jelom da im se umjesto korištenja godišnjeg odmora ispla naknada. Sto-ga, navedena odredba, kao ni druge odredbe Ko-lek vnog ugovora, ne reguliraju pravo isplate na-knade za neiskorišteni godišnji odmor za državne službenike i namještenike kojima prestaje služba odnosno radni odnos, već nemogućnost spora-zuma o ispla naknade umjesto korištenja godiš-njeg odmora. Kako je u konkretnom slučaju riječ o službeniku kojem prestaje služba, a nije u cijelos iskoris o godišnji odmor, na pravo na isplatu na-knade umjesto korištenja godišnjeg odmora treba primijeni odredbe Zakona o radu.

2 Tumačenje br. 1/15, vidi: www.uprava.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

71

UDK 331 RADNO PRAVO

6. Godišnji odmor zaposlenih u javnim službama

Službenici i namještenici zaposleni u javnim službama u smislu Zakona o plaćama u javnim službama (NN. br. 27/01 i 39/09) jesu službenici zaposleni u javnim ustanovama i drugim pravnim osobama, kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu, Hrvatskom zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvat-skom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i javnim ustanovama kojima se sredstva za plaće osiguravaju iz sredstava Hrvat-skog zavoda za zdravstveno osiguranje. Navedenim Zakonom uređuju se načela za određivanje plaća služ-benika i namještenika u javnim službama, a na pitanja plaća i drugih naknada na osnovi rada službenika i na-mještenika u javnim službama, koja nisu uređena m Zakonom primjenjuju se opći propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolek vni ugovori.

Pravo na godišnji odmor službenika i namještenika u pojedinim djelatnos ma unutar javnih službi, odno-sno u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanova-ma, ustanovama znanos i visokog obrazovanja, u djelatnos zdravstva, socijalne skrbi i ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz Državnog proračuna uređena su Temeljnim kolek vnim ugovorom za služ-

benike i namještenike u javnim službama (čl. 1. TKU propisano je da se ovim ugovorom utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada službenika i namje-štenika u javnim službama na koje se primjenjuje Zakon o plaćama službenika u javnim službama).

Ostala mjerila za utvrđivanje prava na korištenje go-dišnjeg odmora u javnim službama uređena su ko-lek vnim ugovorima prema pojedinim djelatnos ma (granski kolek vni ugovori), kao npr. uvećanje mini-malno Zakonom propisanog trajanja godišnjeg od-mora. Ovdje je potrebno naglasi da su neki granski kolek vni ugovori odlukom Vlade RH otkazani i da su vrijedili tri mjeseca od dana objave odluke o otkaziva-nju odnosno do 27. ožujka 2014. (odluke o otkazivanju su objavljene 27. prosinca 2013.), sukladno Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripar tnim jelima i re-prezenta vnos za kolek vno pregovaranje (NN, br. 82/12 i 88/12), kojim su izmijenjene odredbe ZOR-a o produženoj primjeni pravnih pravila sadržanih u ko-lek vnom ugovoru.

Pregled kolek vnih ugovora za javne službenike i namještenike:

1. Temeljni kolek vni ugovor za službenike i na-mještenike u javnim službama (Nar. nov., br. 141/12.)

2. Dodatak I. Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 141/12), Dodatak II (NN, br. 150/13 i 153/13 – ispravak)

3. Granski kolek vni ugovori:• Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškol-

skim ustanovama (NN, br. 66/11) – vrijedio je do 27. ožujka 2014., novi je potpisan 30. 4. 2014.

• Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškol-skim ustanovama (NN, br. 7/11.) – vrijedio je do 27. ožujka 2014.

• Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazo-vanje (NN, br. 142/10) – vrijedio do 27. ožujka 2014.

• Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja (NN, br. 143/13)

• Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14).

6.1. Trajanje godišnjeg odmora

Prema članku 38. TKU-a trajanje godišnjeg odmora utvrđuje se tako da se na 18 dana dodaju dani godiš-njeg odmora prema kriterijima utvrđenim kolek v-nim ugovorima djelatnos . Dakle, kriteriji za uvećanje osnovice od 18 dana uređuju se granskim kolek vnim ugovorima određene djelatnos . Među m, neovisno o kriterijima i broju dana za uvećanje dana godišnjeg odmora, prema TKU ukupno trajanje godišnjeg od-

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

mora ne može iznosi manje od najkraćeg trajanja toga odmora utvrđenog Zakonom o radu, ni više od 30 radnih dana. Također je propisano da slijepom za-posleniku i zaposleniku koji radi na poslovima, gdje ni s primjenom mjera zaš te na radu nije moguće zaš - zaposlenika od štetnih utjecaja, pripada pravo na

godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu u traja-nju od minimalno 30 radnih dana.

Poslovi gdje ni s primjenom mjera zaš te na radu nije moguće zaš zaposlenika od štetnih utjeca-ja, te trajanje godišnjeg odmora na takvim poslovi-ma, utvrđuju se granskim kolek vnim ugovorom. Pri utvrđivanju trajanja godišnjeg odmora ne uračunava-ju se dani tjednog odmora te blagdani i neradni dani. Razdoblje privremene nesposobnos za rad, koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

6.2. Naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora

Na iden čan način kao i za državne službenike, TKU-om propisano je da se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora zaposleniku isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Zapo-sleniku čija je narav posla takva da mora radi pre-kovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno Zakonom predviđenim neradnim danom, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjese-ca, ako je to za njega povoljnije. Među m, pojedinim granskim kolek vnim ugovorom za određene dje-latnos pitanje naknade plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora može se i drugačije uredi , kao npr. Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

Kolek vni ugovor za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja (čl. 36.)

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radniku se isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Radniku čija je narav posla takva da mora radi prekovremeno ili noću ili nedjeljom, odnosno Zakonom predviđenim ne-radnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.

6.3. Korištenje godišnjeg odmora

Sukladno TKU zaposlenik može koris godišnji od-mor u dva ili više dijelova, u dogovoru s poslodavcem, te ima pravo koris dva puta po jedan dan godiš-njeg odmora po želji, uz obvezu da o tomu, najmanje

dva dana ranije, izvijes poslodavca ili osobu koju on ovlas . Pri određivanju vremena korištenja godišnjeg odmora, a u skladu s potrebama organizacije rada, poslodavac je dužan vodi računa o potrebama i že-ljama zaposlenika te u tom smislu prikupi njihove prijedloge i savjetova se s radničkim vijećem, odno-sno sindikalnim povjerenikom s pravima i obvezama radničkog vijeća. Na temelju plana rasporeda godiš-njeg odmora poslodavac dostavlja zaposleniku odlu-ku o korištenju godišnjeg odmora najkasnije 15 dana prije početka korištenja.

Ne propus te u rujnu!

SEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-

2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim

korisnicima i JLP(R)S –

Zagreb, 12. rujna 2014.

P :Izrada fi nancijskog plana i proračuna

za 2015.-2017.• Model fi nancijskog plana s uključenim viškovi-

ma/manjkovima te primjena načela uravnoteže-nos

• Kako izradi obrazloženje fi nancijskog plana su-kladno odredbama Zakona o proračuna?

• Kako izradi plan razvojnih programa?

Izrada Plana nabave za 2015. godinu• Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze

i odgovornos , rokovi i pripremne radnje)

• Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prak-se)?

• Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave

Cijena: 600 kuna (uključen PDV).

Detaljan program objavit ćemo u iduć em broju Ma-gazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

73

UDK 351.1 UPRAVNO PRAVO

1. UvodSvi dokumen koji nastanu djelovanjem i radom je-la državne vlas , jela jedinica lokalne samouprave i uprave, javnih ustanova i javnih poduzeća, trgovač-kih društava koja su nastala iz bivših javnih poduzeća, javnih bilježnika i drugih osoba koje obavljaju javnu službu ili imaju javne ovlas , dakle obveznika, smatra-ju se sukladno članku 5. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN, br. 105/97, 64/00 i 65/09), javnim ar-hivskim ili registraturnim gradivom. Takva se građa tj. dokumentacija mora savjesno čuva i osigurava od oštećenja do predaje nadležnom arhivu. Na teme-lju navedenog Zakona donesen je Pravilnik o zaš i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan ar-hiva, kojim se uređuju uvje čuvanja i zaš te javnog arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva.

Pa se tako arhivskim gradivom smatraju svi zapisi i dokumen , službene i poslovne evidencije i doku-mentacija koji su nastali, prikupljeni ili se koriste u radu pravnih ili fi zičkih osoba, bez obzira na oblik, vrstu, izvor i način stjecanja. Člankom 17., stavkom 1. predmetnog Pravilnika utvrđeno je da sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva obveznici uređuju svo-jim pravilnikom o zaš i obradi arhivskoga gradiva. Takvim se internim pravilnikom, čiju primjenu treba odobri nadležni državni arhiv, određuju:

• način vođenja uredskog poslovanja• način izrade, obrade i rukovanja predme ma i do-

kumentacijom u obradi• način i rokovi interne primopredaje• način vođenja uredskih evidencija i drugih eviden-

cija o gradivu• tehničko opremanje, označavanje i odlaganje gra-

diva

• mjesto, uvje i način čuvanja arhivskog gradiva• način korištenja arhivskoga gradiva• rokovi i postupak vrednovanja i izlučivanja gradiva• postupak uništavanja izlučenog gradiva i predaje

gradiva nadležnom arhivu• zaduženja i odgovornos u rukovanju, obradi i za-

š gradiva.

2. Posebni popis Osim samog navedenog Pravilnika, temeljem članka 11., stavka 3. Pravilnika o vrednovanju te postupku odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva sastavlja se posebni popis tj. popis gradiva s rokovima čuvanja, koji sadržava sve vrste gradiva koje je nastalo ili na-staje djelovanjem određenoga obveznika. Navede-ni posebni popisi sadržavaju sve upravne i poslovne funkcije koje obavlja pojedini obveznik, a u praksi je riječ o popisu jedinica neke cjeline gradiva ili funkcija obavljanjem kojih je gradivo nastalo, s označenim ro-kom čuvanja za svaku jedinicu popisa i postupkom s jedinicom gradiva po isteku roka čuvanja.

Pravilnik o vrednovanju te postupku odabiranja i izlu-čivanja arhivskoga gradiva je u člancima 12. do 14. defi nirao tri vrste popisa: opći, granski i posebni po-pis. Opće i granske popise donosi Hrvatsko arhivsko vijeće na prijedlog Hrvatskog državnog arhiva, a po-sebne popise, koji sadrže sve vrste gradiva nastalog djelovanjem određenoga stvaratelja, svaki pojedini stvaratelj. Opći se popis odnosi na gradivo nastalo ili zaprimljeno obavljanjem administra vnih odnosno općih poslova, a granski na gradivo nastalo ili zapri-mljeno obavljanjem pojedine vrste djelatnos .

Posebni popis sadržava sve vrste gradiva koje je na-stalo djelovanjem određenoga stvaratelja, a treba bi u skladu s razredbenim nacrtom i sadržava sve njegove upravne i poslovne funkcije. Izradba poseb-nog popisa s rokovima čuvanja koji se temelje na op-

Osvrt na čuvanje poslovne dokumentacije Ana Zorić *

U praksi se pokazalo da često nije lako utvrdi kako se čuva dokumentacija koja se koris u svakodnevnom poslovanju bilo da je riječ o dokumentaciji, koja je deklaratorna (odnosno po istoj nema postupanja), bilo da je riječ o dokumentaciji koja „utječe“ na poslovanje. Zato u ovom tekstu autorica razjašnjava na koje se propise potrebno referira prilikom odlučivanja o čuvanju dokumentacije, ali i razmatra što, do kada i kako čuva .

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane Republike Hrvatske, Zagreb.

74

UPRAVNO PRAVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ćem i granskim popisima obaveza je svih stvaratelja arhivskoga gradiva i sastavni je dio njihova pravilnika, a odobrava ih nadležni državni arhiv. Uz arhivske pro-pise, posebni popisi s rokovima čuvaju i trebaju bi usklađeni i s odgovarajućim zakonskim propisima za pojedine djelatnos te s internim propisima stvara-telja.

U travnju 2012. godine Hrvatsko arhivsko vijeće je donijelo Opći popis gradiva s rokovima čuvanja. Po-pis s rokovima čuvanja služi prvenstveno kao pomoć u odabiranju i izlučivanju gradiva. Popis daje i jasnu uputu koliki je životni vijek određenog dokumenta od njegova nastanka do izlučivanja ili predaje nadležnom arhivu. Popis treba pomoći u iden fi kaciji dokume-nata koji imaju dugotrajnu vrijednost, no ujedno i omogući pravovremeno izlučivanje dokumentacije koju više nije potrebno čuva iz poslovnih, pravnih ili drugih razloga. Svakako će opći popis gradiva bi podloga pri izradi vlas tog popisa gradiva s rokovima čuvanja.

Izrada vlas toga popisa gradiva s rokovima čuvanja preduvjet je za provođenje postupka odabiranja i izlučivanja, a s me i za učinkovito i racionalno uprav-ljanje poslovnom i službenom dokumentacijom. Opći popis gradiva s rokovima čuvanja dostupan je na internetskim stranicama Hrvatskog državnog ar-hiva: h p://www.arhiv.hr/cs/groups/public/docu-ments/document/mdaw/mda5/~edisp/web2hdarhi-vloc009801.pdf .

3. Rokovi čuvanjaRokovi čuvanja dokumenata računaju se u pravilu od kraja godine, u kojoj je nastupio događaj kojim je rok počeo teći. U pravilu se radi o godini (ili drugom raz-doblju) u kojoj je spis (predmet, dosje) zaključen, a kod dokumenata kao što su pravilnici, ugovori, odlu-ke i sl., o godini u kojoj su prestali važi ili su zami-jenjeni drugim takvim dokumentom. Takav početak računanja roka čuvanja se u popisu označava slovom: Z – iza kojega se navodi broj godina, koliko je spis nakon toga potrebno čuva . Ako je u popisu naveden kraći rok od onoga koji je primjerice određen zako-nom ili podzakonskim propisom ili obratno, uvijek se primjenjuje duži rok.

Tako primjerice porezni obveznici moraju izdane i pri-mljene račune, dokumente o ispravcima računa, do-kaze o izvozu odnosno uvozu, dokumente temeljem kojih su korištena oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu vrijednost, obračune poreza na dodanu vri-jednost, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, kao i svu drugu dokumentaciju bitnu za utvrđivanje i plaćanje PDV-a čuva u rokovima propisanima Općim poreznim zakonom, odnosno 10 godina od početka

jeka zastare prava na utvrđivanje porezne obveze, uz uvjet da posebni propisi ne određuju dulje rokove njihova čuvanja. Zakonom o porezu na dodanu vrijed-nost je utvrđeno da se dokumentacija koja se odnosi na oporezivanje nekretnina, mora čuva 10 godina od proteka godine na koju se odnosi. Zanimljiva je situacija kada se razmatra primjena Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14).

Naime, Zakonom o javnoj nabavi propisano je da je javni naručitelj obvezan svu dokumentaciju o svakom postupku javne nabave čuva najmanje če ri godine od završetka postupka javne nabave. U Općem popi-su gradiva s rokovima čuvanja za ugovore je naveden rok čuvanja: Z+5, što znači da se rok čuvanja računa od isteka godine u kojoj je ugovor prestao važi ili je zamijenjen drugim odgovarajućim dokumentom. Iz navedenog proizlazi da se na čuvanje ugovora pri-mjenjuje rok čuvanja iz Općeg popisa, jer je is duži od roka propisanog Zakonom o javnoj nabavi, iako je riječ o ugovorima o javnoj nabavi.

Trajno se čuvaju različite metodologije analize po-slovanja, upute, pravila i odluke o metodologiji, do-kumentacija o postupku osnivanja, rješenja i odluke o osnivanju, prijava i registracija djelatnos pri nad-ležnim jelima, dokumentacija o postupku promjene djelatnos , dokumentacija o provedenim promje-nama pravnoga statusa i oblika vlasništva, naziva i sjedišta, udruživanju ili pripajanju drugim pravnim osobama, izdvajanju dijela pravne osobe i pripajanju drugoj pravnoj osobi, ukidanju i prestanku s radom, dokumentacija o iden fi kacijskim ispravama, odno-sno iskaznicama zaposlenika koje služe za iden fi ka-ciju zaposlenika, dokumentacija o unutarnjem ustro-ju i izborima te imenovanjima, poslovnici i pravilnici o radu, registri akata, statu , podaci o članstvu u me-đunarodnim udrugama i dr.

Što se če čuvanja poslovnih knjiga, rokovi njihovog čuvanja propisani su u Pravilniku o proračunskom ra-čunovodstvu i Računskom planu objavljenim u Narod-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

75

UDK 351.1 UPRAVNO PRAVO

nim novinama, broj 114/2010 (uz ispravak, objavljen u Narodnim novinama, br. 31/2011). U članku 10. izri-jekom je navedeno da se, nakon što poslovne knjige budu zaključene na kraju proračunske godine, dnev-nik i glavna knjiga čuvaju najmanje jedanaest godina. Pomoćne knjige su defi nirane u članku 8. Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu kao anali čke knjigovodstvene evidencije stavki, koje su u glavnoj knjizi iskazane sinte čki i druge pomoćne evidencije za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

Proračun i proračunski korisnici obvezno vode anali- čka knjigovodstva:

1) dugotrajne nefi nancijske imovine – po vrs , koli-čini i vrijednos (nabavna i otpisana), te s drugim potrebnim podacima

2) kratkotrajne nefi nancijske imovine (zaliha materi-jala, proizvoda i robe) – po vrs , količini i vrijedno-s

3) fi nancijske imovine i obveza, i to: • potraživanja i obveza (po subjek ma, računima,

pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelos , zateznim kamatama i dr.)

• primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih fi nancijskih instrumenata (po vrstama, subjek- ma, pojedinačnim vrijednos ma, dospjelos ,

stanjima)• potraživanja i obveza po osnovi primljenih kredi-

ta i zajmova te danih zajmova (po vrstama, su-bjek ma, pojedinačnim vrijednos ma, dospjelo-s , obračuna m kamatama). Pored navedenih anali čkih knjigovodstava, proračun i proračun-ski korisnici vode: a) knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna,

porto i dr.)b) evidenciju danih i primljenih jamstava i garan-

cijac) evidenciju putnih naloga i korištenja službe-

nih vozilad) knjigu izlaznih računae) knjigu ulaznih računa, te f) ostale pomoćne evidencije prema posebnim

propisima i svojim potrebama.

Sve se navedene pomoćne knjige čuvaju najmanje se-dam godina. S obzirom na to da se poslovne knjige ne vode kao elektronički zapis (u tom bi se slučaju glavna knjiga morala nakon zaključivanja na kraju proračun-ske godine potpisa elektroničkim potpisom suklad-no propisu koji uređuje elektronički potpis i zaš tako da nije moguća izmjena pojedinih ili svih njezinih dijelova ili listova, te da se može u svakom trenutku o snu na papir) glavna knjiga se ispisuje i uvezuje u roku od 120 dana od isteka proračunske godine na koju se odnosi, a osoba ovlaštena za zastupanje pro-

računa i proračunskog korisnika mora je potpisa . Također samim je predmetnim Pravilnikom utvrđeno da naprijed navedeni rokovi čuvanja poslovnih knjiga počinju teći zadnjeg dana proračunske godine na koju se odnose.

Uz rokove čuvanja poslovnih knjiga, u članku 13. Pra-vilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu utvrđeni su i rokovi čuvanja knjigovodstvenih isprava (tj. pisanih ili memoriranih elektroničkih do-kaza o nastaloj poslovnoj promjeni). Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave ili na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obra-de. Tako se trajno čuvaju obračunske isprave u vezi s plaćama ili anali čka evidencija plaća1. Najmanje 11 godina čuvaju se isprave na temelju kojih su unese-ni podaci u dnevnik i najmanje sedam godina čuvaju se isprave na temelju kojih su uneseni podaci u po-moćne knjige. Ovo su opći rokovi i vrijede, ako nekim drugim propisima nije određen drugi rok, te se u tom slučaju primjenjuje duži rok.

Sve navedeno ukazuje na činjenicu da i sve ono što obveznik zaprimi, a od utjecaja je na njegovo poslova-nje u bilo kojem segmentu, potrebno je zaprimljeno čuva i arhivira prema odredbama važećih propisa, koji se primjenjuju na pojedinog obveznika.

4. Što se mora čuva ? Iz svega navedenog zaključujemo da se sva građa odnosno gradivo, odnosno svi zapisi i dokumen na-stali djelovanjem obveznika, te tehnička i poslovna dokumentacija čuva sukladno odredbama pravilnika o zaš arhivskog i registraturnog gradiva pojedinih obveznika. Između ostalog, na tako utvrđeni način čuvaju se i arhiviraju i svi ak , poslovne, knjige, evi-dencije, analize, obračuni, računi, izvještaji, knjigo-vodstvene kar ce, ugovori, rješenja, sudski predme , dosjei, dnevnici, zapisnici i odluke stručnih jela, te razna korespondencija i drugi dokumen i pismena koji nastanu, odnosno budu zaprimljeni jekom po-slovanja obveznika.

5. Uredsko poslovanje Rokovi čuvanja su u pravilu povezuju s brojčanim oznakama koje se dodjeljuju različi m dokumen ma, a ovisno o internim pravilima poslovanja obveznika primjene propisa o čuvanju arhivskog gradiva. U tom

1 Napominjemo da je u slučaju plaća u Općem popisu gradiva s ro-kovima čuvanja navedeno da se anali čke evidencije o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi čuvaju 70 godina, dok je u Pravil-niku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu navedeno da se obračunske isprave u vezi s plaćama ili anali čka evidencija plaća čuvaju trajno, stoga se obveznici primjene proračunskog ra-čunovodstva dužni navedene isprave čuva na duži rok.

76

UPRAVNO PRAVO UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

smislu, treba ima na umu da jela državne uprave i stručne službe Hrvatskoga sabora i Vlade Republi-ke Hrvatske, Ured predsjednika Republike Hrvatske i druga državna jela, jela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlas dužne prilikom postupanja primjenjiva odredbe Uredbe o uredskom poslovanju (NN, br. 7/09), ako za uredsko poslovanje nisu done-seni posebni propisi. Uredbom o uredskom poslova-nju određeno je da su brojčane oznake kod obveznika primjene predmetne Uredbe iden fi kacije predmeta odnosno pismena i sastoje se od klasifi kacijske ozna-ke i urudžbenog broja.

Klasifi kacijska oznaka je oznaka predmeta prema sa-držaju, godini nastanka, obliku i rednom broju pred-meta, a urudžbeni broj označava stvaratelja pismena, godinu nastanka i redni broj pismena unutar predme-ta. Prilikom stvaranja internih pravila poslovanja ob-veznika u kojima se određuje, kako će bi označavani dokumen možete se rukovodi načinom kako je to određeno u Uredbe o uredskom poslovanju. Ovdje posebno napominjemo da je smisao urudžbiranja u tomu da se vidi kronologija poslovnih događaja, te bi sva primljena dokumentacija, ali i dokumentacija ko-joj je dječji vr ć stvaratelj, odnosno koja se otprema, trebala bi urudžbirana.

6. Umjesto zaključka U praksi je često pitanje trebaju li računi bi urudžbi-rani, odnosno na koji se način vidi kada je račun za-primljen. Činjenica je da se, ako se zaprimljeni računi urudžbiraju, odnosno ako se označe brojčanom ozna-kom sukladno internim pravilima obveznika, nedvoj-beno će bi moguće utvrdi kako i kada je svaki od računa zaprimljen, nakon čega se račun obrađuje su-kladno važećim propisima. Naime, navedeni korak bi svakako trebao bi naveden u proceduri zaprimanja i provjere računa, čije postojanje zahtjeva Upitnik o fi skalnoj odgovornos u pitanju 27, kojim je propisa-na procedura zaprimanja računa, njihove provjere u

odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pravovremenog plaćanja, a što je sastavni dio Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/2011, 106/12 i 130/13).

U takvoj se proceduri defi nira tko zaprima račun (uz navod kada se smatra da je račun zaprimljen), tko preuzima robu/pra izvršenje usluge/pra izvođenje radova, tko i kako provjerava vrstu, količinu, kvalitetu i sve ostale sastojke, jesu li u skladu s naručenim i/ili ugovorenim, tko daje potvrdu da se po primljenoj fakturi/obračunskoj situaciji može izvrši plaćanje te tko odobrava plaćanje.

Kako se u pravilu tek nakon što se po zaprimanju obavi suš nska kontrola računa, takav se račun za-prima tako da dobije brojčanu oznaku (urudžbira se ili se označava na drugi način) te se šalje u dalju obra-du, dobiva se odobrenje za plaćanje i eviden ranje računa – što podrazumijeva obradu tj. upis u knji-gu ulaznih računa te kon ranje i knjiženje. Slijedom navedenoga, proizlazi da bi se ulazni računi trebali označava brojčanom oznakom. Svakako bi brojča-nom oznakom trebali bi izlazni računi, jer je riječ o dokumen ma koji nastaju jekom poslovanja dječjeg vr ća. Također bi brojčanom oznakom trebale bi označene poslovne knjige te knjigovodstvene ispra-ve, ali i sva druga dokumentacija za koju su propisani rokovi čuvanja kako bi se moglo s lakoćom utvrdi koja se vrsta dokumentacije čuva u kojim rokovima.

Ako se primjerice ugovori čuvaju pod određenom klasifi kacijskom oznakom ili drugom brojčanom ozna-kom, za takvu bi se oznaku trebalo utvrdi koliko se dokumen označeni istom čuvaju na odgovarajući način, odnosno trebalo bi postupa u skladu s pro-pisima, kojima je uređeno postupanje s arhivskim i registraturnim gradivom.

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

77

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodPrema članku 28. Zakona o ugos teljskoj djelatnos (NN, br. 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 145/11 RUSR, 50/12, 80/13 i 30/14), građani mogu u okviru svog domaćinstva, a bez registrirane djelatnos otvaranja obrta u nadležnom Uredu za gospodarstvo ili osniva-nja trgovačkog društva i upisa pri Trgovačkom sudu, pruža određene ugos teljske usluge, i to:

• usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za od-mor, kojih je iznajmljivač vlasnik, do najviše 10 soba odnosno 20 kreveta, u koji broj se ne ubrajaju pomoćni kreve

• usluge smještaja u kampu, organiziranom na ze-mljištu kojeg je iznajmljivač vlasnik, s najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno za 30 gos ju isto-dobno, u koje se ne ubrajaju djeca do 12 godina, te

• usluge pružanja doručka, polupansiona ili pansiona gos ma kojima iznajmljivač pruža usluge smještaja u sobi, apartmanu i kući za odmor.

Prema tomu, propisani uvje – prema kojima fi zička osoba koja nije obrtnik ili trgovac pojedinac, a može ugos teljske usluge u domaćinstvu pruža kao gra-đanin – su da iznajmljuje gos ma sobe, apartmane i kuće za odmor, kao vlasnik do ukupno najviše 10 soba, odnosno 20 kreveta (u koje se ne ubrajaju po-

moćni kreve ), te da organizira kamp na svojem ze-mljištu za najviše 10 smještajnih jedinica, odnosno 30 gos ju istodobno.

2. Odobrenje za pružanje ugos teljskih usluga građana u domaćinstvu

Za pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu iznaj-mljivanjem soba, apartmana ili kuća za odmor, građa-ni su obvezni ishodi rješenje nadležnog županijskog ureda, odnosno upravnog jela Grada Zagreba, koje je nadležno za poslove ugos teljstva prema mjestu sjedišta objekta odnosno prema mjestu gdje se pru-žaju usluge. Navedeno rješenje upisuje se u Upisnik objekata zatvorenog pa, pri čemu građanin mora ispunjava određene uvjete, a to su:

• da je vlasnik objekta (soba, apartmana ili kuća za odmor) ili vlasnik zemljišta za organiziranje kampo-va

• da je poslovno sposoban• da ispunjava propisane zdravstvene uvjete• da je pribavio rješenje prema kojem objekt ispu-

njava minimalne uvjete te da je kategoriziran su-kladno Zakonu o ugos teljskoj djelatnos , ako je za objekt propisana obveza kategorizacije.

Odobrenje za pružanje ugos teljskih usluga iznajmlji-vanjem soba, apartmana i kuća za odmor izdaje se samo jednom od članova obitelji, koji žive u zajednič-kom domaćinstvu. U rješenju u kojem se građaninu

Paušalno oporezivanje iznajmljivanja smještajnih kapaciteta putnicima i turis ma Mirjana Mahović Komljenović *

Sa zadovoljenjem propisanih uvjeta, a prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, za porezne obve-znike koji ostvaruju dohodak od imovine iznajmljivanjem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova, propisana je obveza plaćanja paušalnog poreza na dohodak. Kod paušalnog opo-rezivanja unaprijed je određena godišnja porezna osnovica na koju se plaća predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja soba i postelja putnicima, pri čemu ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga osim Obrasca EP – evidencije o prometu, kao ni mogućnost podnošenja godišnje porezne prijave za ostvare-ni dohodak po toj osnovi, a nakon isteka kalendarske godine kao poreznog razdoblja. Među m, ako porezni obveznik jekom 2014. ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, tada od 1. 1. 2015. postaje obveznik PDV-a, kada se ostvareni dohodak od imovine mora oporeziva kao dohodak od samostalne djelatnos ili se može na vlas zahtjev plaća porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U članku se obrađuje sustav paušalnog oporezivanja, dok će oporezivanje na drugi način bi obrađeno u sljedećem broju.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, Ministarstvo fi nancija – Po rezna uprava, Zagreb.

78

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

odobrava pružanje ugos teljske usluge u domaćin-stvu, navode se podaci o građaninu: ime i prezime, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta te OIB, vrsta ugos teljske usluge, koja se pruža (iznajmljiva-nje broja kreveta s ili bez usluge prehrane ili organizi-ranje kampova i broja smještajnih jedinica u kampu), kategorija smještajnog objekta, koji se iznajmljuje gos ma, adresa objekta ili adresa kampa u kojem se pruža usluga, te broj mjeseci u godini u kojem se pru-žaju usluge iznajmljivanja.

Građanin kojemu je nadležni ured izdao odobrenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu, dužan je oznaku vrste i kategorije smještajnog objekta ko-jeg iznajmljuje gos ma, na odgovarajući način vidno istaknu na ulazu u objekt ili u njegovoj neposrednoj blizini, utvrdi norma ve o utrošku namirnica, pića i napitaka za pojedino jelo, piće i napitak, ako pru-ža takve usluge, te izda gostu račun s naznačenom vrstom, količinom i cijenom, odnosno odobrenim popustom za svaku pruženu ugos teljsku uslugu, te vodi popis gos ju na propisani način

Zakonom o ugos teljskoj djelatnos propisana je ob-veza nadležnog ureda za gospodarstvo da primjerak izdanog odobrenja za pružanje usluga iznajmljivanja stanova, soba i postelja, dostavljaju nadležnoj ispo-stavi Porezne uprave. Ako ispostava Porezne uprave zaprimi rješenje o odobrenju za građana koji prema svom prebivalištu pripada drugoj ispostavi Porezne uprave, tada je dužna najkasnije u roku od 8 dana, zaprimljeno rješenje o odobrenju dostavi nadležnoj ispostavi porezne uprave na daljnje postupanje.

3. Oporezivanje djelatnos iznajmljivanja soba i postelja putnicima i turis ma

Ostvareni primici građana po osnovi pruženih ugos -teljskih usluga u domaćinstvu iznajmljivanjem stano-va, soba i postelja putnicima i turis ma te organizi-ranja kampova, podliježu obvezi plaćanja jednog od sljedećih vrsta poreza:

1) godišnjem paušalnom porezu na dohodak2) porezu na dohodak od imovine, koji se utvrđuje

kao dohodak od samostalne djelatnos obrta na temelju podataka iz poslovnih knjiga i evidencija kao razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka

3) prirezu poreza na dohodak, ako je propisan grad-skom ili općinskom odlukom

4) porezu na dobit, ako je Porezna uprava rješenjem odobrila plaćanje poreza na dobit umjesto na do-hodak, te

5) porezu na dodanu vrijednost, kojeg su obvezni obračunava te mjesečno ili tromjesečno plaća- obveznici PDV-a upisani u registar obveznika

PDV-a, koji se vodi u Poreznoj upravi.

3.1. Godišnje paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja

Paušalno oporezivanje dohotka od iznajmljivanja sta-nova, soba i postelja putnicima i turis ma te orga-niziranja kampova propisano je odredbama članaka 27., stavkom 3. i člankom 44., stavkom 2. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 do 148/13), član-kom 40., stavkom 2. Pravilnika o porezu na dohodak

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

79


(NN, br. 95/05 do 160/13), te člankom 2. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja stanova, soba i poste-lja putnicima i turis ma te organiziranja kampova koje će se paušalno oporeziva , o visini paušalnog poreza i načinu plaćanja paušalnog poreza (NN, br. 48/05 i 148/09 – dalje u tekstu: Pravilnik o djelatno-s ma iznajmljivanja).

Navedenim zakonskim odredbama, a posebno teme-ljem članka 2. Pravilnika o djelatnos iznajmljivanja, propisano je da se građaninu porez na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turi-s ma i organiziranja kampova, utvrđuje u paušalnom iznosu, ako građanin nije obveznik PDV-a i dohodak ne utvrđuje na temelju poslovnih knjiga, a iznajmljuje put-nicima i turis ma najviše do 20 postelja ili organizira kamp na svom zemljištu do najviše do 10 smještajnih jedinica, odnosno do 30 gos ju istodobno.

Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se po-reznim rješenjem, koje donosi nadležna ispostava područnog ureda Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu građanina, kojem je nadlež-ni ured državne uprave u županiji izdao rješenje za obavljanje usluga u domaćinstvu, a prema odredba-ma Zakona o ugos teljskoj djelatnos .

Na temelju navedenog proizlazi da za plaćanje pau-šalnog poreza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma i organiziranja kampova, građanin mora ispunjava sljedeće uvjete:

• posjedova odobrenje nadležnog ureda državne uprave u županiji odnosno upravnog jela Grada Zagreba, kojim se odobrava pružanje ugos teljskih usluga u domaćinstvu u skladu s odredbama Zako-na o ugos teljskoj djelatnos

• iznajmljiva putnicima i turis ma svoje stanove, sobe i postelje, i to do najviše 20 postelja odno-sno kreveta ili organizira kamp na svom zemljištu, najviše za 10 smještajnih jedinica, odnosno istovre-meno za 30 gos ju

• dohodak od imovine po osnovi iznajmljivanja ne utvrđiva kao dohodak od samostalne djelatnos na temelju poslovnih knjiga i evidencija, te

• da građanin nije obveznik PDV-a prema odredba-ma Zakona o PDV-u (zbog prekoračenja granič-ne svote primitaka, koja na godišnjoj razini iznosi 230.000,00 kn ili prema vlas tom izboru, a neovi-sno od ostvarenih primitaka),

kada postaje obveznik plaćanja godišnjeg paušalnog po-reza na dohodak od iznajmljivanja, te prireza porezu na dohodak, ako je prirez propisan odlukom grada ili općine u mjestu njihova prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, poreznim rješenjem utvrđuje nadležna

ispostava Porezne uprave, a doneseno porezno rješe-nje vrijedi i za slijedeće godine, sve do izmjene odno-sno donošenja novog rješenja. Osim svote godišnjeg paušalnog poreza na dohodak i prireza, poreznim rje-šenjem utvrđuje se i svota tromjesečnog poreza na dohodak i prireza te rokovi njegova plaćanja, visina paušalnog poreza po postelji, odnosno smještajnoj jedinici u kampu, broj postelja ili smještajnih jedinica u kampu te koefi cijent područja na kojemu se pruža usluga iznajmljivanja.

3.2. Godišnja porezna prijava

Građani koji iznajmljuju gos ma sobe, apartmane i kuće za odmor i koji plaćaju godišnji paušalni porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, ne mogu po toj osnovi podnije godišnju poreznu prijavu, jer se utvrđeni porez smatra konačno plaćenom poreznom obvezom, sukladno članku 4., stavku 5. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, ali pod uvjetom da gra-đani nisu obvezni podnije prijavu po osnovi ostalih izvora dohodaka za koje se godišnja porezna prijava mora obvezno podnije .

Među m, porezni obveznici koji se bave iznajmlji-vanjem, mogu dobrovoljno podnije godišnju pore-znu prijavu po osnovi ostalih izvora dohodaka, a radi ostvarivanja prava na neiskorištene osobne odbitke, odnosno korištenja prava na godišnje izravnanje po-rezne osnovice. Porezni obveznici koji dobrovoljno podnose godišnju poreznu prijavu, obvezni su u pri-javi iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju prema svim izvorima, osim paušalnog po-reza na dohodak i prireza porezu na dohodak, koji se smatra konačnim oporezivanjem.

3.3. Način utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

Prema članku 3., stavku 1. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak:

• broja kreveta odnosno broja smještajnih jedinica u kampu (koji se utvrđuje na temelju odobrenja nad-ležnog ureda, pri čemu se kao broj kreveta uzima samo broj stalnih kreveta, a ne i pomoćnih kreveta koji mogu bi navedeni u rješenju kojim se građa-ninu odobrava pružanje usluga u domaćinstvu)

• visine paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, te

• odgovarajućeg koefi cijenta područja na kojem se usluga pruža, a neovisno od grada ili općine prebi-vališta ili uobičajenog boravišta građanina – iznaj-mljvača.

Visina paušalnog poreza po krevetu, odnosno po smještajnoj jedinici u kampu, a prema članku 3.,

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

stavku 3. Pravilnika, iznosi 300,00 kn po krevetu od-nosno 350,00 kn po smještajnoj jedinici u kampu. Koefi cijent područja na kojem se pruža usluga, odre-đuje se prema pripadnos naselja u kojem se usluga pruža, te razredu turis čkog mjesta prema poseb-nom propisu, i to kako slijedi:

Naselja razvrstana u turis čka mjesta Koefi cijent područjaRazred A 1,00Razred B 0,85Razred C 0,70Razred D 0,50

Za ona naselja koja nisu proglašena turis čkim mje-stom i koja nisu razvrstana u razred turis čkih mje-sta, kao koefi cijent područja na kojem se usluga pruža primjenjuje se koefi cijent 0,50, odnosno koe-fi cijent razreda D turis čkog mjesta. Proglašavanje turis čkih mjesta i razvrstavanje u turis čke razrede određuje se sukladno Pravilniku o proglašavanju turi-s čkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u tu-ris čke razrede (NN, br. 122/09 do 153/13), pri čemu turis čko mjesto može bi cijelo područje općine ili grada ili samo neka njihova pojedina naselja.

1) Tabelarni prikaz svota godišnjeg paušalnog poreza na dohodak (bez prireza porezu na dohodak) po os-novi iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnici-ma i turis ma po turis čkim mjes ma i razredima

Broj postelja

Turis čko mjesto

Razred A – koefi cijent

1,00

Turis čko mjesto

Razred B – koefi cijent

0,85

Turis čko mjesto

Razred C – koefi cijent

0,70

Turis čko mjesto

Razred D i ostala

nerazvrstana mjesta –

koefi cijent 0,501 300,00 255,00 210,00 150,002 600,00 510,00 420,00 300,003 900,00 765,00 630,00 450,004 1.200,00 1.020,00 840,00 600,005 1.500,00 1.275,00 1.050,00 750,006 1.800,00 1.530,00 1.260,00 900,007 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,008 2.400,00 2.040,00 1.680,00 1.200,009 2.700,00 2.295,00 1.890,00 1.350,00

10 3.000,00 2.550,00 2.100,00 1.500,0011 3.300,00 2.805,00 2.310,00 1.650,0012 3.600,00 3.060,00 2.520,00 1.800,0013 3.900,00 3.315,00 2.730,00 1.950,0014 4.200,00 3.570,00 2.940,00 2.100,0015 4.500,00 3.825,00 3.150,00 2.250,0016 4.800,00 4.080,00 3.360,00 2.400,0017 5.100,00 4.335,00 3.570,00 2.550,0018 5.400,00 4.590,00 3.780,00 2.700,0019 5.700,00 4.845,00 3.990,00 2.850,0020 6.000,00 5.100,00 4.200,00 3.000,00

2) Tabelarni prikaz svota godišnjeg paušalnog poreza na dohodak (bez prireza porezu na dohodak) po osnovi organiziranja kampova po turis čkim mje-s ma i razredima

Broj smještajnih jedinica u

kampu

Turis čko mjesto

Razred A – koefi cijent

1,00

Turis čko mjesto

Razred B – koefi cijent

0,85

Turis čko mjesto

Razred C – koefi cijent

0,70

Turis čko mjesto

Razred D i ostala

nerazvrstana mjesta –

koefi cijent 0,50

1 350,00 297,50 245,00 175,002 700,00 595,00 490,00 350,003 1.050,00 892,50 735,00 525,004 1.400,00 1.190,00 980,00 700,005 1.750,00 1.487,50 1.225,00 875,006 2.100,00 1.785,00 1.470,00 1.050,007 2.450,00 2.082,50 1.715,00 1.225,008 2.800,00 2.380,00 1.960,00 1.400,009 3.150,00 2.677,50 2.205,00 1.575,00

10 3.500,00 2.975,00 2.450,00 1.750,00

Iznimno, a prema članku 5., stavku 4. Pravilnika o dje-latnos ma iznajmljivanja, kada se rješenje o odobre-nju za pružanje usluga građana u domaćinstvu, odno-sno kada se rješenje o prestanku odobrenja za pru-žanje usluga građana u domaćinstvu, od nadležnog ureda donosi jekom godine, godišnji paušalni porez na dohodak i prirez, utvrđuje se razmjerno broju tro-mjesečja u kojem je porezni obveznik imao odobrenje za pružanje usluga građana u domaćinstvu, i to u ko-rist poreznog obveznika.

Primjer 1:

Građanin s prebivalištem u gradu Zaprešiću, vlasnik je stana u Rijeci kojeg sezonski iznajmljuje putnicima i turis ma. On nije obveznik PDV-a, a nadležno jelo za poslove turizma iz Rijeke, izdalo mu je rješenje ko-jim se odobrava pružanje usluga u domaćinstvu od 20. lipnja 2014., i to usluge smještaja u 4 dvokrevet-ne sobe za ukupno 8 osoba, koja se kategorizira s tri zvjezdice. Nadležna ispostava Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog ob-veznika je u Zaprešiću, koja će na temelju dobivenog rješenja od nadležnog jela za poslove turizma iz Ri-jeke, poreznim rješenjem utvrdi godišnji paušalni porez na dohodak i prirez, i to za treće i četvrto tro-mjesečje 2014.

Naime, kako je građaninu doneseno rješenje o pruža-nju ugos teljskih usluga u domaćinstvu jekom dru-gog tromjesečja, te se razmjerno broju tromjesečja u godini, prva dva tromjesečja kod utvrđivanja paušal-nog poreza na dohodak za 2014. ne uzimaju u obzir, već prva tromjesečna obveza počinje teći s dospije-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

81


ćem za III. tromjesečje 2014. godine, koje počinje od 1. srpnja 2014.

Elemen za izračun godišnjeg paušalnog poreza na dohodak za 2014. su:

a) broj kreveta = 8b) koefi cijent područja za pružene usluge = 1,00 (grad

Rijeka je proglašen turis čkim mjestom razreda A)c) svota paušalnog poreza po krevetu =300,00 knd) prirez porezu na dohodak = 12 % (Grad Zaprešić)

Godišnji paušalni porez na dohodak

8 x 300,00 x 1,00 = 2.400,00 kn 2.400,00 x 12% = 288,00 kn

Prirez porezu na dohodakSveukupno 2.688,00 kn

Tromjesečni iznos poreza i prireza

672,00 kn

Prema prikazanom primjeru, građanin će ima obve-zu plaćanja poreza i prireza na dohodak za III. tromje-sečje 2014. u svo od 672,00 kn s datumom valute do 30. rujna 2014., te za IV. tromjesečje 2014. u istom iznosu s datumom valute do 31. 12. 2014. Ako u 2015. godini uvje pružanja usluge iznajmljivanja građana u domaćinstvu ostanu nepromijenjeni, neće se promi-jeni ni godišnji paušalni porez, samo će obveza nje-govog plaćanja bi 4 puta godišnje po isteku svakog tromjesečja:

Tromjesečje Svota u kn Dospijeće obveze plaćanja (datum valute)

I /2015. 672,00 Do 31. 3. 2015.II/2015. 672,00 Do 30. 6. 2015.III/2015. 672,00 Do 30. 9. 2015.IV/2015. 672,00 Do 31. 12. 2015.

3.4. Promjena broja kreveta jekom godine

Ako građanin jekom godine nadležni ured odobri promjenu broja kreveta ili broj smještajnih jedinica u kampu (bez obzira radi li se o povećanju ili sma-njenje broja kreveta ili smještajnih jedinica), tada će nadležna ispostava Porezne uprave tek sa 1. siječnja sljedeće godine ukinu postojeće rješenje o godiš-njem paušalnom porezu na dohodak i prirezu po-reza na dohodak, te će donije novo rješenje, koje će opet bi na snazi sve dok ne dođe do promjena, odnosno do donošenja novog rješenja na temelju promijenjenog broja kreveta ili smještajnih jedinica u kampu.

Primjer 2:

Građanin iznajmljivač dobio je od nadležne ispostave Porezne uprave rješenje o paušalnom plaćanju po-reza za 2014. Tijekom 2014. građaninu je nadležan ured odobrio promjenu broja kreveta – povećanje s 8 na 10 kreveta. Postavlja se pitanje utječe li poveća-

nje broja kreveta na utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza za 2014?

Broj kreveta odnosno broj smještajnih jedinica u kampu, utvrđuje se na temelju odobrenja nadležnog ureda kojim se građaninu odobrava pružanje usluga građana u domaćinstvu. Godišnji paušalni porez na dohodak utvrđuje se kao umnožak broja kreveta ili smještajnih jedinica u kampu, visine paušalnog pore-za po krevetu odnosno smještajnoj jedinicu u kampu, te odgovarajućeg koefi cijenta područja na kojem se usluga iznajmljivanja obavlja. Među m, bez obzira na to radi li se o povećanju ili smanjenju broja kreveta jekom 2014. godine, nadležna ispostava Porezne

uprave će tek sa 1. siječnja 2015. ukinu postojeće porezno rješenje o godišnjem paušalnom porezu na dohodak i za 2015. donije novo rješenje na temelju promijenjenog broja kreveta.

Prema tomu, promijenjen broj kreveta u 2014. utjecat će na utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza na do-hodak tek za 2015., a kako je to propisano člankom 5., stavkom 1. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja.

Primjer 3:

Građanin je na primljeno porezno rješenje o utvrđiva-nju godišnjeg paušalnog poreza na dohodak, podnio žalbu u kojoj is če da je objekt za koji je dobio odo-brenje za obavljanje usluge građana u domaćinstvu u skladu s odredbama Zakona o ugos teljskoj dje-latnos , otuđio temeljem kupoprodajnog ugovora, ali zabunom nije odjavio djelatnost. Kakav je u ovom slučaju postupak po zaprimljenoj žalbi?

Sukladno odredbama Pravilnika o iznajmljivanju, gra-đanin je obveznik godišnjeg paušalnog poreza na dohodak, sve dok ima rješenje nadležnog ureda za pružanje usluga građana u domaćinstvu, odnosno obveznik je plaćanja godišnjeg paušalnog poreza, sve dok ne ishodi rješenje nadležnog ureda o prestanku pružanja usluga. Ako građanin uz žalbu dostavi i rje-šenje nadležnog ureda o prestanku odobrenja teme-ljem kojeg je pružao usluge, potrebno je žalbu uvaži tako da se godišnji paušalni porez na dohodak utvrdi razmjerno broju tromjesečja do kada se djelatnost iznajmljivanja obavljala.

3.5. Uplatni račun za plaćanje godišnjeg paušalnog poreza na dohodak

Naredbom o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. (NN, br. 17/14, 40/14), koja se za svaku kalendarsku godinu kao porezno razdoblje donosi posebno, propisani su računi na koje se upla-ćuju prihodi proračuna, obvezni doprinosi te prihodi za fi nanciranje drugih javnih potreba, način uplaćiva-

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

nja h prihoda kao i izvješćivanje njihovih korisnika o uplatama i isplatama s računa. Prema navedenoj Naredbi o uplatnim računima, paušalni iznos poreza i prireza utvrđen rješenjem Porezne uprave, uplaću-je se u korist računa grada/općine prema prebivali-štu poreznog obveznika, pri čemu je, a neovisno od toga gdje se nalaze smještajni objek koji se iznaj-mljuju. Na standardiziranim nalozima za uplatu na Obrascima HUB-3 i HUB-3A, upisuje se oznaka mo-dela “68” i poziv na broj odobrenja 1511 – te OIB obveznika.

Posebno se napominje da je od 1. lipnja 2014. u pri-mjeni isključivo IBAN konstrukcija transakcijskih ra-čuna za izvršavanje nacionalnih platnih transakcija.

Vrsta poreza

Model uplate i brojčana

oznaka vrste prihoda

Uplatni račun po IBAN konstrukciji – grada ili

općine prema prebivalištu poreznog obveznika

Predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turis ma koji se utvrđuje paušalno

68 1511 - OIB Grad ZaprešićHR951001005174312009 Grad ZagrebHR111001005 1713312009Grad ZadarHR111001005-1752012002

Na nepravodobno uplaćeni iznos paušalnog poreza na dohodak, a sukladno članku 116. OPZ-a (NN, br. 147/08 do 73/13), članku 29. Zakona o obveznim od-nosima (NN, br. 35/05 do 134/09) i članku 3. Zakona o kamatama (NN, br 94/04 i 35/05), obračunavaju se zatezne kamate od dana dospijeća porezne obveze, i to po stopi od 12 % godišnje. Kako bi se izbjeglo pla-ćanje zateznih kamata, građani moraju vodi računa o datumu valute odnosno datumu uplate, pod kojim se podrazumijeva dan kad su novčana sredstva evi-den rana na uplatnom računu grada ili općine, a ne kada su ista uplaćena u banci ovlaštenoj za obavljanje poslova platnog prometa. Navedeno je i propisano točkom VII., podtočkom 8. Zajedničkih odredbi u Na-redbi o uplatnim računima.

Nadalje, ako građanin duguje poreze i kamate, dužan je vodi računa i o redoslijedu pomirenja duga, pre-ma kojem se iz uplaćenog iznosa najprije naplaćuju kamate, a tek nakon toga glavni porezni dug. Tako na primjer, ako je poreznom obvezniku dug na kon-tu (1511) – predujam poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja koji se utvrđu-je paušalno, na dan 6. 8. 2014. utvrđen u iznosu od 100,00 kn glavnica i 20,00 kn kamata, tada će obrtnik s uplatom od 100,00 kn na is dan, podmiri samo 80,00 kn glavnice, jer će se od uplate najprije namiri kamata u iznosu od 20,00 kn.

4. Vođenje poslovnih knjiga Prema odredbama članka 7., stavka 3. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, porezni obveznik koji pruža usluge građana u domaćinstvu i po toj osno-vi plaća porez na dohodak u godišnjem paušalnom iznosu, nije obvezan vodi poslovne knjige propisane člankom 23. Zakona o porezu na dohodak (Obrazac KPI, Obrazac DI te Evidenciju o tražbinama i obveza-ma), osim evidencije o prometu odnosno evidencije o izdanim računima na Obrascu EP, koja je sastavni dio Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja.

Prema tomu, za paušalno oporezivanje vodi se samo jedna knjiga – evidencija o prometu, koja se vodi kronološki prema nadnevku izdanih računa, a u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka sljedećeg radnog dana, upisuju svi izdani računi bez obzira na to jesu li naplaćeni ili ne.

Primjer popunjavanja Evidencije o prometu, dan je u nastavku:

EVIDENCIJA O PROMETU (Obrazac EP)

1. Opći podaci o poreznom obvezniku1.1. Ime i prezime Ana Škarica1.2. OIB: 061296039651.3. Mjesto prebivališta/ boravišta

Omiš

1.4. Adresa prebivališta/boravišta

Duće Glavica 12

Red. br.

Račun Korisnik usluge (ime i prezime)

Iznos računaBroj Nadnevak

1. 1/14 19. 5. 2014. Nina Car, Zagreb 4.850,002. 2/14 19. 5. 2014. Ivan Babić, Samobor 3.000,003. 3/14 24. 5. 2014. Josef Mann, SR Njemačka 5.200,004. 4/14 1. 6. 2014. Emil Klaus, Slovenija 6.120,00Itd.

Evidencija o prometu zaključuje se svake godine, a iznajmljivačima eviden rani promet temeljem izda-nih računa služi kao podloga o utvrđivanju obveze ulaska u sustav PDV-a i obvezi vođenja poslovnih knji-ga, ako primici od primljenih naknada za iznajmljivanje (ali i od drugih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga) prekorače graničnu svotu od 230.000,00 kn na godišnjoj razini, te kao evidencija za utvrđivanje osno-vice za plaćanje članarine turis čkim zajednicama.

4.1. Obveza izdavanja računa

Neovisno o tomu što je propisana obveza vođenja samo evidencije o prometu, porezni obveznik, koji pruža ugos teljske usluge u domaćinstvu, dužan je za svaku svoju obavljenu uslugu, ispostavi kupcu račun propisana sadržaja. Račun se ispostavlja u najmanje

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

83


dva primjerka od kojih se jedan uručuje korisniku us-luge, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje ostvarenog prometa u Obrascu EP. Sukladno članku 7., stavku 2. Pravilnika o djelatnos ma iznajmljivanja, račun obvezno mora sadržava podatke o:

• izdavatelju (ime i prezime, OIB, adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta izdavatelja koji ima odo-brenje za iznajmljivanje)

• broju i nadnevku izdavanja računa,• imenu i prezimenu/naziv osobe, kojoj je usluga

pružena, te• cijeni obavljene usluge.

Primjer računa s propisanim elemen ma za obavlje-nu ugos teljsku uslugu u domaćinstvu – iznajmljiva-nje apartmana stranom gostu.

Ana ŠkaricaOmiš, Duće Glavica 12OIB: 06129603965 Omiš, 24.5.2014

Josef Mann

Munchen, Big str.20

SR Njemačka

Račun br. 3/14

Usluga najma apartmana za 4 osobe za razdoblje od 17. 5. 2014 do 24. 5. 2014 (8 dana)

Naziv usluge Broj dana

Cijena po danu u kn Ukupno kn

Smještaj u apartmanu A1 8 650,00 kn 5.200,00 knAna Škarica

Izdani račun za korištenje apartmana, građanin je ob-vezan iskaza u Evidenciji o prometu, a u istoj knjizi eviden raju se kronološki i svi ostali izdani računi, bez obzira na to je li obavljeno plaćanje u gotovini ili bezgotovinski. Ako porezni obveznik jekom 2014. ostvari oporezive primitke iznad 230.000,00 kn, ob-vezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave podnije prijavu radi promjene načina oporezivanja i prelaska s paušalnog plaćanja poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja, na utvrđivanje dohotka od iznajmlji-vanja na temelju podataka iz poslovnih knjiga od 1. siječnja 2015.

Posebno se napominje da građanin može osim nepo-srednog iznajmljivanja stanova, soba i postelja putni-cima i turis ma, kada izdaje račun neposredno osobi kojoj je usluga pružena, obavlja i uslugu posrednog iznajmljivanja po agenciji koja može nastupi kao po-srednik ili tako da agencija radi u svoje ime i za svoj račun. Ako se agencija javlja kao posrednik, račun za pruženu uslugu iznajmljivanja izdaje iznajmljivač korisniku usluge, pri čemu agencija od iznajmljivača

naplaćuje ugovorenu proviziju. Među m, ako agen-cija radi u svoje ime i za svoj račun, tada postoje dva obvezno pravna odnosa u kojima postoji obveza ispo-stavljanja računa, pri čemu u prvom obvezno prav-nom odnosu, iznajmljivač ispostavlja račun agenciji, dok u drugom odnosu agencija ispostavlja račun ko-risniku usluge.

Potrebno je naglasi da iznajmljivači apartmana, soba i postelja, koji paušalno plaćanju porez na dohodak, nisu obveznici fi skalizacije, o obzirom na to da ne ostvaruju dohodak od samostalne djelatnos , već dohodak od imovine i imovinskih prava. To znači da nisu u obvezi prilagodi sadržaj računa i način numeriranja računa, kao ni donije interni akt o poslovnicam,a te istaknu upozoravajuću naljepnicu o uzimanju i izdavanju raču-na kao svi drugi obveznici fi skalizacije.

5. ZaključakGrađani koji na temelju odobrenja nadležnog ureda pružaju usluge građana u domaćinstvu: iznajmljiva-njem stanova, soba i postelja putnicima i turis ma te organiziranjem kampova:

• moraju dohodak od imovine utvrđiva na temelju poslovnih knjiga, ako po nekoj drugoj osnovi već vode poslovne knjige i u sustavu su PDV-a

• mogu utvrđiva dohodak na temelju podataka iz poslovnih knjiga, ako podnesu prijavu u registar poreznih obveznika, te daju izjavu da žele utvrđiva- dohodak na temelju poslovnih knjiga,

• moraju plaća godišnji paušalni porez i prirez na dohodak, a prema rješenju Porezne uprave, ako dohodak ne utvrđuju prema vlas tom izboru ili sili zakona prema poslovnim knjigama i evidencijama.

Za plaćanje paušalnog poreza, nadležna ispostava Po-rezne uprave donosi porezno rješenje kojim se utvr-đuje svota godišnjeg poreza na dohodak te godišnja i tromjesečna svota paušalnog poreza i prireza, kao i rokovi njihova plaćanja. Rješenjem utvrđen godiš-nji paušalni porez na dohodak je konačan, zbog čega porezni obveznik po toj osnovi ne može podnije godišnju poreznu prijavu. Za paušalno oporezivanje, iznajmljivači ne vode poslovne knjige osim Evidenci-je o prometu u koju knjigu se na karaju svakog dana eviden raju svi izdani računi, bez obzira na to jesu li naplaćeni ili ne.

Neovisno o tomu jesu li iznajmljivači u sustavu PDV-a ili ne, te plaćaju li paušalni porez na dohodak, porez na dohodak temeljem poslovnih knjiga i evidencija ili porez na dobit, obvezni su za pruženu ugos teljsku uslugu u domaćinstvu izda račun korisniku s nazna-čenom vrstom, količinom i cijenom usluge. Iznajmlji-vači apartmana, soba i postelja nisu u obvezi provodi- postupak fi skalizacije izdavanja računa.

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

JOPPD – Neka pitanja izvješćivanja o neoporezivim primicima nerezidenata i primicima iz inozemstva Dražen Opalić *

* Dražen Opalić, dipl. oec., Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.

U članku autor sažeto obrađuje obveze izvješćivanja o isplaćenim/primljenim neoporezivim primicima, koje isplaćuju neprofi tne organizacije nereziden- ma Republike Hrvatske, odnosno kada reziden

Republike Hrvatske izravno iz inozemstva prime ne-oporezivi primitak.

1. Uvod – zakonodavna osnovaČlankom 76., stavkom 1., točkom 6. Pravilnika (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13 – dalje u tekstu: Pravilnik) propisano je da su ispla telji primitaka:

• koji se ne smatraju dohotkom iz članka 9. Zako-na o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13 i 148/13 – dalje u tekstu: Zakon)

• na koje se ne plaća porez na dohodak iz članka 10. Zakona i članka 15., stavaka 2. i 3. Zakona,

dužni dostavlja Obrazac JOPPD za sve isplate u je-ku jednog mjeseca po istoj osnovi po pojedinom po-reznom obvezniku, odnosno fi zičkoj osobi, osim ako primici nisu iskazani pojedinačno na izvješću na dan

isplate, i to najkasnije do petnaestog dana u mjesecu za primitak koji je ostvaren, odnosno isplaćen u pret-hodnom mjesecu (čl. 76., st. 7. Pravilnika).

Iz gore ci ranih odredbi Pravilnika može se zaključi da su ispla telji primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak, odnosno koje se ne smatraju dohotkom, dužni dostavlja podatke o svim isplaćenim primicima na način i u rokovima propisanim Pravilnikom po po-jedinoj fi zičkoj osobi, i to bez obzira na to je li prima-telj rezident ili nerezident Republike Hrvatske. Tako-đer, ako bi se neoporeziv primitak odnosno primitak na koji se ne plaća porez na dohodak primio izravno iz inozemstva obveznik podnošenja Obrasca JOPPD je primatelj sam za sebe (pod svojim OIB-om) u rokovima i na način propisan kao i za tuzemnog ispla telja.

2. Obveza izdavanja OIB-a za nerezidenteBitan podatak u svim izvješćivanjima Porezne uprave (pa tako i kod izvješćivanja Obrascima JOPPD) je osob-ni iden fi kacijski broj primatelja (dalje u tekstu: OIB), jer je člankom 14. stavkom 1. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13 – dalje u tekstu: OPZ) propisano da se poreznim brojem za potrebe oporezivanja smatra osobni iden fi kacijski broj, propisan Zakonom o osobnom iden fi kacijskom broju (NN, br. 60/08), koji Porezna uprava koris za povezivanje i objedinjavanje podataka iz službenih evidencija koje vode javnopravna jela, te podataka prikupljenih na drugi način o imovini koju posjeduje fi zička osoba (čl. 14., st. 2. OPZ-a).

Napominjemo da zahtjev za određivanjem i dodjeljiva-njem OIB-a umjesto nerezidenta može podnije i opu-nomoćenik, koji u tomu slučaju mora priloži punomoć (pisanu na hrvatskom jeziku) za određivanjem i dodjelji-vanjem OIB-a. Navedena punomoć mora bi ovjerena od javnog bilježnika samo iznimno, ako postoji sumnja u njenu vjerodostojnost, također ako je punomoć izdana na odvjetnika, javnog bilježnika ili javnopravnog jela, Porezna uprava neće traži ovjeru predmetne punomo-ći. Kada je podnositelj upita neprofi tna ustanova osno-vana od Vlade Republike Hrvatske, ako bi istu primatelj neoporezivih primitaka – nerezident Republike Hrvat-ske opunomoćio za izdavanje OIB-a, takvu punomoć ne bi bilo potrebno ovjerava kod javnog bilježnika.

3. Izvješćivanja o isplatama projekata koji se fi nanciraju iz sredstava EU

U slučaju kada je određena ustanova u Republici Hrvat-skoj samo nositelj proračuna (engl. Budget Holder) pro-jekta koji se fi nancira iz fondova Europske Unije i koji je pod nadzorom jela Europske unije za isplate sredstava nereziden ma Republike Hrvatske nije potrebno izvje-šćivanje Obrascom JOPPD odnosno nije potrebno izda-vanje OIB-a, već je ta ustanova dužna izvješćiva samo o isplatama reziden ma Republike Hrvatske.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

85

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

1. UvodU okvirima javnog sektora Središnja harmonizacijska jedinica Ministarstva fi nancija ima centralnu ulogu u koordinaciji ak vnos unutarnje revizije, razvoju me-todologije i standarda rada, izradi priručnika, uputa i smjernica te u organizaciji izobrazbe, a kao takva mora pra razvoj i kvalitetu rada unutarnje revizije. Upravo zato Zakon o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru (NN, br. 141/06) daje nad-ležnost Središnjoj harmonizacijskoj jedinici za obav-ljanje provjere kvalitete rada unutarnje revizije. Slije-dom navedenoga, Središnja harmonizacijska jedinica je temeljem članka 35. Zakona o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru i članka 14. Pravilnika o unutarnjoj reviziji korisnika proračuna (NN, br. 96/13) u 2013. godini započela s obavljanjem povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika proračuna (dalje u tekstu: pro-vjera kvalitete) pregledom cjelovitog obavljanja po-slova unutarnje revizije.

S obavljanjem provjere kvalitete nastavilo se u 2014. godini. Ministar fi nancija je u veljači 2014. odobrio Godišnji plan za obavljanje povremene provjere kva-litete ak vnos unutarnje revizije kod korisnika pro-računa za 2014.1, kojim je planirano obavljanje pro-vjera kvalitete kod 31 korisnika proračuna državne i lokalne razine. Jedinice za unutarnju reviziju koje su

* Nikolina Bibić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH.1 KLASA:043-01/13-01/1576, URBROJ:513-08-03-14-18 od 21. veljače 2014.

zahvaćene navedenim Godišnjim planom utvrđene su temeljem kriterija defi niranih u Upu za obavlja-nje povremene provjere kvalitete ak vnos unutar-nje revizije kod korisnika proračuna (ver. 2.02; dalje u tekstu: Uputa). Uputom je također defi niran i postu-pak obavljanja provjere kvalitete, dokumentacija koja se koris u obavljanju provjere kvalitete, obveze i od-govornos osoba, koje obavljaju provjeru kvalitete te izvješćivanje o obavljenoj provjeri kvalitete.

Metodologija i postupak obavljanja provjere kvalitete razvijen je u suradnji sa stručnjacima SIGMA-e3, a kao primjer dobre prakse u razvoju postupka i metodolo-gije rada, korišten je model koji koris Ministarstvo fi nancija Poljske, s napomenom da se model provje-re kvalitete u Poljskoj razvija već više od 10 godina. Razvoj metodologije i postupka obavljanja provjere kvalitete je bio izazovan i zahtjevan zadatak, a potvr-da dobrog i kvalitetnog modela kao i smjera razvoja provjere kvalitete koju razvija Središnja harmoniza-cijska jedinica je istaknuta na Konferenciji o sustavu unutarnjih kontrola za države članice Europske unije, koju je u svibnju 2014. godine u Haagu, Nizozemskoj, organizirala Europska komisija, Opća uprava za pro-račun.

U okviru rasprave o Međunarodnim standardima za stručnu provedbu unutarnje revizije, Standardu 1300 Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, o in-

2 KLASA: 043-01/13-01/1576, URBROJ: 513-08-03-14-17 od 21. ve-ljače 2014.3 SIGMA – Support for Improvement in Governance and Management.

Provjera kvalitete unutarnje revizije kod korisnika proračunaNikolina Bibić *

Težnja visokoj razini kvalitete ak vnos i usluga unutarnje revizije i kvalitetan rad preduvjet su da unutarnja revizija opravda svoju svrhu i ulogu savjetodavne funkcije te da bude prepoznata i prihvaćena kao sastav-na, ali neovisna cjelina ins tucije koja svojim stručnim savje ma daje doprinos poslovanju. Upravo zato je ključno procjenjiva i utvrđiva područja za unaprjeđenje te kon nuirano unaprjeđiva kvalitetu rada unu-tarnje revizije. Zahtjevi Međunarodnih standarda za stručnu provedbu unutarnje revizije predviđaju interno i eksterno vrednovanje kvalitete rada unutarnje revizije. Među m, s obzirom na to da je u javnom sektoru eksterno vrednovanje kvalitete rada unutarnje revizije veoma malo ili gotovo nimalo prisutno, obavljanje povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije od strane Središnje harmonizacijske jedinice, predstavlja dobru pripremu za unaprjeđenje ak vnos , kako bi jedinica za unutarnju reviziju što spremnija dočekala eksterno vrednovanje. Ciljevi i opseg, metode i sam postupak obavljanja povremene provjere kva-litete, koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica je objašnjen u nastavku članka.

86

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

ternom i eksternom vrednovanju te o ulozi Središnje harmonizacijske jedinice u procjeni ak vnos unutar-nje revizije Europska komisija je javno pohvalila hr-vatski model provjere kvalitete, koji obavlja Središnja harmonizacijska jedinica te ga ocijenila kao troškovno učinkovit model i kao dobar prijelaz prema ekster-nom vrednovanju koji tek treba zaživje . U nastavku, radi pojašnjenja, detaljnije se opisuje dokumentacija koja se koris prilikom obavljanja provjere kvalitete te metode i postupak obavljanja provjere kvalitete.

2. Cilj i opseg provjere kvaliteteCilj obavljanja provjere kvalitete je utvrdi stanje su-stava unutarnje revizije i razinu usklađenos ak vno-s unutarnje revizije kod korisnika proračuna sa:

• zakonima i drugim propisima koji uređuju unutar-nju reviziju u Republici Hrvatskoj

• metodologijom rada koju izrađuje Središnja har-monizacijska jedinica,

te da preporuke/prijedloge za unaprjeđenje ak v-nos unutarnje revizije, gdje je to potrebno.

Osim što nakon obavljene provjere kvalitete čelnik korisnika proračuna i voditelj jedinice za unutarnju reviziju dobivaju potvrdu djeluje li unutarnja revizija u skladu sa zakonima i drugim propisima i metodolo-gijom rada, odnosno u slučajevima potrebe za dalj-njim poboljšanjima preporuke što je potrebno učini , Središnja harmonizacijska jedinica provjerom kvalite-te osigurava važan izvor informacija za daljnji razvoj metodologije i standarda rada. Važno je istaknu da je u slučaju danih preporuka voditelj jedinice za unu-tarnju reviziju, sukladno Pravilniku o unutarnjoj revi-ziji korisnika proračuna, zadužen za provedbu is h.

Provjera kvalitete obavlja se pregledom cjelovitog obavljanja poslova unutarnje revizije, koje je za po-trebe obavljanja provjere kvalitete podijeljeno u osam područja kako slijedi:

1. Uspostava unutarnje revizije

2. Zaposlenici unutarnje revizije

3. Upravljanje unutarnjom revizijom

4. Strateško i godišnje planiranje unutarnje revizije

5. Planiranje pojedinačne unutarnje revizije

6. Obavljanje pojedinačne unutarnje revizije

7. Izvještavanje o pojedinačnoj unutarnjoj reviziji

8. Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja.

Navedena podjela područja poslovanja/ak vnos unutarnje revizije omogućuje sustavan pristup obav-ljanju provjere kvalitete, jasnije strukturiranje nalaza te ciljano usmjeravanje preporuka za unapređenja.

3. Dokumentacija za obavljanje provjere kvalitete

Sukladno Upu , za obavljanje provjere kvalitete ko-riste se:

• kontrolne liste za utvrđivanje stanja sustava unu-tarnje revizije i razine usklađenos ak vnos unu-tarnje revizije i

• upitnici za ispi vanje zadovoljstva:o radom i uslugama unutarnje revizijeo načinom rukovođenja jedinicom za unutarnju

reviziju.

4. Metode koje se koriste prilikom obavljanja provjere kvalitete

Prilikom obavljanja provjere kvalitete većina ak vno-s se obavlja na licu mjesta, odnosno kod korisnika proračuna u suradnji s voditeljem jedinice za unutar-nju reviziju. S voditeljem jedinice za unutarnju reviziju obavlja se intervju za sva područja koja predstavljaju opseg provjere kvalitete, odnosno za svih osam po-dručja provjere. Intervjui se obavljaju i s unutarnjim revizorima, i to prvenstveno u vezi s područjima: Planiranja pojedinačne unutarnje revizije, Obavljanja pojedinačne unutarnje revizije i Izvještavanja o poje-dinačnoj unutarnjoj reviziji.

Osim intervjua sa zaposlenicima unutarnje revizije, intervju se obavlja i s višim rukovodstvom (čelnikom korisnika proračuna ili osobom na koju su prenesene ovlas za poslove unutarnje revizije) u cilju dobivanja informacija o zadovoljstvu radom i uslugama unutar-nje revizije i spoznaje koliko unutarnja revizija dodaje vrijednost poslovanju korisnika proračuna. Nadalje, za sva područja se pregledavaju interni dokumen , npr. Pravilnik o unutarnjem redu korisnika proraču-na, rješenja o rasporedu na radno mjesto zaposlenika unutarnje revizije, Povelja o unutarnjoj reviziji, radni postupci/procedure za ak vnos unutarnje revizije, Program osiguranja kvalitete i unaprjeđenja, planovi unutarnje revizije, izvješća o radu jedinice za unutar-nju reviziju i sl.

Bitno je napomenu da se u dijelu dokumenata koji su nastali u jedinici za unutarnju reviziju, za provjere kvalitete koje se obavljaju jekom 2014. godine., za testni uzorak koriste dokumen nastali u razdoblju 2013. i 2014. kako bi uzorak bio što relevantniji i kako bi se dobila slika aktualnog stanja i usklađenos ak- vnos unutarnje revizije. Uz navedene dokumente,

kao testni uzorak se pregledava primjeren broj za-vršenih revizorskih angažmana. Broj pregledanih revizorskih angažmana, koji će se koris kao testni uzorak, ovisi o broju završenih revizorskih angažmana u 2013. i 2014. Najčešće se kao minimum uzima pet završenih revizorskih angažmana.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

87


Na temelju obavljenih intervjua, pregledanih internih dokumenata i revizorske radne dokumentacije daju se odgovori na tvrdnje/kriterije iz kontrolnih lista te-meljem kojih se utvrđuje razina usklađenos ak vno-s unutarnje revizije i daje mišljenje o usklađenos za svako pojedino područje provjere kvalitete. Kako bi dodatno potkrijepili odgovore na tvrdnje/kriterije za pojedina područja provjere kvalitete, a u cilju dobi-vanja što realnijih i pouzdanijih informacija o stanju i ak vnos ma unutarnje revizije, izrađeni su anonimni upitnici za anke ranje unutarnjih revizora i korisnika usluga unutarnje revizije.

Svrha anonimnih upitnika je dobi objek vne odgo-vore od:

• unutarnjih revizora o zadovoljstvu načinom ruko-vođenja jedinicom za unutarnju reviziju te

• korisnika usluga unutarnje revizije, voditelja unu-tarnjih ustrojstvenih jedinica odgovornih za proce-se koji su bili predmet unutarnje revizije u 2013. i 2014., o zadovoljstvu radom i uslugama unutarnje revizije.

Dobiveni odgovori se uzimaju u obzir prilikom dava-nja odgovora na pojedine tvrdnje/kriterije, a iskazano zadovoljstvo kao i potreba za unaprjeđenjem se is če u izvješću o obavljenoj provjeri kvalitete, kako bi vo-ditelj jedinice za unutarnju reviziju imao informacije u kojim ak vnos ma je potrebno unaprijedi kvalitetu rada ili upravljanja jedinicom za unutarnju reviziju.

5. Postupak obavljanja provjere kvaliteteObavljanje provjere kvalitete obuhvaća:

• pripremne radnje• obavljanje provjere kvalitete kod korisnika prora-

čuna• utvrđivanje razine usklađenos i davanje mišljenja

o usklađenos .

U nastavku teksta se detaljnije objašnjava postupak utvrđivanja razine usklađenos i davanje mišljenje o usklađenos .

5.1. Utvrđivanje razine usklađenos i davanje mišljenja o usklađenos za pojedina područja provjere

Za sva navedena područja provjere izrađene su zaseb-ne kontrolne liste (osam kontrolnih lista) s određenim brojem tvrdnji/kriterija, ovisno o broju kriterija koje sukladno zakonskoj regula vi i drugim propisima te metodologiji rada unutarnje revizije trebaju bi zado-voljene.

Osim što svaka kontrolna lista ima određen broj tvrdnji/kriterija, bitno je naglasi da sve tvrdnje/kri-

teriji u kontrolnoj lis nemaju istu razinu značajno-s . Tako su utvrđene dvije razine značajnos tvrd-nji/kriterija:

• Razina I - ključne tvrdnje/kriteriji i• Razina II – ostale tvrdnje/kriteriji.

S obzirom na razinu značajnos tvrdnje/kriterija od-govori se različito vrednuju. Tako je odgovor na ključ-nu tvrdnju/kriterij moguće vrednova u če ri razine usklađenos , kao usklađeno, uglavnom usklađeno, djelomično usklađeno i neusklađeno. Na taj način je omogućeno da se jasnije vrednuju razlike u pojedini-ma stanjima i ak vnos ma. Za ostale tvrdnje/kriteri-je je moguće da odgovor vrednovanjem dviju razina usklađenos , usklađeno ili neusklađeno. To su npr. tvrdnje/kriteriji koji su uvjetovani zakonima ili drugim propisima i mogu se vrednova samo je li neka ak- vnost obavljena sukladno regulatornoj obvezi ili ne

(npr. tvrdnja da su strateški i godišnji plan unutarnje revizije doneseni do kraja tekuće godine za naredno razdoblje).

Kada se vrednuju sve tvrdnje/kriteriji u jednoj kon-trolnoj lis , a vrednovanje se obavlja kako je ranije navedeno temeljem obavljenih intervjua, uvidom u interne dokumente i pregledom revizorske radne do-kumentacije te uzimajući u obzir iskazano zadovolj-stvo i mišljenja anonimne upitnike, za svaku kontrolnu listu, odnosno za svako područje provjere, utvrđuje se ukupna razina usklađenos temeljem koje se daje mišljenje o usklađenos za svako područje provjere. Ukupna razina usklađenos za određeno područje provjere kvalitete utvrđuje se u če ri razine, odno-sno za svako područje utvrđuje se jesu li ak vnos unutarnje revizije usklađene, uglavnom usklađene, djelomično usklađene ili neusklađene.

Bitno je istaknu da:

• ključne tvrdnje/kriteriji imaju veći značaj za poje-dino područje te imaju veći utjecaj na vrednova-nje ukupne razine usklađenos za pojedino pod-ručje provjere kvalitete

• svaka kontrolna lista ima utvrđenu ljestvicu za utvrđivanje razine usklađenos , što je nužno s obzirom na to da svaka kontrolna lista ima razli-čit broj ukupnih tvrdnji/kriterija kao i različit broj ključnih tvrdnji/kriterija, te nije moguće primije-ni jednoobrazan pristup vrednovanja.

5.2. Iznošenje zaključka i mišljenja o sveukupnoj usklađenos ak vnos unutarnje revizije

Nakon što se utvrdi ukupna razina usklađenos za sva područja provjere kvalitete, iznosi se zaključak o sveukupnoj usklađenos ak vnos unutarnje revizi-je. Kao i za pojedina područja provjere, sveukupna

88

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

razina usklađenos izražava se u če ri razine uskla-đenos od kojih je svaka razina označena zasebnom bojom, radi što jasnijeg prikaza utvrđene razine usklađenos . Prikaz boja koje se povezuju uz pojedi-nu razinu usklađenos i mišljenje koje se daje ovisno o razini usklađenos , dan je u sljedećoj tablici.

Razina usklađenos

Mišljenje o usklađenos

Usklađeno

Ak vnos unutarnje revizije u cjelini ispu-njavaju zahtjeve zakona i drugih propisa, koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i metodologije rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica.

Uglavnom usklađeno

Ima potencijala za manja poboljšanja kvali-tete ak vnos unutarnje revizije, jer su uo-čene manje neusklađenos sa zahtjevima zakona i drugih propisa koji uređuju unutar-nju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodo-logijom rada koju izrađuje Središnja harmo-nizacijska jedinica, a koje se mogu otkloni provedbom preporuka.

Djelomično usklađeno

Uočene neusklađenos sa zahtjevima zako-na i drugih propisa koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodolo-gijom rada koju izrađuje Središnja harmoni-zacijska jedinica u ak vnos ma unutarnje revizije ne narušavaju sposobnost obavljanja zadaća unutarnje revizije, ali ima potencijala za značajna poboljšanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije, a provedba preporuka značajno će istu poboljša .

Neusklađeno

Utjecaj i ozbiljnost neusklađenos sa zahtje-vima zakona i drugih propisa koji uređuju unutarnju reviziju u Republici Hrvatskoj i s metodologijom rada koju izrađuje Središnja harmonizacijska jedinica u ak vnos ma unu-tarnje revizije toliko su značajni da narušavaju sposobnost unutarnje revizije pri obavljanju njezinih zadaća.

Bez mogućnos vrednovanja odgovora u če ri razi-ne, odnosno kada bi bilo moguće da odgovore samo vrednovanjem u npr. tri razine (usklađeno, djelomič-no usklađeno ili neusklađeno) gotovo pa sve jedinice za unutarnju reviziju, koje su bile predmet provjere kvalitete, bi bile ocjenjene kao djelomično usklađene, odnosno bile bi ocjenjene srednjom razinom usklađe-nos . Vrednovanjem u če ri razine moguće je da ja-sniju ocjenu razine usklađenos , odnosno jasno razli-kova ak vnos unutarnje revizije koje su uglavnom usklađene te je utvrđen prostor za manja poboljšanja od onih koje su tek djelomično usklađene i utvrđen je prostor za značajna poboljšanja.

Bitno je naglasi da kod utvrđivanja ukupne razine usklađenos pojedinog područja provjere, odno-sno pojedine kontrolne liste, sve tvrdnje/kriteriji ne-maju is značaj, kako je ranije navedeno, dok kod utvrđivanja sveukupne razine usklađenos , svih osam područja provjere imaju is značaj. Prilikom utvrđivanja sveukupne razine usklađenos sva po-

dručja provjere kvalitete imaju istu vrijednost, jer jedinica za unutarnju reviziju mora teži da u svim segmen ma kvaliteta ak vnos bude usklađena s regulatornim i metodološkim zahtjevima što do-prinosi sveukupnoj usklađenos jedinice i kvalitete rada unutarnje revizije.

Primjer za utvrđivanje razine usklađenos pomoću kontrolne liste koja se koris za utvrđivanje stanja i razine usklađenos u području Izvještavanje o poje-dinačnoj unutarnjoj reviziji, dan je u nastavku.

Važno je naglasi da cijela kontrolna lista ima 12 tvrd-nji/kriterija, a primjerom se navodi samo nekoliko tvrdnji/kriterija. Sljedeće dvije tvrdnje/kriteriji ozna-čeni su kao ključni za navedeno područje:

• Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju održan je završni sastanak i zaključci sa završnog sastanka su dokumen rani.

• Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revi-zorskog ma) je osigurao praćenje provedbe pre-poruka, a proces i rezulta praćenja provedbe pre-poruka su adekvatno dokumen rani.

Neke od ostalih 10 tvrdnji/kriterija iz kontrolne liste su:

• Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je pregledao i odobrio nacrt revizorskog izvješća.

• U konačnom revizorskom izvješću je izraženo op-ćenito stručno revizorsko mišljenje o sustavu kon-trola u revidiranom procesu.

• Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim preporukama, posebno onim visoke važnos izvijes rukovodstvo.

Kako je prethodno navedeno, za ključne tvrdnje/kri-terije odgovor se vrednuju u če ri razine, a za ostale tvrdnje/kriteriji u dvije razine usklađenos , što je s primjerom danih odgovora prikazano u nastavku.

RBReferenca za

tvrdnju/kriterijTvrdnja/kriterij

Odgo-vor

1. T. 7.2.6. Priruč-nika za unutar-nje revizore

Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju održan je završni sastanak i zaključci sa završnog sastanka su dokumen rani.(odgovor se daje temeljem testnog uzor-ka)

Za sve pojedinačne unutarnje revizije nije održan završni sastanak.

Završni sastanak održan je samo za dio pojedinačnih unutarnjih revizija (zaključ-ci s održanih sastanka nisu dokumen -rani).

X

Za svaku pojedinačnu unutarnju reviziju održan je završni sastanak, ali zaključci sa sastanka nisu dokumen rani.

Za svaku unutarnju reviziju održan je završni sastanak, te su dokumen rani zaključci sa sastanka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

89


2. Čl. 29., st. 5. i st. 6. ZakonaT. 7.2.7. Priruč-nika za unutar-nje revizoreStandard 2500 Dokumen ra-nje praćenja

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) osigurao je praćenje provedbe preporuka, a proces i rezulta praćenja provedbe preporuka su adekvatno dokumen rani.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) nije osigurao praćenje provedbe preporuka.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) nije osigurao praćenje provedbe preporuka prema ro-kovima iz Plana djelovanja (koji trebaju bi povezani s važnošću i rizicima prepo-ruka), ali su rezulta praćenja provedbe preporuka koje je obavljeno adekvatno dokumen rani.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) je osigurao praćenje provedbe preporuka prema rokovima iz Plana djelovanja, ali rezulta nisu adekvatno dokumen rani.

X

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju (voditelj revizorskog ma) osigurao je praćenje provedbe preporuka, a proces i rezulta praćenja provedbe preporuka su adekvatno dokumen rani.


Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odobrio je nacrt revizorskog izvješća za sve pojedinačne unutarnje revizije.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju nije odobrio nacrt revizorskog izvješća za sve pojedinačne unutarnje revizije.

X

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju odobrio je nacrt revizorskog izvješća za sve pojedinačne unutarnje revizije.


U konačnom revizorskom izvješću je izraženo općenito stručno mišljenje o sustavu kontrola u revidiranom proce-su.

U konačnom revizorskom izvješću nije izraženo općenito stručno mišljenje o sustavu kontrola u revidiranom procesu.

U konačnom revizorskom izvješću je izra-ženo općenito stručno mišljenje o susta-vu kontrola u revidiranom procesu.

X


Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim prepo-rukama, posebno onim visoke važnos , izvijes rukovodstvo.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju nije osigurao da se o neprovedenim prepo-rukama, posebno onim visoke važnos , izvijes rukovodstvo.

Voditelj jedinice za unutarnju reviziju je osigurao da se o neprovedenim prepo-rukama, posebno onim visoke važnos , izvijes rukovodstvo.

X

Kako je istaknuto ključne tvrdnje/kriteriji imaju veći značaj za određeno područje te imaju veći utjecaj na

vrednovanje ukupne razine usklađenos za poje-dino područje provjere. Tako su u danom primjeru ključne tvrdnje/kriteriji vrednovani kao djelomično usklađeno i uglavnom usklađeno, jedna od preosta-le tri tvrdnje/kriterija je vrednovana kao neuskla-đena, dok su ostale dvije vrednovane kao usklađe-ne. Čak i u slučaju da sve ostale tvrdnje/kriteriji u kontrolnoj lis (koje nisu navedene u ovom primje-ru) budu vrednovane kao usklađene ukupna razina usklađenos za navedeno područje bi bila vredno-vana kao djelomično usklađeno, jer ključni kriteriji za navedeno područje nisu u potpunos zadovolje-ni, a is imaju veći utjecaj na utvrđivanje ukupne ra-zine usklađenos .

Izraženo mišljenje za navedeno područje bi upućivalo da su uočene neusklađenos u ak vnos ma unutar-nje revizije koje ne narušavaju sposobnost obavljanja zadaća unutarnje revizije, ali da ima potencijala za značajna poboljšanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije. Također bi se s navedenim dala preporuka za unaprjeđenje voditelju jedinice za unutarnju reviziju.

6. ZaključakS obzirom na to da je vrednovanje kvalitete, kakvu zah jevaju Međunarodni standardi za stručnu pro-vedbu unutarnje revizije, proces koji se tek razvija u javnom sektoru i koji se u narednom razdoblju treba razvija i nadograđiva adekvatnim oblicima i ala -ma, provjera kvalitete koju obavlja Središnja harmo-nizacijska jedinica predstavlja prvi korak u vanjskom vrednovanju kvalitete rada unutarnje revizije. Osim što će voditelj jedinice za unutarnju reviziju dobi informacije u kojemu području su uočeni prostori za unaprjeđenje kvalitete, provedba preporuka pred-stavlja iskorak iz ustaljenog načina rada i provođenja ak vnos unutarnje revizije te po če razvoj svijes o mogućim poboljšanjima i unaprjeđenjima kvalitete rada.

Središnja harmonizacijska jedinica rezultate obavlje-nih provjera koris za daljnji razvoj metodologije rada, ali i za organizaciju izobrazbe u područjima u kojima je, u okviru obavljenih provjera, uočeno nedo-statno razumijevanje. Među m, svakako je potrebno naglasi da, iako Središnja harmonizacijska jedinica ima zakonsku obvezu obavljanja provjere kvalitete rada unutarnje revizije ista se ne može izjednači s eksternim vrednovanjem, koje zah jevaju Međuna-rodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizi-je, jer Središnja harmonizacijska jedinica nije potpuno neovisna upravo zbog uloge koje ima u defi niranju i razvoju metodologije rada, izradi uputa i smjernica te organiziranju izobrazbe za unutarnje revizore.

90

JAVNI MENADŽMENT UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. Uvod Moderna državna uprava mora bi profesionalna, stručna i učinkovita te pruža kvalitetne usluge gra-đanima i drugim korisnicima, uz poš vanje uvjeta ne-pristranog, otvorenog, predvidivog i transparentnog funkcioniranja. U ostvarenje navedenih zahtjeva važ-nu ulogu imaju ljudski potencijali, odnosno ljudi koji su zaposleni u državnoj upravi, jer o njihovoj stručno-s , mo vaciji i integritetu ovisi učinkovito i kvalitet-no obavljanje poslova. Stoga je upravljanje ljudskim potencijalima važna funkcija svakog jela državne uprave. Pri tomu treba naglasi da upravljanje ljud-skim potencijalima (human resources management) obuhvaća ne samo personalnu/kadrovsku funkciju, nego i niz ak vnos usmjerenih na osiguravanje po-trebnog broja i strukture zaposlenih, njihovih znanja, sposobnos i vješ na, mo vacije i oblika ponašanja, koji su potrebni za ostvarivanje godišnjih i strateških ciljeva organizacije.

Kod upravljanja ljudskim potencijalima treba poći od spoznaje da su ljudi socijalna i krea vna bića, čija učin-kovitost ne ovisi isključivo o visini plaće i osiguranim materijalnim pravima, nego i drugim elemen ma, kao što su: zadovoljstvo na poslu, odnos s nadređe-nima i drugim suradnicima, uvažavanje, mogućnost napredovanja, mogućnost stručnog usavršavanja, si-gurnost zaposlenja i dr.

2. Stanje i mogućnos unapređenja sustava ocjenjivanja

Ocjenjivanje državnih službenika provodi se od 1994. godine te utječe na pojedina prava i obveze državnih službenika, ali se u međuvremenu bitno promijenio postupak i svrha ocjenjivanja jer je od 2006. godine uspostavljen merit based sustav te se ocjenjivanje provodi kao kon nuirani proces koji počinje planiranjem poslova i dogovornim utvrđi-vanjem ciljeva koje službenik treba ispuni , nastav-lja se periodičnom kontrolom rada i učinkovitos i završava ocjenom, koja mora bi utvrđena prema rezulta ma koje je službenik pos gao jekom raz-doblja ocjenjivanja.

Zakon o državnim službenicima (NN, br. 92/05, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12 – pročišće-ni tekst, 37/13 i 38/13) utvrđuje načela profesional-ne državne službe te ujedno osigurava pravni okvir za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala u državnoj službi i ocjenjivanje državnih službenika. Postupak i kriteriji ocjenjivanja državnih službenika utvrđeni su uredbom Vlade (Uredba o postupku i kriterijima ocjenjivanjadržavnih službenika – NN, br. 133/11). U Strateškom okviru za razvoj 2006. – 2013.1 i Strate-giji razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za

1 Strateški okvir za razvoj 2006. – 2013. Posjećeno dana 30. lipnja 2014. na mrežnoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fon-dova Europske unije: h p://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=809.

Upravljanje učinkovitošću državnih službenika – polazište, odredište i izazoviSanda Pipunić * Andreja Bakula **

U upravljanju ljudskim potencijalima posebnu pažnju treba posve razvoju kvalitetnog sustava ocjenjiva-nja učinkovitos rada državnih službenika, koji je podloga za po cajno nagrađivanje i daljnji profesionalni razvoj državnih službenika, njihovo profesionalno usmjeravanje i raspoređivanje na radna mjesta koja naj-više odgovaraju njihovim kompetencijama. U radu se obrađuju postojeći sustav ocjenjivanja državnih služ-benika i smjernice za njegovo unaprjeđenje. Također se naglašava važnost mo viranja zaposlenih ulogom rukovodećih državnih službenika, problemi koji se pojavljuju u ocjenjivanju te izazovi i predstojeće ak vnos povezane s poboljšanjem sustava ocjenjivanja.

* Sanda Pipunić, dipl. iur., Zagreb.** Mr. sc. Andreja Bakula, prof., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

91

UDK 351.1 JAVNI MENADŽMENT

razdoblje 2010. – 2013.2 utvrđeni su strateški ciljevi modernizacije javne uprave i državne službe. Iako su navedeni strateški dokumen doneseni za razdoblje zaključno s 2013. godinom i danas su aktualni i ne smijemo ih zanemari .

Strateškim okvirom za razvoj 2006. – 2013., utvrđe-na su dva cilja u području državne službe:

• kompetentna i djelotvorna javna uprava koja u isto vrijeme š javni interes i jednakost svih korisnika usluga te smanjuje troškove poslovanja

• neprekidno djelovanje u pravcu povećanja struč-nos , profesionalnos i znanja javne uprave.

U Strategiji razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za razdoblje 2010. – 2013. utvrđena je vizija državne službe: „Stručna, odgovorna, prilagodljiva i transparentna državna služba kvalitetnim uslugama orijen rana prema korisnicima i utemeljena na pro-fesionalnim vrijednos ma“, uz misiju: „Stvara uvjete za privlačenje, mo viranje i zadržavanje kvalitetnih službenika i trajni razvoj njihovih kompetencija.“

U nastavku s navedenim, provodi se IPA 2010 – Twinning light projekt: „Potpora jačanju administra- vnih kapaciteta razvojem kompetencijskog okvira

u državnoj službi“3, kojim se pruža potpora Ministar-stvu uprave u razvoju i implementaciji kompetencij-skog okvira za državne službenike. Opći cilj projekta je unaprjeđenje učinkovitos i profesionalnos u držav-noj službi, poboljšanjem upravljanja ljudskim potenci-jalima, dok je svrha projekta razvoj kompetencijskog okvira u državnoj službi za sva specifi čna rukovode-ća i nerukovodeća radna mjesta, što će omogući i pružanje kvalitetnijih usluga građanima i poslovnim subjek ma, te povećanje kapaciteta za usklađivanje javnih poli ka sa standardima i programima Europ-ske unije.

2.1. Svrha ocjenjivanja

Svrha ocjenjivanja je po canje državnih službenika na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zada-ća, poš vanje službene dužnos i osobno ponašanje u skladu s E čkim kodeksom državnih službenika, te utvrđivanje njihovog doprinosa u obavljanju poslova

2 Strategija razvoja ljudskih potencijala u državnoj službi za raz-doblje 2010. - 2013. Posjećeno dana 28. lipnja 2014. na mrežnoj stranici Ministarstva uprave: h p://www.uprava.hr/default.aspx?id=11827.3 Projekt je započeo 14. ožujka 2014. godine i trajat će do rujna 2014. godine. Opći cilj projekta je unaprjeđenje učinkovitos i pro-fesionalnos u državnoj službi, poboljšanjem upravljanja ljudskim potencijalima, dok je svrha projekta razvoj kompetencijskog okvi-ra u državnoj službi za sva specifi čna rukovodeća i nerukovodeća radna mjesta.

kao kriterija za nagrađivanje i napredovanje u držav-noj službi.

Ocjene su jedan od uvjeta za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika u sljedećim područjima: napredovanje, procjena potreba izobrazbe, studijski dopus za stručno osposobljavanje i usavršavanje, upućivanje na rad izvan državne službe, dodatni dani godišnjeg odmora, prestanak državne službe po sili zakona i dr.

2.2. Postupak ocjenjivanja

Sadašnji postupak ocjenjivanja – propisan Zakonom o državnim službenicima i Uredbom o postupku i krite-rijima ocjenjivanja državnih službenika – primjenjuje se od 1. siječnja 2012. godine, te su rješenja o ocje-nama u tom postupku prvi puta donesena početkom 2013. godine. Tri su faze postupka ocjenjivanja:

1) Planiranje poslova, kao godišnji proces koji uključu-je razgovor (intervju) na početku godine kako bi se utvrdili radni zadaci i ciljevi za nadolazeću godinu.

2) Kontrola rada i učinkovitos , jekom koje nadre-đeni kon nuirano pra rad i učinkovitost službeni-ka kroz cijelu godinu /izvještajno razdoblje, te pru-ža službeniku podršku i savjete.

3) Ocjenjivanje rada i učinkovitos , istekom ocjenji-vačke godine kada se sa službenikom vodi razgo-vor i utvrđuje uspjeh u realizaciji postavljenih ci-ljeva i zadataka, prikazuje cjelokupna ocjena rada i učinkovitos , defi niraju novi zadaci i ciljevi za sljedeću godinu te eventualne potrebe za stručnim osposob ljavanjem i usavršavanjem.

2.3. Kriteriji za ocjenjivanje

Kod ocjenjivanja državnih službenika, uz ostvarene rezultate rada (pokazana učinkovitos rada uspore-đivanjem opsega, kvalitete i rokova izvršenja poslova s opisom poslova njegovog radnog mjesta i radnim planovima državnog jela), uzimaju se u obzir poš -vanje službene dužnos i osobno ponašanje službeni-ka/namještenika.

1) Opći kriteriji za ocjenjivanje službenika su: djelo-tvornost u obavljanju poslova, točnost, preciznos i pouzdanost u obavljanju poslova, pridržavanje ro-kova za izvršavanje poslova i učinkovitost u obav-ljanju poslova.

2) Posebni kriteriji za ocjenjivanje službenika koji se primjenjuju ovisno o poslovima na koje je služ-benik raspoređen su: stupanj inova vnos , krea- vnos , pisano izražavanje, usmeno izražavanje,

komunikacijske vješ ne, sposobnost rada u mu. Pored toga, kod ocjenjivanja se mogu primijeni i dodatni kriteriji, odnosno primjena posebnih zna-

92


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

nja, sposobnos i vješ na potrebnih za obavljanje poslova pojedinih radnih mjesta. Za rukovodeće službenike, osim općih i posebnih kriterija, po prvi puta uvedeno je ocjenjivanje sljedećih kompeten-cija: organizacija i koordinacija obavljanja poslova, donošenje odluka za koje je ovlašten, mo viranje službenika, rješavanje konfl ikata, praćenje rada i davanja uputa za rad i implementacija strateških ciljeva (ako je rukovodeći državni službenik odgo-voran za ispunjenje ciljeva).

3) Osobno ponašanje ocjenjuje se primjenom sljede-ćih kriterija: odnos prema radu (mo vacija), odnos prema građanima, odnos prema nadređenim služ-benicima, odnos prema suradnicima, poš vanje radnog vremena, ispunjavanje obveze pohađanja programa izobrazbe, odnos prema izobrazbi, od-nos prema službenicima kojima je rukovodeći dr-žavni službenik nadređen (samo za rukovodeće službenike).

4) Poš vanje službene dužnos uzima se u obzir pri predlaganju ocjene i odlučivanju o ocjeni državnog službenika, ako su državnom službeniku jekom kalendarske godine učestalo upućivana upozore-nja na propuste i nepravilnos u poš vanju službe-ne dužnos ili izvršnim rješenjem nadležnog jela izrečena kazna za počinjenu laku ili tešku povredu službene dužnos .

2.4. Ocjene

U Zakonu o državnim službenicima predviđeno je pet ocjena za državne službenike, odnosno če ri ocjene za namještenike. Ocjene državnih službenika su: ne zadovoljava, zadovoljava, uspješan, primjeran i izuze-tan, a ocjene namještenika: ne zadovoljava, zadovo-ljava, uspješan i primjeran (kod namještenika nema ocjene izuzetan). Detaljan opis ocjena naveden je u članku 84. Zakona o državnim službenicima (za držav-ne službenike) i članku 139.c istoga Zakona (za namje-štenike).

3. Mo viranje zaposlenih i uloga rukovodstva

Uloga nadređenog u ocjenjivanju radnog učinka je vrlo važna, jer je on u samom procesu vođa ma, savjetnik i podrška. On treba prepozna koje su jake strane svakog službenika koji je u njegovom mu te ga po ca , ali i prepozna područja razvoja. Također treba prepozna potencijale službenika i zajedno s njim radi na njegovom osobnom planu razvoja (pri-mjerice razvoj kompetencija za rukovoditelja, struč-njaka-specijalista itd). S obzirom na rezultate brojnih istraživanja i iskustvene činjenice dolazi se do zaključ-ka da zapravo nema univerzalnog rješenja tj. idealnog

mo vacijskog sustava organizacije koji je svugdje pri-mjenjiv, već on ovisi o poli ci konkretne organizacije, njenom ustroju te nekim drugim specifi čnos ma po-vezanim s djelatnošću.

No, jedan od glavnih zadataka je defi niranje ciljeva poli ke i sustava nagrađivanja, a uvjet za to je odlično poznavanje i razumijevanje ljudske mo vacije. Bitno je naglasi da sustav nagrađivanja i mo viranja ne može ovisi o pojedinačnom ponašanju i stavu rukovodite-lja, već treba bi sastavni dio poslovne poli ke, propi-sa i defi niranih pravila koja iz navedenog proizlaze.

4. Problemi u sustavu ocjenjivanja U sustavu ocjenjivanja državnih službenika najveći je problem nedostatak kulture ocjenjivanja, koji svodi čitav koncept i praksu ocjenjivanja na puku formal-nost, jer rukovodeći službenici u pravilu ocjenjivanje doživljavaju kao dodatnu obvezu, koja nikome u bi ne koris .

1) Ocjenjivači

Ocjenjivači često nailaze na probleme zbog poveća-nog opsega njihovih poslova (jer su i neposredni iz-vršitelji niza poslova u ustrojstvenoj jedinici), te ne s gnu dovoljno vremena i pažnje posve praćenju rada svojih suradnika. Najviše prigovora u postup-ku ocjenjivanja odnosi se na nepravednost i subjek- vnost ocjenjivanja rada, povezano s postupanjem

ocjenjivača, što naglašava potrebu za odgovarajućom izobrazbom ocjenjivača.

2) Kriteriji

Kod propisivanja kriterija za ocjenjivanje nije se dovolj-no pažnje posve lo specifi čnos ma pojedinih radnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

93

UDK 351.1 JAVNI MENADŽMENT

mjesta i poslova, nego je samo u Obrascu 2 – Izvješće o učinkovitos , pod točkom 2.2. Dodatni kriteriji, dr-žavnim jelima ostavljena mogućnost unosa posebnih kriterija svojstvenih pojedinom upravnom području ili vrs poslova, prema kojima se ocjenjuje primjena po-sebnih znanja, sposobnos i vješ na službenika.

3) Posljedice

Sustav ocjenjivanja služi gotovo isključivo za potrebe dobivanja dodatnih dana godišnjeg odmora prema Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namje-štenike, a ne za potrebe osobnog razvoja i napredo-vanja na više radno mjesto. Primjetna je usredoto-čenost službenika na ciljeve, jer se usmjeravaju na one zadatke koji se primijete i ocjenjuju, umjesto da se vodi briga o učinkovitos ali i kvalite . Značajan nedostatak sustava ocjenjivanja je pomanjkanje nje-gove korisnos , jer su ograničene mogućnos sankci-oniranja lošeg rada i nagrađivanja visoko kvalitetnog / iznadprosječnog rada.

5. Izazovi Postojeći sustav ocjenjivanja dao je prve rezultate u odnosu na prijašnje sustave, jer se već nakon prve go-dine primjene (2012. godine) povećao omjer ocjena: uspješan i primjeran u odnosu na najvišu ocjenu izu-zetan, odnosno te ocjene čine cca 80 % svih ocjena, dok je ocjenom izuzetan ocijenjeno cca 20 % zapo-slenih. Is trend uočljiv je i kod distribucije ocjena za 2013. godinu.

No i dalje postoji dosta prostora za unaprjeđenje su-stava i razvoj kulture ocjenjivanja, te is čemo neke od važnijih izazova:

1) Edukacija ocjenjivača

Radi poboljšanja ocjenjivanja nužna je edukacija ocjenjivača tj. razvoj njihovih znanja, sposobnos i vješ na povezanih s postavljanjem ciljeva, praćenje i po canje rada suradnika, komunikaciju sa suradnici-ma i dr. Programi edukacije moraju bi usredotočeni na dobru praksu, pogotovo u vezi s postupcima za provođenje procjene i davanje povratnih informacija službeniku o njegovom radu.

2) Postupak

Potrebno je uspostavi i opredijeli se za jednosta-van sustav ocjenjivanja, jer što je sustav jednostav-niji, veća je vjerojatnost da će on kao takav jamči pravu razinu uključenos i mo vacije službenika i njihovih ocjenjivača. Pojednostavljenje postupaka podrazumijeva npr. internetski sustav ocjenjivanja, što manje obrazaca i općenito papirologije koju treba ispunjava .

3) Analiza poslova

Za uspostavu kvalitetnog sustava ocjenjivanja po-trebno je napravi analizu opisa poslova radnih mje-sta i utvrdi stručni profi l državnih službenika na pojedinim radnim mjes ma (ne samo potrebno for-malno obrazovanje i radno iskustvo, nego i posebna znanja, sposobnos i vješ ne potrebne za kvalitetno obavljanje poslova), odnosno napravi popis ključnih kompetencija državnih službenika na određenim rad-nim mjes ma.

4) Samoprocjenjivanje

Samoprocjenjivanje zaposlenih je vrlo korisno i po-željno je uključi ga u proceduru. Na taj će način sam postupak ocjenjivanja bi ak vniji za osobu koja se ocjenjuje, jer će se svaki zaposleni suoči s me da samoprocjenjuje sebe, svoj uradak i rezultate rada prema propisanim kriterijima te će se me poveća ak vno dokumen ranje vlas tog rada kao i transpa-rentnost cijelog postupka ocjenjivanja.

5) „360° feedback“

U kontekstu ocjenjivanja, metoda „360° feedback“ potencijalno je vrlo vrijedan alat, koji može pri-donije povećanju objek vnos postupka. Izazov njegovog uvođenja vezan je uz nužnu IT podršku, s obzirom na određene specifi čnos državnih jela, dislociranost ustrojstvenih jedinica u državnim jeli-ma, brojnost zaposlenih u određenim ustrojstvenim jedinicama i državnim jelima i sl. Naziv „360°“ (360 stupnjeva) odnosi se na 360° punog kruga. Korište-njem tog alata, zaposlenik se, u prenesenom smi-slu, nalazi u središtu zamišljenog kruga, a procjene o njemu dobivaju se iz cijelog opsega radne sredi-ne. Procjene o ponašanju zaposlenog te o načinu i outpu ma njegova rada prikupljaju se od podređe-nih, kolega i nadređenih. Također, „360° feedback“ uključuje i samoprocjenu, a u nekim slučajevima može sadrža i povratne informacije iz vanjskih izvo-ra, npr. od osoba iz poslovnih subjekata kojima se pružaju određene usluge, a s kojima je zaposleni u čestom kontaktu (koje nisu zaposlenici organizacije). Značajka ovog alata je da on omogućava usporedbu samopercepcije zaposlenog i percepcije od strane drugih osoba te daje mogućnost uvida u nedostatke zaposlenog ili područja u kojima on može bi bolji, a možda toga nije ni svjestan. Ovaj način predstavlja metodu osvješćivanja zaposlenog kako ga drugi vide i omogućuje mu iden fi cira ona područja u kojima postoji potreba i prostor za unaprjeđenje. Percepcija ponašanja osobe od strane drugih ljudi unutar iste sredine, bez obzira na to je li ona točna ili ne, jedan je od čimbenika razine uspjeha.

94


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

6) Ponderiranje

Jedan od izazova je i ponderiranje tj. defi niranje važ-nos propisanih kriterija za ocjenjivanje i samim me njihovog odnosa u postupku ocjenjivanja. Na taj način bi se dodatno jasnije defi niralo koliko su od utjecaja na ukupnu ocjenu državnog službenika kompetenci-je i radna učinkovitost, a koliko poš vanje odredaba E čkog kodeksa državnih službenika.

7) Ocjenjivanje povezano s nagrađivanjem

S obzirom na to da postoji problem dugoročnog zadržavanja kvalitetnih stručnjaka i mo vacije dr-žavnih službenika na maksimalan doprinos u obav-ljanju poslova i zadaća državnog jela i iden fi ka-ciju s organizacijom, nužno je ocjenjivanje poveza s modelom nagrađivanja i napredovanja. Državni službenici, kao uostalom svi zaposleni, imaju vrlo ra-zličite mo vacijske strukture i različite preferencije - neke ljude mo viraju materijalni dobici i privilegi-je, druge pak plaća, uvje rada, poslovna i razvojna poli ka organizacije, klima u organizaciji itd. Stoga je potrebna kombinacija mo vacijskih faktora, ma-terijalnih i nematerijalnih, kako bi se obuhva le po-trebe svih zaposlenih te razrada sustavne poli ke nagrađivanja i niza instrumenata njezine realizacije jedinstvenim pravnim okvirom tj. novim Zakonom o plaćama u javnom sektoru.

8) Kalibracija

U dodatno unaprijeđenom sustavu ocjenjivanja čini nam se nužnim predvidje stručna jela za kalibraciju tj. ujednačavanje standarda ocjenjivanja uspoređuju-ći poslove iste složenos i razine, uz realizaciju pret-postavki dobrog sustava ocjenjivanja radnog učinka, a to su: relevantnost, pouzdanost, osjetljivost, pri-hvatljivost i prak čnost.

9) Nazivi ocjena

Također, jedan od izazova je predvidje prikladnije nazive ocjena, koji neće upućiva na razine ocjena u školi, odnosno da se srednja ocjena (sada ocjena uspješan) ne poistovjećuje s ocjenom 3 u školi.

Prikladne ocjene s odgovarajućim opisima mogle bi npr. bi :

• izuzetan učinak – izuzetno uspješan na radnom mjestu, značajno iznad zahtjeva posla jekom cije-log razdoblja ocjenjivanja

• učinak iznad očekivanja/zahtjeva – dosljedan uči-nak iznad zahtjeva za to radno mjesto;

• učinak u skladu s očekivanjima/zahtjevima – uči-nak općenito ispunjava zahtjeve radnog mjesta, ali ih ne prelazi;

• učinak djelomično ispunjava zahtjeve – učinak djelomično ispunjava očekivanja / zahtjeve, neop-hodno je poboljšanje;

• neprihvatljiv učinak – učinak ne ispunjava očekiva-nja / zahtjeve.

10) Razuman raspored ocjena

Značajan izazov u poboljšanju sustava ocjenjivanja je razuman raspored ocjena tj. barem približniji Gau-ssovoj krivulji (krivulja normalne distribucije). Kada se usvaja ljestvica ocjena od pet razina, očekuje se da srednja ocjena bude najčešća ocjena, bilo da je izraže-na kao: dobar, uspješan ili prosječan učinak. Niže ocje-ne u tom slučaju predstavljaju učinak koji nije potpuno zadovoljavajući, odnosno gdje je potrebno neko po-boljšanje, te neprihvatljivi učinak gdje se moraju podu-ze ekstremnije mjere. Više ocjene trebale bi izražava učinak koji je bio dosljedno visoke kakvoće i učinak koji je bio očigledno izvanredan. Naravno, trebalo bi uve-s odgovarajuću kontrolu, barem u slučajevima kada kod ocjena postoje značajna odstupanja unutar ustroj-stvene jedinice ili državnog jela. Također je potrebno jasno utvrdi očekivane rezultate ocjena u svrhu pla-niranja sredstava u državnom proračunu potrebnih za nagrađivanje državnih službenika, bilo napredovanjem u karijeri bilo povišicom plaće.

6. ZaključakKao što je već ranije istaknuto, u fokusu upravljanja ljudskim potencijalima su ljudi, njihove kompetenci-je, potrebe i mo vacija, jer ljudi stvaraju temeljne i dodane vrijednos svake organizacije. Od neizreci-ve je važnos poli ka dobrih međuljudskih odnosa, uključivanje zaposlenih u proces odlučivanja, davanje veće odgovornos , te vrednovanje učinkovitos za-poslenih i njihovog doprinosa realizaciji ciljeva orga-nizacije što objek vnijih procesa ocjenjivanja, kako bi se osnažilo povjerenje u organizaciju i menadžment. Povećanje uspješnos svih ili većine zaposlenih vodi ka uspješnos organizacije.

U radu je istaknut značaj ocjenjivanja državnih služ-benika kao važne zadaće upravljanja ljudskim po-tencijalima u državnoj službi, te potreba poboljšanja sustava ocjenjivanja jednostavnijim postupkom te objek vnim i mjerljivim kriterijima za ocjenjivanje. Ocjenu treba poveziva za ostvarivanje organizacij-skih i individualnih ciljeva i potrebne kompetencije, te je propisa kao uvjet za nagrađivanje i povišice plaće, jer će u tom slučaju ocjena bi snažna mo vacija za bolji rad državnih službenika i njihovu zainteresira-nost za daljnju edukaciju, a posljedično i za poboljša-nje kvalitete javnih usluga, koje se pružaju građanima i drugim korisnicima.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

95

UDK 332.1 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

1. UvodIz europskih fondova fi nanciraju se samo projek koji su u skladu s razvojnim ciljevima Republike Hrvat-ske, odnosno Europske unije. Prihvatljivost projekta ogleda se u njegovoj usklađenos s relevantnim EU i nacionalnim horizontalnim i sektorskim strateškim i programskim dokumen ma. Projekt mora bi rele-vantan, odnosno doprinosi konkretnim ciljevima i priorite ma EU i nacionalnih strateških i programskih dokumenata. Ciljevi su saže unutar strateškog doku-menta Europa 20201. Područja koja se mogu fi nanci-ra iz strukturnih fondova defi niraju se u opera vnim programima, tj. programskim dokumen ma pomoću kojih se određuju mjere ključne za ostvarivanje prio-riteta utvrđenih u Partnerskom sporazumu – temelj-nom nacionalnom strateškom dokumentu za korište-nje europskih fondova te način njihove provedbe.

Europski strukturni inves cijski fondovi (ESI) koji će Republici Hrvatskoj bi na raspolaganju sljedećih se-dam godina, od 2014. – 2020. su: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF) i Europski pomorski i ribarski fond (EMFF). Zajedničkim strateškim okvirom defi ni-ra se inves cijski okvir za ulaganja iz navedenih fon-dova. Od 2014. ovi fondovi djeluju pod zajedničkim okvirom i imaju međusobno komplementarne ciljeve. Glavni su izvor ulaganja na razini EU-a za pomoć drža-vama članicama u povećanju njihova rasta i osigura-vanju većeg broja radnih mjesta, istovremeno osigu-ravajući održivi razvoj u skladu s ciljevima strategije Europa 2020.

* Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., direktorica TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.1 EUROPE 2020: A strategy for smart, sustainable and inclusive growth, COM(2010) 2020 fi nal.

Od navedenih ESI fondova, sveučilišta, fakulte i in-s tu moći će aplicira na natječaje u sklopu Europ-skog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda. U nastavku je predstavljen europski i hrvatski strateški okvir za korištenje EU fondova, te relevan-tne strategije i inicija ve.

2. Strateški okvir Europske Unije za korištenje ESI fondova

Strateški dokument kojim je EU defi nirana glavne ci-ljeve i osnovne za sljedećih sedam godina je Strate-gija Europa 2020, koja predlaže tri prioriteta koji se međusobno nadopunjuju:

1) Pametan rast: razvijanje gospodarstva utemelje-nog na znanju i inovaciji.

2) Održiv rast: rast koji uključuje efi kasnu uporabu re-sursa i energije, te ekološki prihvatljivo i konkuren-tno gospodarstvo .

3) Uključiv rast: rast koji uključuje sve zemlje članice, regije i svakog pojedinca, gospodarstvo visoke za-poslenos i socijalne uključenos .

Europska unija je defi nirala sljedeće glavne, mjerlji-ve ciljeve, koje želi pos ći krajem planskog razdoblja, nakon čega svaka država članica vlas te ciljeve u okviru navedenih ciljeva EU:

• 75 % populacije u dobi između 20 - 64 godina tre-balo bi bi zaposleno

• 3 % BDP - a inves ra u istraživanje i razvoj• Ispuni klimatsko-energetske ciljeve: 20/20/20• Postotak osoba koje rano napuste školovanje tre-

bao bi bi ispod 10 %, a najmanje 40 % mlađe ge-neracije trebalo bi završi tercijarni stupanj obra-zovanja

• 20 milijuna manje ljudi trebalo bi bi u opasnos od siromaštva.

Financiranje znanstvenih projekata iz ESI fondovaKris na Kosor *

Jedan od tri prioriteta krovnog strateškog dokumenta Europske Unije Europa 2020 je pametan rast, tj. ra-zvijanje gospodarstva EU na znanju i inovaciji. Za navedeni prioritet Europska Unija je izdvojila i značajna fi nancijska sredstva u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj te Europskog socijalnog fonda, čiji su krajnji korisnici te nositelji projekata i sveučilišta, fakulte i ins tu . Autorica u tekstu detaljnije predstavlja strateški okvir EU i RH za korištenje h sredstava s naglaskom na primjere projekata, koji mogu posluži kao smjernice za daljnje djelovanje pri prijavi projekata.

96

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Programskim dokumen ma EU defi nirano je sljede-ćih 11 tematskih ciljeva, odnosno prioriteta ulaganja u idućem programskom razdoblju:

1) Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inova-cija

2) Poboljšani pristup, korištenje te kvaliteta ICT teh-nologije

3) Jačanje konkurentnos malog i srednjeg poduzet-ništva, poljoprivrednog sektora te sektora ribar-stva i akvakulture

4) Potpora prelasku na gospodarstvo temeljeno na niskoj emisiji CO2 u svim sektorima

5) Prilagodba klimatskim promjenama, prevencija te upravljanje rizicima

6) Zaš ta okoliša i unapređenje učinkovitos resur-sa

7) Jačanje održivos promet, te uklanjanje uskih grla na ključnoj infrastrukturi prometne mreže

8) Jačanje zapošljavanja i mobilnos radne snage 9) Jačanje socijalne uključenos i borba pro v siro-

maštva10) Ulaganje u obrazovanje, vješ ne i cjeloživotno

učenje11) Jačanje ins tucionalnih kapaciteta i učinkovitos

javne uprave.

Navedeni ciljevi i priorite sadržani su i dalje se ra-zrađuju u svim drugim strateškim i sektorskim, pro-gramskim i opera vnim dokumen ma, te fondovskoj regula vi EU-a. Države članice su obvezane sve stra-teške ciljeve integrira u svoje nacionalne strateške i programske dokumente. Svaki od projekata koji planira dobi potporu fondova EU mora doprinosi barem jednom od navedenih glavnih mjerljivih i te-matskih ciljeva EU.

3. Strateški okvir Republike Hrvatske za korištenje ESI fondova

Sukladno strategiji Europa 2020 i Partnerskom spora-zumu između RH i EU, sredstva za kohezijsku poli ku u Hrvatskoj namijenjena su za ciljeve zapošljavanja, povećanog ulaganja u istraživanje i razvoj, prilagod-bu klimatskim promjenama, povećanje energetske učinkovitos i korištenje obnovljivih izvora energije, ulaganje u obrazovanje, smanjenje siromaštva i jača-nje socijalne uključenos , prometno povezivanje, te jačanje kapaciteta javne uprave i pravosuđa. Repu-blika Hrvatska odlučila se za provođenje ESI fondova (Europski strukturni i inves cijski fondovi) kroz dva opera vna programa:

1) Opera vni program iz područja konkurentnos i kohezije (OP Konkurentnost i kohezija – Europski fond za regionalni razvoj i Kohezijski fond)

2) Opera vni program iz područja učinkovi h ljudskih potencijala (OP Razvoj ljudskih potencijala-Europ-ski socijalni fond).

Navedenim opera vnim programom provodit će se ulaganja, koja će doprinosi pos zanju glavnih i te-matskih ciljeva.

Da bi projekt bio prihvatljiv za fi nanciranje iz ESI fon-dova osim što mora bi usklađen sa strateškim doku-men ma EU (Strategija Europa 2020) i programskim dokumen ma RH za korištenje ESI fondova (opera v-ni programi) važno je također da projekt doprinosi i nacionalnim sektorskim strateškim dokumen ma, poput: Inovacijske Strategije Republike Hrvatske 2014. – 2020, Industrijske strategije Republike Hrvat-ske 2014. – 2020., Plana razvoja istraživačke i inova-cijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj te Strategi-je obrazovanja, znanos i tehnologije 2014. – 20202.

4. Mogućnos fi nanciranja projekata iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF)

Europski fond za regionalni razvoj podupire jača-nje ekonomske i socijalne kohezije u Europskoj uniji smanjenjem ekonomskih razlika među regijama, i to najvećim dijelom ulaganjem u infrastrukturu i fi zički kapital. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na fi nancijski kapacitet i mogući raspon ula-ganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinije svim priorite ma europske krovne strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast te posebno ista-knu m mjerljivim ciljevima. U programskom je raz-doblju 2014. – 2020. ERDF jedini fond koji fi nancira ak vnos i projekte u okviru svih jedanaest zacrtanih prioritetnih područja. U razdoblju 2014. – 2020. ERDF na razini cijele EU na raspolaganju ima 183 milijarde eura od čega se 122,7 milijardi eura odnosi na pomoć slabije razvijenim regijama, 21,9 milijardi prijelaznim regijama, 26,6 milijardi razvijenim regijama te 11,9 milijardi za teritorijalnu suradnju.

Područja u koja će se ulaga putem ERDF-a su sljedeća:

• Proizvodne inves cije koje stvaraju i čuvaju radna mjesta, a izravnom pomoći malim i srednjima po-duzetnicima

• Inves cije u infrastrukturu koje osiguravaju osnov-ne usluge za građane u području energije, zaš te okoliša, prometa te informacijske i komunikacijske tehnologije

• Inves cije u društvenu, zdravstvenu i obrazovnu infrastrukturu

2 U kontekstu projekata za sveučilišta, fakultete i ins tute pri pri-javi na natječaje u okviru ESI fondova

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

97


• Jačanje razvojnih potencijala u davanju pomoći re-gionalnom i lokalnom razvoju, istraživanjima i ino-vacijama. Ove mjere uključuju:o Ulaganja/inves cije u opremu i infrastrukturuo Potpora i usluge za poduzetnike, posebice male i

srednjeo Potpora javnim istraživačkim i inovacijskim usta-

novama, inves cijama u tehnologiju te primije-njenim istraživanjima u trgovačkim društvima

o Povezivanje, suradnju i razmjenu iskustava iz-među regija, gradova te relevantnih društvenih, ekonomskih i čimbenika u zaš okoliša.

Od ukupnih sredstava ERDF-a, 50 % se mora aloci-ra na energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju, inovacije i podršku malim i srednjim poduzetnicima. Stopa sufi nanciranja projekata ERDF-om je do 75 % za slabije razvijene regije.

U kontekstu projekata za sveučilišta, fakulteta i ins tuta u okviru ERDF-a naglasak se stavlja na infrastrukturne projekte (npr. centri kompetencija i izvrsnos , istraživački centri), modernizaciju i re-konstrukciju zgrada, trokute znanja i inovacija, tj. suradnju akademske zajednice s poduzetničkim sek-torom s ciljem razvijanja i komercijalizacije tehno-logija kako bi se potaknuo gospodarski rast i razvoj te otvorila nova radna mjesta i povećala konkuren-tnost.

Upravljačko jelo za ERDF je Ministarstvo regional-nog razvoja i fondova Europske unije. Posrednička jela razine 1, koja objavljuju natječaje i provode

ocjenjivanje projekata su: Ministarstvo gospodar-stva, Ministarstvo poduzetništva, Mininistarstvo znanos , obrazovanja i športa, Mininistarstvo regi-onalnog razvoja i fondova EU, Mininistarstvo turiz-ma, dok je posredničko jelo razine 2, koje obavlja kontrolu je Središnja agencija za fi nanciranje i ugo-varanje.

4.1. Primjeri dobre prakse

Inova van inkubtor, Njemačka

Nositelj projekta: Sveučilište u Luneburgu (regija Do-nja Saksa)

Cilj projekta: Jačanje regionalne konkurentnos , stvaranje i očuvanje stalnih radnih mjesta gospodar-skim rastom i razvojem, te po canje inovacija i druš-tvenog znanja.

Ak vnos : Izgradnja i opremanje centra za razvoj i istraživanje (zelena gradnja). Obučavanje i usavrša-vanje, radionice i treninzi za poduzetnike početnike. Sveučilišno obrazovanje i kvalifi kacije.

Rezulta : Očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta (u fazi provedbe 190 novih radnih mjesta, 50 u ope-ra vnoj fazi). Povećana je atrak vnost regije za viso-koobrazovane i kvalifi cirane osobe.

Ukupna vrijednost projekta: 98 milijuna eura

Financiranje iz EU-a: 63 milijuna eura

Stvaranje novih prilika za znanost, Litva

Nositelj projekta: Sveučilište u Vilniusu

Partneri: Tehničko sveučilište Vilnius Gediminas, In-s tut Fizike Poluvodiča, Kemijski Ins tut, Ins tut za Fiziku

Cilj projekta: Unaprijedi postojeću infrastrukturu za istraživanje i razvoj, kako bi se unaprijedio međuna-rodno prizna rad objavljen od sudionika projekta.

Ak vnos : Izgradnja Nacionalnog centra za fi ziku i tehnološke znanos ; zamjena zastarjele infrastruktu-re s modernom opremom i objek ma, uključujući vi-soko tehnološku opremu za istraživanje i razvoj, koja će omogući istraživanje u skladu s međunarodnim standardima; kupnja 24 uređaja za R&D i moderniza-cija 24 laboratorija.

Rezulta : Otvoreno je 40 radnih mjesta za vrijeme izgradnje, tj. dodatnih 126 dugoročnih radnih mje-sta; veće mogućnos za razvoj i uvođenje inovacija u istraživanje, ak vnije sudjelovanje u širim europskim R&D programima.

Ukupna vrijednost: 58,01 milijuna eura

Financiranje iz EU-a: 49,30 milijuna eura

Ključ za strukturalnu promjenu, Portugal

Nositelj projekta: Sveučilište u Portu

Ciljevi projekta: Promovira i pruži podršku poslov-no orijen ranim projek ma baziranim na IK tehnolo-giji – koji su osmišljeni na Sveučilištu u Portu; pruža podršku kompanijama u područjima poput fi lma, TV-

98

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

a, radija, glazbe; promoviranje razvoja novih dobara i usluga; pruži podršku inovacijskim centrima u po-dručjima biotehnologije, farmacije, kemije; napravi dugoročnu strukturalnu promjenu u inovacijskom sustavu.

Ak vnos : Ugošćivanje grupe kompanija i inovacij-skih centara iz područja energije, energetske učinko-vitos , informacijskih tehnologija i komunikacija, ro-bo ke; pomoć u regeneriranju područja fi lma, TV-a, radija, glazbe, zabave i sl.

Rezulta : Povećao se broj visoko kvalifi ciranih osoba; osnovalo se 110 kompanija od toga 95 startup-ova, 5 velikih kompanija i 5 privatno inovacijski centara; otvoreno je novih 800 radnih mjesta od čega je 13 posto na razini doktorskog, 23 posto na razini pred-diplomskog i 59 posto na razini diplomskog studija.

Ukupna vrijednost projekta: 22 milijuna eura


Virtualni alat za učenje, Finska

Nositelj projekta: Sveučilište u Vaasi

Ciljevi projekta: Istraži kako se interakcija između profesora i studenta može poboljša korištenjem 3D virtualnog svijeta poznatog pod nazivom: Second Life.

Ak vnos : Uvođenje virtualnog alata za učenje – pla orme: Second Life, koja omogućuje interakciju iz-među profesora i studenata preko avatara; kreiranje virtualnog otoka na kojem se održavaju razni nastav-ni eksperimen .

Rezulta : Iskustva stečena iz projekta su bila toliko pozi vna da je odsjek Primijenjenih Znanos Sveuči-lišta u Vaasi implemen rao virtualni alat za učenje u sastavni dio nastave u obliku virtualne bolnice u elek-troničkom (digitalnom) prostoru; projekt je pomogao u iden fi ciranju kako se virtualni alat za učenje može unaprijedi u budućnos ; projekt je bio koristan za predavanja i učenja u prak čnim situacijama, gdje su studen mogli pristupi simulacijama radne okoline iz stvarnog života.

Ukupna vrijednost projekta: 51,7 milijuna eura

Financiranje iz EU-a: 39.210,00 eura

5. Mogućnos fi nanciranja projekata iz Europskog socijalnog fonda (ESF)

Europski socijalni fond (ESF) osigurava fi nancijsku potporu za ostvarivanje strateških ciljeva u području zapošljavanja i razvoja ljudskih potencijala. Neke od važnijih mjera su po canje zapošljavanja i potpora mobilnos radne snage, inves cije u obrazovanje, te razvoj vješ na i cjeloživotno učenje. ESF fi nancira sve

one ak vnos kojima se povećava prilagodba radnika i poduzetnika zahtjevima tržišta, sposobnost za zapo-šljavanje i nastup na tržištu rada, te je usmjeren na jačanje socijalne uključenos borbom pro v diskrimi-nacije i uključivanjem u tržište rada ugroženih i osoba s posebnim potrebama.

Europskim socijalnim fondom izdvajat će se značajna fi nancijska sredstva za sljedeće ak vnos :

• Po canje ulaganja u ljudske resurse: cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo, ICT (informa čko društvo) i management vješ ne

• Prilagodba gospodarskim promjenama: produk- vnija organizacija rada, ciljanje znanja i vješ na,

zapošljavanje i obuka (restrukturiranje)• Pristup tržištu rada (modernizacija i jačanje ins tu-

cija): ak vne mjere zapošljavanja (npr. samo-zapo-šljavanje), uključenje žena i imigranata

• Socijalna uključenost (osjetljive skupine): borba pro- v diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge

• Jačanje administra vnih kapaciteta i efi kasnos javnih jela na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

U kontekstu projekata sveučilišta, fakulteta i ins -tuta u okviru ESF-a naglasak se stavlja na jačanje obrazovnih kapaciteta tj. znanstveno-istraživačkih kapaciteta, mobilnost fakultetskog osoblja, stručna osposobljavanja fakultetskog osoblja, ali i studenta (poduzetnički inkubatori za studente), te moderniza-ciju i kupnju opreme. Stopa sufi nanciranja projekata ESF-om je do 75 posto za slabije razvijene regije.

U fi nancijskoj perspek vi 2007. – 2013. (šest mjeseci članstva) Hrvatska je imala na raspolaganju 60 miliju-na eura, dok je u novoj fi nancijskoj perspek vi 2014. – 2020. na raspolaganju 1,4 milijarde eura, tj. 200 mi-lijuna eura godišnje.

Upravljačko jelo za ESF je Ministarstvo rada i mirovin-skog sustava. Posrednička jela razine 1, koja objavlju-ju natječaje i provode ocjenjivanje projekata su: Mi-nistarstvo znanos , obrazovanja i športa, Ministarstvo socijalne poli ke i mladih i Ured za udruge Vlade RH, dok posrednička jela razine 2, koja obavljaju kontro-lu su: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Agencija za stru-kovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

5.1. Primjeri dobre prakse

Studentski poduzetnički inkubator, Nizozemska

Projekt Studentski poduzetnički inkubator usredoto-čen je na dobivanje uvida u poduzetnički potencijal studenata i stvaranje sinergija između različi h pro-fesionalnih usmjerenja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

99


Cilj projekta: Stvori vrijednos od znanja, bilo pri-mjenjujući vlas to znanje za vlas posao ili za već postojeći.

Ak vnos : Pružena potpora dolazi u obliku pružanja znanja, vodstva, alata i zajedničkih iskustava, omo-gućujući studen ma da budu spremni za poduzet-ništvo, te da stvaraju znanjem-intenzivna, inova vna trgovačka društva u regiji. Projekt se sastojao od tri faze: inkubator, tečaj: Pješčana ku ja, te naposlijet-ku inkubator: Uzle šte (Take off inkubator) specifi čno namijenjen onim studen ma koji žele osnova vlas -to poduzeće, kojim se osigurava uredski prostor, kao i osobna i poslovna edukacija.

Rezulta : Tijekom jedne godine 102 studenta igrala su se u Pješčanoj ku ji, uključujući dva razreda ino-zemnih studenata. Tijekom posljednje dvije godine u inkubator su primljeni mnogi poduzetnici u razvoju. Njihov je broj zapravo tri puta veći od predviđenog: 152 studenta iz 95 tvrtki prošlo je Uzle štem.

Ukupna vrijednost projekta: 871.800 eura.

Financiranje iz EU-a: 435.900 eura.

Iz učionice u sobu za sastanke, Litva

Nositelj projekta: Edukacijsko tehnološki ins tut Bal k

Ciljevi projekta: Razvi osobne, tehničke, poduzet-ničke i vješ ne upravljanja koje su potrebne za osni-vanje i vođenje uspješne kompanije.

Ak vnos : 1) održavanje teoretskog djela obuke, 2) praksa u kompaniji uz mentorstvo gdje se upoznaju s poslovnim modelom i dobivaju iskustvo iz fi nancija, prodaje, marke nga i upravljanja osobljem; individu-alni savje i prilike za produbljivanje znanja iz poslov-nih vješ na u virtualnom prostoru za učenje.

Rezulta : 2 projekta koja su imala najbolje ideje za poslovni plan dobila su podršku i fi nancijska sredstva za osnivanje kompanije.

Ukupna vrijednost: 605.834,00 eura

Financiranje iz EU-a: 551.620,00 eura

Inves ranje u istraživanje, Mađarska

Nositelj projekta: Sveučilište u Miskolcu

Ciljevi projekta: Poveća konkurentnost regije znan-stveno-inova vnim potencijalima; daljnje poboljšanje postojećih centara izvrsnos i istraživačko-inova v-nih ak vnos u strateškim područjima od međuna-rodnog značaja; unaprijedi učinkovito korištenje i razvoj ekološki prihvatljivih tehnologija.

Ak vnos : Razvoj sveučilišne laboratorijske infra-strukture i opreme; razvoj napredne računalne mre-že, te jačanje postojećih međunarodnih mreža sa znanstvenim ins tucijama.

Rezulta : Povećao se edukacijski i znanstveni poten-cijal; broj redovnih predavača i istraživača s akadem-skom diplomom povećao se s 259 na 274; u 2 godine objavljena su 1302 periodična i konferencijska članka, te 10 monografi ja.

Ukupna vrijednost projekta: 7,64 milijuna eura


Financijska pomoć studen ma, Irska

Nositelj projekta: Ins tut za tehnologiju Limerick (LIT)

U sklopu ins tuta osnovan je Fond za pomoć studen- ma, koji imaju fi nancijskih teškoća.

Cilj projekta: Usmjeren na promicanje pravednog pri-stupa obrazovanju za sve, fond je osobito usredotočen na pomaganje skupinama u nepovoljnom položaju, uk-ljučujući studente sa socio-ekonomskim poteškoćama, osobe s invaliditetom, starije studente i etničke manjine.

Ak vnos : Fond pruža fi nancijsku pomoć studen -ma za pokrivanje troškova smještaja, brige za djecu, knjiga, grijanja i prehrane, kako bi im se omogućilo da završe studije. Studente LIT-a se informira o fon-du: informacijskim sastanakom, priručnikom za stu-dente LIT-a, plaka ma, kao i vanjskim agencijama i web-stranicama. Studen primaju pomoć nakon procjene njihove individualne situacije i ispunjavanja molbe za fi nancijskom pomoći.

Rezulta : Tijekom akademske godine 2010./2011. 4,5 posto od ukupno registriranih redovnih studena-ta Ins tuta za tehnologiju Limerick zaprimilo je fi nan-cijsku pomoć iz studentskog fonda.

Sufi nanciranje iz EU-a: 277.735,00 eura.

100

ZDRAVSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

1. UvodU ovom članku prikazuje se primjer modela metode ABC u bolnici. U ovom modelu troškovi se raspodje-ljuju na nositelje troškova, što su u ovom primjeru pacijen u bolnicama. U postojećem računovodstve-nom sustavu zdravstvenih ustanova ne prate se svi troškovi, jer su zdravstvene ustanove proračunski ko-risnici i dužni su vodi evidenciju u skladu s proračun-skim računovodstvom. To znači da nisu dužni pra i eviden ra sve nastale troškove, kao npr. troškove amor zacije dugotrajne imovine. Dakle, nužno bi bilo eviden ra i pra sve nastale troškove u bolnicama kao preduvjet za implementaciju internog računo-vodstva sa praćenjem i alokacijom troškova na nosi-telje troškova.

2. Koraci primjene metode ABC na hipotetskom primjeru

Metoda ABC je složen je sustav raspodjele troškova prema ak vnos ma odnosno procesima unutar poje-dine bolnice te je nužno razvi poslovni informacijski sustav koji bi omogućio uvid u podatke koji se koriste kao ulazni parametri u model metode ABC. Koraci implementacije metode ABC prikazani su u nastavku teksta. To su:

1) Defi niranje nositelja troškova. Da li će to bi us-luge ili pacijen ? S metodom ABC mogu se izraču-na jedinični troškovi i usluge i pacijenta, ovisno o specifi čnos ma pojedinih bolnica i zdravstvenih usluga koje nude.

2) Razlikovanje i defi niranje te obuhvaćanje direk-tnih i indirektnih troškova. Direktni troškovi mogu se direktno pripisa usluzi ili pacijentu pa su direkt-

no pripisivi troškovi. Ili se mogu direktno alocira na određene ak vnos pa tek onda na uslugu ili pacijenta. Indirektni troškovi su opći ili zajednički troškovi koji se također raspoređuju u konačnici na nositelje troškova ali prije toga se moraju raspore-di na sve pripadajuće ak vnos . Primjer takvog troška je električna energija ili održavanje. Zna-či, takva vrsta troška se raspoređuje prvo na sve ak vnos pa za m na nositelje troška odnosno u ovom slučaju na pacijente. U tablici 1. prikazani su mogući direktni i indirektni troškovi na hipotet-skom primjeru bolnice.

Tablica. 1 Direktni i indirektni troškovi

Direktni troškovi Indirektni troškoviLijekovi i drugi medicinski

materijali Materijali za popravke

Kemijski reagensi i dijagnos čki materijali Administra vni materijali

Medicinska oprema (jednom korištena) Pribor za čišćenje

Plaće liječnika Troškovi telefona i računala

Tiskanice Troškovi Iznajmljivanja, najma ili zakupa (leasinga)

Ostali materijali Ostale uslugeOdržavanje i popravak nemedicinske opreme

Plaće medicinskih sestara i drugog osoblja

Eksterne usluge liječenja Odjeća (zaš tna i radna)Poštanske usluge Komunalne uslugeBankarske usluge Amor zacija

Savjetodavne uslugePravne usluge

AutoservisOstale benefi cije

Osiguranje imovineZastupanje i oglašavanje

Mogući model primjene ABC metode u bolniciIvana Dražić Lu lsky *

U časopisu broj 5/2014., na str. 70 – 77 autorica je (uz suautora) objavila rad kojim su naglašene potre-be i prezen rane teorijske postavke implementacije metoda internog računovodstvenog praćenja troškova zdravstvenih ustanova u funkciji njihova upravljanja. Nastavljajući elaboraciju ove teme s ciljem razvijanja prak čnih i konkretnih rješenja, u ovom broju predstavljen je konkretni primjer modela moguće primjene metode ABC u razvijanju upravljačkog računovodstva bolnice.

* Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv .prof. na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

101

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

2.1. Defi niranje ak vnos ili procesa u bolnici.

To su sve ak vnos koje bolnica poduzima s ciljem ostvarivanja svoje djelatnos , odnosno pružanja uslu-ga. Ak vnos se defi niraju prema nositeljima troško-va. Ako je nositelj troška pacijent, onda bi osnovni proces ili ak vnos tretmana pacijenta moglo bi :

A1. registracija pacijenta

A2. razgovor s pacijentom i fi zički pregled

A3. laboratorijski pregled

A4. davanje dijagnoze

A5. izvođenje medicinskih postupaka

A6. registracija davanih lijekova

A7. administra vne ak vnos .

Prema postavljenim ak vnos ma treba napravi dis nkciju između svih mogućih pova pacijenata. Moguće je da neki pacijen sudjeluju samo u nekim ak vnos ma, primjerice pacijent pa 3, dok će paci-jent pa 10 sudjelovat u svim ak vnos ma.

Tablica 2. Tipovi pacijenata prema defi niranim ak vnos ma

Ak vnos

Pacijen

A1. Regi-stra-cija

pacije-nata

A2. Raz-go-

vor i pre-gled

A3. La-bor. pre-gled

A4. Da-

vanje dija-

gnoze

A5. Med. po-

stup-ci

A6. Regi-stra-cija lije-kova

A7. Ad-

mini-stra-cija

Tip P1 x xTip P2 x x xTip P3 x x x xTip P4 x x x x xTip P5 x x x x x xTip P6 x x x x x xTip P7 x x x xTip P8 x x x xTip P9 x x x x xTip P10 x x x x x x x

2.2. Raspodjela direktnih i indirektnih troškova na ak vnos

Indirektni i direktno alocirani troškovi se preko fakto-ra trošenja ili uzročnika trošenja raspoređuju na ak- vnos . Često je potrebno defi nira uzročnika troš-

ka, kao što su pojedine ak vnos liječnika, pa čak i prostor (kvadratni metri prostora u kojima se obavlja pregled), kako bi se efi kasno troškovi mogli alocira specifi čnoj ak vnos , a nužno je pri praćenju troška. Najčešći pokretači troškova su sljedeći 1:

1 Popesko, B.; Novák P.: „Applica on of ABC Method in Hospital Management“, Department of Enterprise economicstomas, Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str. 76.

• Opterećenje zaposlenih – za alokaciju troškova za-poslenih na ak vnos

• Prostor – kvadratni metri bolnice – za alokaciju režija, amor zaciju prostora, grijanje te električne energije na ak vnos

• Količina strojeva, alata i sl.• Procjena – precizna alokacija troškova na defi nira-

ne ak vnos je jedna od ključnih dijelova imple-mentacije metode ABC.

Utvrđivanje ak vnos i pokretača troškova u bolnič-kim sustavima su izrazito kompleksna. Razlog tomu je što je glavna komponenta troškova čovjek, odnosno liječnici i medicinske sestre, a ne stroj kao npr. u pro-izvodnim poduzećima. Stoga se za sustav zdravstva kao i za sustav obrazovanja preporuča metoda ABC, temeljena na vremenu (odnosno da su pokretači troškova u velikoj većini sa rada), a ne tradicionalna metoda ABC, temeljena na različi m bazama za ras-podjelu troškova.

U ovom konkretnom slučaju direktni troškovi se ras-podjeljuju na ak vnos , jer nisu direktno pripisivi svakom pacijentu, dok se indirektni troškovi preko utvrđenih pokretača troškova ili procjenom raspo-djeljuju na ak vnos . Nakon raspodjele direktnih i indirektnih troškova moguće je utvrdi ukupne troš-kove za svaku pojedinu ak vnost.

Tablica 3. Raspored direktnih i indirektnih troškova na ak- vnos

Ak vnos

Troškovi

A1. Regi-stra-cija

pacije-nata

A2. Raz-go-

vor i pre-gled

A3. La-bor. pre-gled

A4. Da-

vanje dija-

gnoze

A5. Med. po-

stup-ci

A6. Regi-stra-cija lije-kova

A7. Ad-

mini-stra-cija

Direktni troškoviLijekovi i dru-gi medicinski materijali

x x x

Kemijski reagensi i dijagnos čki materijali

x x

Medicinska oprema (jed-nom korište-na)

x x x

Plaće admi-nistra vnog osoblja

x

Plaće liječnika x xTiskanice x x x xOstali mate-rijali x x x x

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Održavanje i popravak nemedicinske opreme

x x x x

Eksterne us-luge liječenja x x x x

Poštanske usluge x

Bankarske usluge x

Savjetodavne usluge x

Pravne usluge x xAutoservis x xOstale bene-fi cije x

Osiguranje imovine x

Zastupanje i oglašavanje x

Indirektni troškoviMaterijali za popravke x x x x

Administra- vni mate-

rijalix x x x x x x

Pribor za čišćenje x x x x x x x

Troškovi te-lefona i raču-nala

x x x x x x x

Troškovi Iznajmljiva-nja, najma ili zakupa (lea-singa)

x x x x x x x

Ostale usluge x x x x x x xPlaće medi-cinskih sesta-ra i drugog osoblja

x x x x x x

Odjeća (za-š tna i radna) x x x x x x

Komunalne usluge x x x x x x x

Amor zacija x x x x x x xUKUPNI TROŠKOVI

Ti ukupni troškovi ak vnos se dijele s brojem pacije-nata koji su koris li svaku ak vnost kako bi se izraču-nao trošak po jednom pacijentu.

Tablica 4. Utvrđivanje jediničnog troška pacijenta po ak v-nos

Ak vnos Di-

rektni trošak

Indi-rektni trošak

UKU-PNI

TRO-ŠAK

Broj paci-

jenata

Trošak po jednom

pacijentu u ak vnos

A1. registracija pacijenta,A2. razgovor s pacijentom i fi zički pregled,A3. laborato-rijski pregled,A4. davanje dijagnoze,A5. izvođenje medicinskih postupaka,A6. registracija davanih lije-kova,A7. admini-stra vne ak- vnos .

Nakon defi niranja troška po jednom pacijentu u sva-koj ak vnos , vraćamo se na tablicu 2 u kojoj smo utvrdili pove pacijenata koji sudjeluju u različi m ak vnos ma, te se zbrajaju troškovi po pacijentu. Primjerice, ako pacijent pa 1 sudjeluje u 1 i 7 ak v-nos , trošak po pacijentu 1 i 7 ak vnos se zbrajaju i dobije se trošak za p 1 pacijenta.

Tablica 5. Utvrđivanje troška ak vnos po pacijentu

Ak vnos

PacijentA1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 UKUPNO

Tip P1 x xTip P2 x x xTip P3 x x x xTip P4 x x x x xTip P5 x x x x x xTip P6 x x x x x xTip P7 x x x xTip P8 x x x xTip P9 x x x x x

Tip P10 x x x x x x x

Model za izračun svih troškova može predstavlja stabilnu bazu za donošenje odluka menadžmenta u zdravstvenim ins tucijama. Implementacija metode ABC u zdravstvenom sustavu zah jeva ne samo pro-mjene kao rezultat kvan ta vnih promjena, već i pro-mjene u samom funkcioniranju organizacije. Bolnički sustavi su se složili da uporaba metode ABC: obrade troškova, omogućuje točniji izračun troškova, kao i


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

103

UDK 657.2 ZDRAVSTVO

poboljšan uvid u kalkulaciju troškova, njihov uzrok i ponašanje zaposlenih. Također, pomoću metode ABC promiče se efi kasnije korištenje bolničkih resursa, pravednije i specifi čnije cijene naplaćene pacijen ma za određene tretmane, poboljšanje odnosa između upravnih jela (Ministarstvo zdravstva) i zdravstvenih osiguravatelja s jedne strane i bolnica, s druge strane, is canje područja koja ne pridonose dodanoj vrijed-nos , povećanje kontrole menadžmenta nad radom zaposlenih u bolnici, preciznija analiza profi tabilnos tretmana određenog pacijenta, po canje konstantne evaluacije planiranog i ostvarenog (jer su povezani sa ak vnos ma unutar bolničkog sustava)2.

Moguće je usporedi ostvarene troškove po više os-nova: s planiranim troškovima programa (ak vnos ), sa standardnim troškovima, s troškovima sličnog pro-grama (ak vnos ), uspoređivanje troškova kroz vrije-me. Cilj je utvrdi razlike, odstupanja u troškovima, revidira ih i poduze odgovarajuće mjere. Činjenica je da je upravljanje troškovima za ove svrhe nerazvije-no i ne koris se u dovoljnoj mjeri pri utvrđivanju pro-računske potrošnje po korisnicima. Standardizacija troškova za iste ili srodne usluge tj. priznavanje troš-kova do određenog iznosa za svaku pojedinu uslugu je praksa, koja je djelomično prisutna kod proračun-skih korisnika, a pogotovo u Republici Hrvatskoj.

2.3. Izvještavanje i mjerenje učinaka

Iako bolnice ne posluju s ciljem ostvarenja dobi , one moraju pra sve troškove (direktne i indirektne) kako bi mogla izračuna pokazatelje neophodne za procjenu efi kasnos i transparentnos poslovanja. Također, za dugoročnu održivost poslovnih ak vno-s bolnice moraju kontrolira i smanjiva troškove programa i pojedinih ak vnos 3. Smanjivanje troš-kova nije moguće bez poznavanja stvarnih troškova poslovanja. No, problem je što su računovodstveni informacijski sustavi bolnica nedovoljno razvijeni, od-nosno sastavljaju se eksterni fi nancijski izvještaji, koji su standardizirani i ne pružaju dovoljno informacija za izračun fi nancijskih pokazatelja.

Dok se interni izvještaji koriste povremeno i rezultat su trenutnih zahtjeva uprave, a ne kvalitetnog i ra-zvijenog instrumentarija računovodstva troškova i upravljačkog računovodstva. Financijski pokazatelji

2 O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: „Paying for hospital care: the experience with implemen ng ac v-ity-based funding in fi ve European countries“, Cambridge Universi-ty Press, UK, 2012., str 82.3 Matei, A. i Savulescu, C. (2009) The Impact of Reducing the Ad-ministra ve Costs on the Effi ciency in the Public Sector. MPRA Paper No. 19018 [online]. Dostupno na: h p://mpra.ubi.uni-muenchen.de/19018/ [25.05.2013.]

naglašavaju značaj pos zanja opera vne efi kasnos s ciljem smanjivanja direktnih, ali i ukupnih troškova4. Ciljevi koji su povezani s fi nancijskim pokazateljima uglavnom se odnose na povećanje prihoda, pove-ćanje izvora prihoda, smanjenje troškova, pružanje najbolje vrijednos korisnicima za njihov novac, bolje planiranje sredstava i upravljanje proračunom, pove-ćanje kontrole proračuna i bolju procjenu rizika. Sto-ga se u sustavu zdravstva, u okviru fi nancijskih po-kazatelja, naglasak stavlja na utvrđivanje troškova po pacijentu, troškova pojedinih programa, planiranje i alokaciju sredstava prema izvora fi nanciranja.

No, najčešće korišteni fi nancijski pokazatelji mogli bi bi sljedeći:

a) ukupni troškovi po pacijentub) ukupni troškovi pruženih uslugac) ukupno opterećenje bolničkog osobljad) prosječni životni vijek postrojenja i opreme e) prosječno korištenje usluga f) prosječni troškovi bolničkog osoblja g) prosječni troškovi administracije h) kapitalni troškovi po pojedinom pacijentui) udio kapitalnih rashoda u ukupnim rashodima j) udio vlas h prihoda u ukupnim prihodima k) udio prihoda iz državnog proračuna u ukupnim

prihodima l) ekonomičnost ukupnog poslovanja m) ekonomičnost poslovanja n) koefi cijent zaduženos o) rashodi za kamate kao dio ukupnih rashoda p) izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova kao

dio ukupnih rashoda i izdataka q) rashodi za zaposlene kao dio ukupnih rashoda r) materijalni rashodi kao dio ukupnih rashoda.

Uvođenjem metode ABC, u sustav zdravstva, bilo bi moguće izračuna sve fi nancijske pokazatelje za pra-ćenje ekonomske uspješnos bolnica, jer je to kva-litetan input za mjerenje uspješnos , i to ne samo fi nancijske već i poslovnih procesa, odnosno nefi nan-cijskih pokazatelja. Tako metoda ABC može omogući uvid u kapacitete bolnica, utvrdi propuste u različi- m procesima te utjeca na njihovo uklanjanje.

3. Zaključna razmatranjaU ovom članku prikazan je hipotetski model metode ABC, koji bi se mogao primijeni u bolničkom susta-vu. Model prikazuje izračun troška po pacijentu kao nositelju troška. S metodom ABC mogu se izračuna jedinični troškovi i usluge i pacijenta, ovisno o spe-

4 Cvetreţnik, I. (2008) Mjerenje uspješnos poslovanja pro-računskog korisnika BSC metodom. Magistarski rad. Zagreb: Ekon-omski fakultet, str. 75.

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

cifi čnos ma pojedinih bolnica i zdravstvenih usluga koje nude. Na taj način moguće je utvrdi trošak bolničkih usluga po pojedinom pacijentu, te ustvr-di točan i objek van trošak zdravstvenih usluga u bolnicama. Takav način utvrđivanja troška omogućio bi realniju nadoknadu troškova od HZZO-a i omogu-ćio bolnicama likvidnost i podmirivanje svih nastalih troškova.

Troškovi su važan element u procesu donošenja odluka kod određivanja cijena ili naknada za pružene usluge ili kupljena dobra od proračunskih korisnika. Informacije o troškovima su bitne i onda kada se usluge ili roba pružaju po cijeni nižoj od s njima povezanih troškova i kada je to u potpunos poli čko-socijalna odluka, kao što je to u slučaju javnog zdravstva. U Republici Hrvat-skoj praksa utvrđivanja naknada za pružene usluge uo-bičajeno je poli čko pitanje i određeni iznosi naknada ili taksi više imaju poli čko i socijalno nego ekonomsko obilježje, što je u konačnici pogrešno, jer ne pruža real-nu sliku o stvarno nastalim troškovima.

Uvođenjem metode ABC u sustav bolnica omogućila bi se i sigurnija naplata usluga na tržištu, ako bi se

bolnice odlučile da s određenim uslugama izađu na tržište. Tako bi se omogućila potencijalna izvrsnost određenih usluga i bolnica, ali i iznalaženje novih na-čina fi nanciranja.

Popis literature:1. Cvetreţnik, I. (2008): Mjerenje uspješnos poslo-

vanja proračunskog korisnika metodom BSC. Ma-gistarski rad. Zagreb, Ekonomski fakultet, str. 75.

2. Matei, A. i Savulescu, C. (2009): The Impact of Re-ducing the Administra ve Costs on the Effi ciency in the Public Sector. MPRA Paper No. 19018 [on-line]. Dostupno na: h p://mpra.ubi.uni-muenchen.de/19018/ [25.05.2013.]

3. O’Reilly, J., Busse, R., Ha’kkinen, U., Or, Z., Street, A., Wiley, M.: „Paying for hospital care: the expe-rience with implemen ng ac vity-based funding in fi ve European countries“, Cambridge University Press, UK, 2012., str 82.

4. Popesko, B., Novák P.; „Applica on of ABC Meth-od in Hospital Management“, Department of En-terprise economics, Tomas Bata University in Zlín, Czech Republic, 2012., str. 76.

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (4 sata)

JAVNA NABAVA PO POJEDINIM DJELATNOSTIMA (osnovne i srednje škole i učenički domovi; ustanove u socijalnoj skrbi; općine, gradovi i županije; sudovi i odvjetništva; ustanove u zdravstvu; ustanove u kulturi; javne vatrogasne postrojbe; fakulte i ins tu )

Zagreb, listopad 2014.Radionice će bi usmjerene na načine i postupke javne nabave za najčešće predmete nabave specifi čnima za svaku navedenu djelatnost, u okviru čega će naglasak bi stavljen na dokumentaciju za nadmetanje, ali i izvršenje ugovora. Također na radionicama ćemo pokuša razradi i sustav planiranja provedbe postupaka javne nabave u okviru planiranja kao jednog od osnovnih proračunskih procesa. Navedene teme bit će potkrijepljene primjerima dobre i loše prakse te rješenjima DKOM-a.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 4 boda za obnovu cer fi kata.

Radionice su namijenjene svima koji provode postupke javne nabave, ali i djelatnicima uključenima u postupak planiranja proračuna/fi nancijskog plana.

Cijena: 500 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

PROGRAMI USAVRŠAVANJA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (8 sa )


• GRAĐEVINSKI RADOVI I FIDIC PRAVILA (8 sa )• DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE; JAVNA NABAVA U KONTEKSTU ZAKONA O

FISKALNOJ ODGOVORNOSTI; JAMSTVA U JAVNOJ NABAVI; UPRAVLJANJE BAGATELNOM NABAVOM

Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave.

Cijena: 900 kn (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

105

UDK 437.2 KOMUNALNO GOSPODARSTVO

1. UvodVlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici odr-žanoj 29. svibnja 2014. godine Uredbu o uslužnim područjima (NN, br. 67/14 – dalje u tekstu: Uredba). Uredba je donesena na temelju članka 199., stavka 3. Zakona o vodama (NN, 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014 – dalje u tekstu: ZOV), te je svr-hovito razmotri koje je značenje navedene Uredbe za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje u jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u Republici Hrvatskoj.

2. Javna vodoopskrba i odvodnja kao nadkomunalne djelatnos

Strategija upravljanja vodama Republike Hrvatske (NN, br. 91/08 – dalje u tektu: Strategija) upozorila je kako komunalnu djelatnost opskrbe vodom za piće i odvodnje otpadnih voda u Republici Hrvatskoj obav-lja velik broj isporučitelja komunalnih usluga i da su ona vrlo različita stupnja uspješnos i uspostavljenih standarda usluga, te da postoji neujednačenost razi-ne usluga na cjelokupnom području Republike Hrvat-ske. Prema provedenoj analizi, u komunalnoj vodnoj djelatnos Hrvatske u vrijeme donošenja Strategije u potpunos je dominirao javni sektor (komunalna društva, komunalne ustanove i vlas pogoni jedini-ca lokalne samouprave) osim koncesije za pročišćava-nje otpadnih voda po BOT modelu u Zagrebu.

U javnoj vodoopskrbi poslovalo je 98 komunalnih dru-štava (uključujući i 1 ustanovu) i 89 u odvodnji i proči-šćavanju otpadnih voda, od kojih su mnoga obavljala i jednu i drugu djelatnost. Djelatnost se obavljala na

127 uslužnih područja koja pokrivaju samo dio od 550 gradova i općina (odnosno 6.759 naselja). Ukazano je posebno na usitnjenost i neracionalnost sustava, koja najvećim dijelom proistječe iz odredbi Zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim nije uspostavljen koncept javne vodoopskrbe i odvodnje kao nadko-munalnih djelatnos , što pretpostavlja jedinstven tehničko-tehnološki sustav (od izvorišta do korisnika i od korisnika do ispusta u prijamnik) i obično obu-hvaća više jedinica lokalne samouprave.

Strategija naglašava kako je u području javne vodo-opskrbe cilj uspostavljanje uslužnih područja, odno-sno uspostava regionalnih vodoopskrbnih sustava, a u području zaš te voda, cilj je uspostava aglomera-cija kao jedinstvenih cjelina u svrhu zaš te voda. Za unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim su-stavima značajno je određivanje uslužnih područja tj. distribucijskih područja kao tehnološko-ekonomskih cjelina zbog ostvarenja sljedećih ak vnos :

a) Na svakom distribucijskom području osnova će se po jedno komunalno društvo i propisat će se jedin-stvena cijena vode. Provest će se reorganizacija i op malizacija (okrupnjavanje) komunalnih društa-va, koje će rezul ra znatno manjim brojem dru-štava u usporedbi s trenutačnim stanjem.

b) Unapređenje učinkovitos postojećih vodoopskrb-nih sustava pos ći će se njihovim uključivanjima u regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova (slivova).

c) Uvođenje ekonomske cijene vode uz poš vanje temeljnog načela potrošač plaća, bit će postupno do 2015. godine. Ono će se proves tehnološkom integracijom sustava i uspostavom distribucijskih područja s jedinstvenom cijenom vode.

Uslužna područja – pretpostavke za unapređenje upravljanja javnim vodoopskrbnim sustavimaDesanka Sarvan *

Vlada Republike Hrvatske donijela je na sjednici održanoj 29. svibnja 2014. godine Uredbu o uslužnim po-dručjima (NN, br. 67/14 – dalje u tekstu: Uredba). Uredba je donesena na temelju članka 199., stavka 3. Za-kona o vodama (NN, 153/2009, 63/2011, 130/2011, 56/2013 i 14/2014 – dalje u tekstu: ZOV), te je svrhovito razmotri koje je značenje navedene Uredbe za obavljanje djelatnos javne vodoopskrbe i javne odvodnje u jedinicama lokalne samouprave (dalje u tekstu: JLS) u Republici Hrvatskoj.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

106

KOMUNALNO GOSPODARSTVO UDK 437.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Uslužna područja se uspostavljaju radi osiguranja: 1. tehničkog i tehnološkog jedinstva građevina jav-ne vodoopskrbe od izvorišta do krajnjega korisni-ka, 2. tehničkog i tehnološkog jedinstva građevina javne odvodnje od mjesta ispuštanja do prirodnoga prijamnika, 3. isporuke vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 2 milijuna prostornih metara godišnje, 4. većeg stupnja učinkovitos , ekonomično-s poslovanja i socijalne prihvatljivos cijena vodnih usluga. Iznimno, uslužno područje se može usposta-vi i ako nije ispunjena pretpostavka isporuke vode namijenjene ljudskoj potrošnji od najmanje 2 milijuna prostornih metara godišnje, gdje su zemljopisne zna-čajke područja takve da nije moguće ostvari tehnič-ko-tehnološko povezivanje građevina javne vodoop-skrbe odnosno javne odvodnje (st. 1. i st. 2., čl. 199. ZOV-a).

Uredbom je u Republici Hrvatskoj formirano 20 usluž-nih područja i njihove se granice ne poklapaju se u svakom slučaju s administra vnim granicama općina i gradova, odnosno županija, već su određene prema tehnološkoj funkcionalnoj cjelini djelatnos . Granice uslužnih područja su vanjske granice JLS-a, koje gra-niče sa susjednim uslužnim područjem, osim ako je Uredbom drukčije određeno. Kada su u uslužno pod-ručje uključena pojedina naselja iz gradova i općina, tada vanjska granica h naselja čini granicu uslužnog područja. Granica između uslužnih područja temelji se na službenoj evidenciji prostornih jedinica iz Sre-dišnjeg registra prostornih jedinica, koji se vodi u Dr-žavnoj geodetskoj upravi, sa stanjem na dan 31. pro-sinca 2013. godine (čl. 23. Uredbe).

Pojedina uslužna područja obuhvaćaju sve gradove i općine u pojedinoj županiji (uslužna područja: 1 – Međimurska županija, 2 – Varaždinska županija, 12 – Istarska županija, 10 – Požeško-slavonska županija ) ili sve gradove i općine u dvije županije (uslužno po-dručje: 4 – Bjelovarsko-bilogorska i Koprivničko-kri-ževačka županija), dok druga obuhvaćaju gradove i općine u pojedinim županijama, prema njihovom po-

ložaju u odnosu na funkcionalno-tehnološku cjelinu obavljanja vodnih usluga na uslužnom području.

3. Koje ak vnos predstoje u vodnokomunalnom sektoru

Određenjem uslužnih područja stvorene su pretpo-stavke za prevladavanje fragmentacije i okrupnjava-nje sustava u vodno-komunalnom sektoru u Republi-ci Hrvatskoj. U svakom uslužnom području formirat će se po jedno komunalno društvo i propisat će se jedinstvena cijena vode. Provest će se reorganizacija i op mizacija (okrupnjavanje) komunalnih društava, koje će rezul ra znatno manjim brojem društava u usporedbi s trenutačnim stanjem (4.3.4.1. točka D Strategije). To znači da javnim isporučiteljima na sva-kom uslužnom području predstoji proces provedbe statusnih promjena trgovačkih društava i/ili ustano-va objedinjavanjem u jednog isporučitelja za svako uslužno područje, te utvrđivanje jedinstvenih cijena usluga (tarifa) za svako uslužno područje, proces koji je, prema iskustvima drugih europskih zemalja (Itali-ja) dugotrajan i složen, ali od kojega se očekuju zna-čajni efek u efi kasnos , efek vnos i ekonomično-s upravljanja vodnim uslugama.

ŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I

IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Zagreb, 18. I 19. rujna 2014.Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod prora-čunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna- više o fi nancijskom upravljanju, voditeljima, svim

upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi -nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.

Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kon-trolira Izjave čelnika proračunskih korisnika.

Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu fi nancij-skog upravljanja.

Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos -ma i primjenu Naputka u praksi.

Cijena škole je 1.600,00 kuna (prvi dan 800,00 kuna, drugi dan 800,00 kuna).

Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o po-hađanju!

Detaljan program objavit ćemo u idućem broju Ma-gazina i na internetskoj stranici www. m4pin.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

107

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno

4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi - per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u Časopisu br. 3)

III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE

1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU putem jela akredi ranih⁵ u skladu s pravilima EU u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1 Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14).2 Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak, samo na temelju posebnih propisa.3 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 9. Zakona o porezu na dohodak svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.4 Sukladno čl. 9., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak.⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

108

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa.

Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i na-grada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stav-ku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom puto-vanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH za 2014. godinu (NN, br. 152/13, 39/14) osnovica za obračun naknada i drugih primanja na te-melju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za dr-žavne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograniče-nje i privremeno ukidanje nekih materijalnih prava u 2012. i 2013. godini, koja su ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU) donesenim za razdoblje do 12. 12. 2016.; odnosno Kolek vnim ugo-vorom za državne službenike i namještenike (dalje u tekstu: KU) donesenim za razdoblje do 1. 8. 2016. Privremeno ograničenje i privremeno ukidanje ma-terijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodat-ka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka II. Kolek- vnog ugovoru za državne službenike i namještenike

(NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno je ukinuto pravo na isplatu božićnice (pravo defi nirano čl. 64. KU, čl. 71. TKU) i regresa za godišnji odmor (pravo defi nirano čl. 50. KU, čl. 60. TKU) od dana stupanja na snagu dodataka II. kolek- vnim ugovorima (10. 12. 2013.), pa sve dok su is

kolek vni ugovori na snazi. Privremeno ograničena materijalna prava su: dnevnice, osnovica za isplatu jubilarnih nagrada i terenski dodatak. Dnevnice (ugo-voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te teren-ski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su kolek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obu-stavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzastop na tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013. godine Vlada Republike Hrvatske je donijela Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazovanje. Odluka je službeno objavljena u Narodnim novinama 30. prosinca 2013. godine. Tijekom otkaznog roka, koji je trajao tri mje-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

109

TIM4PIN INFO

seca od dana stupanja ove Odluke na snagu, a Odluka je stupila na snagu 27. prosinca 2013., primjenjivala su se sva pravna pravila na is način i u istom opsegu kao i prije nego što je otkazivanje nastupilo. Otkazni rok za sva tri kolek vna ugovora istekao je nakon tri mjeseca trajanja otkaznog roka, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obrazovanje, u primjeni je Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namje-štenike u javnim službama, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU. Za osnovnoškolsku djelatnost u primjeni od 1. travnja novi GKU (NN, br. 63/14), dok je za srednjoškolsku djelatnost novi GKU u primje-ni od 1. svibnja, zaključen 22. svibnja 2014. (NN, br. 72/14). Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek vni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u pri-mjeni od 1. travnja 2014., objavljen u Narodnim novinama, br. 42/14. Od trenutka stupanja na sna-gu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primjenjuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nira-ne TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposle-nike u ustanovama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II. KU-a, potpisanog od sva tri sin-dikata potpisnika KU-a, nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovara-nje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namje-štenike, prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, UR-BROJ: 689/2-13-10), ali je sporna primjena Dodatka II. TKU-a, jer su ga potpisala dva od šest sindikata pot-pisnika TKU-a. Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu pot-pisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelat-nost kulture, znanost i visoko obrazovanje, osnovnoš-kolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2014. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade

500,00 kn** 500,00 kn***

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II. TKU-a sin-dika ma potpisnicima (djelatnost socijalne skrbi i djelatnost zdravstva

i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne po-stoji obveza njene primjene (djelatnost kulture, znanost i visoko ob-razovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn kako defi nira TKU.** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

*** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim službama koji nisu potpisali Dodatak II. TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada za službenike i namje-

štenike u državnim i javnim službama

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugovoreno pravo

Državni službenici i namještenici

Službenici i namještenici

u javnim službama*

do 31. 7. 2013.

1. 8. 2013. – 1. 8. 2016.

12. 12. 2012. – 12. 12. 2016.**

osnovica: 900,00 kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 500,00 kn

5 1 osnovica - 500,00 500,0010 1,25 osnovice 1.125,00 625,00 625,0015 1,5 osnovice - 750,00 750,0020 1,75 osnovice 1.575,00 875,00 875,0025 2 osnovice - 1.000,00 1.000,0030 2,5 osnovice 2.250,00 1.250,00 1.250,0035 3 osnovice - 1.500,00 1.500,0040 4 osnovice 3.600,00 2.000,00 2.000,0045 5 osnovica 4.500,00 2.500,00 2.500,00

* Mišljenja smo da če ri sindikata djelatnos kulture, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II., ne primjenjuju odredbe Dodatka II. kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

** Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn ukida se, te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovo-rima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tro-mjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14.) privremeno se, u razdoblju 1. 4. 2014. – 31. 12. 2014., uskraćuje pravo na uvećanje plaće po os-novi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek v-nim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugo-voreno u visini od 4, 8 i 10 %.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se slje-deći iznosi naknada:

110

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevnoTroškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji

1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna

500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravil-nika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo.

Tablica 5. Neoporezivi iznosi dnevnica za službeni put u inozemstvo

Naziv države Iznos dnevnice Naziv države Iznos

dnevniceIslamska država Afganistan 35,00 USD Republika Koreja 70,00 USD

Republika Albanija 35,00 EUR Republika Kuba 35,00 USDAlžirska Narodna Demokratska Republika 40,00 USD Država Kuvajt 70,00 USD

Kneževina Andora 70,00 USD Republika Latvija 40,00 EURRepublika Angola 35,00 USD Libanonska Republika 35,00 USDArgen nska Republika 50,00 USD Republika Liberija 40,00 USD

Republika Armenija 50,00 USDSocijalis čka Narodna Libijska Arapska Džamahirija

40,00 USD

Australija 85,00 USD Republika Litva 40,00 EUR

Republika Austrija 70,00 EUR Veliko Vojvodstvo Luksemburg 80,00 EUR

Azerbajdžanska Republika 50,00 USD Republika Madžarska 50,00 EUR

Kraljevina Belgija 70,00 EUR Republika Makedonija 30,00 EURRepublika Bjelorusija 50,00 USD Malezija 40,00 USDRepublika Bolivija 40,00 USD Republika Malta 60,00 EURSavezna Republika Brazil 40,00 USD Sjedinjene Meksičke

Države 35,00 USD

Bosna i Hercegovina 30,00 EUR Republika Moldavija 40,00 USDRepublika Bugarska 40,00 EUR Kneževina Monako 70,00 EURRepublika Cipar 60,00 EUR Republika Mozambik 35,00 USDČeška Republika 50,00 EUR Kraljevina Nizozemska 70,00 EURRepublika Čile 40,00 USD Kraljevina Norveška 80,00 EURKraljevina Danska 70,00 EUR Novi Zeland 70,00 USDArapska Republika Egipat 40,00 USD Savezna Republika

Njemačka 70,00 EUR

Republika Estonija 40,00 EUR Islamska Republika Pakistan 40,00 USD

Savezna Demokratska Republika E opija 35,00 USD Republika Peru 35,00 USD

Republika Filipini 40,00 USD Republika Panama 50,00 USDRepublika Finska 70,00 EUR Republika Poljska 40,00 EURFrancuska Republika 70,00 EUR Portugalska Republika 60,00 EURRepublika Gruzija 50,00 USD Rumunjska 40,00 EURHelenska Republika (Grčka) 60,00 EUR Ruska Federacija 50,00 USD

Republika Indija 40,00 USD Kraljevina Saudijska Arabija 50,00 USD

Republika Indonezija 40,00 USD Republika Senegal 35,00 USDIslamska Republika Iran 60,00 USD Republika Singapur 85,00 USD

Republika Irak 60,00 USD Sirijska Arapska Republika 50,00 USD

Irska 70,00 EUR Sjedinjene Američke Države 95,00 USD

Republika Island 80,00 EUR Slovačka Republika 50,00 EURDržava Izrael 70,00 USD Republika Slovenija 50,00 EURJamajka 35,00 USD Srbija i Crna Gora 30,00 EURJapan 85,00 USD Republika Sudan 35,00 USDRepublika Jemen 35,00 USD Kraljevina Španjolska 60,00 EURHašemitska Kraljevina Jordan 35,00 USD Švicarska Konfederacija 80,00 EUR

Južnoafrička Republika 50,00 USD Kraljevina Švedska 80,00 EURKanada 85,00 USD Talijanska Republika 70,00 EURRepublika Kazahstan 50,00 USD Republika Tadžikistan 50,00 USDRepublika Kenija 35,00 USD Republika Tunis 35,00 USDNarodna Republika Kina 50,00 USD Turkmenistan 50,00 USD

Narodna Republika Kina, Hong Kong 95,00 USD Republika Turska 50,00 EUR

Kirgiska Republika 50,00 USD Ukrajina 50,00 USDRepublika Kolumbija 40,00 USD Republika Uzbekistan 50,00 USD

Republika Kongo 35,00 USDUjedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske

70,00 EUR

Demokratska Narodna Republika Koreja 40,00 USD Ujedinjeni Arapski

Emira 50,00 USD

Sve druge države 35,00 USD

2.7. Dnevnice – per diem

Poseban porezni status od 5. srpnja 2013. godine imaju troškovi službenog putovanja, koji se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta. Prema odredbama članka 13., stavka 12. Pravilnika o porezu na doho-dak, ako se troškovi službenog putovanja radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije, oporezivanju ne podliježe ukupno isplaćeni dnevni iznos troškova – per diem.

Takvi troškova dnevnica – per diem mogu se neopore-zivo ispla osobama koje obavljaju zadatke prema na-logu poslodavca, koji je sklopio ugovor s ins tucijama EU o obavljanju određenih ak vnos , odnosno može

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

111

TIM4PIN INFO

se neoporezivo ispla zaposlenicima angažiranim po EU projektu. Prema propisanoj proceduri EU, per diem koje je odredila Europska komisija, mogu se koris , ako putovanja uključuju noćenje u inozemstvu.

Per diem iznos obuhvaća neoporezivi iznos sredstava za pokriće svih troškova na službenom putu: smješta-ja, prehrane, mjesnog prijevoza i slične izdatke. Kako trošak prijevoza nije uključen u svotu per-diema, sma-tramo da poslodavac može s neoporezivom svotom per diema ispla i trošak prijevoza do mjesta, gdje je radnik upućen na službeni put.

To znači da radnik koji je, na primjer, bio na službe-nom putovanju u Francuskoj, a troškovi toga puto-vanja se nadoknađuju iz proračuna Europske unije, ostvaruje pravo na isplatu dnevnog iznosa od 245 EUR-a. Taj iznos pokriva i trošak smještaja, i dnevnicu (tj. trošak prehrane i prijevoza u mjestu, koje je oso-ba upućena na službeno putovanje). Kada bi troško-vi službenog putovanja tere li sredstva poslodavca, radnik bi ostvario pravo na nadoknadu stvarnih troš-kova noćenja (prema priloženom računu) i pravo na isplatu dnevnice u iznosu od 70 EUR-a.

Prijevozni troškovi do mjesta i od mjesta odredišta se u jednom i drugom slučaju nadoknađuju u visini stvarno nastalih troškova prijevoza.

Dnevnice (per diem) navedene su na internetskoj stranici Europske komisije: h p://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/index_en.htm, i svote per-diem mijenjaju se nekoliko puta godišnje, pa je preporuka da posloda-vac prije isplate provjeri je li došlo do izmjena.

Tablica 6. Neoporezivi iznosi dnevnih troškova – per diem za članice EU i za druge zemlje

Članice EU Iznos u eurima

Ostale zemlje Iznos u eurima

Austrija 225 Australija 259Belgija 232 Bosna i Hercegovina 130Bugarska 227 Canada 287Cipar 238 Crna Gora 143Češka 230 Indija 153Danska 270 Irak 275Estonija 181 Iran 114Finska 244 Island 309Francuska 245 Japan 256Grčka 222 Makedonija 171Hrvatska 180 Malezija 179Irska 254 Maroko 179Italija 230 Meksiko 237Latvija 211 Monako 268Litva 183 Nizozemski An li 236Luksemburg 237 Norveška 260Mađarska 222 Novi Zeland 268

Malta 205 Pakistan 152Nizozemska 263 Paragvaj 194Njemačka 208 Peru 174Poljska 217 Ruska Federacija 364Portugal 204 Saudijska Arabija 344Rumunjska 222 Srbija 158Slovačka 205 Švicarska 301Slovenija 180 Tajland 171Španjolska 212 Turska 142Švedska 257 Turska Istambul 230Ujedinjeno Kraljevstvo

276 Ujedinjene Američke Države (SAD)

279

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2014. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Minimalna plaća za razdoblje od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014. godine iznosi 3.017,61 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2014. godinu; NN, br. 157/13).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.646,00 kn.

Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osno-vice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osigu-ranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mje-sečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina doprinos za mirovin-sko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.752,00 kune i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 7. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće

• za mirovinsko osiguranje 20 %

• I. stup 15 %

• II. stup 5 %

112

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 8. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje i doprinos

za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom*

1,7 %(ili 1,6 + 0,1 %)

(ili 1,6 + 0,2 %)

*Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 41/14.) povećana je opća stopa za zdravstveno osiguranje s 13 % na 15 %, a primjenjuje se od 1. travnja 2014.

**1. siječnja 2014. godine stupio je na snagu novi Zakon o profesional-noj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13).

Tablica 9. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s inva-liditetom nakon 1. siječnja 2014. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetom

koji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom¹

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom koje je obveznik bio dužan

zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se

obveza odnosi

¹ Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 10.

Tablica 10. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka za sve osobe upućene na službeni put u ino-zemstvo, osim u države članice Europske unije (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 148/13).

Tablica 11. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec

Osnovica za obračun doprinosa u 2014. godini 2.779,35 knStopa 20 %Iznos doprinosa 555,87 kn

3.1.5. Tablica 12. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-

darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,26 92,65 89,66

Dnevna obveza u kn 19,85 18,53 17,93

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun Državnog prora-čuna Republike Hrvatske

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

113

TIM4PIN INFO

HR1210010051863000160poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa

– oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)• Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana

neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršava-nja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osiguranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

3.1.6. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 85/08 – 148/13), poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo za-poslenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprino-sa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona o doprinosima).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navede-nim situacijama, imaju pravo na oslobođenje od obve-ze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i dopri-nos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) nezaposlenu osobu, koja ima više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije godi-ne i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbiciTablica 13. Pregled osobnih odbitaka

Osobni odbitak Faktor osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.200Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.100

Prvo dijete 0,50 1.100Drugo dijete 0,70 1.540Treće dijete 1,00 2.200Četvrto dijete 1,40 3.080Peto dijete 1,90 4.180Šesto dijete 2,50 5.500Sedmo dijete 3,20 7.040

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 660

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.200

Osobni odbitak umirovljenika

- Visina mirovine, najviše 3.400

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.200,00II. skupina 2.700,00

područje Grada Vukovara

3.200,00

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2014. godinu.

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na do-hodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 11.000,00 kn godišnje.

3.3. Stope poreza na dohodakTablica 14. Pregled stopa poreza na dohodak

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 6.600 kn (razlika od 2.200 do 8.800)

79.200 kn (razlika od 26.400 do 105.600)

40 % Iznad 8.800 kn Iznad 105.600 kn

Tablica 15. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće te naknade plaće

R. br.

Vrste dohotka

Porez i prirez

Dopri-nosi iz

plaće zaDoprinosi na plaću za

Ukupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Mirovin. osigura-

nje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

radu

Za-pošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % O,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17.20 % 10 %³

4. Plaće – prvo zapošljavanje⁴ da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13., Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne20 % na osnovi-

cu⁵15 % 0,5 % -

15,50 % na osno-

vicu⁵-

¹Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

²Obračuna porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene inva-lidnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.6.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2014. godinu iznosi 2.779,35 kn.

3.4. Preračunavanje neto iznosa plaće u bruto plaću

Preračunavanje neto plaće u bruto iznos može se iz-vrši primjenom jedne od formula, koje su prikazane u nastavku. Pri tomu treba vodi računa da se odabe-re odgovarajuća formula, ovisno o:

• neto iznosu plaće• iznosu osobnog odbitka (osnovni osobni odbitak

uvećan za uzdržavane članove)• stopi prireza, te• najvišoj osnovici za obračun doprinosa za mirovin-

sko osiguranje.

Formule za preračunavanje

Značenje simbola:

BTO – bruto plaća (neto + mirovinski doprinos + po-rez na dohodak)

NTO – neto plaća

Dop – stopa doprinosa iz plaće (20 % mirovinski I. i II. stup)

Pr – stopa prireza

Oo – iznos osobnog odbitka

1. bez poreza

Kriterij za izbor formule:

NTO=<Oo

Formula:

100 x NTOBTO = --------------- 100 - Dop

2. porez 12 %


NTO>Oo

NTO =<Oo + 1936 – 2,64 x Pr

Formula:

10000 x NTO –Oo x 12 x (100 +Pr)BTO = ----------------------------------------------

7040 – 9,6 x Pr

3. Porez 12 % i 25 %


NTO>Oo + 1936 -2,64 x Pr

NTO =<Oo + 6886 – 19,14 x Pr

Formula:

2000 x NTO – (100 +Pr) x (5720 + 5 x Oo)BTO = --------------------------------------------------------

4 x (300 – Pr)

4. porez 12 %, 25 % i 40 %


NTO>Oo +6886 -19,4 x Pr

37761,6 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo)NTO= < ------------------------------------------------------ 10000

Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo)BTO = ------------------------------------------------------

4800 – 32 x Pr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

115

TIM4PIN INFO

5. porez 12 %, 25 % i 40 % (ograničenje doprinosa – najviša mjesečna osnovica 47.646,00 kn)

Kriterij za izbor formule:NTO < Oo + 6886 – 19,14 x Pr

38.116,80 x (6000 – 40 x Pr) + (100 + Pr) x (160600 + 40 x Oo)NTO > -------------------------------------------------------- 10000

Formula:

10000 x NTO – (100 + Pr) x (160600 +40 x Oo)BTO = 9.529,20 + --------------------------------------------------------------

40 x (150 – Pr)

3.5. Koefi cijen za preračunavanje neto u bruto dohodak od nesamostalnog rada (plaće) bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 16. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto plaće u bruto bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza12 % 25 % 40 %

0,00 1,420455 1,666667 2,0833331,00 1,422394 1,672241 2,0973152,00 1,424339 1,677852 2,1114863,00 1,426289 1,683502 2,1258504,00 1,428245 1,689189 2,1404115,00 1,430206 1,694915 2,1551726,00 1,432172 1,700680 2,1701396,25 1,432665 1,702128 2,1739136,50 1,433158 1,703578 2,1777007,00 1,434144 1,706485 2,1853157,50 1,435132 1,709402 2,1929828,00 1,436121 1,712329 2,2007049,00 1,438104 1,718213 2,21631210,00 1,440092 1.724138 2,23214312,00 1,444085 1,736111 2,26449313,00 1,446090 1,742160 2,28102215,00 1,450116 1,754386 2,31481518,00 1,456198 1,773050 2,367424

3.6. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 17. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688486-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688630-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos



Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem



Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH


Poseban doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom



Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sastoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili pore-za: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza-OIB ispla telja dopri-nosa/poreza-oznaka izvješća JOPPD.

²Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (14), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračuna i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD podno-si 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 14015.

³IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. (NN, br. 2/13).


116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Tablica 18. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja prema Uredbi o načinu provedbe plaćanja doprinosa prema plaći, primicima uz plaću, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun dopri-nosa temeljem radnog odnosa (NN, br. 49/12, 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X

67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II.stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicuPrimjenjuje se od 15. ožujka 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-X

OIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće

1 – isplata prvog dijela plaće

2 – isplata drugog dijela plaće

3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.7. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2014. godinu

Tablica 19. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 4.221,762 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

Suci i drugi nossitelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine (isplata plaće u svibnju)

3.8. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu.

Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 156/13) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2014. u visini od 3.017,61 kn. Primje-njuje se od 1. siječnja 2014., odnosno za plaću koja se odnosi na mjesec siječanj 2014. (isplata u veljači) i sve ostale plaće koje se odnose na 2014. godinu.

Tablica 20. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61

Objavljeno u NN, br. 58/11. 60/12. 51/13. 156/13.

4. Naknada plaće zbog bolovanjaSukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13), Zakonu o rodiljnim i roditelj-skim potporama (NN, br. 85/08, 110/08 – ispr., 34/11 i 54/13) u tablici 16. dajemo pregled osnovica i na-knada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja.

Tablica 21. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja i ispla teljima

R. b. Slučajevi bolovanja Isplaćuje/na

teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem

dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.753,45

70 %/ 80 %¹/ od osnovice,

ne više od 4.257,28

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

117

TIM4PIN INFO

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70% / 80 % /od osnovice,


3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice,


4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice,

bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika




70 % od osnovice,


6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret



100 % od osnovice,


7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana




100 % od osnovice,


8. Rodiljni dopust, do 6 mjeseci djetetova života² – od prvog dana



-

100 % od osnovice,

bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine Isplaćuje

HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više

od 80 % proračunske

osnovice =2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske

osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 %

proračunske osnovice =

1.663,0011. Prenatalni pregled

(slobodan dan)Poslodavac na svoj teret Redovna plaća 100 %

¹Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

²Ako nije ispunjen uvjet staža od najmanje 12 mjeseci neprekidno naknada plaće iznosi 50 % proračunske osnovice.

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % - za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % - od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.(Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju duljem od 18 mje-seci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %)

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine.

Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDruge dohotke možemo podijeli u nekoliko skupina:

1. Primitke na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja.

2. Autorske honorare, uključujući honorare umjetnika.3. Primitke sportaša i novinara.4. Ostale primitke na koje se ne plaćaju doprinosi za

obvezna osiguranja.5. Primitke koje ostvaruju učenici i studen preko

studentskih i učeničkih udruga.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

5.1. Primici na koje se plaćaju doprinosi za obvezna osguranja

Dohodak na koji se plaćaju doprinosi za obvezna osi-guranja obično se isplaćuju na temelju ugovora o dje-lu, za članstvo u nadzornom odboru, naknada člano-vima skupš na, primitaka sudskih vještaka i sl. Za na-vedene primitke se isplaćuju doprinosi za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup: 15 % i 5 %) te za zdravstveno osiguranje (15 %). Porezna stopa je 25 % s pripadaju-ćim prirezom općine ili grada.

Tablica 22. Primjer isplate drugog dohotka prema ugovoru o djelu

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Doprinos za mirovinsko osiguranje (15 % + 5 %) 2.000,003. Porezna osnovica/dohodak (1 – 2) 8.000,004. Porez na dohodak 25 % 2.000,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 360,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.360,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.640,008. Doprinos za zdravstveno osiguranje (15% na

bruto dohodak)1.500,00

9. Ukupan trošak (1 + 8) 11.500,00

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

5.2. Autorski honorari i honorari umjetnika

Autorski honorari mogu se isplaćiva isključivo, ako se radi o autorskom djelu. Autorsko djelo je regulirano Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima (NN, br. 144/12) kojim su defi nirani predme autorskog djela, a između ostalog, to su: glazbena djela, dram-ska i dramsko-glazbena djela, koreografska djela, djela likovne umjetnos , fotografska i audiovizualna djela, jezična djela, računalni programi, kartografska djela te prikazi znanstvene ili tehničke prirode i dr.

Kod ove vrste dohotka, osnovica poreza na dohodak smanjuje se za 30 % paušalnih izdataka, dok se dopri-nosi za mirovinsko osiguranje te za zdravstveno osi-guranje ne plaćaju, ali postoji obveza plaćanja poreza na dohodak od 25 %, te prireza grada ili općine.

Tablica 23. Primjer isplate autorskog honorara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr. za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Bruto iznos naknade za umjetničko autorsko djelo umanjuje se za 25 % neoporezivih primitaka teme-ljem potvrde o članstvu u strukovnoj umjetničkoj organizaciji* (sukladno odredbama Zakona o pravi-ma samostalnih umjetnika i po canju umjetničkog stvaralaštva, NN, br. 43/96 i 44/96 – ispr.), te za 30 % paušalnih izdataka. Na tako utvrđenu osnovicu obra-čunava se porez od 25 % i pripadajući prirez.

Tablica 24. Primjer obračuna umjetničkog autorskog hono-rara

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak / honorar 10.000,002. Neoporeziv dio umjetničkog autorskog honorara

(25 % bruto dohotka)2.500,00

3. Paušalni izdaci (30 % bruto honorara) 3.000,004. Porezna osnovica (1 – 2 – 3) 4.500,005. Porez na dohodak 25 % 1.125,006. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 202,507. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (5 + 6) 1.327,508. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 - 7) 8.672,50

* Popis ovlaštenih strukovnih umjetničkih udruga i ovlaštenih agencija:

• Hrvatsko društvo fi lmskih djelatnika, Zagreb• Hrvatska udruga fi lmskih snimatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih fi lmskih redatelja, Zagreb

• Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Zagreb• Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika, Zagreb• Hrvatska glazbena unija, Zagreb• Hrvatsko društvo skladatelja, Zagreb• Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb• Društvo hrvatskih književnika, Zagreb• Hrvatsko društvo pisaca, Zagreb• Hrvatsko društvo kazališnih kri čara i teatrologa, Zagreb• Hrvatsko društvo fi lmskih kri čara, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Dubrovnik, Dubrovnik• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Istre, Pula• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Rijeka, Rijeka• Hrvatska Udruga likovnih umjetnika Split, Split• Hrvatsko akademsko društvo likovnih umjetnika Zadar, Zadar• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Međimurja, Čakovec• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Osijek, Osijek• Hrvatsko društvo likovnih umjetnika Varaždin, Varaždin• Hrvatska udruga likovnih umjetnika primijenjenih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko društvo naivnih umjetnika, Zagreb• Hrvatsko dizajnersko društvo, Zagreb• Udruženje hrvatskih arhitekata, Zagreb• Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Zagreb• Udruga samostalnih i drugih profesionalnih plesnih umjetnika

Hrvatske (suvremeni balet), Zagreb• Udruga profesionalnih plesnih umjetnika Puls (suvremeni ba-

let), Zagreb• Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika, Zagreb• Hrvatska zajednica samostalnih umjetnika, Zagreb

5.3. Primici sportaša i novinara

Profesionalnim sportašima i novinarima kojima je navedena osnovna djelatnost, dohodak se isplaćuje na različit način od sportaša i novinara amatera.

Prvima se priznaje 30 % izdataka, doprinose za miro-vinsko i zdravstveno osiguranje nisu obvezni plaća , dok su u obvezi plaćanja poreza na dohodak od 25 % i prireza.

Tablica 25. Dohodak profesionalnog sportaša

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Paušalni izdaci (30 % bruto) 3.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 % ) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak / honorar za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Sportaši i novinari amateri su obvezni plaća do-prinose za mirovinsko osiguranje 20 %, doprinos za zdravstveno osiguranje 15 %, porez 25 % i prirez, bez priznavanja paušalnih izdataka.

5.4. Ostali primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja

Primici na koje se ne plaćaju doprinosi za obvezna osiguranja su primici poput drugog dohotka umirov-ljenika, pomoći obitelji u slučaju smr radnika iznad

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

119

TIM4PIN INFO

neoporezivog iznosa, s pendije iznad neoporezivih iznosa, naknada sportskim sucima itd.

Na ove primitke se ne plaćaju doprinosi, ali podliježu oporezivanju porezom na dohodak od 25 %, bez mo-gućnos priznavanja osobnog odbitka.

Tablica 26. Drugi dohodak umirovljenika

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak 10.000,002. Porez na dohodak 25 % 2.500,003. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 450,004. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.950,005. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.050,00

5.5. Primici koje ostvaruju učenici i studen preko studentskih i učeničkih udruga

U ovom slučaju plaća se samo porez i prirez na iznos iznad 50.000,00 kuna. Obveznik obračunavanja, pla-ćanja i izvješćivanja je studentska ili učenička udruga.

Tablica 27. Drugi dohodak učenika/studenta koji ostaruje primitak veći od 50.000,00 kuna godišnje

R. br. OPIS IZNOS

1. Bruto dohodak – godišnje 57.000,002. Paušalni izdaci (do 50.000,00 kn dohotka) 50.000,003. Porezna osnovica (1 – 2) 7.000,004. Porez na dohodak 25 % 1.750,005. Prirez (npr., za Zagreb 18 %) 315,006. Ukupna porezna obveza poreza i prireza (4 + 5) 2.065,007. Neto dohodak za isplatu (1 – 6) 7.935,00

Ispla telj drugog dohotka od 1. siječnja 2014. godine sastavlja i Poreznoj upravi dostavlja izvješće o obra-čunatom i uplaćenom porezu na dohodak i prirezu, te o doprinosima za obvezna osiguranja, na obrascu JO-PPD-u. Obrazac se dostavlja Poreznoj upravi na dan isplate drugog dohotka, a najkasnije sljedeći dan.

Za isplaćeni drugi dohodak ispla telj je obvezan prima-teljima do 31. siječnja za prethodnu godinu izda Potvr-du o isplaćenim primicima po osnovu drugog dohotka.

Tablica 28. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne postoji

obveza doprinosa**Paušalni izdaci - neDoprinos za MIO

- neStopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni

izdaci -30 %Stopa poreza

-25 %

Umjetnički autorski honorar uz potvrdu ovlaštene udruge

Neoporezivi dio -25 %Paušalni izdaci - 30 %Stopa poreza – 25 %

1 2 3 4 50,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,128191

2,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 29. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja



Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje


HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2013. godini (NN, br. 2/13, podnaslov 3.1.)

HR 681945-OIB ispla telja poreza-oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

6. Ovrha na primicima i izuzeća od ovrhe6.1. Primici izuze od ovrhe

6.1.1. Članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta :

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-

pisima.

6.1.2. Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13), kao poseban propis na kojeg upućuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izuzeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolničkog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvrđenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osiguranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, suklad-no članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, s čime dolazi u opasnost, da mu sredstva budu ovršena, ako bude u blokadi te se preporučuje otvaranje zaš ćenog računa.

6.2. Primici na kojima se provodi ovrha

Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na sljedećim primicima:

• plaća

Drugi primici:

• naknade plaće• naknada za skraćeno radno vrijeme• naknada zbog umanjenja plaće• mirovina• plaće vojnih osoba• primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme voj-

ne službe i• drugo stalno novčano primanje civilnih i vojnih

osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

6.3. Ograničenje ovrhe Tablica 30. Ovrha na plaći i iznos plaće koji je zaš ćen u

ovršnom postupku nad plaćom (članak 173. Ovršnog zakona)

Naplata tražbine po osnovi zakonskog

uzdržavanja, naknade štete nastale zbog

narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno

gubitka radne sposobnos i naknade

štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smr davatelja uzdržavanja

Naplata tražbine

po drugoj osnovi

Naplata tražbine za uzdržavanje

djeteta

Iznos izuzet od ovrhe ako je neto plaća ovršenika jednaka ili veća od 5.507,00 kn¹

½ prosječne plaće u RH = 2.753,50 kn

⅔ prosječne plaće u RH = 3.671,33 kn

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

Iznos izuzet od ovrhe ako je neto plaća ovršenika manja od 5.507,00 kn

½ ovršenikove plaće ⅔ ovršenikove plaće

¼ prosječne plaće u RH = 1.376,75 kn

¹ prosječna neto plaća u pravnim osobama u RH za razdoblje sije-čanj – kolovoz 2013. (NN, br.138/13)

U postupku ovrhe poreznog duga ne mogu se plije-ni slijedeće ovršenikove tražbine:● po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih prima-

nja do iznosa minimalne plaće u RH, odnosno do 3.017,61,

● novčani primici koji su izuze od oporezivanja (čl. 142. Općeg poreznog zakona).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

121

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes 7.1. Način isplate oporezivih i neoporezivih

primitaka fi zičkim osobama

Člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 160/13.), propisano je koji se primici fi zičkim osobama:

• obvezno moraju ispla na žiroračun• mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne

mogu ispla u gotovu novcu), te• koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

Tablica 31. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1. Primici od samostalne djelatnos (tj. primici, koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slo-bodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdrav-stvene potrebe

2. Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici br. 33.)

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Tablica 32. Primici koji se mogu ispla na tekući ili štedni račun (ali se ne mogu ispla u gotovu novcu)

Oporezivi primiciPrimici koji se ne smatraju dohotkom

Neoporezivi primici

1. Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina, koje se mogu ispla u gotovu novcu

Primici od otu-đenja fi nancijske imovine, ako to nije djelatnost fi zičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posred-nika, do 50.000,00 kn godišnje

2. Primici od kapitala Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osobnom imovinom iznad 1.600,00 kn mje-sečno po pojedi-nom ispla telju

S pendije učenicima i studen ma, koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mjesečno

3. Primici od osigu-ranja

S pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju studen ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

4. S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima, kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troškova školovanja (prije-voza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine, koji se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5. Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mje-sečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjesečno

7. Primici od dividendi i udjela u dobi na temelju udjela u kapitalu, do 12.000,00 kn godišnje

Primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od ka-pitala i primici od osiguranja od 5. srpnja 2013. godi-ne, ne mogu se više isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fi zičke osobe.

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata preko ovlaštenih posrednika mogu se od 5. srpnja 2013. godine ispla-ćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obve-zno morali isplaćiva na žiroračun fi zičkih osoba.

Tablica 33. Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1. Mirovine Primici od kamata na štednju i kamata po vrijednosnim papirima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te

2. Nagrade koje se isplaćuju nereziden ma za sudjelovanje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Obiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po posebnim propisima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad, koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osiguranja (npr., bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

3. Primici koje ostvaruju djeca do navršene punoljetnos , odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi primici ne prelaze 11.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Državne nagrade i nagrade jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim i paraolimpijskim igrama, odnosno za osvojenu medalju na svjetskim i europskim prvenstvima

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukovanja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

4. Naknade za rad u svezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kn po održanom izboru (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim školskim i sveučilišnim natjecanjima

122

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

5. Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima

Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se s ispunjavanjem propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6. Nasljedstva i darovi Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

7. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog radnih događaja

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunjavanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor)

8. Primici od otuđenja osobne imovine (osim naknade za otkup sekundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju – mora se ispla na tekući račun)

9. Odštete koje nisu u vezi s gospodarskom djelatnošću

10. Primici ostvareni na nagradnim natječajima i natjecanjima

11. Novčani dodaci uz mirovinu te potpore djeci u slučaju smr roditelja, koje isplaćuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu fi zičkim osobama (tablica 33.), ako se isplaćuju iz proraču-na, od 1. siječnja 2015. godine obvezno će se ispla-ćiva na račun kod banke

7.2. KamateTablica 34. Pregled stopa zateznih kamata

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata

(zakonskih i ugovornih) za isporuku

robe ili usluge obavljene prije 30. lipnja 2013. (zaključno s 29.

lipnja 2013.)

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih)

za isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013., i poslije

od 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30. 6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

15 % 12,40 %

12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog pravsa (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

15 % 12,40 %

12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 %

Ugovorni odnosi s fi nancijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

15 % 15 % 15 % 15 %

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

123

TIM4PIN INFO

7.3. Rokovi plaćanja

Rokovi plaćanja uređeni su člankom 10a. do 13. Zako-na o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13).

Tablica 35. Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava

Rokovi plaćanja između poduzetnika1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja obveza

do 60 dana

2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja- ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku- pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika

do 360 dana

3. Ako nije ugovoren rok plaćanja - plaća se u roku 30 danaRokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava dužnik1. Ugovorom se može utvrdi rok plaćanja do 30 dana2. Iznimno, rok plaćanja se može ugovori do 60 dana3. Ako rok nije ugovoren tada se obveza plaća u roku

30 dana

Rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava – ako je osoba javnog prava vjerovnik1. Ugovorom se može odredi rok plaćanja obveza

do 60 dana

2. Ugovorom se može odredi rok plaćanja- ako je sklopljen ugovor o robnom kreditu u pismenom obliku- pod uvjetom da nije prouzročena neravnopravnost na štetu vjerovnika

do 360 dana

3. Ako nije ugovoren rok plaćanja – plaća se u roku 30 dana

7.4. Rokovi zastare potraživanja

Rokove zastare potraživanja u Republici Hrvatskoj uređuje više propisa. Prije svega, to je Zakon o obve-znim odnosima (NN, br. 35/05, 41/08 i 125/11), kao opći propis, ali i mnogi drugi posebni propisi, npr. Opći porezni zakon (NN, br. 147/08 - 73/13), Zakon o mjenici (NN, br. 74/94 i 92/10), Zakon o čeku (NN, br. 74/94), Zakon o radu (NN, br. 149/09, 61/11 i 73/13 ) i dr. Ako nekim od posebnih zakona u pogledu zastare nije propisano nešto drugo, primjenjuju se odredbe o zastari iz Zakona o obveznim odnosima.

U nastavku se daje tablični prikaz zastarnih rokova prema odredbama Zakona o obveznim odnosima i Općeg poreznog zakona.

Tablica 36. Zastarni rokovi prema Zakonu o obveznim od-nosima

Red.Br. Tražbina rok od kada teče

1. Opći zastarni rok, sve tražbine za koje nije propisan poseban rok

5 godina

2. Povremena potraživanjaa) povremena potraživanja

b) samo pravo iz kojeg proistječe

3 godine Od dospjelos svakog pojedinog potraživanja

5 godinaOd dospjelos najstarijega potraživanja poslije kojeg dužnik nije vršio davanja

3. Međusobna potraživanja iz ugovora o prometu robe i usluga (iz trgovačkih ugovora)

3 godine

4. Zakupnina 3 godine

5. Naknada štete

a) izvanugovorne

b) počinjene kaznenim djelom

c) ugovorne

3 godine Od kada je oštećeni doznao za štetu i osobu koja je štetu učinila

5 godina Od nastanka štete – objek vni rok

Kad istekne zastara kaznenog progona ako je taj rok duljiZa vrijeme određeno za zastaru obveze čijom je povredom šteta nastala

6. Potraživane za:a) struju, vodu, grijanje, plin, dimnjačarske usluge, čistoća – za potrebe kućanstvab) radio i televizijska pristojbac) telefon, d) pretplata za povremene skovine

1 godina

Od dospjelos svake pojedine tražbine

7. Potraživanjaa) utvrđena sudskom odlukom (nagodbom) ili odlukom (nagodbom) drugog nadležnog jela

b) povremena potraživanja utvrđena takvom odlukom (nagodbom)

10 godina

3 godine Kao pod rednim brojem 2.

8. Iz ugovora o osiguranju1. ugovaratelja (osiguranika)a) životno osiguranjeb) iz ostalih ugovora

5 godina3 godina

Od prvog dana nakon proteka kalendarske godine u kojoj je potraživanje nastalo, odnosno od saznanja za osigurani slučaj, ako dokaže da nije znao, ali u svakom slučaju zastara nastupa za 10 godina kod životnog osiguranja, a kod ostalih za 5 godina

2. Osiguratelja iz ugovora o osiguranju

3 godine

3. Neposredan zahtjev treće osobe prema osiguratelju

Zastarijeva za isto vrijeme za koje zastarijeva njegov zahtjev prema osiguraniku odgovornom za štetu

4. Regresni zahtjev osiguratelja prema trećoj odgovornoj osobi

Zastarijevanje počinje teći kad i zastarijevanje osiguranika prema toj osobi i završava u istom roku

9. Regresni zahtjev poslodavca prema zaposleniku

6 mjeseci Od dana isplaćene naknade štete trećj osobi kojoj je zaposlenik na radu ili u svezi s radom uzrokovao štetu

10. Pravo zajmodavca da traži predaju stvari

3 mjeseca

Od dolaska zajmodavca u zakašnjenje, a u svakom slučaju u roku od godiu dana od sklapanja ugovora

124

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 7

-8/2

014.

Tablica 37. Zastarni rokovi prema Općem poreznom zakonu

Red.Br. Tražbina rok od kada teče

1. Pravo poreznog jela na utvrđivanje porezne obveze (uključujući i kamate)

3 godine

Nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrdi porezne obveze i kamate

2. Pravo poreznog jela na naplatu poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne)

3 godine

Istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je to učinilo porezno jelo

3. Pravo poreznog jela na pokretanje prekršajnog postupka

3 godine

Istekom godine u kojoj je počinjen prekršaj

4. Pravo poreznog obveznika na povrat poreza (uključujući kamate, troškove ovrhe i novčane kazne)

3 godine

Istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat

5. Apsolutni rok zastare za sve tražbine pod red. br. 1. do 4.

6 godina

Od dana kad je zastara počela prvi put teći

8. Ostale obavijes Tablica 38. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-

bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto netoXI/2012.-I/2013. 7.983 5.566 I/2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII/2012-II/2013. 7.910 5.488 II/2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I/2013.-III/2013. 7.941 5.498 III/2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II/2013-IV/2013. 7.912 5.480 IV/2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III/2013.-V/2013. 7.980 5.525 V/2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV/2013.-VI/2013. 7.951 5.515 VI/2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V/2013.-VII/2013. 7.962 5.523 VII/2013. 7.922 5.404 2008. 7.544 5.178VI/2013.-VII/2013. 7.918 5.501 VIII/2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII/2013.-IX/2013. 7.884 5.482 IX/2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII/2013.-X/2013. 7.882 5.482 X/2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX/2013.-XI/2013. 7.909 5.522 XI/2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X/2013.-XII/2013. 7.979 5.565 XII/2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI/2013.-I/2014. 8.009 5.581 I/2014. 8.007 5.553XII/2013.-II/2014. 7.909 5.490 II/2014. 7.809 5.427I/2014.-III/2014. 7.922 5.494 III/2014. 7.949 5.502II/2014.-IV/2014. 7.893 5.475 IV/2014. 7.919 5.497

Tablica 39. Popis banaka, s pripadajućim vodećim brojem i SWIFT adresama, koje u Hrvatskom sustavu velikih plaćanja imaju otvoren račun

R.br. Naziv banke Vodeći broj

banke SWIFT adresa

1. BANCO POPOLARE CROATIA d.d. Zagreb 4115008 BPCR HR22 2. BANKA KOVANICA d.d. Varaždin 4133006 SKOV HR22 3. BANKA SPLITSKO-DALMATINSKA d.d.

Split4109006 DALM HR22

4. BKS BANK d.d. Rijeka 2488001 BFKK HR22 5. CROATIA BANKA d.d. Zagreb 2485003 CROA HR2X 6. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK d.d.

Rijeka2402006 ESBC HR22

7. HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK Zagreb

2493003 HKBO HR2X

8. HRVATSKA NARODNA BANKA 1001005 NBHR HR2D

9. HRVATSKA POŠTANSKA BANKA d.d. Zagreb

2390001 HPBZ HR2X

10. HYPO ALPE-ADRIA-BANK d.d. Zagreb 2500009 HAAB HR2211. IMEX BANKA d.d. Split 2492008 IMXX HR22

12. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG d.d. Umag

2380006 ISKB HR22

13. JADRANSKA BANKA d.d. Šibenik 2411006 JADR HR2X14. KARLOVAČKA BANKA d.d. Karlovac 2400008 KALC HR2X15. KENT BANK d.d. Zagreb 4124003 KENB HR2216. KREDITNA BANKA d.d. Zagreb 2481000 KREZ HR2X17. KVARNER BANKA d.d. Rijeka 2488001 BFKK HR2218. MEĐIMURSKA BANKA d.d. Čakovec 2392007 MBCK HR2X19. NAVA BANKA d.d. Zagreb 2495009 NAVB HR2220. OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar 2407000 OTPV HR2X21. PARTNER BANKA d.d. Zagreb 2408002 PAZG HR2X22. PODRAVSKA BANKA d.d. Koprivnica 2386002 PDKC HR2X23. PRIMORSKA BANKA d.d. Rijeka 4132003 SPRM HR2224. PRIVREDNA BANKA ZAGREB d.d.

Zagreb2340009 PBZG HR2X

25. RAIFFEISENBANK AUSTRIA d.d. Zagreb 2484008 RZBH HR2X26. SAMOBORSKA BANKA d.d. Samobor 2403009 SMBR HR2227. SBERBANK d.d. Zagreb 2503007 VBCR HR2228. SLATINSKA BANKA d.d. Sla na 2412009 SBSL HR2X29. SOCIETE GENERALE – SPLITSKA

BANKA d.d. Split2330003 SOGE HR22

30. ŠTEDBANKA d.d. Zagreb 2483005 STED HR2231. TESLA ŠTEDNA BANKA d.d. Zagreb 6717002 ASBZ HR2232. VABA d.d. BANKA Varaždin 2489004 VBVZ HR2233. VENETO BANKA d.d. Zagreb 2381009 CCBZ HR2X34. ZAGREBAČKA BANKA d.d. Zagreb 2360000 ZABA HR 2X

Tablica 40. Stope prireza i uplatni računi za gradove i op-ćine, koji su promijenili stopu prireza od 1. 1. 2013. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza

prije promjene

Nova stopa

prireza*

Primjena od

Objava u NN, br.

Šifra grada /općine za

JOPPD

KLOŠTAR PODRAVSKI HR7810010051709412006 - 5% 8.7.2014. 79/14. 01945

LASINJA HR 2010010051722512006 - 10% 1.5.2014. 53/14. 02259PAKRAC HR8310010051731812008 - 10 % 1. 4. 2014. 37/14. 03182ZADAR HR1110010051752012002 12 % 10 % 1. 7. 2014. 20/14. 05027PERUŠIĆ HR5310010051732312001 - 8 % 1. 2. 2014. 5/14. 03239

DARUVAR HR6110010051706712005 - 10 % 18. 1. 2014. 3/14. 00671

PAZIN HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14. 03212

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 7-8/2014.

125

TIM4PIN INFO

BENKOVAC HR3110010051701712001 - 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175ANTUNOVAC HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027HRVATSKA KOSTANICA HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1. 2014. 147/13. 01503

ILOK HR4110010051715412004 5 % 10 % 1. 1. 2014. 136/13. 01546SVETI LOVREČ HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1. 2014. 136/13. 04316ŠKABRNJA HR5710010051744512007 - 10 % 1. 1. 2014. 155/13. 04456SVETI ILIJA HR3810010051743812009 - 10 % 1. 10.2013. 113/13. 04383VLADISAVCI HR0710010051759712002 - 10 % 1. 1. 2013. 118/13. 05797SVETA NEDJELJA (Labin) HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13. 04324

LUKAČ HR6010010051724512008 - 8 % 1. 8. 2013. 84/13. 02453SLAVONSKI BROD HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8. 2013. 96/13. 03964

ŽMINJ HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13. 05312DUBROVNIK HR7310010051709812006 15 % 10 % 1 .1. 2013. 147/12. 00981

*ažurirano s NN, br. 79/14.

Tablica 41. Pregled radnih sa po mjesecima u 2014. godini

siječanj 184 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 168 rujan 176travanj 176 listopad 184svibanj 176 studeni 160lipanj 168 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2014. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 42. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju i kolovozu 2014.

Datum u srpnju

Oznaka JOPPD obrasca

Datum u kolovozu

Oznaka JOPPD obrasca

1. 14182 1. 14213 2. 14183 2. 14214 3. 14184 3. 14215 4. 14185 4. 14216 5. 14186 5. 14217 6. 14187 6. 14218 7. 14188 7. 14219 8. 14189 8. 14220 9. 14190 9. 1422110. 14191 10. 1422211. 14192 11. 1422312. 14193 12. 1422413. 14194 13. 1422514. 14195 14. 1422615. 14196 15. 1422716. 14197 16. 1422817. 14198 17. 1422918. 14199 18. 1423019. 14200 19. 1423120. 14201 20. 14232

21. 14202 21. 1423322. 14203 22. 1423423. 14204 23. 1423524. 14205 24. 1423625. 14206 25. 1423726. 14207 26. 1423827. 14208 27. 1423928. 14209 28. 1424029. 14210 29. 1424130. 14211 30. 1424231. 14212 31. 14243

Tablica 43. Blagdani u kolovozu 2014.

Prema Zakonu o blagdanima, spomendanima i ne-radnim danima u Republici Hrvatskoj (NN, br. 33/96 – 130/11) blagdani u kolovozu ove godine su:

5. kolovoza (utorak) Dan pobjede i domovinske zahvalnos i Dan hrvatskih branitelja

15. kolovoza (petak) Velika Gospa

Tablica 44. Rokovi za podnošenje obrazaca u srpnju i kolo-vozu 2014. godine za proračune, proračunske korisnike, JLP(R)S-e i neprofi tne organizacije

Obrasci u srpnju u kolovozu

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 31. srpnja 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

• do 1. rujna 2014. za primitke u naravi, mirovine HZMO-a, drugi dohodak sezonskih radnika u poljoprivredi

PDV za mjesečne obveznike do 20. srpnja 2014. za lipanj 2014.

do 20. kolovoza 2014. za srpanj 2014.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. srpnja 2014. za lipanj 2014.

do 20. kolovoza 2014. za srpanj 2014.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. srpnja 2014. do 11. kolovoza 2014.

Konsolidiranp mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 15. srpnja 2014. do 14. kolovoza 2014.

Polugodišnje fi nancijsko izvješće proračuna i proračunskih korisnika

do 10. srpnja 2014. za prvo polugodište 2014.

Polugodišnje fi nancijsko izvješće izvanproračunskih korisnika proračuna


Konsolidirano polugodišnje izvješće JLP(R)S i razdjela državnog proračuna


Polugodišnje fi nancijsko izvješće neprofi tnih organizacija PR-RAS-NPF


SveuËilišna tiskara d.o.o.

• Apple • Adobe CS6 okruženje • Xerox digitalni tisak • • Hewlett-Packard • Computer to Plate • Creo Preps • • Epson • Heidelberg ... •

45 godinaduga tradicija izradeknjiga, monografi ja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428 • fax: 45 64 427IBAN: HR8423600001101237045, SWIFT: ZABAHR2X porezni broj: 3572048 • OIB: 72172033323e-mail: [email protected] • [email protected]://www.sveucilisnatiskara.hr g

rafi č

ka p

ripre

ma • digitaln

i tisak •

co

mp

ute

r to plate • offset tisak • dorada

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

Petodnevnu edukaciju „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“Zagreb, hotel Palace, 22. – 26. rujna 2014.

Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mo-gućnos ma povlačenja sredstava iz fondova EU te ih osposobi za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje uslu-ga, isporuku roba i izvršenje radova.

Osim spomenutoga, cilj modula je educira kori-snike koji provode projekte EU o izazovima, proble-mima i najčešćim pogreškama, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposo-bi za pripremu među i završnog izvješća.

Program edukacije: Modul 1: Osnove EU 8 radnih sa 22. rujnaModul 2: Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga 16 radnih sa 23. i 24.

rujna

Modul 3: Provedba EU projekata 16 radnih sa 25. i 26. rujna

Cijena petodnevne edukacije: 3.500,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi)Naknada za sudjelovanje za pojedine module iznosi:

MODUL 1: 800,00 kn (uključen PDV, pisani materijal te kava u pauzi).



Sudion ici po završetku dobivaju uvjerenje o pohađa-nju pojedinog modula edukacije.

Program stručne edukacije „Upravljanje EU projek ma“, od 22. do 26. rujna 2014.

Modul 1, ponedjeljak 22.9.2014.

09.30 – 09.45 Uvod u radionicu

09.45 – 10.30 Presjek / kronologija korištenja sredstava iz fondova EU u RH (razdoblje 2000 - 2006; 2007 – 2013)

10.30 – 11.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (I dio)

11.00 – 11.15 Pauza

11.15 – 12.00 Kohezijska poli ka; perspek va 2014 – 2020 (II dio)

12.00 – 13.00 Pauza za ručak

13.00 – 13.30 Sustavi upravljanja; sustavi provedbe fondova EU

13.30 – 14.30 Objava natječaja / poziva na dostavu projektnih prijedloga te kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja

14.30 – 15.00 Preduvje ; partnerstvo te potrebni opera vni i fi nancijski kapacite

15.00 – 15.30 Pitanja i odgovori

Modul 2, utorak 23.9.2014.

09:15 - 09:45 Uvod u projektni menadžment

09:45 – 11:30 Upravljanje projektnim ciklusom (faze projektnog ciklusa, pristup logičkog okvira) Vježba 1: Izrada problemskog stabla

11:30 - 11:45 Pauza

11:45 - 13:00 Vježba 2: Izrada stabla ciljeva Upravljanje projektnim ciklusom (logička matrica)


14:00 - 15:45 Vježba 3: Izrada logičke matrice Prijavni obrazac (relevantnost, opis projekta, plan ak vnos – gantogram, održivost)

Modul 2, srijeda 24.9.2014.

09:15- 09:45 Proračun općenito i pojednostavljeni prikaz troškova

09:45- 11:30 Plan ak vnos i budže ranje Dijelovi proračuna Proračun: Ljudski resursi (heading 1)

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Vježba 1 - Ljudski resursi (heading 1)

Proračun: Putovanja (heading 2) Proračun: Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4)


13:45 - 15:45 Vježba 2 - Oprema (heading 3) i Troškovi ureda (heading 4) Proračun: Ostali troškovi (heading 5) i Ostalo (heading 6) Vježba 3 - Ostali troškovi Ostale napomene

Modul 3, četvrtak 25.9.2014.

09:30 - 11:00 Tko je tko u provedbi EU projekta? Upravljanje projektom (prvi koraci nakon potpisivanja ugovora, upravljanje movima, ugovorne obveze)

11:00 - 11:15 Pauza11:15 - 12:30 Sekundarna nabava općenito

Sekundarna nabava: usluge, radovi i oprema Vježba: Primjeri ToR-a i TS


13:45 - 15:45 Procedure nabave u EU projek ma (najčešće): • Pojedinačna nabava (single tender) • Natjecateljsko pregovaračka procedura (CNP) Vježba: Razvijanje plana nabave

Modul 3, petak 26.9.2014.

09:15- 11:30 Obveza izvještavanja Vrste izvješća

11:30 - 11:45 Pauza11:45 - 13:00 Zahtjevi za plaćanjem

Izmjene Ugovora Dokumen ranje troškova Računovodstvo


13:45 - 15:00 Komunikacija i vidljivost: kako razvi zajednički komunikacijski plan? Monitoring (posjete na terenu) Vježba: Izrada plana izvještavanja

U se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

P :• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: www. m4pin.hr• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

NAJAVE RADIONICA ZA RUJAN

8. rujanSUSTAV UPRAVLJANJA NEPRAVILNOSTIMA (obveze osoba za nepravilnos , obveze čelnika, obveza kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos , izvješćivanje o prijavljenim/uočenim nepravilnos ma)

Radionica je namijenjena svim imenovanim osobama za nepravilnos , ali i svim zaposlenicima jer bi svi morali zna što su nepravilnos te kako s njima postupa . Također ova će radionica bi iznimno korisna za one osobe koje su zadužene za kontrolu dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos . Uslijed velikog broja upita na do sada održanim radionicama, a koji proizlaze iz prakse poslovanja u sustavu proračuna, organiziramo kratku interak vnu radionicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dileme i probleme u postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Naglasak će u prvom dijelu radionice bi stavljen na obvezu kontrola dostavljenih Izjava o fi skalnoj odgovornos , a potom ćemo odgovori na pitanja: tko nepravilnos uočava, tko o nepravilnos ma izvještava, kako se postupa s nepravilnos ma i koja je uloga osobe za nepravilnos .Cijena radionice je 350 kuna.

12. rujanSEMINAR O IZRADI FINANCIJSKIH PLANOVA I PRORAČUNA 2015.-2017. TE PLANA NABAVE - namijenjen svim proračunskim korisnicima i JLP(R)S -

Program seminara:Izrada fi nancijskog plana i proračuna za 2015.-2017.

• Model fi nancijskog plana s uključenim viškovima/manjkovima te primjena načela uravnoteženos • Kako izradi obrazloženje fi nancijskog plana sukladno odredbama Zakona o proračuna?• Kako izradi plan razvojnih programa?

Izrada Plana nabave za 2015. godinu• Planiranje u procesu javne nabave (faze, obveze i odgovornos , rokovi i pripremne radnje)• Kako pripremi Plan nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi za 2015. godinu (primjeri iz prakse)?• Praćenje izvršenja ugovora i okvirnih sporazuma i Plan nabave

Cijena radionice je 600 kuna.

18. i 19. rujnaŠKOLA FINANCIJSKOG UPRAVLJANJA ZA PRORAČUNE, PRORAČUNSKE I IZVANPRORAČUNSKE KORISNIKE (2 dana)

Škola je namijenjena svim zaposlenicima kod proračunskih korisnika i u JLP(R)S koji žele i trebaju zna više o fi nancijskom uprav-ljanju, voditeljima, svim upravljačima, tajnicima, unutarnjim revizorima i fi nancijskim i računovodstvenim djelatnicima.Radit će se vrlo prak čno po pitanjima iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos te ćete nakon radionice zna kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu te kako kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Nakon škole točno ćete zna što i kako napravi da biste riješili slabos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja.Posebno obrađujemo dio upravljanja nepravilnos ma i primjenu Naputka u praksi.Cijena škole je 1.600 kuna (prvi dan 800 kuna, drugi dan 800 kuna).Sudionici po završetku škole dobivaju potvrdu o pohađanju!

22.–26. rujnaPETODNEVNA EDUKACIJA „UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMA“

Detaljan program pronađite na zadnjoj stranici korica Magazina.

22.–27. rujnaIZOBRAZBA U PODRUČJU JAVNE NABAVE (6 dana, 50 sa )

Detaljniji program pronađite na stranici broj 2 Magazina.

Predbilježbe za pojedine radionice sa svojim kontakt podacima možete sla na e-poštu: prijave@ m4pin.hr.Detaljne programe objavit ćemo u idućem broju Magazina i na internetskoj stranici www . m4pin.hr.

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

srp

anj/ko

lovo

z •

2014.

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN,

ULIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

237A

, 10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4P

IN.H

R °

E-M

AIL

: C

EN

TA

R@

TIM

4P

IN.H

R

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LA

ĆE

NA

U P

OŠ

TI 10

00

0 Z

AG

RE

B

BROJ 7-8 • 2014

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

SPECIJALIZIRANI ČASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Provjera kvalitete interne revizije

Polugodišnji izvještaji

neprofi tnih organizacija

Postupanje s dokumentacijom

Godišnji odmori

Zapošljavanje osoba s

invaliditetom

Prekršajni postupak

Profesionalni propus u javnoj nabavi

LibusoftCicom Vas poziva na

LC Konferenciju Panorama 2014koja se održava 25. i 26. rujna 2014. godine


LC Konferencija je namijenjena jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalim obveznicima proračunskog računovodstva, komunalnim poduzećima, upraviteljima stambenih zgrada te malim i srednjim poduzećima. Jednom godišnje naša tvrtka organizira kon-ferenciju na kojoj se korisnicima i gostima predstavljaju novosti u Sustavu Poslovnih Informacija te se održavaju radionice na kojima korisnici mogu usvojiti dodatna znan-ja za što kvalitetnije i učinkovitije korištenje programa.

Kao i svake godine do sada, planiramo okupiti ključne predavače na području proračunskog, profitnog i neprof-itnog računovodstva, kako bismo Vam osigurali niz zan-imljivih radionica i predavanja.

Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

koje se održava u četvrtak 25. rujna 2014. godine s početkom u 11 sati


I ove godine u sklopu LC Konferencije će se, po drugi puta, održati jednodnevno Savjetovanje pročelnika jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje je nastalo iz iznimno posječenih Pročelničkih radionica. Zanimljive teme i stručni predavači siguran su pokazatelj kvalitete ovog Savjetovanja kojeg je prošle godine posjeti-lo više od 200 sudionika iz svih dijelova naše države.

Osnovna ideja i koncept Savjetovanja pročelnika JLP(R)S je da se na jednom mjestu okupe čelnici, pročelnici te voditelji odsjeka u JLP(R)S s ciljem razmjene različitih iskustava vezanih uz svakodnevne izazove u radu kroz trenutno aktualne teme u JLP(R)S. Rezervirajte mjesto u Vašem kalendaru za zajedničko druženje u Panorami!

Organizatori Savjetovanja:

Više informacija možete pronaći na našoj web stranici www.panorama2014. com.

Documents

ISSN 1848-7610 7-8 · 2015. 5. 8. · tim 4 pin magazin • srpanj/kolovoz † 2014. nakladnik: tim4pin, ulica grada vukovara 237a, 1 0000 za greb ° ° e-mail: [email protected]