Embed Size (px)
Citation preview
EDUKACIJASVIBANJ, LIPANJ
www.spi.hr
Za sve upite slobodno kontaktirajte LIBUSOFT CICOM,Odjel marketinga i prodaje – [email protected]
Napredna obuka - Obračun bolovanja na teret poslodavca i na teret HZZO-a
16.05. i 18.05.2016. I LC edukativni centar Zagreb17.05.2016. I LC edukativni centar Split19.05.2016. I LC edukativni centar RijekaCilj: osposobiti korisnike za samostalno obračunavanje primitaka vezanih uz bolovanje. Namijenjeno korisnicima SPI programa Obračun plaće.
Napredna obuka - Obračun plaće i drugog dohotka s formiranjem KDX-ova te njihovom povezanošću s ostalim aplikacijama
13.06., 15.06., 17.06.2016. I LC edukativni centar Zagreb14.06.2016. I LC edukativni centar Split16.06.2016. I LC edukativni centar RijekaCilj: pojasniti korisnicima povezanost dokumenata nastal-ih iz aplikacije Obračun plaća i naknada s ostalim aplikaci-jama. Namijenjeno korisnicima SPI programa Obračun plaće koji vrše knjiženja i šalju zahtjeve u riznicu.
Specifičnosti upravnih postupaka u radu JLP(R)S 12.05.2016. I Cilj: istaknuti određene odredbe važećeg Zakona o općem upravnom postupku koje potencijalno mogu izazivati poteškoće prilikom primjene u redovnom poslovanju te uputiti na određene okolnosti koje bi nadležni službenici mogli primijeniti u svrhu prevencije nastupa eventualnih štetnih posljedica. Namijenjeno JLP(R)S.
Poslovi socijalne skrbi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave
02.06.2016. I Cilj: predstaviti posebnosti obrade različitih vrsta pomoći u sustavu socijalne skrbi i postupaka za nji-hovu dodjelu u nadležnosti JLS, a sve s ciljem smanjenja eventualnih administrativnih zapreka te postizanja bolje razine organiziranosti i učinkovitosti u njihovu obavljanju. Namijenjeno JLP(R)S.
/za konzultantska savjetovanja-seminare naknadna obavijest adrese održavanja u Zagrebu/
Procjena vrijednosti nekretnina 03.06.2016. I Hotel Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9 , ZagrebOd stupanja na snagu Zakona, uočene su brojne dileme u njegovoj primjeni i tim povodom LC, nakon odlično posjećenog seminara 01. travnja 2016. godine, ponovno organizira specijalistički seminar “Procjena vrijednosti nekretnina”. Predavatelji, nositelji izrade Zakona i pripad-nih podzakonskih akata, predstavnici Ministarstva gra-diteljstva i prostornog uređenja, ponudit će odgovore i konkretna rješenja u skladu s važećim propisima.
/polaznicima specijalističkog seminara izdajemo POTVRDE o edukaciji, koje se mogu koristiti za potrebe procjenitelja, procjeniteljskih povjeren-stava, te administrativno-tehničkih službi (upravnih tijela) u županijama i velikim gradovima/
Konzultantska savjetovanja - seminari
Specijalistički seminar
Napredna obuka
Više informacija o edukaciji na web stranici www.spi.hr
TIM
4P
IN M
AG
AZ
IN •
svib
anj • 2
016.
Impressum
TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora
Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr
Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb
Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.
Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček
Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kristina Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Valić, mag.oec.
Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec.
Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.
Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog; Matea Orešić, univ.bacc. philol. croat.
Oblikovanje naslovnice: DIBS
Slika naslovnice: dollarphotoclub.com
Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.
Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb
Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!
Praznik rada ove je godine, na žalost mnogih od nas, pao u nedjelju. To ne umanjuje njegovu simbo-liku i povijesni značaj, ali svakako umanjuje radost kojom se neradni dani jekom povijes iščekuju na našim prostorima. K tome i vremenske prilike zbunjuju nas pa smo već spremljene jakne i kapu-te ponovo izvadili iz ormara, a roš lje ostavili da u garažama i podrumima čekaju ljepše dane. Sa zahlađenjem, vjetrovima, kišom i snijegom s gao je i paket Vladinih reformskih mjera. Očekivano, usmjerene su načelno u če ri ključna područja: makroekonomska stabilnost i fi skalna održivost, olakšavanje uvjeta poslovanja i bolja inves cijska klima, učinkovitost i trasparentnost javnog sekto-ra te bolje obrazovanje za tržište rada.
Oko ovako sročenih ciljeva zaista nema prijepora. Svima je jasno da smo to već davno trebali pos ći ili se barem tome približi . Ali zato, čim se iznese i neka konkretna mjera koja bi, kao jedna od 60-ak najavljenih, trebala bi u funkciji ostvarenja navedenih širih ciljeva, u javnos nastaje informa vna pomutnja, nezadovoljstvo, najave prosvjeda i niz kri ka. Naravno, prije svega, oporbenih, umirov-ljeničkih i sindikalnih. Tako je uvijek bilo. Zanimljivo da oporba uvijek zna da vladajući ne rade dobro, a čim se uloge zamijene, zamijeni se i spoznaja o tome. Zapravo, može se zaključi da smo kon nu-irano vrlo složni samo u dvije stvari. Prvo, hoćemo (jer moramo) u reforme, a drugo, te reforme ne trebaju „dira “ nas, nego „njih“. Nekoliko je svježih primjera tome, u vezi s prijedlozima aktualnih mjera. Zdravstveni sustav je u kroničnom fi nancijskom defi citu i moramo ga uravnoteži , ali ne damo 19 kuna više za dopunsko zdravstevno osiguranje ni pristajemo na racionaliziranje konzu-miranja zdravstvene zaš te. Dakle, „uzmite nekom drugom“. Nadalje, trebamo ak vira i unovči jalovu i nedovoljno efi kasnu državnu imovinu, ali ne damo je proda !
Sljedeće, hoćemo efi kasniji javni sektor što logično implicira smanjenje administracije i sućama su-višnih službenika koji će završi na Zavodu za zapošljavanje. No, mi istovremeno hoćemo i smanje-nje broja nezaposlenih! Pritom naravno, u našim sredinama nema viškova. Dapače, premalo nas je. Hoćemo i veće mirovine te manji broj umirovljenika. Zato će dio rođenih prije 1961. godine radi do 67. godine života, što će naravno smanji potrebu za novom radnom snagom, ali mi ni to nećemo. Napro v, mi hoćemo poveća broj zaposlenih i smanji nezaposlenost mladih koji sve više gledaju o ći i odlaze preko granice. Društvene mreže ovih su dana prepune karikatura, ironije i sarkazma na ove teme. To je ipak mnogo lakše, nego pronaći i proves rješenja koja će pogodova budućim naraštajima na podnošljivu „štetu“ sadašnjima. Predugo je bilo, a i danas je još uvijek obratno.
I zato okrenimo se lakšim temama. Primjerice, prošao je Međunarodni dan plesa, a ne tako davno i Međunarodni dan poezije. Možda su neki čak i zaplesali na ulicama ili napisali u kafi ću s hove kojima su su mogli pla Julius Meinl kavu. Prednost pritom svakako su imali nezaposleni, koji imaju više vremena. Eto nisu ni oni u svemu zakinu u odnosu na zaposlene.
Pred nama je i 3. svibanja – Međunarodni dan slobode medija. U znak obilježavanja toga dana, eto i vaš urednik uzeo si je malo slobode ironizira neke ozbiljne teme iz bespuća sadašnje zbiljnos . Ne zamjerite! Ozbiljnije sadržaje, kao i u svakom broju, naći ćete čim okrenete ovu uvodnu stranicu!
Srdačan pozdrav s poštovanjem!
Glavni urednik
Izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček
SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI
18.5. Kriteriji, mjerila i standardi fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
20.5. JOPPD i Aplikacija Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU
8.6. Kontrole izjava o fi skalnoj odgovornosti i upravljanje nepravilnostima s posebnim osvrtom na kontrole na licu mjesta
Specijalizirane radionice na temu RAČUNOVODSTVENE DVOJBE, POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I AKTUALNA POREZNA PITANJA za:
15.6. Osnovne i srednje škole, vrtiće
16.6. Sveučilišta, fakultete i institute
17.6. Ustanove u kulturi
30.6. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
1.7. Ustanove u zdravstvu
25.5. 31.5.
ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi; Implementacija novih Direktiva u nacionalno zakonodavstvo
30.5. ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi; Ekonomski najpovoljnija ponuda
10.6. E-nabava za naručitelje i ponuditelje - praktičan rad na računalima
10.5. Priprema projekata i najava natječaja iz Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.
20.5. Financiranje projekata iz ESI fondova i programa Unije
27.6. - 1.7. Praktična petodnevna radionica: Priprema i provedba projekata fi nanciranih iz ESI fondova
Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.
RAČUNOVODSTVO
9
Kontrola fi nancijskih izvještaja proračunskih korisnika od nadležnog JLP(R)S-aHana Zoričić Iva Brkić
FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
13
Zadužnica – prijenos, povrat i poništenjeGordana Muraja
16
Izvještavanje o sredstvima dodijeljenim udrugama u 2015. godiniVesna Lendić Kasalo
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
22
Procedure iz Upitnika o fi skalnoj odgovornostiAna GodićAna Zorić
POREZI I DOPRINOSI
31
Porezni aspekti troškova prijevoza na posao i s posla Niko Rimac
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
41
Teze za novi Zakon o državnom uredu za revizijuIvana Jakir-Bajo Ana Zorić
44
Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete aktivnosti unutarnje revizije Danijela Stepić
PLAĆE I NAKNADE
46
Neplaćeni dopust državnih i javnih službenika i namještenikaVesna Šiklić Odak
RADNO PRAVO
50
Izmjene i dopune u vođenju matične evidencije HZMOSanja Rotim
JAVNA NABAVA
55
Standardni obrasci u javnoj nabavi (Uredba 2015/1986)Kristina Zovko
59
Pravila i sredstva komunikacije u javnoj nabaviAnčica Jonjić
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
64
Europski razvojni plan – preduvjet za kvalitetnu prijavu projekata u okviru Erasmus+ programaAna Perišić
Ana Kunović
68
Najavljeni natječaji u okviru Europskog socijalnog fonda u drugom i trećem kvartalu 2016. Katarina Ivanković Knežević
75
Ključni koraci u kvalitetnoj pripremi projektnih prijedloga za ESF Alen Halilović
LOKALNA SAMOUPRAVA
78
Mehanizmi ravnoteže između lokalnog predstavničkog i izvršnog tijelaKatarina Serdar
85Mjesna samouprava Željka Tropina Godec
TIM4PIN INFO
93Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina
94 Naknade korisnika državnog proračuna
95 Plaće
97Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad
98 Drugi dohodak
99 Primici izuzeti od ovrhe
100 Financijske obavijesti
101 Ostale informacije
Sadržaj
N
4 godine poslovanja
Više od 6000 polaznika
01/5531-755 01/5531-335
NOVO IZDANJE!
JAVNA NABAVA
Ponuda Poništenje postupka Pravna zaštita
3
Autori:Urednici:
4 godine poslovanja
Više od 6000 polaznika
01/5531-755 01/5531-335
NOVO IZDANJE!
EU PROJEKTI– od ideje do realizacije –
Autori:
Urednica:
Pripremite se na vrijeme
pripremu i provedbu EU projekata!
organizira
petodnevnu edukaciju „Priprema i provedba projekata fi nanciranih iz ESI fondova“
27. lipnja – 1. srpnja 2016., Zagreb, hotel Palace, 9.30 – 16.00 h
Republici Hrvatskoj u novom programskom razdoblju dostupno je 10,7 milijardi eura u okviru europskih strukturnih i inves cijskih fondova, te kao punopravna članica Europske Unije sudjeluje u svih 13 Programa Unije.
Osnovni cilj edukacije je upozna polaznike s mogućnos ma pov lačenja sredstava iz europskih strukturnih i inves cijskih fondova, osposobi ih za samostalnu pripremu projektnih prijedloga za natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava te prijavu na natječaje za pružanje usluga, isporuku roba i izvršenje radova.
Na otvorene natječaje u okviru fondova i programa moći će aplicira : korisnici državnog, lokalnog/regional-nog proračuna, javne ustanove, javna trgovačka društva, nevladine i neprofi tne organizacije, privatne obra-zovne ins tucije, mikro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge, ...
Cilj modula je educira korisnike koji provode projekte EU o izazovima, problemima i najčešćim pogreška-ma, preprekama koje se pojavljuju jekom provedbe projekta te ih osposobi za pripremu među i završnog izvješća.
Program edukacije:
27. lipnja Modul 1 Osnove ESI fondova – presjek fondova i poli ka; sadržaj projektne aplikacije; primjeri dobre prakse
28. i 29. lipnja Modul 2 Bespovratna sredstva – priprema projektnih prijedloga; izrada proračuna; praćenje projekta u sustavu proračuna
30. lipnja i 1. srpnja Modul 3 Provedba EU projekata – podugovaranje i izvještavanje
Cijena petodnevne edukacije: 4.000,00 kn (uključen PDV, nova knjiga „EU PROJEKTI – od ideje do realizacije“, prezentacije predavača, radni materijal, te kava i ručak u pauzi)
Naknada za pojedine module:
MODUL 1: 900,00 kn MODUL 2: 1.800,00 kn MODUL 3: 1.800,00 kn(uključen PDV, radni materijal, prezentacije, te kava i ručak u pauzi)
Polaznici pojedinih modula imaju mogućnost kupovine nove knjige „EU PROJEKTI – od ideje do realizacije“ po cijeni od 200 kn (redovna cijena je 300 kn)
Sudionici će po završetku edukacije dobi uvjerenje o pohađanju pojedinog modula
Detaljnije o programu i prijavi na www. m4pin.hr
UPLATE
TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR3323400091110546815 s pozivom na broj OIB model 00svrha uplate ime i prezime polaznika
MATERIJAL
Radni materijal, prezentacije predavača, časopis TIM4PIN mag-azin i knjiga: Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama.
PREDAVAČI
TIM4PIM savjetnici i suradnici iz Porezne uprave
ODRŽAVANJE
MJESTOTrinom centar, Strojarska 24, Zagreb
KOTIZACIJA
Radionica A. 550,00 kn Radionica B. 550,00 knObje radionice 850,00 kn(uključen PDV)
VRIJEME: Radionica A. 9.00 – 12.00 Radionica B. 12.30 – 16.00
Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr
A. AKTUALNOSTI U OBRAČUNU PLAĆA I SPECIFIČNOSTI JOPPD OBRASCA
9.00 – 12.001. Plaće i naknade plaća
Korištenje osobnih odbitaka – podaci s PK karticePlaća u naraviNeoporezive isplate radnicimaKada je moguća isplata drugog dohotka radniku?Isplata plaće po sudskoj presudi i nagodbi, zatezne kamateNaknada plaće za vrijeme bolovanjaOlakšice za poslodavceNajviša mjesečna/godišnja osnovica za doprinos za MIOObvezno zapošljavanje osoba s invaliditetom
2. Specifi čnosti JOPPD obrasca
Rokovi dostavljanjaKombinacija šifri za pojedine tipične isplateSlužbena putovanja na JOPPDNeoporezive naknade na JOPPD obrascuIspravak vs. dopuna predanog obrascaZatezne kamate u JOPPD obrascuKljučna mišljenja za ispravno popunjavanje obrascaTipične pogreške i kako ih spriječiti
3. Službena putovanja
Ograničenje trajanja službenog putaDoprinos za zdravstvenu zaštitu u inozemstvuNeoporezivi iznosi dnevnica i per diem naknadeŠto se smatra prehranom na službenom putu?Pauza: 12.00 - 12.30
B. PRIMJENA APLIKACIJE SNU - SPECIFIKACIJA NEPOVEZANIH UPLATA
12.30 – 16.001. Uvodno izlaganje o aplikaciji Specifi kacija nepovezanih uplata – SNU
Obveza podnošenja specifi kacije rasporeda uplata koje nisu vezane uz oznaku izvješća obrasca JOPPD Povezivanje zaduženja i uplata na temelju oznake izvješća (stavke zaduženja) i oznake u pozivu na broj odobrenja određene uplate, po svim obrascima, po vrstama poreza i doprinosa, po računima poreza i prireza na dohodak (po gradu/općini)Raspored uplata pojedine vrste poreza i doprinosa po stjecateljima
2. Primjeri korištenja aplikacije po mogućim situacijama
Promjena oznake izvješća (kod iste vrste prihoda)Promjena OIB-a (kod iste vrste prihoda)Promjena vrste prihoda ili općine (uz moguću promjenu oznake izvješća)Povrat više uplaćenog iznosaZatvaranje naplaćenih kamata
3. Pitanja i odgovori
ORGANIZIRA INTERAKTI NU RADIONICU
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
9
UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO
1. UvodPo predaji fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. Ministarstvo fi nancija je ministarstvima i drugim razdjelima državnog pro-računa te svim jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave upu lo dopis KLASA: 400-01/15-01/55, URBROJ: 513-05-02-16-12 od 8. veljače 2016. u kojem traži ispravak fi nancijskih izvještaja za nave-deno razdoblje.
Naime, Ministarstvo fi nancija je po primitku godiš-njih fi nancijskih izvještaja proračunskih korisnika kod pojedinih uočilo da su predali fi nancijske iz-vještaje s nezadovoljenim obveznim kontrolama, a koje su ugrađene u obrasce te omogućuju provjeru točnos unesenih podataka. Točnije, kod pojedinih proračunskih korisnika uz pomoć ugrađenih kontro-la dokazano je da su njihovi fi nancijski izvještaji ne-točni i neispravni.
Od is h je navedenim dopisom Ministarstva zatraže-no da ponovno predaju ispravne fi nancijske izvješta-je, jer predaja u roku nije osnovni smisao ispunjava-nja zakonske obveze, već je bitno da izvještaj koji je predan u zakonskom roku odražava potpune i is nite informacije o fi nancijskom položaju i uspješnos is-punjenja ciljeva poslovanja proračunskog korisnika.
Također, dopisom je Ministarstvo fi nancija podsje -lo sva ministarstva i druge razdjele državnog prora-
čuna te sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji u svojoj nadležnos imaju prora-čunske korisnike, da su dužni provjeri fi nancijske izvještaje, koje su im njihovi proračunski korisnici predali, i upozori ih ako obvezne kontrole nisu za-dovoljene.
Smisao sastavljanja i predaje fi nancijskih izvještaja nije samo ispunjenje zakonskog roka predaje, već je izuzetno važno da predani fi nancijski izvještaji budu is ni i točni, odnosno da odražavaju potpune i is -nite podatke o fi nancijskom položaju i uspješnos ciljeva poslovanja. Tako Zakon o proračunu u članku 125. propisuje novčane kazne u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna ne samo u slučaju predaje fi nan-cijski izvještaji nakon propisanih rokova, već i ako oni nisu sastavljeni sukladno Pravilniku o fi nancijskom iz-vještavanju u proračunskom računovodstvu.
Za provjeru točnos i ispravnos fi nancijskih izvje-štaja proračunskih korisnika zadužena je nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja je dužna nakon što zaprimi fi nancijske izvješta-je proračunskih korisnika iz svoje nadležnos , iste provjeri . Kako bi se smanjila mogućnost pogreške u predanim izvještajima, nadležna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave trebala bi osmisli kontrolne mehanizme, a primjer dobre prakse dan je ovim člankom. Te kontrole nužno je provodi kon -nuirano jekom godine, kako bi se pri sastavljanju fi -nancijskih izvještaja, posebice onih koje se odnose na čitavu godinu, spriječio unos netočnih podataka, te kako bi se izbjegle pogreške kod izrade konsolidiranih fi nancijskih izvještaja.
Kontrola fi nancijskih izvještaja proračunskih korisnika od nadležnog JLP(R)S-aHana Zoričić * Iva Brkić **
Autorice u tekstu daju osvrt na problem predaje neispravnih fi nancijskih izvještaja od proračunskih korisni-ka, ukazujući na obvezu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave da provjere jesu li proračunski korisnici iz njihove nadležnos predali točne fi nancijske izvještaje te ako nisu, da ih na isto upozore. Nadalje, člankom se daje primjer metode kontrole točnos fi nancijskih izvještaja kod jednog grada, koji ima više proračunskih korisnika u svojoj nadležnos i ustrojen sustav lokalne riznice.
* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Brkić, dipl. oec., Grad Karlovac.
10
RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
2. Neusklađenos podatka JLP(R)S-a i proračunskih korisnika
Novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Ra-čunskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15) donio je, između ostaloga, promjene u sadržaju fi nancijskih izvještaja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Promjene su uvjetovane potrebom za kvalitetnijim sta s čkim podacima, posebice proi-zašlim iz konsolidiranih fi nancijskih izvještaja. Bilo je potrebno osigura mogućnost da sta s čari samo-stalno od fi nancijskog izvještaja jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave i fi nancijskih izvje-štaja proračunskih korisnika iz njene nadležnos izra-de konsolidirani fi nancijski izvještaj istovjetan onom koji je izradila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Upravo zato izmjenama spomenutog Pravilnika uve-dena je nova podskupina računa 367 Prijenosi pro-računskim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos .
Na ovoj podskupini jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave eviden raju sredstva kojima iz svojih prihoda fi nanciraju redovnu djelatnost svojih proračunskih korisnika prijenosom na njihov račun ili direktno podmirujući njihove obveze, ako imaju ustrojen sustav lokalne riznice. Pravilnikom o prora-čunskom računovodstvu i Računskom planu omogu-ćeno je da se navedena sredstva u glavnoj knjizi pro-računa iskazuju na odgovarajućim računima rashoda za čije se pokriće koriste sredstva, kao što ih iskazuju i proračunski korisnici, kako bi se tako osigurali po-daci za izradu izvještaja o izvršenju proračuna. Ali za potrebe sastavljanja fi nancijskih izvještaja, nadležni proračun iskazuje prijenose sredstva u okviru pod-skupine 3671 Prijenosi proračunskim korisnika iz nad-ležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos . S druge strane, proračunski korisnici prihode koje ostvare iz nadležnog proračuna eviden raju u okviru podskupine 671 Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih kori-snika.
U fi nancijskom izvještaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razine 22, sredstva koja su namijenjena proračunskim korisnicima iskazuju se na podskupini računa 367 po gotovinskom načelu (samo plaćeni rashodi proračunskih korisnika fi nancirani iz prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave). Korisnici prihode iz nadležne jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave iskazuju također po gotovinskom načelu. Pri izradi konsolidi-ranih fi nancijskih izvještaja jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave (razina 23) prihodi koje
proračunski korisnici ostvaruju iz nadležnog proraču-na (671) i prijenosi proračunskim korisnicima iz nad-ležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos (367) se međusobno sučeljavaju i eliminiraju.
Primjer 1. Evidencija sredstava za fi nanciranje redov-ne djelatnos proračunskih korisnikaTablica 1. Knjiženje kod proračunskog korisnika koji je u su-
stavu lokalne riznice
Red. br. Opis Iznos
Račun
Duguje Potražuje
1.
Primljeni račun za:energiju – toplana 40.000,00 32232 23223računalne usluge 800,00 32381 23238usluge telefona 500,00 32311 23231
2.
Primljena obavijest iz riznice o podmirenju obveza:energija – toplana 40.000,00 23223 računalne usluge 800,00 23238 usluge telefona 500,00 23231
Priznavanje prihoda 41.300,00 67111
Tablica 2. Knjiženje kod jedinice lokalne samuprave s ustro-jenim sustavom lokalne riznice
Opis IznosRačun
Duguje PotražujePlaćene obveze: 41.300,00 11121
energiju – toplana 40.000,00 32232 računalne usluge 800,00 32381 usluge telefona 500,00 32311
Plaćene obveze: 41.300,00 11121energija – toplana 40.000,00 36711 računalne usluge 800,00 36711 usluge telefona 500,00 36711
Jedna od nepravilnos , a koja se navodi u dopisu Ministarstva fi nancija, jest neusklađenost između podatka jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave i njezinih proračunskih korisnika, točnije neusklađenost podatka na podskupinama računa 367 i 671. Podaci na podskupini računa 367 kod jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju bi u potpunos jednaki podacima na podskupini 671 kod proračunskog korisnika. U slučaju neuskla-đenos navedenih podataka prilikom konsolidacije fi nancijskih izvještaja onemogućeno je njihovo me-đusobno sučeljavanje i eliminiranje, što u konačnici dovodi do manje kvalitetnog postupka konsolidacije i nedovoljno transparentnog prikaza podataka u fi nan-cijskim izvještajima.
Još jedna od pogrešaka uočena u predanim fi nancij-skim izvještajima za 2015. godinu, jest uključivanje prihoda primljenih od nadležnih proračuna u siječnju 2016. Takvo eviden ranje prihoda je u suprotnos s
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
11
UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO
Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Račun-skom planu i Okružnicom o predaji i konsolidaciji fi -nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvan-proračunskih korisnika državnog proračuna te pro-računskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.
Ako su proračunski korisnici prihode primljene u si-ječnju 2016. eviden rali u fi nancijskim izvještajima za 2015. godinu, m nepravilnim načinom iskazivanja prihoda onemogućili su konsolidiranje fi nancijskih iz-vještaja proračunskog korisnika i nadležnog proraču-na, jer je nadležni proračun iskazao sredstva na pod-skupini 367 u 2016. godini, a proračunski korisnik na 671 u 2015. godini.
Podskupina računa 367 ne koris se u procesu pla-niranja proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Dakle, u planu i izvještaju o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne koris se podskupina računa 367, već se rashodi proračunskog korisnika iskazuju prema prirodnoj vrs .
3. Primjer metode kontrole fi nancijskih izvještaja korisnika
Kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, koje u svojoj nadležnos imaju proračunske korisnike, bili sigurni da su fi nancijski izvještaji, koji im predaju njihovi proračunski korisnici ispravni i točni, moraju i sami osmisli kontrolne mehanizme kojima će to moći provjeri . U nastavku dajemo primjer jed-ne od takvih kontrola jedinice lokalne samouprave, koja ima proračunske korisnike u svojoj nadležnos i uspostavljen sustav lokalne riznice.
Grad XY ima u svojoj nadležnos 17 proračunskih ko-risnika (10 osnovnih škola, dva dječja vr ća, javnu va-trogasnu postrojbu, gradski muzej, gradsko kazalište, gradsku knjižnicu te centar za odgoj i obrazovanje). S obzirom na to da je nadležna jedinica dužna provjeri ispravnost zaprimljenih fi nancijskih izvještaja svojih proračunskih korisnika, te iste upozori u slučaju bilo kakvih nepravilnos , Grad XY je osmislio mehanizam kontrole, te za njezino provođenje poslao upute pro-računskim korisnicima iz svoje nadležnos .
3.1. Problem neusklađenost podataka na kon ma 367 i 671
Kao što je prethodno već spomenuto, greška koja je uočena pri sastavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja jest neusklađenost podatka na podskupinama računa 367 – Prijenosi proračunskim korisnicima iz nadlež-nog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos i
671 – Prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje redovne djelatnos proračunskih korisnika.
Iz tablice 3. vidljivo je kako se kod samo tri proračun-ska korisnika Grada XY, od njih 17, konta 367 i 671 podudaraju.
Tablica 3. Analiza neusklađenih konta 367 i 671 po prora-čunskim korisnicima
PRORAČUNSKI KORISNIK 367 671
Centar za odgoj i obrazovanje 322.850,00 338.809,00Dječji vr ć X 5.604.892,00 5.596.887,00Gradska knjižnica 5.901.199,00 5.906.950,00Gradsko kazalište 3.617.892,00 3.687.861,00Gradski muzej 3.840.229,00 4.319.544,00Javna vatrogasna postrojba Grada XY 8.467.621,00 8.400.011,00Osnovna škola 1.038.059,00 1.038.059,00Osnovna škola 2.934.417,00 2.934.417,00Dječji vr ć Y 6.405.254,00 6.360.247,00Osnovna škola 1.020.523,00 1.012.563,00Osnovna škola 720.082,00 720.183,00Osnovna škola 1.259.246,00 1.258.859,00Osnovna škola 293.124,00 293.324,00Osnovna škola 323.192,00 291.744,00Osnovna škola 179.964,00 179.963,00Osnovna škola 1.903.345,00 1.903.345,00
Osnovna škola 613.936,00 615.676,00
Zbog nužnos usklađenos podatka, Grad XY je od-lučio uves kontrolni mehanizam za provjeru isprav-nos i usklađenos ovih podataka na mjesečnoj razi-ni za svakog proračunskog korisnika. Usklađenost je moguće provjerava dinamikom kojom se u samoj jedinici lokalne samouprave procjeni da je potrebno, ali kod onih jedinica koje u svojoj nadležnos imaju više proračunskih kosnika, provjeru je poželjno vrši barem kvartalno. Ovako Grad XY djeluje preven vno te tako smanjuje mogućnost pogreške i štedi vrijeme na traženje pogrešaka na kraju godine.
Grad XY je odlučio kako će prva provjera usklađe-nos bi kontrola ukupnih iznosa na podskupinama računa 367 i 671, koju će radi zaposlenici koji rade na sustavu lokalne riznice Grada XY. Zaposlenici ri-znice dužni su, za svakog od 17 proračunskih korisni-ka Grada XY, prikupi podatke o plaćenim rashodi-ma proračunskog korisnika ne teret općih prihoda, a koji su knjiženi u računovodstvenom sustavu jedi-nice lokalne samouprave (367) i podatke o eviden -ranim prihodima proračunskih korisnika u njihovom računovodstvenom sustavu (671). Iz podataka na podskupini 671 potrebno je izdvoji prihode za fi -nanciranje rashoda poslovanja i rashoda za nabavu
12
RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
nefi nancijske imovine za podmirenje plaćenih obve-za iz prethodne godine.
Najčešće primijećena pogreška kod usklađenja jest da proračunski korisnici umjesto na 671, podmirenje ob-veza za rashode plaćene iz općih prihoda i primitaka knjiže na skupinu računa 167 Potraživanja za prihode iz proračuna. Tijekom godine na podskupini računa 167 vrše se isključivo knjiženja vlas h prihoda pro-računskih korisnika i rashoda fi nanciranih iz vlas h prihoda. Na potražnoj strani konta 167 knjiži se samo podmirenje obveza, koje se fi nanciraju iz vlas h pri-hoda proračunskih korisnika.
Kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave koje imaju uspostavljen sustav lokalne rizni-ce svi prihodi njenih proračunskih korisnika eviden- raju se na zajedničkom žiroračunu. Jedinice sva-
kodnevno na izvatku svog žiroračuna raspoređuju prihode i rashode proračunskog korisnika, tako da svaki od navedenih može ažurno knjiži sve svoje prihode i rashode.
Najvažnija pretpostavka za mogućnost usklađenja podskupina računa 367 i 671 je pravovremeno pro-knjiženi izvodi koje Grad XY dostavlja proračunskim korisnicima. Dogovor između Grada XY i proračunskih korisnika jest kako će svi proračunski korisnici najka-snije do petog dana u mjesecu proknjiži sve izvode za prethodni mjesec.
Ako se suma prihoda na podskupini računa 671 po-klapa s podacima na podskupini računa 367 za svakog proračunskog korisnika, to znači da su podaci u pot-punos usklađeni i da nema potrebe za daljnjim pro-vjerama. Ako se usporedbom podataka dobije razlika u iznosu jednakom onome na osnovnom računu 113 Novac u blagajni ili 123190 Ostala potraživanja od zaposlenih, ta je razlika opravdana, odnosno u tom je slučaju moguće potvrdi usklađenost podskupina računa 367 i 671. U slučaju uočavanja neusklađenos ukupnih iznosa, ide se u daljnju provjeru podataka.
Daljnju kontrolu Grad XY odlučio je proves na slje-deći način:
• Zaposlenik lokalne riznice priprema kar cu 367 iz računovodstvenog sustava Grada, a na razini pro-računskog korisnika. Istu je potrebno usporedi , stavku po stavku, s knjiženjima na podskupini ra-čuna 671 kod proračunskog korisnika. Za ovaj oblik kontrole zaduženo je računovodstvo proračunskog korisnika.
Prilikom provođenja navedenih kontrola važno je vo-di računa o dvije stvari:
• Potrebno je eliminira podatke na osnovnom raču-nu 23122 Obveze za bolovanje na teret zdravstve-
nih zavoda, jer navedeno ne predstavlja ni prihod ni rashod za jedinicu lokalne samouprave, kao ni za proračunskog korisnika. Nadalje, bolovanja iznad 42 dana knjiže se na teret potraživanja na osnovnom računu 12911 potraživanja za naknade koje se refundiraju i u korist obveza za bolovanja iznad 42 dana na osnovnom računu 23122. Ispla-tom sredstava za bolovanja iznad 42 dana, od po-slodavca zatvara se obveza za bolovanje iznad 42 dana, a refundacijom sredstava HZZO-a zatvaraju se potraživanja za naknade koje se refundiraju.
• Potrebno je isključi prihode kojim su podmirene obveze iz prethodne godine na teret općih prihoda proračuna.
Grad XY provodi navedene kontrole na mjesečnoj bazi, jer se redovitom kontrolom omogućuje sigur-nost da kod svake sljedeće mjesečne kontrole greška može bi samo u prethodnom mjesecu, ako prora-čunski korisnici ne rade preknjiženja retroak vno.
3.2. Eviden ranje prihoda primljenih nakon isteka proračunske godine
Drugi problem istaknut u dopisu Ministarstva fi nanci-ja odnosio se na pogrešno knjiženje prihoda primlje-nih u siječnju 2016. od nadležnih proračuna. Naime, prihodi nisu smjeli bi iskazani u fi nancijskim izvješta-jima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. Na isto je Ministarstvo fi nancija upozorilo korisnike i Okružnicom o predaji i konsolidaciji fi nancijskih iz-vještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvan-proračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015.
Problem pogrešnog knjiženja u siječnju 2016. godine moguće je sves na minimum pravovremenim slanjem upute jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos . Unatoč činjenici da Ministarstvo fi nancija svake godine svim proračunskim korisnicima šalje Okružnicu o pre-daji i konsolidaciji fi nancijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika držav-nog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u kojoj daje detaljne upute, jedinice su te koje su odgovorne za kontrolu točnos fi nancijskih izvještaja svojih proračunskih korisnika.
Od jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave se također očekuje da daju uputu svojim pro-računskim korisnicima o ispravnom načinu knjiženja ovih prihoda, kako bi se proračunski korisnici još jed-nom i pravovremeno na to upozorili, te kako bi se na taj način minimizirao broj pogrešnih knjiženja.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
13
UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
1. ZadužnicaZadužnica je vrijednosni papir kojim se osigurava pla-ćanje. Izdaje je dužnik kako bi ojačao pravni položaj vjerovnika koji se iz nje ima pravo napla .
Njeno je izdavanje uređeno člankom 214. Ovršnog za-kona1 (dalje u tekstu: OZ) koji propisuje da dužnik može privatnom ispravom potvrđenom kod javnog bilježni-ka da suglasnost da se radi naplate tražbine koja iz za-dužnice slijedi zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s h računa ispla vjerovniku.
Is članak OZ-a zadužnicu po učinku izjednačava s pravomoćnim rješenjem o ovrsi. Dovoljno je da istu vjerovnik dostavi jelu nadležnom za provođenje pri-silne naplate (FINA) i zatraži njenu naplatu. U ovom postupku više nema prigovora, žalbenih rokova, od-gode i zastoja: ako dužnik ima sredstava na računu, ona se plijene i prenose vjerovniku. Ako dužnik nema dovoljno sredstava na računu, plijeni se dostupan iznos, a račun se blokira u očekivanju drugih uplata koje će omogući daljnju naplatu.
1.1. Registar izdanih zadužnica
Zbog njene učinkovitos u napla i problema koje naplata dužniku može donije , od stupanja na snagu važećeg OZ-a, odnosno od 17 listopada 2012. godine, zadužnicu kod izdavanja mora potvrdi (solemnizira- ) javni bilježnik, te ona mora bi upisana u Registar
izdanih zadužnica koji vodi Hrvatska javnobilježnička komora.
Iako se u Registar upisuju brojni podaci o dužniku, vrs zadužnice, vjerovniku u čiju je korist izdana, iznos traž-
* Gordana Muraja, mag.iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.1 Ovršni Zakon, NN br. 112/12, ZOIZD Zakona o parničnom postup-ku 25/13 i 93/14.
bine i slično, nije predviđeno da se u njega upisuje is-punjenje obveze za čije je osiguranje zadužnica izdana.
2. Prijenos zadužnicePoslovanje i dužničko-vjerovnički odnosi između duž-nika i vjerovnika, pa i kada su njihove obveze ugovo-rene, u velikoj mjeri se oslanja i na međusobno po-vjerenje. Dužnik koji je zadužnicom osigurao izvršenje svojih obveza treba ima i povjerenja u vjerovnika da primljeno osiguranje plaćanja neće zloupotrijebi .
Pritom, zadužnica je vrijednosni papir koji se može prenije i na druge, što je utvrđeno i člankom 214. stavkom 4. OZ-a. Prijenosom druge osobe stječu pra-va koja je po izdanoj zadužnici imao vjerovnik.
Pa ako je povjerenje između dužnika i vjerovnika ra-zvijeno, situacija u kojoj druga osoba drži vrijednosni papir koji joj omogućava naplatu, za dužnika nikako nije povoljna. Naime, u prijenosu između vjerovnika i druge osobe dužnik nije morao sudjelova . Iako je dug po ugovoru u cijelos ili djelomično ispunio bez prisilne naplate, iz zadužnice to nije vidljivo jer nema obveze vjerovnika da na zadužnici navede da je obve-za ispunjena. Propisano je samo da će FINA u postup-ku prisilne naplate, ako vjerovnik zatraži povrat za-dužnice, na ispravi naznači da je obveza djelomično ispunjena, odnosno ako je vjerovnikovo potraživanje u cijelos namireno o tome obavijes dužnika i na njegov zahtjev vra ispravu.
Slijedi da su najvećoj nesigurnos izloženi dužnici koji uredno ispune obvezu, a dokument nakon ispunjenja obveze zadrži vjerovnik.
Ako se dogodi da imatelj zadužnice od FINA-e zatraži naplatu, dužnik nema mogućnost ospori njenu na-platu. Naime, potraživanje iz zadužnice je apstraktni pravni posao koji postoji sam za sebe i odvojen je od pravnog posla koji je zadužnica osiguravala.
Zadužnica – prijenos, povrat i poništenjeGordana Muraja *
Zadužnica je vrijednosni papir kojim dužnik osigurava plaćanje me što vjerovniku omogućava prisilnu na-platu potraživanja. Kada ispuni svoje obveze, sve dok mu zadužnica nije vraćena, dužnik je u nezavidnoj situaciji: naplata na temelju zadužnice može mu blokira račun, što mu može jako oteža poslovanje. Zbog toga ne preostaje ništa drugo nego traži povrat zadužnice, a ako je dokument izgubljen zatraži ponište-nje/amor zaciju zadužnice.
14
FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
Zlouporaba zadužnice jedan je od načina izvršenja kaznenog djela prijevare u gospodarskom poslovanju opisanog u članku 247. Kaznenog zakona, a za koje je propisana kazna zatvora. No kazna izrečena počinite-lju neće izdavatelju popravi nastalu štetu. Želi li na-doknadu štete, dužnik treba pokrenu odgovarajući sudski postupak.
3. Povrat zadužnice dužnikuZbog svih rizika i problema koje dužnik može ima , u poslovnoj je praksi uobičajeno zadužnicu vra duž-niku nakon ispunjenja ugovornih obveza. Kada mu je u rukama, dužnik je može i poniš , a tek kad je po-niš može bi siguran da se više ne može dogodi da vjerovnik ili treća osoba, bilo pogreškom ili namjerno, zadužnicu pošalje na naplatu.
3.1. Što kada je izgubljena isprava?
Članak 214. OZ-a određuje da se zadužnica izdaje u jednom primjerku. Da bi ostvario prava iz zadužnice, vjerovnik mora posjedova dokument i podnije ga jelu nadležnom za provođenje prisilne naplate. Ako
je dokument izgubljen, vjerovnik ne može zatraži naplatu.
Za dužnika problemi mogu nastupi u onom trenutku kad je svoju obvezu prema vjerovniku ispunio, a vje-rovnik je dokument zametnuo i nije ga u mogućnos vra . Čak i kada je vjerovnik spreman potvrdi da je obveza po ugovoru izvršena, obveza iz zadužnice nezavisna je od obveze iz ugovora čije je izvršenje osiguravala. U takvoj je situaciji opet moguće da će je njen stjecatelj upu na naplatu i me dužniku iza-zva probleme.
4. Amor zacija zadužniceIzrazom amor zacija u knjigovodstvu se označava ot-pis vrijednos inves rane imovine. Kako se i kod po-ništenja vrijednosnog papira također radi o postupku u kojem vrijednosni papir gubi svoju vrijednost, ovaj se izraz koris i za poništenje vrijednosnih papira. Po-znaje ga i Zakon o mjenici2 kojim je uređen i postupak amor zacije mjenice.
Iako postupak amor zacije nije za zadužnicu izričito propisan, kao što je to slučaj s amor zacijom mjeni-ce, postupak amor zacije može se pokrenu , a ute-meljen je na članku 1161. Zakona o obveznim odno-sima3 (dalje u tekstu: ZOO) koji utvrđuje da se izgu-bljeni vrijednosni papir može amor zira ako glasi na ime ili po naredbi.
2 Zakon o mjenici, NN br. 74/94 i 92/10.3 Zakon o obveznim odnosima, NN br. 35/05, 41/08., 125/11 i 78/15.
Upravo zato što sam postupak nije podrobnije ure-đen, slijedi da se amor zira može svaka zadužnica, bez obzira na to je li isplaćena i bez obzira na to je li obveza dospjela. Isto tako, postupak amor zacije može pokrenu njezin imatelj, bez obzira na kojoj se strani dužničko-vjerovničkog odnosa nalazio.
4.1. Postupak amor zacije
Amor zacija zadužnice provodi se u sudskom izvan-parničnom postupku.
Bez obzira na to je li izdavatelj zadužnice pravna ili fi zička osoba postupak amor zacije provest će općin-ski sud, kojem je nadležnost za rješavanje izvanpar-ničnih predmeta dana člankom 18. Zakona o sudovi-ma4, a za provedbu postupka mjesno će bi nadležan sud mjesta plaćanja.
4.2. Prijedlog za amor zaciju
Pravni interes za provođenje postupka mogu ima dužnik ili vjerovnik navedeni u zadužnici, odnosno njezin stjecatelj. Ako je dužnik ispunio, ili samo dje-lomično ispunio obvezu, u interesu mu je da stanje s njegovim obvezama i samim dokumentom bude do kraja razjašnjeno.
Kada obveza osigurana zadužnicom nije ispunjena interes postoji i na strani vjerovnika. No i ako je ob-veza ispunjena, vjerovniku je svakako u interesu po-slovnom partneru koji je uredno ispunio svoju obvezu omogući zaključenje pravnog posla zbog čijeg je osi-guranja zadužnica izdana. I ZOO od svakog sudioni-ka obveznih odnosa traži da se u ostvarivanju prava i obveza iz h odnosa pridržavaju načela savjesnos i poštenja.
U prijedlogu za amor zaciju predlagatelj treba na-ves sve podatke koji govore o tome kada je i kome zadužnica izdana, a jako je korisno ako postoji fotoko-pija izdane zadužnice koju u tom slučaju valja priloži uz prijedlog. Postojanje i izdavanje zadužnice može se dokaziva i drugim dokaznim sredstvima, ali teško je vjerova da bilo koji svjedok može zapam sve podatke potrebne za nedvojbeno opisivanje izdane zadužnice.
Zato se pokazuje korisnim kod svakog izdavanja izra-di kopiju izdane zadužnice. Ako je potrebno, kopija se može zatraži i od javnobilježničkog ureda koji je zadužnicu potvrdio. Naravno, to se odnosi na zaduž-nice izdane nakon stupanja na snagu važećeg OZ-a. U razdoblju prije njegova važenja na zadužnici se ovjeravao samo potpis izdavatelja, a dokumente na kojima je ovjeren potpis javnobilježnički uredi imaju
4 Zakon o sudovima, NN br. 28/13, 33/15 i 82/15.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
15
UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
obvezu čuva tri godine pa se za te dokumente ne može očekiva da će ih javni bilježnik još uvijek ima na raspolaganju.
U prijedlogu je potrebno opisa i okolnos koje uka-zuju da je dokument izgubljen te naves dokazna sredstva kojima se ta činjenica može dokaza . Oci-jeni li potrebnim, sud i tu okolnost može utvrđiva različi m dokaznim sredstvima.
4.3. Postupak
Nakon utvrđivanja svih podataka o zadužnici i okol-nos njena nestanka sud će pokrenu amor zacijski postupak za nestalu zadužnicu te u Narodnim novi-nama objavi oglas kojim će pozva posjednik ispra-ve da u određenom roku javi sudu da je u posjedu isprave.
Ako se posjednik zadužnice odazove pozivu, sud će utvrdi radi li se doista o zadužnici za koju je pokre-nuta amor zacija te ako je zadužnica pronađena po-stupak će bi obustavljen.
Ako se u određenom roku sudu ne javi posjednik isprave, po proteku roka sud će zadužnicu proglasi- nevažećom te o provedenom postupku i odluci o
poništenju zadužnice obavijes predlagatelja i sve osobe za koje je predlagatelj dokazao da su u zaduž-nici navedene.
Po donošenju rješenja o amor zaciji sud će i rješenje kojim zadužnicu oglašava nevažećom dostavi svim sudionicima postupka, a objavit će ga i na oglasnoj ploči suda, kao i u službenom glasilu.
4.4. Pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku
S obzirom na to da Republika Hrvatska nema zakon o izvanparničnom postupku, na temelju Zakona o nači-nu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. trav-nja 1941. godine5, amor zacijski postupak provest će se primjenom pravnih pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju (dalje u tekstu: ZSIPKJ) objavljen u Službenim novi-nama Kraljevine Jugoslavije br. 45/34 od 1. kolovoza 1934. godine. Pravna pravila iz ovog zakona primi-jenit će se samo u onoj mjeri koliko je potrebno da se popune pravne praznine za ona pitanja na koja u važećim propisima Republike Hrvatske ne postoji rje-šenje.
Ovaj rad bavi će se samo pitanjem snošenja troško-va amor zacijskog postupka.
5 Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. trav-nja 1941. godine, NN br. 73/91.
4.5. Troškovi postupka amor zacije
Za sve one situacije koje nisu izričito uređene vrije-di opće pravilo da u izvanparničnom postupku svaka stranka snosi svoje troškove.
Kad to pravilo primijenimo na situaciju u kojoj je duž-nik pokrenuo amor zacijski postupak za zadužnicu koja osigurava obvezu koju je ispunio, vjerovnik koji je zadužnicu izgubio nema obvezu dužniku nadokna-di troškove nastale u izvanparničnom postupku. Naravno da, u skladu s načelom savjesnos i poštenja i načelom da je svatko dužan suzdrža se od postup-ka kojim se drugome može prouzroči šteta, dužnik može od vjerovnika potraživa troškove amor zacij-skog postupka jer je do vođenja postupka došlo zbog nesavjesnog ponašanja vjerovnika.
No ako dužnik i vjerovnik o tome ne pos gnu sporazum, dužnik će mora predujmi troškove postupka amor -zacije pa od vjerovnika zah jeva nadoknadu troška.
U troškove postupka ubrajamo sudske pristojbe, za-stupanja, pristupa ročištu, kao i objave oglasa u služ-benom glasilu.
5. ZaključakNakon donošenje rješenja o poništenju izdana zaduž-nica prestaje vrijedi kao vrijednosni papir. Čak i ako bi zagubljeni dokument bio pronađen, on više ne nosi nikakva prava.
Odluka kojom se zadužnica sudski poništava zamje-njuje nestalu ispravu, sve dok se ne izda nova. Pred-lagatelj čijem je zahtjevu za poništenje udovoljeno može na temelju rješenja o poništenju ostvariva sva prava koja slijede iz isprave ili mu na temelju nje pri-padaju, a može od dužnika zah jeva izdavanje nove isprave, uz predaju odluke o poništenju dužniku.
Kad je dužnik predlagatelj amor zacije za zadužni-cu po kojoj je ispunio sve obveze, za njega postupak završava objavom rješenja o poništenju zadužnice u službenom glasilu. Istovremeno, objava u službenom glasilu djeluje prema svakoj trećoj osobi. To znači da su i jela državne vlas u čijoj je nadležnos provo-đenje prisilne naplate imale načina, ali i obvezu, prije nego zadužnicu upute u naplatu provjeri je li ona još uvijek važeća. No ako nadležno jelo državne vlas to ne učini, dužnik je opet u sličnoj situaciji kao kada je u pitanju zloupotreba.
O stupnju izvršenja ili poništenju zadužnice ne vodi se evidencija u registru izdanih zadužnica. S obzirom na probleme i štetu koje zlouporaba zadužnice može prouzroči savjesnom dužniku, proširenje skupa po-dataka koji se u registru bilježe doprinijelo bi pravnoj sigurnos .
16
FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. Uvodne napomeneFinanciranje projekata i programa od interesa za opće dobro koje provode udruge i ostale organizacije civilnog društva jedan je od najčešćih oblika suradnje državnih jela i organizacija civilnog društva u pro-vedbi javnih poli ka, odnosno rješavanju prioritetnih društvenih problema. Transparentnost i otvorenost izvještavanja o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima za projekte i programe organizacija civilnog društva iz državnog proračuna i drugih javnih izvora važne su sastavnice jačanja sustava fi skalne odgovornos , ali i doprinos osnaživanju povjerenja javnos u rad državnih i lokalnih jela, kao i u rad organizacija ci-vilnog društva koje provode projekte i programe od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj. Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske već devetu godinu za redom prikuplja i obrađuje podatke o fi nanciranju programa i projekata udruga i drugih organizacija ci-vilnoga društva iz javnih izvora. Dok se prijašnjih go-dina, osim prikupljanja i obrade brojčanih pokazatelja pra la usklađenost postupaka i načela odobravanja bespovratnih sredstava (fi nancijskih i nefi nancijskih podrški) među pojedinim ins tucijama s Kodeksom pozi vne prakse, standarda i mjerila za ostvarivanje fi nancijske potpore programima i projek ma udruga (NN, br. 16/2007), ove godine procjenjivat će se uskla-đenost postupaka koji su se provodili u 2015. godini prilikom dodjele sredstava programima i projek ma od interesa za opće dobro koje provode udruge i dru-ge organizacije civilnoga društva s Uredbom o kriteri-jima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovara-nja programa i projekata od interesa za opće dobro
koje provode udruge1 (dalje u tekstu: Uredba) koja je stupila na snagu 17. ožujka 2015.
2. Izvještavanje sukladno UredbiSukladno Uredbi, davatelj fi nancijskih sredstava Ure-du za udruge podnosi godišnji izvještaj o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima iz javnih izvora, provedenim postupcima i učincima fi nanciranih programa i pro-jekata. Prema odredbama predmetne Uredbe, da-vatelj fi nancijskih sredstava izvještava o fi nanciranju projekata i programa koje provode udruge, a ako su uvje ma natječaja bili prihvatljivi kao prijavitelji i/ili partneri, i za ostale organizacije civilnoga društva2.
* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., zamjenica ravnatelja Vladinog Ure-da za udruge, Zagreb.1 NN, br. 26/15.2 U smislu članka 5. stavka 6. Uredbe organizacijama civilnoga druš-tva (OCD) smatraju se:• udruge, osnovane na temelju Zakona o udrugama (NN, br. 74/14) upisane u Registar udruga,• strane udruge, osnovane na temelju pravnog poretka strane drža-ve, upisane u Registar stranih udruga, • zaklade i fundacije, osnovane na temelju Zakona o zakladama i fundacijama (NN, br. 36/95 i 64/01), upisane u Zakladnu knjigu i Fundacijsku knjigu, • strane zaklade i fundacije, osnovane na temelju pravnog poretka strane države, upisane u Upisnik stranih zaklada i fundacija, • vjerske zajednice, upisane u Evidenciju vjerskih zajednica u Repu-blici Hrvatskoj i Evidenciju pravnih osoba Katoličke Crkve u RH, • umjetničke organizacije, osnovane na temelju Zakona o pravima samostalnih umjetnika i po canju kulturnog i umjetničkog stvaralaš-tva (NN, br. 43/96 i 44/96), upisane u Registar umjetničkih organiza-cija i Registar neprofi tnih organizacija, • sindika , osnovani na temelju Zakona o radu (NN, br. 93/14), upi-sani u Popis registriranih sindikata, • udruge poslodavaca, osnovane na temelju Zakona o radu, upisani
Izvještavanje o sredstvima dodijeljenim udrugama u 2015. godiniVesna Lendić Kasalo *
Sukladno Uredbi Uredbom o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i pro-jekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, davatelj fi nancijskih sredstava Uredu za udruge podnosi godišnji izvještaj o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima iz javnih izvora, provedenim postupcima i učincima fi nanciranih programa i projekata. Po prvi put obveznici primjene Uredbe izvještava će putem internetske aplikacije, korištenjem pristupnih podataka, koje će im dostavi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Više o tome autorica obrađuje u članku.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
17
UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
Dostava podataka o fi nanciranju u 2015. godini ob-veza je svih davatelja fi nancijskih sredstava iz javnih izvora programima i projek ma udruga:
• jela državne uprave (ministarstva, državni uredi i državne upravne organizacije),
• ureda i jela Vlade Republike Hrvatske,• drugih javnih ins tucija (javne zaklade, fondovi, za-
vodi, agencije, turis čke zajednice kada dodjeljuju sredstva iz javnih izvora i sl.),
• jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve (županije, gradovi i općine)
• javnih trgovačkih društava (trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske odnosno jedne ili više JLP(R)S, bez obzira na vlasničke udjele i obvezu podnošenja izjave o fi skalnoj odgovornos ),
• drugih pravne osobe ako su dodjeljivale javna sred-stva za projekte i programe udruga (sportske za-jednice, zajednice tehničke kulture i sl.).
Po prvi put obveznici primjene Uredbe izvještavat će putem internetske aplikacije, korištenjem pristupnih podataka, koje će im dostavi Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. U internetskoj aplikaciji popunja-vat će se upitnik, kao i detaljni podaci za sve dodije-ljene fi nancijske (i nefi nancijske) podrške.
Upitnik se sastoji od sedam skupina pitanja, a po-punjava se na razini jela – davatelja fi nancijskih sredstava, zbirno za sve fi nancijske i nefi nancij-ske podrške koje su pojedine ustrojstvene jedinice (uprave i/ili odjeli) dodijelili programima i projek -ma udruga i drugih organizacija civilnoga društva u 2015. godini.
Tablice upitnika u nastavku provjeravaju osnovne standarde planiranja, provedbe i praćenja fi nancira-nih programa i projekata propisanih Uredbom. Na sva pitanja potrebno je odgovara precizno kako bi se pomoću prikupljenih podataka dobila potpuna in-formacija o dodijeljenim fi nancijskim podrškama or-ganizacijama civilnoga društva u 2015. godini.
3. Podaci o svakom pojedinačnom programu ili projektu
Osim upitnika davatelji financijskih sredstava tre-baju putem internetske aplikacije dostaviti po-datke o svakoj pojedinačno dodijeljenoj financij-skoj i nefinancijskoj podršci, a ti poda ci uz naziva davatelja (ne)financijskih sredstava obuhvaćaju naziv javnog natječaja ili javnog poziva, odnosno
u Popis udruga poslodavaca, • privatne neprofi tne ustanove, osnovane na temelju Zakona o usta-novama (NN, br. 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08), upisane u Registar neprofi tnih organizacija i Sudski registar.
programa javnih potreba ili socijalnih usluga, na-ziv organizacije civilnoga društva – korisnika (ne)financijskih sredstava (uključujući podatke o regi-starskom broju iz matičnog registra, OIB-u, broju u registru neprofitnih organizacija (RNO broj), adre-si, kontakt podacima (e-pošta i internetska strani-ca), osobama ovlaštenim za zastupanje), podatke o financiranom programu ili projektu (naziv, voditelj, zatraženi i dodijeljeni iznos, trajanje programa ili projekta, status provedbe, područje provedbe, vr-sta korisničke skupine, tip aktivnosti ili usluga koje se provode putem projekta, kratki sadržaj projek-ta, teritorijalna zastupljenost provedbe projekta, uključenost volontera, broj zaposlenih osoba, kao i horizontalna pitanja o kojima se vodilo računa pri-likom provedbe programa ili projekta povezanih s ravnopravnošću spolova, zaštitom okoliša, uključi-vanjem marginaliziranih skupina, međusektorskom suradnju i sl.).
Svi prikupljeni podaci bit će skupno obrađeni i anali-zirani odgovarajućim sta s čkim metodama. Na te-melju njih Ured za udruge izradit će godišnje izvješće o dodijeljenim fi nancijskim sredstvima programima i projek ma od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva u 2015. godini, koje će dostavi Vladi Republike Hrvatske i javno objavi , kako bi bilo dostupno zainteresiranoj javnos . U izvješću će se analizira fi nanciranje pro-grama i projekata udruga i drugih organizacija civil-noga društva po područjima njihova djelovanja, ali i po vrstama pojedinih davatelja sredstava te uskla-đenos fi nanciranja sa standardima propisanima Uredbom.
USLUGE REVIZIJE I UVIDA U FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE
NEPROFITNIH ORGANIZACIJA
Venia revizija d.o.o. | Šarengradska 9 10000 Zagreb, Croa a | T +385 1 3845 222
F +385 1 3016 111 E info@ venia.com.hr | W www.venia.com.hr
18
FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6. U
PITN
IK
za p
rocj
enu
uskl
ađen
os
post
upak
a do
djel
e sr
edst
ava
udru
gam
a i
dru-
gim
org
aniz
acija
ma
civi
lnog
a dr
uštv
a s
Ure
dbom
o k
riter
ijim
a, m
jeril
ima
i po
stup
cim
a fi n
anci
ranj
a i u
gova
ranj
a pr
ogra
ma
i pro
jeka
ta o
d in
tere
sa z
a op
će d
obro
koj
e pr
ovod
e ud
ruge
NAZI
V DA
VATE
LJA
SRED
STAV
A:
VRST
A DA
VATE
LJA
SRED
STAV
A (m
olim
o sa
„x“ o
znač
ite p
ripad
ajuć
i odg
ovor
):a)
je
lo d
ržav
ne u
prav
e (m
inist
arst
vo, d
ržav
ni u
red,
drž
avna
upr
avna
org
aniza
cija)
b) u
red
ili
jelo
Vla
de R
epub
like
Hrva
tske
c) d
ruga
javn
a in
s tu
cija
(javn
a za
klada
, fon
d, za
vod,
age
ncija
, tur
is č
ka za
jedn
ica i s
l.)d)
župa
nija
e) g
rad
f) op
ćina
g) ja
vno
trgo
vačk
o dr
uštv
oh)
dru
ga p
ravn
a os
oba
(spo
rtsk
a za
jedn
ica, z
ajed
nica
tehn
ičke
kul
ture
i sl.
)
JEST
E LI
U 2
015.
DO
DJEL
JIVAL
I SRE
DSTV
A ZA
FIN
ANCI
RAN
JE A
KTIV
NO
STI U
DRUG
A (m
olim
o s „
x“ o
znač
ite p
ripad
ajuć
i odg
ovor
):a)
DA
b) N
E1
1. U
kupn
i pla
nira
ni iz
nos
sred
stav
a i u
kupn
i izn
os d
odije
ljeni
h fi n
anci
jski
h i n
efi n
anci
jski
h (p
rotu
vrije
dnos
t u
kuna
ma)
sre
dsta
va u
drug
ama
i dru
gim
or
gani
zaci
jam
a ci
viln
oga
druš
tva
u 20
15.
godi
ni z
a da
vate
lja fi
nan
cijs
kih
sred
stav
a iz
:
(upi
šite
pla
nira
ne i
dodi
jelje
ne iz
nose
u k
unam
a)
Plan
irani
izno
s sr
edst
ava
u 20
15. (
kn)
Dodi
jelje
ni iz
nos
sred
stav
a u
201
5. (k
n)a)
drž
avno
g pr
orač
una
knkn
b) d
ijela
prih
oda
od ig
ara
na sr
eću
knkn
c) n
akna
de za
zaš
tu o
koliš
akn
kn
d) d
ijela
prih
oda
od H
RT p
risto
jbe
knkn
e) p
roraču
na E
urop
ske
unije
knkn
f) pr
orač
una
Grad
a Za
greb
akn
kng)
pro
raču
na žu
pani
jakn
knh)
pro
raču
na g
rado
vakn
kni)
pror
ačun
a op
ćina
knkn
j) pr
orač
una
javn
ih tr
govačk
ih d
rušt
ava
knkn
k) n
efi n
ancij
skih
sred
stav
akn
knUK
UPNO
:kn
kn
2. Je
li d
avat
elj fi
nan
cijs
kih
sred
stav
a u
2015
. god
ini u
drug
ama
i dru
gim
or-
gani
zaci
jam
a ci
viln
oga
druš
tva
dodj
eljiv
ao:
(u t
ablic
i pod
crta
jte o
dgov
araj
ući o
dgov
or z
a sv
aki n
aved
eni n
ačin
fi na
ncira
-nj
a te
u s
luča
ju p
otvr
dnog
odg
ovor
a up
išite
prip
adaj
ući i
znos
)
Obl
ik i
nam
jena
dod
jele
fi na
ncijs
kih
sred
stav
a (u
zag
radi
je o
znak
a čl
anka
iz
Ure
dbe)
Iz
nos
(kn)
a) z
a pr
ojek
te i
prog
ram
e or
gani
zaci
ja c
iviln
oga
druš
tva
(don
acije
) put
em ja
vnog
nat
ječa
ja/p
oziv
a (č
l. 1.
st.
4. a
l. 1.
)D
AN
E
b) z
a ak
vno
s k
oje
su z
bog
nepr
edviđe
nih
doga
đaja
fi na
ncira
ne
izra
vnom
dod
jelo
m s
reds
tava
(čl.
6. s
t. 3.
al.
1.)
DA
NE
c) z
a ak
vno
s z
a ko
je u
drug
a im
a is
ključi
vu n
adle
žnos
t ili
oper
a v
nu s
poso
bnos
t i fi
nanc
irane
su
izra
vnom
dod
jelo
m
sred
stav
a (č
l. 6.
st.
3. a
l. 2.
)D
AN
E
d) z
a re
aliz
aciju
pro
gram
a ja
vnih
pot
reba
2 utv
rđen
ih p
oseb
nim
za
kono
m (č
l. 1.
st.
4. a
l. 2.
)D
AN
E
e) z
a pr
oved
bu ja
vne
ovla
s 3 p
ovje
rene
pos
ebni
m z
akon
om (č
l. 1.
st
. 4. a
l. 3.
)D
AN
E
f) z
a pr
užan
je s
ocija
lnih
usl
uga
(čl.
1. s
t. 4.
al.
4.)
DA
NE
g) z
a sufi n
anci
ranj
e ob
vezn
og d
opri
nosa
kor
isni
ka fi
nanc
iranj
a za
pr
oved
bu p
rogr
ama
i pro
jeka
ta u
govo
reni
h iz
fond
ova
Euro
pske
un
ije i
inoz
emni
h ja
vnih
izvo
ra (č
l. 1.
st.
4. a
l. 5.
)D
AN
E
h) z
a po
dršk
u in
s t
ucio
naln
om i
orga
niza
cijs
kom
raz
voju
udr
uge
(čl.
1. s
t. 4.
al.
6.)
DA
NE
1 Uko
liko
u 20
15. g
odin
i je
lo n
ije d
odje
ljiva
lo n
ikak
va fi
nanc
ijska
ili n
efi n
anci
jska
sred
stva
udr
uga-
ma,
odn
osno
, dru
gim
org
aniz
acija
ma
civi
lnog
a dr
uštv
a, u
pitn
ik s
e u
nast
avku
ne
ispu
njav
a.
2 u
spo
rtu,
kul
turi
i teh
ničk
oj k
ultu
ri3
npr
. org
aniz
acija
ma
Hrv
atsk
og C
rven
og k
riža,
Hrv
atsk
e go
rske
slu
žbe
spaš
avan
ja, k
oje
djel
uju
u po
druč
ju v
atro
gast
ava
i sl.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
19
UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
i) za
pro
gram
e ili
pro
jekt
e za
pošl
java
nja
(čl.
1. s
t. 4.
al.
7.)
DA
NE
j) je
dnok
ratn
o za
nep
lani
rane
ak
vno
s ,
dodi
jelje
na o
dluk
om
čeln
ika
bez
javn
og n
atječa
ja (č
l. 6.
st.
3. a
l. 4.
)D
AN
E
k)
dona
cije
jav
nih
trgo
vačk
ih d
rušt
ava
pute
m j
avno
g na
tječa
ja/
pozi
va (č
l. 1.
st.
4. a
l. 8.
)D
AN
E
l) sp
onzo
rstv
a ja
vnih
trgo
vačk
ih d
rušt
ava
(čl.
1. s
t. 4.
al.
8.)
DA
NE
m)
nefi n
anci
jska
sre
dstv
a do
dije
ljena
put
em j
avno
g na
tječa
ja il
i ja
vnog
poz
iva
DA
NE
n)
nefi n
anci
jska
sre
dstv
a do
dije
ljena
odl
ukom
čel
nika
dav
atel
ja
DA
NE
o)
sred
stva
dod
ijelje
na n
a ne
ki d
rugi
nač
in k
oji
nije
pre
dviđ
en
Ure
dbom
- na
ves
na
koji
nači
n: _
____
____
____
____
____
DA
NE
UKU
PNO
:
3. N
aved
ite p
ojed
inač
no n
aziv
e ja
vnog
nat
ječa
ja i/
ili ja
vnog
poz
iva
za d
odje
-lu
sre
dsta
va o
rgan
izac
ijam
a ci
viln
oga
druš
tva
u na
dlež
nos
dav
atel
ja fi
nan-
cijs
kih
sred
stav
a, u
kupa
n iz
nos
dodi
jelje
n po
sva
kom
od
natje
čaja
/ ja
vnog
po
ziva
, bro
j ugo
vora
koj
e st
e po
tpis
ali n
akon
pro
vede
nog
natje
čaja
/ ja
vnog
po
ziva
te,
uko
liko
je p
rim
jenj
ivo,
naz
iv
jela
/org
aniz
acije
koj
oj s
te p
ovje
rili
prov
edbu
nek
og d
ijela
ili c
jelo
kupa
n na
tječ
ajni
pos
tupa
k.
Svak
i red
nam
ijenj
en je
za
jeda
n na
tječa
j te
upiš
ite: u
1. k
olon
i red
ni b
roj,
u 2.
ko
loni
naz
iv ja
vnog
nat
ječa
ja i/
ili ja
vnog
poz
iva,
odn
osno
javn
e po
treb
e, u
3.
kolo
ni u
kupn
o do
dije
ljeni
izno
s sr
edst
ava
po to
m n
atječa
ju
Redn
i br
oj
Naziv
na
tječa
ja
/ jav
nog
poziv
a
Izno
s uku
pno
dodi
jelje
nih
sred
stav
a po
na
tječa
ju il
i ja
vnom
poz
ivu
Broj
po
tpisa
nih
ugov
ora
Naziv
je
la /
orga
niza
cije
s ko
jom
st
e su
rađi
vali
u pr
oved
bi n
atječa
ja
(nav
es k
oji j
e di
o na
tječa
jnog
po
stup
ka p
repu
šten
u p
rove
dbu
vanj
skom
je
lu /
orga
niza
ciji)
1.
kn2.
kn3.
kn4.
kn
5.kn
...kn kn
UKUP
NO:
kn
4. U
kupn
i tro
škov
i dod
jele
fi na
ncijs
kih
sred
stav
a or
gani
zaci
jam
a ci
viln
oga
druš
tva:
(pod
crta
jte je
dan
ili v
iše
ponu
đeni
h od
gova
ra te
za
svak
i u d
esno
j kol
oni u
pi-
šite
odg
ovar
ajuć
i izn
os u
kun
ama)
Vrst
e tr
oško
va z
a pr
oved
bu n
atječa
ja:
Uku
pni i
znos
tr
oško
va u
201
5.
godi
ni
a) tr
oško
vi o
bjav
ljiva
nja
javn
og n
atječa
ja /
javn
og p
oziv
akn
b) n
akna
de č
lano
vim
a st
ručn
ih
jela
za
ocje
njiv
anje
kn
c) tr
oško
vi o
drža
vanj
a se
min
ara
/ ra
dion
ica
za p
oten
cija
lne
prija
vite
lje n
a ja
vni n
atječa
j / ja
vni p
oziv
kn
d) d
rugi
troš
kovi
, nav
edite
koj
i:kn
UKU
PNO
:kn
5. S
adrž
aj i
broj
pri
govo
ra z
apri
mlje
nih
na n
atječa
jni p
ostu
pak
i rez
ulta
te
dodj
ele
sred
stav
a u
2015
. god
ini:
(uz
jeda
n ili
više
pon
uđen
ih o
dgov
ara
upiši
te b
roj u
lože
nih,
odn
osno
bro
j uva
-že
nih
prig
ovor
a, a
uko
liko
prig
ovor
a ni
je b
ilo, u
z po
nuđe
ne o
dgov
ore
upiši
te 0
.)
Sadr
žaj p
rigov
ora
odno
sio se
na:
Br
oj u
lože
nih
prig
ovor
aBr
oj u
važe
nih
prig
ovor
aa)
ocje
nu o
nei
spun
java
nju
form
alni
h uv
jeta
b)
rad
jela
koj
e oc
jenj
uje
proj
ekte
i pr
ogra
me
c) sa
stav
je
la k
oje
ocje
njuj
e pr
ojek
te i
prog
ram
ed)
izno
s dod
ijelje
nih fi n
ancij
skih
sred
stav
a e)
pro
cedu
ru ja
vnog
nat
ječa
ja /
javn
og p
oziv
a f)
nešt
o dr
ugo,
nav
edite
što:
20
FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
6. U
slje
dećo
j tab
lici n
alaz
e se
tvrd
nje či
ja je
svrh
a pr
ocije
ni s
tupa
nj u
sklađe
-no
s s
tand
arda
i po
stup
aka
odo
brav
anja
fi na
ncijs
kih
i nefi
nan
cijs
kih
podr
ški
Vaše
g je
la s
Ure
dbom
. Mol
imo
da n
a sv
aku
tvrd
nju
odgo
vorit
e oz
nača
va-
njem
prik
ladn
e ku
ćice
u d
esni
m k
olon
ama,
a z
a sv
aki o
dgov
or „
NE“
ili „
DJE
-LO
MIČ
NO
“ m
olim
o da
u r
ubric
i NAP
OM
ENA
obra
zlož
ite r
azlo
ge,
odno
sno,
po
jasn
ite p
ostu
pak
koje
g st
e pr
ovel
i um
jest
o on
og k
ojeg
je p
ropi
sala
Ure
dba.
Redn
ibr
ojSt
anda
rdi i
pos
tupc
i za
dodj
elu
sred
stav
a ko
je s
te p
rimje
njiv
ali u
201
5. g
odin
i
Odg
ovor
N/P
* D
A N
E D
jelo
-m
ično
**N
apo-
men
a**
1.
Post
oje
stra
tešk
i i/i
li pr
ogra
msk
i dok
umen
- t
emel
jem
koj
ih s
u se
pla
nira
la p
riorit
etna
po
druč
ja i
rasp
isiv
anje
nat
ječa
ja z
a fi n
anci
-ra
nje
prog
ram
a i p
roje
kata
udr
uga
iz s
voje
na
dlež
nos
2.
Fina
ncijs
ka sr
edst
va se
pro
jek
ma
i pro
gra-
mim
a ud
ruga
dod
jelju
ju u
pra
vilu
put
em
natje
čaja
/ ja
vnog
poz
iva,
suk
ladn
o čl
anku
6.
sta
vak
1. i
2. U
redb
e
3.Pl
anov
i ras
pisi
vanj
a na
tječa
ja o
bjav
ljuju
se
na g
odiš
njoj
razi
ni
4.Ra
spis
ani j
avni
nat
ječa
ji /
pozi
vi o
tvor
eni
su n
ajm
anje
30
dana
5.
Prili
kom
rasp
isiv
anja
nat
ječa
ja, u
nat
je-
čajn
oj d
okum
enta
ciji
utvrđu
ju s
e uk
upna
ra
spol
oživ
a fi n
anci
jska
sre
dstv
a te
naj
viši
i na
jniž
i izn
os k
oji ć
e bi
ugo
vore
n
6.Pr
iliko
m ra
spis
ivan
ja n
atječa
ja, u
nat
ječa
j-no
j dok
umen
taci
ji ut
vrđu
je s
e ok
virn
i bro
j pr
ojek
ata
koji će
bi
fi na
ncira
ni
7.Po
stoj
i pos
ebna
ust
rojs
tven
a je
dini
ca z
a pr
oved
bu n
atječa
ja, k
ojoj
su
pos
lovi
(iz
međ
u os
talih
) u o
pisu
nad
ležn
os
8.Po
stoj
i utv
rđen
i pos
tupa
k za
spr
ječa
vanj
e su
koba
inte
resa
u p
rove
dbi n
atječa
ja
9.
Sudi
onic
i pos
tupk
a do
djel
e fi n
anci
jski
h sr
edst
ava
proj
ek m
a i p
rogr
amim
a ud
ruga
po
tpis
uju
Izja
vu o
nep
ristr
anos
i p
ovje
r-lji
vos
10.
Rasp
isan
i nat
ječa
ji im
aju
natje
čajn
u do
ku-
men
taci
ju k
oja
sadr
ži s
ve U
redb
om p
ropi
-sa
ne o
bvez
ne o
bras
ce
11.
Rasp
isan
i nat
ječa
ji pr
opis
uju
osno
vna
mje
-ril
a ko
ja u
drug
e m
oraj
u za
dovo
lji p
rije
odob
rava
nja
i ugo
vara
nja
sred
stav
a (č
la-
nak
5. U
redb
e)
12.
Nak
on ra
spis
ivan
ja n
atječa
ja o
rgan
izira
ju
se in
form
a v
ne ra
dion
ice
za p
oten
cija
lne
prija
vite
lje
13.
Pote
ncija
lni p
rijav
itelji
na
rasp
isan
e na
tje-
čaje
imaj
u m
oguć
nost
pos
tavl
janj
a pi
tanj
a o
prija
vi p
utem
ele
ktro
ničk
e po
šte
14.
Odg
ovor
i na
post
avlje
na p
itanj
a po
ten-
cija
lnih
prij
avite
lja o
bjav
ljuju
se
javn
o na
m
režn
im s
tran
icam
a da
vate
lja s
reds
tava
15.
Proc
jenu
kva
litet
e pr
ijavl
jeni
h pr
ojek
ata
i pr
ogra
ma
obav
lja n
ezav
isno
str
učno
po-
vjer
enst
vo
16.
U ra
du n
ezav
isno
g st
ručn
og p
ovje
rens
tva
sudj
eluj
u za
posl
enic
i dav
atel
ja fi
nanc
ijski
h sr
edst
ava
17.
U ra
du n
ezav
isno
g st
ručn
og p
ovje
rens
tva
sudj
eluj
u va
njsk
i čla
novi
– s
truč
njac
i za
podr
učje
nat
ječa
ja
18.
Član
ovi n
ezav
isnog
stručn
og p
ovje
rens
tva
za p
rocj
enu
kval
itete
prij
avlje
nih
proj
ekat
a i
prog
ram
a do
biva
ju n
akna
du za
oba
vlje
ni ra
d
19.
Rezu
lta j
avno
g na
tječa
ja /
poz
iva
javn
o se
ob
javl
juju
20.
Svak
i prij
avite
lj do
biva
pis
anu
obav
ijest
o
neus
pješ
noj p
rijav
i, s p
ojaš
njen
jem
ned
o-st
atka
, odn
osno
dob
iven
e oc
jene
21.
Prija
vite
lji im
aju
prav
o na
knad
nog
uvid
a u
zbirn
u oc
jenu
kva
litet
e sv
og p
rogr
ama
ili
proj
ekta
22.
Prija
vite
lji im
aju
prav
o po
dnoš
enja
prig
o-vo
ra n
a od
luku
o n
eisp
unja
vanj
u pr
opis
a-ni
h uv
jeta
nat
ječa
ja, o
dnos
no n
a od
luku
o
dodj
eli fi
nan
cijs
kih
sred
stav
a
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
21
UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE
23.
Prig
ovor
e rje
šava
pos
ebno
ust
roje
no p
o-vj
eren
stvo
24.
Post
oji p
ropi
sana
inte
rna
proc
edur
a po
-st
upan
ja s
otk
riven
im n
epra
viln
os m
a pr
i-lik
om p
rove
dbe
natje
čaja
(Ako
je o
dgov
or
DA, p
od N
APO
MEN
OM
je p
otre
bno
krat
ko
opisa
pro
pisa
nu p
roce
duru
.)
25.
S ud
rugo
m se
, prij
e po
četk
a pr
oved
be a
k v
-no
s i
ispl
ate
sred
stav
a, p
otpi
suje
ugo
vor
26.
Udr
uge
su d
užne
, prij
e po
tpis
a ug
ovor
a,
dost
avi
pot
pisa
nu Iz
javu
o n
epos
toja
nju
dvos
truk
og fi
nanc
iranj
a
27.
Udr
uge
su d
užne
, prij
e po
tpis
a ug
ovor
a,
dost
avi
dok
az o
nep
osto
janj
u ja
vnog
du
ga
28.
Udr
uge
su d
užne
dos
tavi
pro
gram
sko
izvj
ešće
u s
vrhu
praće
nja
prov
edbe
fi -
nanc
irano
g pr
ojek
ta il
i pro
gram
a (A
ko je
od
govo
r DA,
pod
NAP
OM
ENU
je p
otre
bno
upisa
bro
j zap
rimlje
nih
prog
ram
skih
izvj
e-šć
a u
2015
.)
29.
Udr
uge
su d
užne
dos
tavi
fi n
anci
jsko
izvj
e-šć
e u
svrh
u pr
aćen
ja p
rove
dbe fi n
anci
rano
g pr
ojek
ta il
i pro
gram
a (A
ko je
odg
ovor
DA,
po
d NA
POM
ENU
je p
otre
bno
upisa
bro
j za
prim
ljeni
h fi n
ancij
skih
izvj
ešća
u 2
015.
)
30.
Prov
edba
fi na
ncira
nih
proj
ekat
a i p
rogr
a-m
a pr
a s
e i o
dlas
kom
na
tere
nske
pos
jete
(A
ko je
odg
ovor
DA,
pod
NAP
OM
ENU
je
potr
ebno
upi
sa b
roj o
bavl
jeni
h te
rens
kih
posje
ta u
201
5.)
31.
Tije
kom
praće
nja
prov
edbe
fi na
ncira
nih
proj
ekat
a i p
rogr
ama
otkr
iven
e su
nep
ra-
viln
os u
pro
vedb
i (Ak
o je
odg
ovor
DA,
po
d NA
POM
ENU
je p
otre
bno
upisa
bro
j ot
kriv
enih
nep
ravi
lnos
u 2
015.
)* N
/P –
nije
prim
jenj
ivo;
ova
j se
odgo
vor o
znač
ava
u slu
čaju
da
određe
ni p
ro-
pisa
ni st
anda
rd n
ije p
rimje
njiv
u o
dnos
u na
vrs
tu d
avat
elja
javn
ih fi
nanc
ijski
h sr
edst
ava,
sukl
adno
odr
edba
ma
Ured
be
** o
dgov
ore
NE i
DJEL
OM
IČNO
pot
rebn
o je
obv
ezno
poj
asni
, od
nosn
o, o
pisa
po
stup
ak k
ojeg
ste
prov
eli u
mje
sto
onog
koj
i je
prop
isan
Ured
bom
7. Je
li u
201
5. g
odin
i bilo
pov
rata
sre
dsta
va o
d st
rane
org
aniz
acija
civ
ilnog
a dr
uštv
a be
z ob
zira
na
godi
nu u
koj
oj s
u sr
edst
ava
odob
rena
odn
osno
dod
i-je
ljena
? (u
piši
te o
dgov
araj
ući b
roj i
li izn
os, o
dnos
no X
ako
nije
bilo
pov
rata
za
svak
i od
ponu
đeni
h od
govo
ra)
Razlo
zi po
vrat
a sr
edst
ava
Broj
pov
rata
u
2015
. god
ini
Ukup
an iz
nos
povr
ata
u 20
15.
godi
ni
Nije
bilo
po
vrat
a sr
edst
ava
a) p
ovra
t sre
dsta
va za
cije
li pr
ojek
t ili
pro
gram
jer s
e s p
roje
ktom
ili
prog
ram
om n
ije n
i za
poče
lokn
b) p
ovra
t dije
la n
eutr
ošen
ih sr
edst
ava
kn
c) p
ovra
t nen
amje
nski
utr
ošen
ih
sred
stav
a (n
pr. v
eći u
troš
ak p
o po
jedi
nim
pro
raču
nski
m li
nija
ma
bez
pret
hodn
og o
dobr
enja
i sl.
).
kn
d) u
drug
a je
usp
ješn
o re
alizi
rala
pro
jekt
s m
anjim
izno
som
od
dodi
jelje
nog
kn
UKUP
NO:
kn
Poda
tke
za p
opun
java
nje
upitn
ika
dali
su:
Ime
i pre
zime
Naziv
radn
og m
jest
ae-
mai
l adr
esa
tele
fon
Upi
tnik
pop
unio
/la:
Ime
i pre
zime
Naziv
radn
og m
jest
ae-
mai
l adr
esa
tele
fon
Mje
sto
i dat
um
Ime
i pre
zim
e i p
otpi
s če
lnik
a po
punj
avan
ja u
pitn
ika:
da
vate
lja s
reds
tava
iz ja
vnih
izvo
ra:
____
____
____
____
____
____
__
____
____
____
____
____
____
__
22
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. UvodOd 2010. godine i stupanja na snagu Zakona o fi skal-noj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) propisana je obveza davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos . Izjava o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava) je go-dišnja izjava kojom čelnik proračunskog i izvanprora-čunskog korisnika državnog proračuna i proračuna je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave te predsjednik uprave trgovačkog društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republi-ka Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potvrđuje da je u radu osigurao zakonito, namjensko i svrhovito kori-štenje sredstava, te učinkovito i djelotvorno funkci-oniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola.
Čelnik Izjavu daje na temelju Upitnika o fi skalnoj od-govornos , raspoloživih informacija o radu jela, re-zultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te pro-cjene.
Osnovni alat i temelj za davanje Izjave je Upitnik o fi -skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Upitnik). Na te-melju pitanja iz Upitnika kroz pet područja (planiranje, izvršavanje, javna nabava, računovodstvo i izvješta-vanje) provodi se samoprocjena procesa, procedura i kontrola. Upitnik se popunjava na temelju obrasca koji je dan u prilogu Uredbe o sastavljanju i predaji izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15). Predmetna Uredba, kao i Upitnik mijenjaju se kako se mijenja zakonodavni okvir, tj. propisi koji su temelj za pitanja iz Upitnika. Odgovaranjem na pita-
nja iz Upitnika, vrši se samoprocjena ― postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakonodavnim okvirom. Valja ima na umu da se Upitnikom tes ra-ju minimalni zahtjevi za dobro fi nancijsko upravlja-nje. Naravno da je poželjno da obveznici imaju i više nego što se zahtjeva po pojedinim pitanjima iz Upit-nika. Među m, svakako ne bi trebali ima manje. Ako ne zadovoljavaju minimum koji je utvrđen Upitnikom potrebno je sastavi Plan otklanjanja slabos i nepra-vilnos . To je svojevrsni akcijski plan s mjerama koje će se poduze u narednom razdoblju kako bi se do-s gao utvrđeni mininmalni standard zah jevan Upit-nikom, a utemeljen na važećim propisima i osnovnim proračunskim načelima. Tes ranja se mogu provodi jekom cijele godine. U članku 8. naprijed navedene
Uredbe opisuju se slučajevi u kojima se odgovara po-tvrdno, djelomično potvrdno ili nega vno. Nega van odgovor i djelomično potvrdan odgovor na pitanja iz pojedinog područja Upitnika upućuje na postojanje slabos i/ili nepravilnos . Potvrdan odgovor daje se onda kada su usvojeni potrebni procesi, procedure, odnosno kontrole te ako postoje potrebni pisani do-kumen ili interni ak koji su primijenjeni u najmanje 98 % poslovnih ak vnos utvrđenih u uzorku (veliči-na uzorka je defi nirana u Referenci iz Upitnika), a na koje se pitanje odnosi.
Većina pitanja iz Upitnika dodatno podsjeća obvezni-ke na zahtjeve iz propisa koji su na snazi. Među m, pred obveznike se, kroz nekoliko pitanja, postavljaju zahtjevi za postojanjem određenih procedura koje nisu zakonska obveza. U ovom se tekstu osvrćemo na tri zah jevane procedure čije se postojanje provjera-va u području izvršavanja u Upitniku iz Priloga 2.a1.
1 Upitnik iz Priloga 2.a je upitnik za ministarstva i druga jela držav-ne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunske i izvanproračunske korisnike na državnoj i lokalnoj, od-nosno područnoj (regionalnoj) razini. Upitnik na temelju kojeg Izja-vu daju trgovačka društva i pravne osobe dan je u Prilogu 2.b. Oba
Procedure iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos Ana Godić *
Ana Zorić **
Autorice u tekstu pojašnjavaju što je potrebno obuhva u procedurama koje se zahtjevaju kroz pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos .
* Ana Godić, mag. oec., savjetnica u Centru TIM4PIN, Zagreb. ** Ana Zorić, mag. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
23
UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
To su:
• procedura stvaranja ugovornih obveza, • procedura naplate prihoda,• procedura zaprimanja i provjere računa te plaćanja
po računima.
Iako se zasad u Upitniku 2.b ne zah jeva postojanje ovih procedura, preporuka je da ove procedure imaju svi obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos .
2. Procedura stvaranja ugovornih obvezaKako je ranije i navedeno, sva pitanja iz Upitnika po-stavljena su tako da se njima podsje i upu obvezni-ke na to kako bi njihovo redovito poslovanje trebalo izgleda , a kako bi bilo u skladu s propisima kojima se uređuje poslovanje obveznika davanja Izjave.
U području Izvršavanja iz Upitnika 2.a pitanje 19. podsjeća obveznike na potrebu formalno donesene pisane procedure o stvaranju ugovornih obveza, a glasi: Procedura stvaranja ugovornih obveza jasno je defi nirana i dostupna svim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima. Na ovo pitanje odgovaraju svi proračunski i izvanproračunski korisnici na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a odgo-vori mogu bi DA, NE i DJELOMIČNO, a ne može se odgovori s NIJE PRIMJENJIVO – N/P.
Da bi obveznici mogli odgovori s DA potrebno je ima formalno donesenu pisanu proceduru o zapri-manju i plaćanju računa. Procedura bi trebala bi dostupna svim zaposlenicima, što znači da treba bi izvješena na oglasnoj ploči, objavljena na inter-netskim stranicama obveznika ili na neki drugi način osigura dostupnost predmetne procedure. Objava procedure na internetskoj stranici nije obvezna, jer procedura ne treba bi dostupna javnos s obzirom na to da se radi o internoj proceduri. Među m, radi dostupnos procedure svim zaposlenicima, ako ob-veznik ima intranetske stranice, dakle stranice koju su dostupne samo interno, zaposlenicima se procedura može objavi ondje.
Dokazi priloženi u Predmetu uz ovo pitanje za odgo-vor DA trebali bi bi : 1) preslika potpisane procedure ili navođenje oznake (klasifi kacijske ili brojčane) i 2) poveznica na intranetsku stranicu na kojoj je proce-dura objavljena ili dokaz o objavi na oglasnoj ploči ili sličan dokaz da je procedura dostupna zaposlenicima.
Ako obveznik ima proceduru koja nije formalno done-sena i propisana, odgovor nije DJELOMIČNO, nego NE
Upitnika, kao i svi drugi obrasci, dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovor-nos ).
jer je bitan preduvjet dobrog fi nancijskog upravljanja upravo formalno usvajanje i donošenje procedure s kojom su svi upozna . Obveznici koji do sada nemaju ovu proceduru trebaju je donije do 30. lipnja 2016. kako bi prilikom davanja Izjave za 2016. godinu mogli da potvrdan odgovor na ovakvo pitanje jer će u tom slučaju prevladava poslovanje po proceduri jekom godine. Ako procedura bude formalno usvojena na-kon 30. lipnja, odgovor na ovakvo pitanje će bi NE, s m da se u planu otklanjanja slabos i nepravilnos vidi da je nedostatak riješen i procedura donesena krajem godine.
Primjer procedure stvaranja ugovornih obveza nalazi se u nastavku teksta. Podsjećamo da su primljeni i prihvaćeni predračuni, ponude i slično istovjetni ugo-vorima ili narudžbenicama. Naime prema pravilima obveznog prava takvi se dokumen smatraju prijed-lozima za sklapanje ugovora koji su sačinjeni za toč-no određene situacije i točno određenim osobama. U takvim slučajevima ugovor se smatra sklopljenim u trenutku kada ponuditelj primi izjavu o prihva-ćanju ponude od onoga kome je ponuda upućena i tada nije potrebno naknadno pisa narudžbenice. Na ponudama i predračunima, te kasnije računima izda-nim po prihvaćenim ponudama i predračunima nije potreban broj narudžbenice, kao ni na gotovinskim računima.
Podsjećamo također da ako ugovor sadrži sve ele-mente i detalje za svaku isporuku ili za svako izvršenje usluge koje su obuhvaćene ugovorom, uz ugovor nije potrebno dodatno ispisiva narudžbenice. Narudžbe-nice ne trebaju bi isključivo pisane na obrascima iz bloka narudžbenice, nego mogu bi kreirane u susta-vu ustanove, poslane elektronski ili popunjene prema predlošku dobavljača (često kod naručivanja knjiga), a pri tome je važno da sadrže sve tražene elemente.
Za nabave kon nuiranih i uobičajenih rashoda poslo-vanja dopuštena je kupnja u gotovini (vodeći računa o propisima o oporezivanju dohotka koji priječi plaća-nje gotovim novcem fi zičkim osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost) bez prethodnog ispisivanja narudžbenice, s m da osoba koja ide u kupovinu do-bije odobrenu zahtjevnicu s parafom odgovorne oso-be u računovodstvu i fi nancijama koja potvrđuje da su sredstva osigurana u fi nancijskom planu i parafom čelnika ili osobe koju on ovlas kojim se odobrava kupnja u gotovini do maksimalnog iznosa navedenog na zahtjevnici.
24
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
KLASA:
URBROJ:
Mjesto, datum
Na temelju članka 7. Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i članka 7. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) čelnik/ica (upisa ime i prezime čelnika/ice) ustanove (upisa naziv ustanove) donosi:
PROCEDURU STVARANJA OBVEZA
Postupak stvaranja obveza provodi se po sljedećoj proceduri:
Dijagram jeka Opis ak vnos Izvršenje Popratni
dokumen Odgovornost RokPrijedlog za sastavljanje plana nabave:- Uredski materijal- Sredstava za čišćenje- Energija (električna energija,
plin, lož ulje, gorivo i dr.)- Usluge telefona- Poštanske usluge- Komunalne usluge- Materijal i usluge
održavanja i popravaka- Oprema i materijal za rad
Sastavljen prijedlog nabave za sljedeću godinu
1. Tajnik za uredski materijal, sredstva za čišćenje, energiju, usluge telefona, poštanske usluge, komunalne usluge2. Ekonom za materijal i usluge održavanja i popravaka3. Zaposlenici ili voditelji za opremu i materijal za rad
Do 5. rujna tekuće godine
Interni obrazac za davanje prijedloga za sastavljanje prijedloga plana nabave
Sastavljanje prijedloga plana nabave
Na temelju primljenih prijedloga za nabavu sastavlja se prijedlog plana nabave za sljedeću godinu
Tajnik Do 15. rujna Popunjeni interni obrasci za davanje prijedloga za sastavljanje prijedloga plana nabave
Sastavljanje plana nabave Prijedlog plana nabave se korigira s obzirom na fi nancijska očekivanja i prioritete ustanove
Ravnatelj u suradnji s računovođom i tajnikom
Prije donošenja fi nancijskog plana
Prijedlog plana nabave
Iniciranje nabave za uredski materijal i materijal za čišćenje
Popunjavanje narudžbenica sa svim elemen ma ili prihvaćanje ponuda
Tajnik Dvotjedno Narudžbenica ili ponuda
Iniciranje nabave električne energije, plina, lož ulja, telefona, komunalnih usluga
Sklopljen ugovor na samom početku korištenja usluge. Na računima je broj pretplatnika/kupca koji predstavlja vezu s ugovorom. Ne popunjavaju se narudžbenice.
Tajnik Na početku korištenja usluge
Ugovor
Iniciranje nabave materijala i usluga održavanja i popravaka
Za kon nuirana održavanja (so warea, fotokopirnih aparata, sustava grijanja…) sklapaju se ugovori po kojima se ne izdaju narudžbenice već se obavljene usluge prate temeljem ovjerenih radnih naloga.Za održavanja i popravke uslijed kvarova ne sklapaju se ugovori nego se po utvrđivanju kvara i posla koji isporučitelj usluge treba obavi ovjerom radnog naloga ili drugog izvještaja o obavljenoj usluzi potvrđuje da obavljena usluga odgovara fakturiranoj. Kod većih popravaka isporučitelj po obavljenom uvidu u stanje daje ponudu. U tom slučaju prihvaćena ponuda je kao potpisani ugovor ili izdana narudžbenica.
Tajnik
Tajnik
Godišnje
Ovisno o nastanku potrebe
Ugovor i/ili radni nalog
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
25
UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
Dijagram jeka Opis ak vnos Izvršenje Popratni
dokumen Odgovornost RokIniciranje nabave materijala i opreme za rad
Popunjavanje narudžbenice ili prihvaćanje ponude
Zaposlenik ili voditelj Mjesečno Ugovor i/ili narudžbenica ili ponuda i drugo
Odobrenje nabave – provjera zakonitos s obzirom na fi nancijski plan
Provjera je li inicirana nabava u skladu s fi nancijskim planomi planom nabave
U slučaju postupka javne nabave dodatno se provjerava i je li tehnička specifi kacija i dokumentacija za nadmetanje u skladu s propisima o javnoj nabavi
Računovođa
Tajnik (ako je tajnik pripremao dokumentaciju za nadmetanje tada ovu kontrolu obavlja čelnik ili osoba koju on ovlas )
Po primljenim prijedlozima ugovora, narudžbenica, ponuda
Ugovor i/ili narudžbenica ili ponuda i drugo
Odobrenje nabave (sklapanja ugovora, narudžbenice, prihvaćanja ponude)
Potpis čelnika ili osobe koju on ovlas , a kojim se odobrava inicirana nabava
Čelnik, a po ovlaštenju tajnik za materijal i usluge održavanja i popravaka, za opremu i materijal za rad. Uz ovu proceduru donosi se odluka kojom čelnik ovlašćuje tajnika za odobrenje nabava navedenih vrsta rashoda.
Ova procedura objavljena je na oglasnoj ploči i internetskoj stranici ustanove dana (upisa datum) i stupila je na snagu danom objave, a primjenjuje se od (upisa datum).
ČELNIK-ICA
IME I PREZIME
računski i izvanproračunski korisnici na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a odgo-vori mogu bi DA, NE i NIJE PRIMJENJIVO – N/P, a ne može se odgovori s DJELOMIČNO.
Pitanje je dodano u Upitnik zadnjim izmjenama Ured-be, a njime se provjerava postoji li pisana procedura naplate prihoda. Da bi se mogao da potvrdan odgo-vor na ovo pitanje, u proceduri bi trebalo bi jasno navedeno:
• koje su vrste prihoda koje se naplaćuju, • mjere naplate koje će poduzima ,• vremensko razdoblje nakon kojeg se pokreće poje-
dina mjera naplate,• slučajevi u kojima treba pribavi instrumente osi-
guranja plaćanja, praćenje naplate po poduze m mjerama,
• osobe koje će obavlja navedene poslove, • drugi podaci koji su od značaja za naplatu prihoda
obveznika.
Pokazalo se korisnim razradi proceduru ovisno o vr-s prihoda odnosno potraživanja. Tako je moguće ra-zradi postupanje npr. kod jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, spomeničku rentu, zakup javnih
U ovu proceduru moguće je uključi i procedure kojima se uređuju pitanja nabave za robe i usluga, odnosno za nabavu radova na koje se ne primjenju-je Zakon o javnoj nabavi. Na ovo se područje odnosi pitanje 43. iz Upitnika 2.a koje glasi: Donesen je akt kojim su uređena pitanja nabave za nabavu robe i usluga odnosno za nabavu radova na koje se ne pri-mjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Naime, od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), koji je stupio na snagu još 10. prosinca 2013. do kojeg ne postoji obveza pri-mjene Zakona o javnoj nabavi utvrđeno je da se na-vedeni Zakon ne primjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednos do 200.000,00 kuna, odno-sno za nabavu radova do 500.000,00 kuna, a pitanja nabave do h vrijednos uređuje naručitelj svojim aktom. Dakle, takav interni akt kojim naručitelji ure-đuju nabave predmeta nabave procijenjene vrijedno-s do 200.000,00 kuna (bez PDV-a) za robe i usluge, odnosno do 500.000,00 kuna (bez PDV-a) može bi sastavnim dijelom, tj. sadržan u proceduri stvaranja ugovornih obveza.
3. Procedura naplate prihoda Pitanje 23. Upitnika glasi: Postoji jasna procedura naplate prihoda. Na ovo pitanje odgovaraju svi pro-
26
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
površina, zakup poslovnih prostora i garaža te najam stanova, koncesije i druge vrste prihoda. Kod fakulte-ta i sveučilišta razvrsta postupanja kod naplate za školarine, potraživanja za razvojne studije, potraži-vanja za cjeloživotno učenje, za zakup poslovnih pro-stora, za zakasnine u knjižnici i druge vrste prihoda. Ujedno se za svaku od navedenih skupina prihoda na jednom mjestu i na sustavan način utvrđuje zakonska osnova za naplatu, ali i zastarni rokovi koji se vežu uz pojedinu vrstu prihoda. Sljedeći korak je utvrđivanje ovlas za postupanje, odnosno ustrojstvenu cjelinu koja će bi zadužena za utvrđivanje obveze plaćanja pojedine vrste prihoda.
U praksi će se u ovom dijelu procedure utvrdi i pre-nije na papir te formalizira postupanje iz prakse. Nakon izdavanja isprava na temelju kojih se naplaćuje prihod, izdaju se i računi odnosno uplatnice, ovisno o vrs prihoda, a u poslovnim knjigama se eviden raju potraživanja. Redovi m i ažurnim knjiženjem naplate prihoda omogućuje se praćenje naplate i utvrđivanje otvorenih potraživanja. U slučajevima kada se pre-koračuju rokovi dospijeća zaračunavaju se zatezne kamate u skladu s važećim zakonskim propisima, od-nosno u skladu s odredbama ugovora koji je temelj za naplatu određenog prihoda. Što se če postupanja koja će se poduzima radi naplate potraživanja nakon proteka roka plaćanja, nije uputno, a ni ekonomično odmah po proteku istoga poduzima najstrože mje-re, odnosno pokreta postupak prisilne naplate. Prije nego se pristupi poduzimanju te najstrože i krajnje mjere, potrebno je pokuša napla potraživanje primjenjujući blaže mjere. Te blaže mjere su opomi-njanje dužnika usmeno, odnosno slanje opomena. Redovi sustav opominjanja se također pokazao kao dobar i koristan instrument naplate. Važno je istaknu- da za prekid zastare nije dovoljno dostavi dužniku
samo opomenu. To je i izrijekom navedeno u članku 244. Zakona o obveznim odnosima u kojem stoji da za prekid zastare nije dovoljno da vjerovnik pozove dužnika pisano ili usmeno da obvezu ispuni. Zastara se prema članku 241. Zakona o obveznim odnosima prekida samo u slučaju kada dužnik prizna dug, odno-sno podnošenjem tužbe ili svakom drugom radnjom vjerovnika poduzetom pro v dužnika pred sudom ili drugim nadležnim jelom radi utvrđivanja osiguranja ili ostvarenja tražbine.
Ako se usmeno poziva dužnika na ispunjenje njego-vih obveza, preporuka je uvijek o tom postupanju sastavi službenu zabilješku, bilo da je riječ o tele-fonskom pozivu ili sastanku s dužnikom. Također je moguće dužnika pozva na plaćanje i e-poštom, bez obzira na to što navedeno postupanje nema utjecaja na prekid zastare. U takvim se slučajevima poslana e-pošta treba ili pohrani elektronički u sustavu ili ju
je potrebno ispisa i arhivira na uobičajeni način, a radi dokazivanja kako i kada su poduzimane mjere naplate prihoda, odnosno pokazivanja načina na koji se određeno potraživanje pokušalo napla . Opisa-na su se postupanja u praksi pokazala kao učinkovita jer se tako ipak napla određeni dio potraživanja od obveznika.
Nakon što u određenom roku nije naplaćen dug za koji je poslana opomena pristupa se najstrožim mjerama i pokreću se postupci prisilne naplate. Prvi korak je iz-davanje isprave koja se smatra osnovom za plaćanje, ako ista već nije izdana u ranijim fazama utvrđivanja obveze. Utvrđuje se knjigovodstveno stanje dužnika i komple ra se dokumentacija koja je podloga za po-stupak prisilne naplate prema određenom dužniku, što je novo područje za svakog obveznika naplate pri-hoda. Upravo zbog činjenice da je Državni ured za re-viziju opetovano u svojim dokumen ma upozoravao na mogućnost i potrebu veće učinkovitos u napla svojih prihoda, pokazala se potreba obra pozor-nost upravo na navedeno, što je ujedno bio po caj za dodavanje ovog pitanja u Upitnik. Obveznici koji jekom proteklih godina nisu donijeli ovu proceduru,
trebaju je donije do 30. lipnja 2016. kako bi prilikom davanja Izjave za 2016. godinu mogli da potvrdan odgovor na ovakvo pitanje jer će u tom slučaju pre-vladava poslovanje po proceduri jekom godine. Ako procedura bude formalno usvojena nakon 30. lipnja, odgovor na ovakvo pitanje će bi NE, s m da se u planu otklanjanja slabos i nepravilnos vidi da je nedostatak riješen i procedura donesena do kraja godine. Primjer procedure dajemo u nastavku.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
27
UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
KLASA:
URBROJ:
Mjesto, datum
Na temelju članka X. Statuta, a u vezi sa člankom 7. Za-kona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i članka 7. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi -skalnoj odgovornos (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) čelnik/ica (upisa ime i prezime čelni-ka/ice) ustanove (upisa naziv ustanove) donosi:
PROCEDURU NAPLATE PRIHODA
Članak 1.
Ovim aktom utvrđuje se Procedura naplate dospjelih nenaplaćenih prihoda, osim ako posebnim propisom nije utvrđeno drugačije.
Članak 2.
Postupak naplate dospjelih nenaplaćenih potraživa-nja vrši se po sljedećoj proceduri:
Red.br. Ak vnost Odgovornost Ak vnost Rok
1.Utvrđivanje dospjelih potraživanja
Računovodstveni referent
Pregled anali čkih kar ca
Kvartalno
2.
Slanje opomena i opomena pred ovrhu (ovisno o visini duga)
Računovodstveni referent
Šalje opomene i opomene pred ovrhu
Dva puta godišnje
3.
Prijedlog za pokretanje prisilne naplate
Računovodstveni referent
Dostavlja prijedlog za pokretanje prisilne naplate čelniku, tajniku i upravnom referentu
Dva puta godišnje
4.
Pokretanje prisilne naplate potraživanja priprema ovršnog rješenja
Upravni referent Tajnik/pročelnik
Izrada rješenja o ovrsi, potvrđivanje izvršnos , vođenje daljnjeg postupka do okončanja
Dva puta godišnje
5.
Kontrola potpune naplate prihoda i prisilne naplate
Računovodstveni referent
Izvještaj se dostavlja tajniku/ pročelniku i upravnom referentu
Kon nu-irano
Alterna va za članak 2.: Postupak naplate prihoda vr-šit će se kako slijedi:
Naziva radnje? – Tko radnju poduzima? – Naziv doku-menta? – Rok za poduzimanje radnje?
1. Dostava podataka Računovodstvu potrebnih za izdavanje računa – Tajništvo – Zahtjev korisnika i izdano uvjerenje – Tjedno
2. Izdavanje/izrada računa – Računovodstvo – Raču-ni; zaduženja - Mjesečno
3. Ovjera i potpis računa – Ravnatelj – Račun – dva dana od izrade računa
4. Slanje izlaznog računa – Tajništvo – Knjiga izlazne pošte – dva dana nakon ovjere
5. Unos podataka u sustav (knjiženje izlaznih raču-na) – Računovodstvo – Knjiga izlaznih računa, Glavna knjiga – Unutar mjeseca na koji se račun odnosi
6. Eviden ranje naplaćenih prihoda – Računovodstvo – Knjiga ulaznih računa, Glavna knjiga – Tjedno
7. Praćenje naplate prihoda (anali ka) – Računo-vodstvo – Izvadak po poslovnom računu/Blagaj-nički izvještaj – Uplatnice – Tjedno
8. Utvrđivanje stanja dospjelih i nenaplaćenih po-traživanja/prihoda - Računovodstvo – Izvod otvo-renih stavaka – Mjesečno
9. Upozoravanje i izdavanje opomena i opomena pred tužbu – Računovodstvo – Opomene i opo-mene pred tužbu – Tijekom godine
10. Donošenje odluke o prisilnoj napla potraživanja – Ravnatelj – Odluka o prisilnoj napla potraživa-nja – Tijekom godine
11. Ovrha ― prisilna naplata potraživanja u skladu s Ovršnim zakonom – Tajništvo/Odvjetnik – Ovršni postupak kod javnog bilježnika – 15 dana nakon donošenja Odluke
Ako po isteku roka nije naplaćen dug za koji je poslana opomena, računovodstvo o tome obavještava čelni-ka koji donosi Odluku o prisilnoj napla potraživanja te se pokreće ovršni postupak kod javnog bilježnika.
Ovršni postupak se pokreće za dugovanja u visini ve-ćoj od 500,00 kn po jednom dužniku.
Naziv radnje? – Tko radnju poduzima? – Naziv doku-menta? – Rok za poduzimanje radnje?
1. Utvrđivanje knjigovodstvenog stanja dužnika – Računovodstvo – Knjigovodstvene kar ce – Prije zastare potraživanja
2. Prikupljanje dokumentacije za ovršni postupak – Računovodstvo/Tajništvo – Knjigovodstvena kar ca ili računi/opomena s povratnicom – Prije zastare potraživanja
3. Izrada prijedloga za ovrhu – Tajništvo – Nacrt prijedloga za ovrhu Općinskom sudu ili javnom
28
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
bilježniku – Najkasnije dva dana od pokretanja postupka
4. Ovjera i potpis prijedloga za ovrhu – Ravnatelj – Prijedlog za ovrhu Općinskom sudu ili javnom bilježniku – Najkasnije dva dana od izrade prijed-loga
5. Dostava prijedloga za ovrhu javnom bilježniku ili Općinskom sudu - Tajništvo – Knjiga izlazne pošte – Najkasnije dva dana od izrade prijedloga
6. Dostava pravomoćnih rješenja FINA-i – Računo-vodstvo – Pravomoćno rješenje – Najkasnije dva dana od primitka pravomoćnih rješenja
Članak 3.
Stupanjem na snagu ove Procedure prestaje važi Procedura naplate potraživanja KLASA: xxx, URBROJ: xxx od 1. siječnja xxxx.
Članak 4.
Ova Procedura stupa na snagu prvog dana od dana do-nošenja i objavit će se na internetskoj stranici Grada.
ČELNIK-ICA
4. Procedura zaprimanja i provjere računa te plaćanja po računima
Pitanje 31. Upitnika glasi: Propisana je procedura za-primanja računa, njihove provjere u odgovarajućim ustrojstvenim jedinicama/upravnim odjelima i pra-vovremenog plaćanja. Na ovo pitanje odgovaraju svi proračunski i izvanproračunski korisnici, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a odgo-vori mogu bi DA, NE i DJELOMIČNO, a ne može se odgovori s NIJE PRIMJENJIVO – N/P.
Kako bi obveznici mogli odgovori s DA potrebno je ima formalno donesenu pisanu proceduru kojom su uređene sve faze postupanja s računima od njihovog zaprimanja do plaćanja. Procedura bi trebala bi dos-tupna svim zaposlenicima, što znači da treba bi iz-vješena na oglasnoj ploči, objavljena na intranetskim stranicama obveznika (ako obveznik ima intranetsku stranicu) ili je na neki drugi način osigurana dostu-pnost predmetne procedure. Kako je i ranije navede-no, objava procedure na internetskoj stranici nije ob-vezna jer procedura ne treba bi dostupna javnos .
Dokazi priloženi u Predmetu uz ovo pitanje za odgo-vor DA trebali bi bi : 1) preslika potpisane procedure navođenje oznake (klasifi kacijske ili brojčane) i 2) po-veznica na intranetsku stranicu na kojoj je procedura objavljena ili dokaz o objavi na oglasnoj ploči ili sličan dokaz da je procedura dostupna zaposlenicima.
Ako obveznik ima proceduru koja nije formalno done-sena i propisana, odgovor nije DJELOMIČNO nego NE jer je bitan preduvjet dobrog fi nancijskog upravljanja upravo formalno usvajanje i donošenje procedure s kojom su svi upozna . Isto tako, oni obveznici koji do sada nisu imali ovu proceduru trebaju je donije do 30. lipnja 2016. kako bi prilikom davanja Izjave za 2016. godinu dali potvrdan odgovor na ovo pitanje, jer će u tom slučaju prevladava poslovanje po pro-ceduri jekom godine. Ako procedura bude formalno usvojena nakon 30. lipnja, odgovor na ovakvo pitanje će bi NE, s m da se u planu otklanjanja slabos i ne-pravilnos vidi da je nedostatak riješen i procedura donesena krajem godine. Primjer procedure zaprima-nja i provjere računa te plaćanja po računima prika-zan je u nastavku teksta.
PRETPLATE NA
SU U TIJEKU NAwww.tim4pin.hr
telefoni01/5531-755; 01/5531-335
099/3037-677; 099/3037-678
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
29
UDK 657.21 FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE
KLASA:
URBROJ:
Mjesto, datum
Na temelju članka 7. Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) i članka 7. Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13, 19/15 i 119/15) čelnik/ica (upisa ime i prezime čelnika/ice) ustanove (upisa naziv ustanove) donosi:
PROCEDURU ZAPRIMANJA I PROVJERE RAČUNA TE PLAĆANJA PO RAČUNIMA
Postupak zaprimanja i provjere računa, te plaćanja po računima u ustanovi provodi se po sljedećoj proceduri:
Dijagram jeka Opis ak vnos Izvršenje Popratni
dokumen Odgovornost RokZaprimanjeračuna
Računi se zaprimaju u tajništvu, upisuje se datum zaprimanja i parafi ra tajnik
Tajnik Istog dana
Suš nska kontrola računa za uredski materijal i sredstva za čišćenje
Suš nska kontrola obavlja se prilikom isporuke te se na otpremnici upisuje datum kontrole i paraf
Tajnik Najviše tri dana po zaprimanju računa
Otpremnica
Suš nska kontrola računa za popravke te usluge i nabave materijala za održavanje
Suš nska kontrola obavlja se prilikom isporuke te se na otpremnici odnosno radnom nalogu ili nekom drugom dokumentu (izvještaj o obavljenoj usluzi) za usluge upisuje datum kontrole i paraf
Domar Najviše tri dana po zaprimanju računa
Otpremnica, radni nalog, izvještaj o obavljenoj usluzi i slično
Suš nska kontrola računa za nabavu opreme i materijala za rad
Suš nska kontrola obavlja se prilikom isporuke te se na otpremnici upisuje datum kontrole i paraf
Zaposlenik/voditelj koji je inicirao narudžbu
Najviše tri dana po zaprimanju računa
Otpremnica
Računovodstvena kontrola
Kao potvrda obavljene računovodstvene kontrole upisuje se na račun datum kontrole i paraf
Računovođa Jedan dan po zaprimanju računa
Račun
Odobrenjeračuna za materijal i usluge održavanja i popravaka, za plaćanje i eviden ranje
Upisuje se na račun datum odobrenja i paraf
Tajnik (na temelju ovlaštenja čelnika – uz ovu proceduru potrebno je donije posebnu odluku kojom čelnik ovlašćuje tajnika za odobrenje plaćanja određenih vrsta rashoda)
Najviše dva dana nakon provedene računovodstvene kontrole
Račun
Odobrenjeračuna za plaćanje i eviden ranje
Upisuje se na račun datum odobrenja i paraf
Ravnatelj Najviše dva dana nakon provedene računovodstvene kontrole
Račun
Obrada Upis u knjigu ulaznih računa,dodjela brojeva
Računovođa Jedan dan po odobrenju plaćanja i eviden ranja
Knjiga ulaznih računa
Kon ranje i knjiženje računa
Razvrstavanje računa prema vrstama rashoda, programima (ak vnos ma/projek ma) i izvorima fi nanciranja te unos u računovodstveni sustav
Računovođa Unutar mjeseca na koji se odnosi račun
Kontni plan/klasifi kacijski sustav
30
FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
Dijagram jeka Opis ak vnos Izvršenje Popratni
dokumen Odgovornost RokPlaćanje računa prema dospijeću
Priprema naloga za plaćanje Računovođa Prema dospijeću Nalozi za plaćanje
Plaćanje računa prema dospijeću
Odobrenje naloga za plaćanje – potpis ovlaštene/ih osoba
Čelnik i/ili osoba koju on ovlas (čelnik može za odobrenje nalog za plaćanje ovlas jednu ili više osoba s m da ta osoba ne može bi računovođa) – za ovlaštenje nije potrebna posebna odluka već je to potpisni karton koji čelnik potpisuje.
Prema dospijeću Nalozi za plaćanje
Ova procedura objavljena je na oglasnoj ploči i internetskoj stranici ustanove dana (upisa datum) i stupila je na snagu danom objave, a primjenjuje se od (upisa datum).
ČELNIK-ICA
IME I PREZIME
njihove složenos nemoguće primjenjiva . Za takve procedure, ali i sve procedure po kojima se ne po-stupa u praksi, već su donesene pro forme, tj. koje su usvojene zbog pukog zadovoljavanja zahtjeva iz Upitnika, može se smatra da nisu ni donesene. Bit donošenja svih procedura je u postupanju u skladu s is ma.
Zbog navedenog uvijek je preporuka ima što jedno-stavnije procedure u skladu s kojima će se u praksi postupa . Uz to, moguće je sve procedure usvoji- u jednom cjelovitom dokumentu u kojem će bi
objedinjena sva postupanja iz područja fi nancijskog upravljanja. Takav dokument (koji se može zva pra-vilnik, uputa, metodologija, pravila postupanja i sl.) će se mijenja po potrebi i ovisno o okolnos ma, a u skladu s promjenama propisa kojim se uređuje ma-terijalno-fi nancijsko poslovanje u sustavu proračuna i drugih primjenjivih propisa.
5. ZaključnoIako postojanje procedura koje su opisane u ovom članku nije izrijekom zah jevano ni u jednom za-konskom ili podzakonskom propisu, njihovo posto-janje ukazuje na dobro uspostavljen sustav fi nancij-skog upravljanja i kontrola. Također, postojanje ovih procedura izraz je postupanja u skladu s načelom dobrog fi nancijskog upravljanja, koje je jedno od osnovnih proračunskih načela. Prilikom sastavljanja i utvrđivanja procedura važno je ima na umu da iste moraju bi primjenjive u praksi i da se po nji-ma mora postupa . Naime, nerijetko se u naknad-nim kontrolama kod obveznika utvrdi da procedure postoje, donesene su u skladu sa svim utvrđenim zahtjevima, štoviše iznimno su i složene. Među m, kada se po njima treba postupa , utvrdi se da su zastarjele jer primjerice, prate ustrojstvo koje je u međuvremenu mijenjano. Isto tako, često ih je zbog
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
31
UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI
1. UvodPravo radnika na naknadu troškova prijevoza na po-sao i s posla nije zakonsko pravo, odnosno nije pravo iz radnog odnosa koje je uređeno propisom. Dakle, samo činjenicom zasnivanja radnog odnosa radnik neće ima na temelju Zakona o radu (NN, br. 93/14) pravo na trošak prijevoza na posao i s posla. Također, ako pravo na naknadu troškova dolaska i odlaska s posla nije utvrđeno nekim od spomenu h akata po-slodavca (a poslodavac nema volju za isplatom), rad-nik na njega ne ostvaruje pravo bez obzira na to što ima navedene troškove i bez obzira na njegov zahtjev za isplatom. Također, spomenu ak bi osim utvrđi-vanja prava radnika na naknadu troškova prijevoza trebali defi nira sljedeće:
• Način isplate (isplaćuje li se naknada unaprijed za sljedeći mjesec ili unatrag za prethodni mjesec).
• Dokumente kojima radnik dokazuje troškove prije-voza na posao i s posla.
• Princip obračuna naknade za prijevoz u slučaju od-sutnos s posla (bolovanje, godišnji odmor, plaćeni dopust).
• Određivanje iznosa naknade u slučaju postojanja više vrsta javnog prijevoza na adresi stanovanja radnika.
• I minimalnu udaljenost mjesta stanovanja radnika od mjesta sjedišta poduzeća za koju se isplaćuje naknada za prijevoz.
2. Troškovi prijevoza u državnim i javnim službama
U praksi je zaključeno više kolek vnih ugovora koji-ma su regulirana međusobna prava i obveze potpi-snika i koji su objavljeni u Narodnim novinama. Tako su Vlada Republike Hrvatske i Sindikat državnih službi zaključili 3. kolovoza 2013. godine Kolek vi ugovor za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13 – 153/13). Člankom 59. spomenutog Kolek vnog ugo-vora propisano je da:
1) Službeniku i namješteniku nadoknađuju se troško-vi mjesnog javnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla u visini za poslodavca najpovolj-nijeg troška javnog prijevoza, koji mu omogućuje redovi dolazak na posao i povratak s posla.
2) Službeniku ili namješteniku koji za dolazak na po-sao i povratak s posla ne koris mjesni javni prije-voz, a taj prijevoz omogućuje redovi dolazak na posao i povratak s posla, naknada troškova pri-jevoza isplaćuje se tako da se mjesečna naknada sukladno odredbama ovoga članka umanjuje za 25 %.
3) Ako nije organiziran mjesni javni prijevoz koji omogućuje službeniku i namješteniku redovi dolazak na posao i povratak s posla, službeniku i namješteniku se nadoknađuju troškovi prijevoza, koji se utvrđuju u visini cijene mjesečne karte jav-nog prijevoza najbližeg mjesta u kojem je taj pri-jevoz organiziran, odnosno isplaćuje se naknada po prijeđenom kilometru sukladno odredbama ovog članka, ako je to za poslodavca povoljnije.
Porezni aspek troškova prijevoza na posao i s posla Niko Rimac *
Trošak prijevoza na posla i s posla, odnosno pravo na naknadu troškova prijevoza nije utvrđeno zakonom, već se regulira ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolek vnim ugovorom ili odlukom poslodavca. Odred-be navedenih ugovora, odnosno akata, u smislu prava na naknadu troškova prijevoza, u praksi mogu bi različite s obzirom na različito reguliranje tog prava od poslodavca do poslodavca. Uobičajna je praksa da se trošak prijevoza plaća samo za one dane kada je radnik stvarno i radio, a isključuju se dani godišnjeg odmora, bolovanja, blagdana, te plaćeni dopust. Poslodavac internim ak ma određuje cijenu prijevoza, a trošak prijevoza poslodavac ne mora isplaćiva uz plaću, jer se u smislu poreznih propisa troškovi prijevoza pod određenim uvije ma ni ne smatraju primitkom, odnosno poslodavac može neoporezivo ispla te troškove. Kako to učini , te na što poslodavac mora obra pozornost pri ispla troškova radnika za dolazak i odlazak s posla, pročitajte u nastavku članka.
* Niko Rimac, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.
32
POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
4) Službenik i namještenik koji ima manje od 2 km od adrese stanovanja do adrese rada, odnosno manje od 2 km od stanice međumjesnog prijevo-za do adrese rada ili do adrese stanovanja, nema pravo na naknadu troškova mjesnog prijevoza u mjestu stanovanja, odnosno u mjestu rada.
5) Službeniku i namješteniku se nadoknađuju troš-kovi međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla međumjesnim javnim prijevo-zom koji omogućuje službeniku i namješteniku redovit dolazak na posao i povratak s posla u visi-ni stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne, odno-sno pojedinačne karte, ako je mjesto stanovanja udaljeno do 100 km od mjesta rada.
6) Ako nije organiziran međumjesni prijevoz, odno-sno ako službenik i namještenik kojem organizira-ni međumjesni prijevoz omogućuje redovit dola-zak na posao i povratak s posla umjesto mjesnog i međumjesnog prijevoza koris osobni automobil ili drugo prijevozno sredstvo, poslodavac službe-niku i namješteniku može, ako mu je to povoljnije, ispla naknadu u visini od 0,75 kn po prijeđe-nom kilometru.
7) Ako na istoj relaciji prometuje više prijevoznika, službeniku i namješteniku koji stvarno koris mjesni i međumjesni javni prijevoz nadoknađuju se troškovi prijevoza na posao i s posla međumje-snim odnosno mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka prema cijeni godišnje, odnosno mjesečne karte onog prijevoznika, koji je najpo-voljniji za poslodavca, pod uvjetom da vozni red tog prijevoznika omogućuje redovit dolazak na posao i povratak s posla.
8) U slučaju udaljenos od mjesta stanovanja do mjesta rada većoj od 100 km, naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumje-snim javnim prijevozom, utvrđuje se u visini 0,65 kn po prijeđenom kilometru, posebnom odlukom nadležnog ministra.
9) Ako se najviša maloprodajna cijena MB Eurosu-per BS 95, prema podacima Ministarstva gospo-darstva, promijeni za više od 15 % od dana stupa-nja na snagu ovoga Ugovora, naknada troškova prijevoza po prijeđenom kilometru iz stavaka 6. i 8. ovoga članka, uvećat će se za iznos povećanja cijene benzina u odgovarajućem postotku od pr-vog dana sljedećeg mjeseca.
10) Ako službenik i namještenik iz stavaka 1. i 5. ovo-ga članka mora sa stanice međumjesnog javnog prijevoza koris i mjesni prijevoz, stvarni izda-ci utvrđuju se u visini zbroja troškova mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza sukladno odred-bama ovoga članka, osim u slučaju kada mjesni javni prijevoz obuhvaća i međumjesni prijevoz (tzv. prijevozne zone).
11) Poslodavac službeniku i namješteniku kupuje mjesečnu ili godišnju kartu ili mu nadoknađuje stvarne troškove prijevoza, prema predočenim računima, odnosno kupljenim prijevoznim karta-ma, o čemu se službenik i namještenik mora izja-sni na početku godine.
12) Službenik i namještenik iz stavaka 6. i 8. ovoga članka, naknadu troška prijevoza ostvaruje preda-jom ispunjenog i potpisanog formulara na kojem eviden ra stvarne dolaske na posao osobnim au-tomobilom i drugim prijevozni sredstvom, te pri-jeđene kilometre za dolazak na posao i povratak s posla u prošlom mjesecu, do 3. dana u mjesecu, osim u slučaju spriječenos kada ga predaje na-knadno, nakon prestanka razloga spriječenos .
13) Udaljenost između adrese stanovanja i adrese rada utvrđuje se prema planeru putovanja Hrvat-skog autokluba, u slučaju iz stavka 4. kao najkraća ruta uz korekciju za jednosmjerne ulice, uređene pješačke nathodnike i pothodnike, a u slučaju iz stavaka 6. i 8. ovoga članka kao najkraća ruta bez naplate sa suvremenim kolničkim zastorom (asfaltom).
14) Iznimno od stavka 1. – 13. ovoga članka, nakna-da troškova mjesnog i međumjesnog prijevoza za dolazak na posao i povratak s posla neće se ispla- za dane godišnjeg odmora, rodiljnog dopusta,
privremene spriječenos za rad i za druge dane kada službenik i namještenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.
15) Pravo na troškove prijevoza nema onaj službenik i namještenik koji za redovi dolazak na posao i odlazak s posla može koris prijevoz organiziran od poslodavca isključivo za službenike i namješte-nike.
16) Ako prijevoz iz stavka 15. ovoga članka nije orga-niziran na cijeloj relaciji na kojoj službenik i na-mještenik putuje na posao i s posla, za nepokri-veni dio relacije nadoknađuju se troškovi prema kriterijima iz ovoga članka, sukladno odluci nad-ležnog ministra.
17) Na službenika i namještenika s tjelesnim ošteće-njima donjih ekstremiteta te na slijepe osobe, a sve utvrđeno prema općim propisima, ne primje-njuje se ograničenje iz stavka 4. ovoga članka.
18) Redovi dolazak na posao i povratak s posla osi-gurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red organiziran tako da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena službeni-ka ili namještenika te vrijeme čekanja od završetak radnog vremena do polaska redovite linije prema mjestu stanovanja službenika ili namještenika ne prelazi 45 minuta, u slučaju potrebe za presjeda-njem vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije bi duže od 30 minuta.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
33
UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI
19) Naknada troškova prijevoza za službenike i na-mještenike iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, odno-sno akontacija u visini 50 % utvrđene naknade troškova prijevoza za službenike i namještenike iz stavaka 6. i 8. ovoga članka, isplaćuje se najkasni-je do 15. u mjesecu.
Odredbe istog sadržaja ugrađene su i u Temeljni ko-lek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 – 153/13; čl. 67.). Ako je pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na po-sao i s posla različito uređeno u dva ili više akata (ko-lek vni ugovor ili pravilnik o radu i sl.), radnik ostva-ruje za njega najpovoljnije pravo (čl. 9. st. 2. Zakona o radu). Zbog toga poslodavci trebaju vodi računa o svim izvorima prava radnika koji uređuju isplatu h troškova. Porezni propisi nisu izvor radnikovih prava, oni samo određuju što se može ispla bez obračuna i plaćanja poreza na dohodak, a mogućnost neopo-rezive naknade troškova prijevoza na posao i s posla utvrđena je Zakonom o porezu na dohodak (NN, br. 177/04 – 135/15) i Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05 – 177/15).
3. Neoporeziva isplata troškova prijevoza Troškovi prijevoza na posao i s posla mogu se ispla- neoporezivo uz ispunjavanje propisanih uvijeta.
Tako je člankom 13., stavkom 2., točama 3. i 4. Pra-vilnika o porezu na dohodak propisano da se u skladu s odredbama članka 10., točkom 9. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavci isplaćuju svojim radnicima, i to:
• Naknade troškova prijevoza na posao i s posla mje-snim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prije-vozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenos nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza, koja je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz.
• Naknade troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedi-načne karte. Ako radnik mora sa stanice među-mjesnog javnog prijevoza koris i mjesni prijevoz, stvarni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i međumjesnoga javnoga prijevoza.
No prema Pravilniku o porezu na dohodak, troškovi dolaska i odlaska s posla mogu se neoporezivo ispla- još i:
• Osobama koje se nakon završenog školovanja nala-ze na obveznom prak čnom radu ili na dobrovolj-
noj praksi (čl. 45., st. 3. Pravilnika o porezu na do-hodak). Smatramo da u ovu kategoriju osoba ulaze i osobe na stručnom osposobljavanju (volonteri).
• Fizičkim osobama izaslanima na rad u RH po nalogu inozemnog poslodavca u tuzemno društvo (čl. 13., st. 9. Pravilnika o porezu na dohodak).
Trošak prijevoza ne treba eviden ra u obračunu plaće, ako se u smislu poreznih propisa ne smatra primitkom. Naime, člankom 3., stavkom 1., alinejom 5. Pravilnika o sadržaju obračuna plaće, naknade pla-će ili otpremnine (NN, br. 32/15), propisano je da u obračunskom lis ću plaće moraju bi , između osta-log, iskazani: ostali propisani, utvrđeni ili ugovoreni dodaci i primici. Ako se trošak prijevoza, dakle, u po-reznom smislu ne smatra primitkom (a tako je, koliko je poznato, uvijek), ne treba ga iskaziva u obračunu plaće.
Javni prijevoz prema slobodnoj defi niciji predstavlja prijevoz osoba i stvari koji je uz jednake uvijete dostu-pan svima, a najčešće se provodi autobusom, tramva-jem, trajektom, vlakom i sl. Prema tome javni prijevoz može bi gradski prijevoz koji se obavlja na području nekog grada, s kratkim vožnjama ili prigradski prije-voz, koji se pak organizira na širem gradskom, odno-sno prigradskom području, te međugradski prijevoz organiziran na relacijama između dva grada. Prema načinu organizacije prijevoza, on može bi linijski prijevoz, ako se obavlja na određenim relacijama po registriranom voznom redu, a cijena i svi drugi uvije- unaprijed su dogovoreni i utvrđeni tarifom, te slo-
bodni prijevoz za koji se relacija, cijena prijevoza, visi-na naknade za sporedne usluge u prijevozu utvrđuju ugovorom između prijevoznika i korisnika prijevozne usluga.
3.1. Mjesni javni prijevoz
Mjesni javni prijevoz predstavlja prijevoz radnika u mjestu njihova uobičajenog boravišta ili prebivali-šta, odnosno u mjestu njihova rada, primjerice pri-jevoz tramvajem, autobusom odnosno svim drugim (lokalnim, mjesnim, gradskim i sl.) linijama prijevoza kojima se radnici mogu koris za dolazak na posao i odlazak s posla. Kada u određenom području rada, odnosno na području gdje radnik živi nema organizi-ranog mjesnog javnog prijevoza koji mu omogućuje redovi dolazak na posao i odlazak s posla, naknada h troškova utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja
je utvrđena na približno jednakim udaljenos ma na kojima je organiziran prijevoz. Ova neprecizna odred-ba zakonodavca daje mogućnost poslodavcima da s tom svrhom samostalno odrede koju će cijenu prije-voza (u najbližem gradu ili mjestu gdje prijevoz po-stoji) uze u obzir, vodeći pritom računa o približno
34
POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
jednakoj udaljenos kojom se kreće radnik za dolazak i odlazak s posla.
Primjer: Podmirivanje troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom
Prema Pravilniku o radu, radniku iz Zagreba pripada pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s po-sla prema cijeni općepriznate mjesečne karte. Poslo-davac podmiruje radniku navedene troškove u visini cijene mjesečnog pokaza isplatom na tekući račun. Umjesto novčane naknade h prijevoznih troškova, poslodavci mogu za svoje radnike nabavi karte za dolazak i odlazak s posla (mjesečne ili pojedinačne). No, pritom kod eviden ranja računa za nabavljene prijevozne karte poslodavci, koji su u sustavu PDV-a, nemaju pravo na odbitak pretporeza iskazanog na računu javnog prijevoznika, odnosno pri zaprimanju računa za obavljenu uslugu prijevoza. Tada mogu po-stupi na jedan od sljedećih načina:
• prizna pretporez, te ga naknadno ponovo zaraču-na pri isporuci karata za prijevoz
• ne prizna pretporez, pa s ukupnom svotom iz ra-čuna izravno tere troškove.
U vezi s me dano je mišljenje Ministarstva fi nanci-ja (KLASA: 410-19/02-01/284 od 30. srpnja 2002.) u kojem se Porezna uprava očitovala o pitanju može li poslodavac kad nabavlja karte za prijevoz radnika od-bi pretporez sadržan u računu primljenom od prije-voznika, te postoji li obveza obračunavanja PDV-a na karte koje poduzeće daje radnicima. Dio spomenutog mišljenja navodimo u nastavku:
Poduzetnik, porezni obveznik, sukladno članku 20. Zakona o PDV-u i članku 104. Pravilnika o PDV-u ima pravo odbi pretporez sadržan u računima za primlje-na dobra i usluge u vezi s poduzetničkom djelatošću. Pritom se mora ispuni uvijete za odbitak pretporeza iz članka 104. Pravilnika o PDV-u, a to su:
• da je porezni obveznik za primljenu isporuku primio račun što sadrži sve podatke iz članka 15., stavka 3. Zakona o PDV-u
• da je isporuka primljena od drugog obveznika PDV-a • da za primljenu isporuku nije, prema članku 20. Za-
kona, isključeno pravo na odbitak pretporeza• da je isporuka obavljena poduzetniku u poduzetnič-
ke svrhe.
Poduzetnik, porezni obveznik koji je nabavio prije-vozne karte za svoje radnike, uz ispunjenje uvijeta iz članka 104. Pravilnika, prema tome, ima pravo na od-bitak pretporeza, ali postoji i porezna obveza pri ispo-ruci karata zaposlenicima, kako propisuje članak 2., stavak 1., točka 1.c Zakona i članak 22., stavak 2. Pra-vilnika, premda te karte nije napla o od zaposlenika.
Primjer: Poslodavac nabavlja karte za prijevoz, te ih uručuje radnicima
Prema pravilniku o radu, radnik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla. Nave-deni troškovi nadoknađuju se u visini cijene mjesečne karte za javni prijevoz u Zagrebu od 360,00 kn. Od dobavljača je primljen račun na iznos od 360,00 kn (s uključenim PDV-om). Poslodavac se odlučio radi jednostavnos obračuna i knjiženja ne prizna pret-porez, te svotu iz primljenog računa knjiži izravno na trošak, zbog nemogućnos priznavanja, jer je riječ o trošku radnika kojem se plaća ili nadoknađuje taj (bruto) trošak.
3.2. Međumjesni javni prijevoz
Međumjesni javni prijevoz uključuje javni prijevoz or-ganiziran između dva ili više mjesta, gradova ili opći-na u kojima radnik stanuje (ima uobičajno boravište ili prebivalište) te iz kojih svakodnevno odlazi na po-sao, te se na kraju radnog dana vraća s posla u mjesto stanovanja. U nekim se slučajevima radnici pri dola-sku na posao i odlasku s posla koriste mjesnim i me-đumjesnim javnim prijevozom.
Primjer: Korištenje međumjesnim javnim prijevozom
Radnik stanuje u Karlovcu, te iz svog mjesta stanova-nja svakodnevno odlazi na posao u Zagreb, a na kraju radnog dana vraća se u mjesto stanovanja, odnosno grad Karlovac. Pri dolasku na posao i odlasku s posla koris se međumjesnom autobusnom linijom (Kar-lovac – Zagreb – Karlovac) te se dolaskom u Zagreb do konačnog odredišta (mjesta rada) koris mjesnom linijom gradskog tramvaja. Imajući u vidu prethodno navedeno, prema članku 13., stavku 2., točki 4. Pra-vilnika o porezu na dohodak, kada se nakon među-mjesnog javnog prijevoza koris i i mjesnim prijevo-zom, poslodavac može ispla radniku naknadu h troškova u visini stvarnih izdataka, koji se utvrđuju prema cijeni mjesnog i međumjesnog javnog prijevo-za. U skladu s navedenim, radnicima se neoporezivo mogu nadoknadi troškovi prijevoza (međumjesni javni prijevoz), koji koriste brodski prijevoz za dolazak i odlazak s posla.
Primjer: Korištenje brodskim prijevozom za dola-zak i odlazak s posla
Radnik s prebivalištem na otoku Braču koris se razli-či m javnim prijevozom za dolazak na posao i odlazak s posla:
• do trajektne luke u Supetru dolazi javnim auto-busnim prijevozom
• za dolazak u Split koris trajektnu liniju
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
35
UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI
• za konačan dolazak na posao koris mjesni linijski autobus po Splitu.
Svi se troškovi dolaska na posao i odlazak s posla rad-niku mogu nadoknadi neoporezivo.
3.3. Način naknade troškova prijevoza
Neoporeziva mogućnost naknade troškova prijevoza može se realizira tako da poslodavac svojim radni-cima:
• uruči pojedinačne, odnosno mjesečne karte za pri-jevoz na posao i s posla
• ispla odgovarajuću naknadu utvrđenu prema va-žećim cjenama mjesnog, odnosno međumjesnog prijevoza u visini pojedinačne, odnosno mjesečne karte za prijevoz na posao i s posla.
Navedeno potvrđuje i Ministarstvo fi nancija u mišlje-nju KLASA: 410-01/01-01/197, URBROJ: 513-07-01-2 od 23. veljače 2001. godine. Kada se poslodavac od-luči radnicima ispla odgovarajuću naknadu troško-va, to može obavi isplatom na tekući račun radniku ili, prema članku 90., stavku 2. Pravilnika o porezu na dohodak, u gotovu novcu. Pri ispla odgovarajuće naknade troškova prijevoza poslodavac nije u obvezi vodi računa hoće li radnik za isplaćenu svotu kupi- prijevoznu kartu, te jednako tako poslodavac nije
obvezan kontrolira koris li se radnik za dolazak i odlazak s posla javnim prijevozom ili svojim osobnim automobilom, odnosno bilo kojim drukčijim načinom prijevoza. Moguće naknade troškova prijevoza zako-nodavac je u odredbama jasno naglasio kao: naknadu prema cijeni pojedinačne ili mjesečne karte.
Stoga se postavlja pitanje može li poslodavac svom radniku umjesto pojedinačne ili mjesečne karte za prijevoz da godišnju kartu. O tome se u spomenu-tom mišljenju Ministarstva fi nancija od 23. veljače 2001. godine, pored ostalog, navodi:
(...) u skladu s odredbama članka 7., stavka 9. Zako-na o porezu na dohodak (NN, br. 127/00), porez na dohodak ne plaća se, između ostalih primitaka, ni na primitke zaposlenika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac do propisanog iznosa. Odredbama članka 2., stavka 2., točkama 3. i 4. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 132/00 i 1/01) propisano je da se neoporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim, me-đumjesnim, odnosno međumjesnim i mjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne prijevozne karte. Upi-tu ste priložili predloženi odgovor podnositelja upita s kojim se u cijelos slažemo. Među m, napominjemo da se u praksi ovo neoporezivo pravo može realizira
ili tako da poslodavac svojim zaposlenicima daje po-jedinačne, mjesečne ili godišnje karte za prijevoz na posao i s posla, ili pak da mu ispla odgovarajuću na-knadu utvrđenu prema važećim mjesnim cijenama. Za potonji slučaj za porezne svrhe nije propisana obveza da zaposlenik isplaćenu mu naknadu u novcu mora i pravda , podnošenjem računa o kupnji prijevoznih karata.
Postavlja se pitanje može li se trošak prijevoza ispla kumula vno za više mjeseci? Poslodavci su često zbog svoje nelikvidnos , bez obzira na izvor prava radnika, u nemogućnos ispla , osim plaće za redovan rad, i naknadu troškova prijevoza na posao i s posla. Pod uvijetom da se naknada troškova prijevoza na posao i s posla neoporezivo ispla u visini prema stvarno nastalim troškovima u skladu s cijenom mjesečne ili pojedinačne karte, smatramo da nema zapreke da se neoporezivi primitak ispla i za više mjeseci unatrag. Smatramo također da nema zapreke ispla naknadu troškova prijevoza na posao i s posla u tekućoj godini za prethodnu godinu, ali svakako pod uvijetom da je stvarni trošak prijevoza i nastao. U ovom slučaju, u prethodnoj godini treba bi zadovoljen i uvijet evi-den rane obveze za isplatom naknade za prijevoz na posao i s posla.
Nadalje pri naknadi troškova dolaska na posao i odla-ska s posla prema cijeni mjesečne i pojedinačne cije-ne karte, poslodavac treba vodi računa i o nekoliko drugih činjenica. Primjerice, poslodavac nadoknađuje radniku mjesečne troškove prijevoza prema općepo-znatom cijeniku prijevoznih karata. U slučaju da po-slodavac za vrijeme radnog vremena pošalje radnika da za njega obavi neki posao izvan radnog mjesta (primjerice to može bi odlazak u banku, na poslov-ni sastanak, Poreznu upravu i sl.) radniku se više ne može neoporezivo ispla dodatni trošak za prijevoz, jer ga u ovom slučaju radnik ne bi trebao ni ima s obzirom na činjenicu da je od strane poslodavca već obavljena mjesečna nadoknada troškova.
Primjer: Izvanredni troškovi prijevoza
Radniku se nadoknađuje opće poznata cijena mjeseč-ne karte prijevoza u mjestu, i to isplatom u gotovu novcu. S obzirom na to da ne postoji obveza dokazi-vanja kupnje mjesečne karte, radnik na posao dolazi svojim osobnim vozilom. Za vrijeme radnog vremena poslodavac radnika upućuje u banku. Za tu namje-nu radnik se koris linijskim prijevozom tramvajem i kupuje pojedinačnu prijevoznu kartu. Poslodavac radniku u tom slučaju nije u mogućnos neoporezi-vo nadoknadi taj trošak prijevoza zbog toga, što je već prethodno ispla o radniku odnosno nadoknadio iznos troškova koji se odnose na prijevoz u vezi s do-laskom i odlaskom na posao, a na ovaj način utvrđena
36
POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
naknada pokriva neograničeni broj korištenja prijevo-znim sredstvom.
Među m, kada se radniku nadoknađuju troškovi pri-jevoza pojedinačnom kartom za prijevoz na posao i s posla, prema vjerodostojnoj ispravi za svaku po-jedinačnu kartu javnog prijevoza, poslodavac može nadoknadi navedene troškove onoliko puta koliko su oni stvarno nastali u poslovno opravdane svrhe. U ovom bi slučaju trebalo računovodstveno razdvoji troškove koji se odnose na troškove prijevoza na po-sao i s posla (troškovi zaposlenika), te na one troško-ve koji nastaju kao trošak javnog prijevoza sa svrhom obavljanja redovite djelatnos :
• 4102 – Prijevozne usluge u cestovnom prometu• 4610 – Troškovi prijevoza na posao i s posla.
Nadalje radnik koji radi dvokratno (u dvije smjene s razmakom) može ima i dvostruke troškove dolaska na posao i odlaska s posla. O tome posebice trebaju vodi računa poslodavci koji svom radniku omoguću-ju neoporezivu naknadu troškova prijevoza na posao i s posla prema cijeni pojedinačne karte. Pravo na ne-oporezivu naknadu troškova prijevoza u ovom slučaju ostvaruju u visini stvarnih izdataka. U skladu s navede-nim, poslodavac u ovom slučaju treba ustroji eviden-ciju radnog vremena iz koje će bi izvjesno da radnik dvaput dolazi na posao i odlazi s posla. Ako bi pak rad-niku koji radi dvokratno poslodavac ispla o naknadu troška prijevoza na posao i s posla u visini mjesečne cijene javnog mjesnog ili međumjesnog prijevoza, o broju dolazaka i odlazaka s posla ne treba vodi raču-na, jer na taj način utvrđena naknada predviđa neo-graničeni broj dolazaka i odlazaka s posla.
3.4. Naknada troškova prijevoza i za loko vožnju
Dakle, prema članku 13., stavku 2., točama 3. i 4. Pra-vilnika o porezu na dohodak, radniku se neoporezivo mogu ispla : naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom prema visini stvar-nih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedi-načne prijevozne karte i naknada troškova prijevoza na posao i s posla međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne od-nosno pojedinačne karte. Prema navedenim odred-bama strogo je propisana naknada troškova prijevoza na posao i s posla prema stvarnim troškovima mje-snim i međumjesnim javnim prijevozom. Imajući to u vidu, isključena je mogućnost poslodavca da svome radniku, koji se koris privatnim automobilom za pri-jevoz na posao i s posla, nadoknadi troškove nastale prema broju prijeđenih kilometara (2 kn po prijeđe-nom kilometru), koje je ostvario na putu od mjesta stanovanja do mjesta rada, odnosno od mjesta rada do mjesta stanovanja.
Ako poslodavac ipak želi radniku ispla naknadu troška prijevoza u visini 2 kn/km, može postupi tako da neoporezivo ispla naknadu za prijevoz na posao i s posla u visini stvarno nastalih troškova prema ci-jeni pojedinačne ili mjesečne karte, a preostalu svotu (ako je veći trošak) smatra dohotkom od nesamostal-nog rada, te oporezuje jednako kao i plaću za redo-van rad. No, kada se radnik za vrijeme dnevnog ras-poreda radnog vremena koris svojim privatnim vozi-lom za obavljanje poslova za potrebe poslodavca, na temelju propisane i vjerodostojne evidencije poslo-davac radniku može nadoknadi troškove prijeđenih kilometara u visini 2 kn/km bez obzira na činjenicu što je već tom istom radniku možebitno ispla o na-knadu troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom. Kada u određe-nom području rada, odnosno na području, gdje rad-nik živi nema organiziranog mjesnog javnog prijevoza koji mu omogućuje redovi dolazak i odlazak s posla, naknada h troškova utvrđuje se u visini cijene prije-voza, koja je utvrđena na približno jednakim udalje-nos ma na kojima je organiziran prijevoz.
3.5. Korištenje službenim automobilom za dolazak na posao
Prema prethodno navedenim odredbama strogo je propisana naknada troškova prijevoza na posao i s posla prema stvarnim troškovima mjesnim i među-mjesnim javnim prijevozom. Ako se radnici koriste službenim vozilom za dolazak i odlazak s posla, sma-tramo da ne postoji temelj za isplatu troškova prije-voza prema cijeni općepoznate karte koja bi bila re-levantna za to područje ili neko konkretno odredište. U ovom slučaju treba vodi brigu i o činjenici da se službenim vozilom koris za dolazak i odlazak s posla, stoga napominjemo da i kada se radnik koris vozi-lom u privatne svrhe samo za dolazak na posao i od-lazak s posla, ima elemenata da se radniku utvrđuje plaća u naravi. Prema tome, bez obzira na činjenicu da se radnik ne koris vozilom u privatne svrhe nego se njime koris samo za dolazak i odlazak s posla, s te osnove radniku treba utvrdi plaću u naravi. Na-vedeno potvrđuje i službeno mišljenje Ministarstva fi nancija KLASA: 410-01/04-01/781 od 3. lipnja 2004. godine.
3.6. Status oporezivih isplata
Kada bi poslodavac ispla o radnicima naknadu prije-voza na posao i s posla u višoj svo nego što bi rad-niku pripala ili pak kada bi na bilo koji način podmirio kartu za dolazak i odlazak s posla, ne poštujući Pra-vilnikom propisane uvijete, razlika između propisane svote ili u cijelos podmirena naknada prijevoza sma-trala bi se dohotkom od nesamostalnog rada. Jedna-
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
37
UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI
ko tako treba napomenu da, ako se troškovi dolaska na posao i odlaska s posla nadoknađuju na bilo koji način osobama koje u društvu nemaju status zapo-slenika ili nisu osobe na stručnom osposobljavanju ni na dobrovoljnoj praksi, naknada svote odnosno cijena podmirene karte za prijevoz (mjesnim ili među-mjesnim prijevozom) predstavlja primitak koji treba oporezova na način propisan za drugi dohodak.
4. Prijevoz za radnika u nepunom radnom vremenu
Prema članku 62., stavku 6. Zakona o radu, materi-jalna prava radnika zaposlenog na dopunsko radno vrijeme, kao što su jubilarne nagrade, regres, nagra-da za božićne blagdane i sl. utvrđuje se i isplaćuje razmjerno ugovorenom radnom vremenu, osim ako kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovo-rom o radu nije drugačije uređeno. Prema poreznom propisu sva materijalna prava koje poslodavac može ispla neoporezivo radniku zaposlenom na puno radno vrijeme isplaćuju se neoporezivo na jednak način i radniku zaposlenom u nepunom radnom vre-menu. To znači da se u praksi može dogodi da rad-nik zaposlen kod dva poslodavca može ostvari dvije neoporezive božićnice, uskrsnice, regres, potpore za rođenje djeteta i sl.
Smatramo da se pri primjeni materijalnog prava rad-nika, koje se odnosi na naknadu prijevoznih troškova na posao i s posla, ne može primijeni odredba član-ka 62., stavka 6. Zakona o radu o razmjernom utvrđi-vanju prava. Naime, radnik koji radi u dadatnom rad-nom vremenu, kao i radnik zaposlen na puno radno vrijeme, ima jednake troškove za dolazak na posao. U skladu s navedenim, porezni propisi nisu razdvojili mogućnost neoporezive isplate za radnike zaposlene u punom radnom vremenu i one na nepuno radno vri-jeme. Neoporeziva svota prijevoza na posao i s posla radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme koja se može ispla radniku određuje se prema članku 13., stavku 2., točkama 3. i 4. Pravilnika o porezu na doho-dak, u kojem je propisano da se neoporezive naknade troškova prijevoza smatraju svote isplaćene za:
• Javni mjesni prijevoz – u visini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prije-vozne karte.
• Javni međumjesni prijevoz – u visini stvarnih izda-taka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne karte.
Pri utvrđivanju prava radnika na neoporezivu nakna-du troškova prijevoza, smatramo da u ovom slučaju poslodavac treba vodi računa o rasporedu radnog vremena radnika zaposlenog na nepuno radno vri-jeme. Primjerice, kada je radnik zaposlen na nepuno
radno vrijeme, te mu je rasporedom radnog vremena raspoređeno vrijeme rada tako da ne radi svaki dan, poslodavac može u slučaju podmirenja troškova pri-jevoza za dolazak na posao, primijeni cijenu pojedi-načne karte, jednako tako, u ovom slučaju posloda-vac treba vodi računa o danima u kojima radniku to neoporezivo pravo i pripada. Poslodavac tada radni-ku zaposlenom na nepuno radno vrijeme, koji ne radi svaki dan ne može podmiri troškove prijevoza na posao i s posla prema cijeni mjesečne karte, jer troš-kovi nastali zbog dolaska i odlaska na posao stvarno ne nastaju.
Ako je riječ o radniku koji u jeku mjeseca radi svaki dan po osam sa , odnosno osam sa kod jednog po-slodavca, če ri sata kod drugog poslodavca, smatra-mo da oba poslodavca takvom radniku mogu ispla- prijevoz na posao i s posla prema cijeni mjeseč-
ne odnosno pojedinačne karte neoporezivo, ali pod uvijetom da troškovi za radnika i nastaju. U praksi bi to značilo da za radnika zaista postoji mogućnost korištenja mjesnim i međumjesnim prijevozom od odlaska na rad s jednog radnog mjesta na drugo rad-no mjesto. Upozoravamo da takva isplata ne bi bila moguća, ako bi radnik zapravo bio zaposlen kod dva poslodavca između kojih ne postoji mogućnost kori-štenja javnim prijevozom, jer se, primjerice, nalaze na istoj adresi.
5. Troškovi prijevoza kada radnik nije radio cijeli mjesec
Kada poslodavac svojim radnicima isplaćuje nakna-du troškova prijevoza na posao i s posla prema cije-ni pojedinačne karte za svaku vožnju, radnik koji nije bio prisutan na poslu ne može ostvari neoporezivu naknadu h troškova. U navedenom slučaju stvarni trošak prijevoza na posao i s posla nije ni nastao. To se posebice odnosi na radnike koji su bili na bolova-nju, rodiljnom dopustu, službenom putu, godišnjem odmoru i sl. Kada pak poslodavac nadoknađuje radni-ku troškove prijevoza na posao i s posla prema cijeni mjesečne karte, a radnik je samo nekoliko dana izbi-vao s posla zbog bolovanja, godišnjeg odmora, služ-benog puta i sl., smatra se da nije moguće razdijeli na dane kada bi to pravo ostvario, a kada ne, te bi u tom slučaju radnik trebao ostvari pravo na neopo-rezivu naknadu troškova.
Među m, kada bi pak radnik cijeli mjesec boravio na godišnjem odmoru, rodiljnom dopustu, službe-nom putu i sl., stvarni troškovi prijevoza za dolazak na posao ne nastaju, te u tom slučaju poslodavac ne bi mogao ispla neoporezivu naknadu h troškova. Navedeno potvrđuje i Ministarstvo fi nancija mišljem KLASA: 121-05/06-01/10, URBROJ: 513-07-21-01-062
38
POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
od 6. travnja 2006. godine, čiji dio prenosimo: Isplate iz članka 13. Pravilnika o porezu na dohodak priznaju se na temelju vjerodostojnih isprava, računa, obra-čuna, odluka, potvrda o cijeni karata i drugoga (čl. 14., st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak). Slijedom navedenoga, naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom priznaju se kao ne-oporezivi primici po osnovi nesamostalnoga rada u vi-sini stvarnih izdataka, prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako je radnik izostao s posla cijeli mjesec radi bolovanja, čuvanja trudnoće ili porodiljnog dopusta, nema stvarnih troškova prijevo-za na posao i s posla, te nema pravo na neoporezive mjesečne isplate naknada troškova prijevoza na po-sao i s posla mjesnim javnim prijevozom.
6. Korištenje službenim automobilom za privatne potrebe
Uvažavajući sve prethodno spomenute odredbe po-reznih propisa koji uređuju mogućnost neoporezive isplate troškova prijevoza na posao i s posla, te činje-nicu da je temeljno načelo za isplatu stvarno nastalih troškova, postavlja se pitanje može li radnik kome se obračunava primitak u naravi s osnove korištenja službenim automobilom u privatne svrhe, ostvari neoporezivo i naknadu troškova prijevoza za dola-zak i odlazak s posla. Ministarstvo fi nancija o tome je donijelo svoje mišljenje, KLASA: 121-05/06-01/15, URBROJ: 513-07-21-01-06-2, od 9. listopada 2006. godine, u kojem se, pored ostalog, navodi:
U upitu je navedeno da se direktoru društva po osnovi korištenja službenog automobila za privatne potre-be utvrđuje plaća u visini od 1 % nabavne vrijednos automobila (s uključenim porezom na dodanu vrijed-nost) mjesečno, a da mu se obustavom iz plaće uste-že iznos u visini jedne polovine utvrđene vrijednos toga primitka u naravi. Postavljeno je pitanje može li poslodavac – društvo sa sjedištem u Zagrebu, svome direktoru s prebivalištem u Gradu Zagrebu, mjesečno isplaćiva i neoporezivi iznos naknade za prijevoz na posao i s posla, odnosno može li za taj iznos umanji primitak u naravi po osnovi upotrebe službenog auto-mobila za privatne potrebe. U nastavku odgovaramo: Odredbama članka 14., stavka 3. Zakona o porezu na dohodak i člankom 15., stavkom 1., točkom 1. Pravil-nika o porezu na dohodak propisano je da se primit-kom po osnovi nesamostalnog rada u naravi, između ostalog smatra i primitak od korištenja prometnih sredstava koje poslodavci daju radnicima. Vrijednost primitka u naravi po toj osnovi utvrđuje se u skladu s člankom 16., stavkom 1. i stavkom 3., točkom 5. Pra-vilnika o porezu na dohodak. Člankom 16. stavkom 2. toga Pravilnika propisano je da ako su primici u naravi odobreni radniku uz plaćanje naknade koja je niža od
tržišne, poslodavac mora utvrdi razliku između tržiš-ne cijene i naknade koju je radnik pla o i tako utvrđe-na naknada smatra se primitkom po osnovi nesamo-stalnog rada.
Prema tome, u predmetnom slučaju društvo kao po-slodavac može svome direktoru pod propisanim uvje- ma neoporezivo ispla naknadu troškova prijevoza
na posao i s posla, bez obzira na činjenicu da direk-tor društva ima na upotrebi službeni automobil koji koris i za privatne potrebe, a po kojoj osnovi mu se utvrđuje i oporezuje primitak u naravi. Za neoporezivi iznos naknade troškova prijevoza na posao i s posla koji pripada direktoru, umjesto da mu tu naknadu ispla , poslodavac ne može umanji primitak po os-novi nesamostalnog rada u naravi, koji je ta fi zička osoba ostvarila i koji je utvrđen po osnovi korištenja službenog automobila za privatne svrhe, jer se taj pri-mitak može umanji samo za naknadu koju je radnik pla o.
7. Vjerodostojne isprave za priznavanje troškova
Odredbama članka 14., stavka 1. Pravilnika o porezu na dohodak propisano je da se neoporeziva naknada troškova prijevoza na posao i s posla priznaje na te-melju vjerodostojnih isprava (računa, obračuna, od-luka, potvrda o cijeni karata i sl.). U slučaju naknade troškova prijevoza (u visini pojedinačne ili mjesečne karte) utvrđene prema cijeniku prijevoznika, postav-lja se pitanje mora li radnik poslodavcu predočenjem vjerodostojnih isprava (pojedinačna karta, mjesčni pokaz i sl.) opravda isplatu naknade troškova pri-jevoza. Odgovor na postavljeno pitanje nalazimo u mišljenju Ministarstva fi nancija KLASA: 410-01/01-01/35, URBROJ: 513-07-01-3, od 28. veljače 2001. go-dine u kojem se, pored ostalog, navodi:
U praksi ovo se pravo može realizira ili tako da po-slodavac svojim zaposlenicima daje pojedinačne, mje-sečne ili godišnje karte za prijevoz na posao i s posla, ili tako da poslodavac svojim zaposlenicima ispla odgovarajuću naknadu utvrđenu prema važećim cje-nicima mjesnog i međumjesnog prijevoza. U ovom drugom navedenom slučaju ne postoji zakonom pro-pisana obveza zaposlenika da isplaćenu mu naknadu u novcu mora opravda predočenjem računa o kupnji prijevoznih karata kao vjerodostojne isprave. Za sa-mog poslodavca kako bi mogao pravovaljano oprav-da troškove navedenih naknada, u tom će slučaju vjerodostojna isprava bi cjenik prijevoznih karata u mjesnom i međumjesnom prometu, izdan od ovlašte-nog prijevoznika.
Pritom, kao što nije nužno priloži račune o kuplje-nim kartama, nije potrebno ni prilaga same karte.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
39
UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI
Pored toga, ni potvrdu o cijeni prijevoznih karata nije potrebno prilaga , ako se radi o mjesnom javnom prijevozu na posao i s posla, kada je cijena mjesečnih ili pojedinačnih karata za prijevoz općepoznata (javni prijevoz u Gradu Zagrebu – 360,00 kn mjesečno). To znači da poslodavac može radniku neoporezivo ispla- naknadu za prijevoz na posao i s posla do propisa-
nih iznosa, odnosno kada je ona općepoznata, i to bez prilaganja potvrda o cijeni prijevoznih mjesečnih ili pojedinačnih karata. Navedeno potvrđuje i već spo-menuto mišljenje Ministarstva fi nancija od 6. travnja 2006. godine. No, poslodavcima koji nadoknađuju troškove prijevoza na posao i s posla tako da kupuju prijevozne karte za javni mjesni ili međumjesni prije-voz, te ih daju radnicima, vjerodostojna isprava koja potvrđuje nastali trošak je račun prijevoznika, koji je obavio prijevoz.
8. Vlas prijevoz poslodavcaPoslodavci radi sigurnos da će osigura dolazak rad-nika na posao na vrijeme (uobičajeno, radi velike uda-ljenos sjedišta društva, poslovne jedinice, ne posto-janja javnog prijevoza i sl.), te na taj način pridonije njihovoj učinkovitos , odlučuju se organizira vlas prijevoz radnika za dolazak i odlazak s posla. Prema članku 8., stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vri-jednost (NN, br. 73/13 – 143/14), obavljanjem usluga uz naknadu smatra se:
a) Korištenje dobara koja čine dio poslovne imovine poreznog obveznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe osim za potrebe obavljanja njegove djelatnos , za kojuje u cijelos ili djelomično odbi-jen pretporez.
b) Obavljanje usluga bez naknade od poreznog ob-veznika za njegove privatne potrebe ili privatne potrebe njegovih zaposlenika ili općenito u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja njegove djelat-nos .
Jednako tako, prema članku 11. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13 – 130/15), ispo-rukom dobara uz naknadu smatra se korištenje dobri-ma koja čine dio poslovne imovine poreznog obvezni-ka za njegove privatne potrebe ili za privatne potrebe njegovih zaposlenika, ako raspolaže njima bez nakna-de ili se njima općenito koriste u druge svrhe, osim za potrebe obavljanja djelatnos poreznog obveznika, a za ta je dobra ili njihove djelove u cijelos ili dje-lomično odbijen pretporez. U skladu s me, kada bi poslodavac pružao usluge prijevoza svojim vlas m prijevoznim sredstvima (autobusom, kombijem i sl.), nastala bi obveza obračunavanja poreza na dodanu vrijednost.
Primjer: Organizacija vlas ta prijevoza na posao i s posla
Prema Kolek vnom ugovoru, radnici ostvaruju pravo na naknadu troškova dolaska i odlaska s posla u visini cijene mjesnog i međumjesnog javnog prijevoza. Po-slodavac je organizirao vlas prijevoz radnika na po-sao i s posla. S obzirom na to da je poslodavac osigu-rao prijevoz na posao i s posla svojim radnicima bez naknade, na obavljenu uslugu treba obračuna porez na dodanu vrijednost. Poslodavac svakodnevno pre-vozi 50 radnika na području Grada Zagreba. Imajući u vidu propise o obvezama nastalih s motrišta poreza na dodanu vrijednost, poslodavac treba utvrdi po-reznu osnovicu. Prema članku 42., stavku 4. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, nabavnom cijenom kod usluga, odnosno korištenjem dobrima, poslovne imovine u privatne ili druge neposlovne svrhe, uku-pnim se troškom smatra cijena nabave takvih usluga uvećana za troškove održavanja i druge zavisne troš-kove, a kod izuzimanja usluga ukupnim se troškom smatra ukupni trošak obavljanja h usluga koji sno-si porezni obveznik, odnosno, porezna osnovica kod usluga je ukupni trošak obavljanja usluga (čl. 33., st. 4. Zakona o PDV-u).
Uzimajući u obzir navedeno, pri utvrđivanju porezne osnovice za obračun PDV-a treba uze u obzir sve troškove koji nastaju korištenjem vozilom, koje služi za prijevoz zaposlenika na posao i s posla. Primjerice, treba uze u obzir troškove plaće vozača (zaposle-nika) koji obavlja prijevoz (ili možda samo dio plaće, ako radnik radi i na drugim poslovima u društvu, a ne samo na radnom mjestu vozača), troškove goriva, troškove amor zacije tog prijevoznog sredstva i dr. Pod pretpostavkom da je ukupna mjesečna vrijednost nastalih troškova 7.000,00 kn, navedena svota pred-stavlja i osnovicu za obračun PDV-a. Obračun treba obavi kako slijedi: 7.000,00 kn x 25 % = 1.750,00 kn. Kada bi poslodavac za potrebe prijevoza radnika na posao i s posla angažirao poseban prijevoz (autobus, kombi i sl.), prema računima primljenim od dobavlja-ča (prijevoznika) ne bi trebao odbija pretporez, jer ga neće treba ni zaračuna pri isporuci usluga pri-jevoza radniku.
S motrišta dohodovnih propisa smatramo da u ovom slučaju nema obveze obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada (plaće), bez obzira na to što je poslodavac prijevoz na posao i s posla obavio bez naknade (prema čl. 13., st. 2., t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak). Naime. zakonodavac nije propisao oblik naknade troškova prijevoza koji se u poreznom smi-slu smatraju prihvatljivim (kupnja karte za javni pri-jevoz, naknada u novcu ili pružena usluga prijevoza). Prema tome, i usluga vlas tog prijevoza radnika sma-
40
POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
tra se naknadom troškova prijevoza, a glede obveze poslodavca za isplatom naknade troškova prijevoza, isplaćuje se prema nekom od izvora prava radnika.
9. Umjesto zaključkaPravo na trošak prijevoza na posao i s posla nije za-konsko pravo, odnosno nije pravo iz radnog odnosa koje je uređeno propisom. Dakle, samom činjenicom zasnivanja radnog odnosa radnik neće ima na teme-lju Zakona o radu pravo na trošak prijevoza na posao i s posla. Da bi radnik imao to pravo, treba ga regulira- ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolek vnim
ugovorom ili odlukom poslodavca. Treba zna da:
• Ako pravo radnika na naknadu troškova prijevoza na posao i s posla nije utvrđeno prema nekom od izvora prava, radnik to pravo ne može ostvari bez volje poslodavca za isplatom.
• Naknada troškova prijevoza na posao i s posla koju poslodavci mogu ispla bez obračuna poreza na dohodak, smatraju se u visini cijene za:o javni mjesni prijevoz – u visini stvarnih izdataka,
prema cijeni mjesečne, odnosno pojedinačne prijevozne karte
o javni međumjesni prijevoz – u visini stvarnih iz-dataka, prema cijeni mjesečne, odnosno pojedi-načne karte.
• Kada se radnik mora sa stanice međumjesnog jav-nog prijevoza koris i mjesnim prijevozom, stvar-ni izdaci utvrđuju se u visini troškova mjesnog i me-đumjesnog javnog prijevoza.
• Kada je radnik izostao s posla cijeli mjesec zbog bolovanja, čuvanja trudnoće ili rodiljnog dopusta, nema stvarnih troškova prijevoza na posao i s po-sla, te nema pravo na neoporezive mjesečne ispla-te naknade troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim javnim prijevozom.
• Prema mišljenju Ministarstva fi nancija, radnik može ostvari neoporezivu naknadu troškova pri-jevoza na posao i s posla, bez obzira na to što tako-đer ostvaruje primitak u naravi s osnove korištenja službenim automobilom u privatne svrhe.
• Isplatu naknade troškova prijevoza na posao i s po-sla poslodavac može obavi u gotovu novcu ili na tekući račun.
U praksi je zaključeno više kolek vnih ugovora kojima su regulirana međusobna prava i obveze potpisnika. Tako su troškovi prijevoza za dolazak na posao i po-vratak s posla u državnim i javnim službama regulira-ni kolek vnim ugovorima, koje su sindika navedenih službi zaključili s Vladom Republike Hrvatske.
Kriteriji, mjerila i standardi fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od
interesa za opće dobro koje provode udruge18.5.
JOPPD i Aplikacija Specifi kacija
nepovezanih uplata – SNU20.5.
Kontrole izjava o fi skalnoj odgovornosti i upravljanje nepravilnostima s posebnim
osvrtom na kontrole na licu mjesta8.6.
Specijalizirane radionice na temu RAČUNOVODSTVENE DVOJBE,
POLUGODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJI I AKTUALNA POREZNA PITANJA za:
Osnovne i srednje škole, vrtiće15.6.
Sveučilišta, fakultete i institute16.6.
Ustanove u kulturi17.6.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
30.6.
Ustanove u zdravstvu1.7.
SEMINARI I RADIONICE
- FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO -
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
41
UDK 657.2 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
1. Uvod Zakon o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11) jedan je od rijetkih zakona koji se nije ni jednom mi-jenjao od kada ga je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2011. godine, tj. od njegovog stupanja na snagu. Donošenje navedenog Zakona bilo je jedno od mjerila za zatvaranje Poglavlja 32. Financijski nadzor u pregovorima za pristupanje Europskoj uniji. Uz to, Hrvatski sabor donio je Promjene Ustava Republike Hrvatske, kojima je unošenjem članka 53.a u Ustav Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) odredio Državni ured za reviziju kao najvišu revizijsku ins tuciju Republike Hrvatske, samostalnu i neovisnu u svom radu. Radi usklađiva-nja s odredbama stavka 3. navedenog članka Usta-va u kojemu je utvrđeno da se osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Državnog ureda za reviziju uređuju zakonom, u 2011. godini donesen je navede-ni Zakon.
Treba napomenu da je Državni ured za reviziju osnovan 1993., na temelju Zakona o državnoj reviziji (NN, br. 70/93, 48/95, 105/99, 36/01, 44/01 i 177/04) i obavljao je revizije na način i prema postupcima utvrđenim revizijskim standardima Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih ins tucija (INTOSAI), kako ih obavlja i danas. Od stupanja na snagu trenut-no važećeg Zakona bitno su se promijenile okolnos , Republika Hrvatska je postala punopravna članica Eu-ropske unije (EU), što zah jeva određene prilagodbe i stalna unaprijeđenja u području javnih fi nancija i pro-pisa iz toga područja. To uključuje i propise kojima je uređeno postupanje i rad Državnog ureda za reviziju te načini postupanja subjekata revizije.
2. Razlozi donošenja novog Zakona Od kada je Republika Hrvatska postala članica EU obve-zna je primjenjiva poli ke usvojene na razini Europske unije. Jedna od takvih poli ka je i Europski semestar tj. ciklus koordinacije gospodarske i fi skalne poli ke unutar EU, koji je dio okvira EU za gospodarsko upravljanje.
Tijekom Europskog semestra, države članice usklađuju svoje proračunske i gospodarske poli ke s ciljevima i pra-vilima dogovorenima na razini EU-a. Europski semestar obuhvaća tri bloka koordinacije gospodarske poli ke:
1) Strukturne reforme, s naglaskom na promicanju rasta i zapošljavanja u skladu sa strategijom Euro-pa 2020
2) Fiskalne poli ke, radi osiguranja održivos javnih fi nancija u skladu s Paktom o stabilnos i rastu.
3) Sprječavanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža1.
U okviru Europskog semestra sve države članice, uk-ljučujući i Republiku Hrvatsku, dostavljaju Europskoj komisiji svoje planove poli ka, i to po dva dokumenta:
• Programe stabilnos (za članice eurozone) i kon-vergencije (za članice koje nisu u eurozoni) u koji-ma su predstavljeni srednjoročni proračunski cilje-vi država članica.
• Nacionalne programe reformi u kojima su pred-stavljeni planovi strukturnih reformi država člani-ca, s težištem na promicanju rasta i zapošljavanja.
U Nacionalnom programu reformi 2015.2 Republike Hrvatske je kao jedna od mjera kojom se trebao oja-
1 h p://www.consilium.europa.eu/hr/policies/european-semester/2 Nacionalni program reformi 2015. Vlada Republike Hrvatske je usvojila Zaključkom na sjednici 23. travnja 2015., h ps://vlada.gov.hr/UserDocsImages//Sjednice/2015/225%20sjednica%20Vlade/Iz-mjena%20dnevnog%20reda//225%20-%2025a.pdf.h p://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2015/nrp2015_croa a_hr.pdf.
Teze za novi Zakon o državnom uredu za revizijuIvana Jakir-Bajo * Ana Zorić **
U tekstu autorice kratko obrazlažu razloge donošenja novog Zakona o Državnom uredu za reviziju za koji su teze objavljene na stranicama Ministarstva fi nancija.
* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.
42
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.2 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
ča fi skalni okvir i upravljanje javnim fi nancijama, te koja bi trebala pridonije racionalizaciji i poboljšanju kontrole nad rashodima navedeno: Jačanje kapaci-teta Državnog ureda za reviziju (DUR) i stroža pro-vedba preporuka revizije. Državni ured za reviziju, od 2013. nakon provedbe revizije zah jeva od svakog revidiranog subjekta dostavu podataka o poduze m mjerama po nalazu revizije, i to u obliku Plana pro-vedbe naloga i preporuka uz navođenje planiranih ak vnos (mjera) za provedbu naloga ili preporuka, osoba zaduženih za provedbu te planiranog krajnjeg roka provedbe.
U Nacionalnom programu reformi su, u svrhu daljnje nadogradnje i jačanja uloge Državnog ureda za revizi-ju bile predviđene dvije ak vnos :
• Proces jačanje kapaciteta Državnog ureda za re-viziju i njihovu profesionalnu edukaciju i treninge, za što je donesen Akcijski plan za razvoj Državnog ureda za reviziju.
• I pristupanje razvoju modela sankcioniranja nepo-stupanja po preporukama Državnog ureda za revi-ziju, uz izradu prijedloga izmjena postojećeg zako-nodavnog okvira.
Upravo zbog druge navedene ak vnos , jekom dru-ge polovice 2015. godine i u 2016. godini radilo se na iznalaženju najboljeg rješenja oko osmišljavanja mo-dela sankcioniranja za nepostupanje po preporuka-ma Državnog ureda za reviziju, kako za subjekte revi-zije, tako i za odgovorne osobe subjekata revizije. Ta-kođer, kako su jekom višegodišnje primjene uočene određene nedorečenos trenutno važećeg Zakona, bit će predložena i određena poboljšanja trenutnih zakonskih rješenja. Zbog obujma izmjena, a u skladu s Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravili-ma za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN, br. 74/15) predložit će se donošenje novog Zakona o državnom uredu za reviziju.
3. Sankcioniranje za nepostupanje po nalazima i preporukama
U skladu s revizijskim standardima Međunarodne or-ganizacije vrhovnih revizijskih ins tucija (INTOSAI), ISSAI-100 – Temeljna načela revizije javnog sektora i ISSAI 400 – Temeljna načela revizije usklađenos , a radi povećanja odgovornos subjekata revizije za iz-vršenje naloga i preporuka, Državni ured za reviziju pra ak vnos koje poduzimaju subjek revizije u vezi s izvršenjem naloga i preporuka koji su navede-ni u izvješću o obavljenoj reviziji3. Radi toga Državni
3 h p://www.revizija.hr/datastore/fi lestore/71/izvjesce_o_radu_za_2015_v2.pdf.
ured za reviziju, na temelju članka 14., stavka 6. Zako-na o Državnom uredu za reviziju, od subjekata revizije traži da nakon prihvaćanja naloga i preporuka izrade Plan izvršenja naloga i preporuka s utvrđenim ak v-nos ma, rokovima i odgovornim osobama.
Svi subjek su obvezni dostavi Plan te dokaze o izvršenim nalozima i preporukama. Nakon dosta-ve navedenih dokumenata, Državni ured za revizi-ju provjerava jesu li subjek kod kojih se obavljala revizija, u planiranim rokovima postupili po danim nalozima i preporukama i otklanjaju li utvrđene ne-pravilnos i propuste. Provjere se obavljaju u okviru svake fi nancijske revizije ili u okviru posebnih revi-zijskih postupaka (follow-up). Prema podacima iz Izvješća o radu Državnog ureda4 za reviziju vidljivo je sljedeće:
• U 2015. godini 406 subjekata je bilo obuhvaćeno provjerama, njima je dano ukupno 2599 naloga i preporuka – Državni ured za reviziju je provjerama utvrdio da 760 ili 29,2 % naloga i preporuka nije izvršeno.
• U 2014. godini – od ukupno 1 381 naloga i preporu-ka danih u prethodnoj reviziji, postupljeno je ili su u postupku izvršenja 922 ili 66,8 % naloga i prepo-ruka, dok po 459 ili 33,2 % nije postupljeno.
• U 2013. godini – od ukupno 1 056 naloga i prepo-ruka danih u prethodnoj reviziji, postupljeno je po 483 (45,7 %), u postupku izvršenja je 170 ili 16,1 %, dok po 403 ili 38,2 % naloga i preporuka nije postupljeno.
• U 2012. godini – od ukupno 1 653 naloga i prepo-ruka danih u prethodnoj reviziji, postupljeno je po 791 ili 47,8 %, u postupku izvršenja je 212 ili 12,8 %, dok po 650 ili 39,3 % naloga i preporuka nije postupljeno.
Iako je iz navedenih podataka vidljivo da se broj na-loga i preporuka po kojima nije postupljeno, kon nu-irano smanjuje, ipak je postotak naloga i preporuka po kojima nije postupljeno upozoravajući. Isto tako ponavljanje nepravilnos i propusta, odnosno neizvr-šavanje naloga i preporuka, utječe na izražavanje mi-šljenja o fi nancijskim izvještajima i poslovanju. Zbog toga je bilo nužno razradi model sankcioniranja za nepostupanje po nalazima i preporukama Državnog ureda za reviziju. Uvođenjem ovog pristupa subjekte revizije, i to i pravnu osobu, kao i odgovornu osobu tj. čelnika, sankcioniralo bi se u slučaju da ne poduzmu mjere radi postupanja po nalozima i preporukama Državnog ureda za reviziju izrečenima u prethodnom
4 Dostupna na web-stranicama Državnog ureda za reviziju: h p://www.revizija.hr/hr/izvjesca.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
43
UDK 657.2 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
razdoblju. Isto tako, sankcije u vidu novčanih kazni su predviđene za subjekte revizije, ako u propisanom roku ne dostave Državnom uredu za reviziju plan iz-vršenja naloga i preporuka.
Navedeno znači da bi se uz postojeće sankcije, za slučaj kada subjekt revizije ne stavi na raspolaganje ovlaštenom državnom revizoru potrebnu dokumen-taciju, isprave, izvješća, evidencije te druge informa-cije za potrebe obavljanja revizije, sankcije uvele za još dva slučaja:
• Ako subjekt revizije u propisanom roku ne dostavi plan izvršenja naloga i preporuka.
• Ako subjekt revizije ne izvrši naloge i preporuke dane u izvješću o obavljenoj reviziji u rokovima na-vedenim u planu izvršenja naloga i preporuka.
4. Zaključno Uz model sankcioniranja, a kako je i ranije navedeno, višegodišnjom primjenom Zakona o Državnom ure-du za reviziju uočeni su određeni nedostaci, odnosno prepoznata su moguća unaprjeđenja. Tako će se Pri-jedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, između ostaloga, podrobnije uredi nadležnost Državnog ure-da za reviziju, subjek revizije, te što obuhvaća postu-pak revizije. Između ostaloga, predviđa se produljenje roka za dostavu izvješća o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna, mogućnost angažiranja posebnih stručnjaka kao vanjskih surad-nika radi rješavanja specifi čnih pitanja te detaljnije utvrđivanje obveza zaposlenika u Državnom uredu za reviziju. Prijedlog zakona o Državnom uredu za reviziju bit će objavljen na web-stranicama e-savjetovanje i na web-stranicama Ministarstva fi nancija.
KONTROLE IZJAVA O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI I UPRAVLJANJE NEPRAVILNOSTIMA S POSEBNIM OSVRTOM
NA KONTROLE NA LICU MJESTA
8. lipnja 2016.10.00 - 13.30 h
Zagreb, hotel Palace
PROGRAM:1. UvodŠto je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje?2. Provođenje i organiziranje formalnih i suš nskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos Zašto je važna kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos i za što služI?Kako proves formalne kontrole?Kako proves suš nsku kontrolu i na koji način odabra pitanja za tes ranje?Prak čni primjeri tes ranja po područjima iz upitnika o fi skalnoj odgovornos sa najčešćim greškamaKako organizira kontrole na najbolji način?o primjeri informa čkih rješenja provođenja formalnih kontrola3. Upravljanje nepravilnos maKoje su najčešće slabos i nepravilnos u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola po područjima iz upitnika?Na koji način postupa ako se utvrde nepravilnos prilikom kontrola?Što s uočenim nepravilnostima općenito? 4. Kontrole na licu mjesta Koji su ciljevi i svrha provedbe kontrola na licu mjesta?Organiziranje i način provođenja kontrola na licu mjesta Koje su obveze i odgovornos osoba koje provode kontrole na licu mjesta? o utvrđivanje činjeničnog stanja (Obrazac Kontrolne liste za kontrolu na licu mjesta)o izvještavanje o obavljenoj kontroli na licu mjesta (Obrazac Izvješća o kontroli na licu mjesta)o postupanje po obavljenoj kontroli na licu mjesta
5. Pitanja, odgovori i konzultacije
Detaljnije o programu i prijavi na internetskoj stranici: www.tim4pin.hr
44
INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. UvodNa temelju Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u jav-nom sektoru1 (dalje u tekstu: Zakon), ministar fi nancija je u travnju 2016. godine donio novi Pravilnik o obavlja-nju provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije (da-lje u tekstu: Pravilnik). Pravilnik detaljnije uređuje vrste provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije (dalje u tekstu: provjera kvalitete), obavljanje provjere kvalite-te, postupanje po rezulta ma obavljenih provjera kva-litete te vođenje dokumentacije o obavljenim provjera-ma kvalitete.
Provjera kvalitete koju uređuju odredbe ovog Pravilni-ka odnosi se, odnosno obuhvaća ak vnos unutarnje revizije u proračunskim i izvanproračunskim korisnici-ma državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su utvrđeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih korisnika te u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samo-uprave (dalje u tekstu: korisnici proračuna). Izuzetak su korisnici proračuna koji su izravno odgovorni Hrvat-skom saboru i na koje se ne primjenjuju odredbe ovog Pravilnika.
Nadležnost Središnje harmonizacijske jedinice za obav-ljanje provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije koja proizlazi iz Zakona, odredbama ovog Pravilnika de-taljnije je uređena.
Pravilnikom su defi nirane dvije vrste provjere kvalitete:
a) Godišnja provjera kvalitete ak vnos unutarnje revi-zije
b) Povremena provjera kvalitete ak vnos unutarnje revizije.
* Danijela Stepić, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.1 NN, br. 78/15.
2. Godišnja provjera kvalitete ak vnos unutarnje revizije
Godišnja provjera kvalitete ak vnos unutarnje revizije obavlja se radi redovitog praćenja ak vnos unutarnje revizije i izvještavanja Vlade Republike Hrvatske o re-zulta ma i učincima rada unutarnje revizije. Rezulta godišnje provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije sastavni su dio Objedinjenog godišnjeg izvješća o susta-vu unutarnjih kontrola koje izrađuje Ministarstvo fi nan-cija i dostavlja Vladi RH zaključno do 31. srpnja tekuće za prethodnu godinu.
Godišnja provjera kvalitete ak vnos unutarnje revizije obuhvaća sve korisnike proračuna koji su obvezni na te-melju Zakona i drugih podzakonskih propisa izvještava Središnju harmonizacijsku jedinicu o ak vnos ma unu-tarnje revizije, a provodi se na osnovi:
• analize podataka iz Mišljenja unutarnje revizije o sustavu unutarnjih kontrola za područja koja su bila revidirana u prethodnoj godini koje se dostavlja Mi-nistarstvu fi nancija sukladno propisima kojima se uređuje davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos ,
• analize strateških i godišnjih planova unutarnje revi-zije,
• analize preporuka i učinaka rada unutarnje revizije iz ranijeg razdoblja,
• analize drugih podataka koje su korisnici proračuna obvezni dostavi Središnjoj harmonizacijskoj jedinici na temelju Zakona i podzakonskih propisa.
3. Povremena provjera kvalitete ak vnos unutarnje revizije
Povremena provjera kvalitete ak vnos unutarnje revi-zije obavlja se zbog utvrđivanja stanja sustava unutar-nje revizije i razine usklađenos ak vnos unutarnje re-vizije sa Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u javnom sektoru Republike Hrvatske
Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije Danijela Stepić *
U Narodnim novinama broj 35/2016 objavljen je Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete ak vnos unutar-nje revizije. Što je regulirano ovim Pravilnikom i što se novog u području provjere kvalitete ak vnos unutar-nje revizije očekuje, pročitajte u nastavku.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
45
UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA
te s metodologijom rada unutarnje revizije. Svrha obav-ljanja povremene provjere kvaliteta ak vnos unutar-nje revizije je davanje preporuka za unapređenje gdje je to potrebno, odnosno prikupljanje informacija za po-boljšanje metodologije rada unutarnje revizije.
Pravilnikom se također uređuje da se korisnici proraču-na, kod kojih će se obavlja povremena provjera kvali-tete određuju na temelju sljedećeg:
• rezultata analize strateških i godišnjih planova unu-tarnje revizije,
• rezultata analize preporuka i učinaka rada unutarnje revizije iz ranijeg razdoblja,
• uloge korisnika proračuna u sustavu upravljanja i kontrole korištenja sredstava iz Europskih struktur-nih i inves cijskih fondova,
• nalaza i mišljenja, odnosno informacija o stanju su-stava unutarnjih kontrola i upravljanju fi nancijskim sredstvima sadržanih u izvješćima vanjske revizije i ostalih dostupnih informacija.
4. Obavljanje povremene provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije
Za obavljanje povremene provjere kvalitete uz zaposle-nike Središnje harmonizacijske jedinice mogu se imeno-va i ovlašteni unutarnji revizori za javni sektor iz dru-gih korisnika proračuna uz uvjet da imaju:
• najmanje dvije godine radnog iskustava na radnom mjestu rukovoditelja unutarnje revizije,
• istaknute rezultate rada u području unutarnje revi-zije utemeljene na obavljenoj provjeri kvalitete od strane Središnje harmonizacijske jedinice,
• suglasnost odgovorne osobe korisnika proračuna na prijedlog imenovanja.
Osobe koje će obavlja povremenu provjeru kvalitete, na prijedlog Središnje harmonizacijske jedinice, mini-star fi nancija imenovat će odlukom.
Povremena provjera kvalitete obavlja se kod korisni-ka proračuna pregledom cjelovitog obavljanja poslova unutarnje revizije u opsegu dostatnom za utvrđivanje stanja sustava unutarnje revizije sa Zakonom i drugim propisima kojima se uređuje unutarnja revizija u jav-nom sektoru Republike Hrvatske i s metodologijom rada unutarnje revizije.
Pisana obavijest o početku obavljanja povremene pro-vjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije, sukladno odredbama Pravilnika, treba se dostavi odgovornoj osobi korisnika proračuna u roku od najmanje 15 dana prije datuma određenog za početak obavljanja provje-re kvalitete. Rukovoditelj unutarnje revizije obvezan je na zahtjev osobe koja obavlja povremenu provjeru do-stavi traženu dokumentaciju za obavljanje pripremih radnji radi što djelotvornijeg i bržeg obavljanja provjere kvalitete.
Obavljanje povremene provjere kvalitete uključuje pre-gled dokumentacije i obavljanje razgovora s osobama zaposlenim na poslovima unutarnje revizije, odgovor-nom osobom korisnika proračuna i odgovornim oso-bama revidiranih jedinica. Pregled dokumentacije obu-hvaća pregled internih akata pvezanih s uspostavom unutarnje revizije, pregled propisanih stručnih i drugih uvjeta za obavljanje poslova unutarnje revizije, pregled planova unutarnje revizije, izvješća i druge revizorske dokumentacije te ostalih evidencija koje osoba koja obavlja povremenu provjeru kvalitete procijeni značaj-nim za obavljanje provjere kvalitete.
Nakon što se obavi provjera kvalitete izrađuje se nacrt izvješća o obavljenoj provjeri kvalitete u roku od 20 dana od dana završetka obavljanja provjere kvalitete kod korisnika proračuna. Nacrt izvješća o obavljenoj provjeri kvalitete dostavlja se rukovoditelju unutarnje revizije na očitovanje. Ako rukovoditelj unutarnje revi-zije uloži primjedbe na nacrt izvješća, a primjedbe nisu prihvaćene ili su djelomično prihvaćene iste postaju sa-stavni dio konačnog izvješća.
Konačno izvješće o obavljenoj povremenoj provjeri ak- vnos unutarnje revizije Središnja harmonizacijska je-
dinica dostavlja odgovornoj osobi korisnika proračuna i rukovoditelju unutarnje revizije.
Povezano s postupanjem prema rezulta ma obavljenih provjera kvalitete Pravilnikom je propisano da je od-govorna osoba korisnika proračuna obvezna osigura otklanjanje slabos u ak vnos ma unutarnje revizije utvrđenih kroz obavljene provjere kv alitete.
5. Umjesto zaključka Središnja harmonizacijska jedinica u posljednjih je neko-liko godina intenzivirala ak vnos obavljanja provjere kvalitete unutarnje revizije. Važno je istaknu da provje-ra kvalitete pruža važan izvor informacija za daljnji ra-zvoj prvenstveno metodologije rada, ali i za organizaciju izobrazbe u područjima u kojima je uočeno nedostatno razumijevanje i neadekvatna primjena bilo zakonskih odredbi bilo metodologije rada. Kroz obavljene provjere kvalitete čelnici korisnika proračuna i rukovoditelji jedini-ca za unutarnju reviziju dobivaju potvrdu djeluje li unu-tarnja revizije u skladu sa zakonima i drugim propisima i metodologijom rada, odnosno u slučajevima potrebe za daljnjim poboljšanjima, preporuke za unapređenja. Iako povremena provjera kvalitete ak vnos unutarnje re-vizije koju obavlja Središnja harmonizacijska jedinica ne zamjenjuje ni isključuje potrebu obavljanja eksternog vrednovanja kvalitete ak vnos unutarnje revizije, kakvu zah jevaju Međunarodni standardi za stručnu provedbu unutarnje revizije, bitno je naglasi da provjera kvalite-te ima za cilj potaknu daljnja poboljšanja i unapređenja kvalitete rada unutarnje revizije i stvori kvalitetnu pri-premu i za eksterno vrednovanje.
46
PLAĆE I NAKNADE UDK 347.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. UvodnoIns tut neplaćenog dopusta je pravo radnika kojim se na zahtjev radnika odobrava neplaćeni dopust u opravdanim slučajevima za potrebe istog u određe-nim životnim situacijama. Temeljne odredbe o pravu na neplaćeni dopust propisane su odredbom član-ka 87. Zakona o radu (NN, br. 93/14), koja propisuje mogućnost da poslodavac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust za koje vrijeme prava i obve-ze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miru-ju, ako zakonom nije drukčije određeno. Za razliku od plaćenog dopusta, koji predstavlja ins tut oslobođe-nja od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) jekom kalendarske godine, za važne osobne potre-
be radnika, neplaćeni dopust predstavlja mirovanje radnog odnosa (bez naknade plaće) za vrijeme kojeg radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, ni prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, te ga je poslodavac obvezan odjavi s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja.
Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih se može odobri neplaćeni dopust, ni su propisana ograničenja trajanja neplaćenog dopusta, pa nepla-ćeni dopust može traja onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore. Isto tako neplaćeni dopust nije pravo radnika koje poslodavac mora da , već sam po-slodavac odlučuje hoće li neplaćeni dopust odobri ili
ne, osim u slučaju mirovanja radnog odnosa do treće godine djetetova života prema Zakonu o rodiljnim i ro-diteljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), kada su poslodavci obvezni odobri neplaćeni dopust. Također, razlozi odobravanja i traja-nje neplaćenog dopusta mogu bi propisani kolek v-nim ugovorima, pravilnikom o radu i dr. ak ma. U tom slučaju poslodavac je obvezan omogući korištenje neplaćenog dopusta u propisanom trajanju.
Za državne službenike i namještenike neplaćeni do-pust reguliran je Kolek vnim ugovorom za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/2013, 150/13, 153/13 – ispravak), a za službenike i namještenike u javnim službama neplaćeni dopust reguliran je Te-meljnim kolek vnim ugovorom za službenike i na-mještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU; NN, br. 141/12 osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU, NN 153/13), ali i pojedinim granskim kolek v-nim ugovorima za pojedine djelatnos javnih službi, i to: Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13 i 96/15), Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškol-skim ustanovama (NN, br. 63/14), te Kolek vnim ugo-vorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14), koji na iden čan način reguliraju pra-vo na neplaćeni dopust.
Ostali granski kolek vni ugovori kao što su: Kolek vni ugovorom za djelatnost socijalne skrbi (NN, br. 42/14) i Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-
Neplaćeni dopust državnih i javnih službenika i namještenikaVesna Šiklić Odak *
Pravo na neplaćeni dopust je ins tut propisan Zakonom o radu (NN, br. 93/14), kojim se na zahtjev radnika odobrava neplaćeni dopust u opravdanim slučajevima za njegove potrebe u određenim životnim situacija-ma, za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Zakonom o radu nisu propisani razlozi radi kojih se može odobri neplaćeni dopust, ni su propisana ograničenja trajanja neplaćenog dopusta, pa neplaćeni dopust može traja onoliko koliko se radnik i poslodavac dogovore ili se razlozi odobravanja i trajanje neplaćenog dopusta mogu propisa kolek vnim ugovorima, pravilnikom o radu i dr. ak ma. U nastavku ovog članka daje se pregled prava na neplaćeni dopust za državne službenike i namještenike prema Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/2013, 150/13, 153/13 – ispravak) i za javne službenike i namještenike prema Temeljnim kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br.141/12 osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU (NN, br. 153/13) i granskim kolek vnim ugovorima za pojedine djelat-nos javnih službi.
* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
47
UDK 347.1 PLAĆE I NAKNADE
čuna (NN, br. 70/14) ne sadrže odredbe o pravu na neplaćeni dopust te se u odnosu na ostvarivanje pra-va na neplaćeni dopust primjenjuju odredbe TKU-a. Također se odredbe TKU-a primjenjuju i na zaposlene u djelatnos znanos i visokog obrazovanja1, koji iako nije popisan od nezavisnog sindikata znanos i obra-zovanja, ins tutom proširene primjene vrijedi za sve zaposlene u javnim službama.
U nastavku ovog članka daje se pojašnjenje u vezi s mirovanjem radnog odnosa i načina uplate mirovin-skog i zdravstvenog osiguranja za vrijeme neplaće-nog dopusta, te pregled prava na neplaćeni dopust za državne i javne službenike i namještenike prema njihovim kolek vnim ugovorima. Ujedno se u vezi s m pitanjem daje pregled tumačenja nadležne komi-
sije odnosno povjerenstva za tumačenje i praćenje primjene odredaba h kolek vnih ugovora.
2. Mirovanje radnog odnosa za vrijeme neplaćenog dopusta
Za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust rad-niku se ne prekida radni odnos, već prava i obveze iz radnog odnosa miruju, ako zakonom nije drugači-je određeno. To konkretno znači da se sadržaj rad-nog odnosa fak čno ne ostvaruje, odnosno da se za vrijeme trajanja mirovanja radnog odnosa ne mogu stjeca prava ni nasta obveze iz radnog odnosa. Među m, mirovanje radnog odnosa uključuje zadr-žavanje postojećih prava i obveza iz vremena, koja su prethodila mirovanju te nastavak ostvarenja prava i obveza iz radnog odnosa nakon isteka mirovanja.
Dakle, za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radni odnos kod istog poslodavca ne prestaje, jer ne dolazi do prestanka ugovora o radu te se razdoblje nepla-ćenog dopusta ne uračunava u radni staž, ali se ura-čunava u neprekidno trajanje radnog odnosa. Među- m, postavlja se pitanje može li u tom slučaju radnik
ostvari prava povezana s trajanjem neprekidnog radnog odnosa, kao npr. pravo na otpremninu, pravo na jubilarnu nagradu i sl., kao da i nije bio na nepla-ćenom dopustu.
O tom pitanju postoje različita mišljenja nadležnih državnih jela, komisija za tumačenje Kolek vnih ugovora i sudske prakse.
Stajalište Vrhovnog suda RH (Odluka Re -1671/99 od 10. svibnja 2001.)
U vezi s ostvarivanjem nekih prava (npr. otpre-mnine, jubilarne nagrade, otkazni rokovi), Vrhovni
1 Vidi: Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 159/13), Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10), vrijedio je do 27. 3. 2014.
sud RH je zauzeo stajalište: da se zbog stjecanja određenog prava, koje ovisi o prethodno nepre-kidnom trajanju radnog odnosa zaposlenicima uračunavaju i mirovanja radnog odnosa u nepre-kidno trajanje radnog odnosa, što znači da radnik u takvim slučajevima ostvaruje pravo na otpremni-nu, jubilarnu nagradu, otkazne rokove kao da nije koris o neplaćeni dopust.
Stajalište Ministarstva rada i mirovinskog susta-va (mišljenje, KLASA: 110-01/12-01/152, URBROJ: 524-08-01-01/5-12-2, od 10. 4. 2012
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava dalo je mi-šljenje u kojem navodi da se radi ostvarivanja po-jedinih prava razdoblje u kojem radni odnos miruje ne uračunava u ukupno trajanje radnog odnosa. U skladu s me, u razdoblje neprekidnog radnog staža uzima se u obzir vrijeme provedeno u rad-nom odnosu kod istog poslodavca prije mirovanja te razdoblje nakon što je mirovanje prestalo. Pri-mjerice, jubilarna nagrada se ostvaruje nakon 10 godina neprekidnog radnog staža. Nakon pet go-dina radnik uzima neplaćeni dopust od tri mjese-ca, te nakon proteka sljedećih pet godina dobiva jubilarnu nagradu za 10 godina (to će bi stvarno vremensko razdoblje od 10 godina i tri mjeseca).
Tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za držav-ne službenike dala je tumačenje (Tumačenje br. 8/62 od 5. ožujka 2015.), (vidi: w.w.w. uprava.hr ).
Pravo iz članka 62. Kolek vnog ugovora uvjetovano je neprekidnom službom odnosno radom. Razdoblje neplaćenog dopusta ne predstavlja prekid službe odnosno rada. Razdoblje neplaćenog dopusta je razdoblje u kojem prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa miruju, te se to vrijeme ne uračunava u razdoblje potrebno za stjecanje prava na jubilarnu nagradu. Pri utvrđivanju prava na jubilarnu nagradu na osnovi neprekidne službe odnosno rada uzima se u obzir trajanje službe odnosno rada u državnim jelima i jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave prije i poslije neplaćenog dopusta.
Tumačenje Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za javne službenike i namje-štenike (vidi: h p://www.mrms.hr/pitanje/-tku/).
Pitanje: Računa li se u staž kod istoga poslodavca za jubilarnu nagradu mirovanje staža zbog odlaska iz ratom zahvaćenih područja za vrijeme Domo-vinskog rada (majke s malom djecom), odsluženje vojnog roka u bivšoj JNA; sudjelovanje u Domovin-skom ratu, vojni i civilni rok u RH. Također, u slučaju da je radnik dobio jubilarnu nagradu za pet godina,
48
PLAĆE I NAKNADE UDK 347.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
pa išao na odsluženje civilnog roka od osam mje-seci, dobiva li nakon daljnjih pet godina jubilarnu nagradu za 5 ili 10 godina?
Tumačenje (1/2014. – čl. 49. Temeljnog kolek v-nog ugovora)
Kod svih mirovanja prava, vrijeme mirovanja se ne računa u staž za jubilarnu nagradu, ali to mirovanje ne stvara prekid. Dakle, osoba koja je radila 5 godi-na, pa išla na odsluženje civilnog roka od 8 mjese-ci, nakon sljedećih 5 godina rada dobit će jubilarnu nagradu za 10 godina (to će bi stvarno vremensko razdoblje od 10 godina i 8 mjeseci (5 g. + 8 mj. + 5 g.).
Prema mišljenju autora ovog članka, vrijeme neplaće-nog dopusta ne treba uračuna u vrijeme neprekidne službe odnosno rada. Odluka Vrhovnog suda Republi-ke Hrvatske da se razdoblje mirovanja radnog odno-sa uračunava u neprekinu radni odnos odnosi se na spor oko jubilarne nagrade temeljem Kolek vnog ugo-vora za državne službenike i namještenike od 13. 12. 2001. godine, u kojem tuženo državno jelo očigledno sudu nije dostavilo tumačenje Zajedničke komisije za tumačenje odredaba i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike, pa je Vrhovni sud presudu temeljio isključivo na svojoj in-terpretaciji pojma neprekidne državne službe u smislu Kolek vnog ugovora, ne znajući za obvezujuće tuma-čenje Zajedničke komisije. Pri tome se is če da ugovor-ne strane Kolek vnih ugovora obvezuju tumačenja Ko-misija nadležnih za tumačenje is h, prema kojoj su se ugovorne strane dužne pridržava danih tumačenja.
3. Mirovinsko i zdravstveno osiguranje za vrijeme neplaćenog dopusta
U razdoblju neplaćenog dopusta radnik ne ostvaruje pravo na plaću ili naknadu plaće, ni prava iz zdrav-stvenog i mirovinskog osiguranja, te ga je posloda-vac obvezan odjavi s mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Ako poslodavac izvrši odjavu radnika s obveznog mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za vrijeme korištenja prava na neplaćeni dopust radnik može sam sebi uplaćiva doprinose za mirovinsko osiguranje koristeći ins tut produženog mirovinskog osiguranja sukladno propisima iz područja mirovin-skog osiguranja, a status osigurane osobe u sustavu zdravstvenog osiguranja može steći sukladno propisi-ma iz područja zdravstvenog osiguranja (npr. kao član obitelji osiguranika) ili plaća doprinose za zdravstve-no osiguranje, kao osoba koja plaća sama za sebe.
Naime, člankom 18., stavkom 1. i stavkom 2., alinejom 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15) propisano je da se osoba ko-
joj je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje može osigura na produženo osiguranje za vrijeme nepla-ćenog dopusta, a člankom 10. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13, 137/13) pro-pisano je kada se može steći status osigurane oso-be člana obitelji osiguranika, kao nositelja obvezno-ga zdravstvenog osiguranja (npr. supružnik, bračni i izvanbračni, sukladno propisima o obiteljskim odno-sima). Također prema člancima 201. i 202. Pravilnika o doprinosima (NN, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11, 61/12, 86/13, 157/14), može plaća doprinose za zdravstveno osiguranje kao osoba koja plaća sama za sebe sukladno obvezi doprinosa za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja.
U slučaju da za vrijeme trajanja neplaćenog dopusta radnik sam ne uplaćuje doprinose za osiguranje, jer ga je poslodavac odjavio iz mirovinskog sustava, vrijeme trajanja neplaćenog dopusta ne uračunava se u staž osiguranja kao mirovinski staž. Nakon isteka razdoblja neplaćenog dopusta, poslodavac ima obvezu radnika ponovno primi pod is m uvje ma, te ga prijavi na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
4. Neplaćeni dopust državnih službenika i namještenika
Za državne službenike i namještenike pravo na ne-plaćeni dopust ugovoren je člankom 36. Kolek vnog ugovora te se prema istome, pravo na neplaćeni do-pust službeniku i namješteniku može odobri dopust bez naknade plaće (neplaćeni dopust) do 30 dana u jeku kalendarske godine pod uvjetom da je takav
dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obav-ljanju poslova državnog jela, a osobito: radi gradnje, popravka ili adaptacije kuće ili stana, njege člana uže obitelji, liječenja na vlas trošak, sudjelovanja u kul-turno-umjetničkim i športskim priredbama, vlas tog obrazovanja i edukacije, stručnog usavršavanja i os-posobljavanja.
Kad to okolnos zah jevaju može se službeniku i namješteniku neplaćeni dopust odobri u trajanju duljem od 30 dana, naravno uz ispunjenje uvjeta da je takav dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela. Za vrijeme ne-plaćenog dopusta službeniku i namješteniku miruju prava i obveze iz službe odnosno radnog odnosa. Ra-zlozi za odobrenje neplaćenog dopusta u članku 36., stavku 1. Kolek vnog ugovora nisu taksa vno nave-deni, već su navedeni samo kao primjer (a osobito), pa je ova odredba izuzetno dobra i jasna s obzirom na brojne razloge službenika i namještenika i potrebom za neplaćenim dopustom, o kojoj opravdanos i či-njenici hoće li taj dopust izazva teškoće u obavljanju poslova državnog jela odlučuje čelnik jela.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
49
UDK 347.1 PLAĆE I NAKNADE
U vezi s korištenjem neplaćenog dopusta Zajednič-ka komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek- vnog ugovora za državne službenike dala je tuma-čenje: (vidi: w.w.w. uprava.hr)
Tumačenje br. 1/36 od 20. svibnja 2014.
Sukladno članku 36., stavku 2. Kolek vnog ugovo-ra službeniku se može odobri neplaćeni dopust u trajanju dužem od 30 dana pod uvjetom da je dopust opravdan i da neće izazva teškoće u obav-ljanju poslova državnog jela. O neplaćenom do-pustu odlučuje čelnik državnog jela.
5. Neplaćeni dopust javnih službenika i namještenika
Za službenike i namještenike u javnim službama ne-plaćeni dopust reguliran je člankom 45. TKU-a, te po-jedinim granskim kolek vnim ugovorima za određe-ne djelatnos javnih službi. Prema članku 45. TKU-a ugovoreno je pravo na neplaćeni dopust u jeku jed-ne godine za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršavanja, koje treba bi u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelat-nošću poslodavca, ali i pravo na plaćeni dopust uz uvjet da ga je na školovanje upu o poslodavac i da je to školovanje u vezi s poslovima koje zaposlenik obav-lja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
Prema čanku 45 TKU-a:
1) Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u je-ku jedne godine za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršavanja, i to:• 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u
srednjoj školi• 10 dana za polaganje ispita na stručnim i sve-
učilišnim studijima, odnosno za polaganje pravosudnog ispita
• 5 dana za prisustvovanje stručnim seminari-ma i savjetovanjima
• 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vješ na (informa- čko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).
2) Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba bi u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.
3) Za školovanje na koje ga je upu o poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod uvje ma iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
4) Ako je za obavljanje poslova radnog mjesta, kao uvjet propisan stručni ispit, za pripremu i pola-ganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana.
Pitanje neplaćenog dopusta u javnim službama na temelju TKU-a nije dovoljno ugovoreno u smislu ins -tuta neplaćenog dopusta propisanog ZOR-om, već se samo propisuje pravo na neplaćeni dopust za školo-vanje i usavršavanje za vlas te potrebe.
Tumačenje Povjerenstva za tumačenje Temeljnog kolek vnog ugovora za javne službenike i namješte-nike (vidi: h p://www.mrms.hr/pitanje/-tku/)
Tumačenje br. 50/45 od 24. svibnja 2013.
U skladu s odredbama stavka 1., članka 45. TKU-a zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u jeku jedne godine za potrebe vlas tog školovanja u tra-janju od 10 dana za polaganje ispita na stručnim i sveučilišnim studijima.
5.1. Neplaćeni dopust prema granskim Kolek vnim ugovorima
Pitanje neplaćenog dopusta nije uređeno svim gran-skim kolek vnim ugovorima određene djelatnos , pa tako npr. u Kolek vnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi, Granskom Kolek vnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna, to pitanje nije uređeno, dok se u ostalim granskim ugovorima na iden čan način propisuje pravo na neplaćeni dopust za školovanje, kao npr. u Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, te Kolek vnim ugo-vorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanova-ma i Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.
Dakle, za određene djelatnos javnih službi za koje njihovim kolek vnim ugovorima nije ugovoreno pra-vo na neplaćeni dopust kao u TKU-u za školovanje za vlas te potrebe, po tom pitanju primjenjuju odred-be TKU-a. Među m, za ostale slučajeve prava na korištenje neplaćenog dopusta za javne službenike i namještenike (čl. 45. TKU-a ugovoreno je pravo na neplaćeni dopust samo za potrebe vlas tog školova-nja i stručnog usavršavanja) primjenjuje se odredba članka 87. ZOR-a, koja propisuje mogućnost da poslo-davac radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni do-pust za koje vrijeme prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno, te u skladu s m člankom ZOR-a interni ak javnih ustanova.
50
RADNO PRAVO UDK 347.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. UvodHrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje u tek-stu: Zavod), u skladu sa Zakonom o mirovinskom osi-guranju1 te Pravilnikom o vođenju ma čne evidenci-je Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje2, vodi ma čnu evidenciju o osiguranicima osiguranim na mirovinsko osiguranje na temelju generacijske soli-darnos , obveznicima doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja. Posljedično, Zavod ima ulogu javnog registra podataka o osiguranicima, kori-snicima prava iz mirovinskog osiguranja, te osigurani-cima koji rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjes ma i osiguranicima kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fi ziološke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemogućavaju daljnje uspješno obav-ljanje tog posla, te osiguranicima kojima je svojstvo invalidne osobe utvrđeno rješenjem. Osim toga, Za-vod je i temeljni registar za podatke o osiguranicima i osobama izvan osiguranja kojima je mirovinski staž utvrđen rješenjem, osobama kojima je razdoblje pro-vedeno u osiguranju do dana pristupanja RH Europ-skoj uniji upisano u radnu knjižicu i osobama koje su ostvarile pravo iz mirovinskog osiguranja (korisnicima prava). Dostupnost podataka temeljnog registra Za-vod osigurava jelima javnog sektora, te u tu svrhu informa čki razmjenjuje podatke prikupljene prven-stveno prijavama za vođenje ma čne evidencije. Ma- čnu evidenciju Zavod vodi prema jedinstvenim me-
todološkim načelima i kodeksu šifara, preuzimanjem i unošenjem podataka u baze Zavoda, s prijavom za vođenje ma čne evidencije propisanih Pravilnikom, te informa čkih medija koje Zavodu dostavljaju Sre-dišnji registar osiguranika (dalje u tekstu: REGOS), Porezna uprava i druga nadležna jela. Obveza po-
* Sanja Ro m, dipl. iur., viši stručni suradnik specijalist za mirovin-sko osiguranje ― projektant, HZMO.1 NN, br. 157/13, 33/15 i 93/15 – dalje u tekstu: ZOMO.2 NN, br. 159/13, 22/15, 57/15 i 125/15 – dalje u tekstu: Pravilnik.
slodavca je da, sukladno odredbama ZOMO-a i Pra-vilnika, obvezno, u roku propisanom člankom 112. ZOMO-a, uspostavi odgovarajuću prijavu o svom poslovanju: prijavu o početku poslovanja ( skanica M-11P/obrazac eM-11P), prestanku poslovanja ( ska-nica M-12P/obrazac eM-12P), promjeni jekom po-slovanja ( skanica M-13P/obrazac eM-13P) u roku od 24 sata od početka ili prestanka poslovanja, odnosno na dan pravomoćnos rješenja o upisu ili brisanju u odgovarajući registar, odnosno u roku od 24 sata od nastale promjene u poslovanju obveznika doprinosa, kao i odgovarajuću prijavu za osiguranika:
• Prijavu o početku osiguranja za svakog novozapo-slenog radnika ( skanica M-1P/obrazac eM-1P) ― u roku od najmanje osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, s podatkom o datu-mu stjecanja svojstva osiguranika.
• Prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/obrazac eM-2P) za svakog radnika kojem je prestao radni odnos ― u roku od 24 sata od dana prestan-ka zaposlenja, s podatkom o datumu prestanka svojstva osiguranika.
• Prijavu o promjeni jekom osiguranja ( skanica M-3P/obrazac eM-3P) za svakog radnika kod kojeg nastupi promjena jekom osiguranja ― u roku od 24 sata od dana nastale promjene, s podatkom koji se mijenja te datumom promjene.
• Prijavu – promjenu podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici ( skanica MPP-1) u slučaju da se u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja, osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osi-guranja kao i ostvarivanja prava na mirovinu utvrdi da za osiguranika nisu eviden rani svi podaci o osno-vicama i stažu osiguranja u evidencijama Zavoda, odnosno u slučaju ispravka podataka o stažu, osno-vici i obračunanom doprinosu utvrđenih u postupku kontrole podataka o stažu osiguranja i osnovicama za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja.
U ovom članku ukazujemo na izmjene vezane uz us-postavu prijava za vođenje ma čne evidencije, uz na-
Izmjene i dopune u vođenju ma čne evidencije HZMOSanja Ro m *
U ovom članku autorica ukazuje na izmjene vezane uz uspostavu prijava za vođenje ma čne evidencije HZMO, uz naglasak na iznimke od zakonskog roka uspostave prijava.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
51
UDK 347.1 RADNO PRAVO
glasak na iznimke od zakonskog roka uspostave prija-va propisanog člankom 112. ZOMO-a.
2. Izmjene povezane s rokom uspostave prijave o početku poslovanja obveznika doprinosa pravne osobe ― na snazi od 5. ožujka 2015.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o vo-đenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za miro-vinsko osiguranje3 (koji je stupio na snagu 5. ožujka 2015.) uvedena je izmjena vezana uz propisani rok uspostave prijave o početku poslovanja obvezni-ka doprinosa pravne osobe ― M-11P/eM-11P (ali ne i obveznika fi zičke osobe). Kao iznimka od članka 112. ZOMO-a, odredbom članka 7. stavka 2. Pravilni-ka, propisana je novina da su obveznici podnošenja prijava za vođenje ma čne evidencije ― poslodavci pravne osobe (iznimka se ne odnosi na poslodavce fi zičke osobe) koji se upisuju u sudski registar nad-ležnog trgovačkog suda (na osnovi članka 6. Zakona o sudskom registru4), obvezni Zavodu uspostavi prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa (M-11P/eM-11P) tek pri prvoj uspostavi prijave o po-četku osiguranja za radnika s kojim su zasnovali rad-ni odnos (M-1P/eM-1P). Navedeno znači da obveznik pravna osoba nije obvezan uspostavi prijavu M-11P/eM-11P u roku od 24 sata od upisa u sudski registar, već obveza postoji tek pri zapošljavanju prvog rad-nika i uspostavi prijave o početku osiguranja M-1P/eM-1P, u roku od najmanje osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Da bi se prijava o početku osiguranja (M-1P/eM1P) mogla eviden ra u Zavodu, prijavom o početku poslovanja obveznika doprinosa (M-11P/eM11P) dodijeljuje se pravnoj oso-bi registarski broj (REGOB ― interni podatak Zavoda). Propisanom izmjenom roka uspostave prijave M-11P/eM-11P sprječava se eviden ranje, odnosno dodje-ljivanje REGOB-a pravnoj osobi koja unatoč upisu u sudski registar ne zapošljava ni jednog radnika, već se provodi tek pri zapošljavanju prvog radnika, u trenutku prve uspostave prijave o početku osigu-ranja M-1P/eM-1P. Slijedom navedenog, poslodavac u prijavi o početku poslovanja obveznika doprinosa (M-11P/eM-11P), pod obilježjem Datum početka po-slovanja unosi datum upisa u sudski registar, koji je u navedenom slučaju (nezapošljavanja radnika unatoč upisu u sudski registar) raniji od datuma stjecanja svojstva osiguranika prve prijave o početku osigu-ranja. Primjerice, obveznik pravna osoba A. B. d.o.o. upisan je u sudski registar 1. listopada 2015., a prvog
3 NN, br. 22/15. 4 NN, br. 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11, 148/13, 93/14.
radnika zapošljava počevši od 1. veljače 2016. Istoga dana, 1. veljače 2016. u 7.40 sa , Zavodu uspostavlja prijavu o početku poslovanja eM-11P, u kojoj kao da-tum početka poslovanja navodi datum upisa u sudski registar 1. listopada 2015., a u 7.45 sa uspostavlja i prijavu o početku osiguranja eM-1P za prvog radnika, s datumom stjecanja svojstva osiguranika 1. veljače 2016. (prema ugovoru o radu na neodređeno vrije-me, s punim radnim vremenom od osam sa dnevno, te početkom rada u 8.00 sa ). Među m, ako is po-slodavac uspostavi prijave eM-11P i eM-1P is dan, ali tek nakon početka rada, npr. u 12.00 sa , ili dan ka-snije, 2. veljače 2016., u zakašnjenju je sa uspostavom obaju prijava. Dakle, u odnosu na obvezu poš vanja rokova za uspostavu prijava ma čne evidencije pro-pisanih člankom 112. ZOMO-a, za prijavu o početku poslovanja obveznika doprinosa (M-11P/eM11P) – u roku od 24 sata od datuma početka poslovanja – pre-ma propisanoj iznimci od pravila poslodavac će, izni-mno, ispoštova rok za uspostavu prijave o početku poslovanja obveznika doprinosa (M-11P/eM-11P) ako ju uspostavi istog dana kada uspostavi i prvu prijavu o početku osiguranja (M-1P/eM-1P), pod pretpostavkom da prijavu M-1P/eM-1P uspostavi u zakonskom roku ― najranije osam dana prije počet-ka rada, a najkasnije prije početka rada.
3. Izmjene vezane uz uspostavu prijava o promjeni podataka – na snazi od 5. ožujka 2015.
Izmjenama Pravilnika koje su na snazi od 5. ožujka 2015., brisana je odredba stavka 4. članka 7. Pravilni-ka koja je određivala da su pri uspostavi prijava ― o promjeni jekom osiguranja (M-3P/M-3P), prijava o promjeni podataka obveznika doprinosa (M-13P/eM-13P) i prijava-promjena podataka o utvrđenom stažu osiguranja i osnovici (MPP-1), pri promjenama na-stalim jekom trajanja svojstva osiguranika i jekom poslovanja obveznika doprinosa ― obveznici podno-šenja prijava za vođenje ma čne evidencije obvezni dostavi Zavodu dokumentaciju kojom dokazuju pro-mjenu. S ciljem pojednostavljenja postupka usposta-ve prijava za vođenje ma čne evidencije, s obzirom na to da ZOMO i Pravilnik propisuju da za točnost po-dataka dostavljenih na prijavama za vođenje ma čne evidencije odgovara poslodavac kao obveznik uspo-stave prijave, obveznici više nisu obvezni pri uspo-stavljanju svih prijava o promjeni podataka Zavodu dostavlja dokumentaciju kojom dokazuju te pro-mjene. Prema tome, iznimka se više ne odnosi ni na pomorce ― članove posade broda u međunarodnoj plovidbi, odnosno na poslodavca brodara ili kompa-niju domaću pravnu osobu (članak 16. stavak 1. i 3. ZOMO-a), koji prema izmjenama Pravilnika uz prijave
52
RADNO PRAVO UDK 347.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
više nisu obvezni dostavlja Zavodu ugovor o radu/otkaz ugovora o radu ― kada je poslodavac brodar ili kompanija domaća pravna osoba, ili presliku pomor-ske knjižice (matrikule) ― kada je poslodavac brodar ili kompanija strana pravna osoba. Iznimno, kada je riječ o zapošljavanju osobe s invaliditetom i o samo-zaposlenoj osobi s invaliditetom, pri uspostavi pri-jave o početku osiguranja (M-1P/eM1P) ili prijave o promjeni jekom osiguranja (M-3P/eM3P), uz prijavu i nadalje treba dostavi odgovarajući akt nadležnog jela kojim se dokazuje status osobe s invalidite-
tom, radi vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, u skladu sa Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom5 i Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom 6.
4. Izmjene povezane sa uspostavom prijava o prestanku osiguranja
4.1. Izmjene na snazi od 5. ožujka 2015.
S obzirom na obvezu poslodavca da radnika prijavi na mirovinsko osiguranje najkasnije prije početka rada, moguća je situacija da prijavljeni radnik ne započne radi na dan početka osiguranja. U tom slučaju ob-veznik (poslodavac – pravna i fi zička osoba) je prema članku 7.a Pravilnika dužan Zavodu uspostavi prija-vu o prestanku osiguranja (M-2P/eM-2P), i to is dan tako da u obilježju prestanak svojstva osiguranika upiše datum stjecanja svojstva osiguranika iz prijave o početku osiguranja, a u razlog prestanka osigura-nja upiše: Ne postoji osiguranje (članak 112., stavak 2. ZOMO-a). U navedenom slučaju se osobi koja nije započela s radom taj dan ne računa u staž osiguranja. Primjerice, obveznik zapošljava radnika s danom po-četka rada 10. siječnja 2016., s početkom rada u 8.00, ali radnik nije došao na posao, ni je svoj izostanak opravdao. Poslodavac je dužan uspostavi prijavu o prestanku osiguranja M-2P/eM-2P i dostavi je Zavo-du najkasnije 10. siječnja 2016., s datumom prestan-ka svojstva osiguranika također 10. siječnja 2016.
4.2. Izmjene na snazi od 26. studenog 2015.
Rok za dostavu podataka o prestanku osiguranja pri-javom o prestanku osiguranja (M-2P/eM-2P) za osigu-ranike iz članka 9., stavka 1., točaka 1. ― 7. ZOMO-a (osobe u radnom odnosu i s radnim odnosom izjed-načene ili slične osnove osiguranja ― tablica 1.) je 24 sata od prestanka rada, odnosno prestanka radnog odnosa. Iznimka od navedenog pravila je propisana člankom 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravil-
5 NN, br. 157/13 i 152/14.6 NN, br. 44/14 i 97/14.
nika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje7 (koji je stupio na snagu 26. studenog 2015.), pa tako obveznik poslodavac prav-na i fi zička osoba, može ispostavi Zavodu za osigu-ranika iz članka 9. stavka 1. točke 1. ― 7. ZOMO-a prijavu o prestanku osiguranja ( skanica M-2P/ obrazac eM-2P), s datumom prestanka svojstva osi-guranika koji prethodi datumu priznanja svojstva osiguranika eviden ranog u Zavodu kod slijedećeg obveznika, poslodavca s kojim je osiguranik – radnik jekom trajanja prethodnog radnog odnosa s pu-
nim radnim vremenom zasnovao novi radni odnos, te se tada smatra da je prijava o prestanku osigura-nja podnesena u roku propisanom ZOMO-om.
Tablica 1. Kategorije osiguranika prema članku 9. stavku 1. točke 1. ― 7. ZOMO-a89
Kategorije osiguranika – članak 9., stavak 1., točke 1. ― 7. ZOMO-aR.b. Napomena1. Radnici, službenici i
namještenici i s njima, prema posebnim propisima, izjednačene osobe, zaposleni na državnom području RH
Osobe koje odgovarajućim aktom (ugovor o radu, rješenje, odluka i sl.) imaju s poslodavcem defi niran radno-pravni status, obvezne su na osiguranje
2. Osobe izabrane ili imenovane na dužnos u jelima javne vlas , jedinicama lokalne samouprave i jedinicama područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
3. Osobe koje se nakon završenog školovanja nalaze na obveznom stručnom osposobljavanju za rad
Osobe iz članka 59. Zakona o radu8, kojima je stručni ispit ili radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđen kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja i s kojima poslodavac sklapa ugovor o stručnom osposobljavanju za rad u pisanom obliku
4. Osobe koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, prema posebnim propisima
Osobe s kojima poslodavac (fi zička ili pravna osoba koja nezaposlenu osobu stručno osposobljava za rad), na osnovi članka 7. Zakona o po canju zapošljavanja9, sklapa ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ako ispunjavaju odgovarajuće uvjete iz članka 5. stavka 1. podstavka 1. ― 3. ZPZ-a i ako im Zavod za zapošljavanje odobri korištenje mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
7 NN, br. 125/15. 8 NN, br. 93/14 – dalje u tekstu: ZR. 9 NN, br. 57/12 i 120/12 – dalje u tekstu: ZPZ.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
53
UDK 347.1 RADNO PRAVO
5. Osobe zaposlene u inozemnim organizacijama sa sjedištem u RH koje ne uživaju diplomatski imunitet (strano predstavništvo, međunarodne organizacije i ustanove), kod inozemnih fi zičkih osoba s prebivalištem ili sjedištem u RH, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane države te međunarodnih organizacija ili predstavništva sa sjedištem u RH koje uživaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj službi kod stranih državljana, ako uredbama EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju nije drugačije određeno
6. Državljani trećih zemalja i osobe bez državljanstva zaposleni na državnom području RH, ako pravnim propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnos ili međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju nije drukčije određeno
7. Izaslani radnici koji za poslodavca sa sjedištem u RH obavljaju poslove u drugoj državi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu RH u inozemstvu
Naime, navedena izmjena uvedena je zbog slučajeva u praksi da jedan poslodavac (pravna ili fi zička oso-ba) koji zapošljava osiguranika s punim radnim vre-menom, ne znajući za postojanje prijave o početku osiguranja (M-1P/eM-1P) kod drugog poslodavca, uspostavlja Zavodu prijavu o prestanku osiguranja (M-2P/eM-2P), ali s datumom prestanka svojstva osi-guranika kasnijim od datuma stjecanja svojstva osigu-ranika prema prijavi osiguranja drugog poslodavca. U pravilu se radi o slučajevima kada radnik za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, trajanja otkaznog roka i sl. zasnuje radni odnos kod drugog poslodavca, bez znanja trenutnog poslodavca. Tako poslodavac za tu činjenicu saznaje naknadno, tek pri podnošenju pri-jave o prestanku svojstva osiguranika, koju podnosi u propisanom roku. Primjerice, poslodavac A. B. C. d.o.o. kod kojeg je osiguranik S. L. u radnom odno-
su po osnovi ugovora o radu sa punim radnim vre-menom, od 1. listopada 2014. uspostavlja prijavu eM-2P sa datumom prestanka svojstva osiguranika 15. prosinca 2015., a prethodno je poslodavac C. D. d.o.o. uspostavio prijavu o početku osiguranja M-1P/eM-1P, po osnovi ugovora o radu sa punim radnim vremenom, s datumom stjecanja svojstva osigurani-ka 1. listopada 2015. U navedenom slučaju Zavod će odbi prijavu eM-2P zbog toga što za istog osigura-nika u istom razdoblju i po istoj osnovi osiguranja ne mogu istovremeno postoja dvije prijave, odno-sno dva radna odnosa s punim radnim vremenom. Među m, ako navedenom primjeru poslodavac A. B. C. d.o.o. uspostavi prijavu o prestanku osiguranja s datumom prestanka svojstva osiguranika 30. rujna 2015. (koji prethodi datumu priznanja svojstva osigu-ranika eviden ranog u Zavodu kod poslodavca C. D. d.o.o.) umjesto stvarnog datuma prestanka svojstva osiguranika 15. prosinca 2015. – iznimno će, suklad-no izmjeni Pravilnika uspostavi prijavu M-2P/eM-2P u roku. Dakle, navedeno se ne odnosi na slučajeve zapošljavanja kod više poslodavaca u istom vremen-skom razdoblju s nepunim radnim vremenom, kao i na slučajeve dopunskog rada (članak 61. ZR-a), kada osiguranik koji radi u punom radnom vremenu skla-pa ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sa tjedno (najviše 1,6 sa dnevno), odnosno do 180 sa godišnje, pod uvjetom da mu je poslodavac (odnosno poslodavci) s kojim je radnik već prethodno sklopio ugovor o radu, za takav rad dao pi-sanu suglasnost. Naime, poštujući jedno od temeljnih načela radnog prava ― slobode ugovaranja (članak 9. ZR-a), te načela EU o slobodi kretanja radne sna-ge na tržištu rada, Zavod ne može onemogući slje-dećeg obveznika-poslodavca da u propisanom roku uspostavi Zavodu prijavu o početku osiguranja M-1P/eM-1P za radnika za kojeg prethodni poslodavac još nije uspostavio prijavu o prestanku osiguranja M-2P/eM-2P po osnovi radnog odnosa s punim radnim vre-menom. Među m, zbog kratkih zakonskih rokova za uspostavu prijava te visokih prekršajnih kazni, poslo-davci čak i u slučajevima dogovora s radnikom, odbi-jaju uspostavi prijavu o prestanku osiguranja s rani-jim datumom od stvarnog datuma prestanka osigu-ranja. Upravo s ciljem izbjegavanja sporova (stvarno nadležno jelo za vođenje postupka u prvom stupnju u sporu iz radnih odnosa je općinski sud) te zaš te poslodavaca i otklanjanja mogućnos prekršajne pri-jave, izmijenjena je odredba Pravilnika na prethodno opisani način čime je omogućeno poslodavcima da u tom slučaju uspostave prijavu o prestanku osigura-nja koja će se, iako nije uspostavljena u propisanom roku od 24 sata, smatra prijavom uspostavljenom u zakonskom roku.
54
RADNO PRAVO UDK 347.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
5. Izmjena povezana s promjenama u vođenju podataka o obveznicima doprinosa ― na snazi od 4. lipnja 2015.
Člankom 1. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pra-vilnika o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavo-da za mirovinsko osiguranje10 (koji je stupio na snagu 4. lipnja 2015.), Zavod kao korisnik osobnog iden fi -kacijskog broja (OIB), koji u službenoj evidenciji evi-den ra podatak o prestanku poslovanja obveznika doprinosa – pravne osobe, na temelju usuglašenog protokola s Ministarstvom fi nancija – Poreznom upra-vom, može preuze i eviden ra podatak o prestan-ku pravne osobe ako to obveznik doprinosa, pravna osoba iz članka 7. Pravilnika, nije učinio. Navedena izmjena inicirana je propus ma u praksi, s obzirom na to da je određeni broj obveznika doprinosa (po-slodavaca) propuštao uspostavi prijavu o prestanku poslovanja ( skanica M-12P/ obrazac eM-12P). S ci-ljem jačanja ažurnos podataka o obvezniku koji se eviden raju u Zavodu, daje se ovlaštenje Zavodu da u navedenom slučaju to učini po službenoj dužnos , korištenjem podataka iz sustava OIB-a kao servisa Porezne uprave, koji podatak o prestanku poslovanja obveznika doprinosa (u slučajevima brisanja, stečaja ili likvidacije) preuzima iz Sudskog registra.
6. Izmjena vezana uz odbijene e-prijave - na snazi od 26. studenog 2015.
Člankom 2. Pravilnika o izmjenama i dopunama propi-sano je da je u slučaju kada ovlaštena osoba Zavoda odbije e-prijavu, obveznik dužan otkloni nedostat-
10 NN, br. 57/15.
ke i dostavi novu e-prijavu u zakonom propisanom roku od 24 sata od dana obrade odbijene e-prijave u Zavodu, te će se tada kao datum primanja e-pri-jave računa datum primanja odbijene e-prijave. U slučaju da obveznik ne dostavi Zavodu novu e-pri-javu u navedenom roku, smatra se da prijava nije podnesena u roku propisanom ZOMO-om. Dužnost obveznika je pra status e-prijava te ispravi neto-čan podatak, odnosno promjenu netočnog podatka/podataka iz odbijene e-prijave o početku osiguranja (eM-1P) uspostavi u roku od 24 sata od zaprimanja obavijes o odbijanju prijave. U slučaju da promjena (korekcija) nije provedena u navedenom roku, kao datum uspostave e-prijave ne može se uze datum prijema odbijene e-prijave koja je uspostavljena naj-kasnije prije početka rada osiguranika, te se u tom slučaju smatra da je obveznik propus o uspostavi e-prijavu u zakonom propisanom roku. Primjerice, poslodavac 23. studenog 2015. uspostavi prijavu na osiguranje eM-1P za radnika s kojim je sklopio ugovor o radu s početkom rada 25. studenog 2015. i dobi-je od Zavoda potvrdu da je prijava s gla u sustav, te ovlašteni radnik Zavoda obradi prijavu 25. studenog 2015. (zakonom propisani rok za obradu prijave je tri dana) i ustanovi da je jedan od podataka pogrešno popunjen, odbija e-prijavu i vraća je obvezniku uz obrazloženje. Ako obveznik korekciju prijave dostavi najkasnije 26. studenog 2015., prijava je uspostav-ljena u roku, ali ako ju dostavi nakon 26. studenog 2015., korekcija se smatra novom prijavom koja nije dostavljena u roku.
Sastavni dio posljednje izmjene Pravilnika su nove -skanice ma čne evidencije kojima je izmijenjen samo vizualni iden tet, sadržajno su ostale iste.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
55
UDK 347.7 JAVNA NABAVA
1. UvodEuropska komisija je 11. studenoga 2015. donijela Provedbenu uredbu o utvrđivanju standardnih obra-zaca za objavljivanje obavijes u području javne na-bave i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) br. 842/2011.1:
• Direk vama 89/665/EEZ2 i 2014/24/EU3 zah jeva se da se ugovori o javnoj nabavi robe, ugovori o javnim radovima i ugovori o javnim uslugama oglašavaju u Službenom listu Europske unije. Oba-vijes za te objave trebaju uključiva podatke utvr-đene u m Direk vama.
• Direk vama 92/13/EEZ4 i 2014/25/EU5 zah jeva se da se ugovori o radovima, ugovori o nabavi robe i ugovori o uslugama u sektoru vodnoga gospodar-stva, energetskom i prometnom sektoru, te sek-toru poštanskih usluga oglašavaju u Službenom listu Europske unije. Obavijes za te objave trebaju uključiva podatke utvrđene u m Direk vama.
• Direk vom 2009/81/EZ6 zah jeva se da se odre-đeni ugovori o radovima, ugovori o nabavi robe i
* Kris na Zovko, dipl. iur., Ministarstvo poduzetništva i obrta RH, Zagreb.1 [2015] SL L296/12 Direk va Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima; [1989] SL br. L395/33.3 Direk va 2014/24/EU od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stav-ljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ; [2014] SL L94/65. 4 Direk va Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. za usklađivanje za-kona, propisa i upravnih odredbi koje se odnose na primjenu pravila Zajednice o postupcima nabavke subjekata koji djeluju na području vodoopskrbe, energije, prijevoza i telekomunikacija; [1992] SL L76.5 Direk va 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. velja-če 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodar-stva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih uslu-ga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ; [2014] SL L94/243.6 Direk va 2009/81/EZ o obrani i sigurnos ; [2009] SL L216/76.
ugovori o uslugama u području obrane i sigurnos oglašavaju u Službenom listu Europske unije. Oba-vijes za to oglašavanje trebaju uključiva podatke utvrđene u toj Direk vi.
• Direk vama 89/665/EEZ, 92/13/EEZ i 2014/23/EU7 zah jeva se da se koncesije za radove i koncesije za usluge oglašavaju u Službenom listu Europske unije. Obavijes za te objave trebaju uključiva po-datke utvrđene u m Direk vama.
Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 842/2011 bili su utvrđeni standardni obrasci predviđeni Di-rek vama 2004/17/EZ8, 2004/18/EZ9, 2009/81/EZ, 89/665/EEZ i 92/13/EEZ.
2. Provedbena uredbaRadi sukladnos s Direk vama 2014/23/EU, 2014/24/EU i 2014/25/EU, te kako bi se osigurala potpuna učinkovitost Direk va 89/665/EEZ i 92/13/EEZ, bilo je potrebno prilagodi standardne obrasce iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 842/2011 i doda nove standardne obrasce. S obzirom na broj i opseg potreb-nih prilagodbi, Provedbenu uredbu (EU) br. 842/2011 potrebno je bilo zamijeni . Među m, ako država čla-nica provede Direk ve 2014/23/EU, 2014/24/EU ili 2014/25/EU ili izmjene Direk ve 89/665/EEZ ili 92/13/EEZ prije isteka roka 18. travnja 2016., njezini javni naručitelji i naručitelji trebali bi nakon toga upotre-bljava isključivo standardne obrasce utvrđene ovom
7 Direk va 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. velja-če 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji; [2014] SL br. L94/1.8 Direk va 2004/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga; [2004] SL L134.9 Direk va 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožuj-ka 2004. o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim ra-dovima, ugovora o javnim opskrbama te ugovora o pružanju javnih usluga.
Standardni obrasci u javnoj nabavi (Uredba 2015/1986)Kris na Zovko *
Dok je direk ve EU svaka zemlja članica obvezna implemen ra u svoje zakonodavstvo i za to ima određeni vremenski rok; uredbe EU obvezujuće su i direktno se primjenjuju u svim članicama Europske unije. Autorica u članku pojašnjava Provedbenu uredbu komisije EU 2015/1986, kojom se utvrđuju standardni obrasci za objavljivanje obavijes u području javne nabave.
56
JAVNA NABAVA UDK 347.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
Provedbenom uredbom s obzirom na to da su jedino oni osmišljeni kako bi osigurali sukladnost s pravnim zahtjevima novih ili izmijenjenih direk va. Direk va 2009/81/EZ nije izmijenjena, stoga nisu izmijenjeni ni standardni obrasci predviđeni tom Direk vom. Oni bi se dakle trebali i dalje upotrebljava do stavljanja Provedbene uredbe (EU) br. 842/2011 izvan snage.
Člankom 1. Provedbene uredbe stvara se obveza, za javne naručitelje, za upotrebom standardnih obraza-ca utvrđenih u prilozima I., II., III., u prilozima VIII. do XI. i prilozima XVII. i XVIII. Iste, i to za objavu obavije-s u Službenom listu Europske unije:
• Prethodne informacijske obavijes (čl. 48. Direk -ve 2014/24/EU)
• Obavijest o nadmetanju (čl. 49. Direk ve 2014/24/EU)
• Obavijest o dodjeli ugovora (čl. 50. Direk ve 2014/24/EU)
• Obavijest o izmjeni ugovora jekom njegova traja-nja (čl. 72. Direk ve 2014/24/EU)
• Obavijest o dodjeli ugovora za društvene i druge posebne usluge (čl. 75. Direk ve 2014/24/EU)
• Obavijest o natječaju (čl. 79. Direk ve 2014/24/EU).
Člankom 2. je utvrđeno da naručitelji upotrebljavaju standardne obrasce utvrđene u prilozima od IV. do XI., te prilozima XVII. i XIX., iste za objavu u Službe-nom listu Europske unije sljedećih obavijes :
• Periodične indika vne obavijes (čl. 67. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijes o postojanju kvalifi kacijskog sustava (čl. 68. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijes o nadmetanju za sve postupke (čl. 69. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijest o dodjeli ugovora (čl. 70. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijest o izmjeni ugovora jekom njegova traja-nja (čl. 89. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijest o dodjeli ugovora za društvene i druge posebne usluge (čl. 92. Direk ve 2014/25/EU)
• Obavijest o natječaju (čl. 96. Direk ve 2014/25/EU)
Člankom 3. je određeno da za objavu obavijes u Službenom listu Europske unije javni naručitelji i na-ručitelji upotrebljavaju standardne obrasce utvrđene u prilozima XIII. do XVI. Iste:
• Obvezne objave obavijes (čl. 30. Direk ve 2009/81/EZ)
• Pragovi i pravila objavljivanja o sklapanju podugo-vora (čl. 52. Direk ve 2009/81/EZ)
• Obavijest o sklapanju ugovora bez prethodne obja-ve poziva na nadmetanja (čl. 60., st. 4. druge aline-je Direk ve 2009/81/EZ)
U članku 4. stoji da za objavu obavijes u Službenom listu Europske unije javni naručitelji i naručitelji upo-trebljavaju standardne obrasce utvrđene u prilozima XI., XVI., XX., XXI. i XXII. Iste:
• Obavijest o koncesiji (čl. 31. Direk ve 2014/23/EU)• Obavijest o dodjeli koncesije (čl. 32. Direk ve
2014/23/EU)• Obavijest o izmjeni ugovora jekom njegova traja-
nja (čl. 43. Direk ve 2014/23/EU)
Člankom 5. je određeno da za objavu obavijes iz član-ka 2.d stavka 4. druge alineje Direk va 89/665/EEZ i 92/13/EEZ, a to je Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost u Službenom listu Europske unije, javni naručitelji i naručitelji upotrebljavaju standardni obrazac utvrđen u Prilogu XII. iste. Radi se o obrascu kojem je cilj osigura dobrovoljnu prethodnu tran-sparentnost kako je navedeno u članku 2. d) stavku 4. Direk va 89/663/EEZ i 92/13/EEZ o pravnim lije-kovima, te u članku 60. stavku 4. Direk ve 2009/81/EZ. Odnosno, postoje situacije, koje su dopuštene i u skladu s direk vama, kada javni naručitelj postu-pa tako da sklopi ugovor bez prethodne objave po-ziva na nadmetanje u Službenom listu Europske uni-je. Tada javni naručitelj objavljuje svoju namjeru da sklopi ugovor, odnosno koris ovu obavijest u kojoj, između ostaloga, stoji i obrazloženje odluke javnog naručitelja da dodijeli ugovor bez prethodne objave obavijes o nabavi u Službenom listu Europske unije.
U članku 6. stoji da javni naručitelji i naručitelji elek-tronički dostavljaju obrasce Uredu za publikacije Eu-ropske unije, uporabom mrežne aplikacije eNo ces ili sustava TED ePošiljatelj, dok je člankom 7. pobrojan popis standardnih obrazaca.
Člankom 8. je određeno da se Provedbena uredba (EU) br. 842/2011 stavlja izvan snage s učinkom od 18. travnja 2016., dok je člankom 9. propisano da ova Provedbena uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije10, osim članka 3., koji se primjenjuje od 18. travnja 2016. Ova Provedbena uredba u cijelos je obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Standardne obrasce čine:
Standardni obrazac 1: Prethodna informacijska oba-vijest: Prilog I.
Standardni obrazac 2: Obavijest o nadmetanju: Pri-log II.
Standardni obrazac 3: Obavijest o dodjeli ugovora: Prilog III.
Standardni obrazac 4: Periodična indika vna obavi-jest – sektorska nabava: Prilog IV.
10 Stupilo na snagu 2. prosinca 2015.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
57
UDK 347.7 JAVNA NABAVA
Standardni obrazac 5: Obavijest o nadmetanju – sek-torska nabava: Prilog V.
Standardni obrazac 6: Obavijest o dodjeli ugovora – sektorska nabava: Prilog VI.
Standardni obrazac 7: Kvalifi kacijski sustav – sektor-ska nabava: Prilog VII.
Standardni obrazac 8: Obavijest na profi lu kupca: Prilog VIII.
Standardni obrazac 12: Obavijest o projektnom na-tječaju: Prilog IX.
Standardni obrazac 13: Rezulta projektnog natječa-ja: Prilog X.
Standardni obrazac 14: Ispravak: Prilog XI.
Standardni obrazac 15: Obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost: Prilog XII.
Standardni obrazac 16: Prethodna informacijska obavijest – obrana i sigurnost: Prilog XIII.
Standardni obrazac 17: Poziv na nadmetanje – obra-na i sigurnost: Prilog XIV.
Standardni obrazac 18: Obavijest o sklopljenim ugo-vorima – obrana i sigurnost: Prilog XV.
Standardni obrazac 19: Poziv na podugovaranje – obrana i sigurnost: Prilog XVI.
Standardni obrazac 20: Obavijest o izmjeni: Prilog XVII.
Standardni obrazac 21: Društvene i druge posebne usluge – javni ugovori: Prilog XVIII.
Standardni obrazac 22: Društvene i druge posebne usluge – sektorska nabava: Prilog XIX.
Standardni obrazac 23: Društvene i druge posebne usluge – koncesije: Prilog XX.
Standardni obrazac 24: Obavijest o koncesiji: Prilog XXI.
Standardni obrazac 25:Obavijest o dodjeli koncesije: Prilog XXII.
U popisu nedostaju obrasci 9., 10. i 11. Radi se o stan-dardnim obrascima iz priloga IX, X i XI Provedbene uredbe Komisije (EU) 842/2011 koja ostaje na snazi do 18. travnja 2016., sukladno članku 8. Provedbene uredbe (EU) 2015/1986.
3. Zaključak Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o javnoj nabavi i o stav-ljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ i Direk va 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.
veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sekto-ru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru, te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ stupile su na snagu 17. travnja 2014., a rok za njihovu transpoziciju u na-cionalno zakonodavstvo država članica bio je do 18. travnja 2016. godine.
Iako važeći Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) dijelom sadrži odredbe koje su već usklađene s odredbama novih direk va, Repu-blika Hrvatska formalno nije prenijela iste direk ve u roku za transpoziciju, odnosno do 18. travnja 2016. Članak 145. Ustava Republike Hrvatske (NN, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14) propisuje da je ostvarivanje pra-va koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno s ostvarivanjem prava koja su zajamče-na hrvatskim pravnim poretkom. Pravni ak i odluke koje je Republika Hrvatska prihva la u ins tucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Hr-vatski sudovi š te subjek vna prava utemeljena na pravnoj stečevini Europske unije. Državna jela, jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlas ma izravno primje-njuju pravo Europske unije.
Članak 288. Ugovora o funkcioniranju Europske uni-je koji uređuje pravne akte EU propisuje da radi iz-vršavanja nadležnos EU, ins tucije donose uredbe, direk ve, odluke, preporuke i mišljenja. Uredba ima opću primjenu i obvezujuća je u cijelos i neposred-no se primjenjuje u svim državama članicama. Di-rek va je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je po-trebno pos ći, za svaku državu članicu kojoj je upuće-na, a odabir oblika i metoda pos zanja tog rezultata prepušten je nacionalnim jelima. Odluka je u cije-los obvezujuća. Odluka u kojoj je određeno kome je upućena, obvezujuća je samo za njene adresate. Preporuke i mišljenja nemaju obvezujuću snagu.
Ministarstvo gospodarstva11 je mišljenja12 da bi na-ručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi u postup-cima javne nabave velike vrijednos započe m od 18. travnja 2016. uz odredbe Zakona o javnoj nabavi morali uze u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU koje su bezuvjetne i dovoljno određene. Zadnja rečenica spomenutog mišljenja je kako slijedi: Provedbena uredba (EU) 2016/7 o utvrđi-vanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi objavljena je u Službenom
11 Op.a. Uprava za sustav javne nabave pri Ministarstvu gospodarstva. 12 Cijelo mišljenje dostupno na h p://javnanabava.hr/default.aspx?id=5107.
58
JAVNA NABAVA UDK 347.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
listu Europske unije L 3/2016 od 6. siječnja 2016. go-dine (h p://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016R0007&from=HR).
S obzirom na to da:
• se spomenu m direk vama zah jeva da se ugovo-ri o javnoj nabavi robe, ugovori o javnim radovima i ugovori o javnim uslugama oglašavaju u Službe-nom listu Europske unije i da obavij es za te objave trebaju uključiva podatke utvrđene u m direk -vama
• se u spomenu m direk vama nalaze članci koji nose naziv Obavijest o nadmetanju, Oblik i način objave obavijes , Objava na nacionalnoj razini, Obavijest o dodjeli ugovora itd., odnosno da po-stoji cijeli odjeljak naziva: Objavljivanje i transpa-rentnost
• radi sukladnos sa spomenu m direk vama te kako bi se osigurala potpuna učinkovitost Direk va 89/665/EEZ i 92/13/EEZ.
Europska komisija je smatrala da je bilo potrebno pri-lagodi standardne obrasce iz Priloga Provedbenoj uredbi (EU) br. 842/2011 i doda nove standardne obrasce, a s obzirom na broj i opseg potrebnih pri-lagodbi, Provedbenu uredbu (EU) br. 842/2011 bilo je potrebno zamijeni . Stoga je autor ovoga teksta mišljenja kako bi se naručitelji trebali postupa su-kladno svemu navedenome.
SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -
ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi;
Implementacija novih Direktiva u nacionalno zakonodavstvo
25.5. | 31.5.
ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi; Ekonomski
najpovoljnija ponuda30.5.
E-nabava za naručitelje i ponuditelje – praktičan rad na računalima
10.6.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
59
UDK 347.7 JAVNA NABAVA
1. UvodKomunikacija i razmjena informacija između naru-čitelja i svih zainteresiranih gospodarskih subjekata u određenim fazama postupka važan je i presudan element koji uvelike utječe na podnošenje valjanih ponuda i na ostvarivanje načela najbolje vrijednos za novac. U ovom članku govori se o načinima i sred-stvima komunikacije u najzastupljenijim postupcima javne nabave, kao što je otvoreni i pregovarački po-stupak, te o uvođenju alata i uređaja koji se primje-njuju u komunikaciji kod elektroničke javne nabave.
Sustav elektroničke javne nabave uključuje uvođenje elektroničkih alata kao potpore različi m fazama pro-cesa provedbe postupka nabave. Radi se o prijelazu sa sustava temeljenog na papirna m dokumen ma, na sustav koji primjenjuje isključivo elektroničke ko-munikacije. Potpunim uvođenjem obvezne e-dostave ponuda, elektronička komunikacijska sredstva postat standardna sredstva razmjene informacija između naručitelja i gospodarskih subjekata.
2. Sredstva komunikacije sukladno Direk vi 2014/24/EU
Sukladno odredbi članka 54. Zakona o javnoj nabavi, komunikacija i svaka druga razmjena informacija iz-među naručitelja i gospodarskih subjekata može se obavlja poštanskom pošiljkom, telefaksom, elektro-ničkim sredstvima u skladu sa stavcima od 3. do 7. članka 54. Zakona o javnoj nabavi ili kombinacijom h sredstava prema odabiru naručitelja. Svaka razmjena i pohrana informacija mora se obavlja tako da se očuva integritet podataka i tajnost ponuda. Ovlašte-ne osobe naručitelja smiju ima uvid u sadržaj ponu-da tek istekom roka za njihovu dostavu.
Nova Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi, dodatno
propisuje pravila komuniciranja kod e-nabave, koja će države članice mora primjenjiva kod proved-be e-dostave ponuda u postupcima javne nabave. Sukladno članku 22. Direk ve, države članice dužne su osigura da se sva komunikacija i razmjena infor-macija, posebno elektroničko podnošenje ponuda provodi elektroničkim komunikacijskim sredstvima u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Ala i uređaji koji se koriste u elektroničkoj komunikaciji, kao i njihova tehnička obilježja, moraju bi nediskrimi nirajući, op-ćedostupni i interoperabilni s proizvodima informa-cijske i komunikacijske tehnologije u općoj uporabi, te ne smiju gospodarskim subjek ma ograničava pristup nadmetanju.
Zakonom o javnoj nabavi, u članku 17. stavku 1. određeno je da prije početka postupka javne naba-ve naručitelj smije traži ili prihva savjet gospo-darskog subjekta, koji se može iskoris u izradi dokumentacije, ali takav savjet ne smije ima uči-nak ograničenja tržišnog natjecanja i diskriminacije. Postupajući sukladno navedenoj odredbi naručitelji u pravilu tehničke konzultacije održe tako da na svojim internetskim stranicama objave poziv na savjetova-nje svim zainteresiranim gospodarskim subjek ma i nakon toga zapisnik o održanim konzultacijama, tako da su navedeni dokumen javno dostupni.
Odredbom članka 40. Direk ve 2014/24/EU Europ-skog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi, ins tut savjetovanja s gospodarskim subjek- ma nije sadržajno u bitnome izmijenjen. Izmijenjen
je samo naziv ins tuta koji sada glasi: prethodna provjera tržišta – te određuje da prije pokretanja postupka nabave, javni naručitelji mogu proves pro-vjeru tržišta u svrhu pripreme nabave i informiranja gospodarskih subje kata o svojim planovima i zahtje-vima u vezi s nabavom. U tu svrhu naručitelji mogu, primjerice traži ili prihva savjet neovisnih struč-njaka, nadležnih jela ili sudionika na tržištu. Taj sa-vjet može se koris u planiranju i provedbi postup-
Pravila i sredstva komunikacije u javnoj nabaviAnčica Jonjić *
Zakon o javnoj nabavi u svojim odredbama propisuje pravila i sredstva komunikacije između naručitelja i gospodarskih subjekata, te se vodi načelom da u pravilu odabrano sredstvo komunikacije mora bi opće dostupno i ne smije gospodarskim subjek ma ograničava pristup nadmetanju.
* Ančica Jonjić, dipl. iur., Državni ured za središnju javnu nabavu.
60
JAVNA NABAVA UDK 347.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
ka nabave, pod uvjetom da savje ne dovode do narušavanja tržišnog natjecanja, te da ne krše načela zabrane diskri minacije i transparentnos .
3. Pravila komunikacije u otvorenom postupku javne nabave
• Zahtjev za objašnjenjem i izmjenom dokumenta-cije za nadmetanje
U otvorenom postupku javne nabave za vrijeme roka za dostavu ponuda gospodarski subjek mogu pisano zah jeva objašnjenja i izmjene u vezi s dokumenta-cijom za nadmetanje. U tom slučaju, ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumen-taciju, obvezan je sukladno načelu transparentnos i jednakog tretmana osigura dostupnost izmjena svim zainteresiranim gospodarskim subjek ma na is način i na is m internetskim stranicama, kao i osnov-nu dokumentaciju.
Odredbom članka 31. stavka 1. Zakona o javnoj naba-vi propisano je da za vrijeme roka za dostavu ponuda gospodarski subjek mogu zah jeva objašnjenja i izmjene u vezi s dokumentacijom za nadmetanje, a naručitelj je dužan odgovor stavi na raspolaganje na is m internetskim stranicama na kojima je dostupna i osnovna dokumentacija bez navođenja podataka o podnositelju zahtjeva. Pod uvjetom da je zahtjev do-stavljen pravodobno, naručitelj je obvezan odgovor stavi na raspolaganje najkasnije jekom šestog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno najkasnije jekom četvrtog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne na-bave male vrijednos . Zahtjev je pravodoban, ako je dostavljen naručitelju najkasnije jekom osmog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno najkasnije jekom šestog dana prije dana u kojem istječe rok za dostavu ponuda u postupku javne na-bave male vrijednos .
Ako iz bilo kojeg razloga dokumentacija za nadmeta-nje i moguća dodatna dokumentacija nisu stavljene na raspolaganje sukladno članku 31. stavku 2. Zakona o javnoj nabavi, odnosno ako javni naručitelj nije na pravodoban zahtjev odgovorio sukladno članku 31. stavku 3. Zakona o javnoj nabavi, ili ako se ponude mogu sastavi samo nakon posjeta gradilištu ili na-kon neposrednog pregleda dokumenata koji potkre-pljuju dokumentaciju za nadmetanje, javni naručitelj dužan je rok za dostavu ponuda primjereno produži , tako da svi zainteresirani gospodarski subjek mogu bi upozna sa svim informacijama potrebnima za izradu ponude.
Slijedom navedenog ako naručitelj za vrijeme roka za dostavu ponuda mijenja dokumentaciju, obvezan je osigura dostupnost izmjena svim potencijalnim po-nuditeljima na is način i na is m internetskim stra-nicama kao i osnovnu dokumentaciju, te osigura da gospodarski subjek od izmjene imaju najmanje 15 dana za dostavu ponude u postupku javne nabave velike vrijednos , odnosno deset dana u postupku javne nabave male vrijednos . Ako je potrebno, jav-ni naručitelj obvezan je izmijeni ili ispravi poziv na nadmetanje.
• Pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i po-nuda
Ins tut pojašnjenja i upotpunjavanja daje mogućnost naručitelju da pisano upu ponuditeljima zahtjev za pojašnjenje i/ili upotpunjavanje dokumenta, ako smatra da otklanjanjem formalnih nedostataka u do-kumen ma i ponudi, odabire najpovoljniju ponudu te učinkovito troši proračunska i/ili druga javna sred-stva. Pritom je potrebno da se naručitelj vodi nače-lom jednakog tretmana.
Primjer iz prakse: Naručitelj je postupio pro vno Zakonu o javnoj nabavi kada je u postupku pre-gleda i ocjene ponuda dva puta od odabranog po-nuditelja tražio upotpunjavanje ponude. Rješenje, Klasa: UP/II-034-02/14-01/519 od 15. srpnja 2014. godine.
Naručitelj je objavio poziv na nadmetanje u otvore-nom postupku javne nabave za predmet: nabava meteoroloških senzora. Između dvije pris gle ponude naručitelj je donio Odluku o odabiru ponude tvrtke M d.o.o. Zagreb. Na navedenu Odluku o odabiru, žalbu je državnoj komisiji izjavio je žalitelj A d.o.o. Zagreb, koji je osporavao valjanost ponude odabranog ponu-ditelja i predlagao poništene Odluke. Državna komi-sija je postupajući po navedenoj žalbi donijela Rješe-nje kojim je poniš la Odluku o odabiru. Postupajući po navedenom Rješenju naručitelj je izvršio ponovni pregled i ocjenu ponuda i donio novu odluku o odabi-ru, kojom je ponovno odabrao ponudu tvrtke M d.o.o. Zagreb. Na predmetnu Odluku žalbu je ponovno izja-vio žalitelj A d.o.o., Zagreb. Žalitelj ponovno osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja i predlaže poništenje Odluke.
Žalitelj u žalbi u bitnome navodi da je naručitelj povri-jedio zakonsku odredbu kada je dva puta od odabra-nog ponuditelja tražio upotpunjavanje ponude, odno-sno bio je obvezan odbi ponudu odabranog ponudi-telja, kada is nakon prvog poziva na upotpunjavanje ponude nije otklonio pogreške, nedostatke i nejasno-će u ponudi. Žalitelj također navodi da odabrani po-nuditelj upotpunjavanjem ponude nije otklonio nedo-
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
61
UDK 347.7 JAVNA NABAVA
statke u ponudi koji se odnose na dokaz da ponuđena oprema udovoljava zahtjevima Svjetske meteorološke organizacije. Državna komisija je utvrdila da je na-ručitelj sukladno odredbi članka 92. Zakona o javnoj nabavi, dopisom od 28. veljače 2014., od odabranog ponuditelja zatražio upotpunjavanje ponude u smislu da is dostavi dokaze u oblik literature, nacrta, kata-loga ili opisa iz kojih je razvidna usklađenost opreme sa zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.
S obzirom na to da se radi o prekluzivnom roku, naru-čitelj nije ovlašten nakon isteka roka, od ponuditelja traži ponovno upotpunjavanje ponude. Naručitelj je nakon dostavljenog prvog upotpunjavanja ponude, a po proteku roka za upotpunjavanje, smatrajući da odabrani ponuditelja nije otklonio nedostatke, po-novno pozvao odabranog ponuditelja na upotpunja-vanje ponude, iako je njegovu ponudu trebao odbi s obzirom na to da uočeni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku. Slijedom navedenog žalbeni navod je osnovan.
• Informacija o izjavljenoj žalbi
Primjer iz prakse: Žalba na dokumentaciju za nad-metanje u otvorenom postupku javne nabave, na-ručitelju je dostavljena telefaksom, mora li naruči-telj odmah zaustavi postupak javne nabave?
Zakon o javnoj nabavi u članku 157. stavku 1. propi-suje da, ako je u otvorenom postupku javne nabave izjavljena žalba na dokumentaciju za nadmetanje ili izmjenu dokumentacije za nadmetanje, naručitelj po primitku primjerka žalbe, obvezan je bez odgađanja na is način i na is m internetskim stranicama na ko-jima je objavljena osnovna dokumentacija za nadme-tanje objavi informaciju da je izjavljena žalba i da se zaustavlja postupak javne nabave.
U skladu s člankom 145. Zakona, žalba se izjavlju-je Državnoj komisiji u pisanom obliku, a dostavlja se neposredno poštom ili elektronički, ako su za to ostvareni obostrani uvje dostavljanja elektroničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu. Stavkom 3. istog članka propisano je da je istodobno s dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji žalitelj obve-zan primjerak žalbe dostavi i naručitelju na dokaziv način. U skladu sa stavkom 4. istoga članka žalba koja nije dostavljena naručitelju u skladu sa stavkom 3., smatrat će se nepravodobnom. Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija. Dakle, žalba naručitelju mora bi dostavljena na dokaziv način.
Pri ocjeni što je to dokaziv način dostave, mogu po-služi odredbe članka 54. stavka 1. i članka 96. stavak 6. Zakona o javnoj nabavi. Člankom 54. stavak 1. Za-kona propisano je da se komunikacija i svaka druga
razmjena informacija između javnog naručitelja i gos-podarskih subjekata može obavlja poštanskom po-šiljkom, telefaksom, elektroničkim sredstvima u skla-du sa stavcima od 3. do 7. istoga članka ili kombina-cijom h sredstava prema odabiru javnog naručitelja. Članak 96. stavak 6. Zakona o javnoj nabavi, propisuje način dostave Odluke o odabiru ponuditeljima i na-tjecateljima, te navodi da je dokaziv način dostave odluke o odabiru: dostavnica, povratnica, izvješće o uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava, objava u Elektroničkom oglasniku javne nabave Re-publike Hrvatske pri čemu se dostava smatra obav-ljenom istekom dana objave.
Iz navedenih odredaba može se zaključi da se i do-stava žalbe telefaksom može smatra dostavom na dokaziv način, pa je naručitelj obvezan postupi pre-ma odredbama članka 157. stavak 1. Zakona, odno-sno obvezan je bez odgađanja zaustavi postupak javne nabave. U prilog ovom mišljenju ide i Rješenje Državne komisije za kontrolu postupaka javne naba-ve Klasa: UP/I2-034-02/15-01/19 od 9. travnja 2015. godine, objavljeno 22. travnja 2015. na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.
4. Komunikacija u pregovaračkom postupku javne nabave
Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom obavlja se u dvije faze. Naručitelj u prvoj fazi zah jeva od natjecatelja da podnesu zah jeva za sudjelovanjem i ispune uvjete sposobnos propi-sane Zakonom o javnoj nabavi. Ako ispunjavaju tra-žene uvjete mogu sudjelova u drugoj fazi postupka, odnosno u pregovorima o samom ugovoru. Dakle, u drugoj fazi naručitelj poziva natjecatelje da podne-su svoje ponude. U skladu s postojećim Zakonom o javnoj nabavi, naručiteljima u okviru pregovaračkog postupka javne nabave s prethodnom objavom izri-čito stoje na raspolaganju dva načina komunikacije s natjecateljima:
• Prije početka postupka javne nabave naručitelj smije traži ili prihva savjet gospodarskog su-bjekta koji se može koris u izradi dokumentacije (članak 17. Zakona o javnoj nabavi).
• Nakon podnošenja inicijalnih ponuda natjecatelja, naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem za-sebno o bilo kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu na nadmetanje i dokumentaciji za nadmetanje (članak 33. Zakona o javnoj nabavi).
Iz navedenih odredaba proizlazi kako naručitelj ne bi smio komunicira s gospodarskim subjek ma nakon početka postupka javne nabave, a prije podnošenja
62
JAVNA NABAVA UDK 347.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
inicijalnih ponuda. Isto kao i u otvorenom postupku javne nabave jekom vremena za dostavu ponuda natjecatelji mogu zah jeva objašnjenja i izmjene povezane s dokumentacijom za nadmetanje, a na-ručitelj je obvezan svim natjecateljima istodobno odgovori ne navodeći podatke o podnositelju za-htjeva. Pojašnjavanje dokumentacije za nadmetanje odvija se uvijek pisano, u formi pitanja natjecatelja i odgovora naručitelja. U praksi je pojašnjavanje do-kumentacije za nadmetanje često i vrlo opsežno, osobito u složenim nadmetanjima koji se odnose na nabavu specifi čnih radova ili usluga. Uzimajući u ob-zir formalnost postupaka javne nabave, natjecatelji po ins tutu pojašnjavanja dokumentacije nastoje osigura ispravno shvaćanje uvjeta iz dokumenta-cije za nadmetanje kako bi izbjegli isključivanje zbog formalnih propusta.
Nove direk ve po ču izravnu usmenu komunikaciju između naručitelja i natjecatelja i prije podnošenja inicijalnih ponuda, a osobito u vrlo složenim projek -ma. Iako je komunikacija prije podnošenja inicijalnih ponuda prvenstveno predviđena u okvirima natjeca-teljskog dijaloga, Zakon o javnoj nabavi ne isključuje izričito ak vnu komunikaciju naručitelja s natjecate-ljima prije podnošenja ponuda i u pregovaračkom po-stupku s prethodnom objavom.
Sukladno Direk vama takva bi komunikacija trebala bi dopuštena iz sljedećih razloga:
• Fleksibilnost pregovaračkog postupka – u skla-du s uvodnom odredbom 31. Direk ve 2004/18/EZ, posebno složeni projek zah jevaju fl eksibil-ne postupke. Fleksibilnost je temeljna odrednica pregovaračkog postupka s prethodnom objavom i morala bi bi omogućena naručiteljima u najvećoj mjeri radi ostvarivanja načela vrijednos za novac, a istodobno uvažavajući ostala temeljna načela javne nabave.
• Dopuštenost usmene komunikacije – u skladu s člankom 33. Zakona o javnoj nabavi, usmeni prego-vori s ponuditeljima izričito su dopušteni. Osobne konzultacije ili savjetovanja radi pojašnjenja čine usmenu komunikaciju, koja je izričito dopuštena Zakonom o javnoj nabavi. Direk va 2014/24/EU po če usmenu komunikaciju s natjecateljima, kako je propisano uvodnom odredbom 58. Direk ve.
Ključni elemen svakog postupka nabave, poput do-kumentacije za nadmetanje, zahtjeva za sudjelova-nje, potvrde interesa i ponuda, trebaju bi u pisanom obliku. Usmena komunikacija s gospodarskim subjek- ma trebala bi u ostalim slučajevima još uvijek bi
moguća, pod uvjetom da je sadržaj te komunikacije u zadovoljavajućoj mjeri dokumen ran.
5. Zakonske odrednice elektroničke javne nabave
Sukladno Strategiji razvoja elektroničke javne nabave u Republici Hrvatskoj 2013. – 2016., elektronička jav-na nabava (e-javna nabava) sveobuhvatni je naziv za sustav javne nabave, koji se temelji na primjeni elek-troničkih sredstava komunikacije u postupcima naba-ve. Svaka od faza u provedbi postupka javne nabave ima određenu ulogu u cjelovitom procesu, te poje-dine faze i dalje nije moguće elektronički proves . Primjerice pregled i ocjena ponuda odnosno zahtjeva za sudjelovanje i kvalita vno vrednovanje nije uvijek primjenjiva.
E-javna nabava kao sustav sastoji se od nekoliko sljedećih povezanih modula:
• e-objava – sastavljanje, slanje i objavljivanje obja-va javne nabave na standardnim obrascima u elek-troničkom obliku.
• e-dokumentacija – elektronički pristup dokumen-taciji za nadmetanje.
• e-dostava – elektronička dostava ponuda, zahtje-va za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifi kaciju te pla-nova i projekata.
• e-dražba – proces koji se ponavlja i koji uključuje elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih vrijednos koje se odnose na određene elemente ponuda, a obav-lja se nakon početne potpune procjene ponuda i omogućuje njihovo rangiranje pomoću automat-skih metoda procjene.
• e-katalog – elektronički dokument koji gospodar-ski subjek sastavljaju u skladu sa smjernicama ili rasporedu, koje propisuje naručitelj u određenom postupku u kojem se na strukturirani način opisuju proizvodi i navode cijene.
• e-ocjena – pregled i ocjena ponuda, zahtjeva za sudjelovanje, zahtjeva za kvalifi kaciju te planova i projekata.
• e-narudžba – elektronički sustav naručivanja/dostave predmeta nabave na temelju sklopljenih ugovora o javnoj nabavi ili okvirnih sporazuma.
• e-račun i e-plaćanje – izdavanje elektroničkih ra-čuna i elektroničko plaćanje za ugovore o javnoj nabavi ili okvirne sporazume.
Kod e-dostave ponuda komunikacija, razmjena i po-hrana informacija obavlja se tako da se očuva inte-gritet podataka i tajnost ponuda. Ovlaštene osobe naručitelja smiju ima uvid u sadržaj ponuda tek istekom roka za njihovu dostavu. Odredbom članka 28. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumen-tacijom za nadmetanje i ponudama propisano je da je ponuditelj obvezan dostavi ponudu komunika-cijskim putem, koji je odredio naručitelj i krip ra je
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
63
UDK 347.7 JAVNA NABAVA
prema objavljenom postupku. Kada ponuditelj preda elektronički dostavljenu ponudu, ponuditelju bez od-gode dostavlja e-poštom obavijest, odnosno potvrda o zaprimanju elektroničke ponude s podacima o da-tumu i vremenu zaprimanja. U članku 30. stavak 4. navedeno je da na javnom otvaranju ponuda, naruči-telj mora osigura sredstva za uvid u ponudbeni list elektronički dostavljenih ponuda.
6. E-nabava sukladno novim direk vamaNova Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. godine o javnoj nabavi dalje u tekstu: Direk va), govori također o pravilima komu-niciranja kod e-nabave, koja će države članice mora primjenjiva kod provedbe elektroničke dostave po-nuda u postupcima javne nabave. Sukladno članku 22. Direk ve, države članice dužne su osigura da se sva komunikacija i razmjena informacija, posebno elektro-ničko podnošenje, provodi elektroničkim sredstvima komunikacije u skladu sa zahtjevima iz tog članka. Ala- i uređaji koji se koriste u komu nikaciji elektroničkim
sredstvima, kao i njihova tehnička obilježja, moraju bi nediskrimi nirajući, općenito dostupni i interoperabilni s proizvodima informacijske i komunikacijske tehno-logije u općoj uporabi i ne smiju ograničava pristup postupku nabave gospodarskim subjek ma.
Bez obzira na prethodno navedeno, javni naručitelji ne smiju bi obvezani zah jeva elektro ničke nači-ne komunikacije u postupku podnošenja u sljedećim slučajevima:
a) Zbog specijalizirane prirode nabave, korištenje elektroničkih načina komunikacije zah je valo bi posebne alate, opremu ili formate datoteka, koji nisu široko dostupni ili ih ne podržavaju općenito dostupne aplikacije.
b) Za aplikacije koje podržavaju formate datoteka pri-kladne za opis ponuda koriste se forma datoteka koji se ne mogu obradi bilo kojom drugom otvore-nom ili široko dostupnom aplikacijom ili za njih vrije-di sustav zaš te vlasničke licence, te ih javni naruči-telj ne može preuzima ni ih koris na daljinu.
c) Korištenje sredstava elektroničke komunikacije zah jevalo bi specijaliziranu uredsku opremu koja nije široko dostupna javnim naručiteljima.
d) Dokumentacija za nadmetanje zah jeva podnoše-nje fi zičkih ili umanjenih maketa, koje se ne mogu prenosi elektroničkim sredstvima.
Isto tako, neovisno o prethodno navedenom, javni na-ručitelji nisu obvezni zah jeva elektro nička sredstva komunikacije u postupku podnošenja u onoj mjeri u kojoj je potrebno korištenje drugih sredstava komu-nikacije osim elektroničkih zbog povrede sigurnos elektro ničkih sredstava komunikacije ili radi zaš te osobito osjetljivih informacija koje zah jevaju tako vi-soku razinu zaš te, koja ne može bi u dovoljnoj mje-ri osigurana elektroničkim sredstvima i uređajima koji su ili široko dostupni gospodarskim subjek ma ili im mogu posta dostupni na drugi način u smislu stavka 5. članka 22. Direk ve. Što se če usmene komuni-kacije, ona se može se odvija u pogledu komunika-cije koja se ne če ključnih elemenata postupka na-bave, pod uvjetom da je svaka usmena komunikacija u zadovoljavajućoj mjeri dokumen rana (primjerice stvaranjem pisanih bilješki, audio snimki ili zapisni-ka o održanom sastanku). Pri komunikaciji, razmjeni i pohranjivanju informacija javni naručitelji dužni su osigura očuvanje cjelovitos podataka te povjerlji-vost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje.
7. ZaključakSukladno načelima javne nabave svi stadiji postupka moraju se vodi tako da zainteresirane strane, odno-sno potencijalni ponuditelji i šira javnost u svakom trenutku imaju relevantne informacije o određenom postupku javne nabave. U dosadašnjoj praksi poka-zalo se da su objave u oglasniku javne nabave važan instrument transparentnos , te u zadnje vrijeme i uvođenje obvezne elektroničke dostave ponude u postupcima. Stoga je za očekiva da će elektronički ala i uređaji posta standardna sredstva komunika-cije i razmjene informacija u budućim nadmetanjima javne nabave.
64
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2-339.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. Uvod Europski razvojni plan je dio prijavnog obrasca za Ključnu ak vnost 1, koji sadrži če ri ključna pitanja na koja je potrebno konkretno i detaljno odgovori te na taj način predstavi strateški plan razvoja organi-zacije u nacionalnom i europskom kontekstu. Predvi-đeno trajanje projekta je između jedne i dvije godine, o čemu odlučuje sama organizacija prijaviteljica, ovi-sno o planiranoj količini ak vnos u sklopu projekta.
Cilj Europskog razvojnog plana u prijavnom obrascu je ponudi prijavitelju okvir unutar kojeg će pred-stavi potrebe, prepreke, želje, interese i izazove s kojima se organizacija susreće, objasni kako joj ovaj projekt, usmjeren na mobilnos djelatnika, može pomoći u rješavanju ustanovljenih problema i uvođenju novih i inova vnih sadržaja u svakodnev-ni rad s djecom.
Iz plana se mora iščita i podudarnost s godišnjim nastavnim planom i programom te presjek potreba čitave organizacije. U idealnom slučaju, Europski ra-
zvojni plan treba bi rezultat kon nuiranog promišlja-nja organizacije o poboljšanju pojedinih područja rada, temeljenih na povratnim informacijama djelatnika i učenika te prijašnjih napora i nastojanja u tom pogle-du. Među m, u slučaju da vodstvo organizacije nije inicijator pisanja projekta potrebno je da barem od početka bude uključeno u njegovo planiranje. Jednako tako, važno je da se s namjerom pisanja Europskog ra-zvojnog plana upozna i ostatak kolek va jer će se tako lakše iden fi cira glavne potrebe unutar organizacije, a koje će posluži kao polazišna točka KA1 projekta.
Europski razvojni plan je strateški plan razvoja orga-nizacije u nacionalnom i europskom kontekstu, no on ne predstavlja izolirani trenutak u ak vnos ma orga-nizacije ― mora odražava cjelovi pristup poboljša-nja njenog rada koji je povezan s godišnjim planom i programom, ostalim tekućim ak vnos ma te pro-mjenama na nacionalnoj razini (poput npr. cjelovite kurikularne reforme u Hrvatskoj).
2. Če ri pitanja Europskog razvojnog plana o kojima ovisi kvaliteta svake prijave za Ključnu ak vnost
Prvo pitanje odnosi se na potrebe organizacije u smislu razvoja kvalitete rada i internacionalizacije
Europski razvojni plan – preduvjet za kvalitetnu prijavu projekata u okviru Erasmus+ programaAna Perišić *
Ana Kunović **
Erasmus+, program Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta daje prihvatlji-vim korisnicima niz mogućnos u pogledu fi nanciranja svojih projekata u navedenim područjima. Europski razvojni plan prisutan je pri prijavama za organizacije koje se prijavljuju u području općeg odgoja i obra-zovanja, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih, ali naravno i u okviru usta-nova prihvatljivih za fi nanciranje u m područjima u okviru ključne ak vnos 1. Kada govorimo o Ključnoj ak vnos 1, usavršavanju pojedinaca u svrhu učenja, prijavitelji često ne znaju odakle započe u prijavnom obrascu i što je najvažnije kada prijavljuju takvu vrstu projekta. Odgovor je vrlo jednostavan: temelj i glav-ni dio ove vrste prijave sadržan je u Europskom razvojnom planu organizacije. Autorice u članku detaljno objašnjavaju če ri pitanja Europskog plana razvoja pri prijavi projekata u okviru KA1 Erasmus+ programa.
* Ana Perišić, stručna savjetnica u Odjelu za opće obrazovanje, Agencija za mobilnost i programe EU.** Ana Kunović, viša stručna savjetnica u Odjelu za opće obrazova-nje, Agencija za mobilnost i programe EU.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
65
UDK 336.2-339.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
te je potrebno adresira ključna područja koja or-ganizacija u okviru planiranog projekta namjerava poboljša . Ta ključna područja mogu bi raznovrsna i odnosi se na poboljšanje metodike nastave poje-dinih predmeta, interdisciplinarno učenje, poboljša-nje određenih vješ na djelatnika (npr. poduzetničke, jezične ili upravljačke vješ ne), uvođenje inova vnih pristupa u učenju i podučavanju i slično. Ovisno o mogućnos ma, veličini organizacije te broju učenika i nastavnika, fi nancijskim, administra vnim i ljudskim kapacite ma, organizacija može iden fi cira jednu ili više potreba, odnosno ključnih područja koja želi ra-zvija ili poboljša unutar planiranog projekta. Dru-gim riječima, za slučaj da su škola ili vr ć prepoznali samo jedno ključno područje kojim se žele pozabavi , kao što je npr. uvođenje novih tehnologija u radu s djecom, odnosno nastavu, mogu se fokusira samo na spomenutu temu. Među m, moraju jako dobro obrazloži pozadinu potrebe za uvođenje inovacija putem novih tehnologija, odnosno opisa dosadaš-nja iskustva i nastojanja u tom području na razini cije-le organizacije te dodatno pojasni pojedinačne po-trebe djelatnika i učenika, a vezano uz nove tehnolo-gije. Jednako tako, škola može iden fi cira veći broj potreba, no u tom slučaju je vrlo važno vodi računa o tome da svaka od potreba spomenu h u razvojnom planu mora bi detaljno opisana, potkrijepljena kon-kretnim podacima te prisutna i u ostatku prijave.
Kako bi dodatno pojasnili potrebe organizacije, pri-javitelji se mogu posluži i podacima iz različi h eu-ropskih i nacionalnih studija, rezulta ma raznovrsnih analiza, trendovima u odgoju i obrazovanju te teku-ćim reformama, no pritom valja vodi računa o tome da je svaka organizacija specifi čna, što treba bi vid-ljivo i iz same prijave.
Drugo pitanje u Europskom razvojnom planu odno-si se na opis planiranih mobilnos te pojašnjenje na koji način one doprinose prethodno iden fi ciranim potrebama. Ovaj dio nadovezuje se na odgovor na prvo pitanje, te ako su potrebe organizacije opisane jasno i konkretno, tada je vrlo lako opisa planirane mobilnos djelatnika. Tipovi mobilnos koje ustano-va može zatraži za svoje djelatnike su: strukturira-ni stručni tečajevi, praksa po modelu job shadowing (razdoblje praćenja/promatranja rada) te ak vnost podučavanja, a koje mogu traja od dva dana do dva mjeseca. Najčešći oblik usavršavanja je onaj u obli-ku strukturiranih stručnih tečajeva, koje je moguće pronaći u katalogu tečajeva na portalu School Edu-ca on Gateway. Oni koji žele o ći na mobilnos u škole i vr će, odlučuju se za praksu po modelu job shadowing ili ak vnost podučavanja u srodnim eu-ropskim organizacijama jer se kroz ovakve ak vnos cjelovi je izlažu novim odgojno-obrazovnim kontek-
s ma, direktno uče od svojih europskih kolega, upo-znaju se s praksama i trendovima zemlje domaćina te imaju priliku dobi direktne povratne informacije od učenika iz drugih zemalja. Ustanove domaćine za ove vrste ak vnos mogu se također potraži na portalu School Educa on Gateway, na portalu eTwinning te drugim željenim kanalima.
Tajna pisanja uspješnog Europskog razvojnog plana leži u konzistentnos i dosljednos , što znači da ako prijavitelj kao glavne potrebe organizacije navodi uvođenje krea vnih metoda u nastavu stranih jezika, poboljšanje upravljačkih vješ na i internacionaliza-ciju ustanove, tada nema razloga da u ovom dijelu planira mobilnost nastavnika matema ke vezano uz usavršavanje iz uporabe tablet računala u nastavi jer će upravo takva nedosljednost naruši kvalitetu pri-jave te uzrokova smanjenje broja bodova prilikom evaluacije. Jednako tako, ako je u odgovoru na prvo pitanje navedeno nekoliko ključnih potreba, a neka od spomenu h potreba nije obuhvaćena mobilnos -ma u odgovoru na drugo pitanje, prijava ponovo gubi na dosljednos , te posljedično i na kvalite . Što se če zatraženog broja mobilnos , ne postoje nikakva
ograničenja, no potrebno je projekt planira realno, ostvarivo i u skladu s mogućnos ma organizacije. To znači da se prijavitelji ne moraju zamara brojkama te u prijavi mogu zatraži jednu ili sto nu mobilnos . Među m, prije nego se odluče na samo jednu mobil-nost unutar jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg projekta, potrebno je zapita se koliki je stvarni učinak jedne mobilnos za ustanovu od pedeset zaposlenika i koli-ko je potencijalno praznog hoda unutar dvogodišnjeg projekta sa samo jednom realiziranom mobilnošću. S druge strane, mala škola s manjim brojem zaposle-nika, zbog izvedivos nastave i ostalih opterećenja djelatnika sigurno će dobro razmisli može li zbilja proves projekt sa sto nu mobilnos . Dakle, osim dosljednos , kvalitetna prijava za Ključnu ak vnost 1 sadrži Europski razvojni plan koji je realan i izvediv. Nužno je istaknu da odgojno-obrazovni djelatnici odlaze na mobilnos i radi njihove europske dodane vrijednos te će na njima, osim profesionalnih znanja, neposredno osje koris upotrebe engleskog jezika u komunikaciji s drugim sudionicima tečaja, usavrša-va svoje komunikacijske i interpersonalne vješ ne, uči o drugim sustavima i praksama diljem Europe. Kada na istu mobilnost odlaze dvije ili čak više oso-ba, ta se europska dimenzija usavršavanja umanjuje, zbog čega u Agenciji preporučamo planiranje različite mobilnos za različite djelatnike. Za kraj tumačenja drugog pitanja razvojnog plana nužno je reći da je za svaku mobilnost nužno opisa zašto je ona potreb-na djelatniku određenog profi la i koje su potencijalne koris za njega od takvog usavršavanja te da svaka od
66
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2-339.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
planiranih mobilnos treba bi relevantna u odnosu na ciljeve programa Erasmus+ te specifi čne ciljeve projekata mobilnos .
Treće pitanje Europskog razvojnog plana odnosi se na planirane oblike i načine integriranja naučenih sadr-žaja, usvojenih znanja i vješ na na mobilnos ma u strateški razvoj organizacije prijaviteljice u budućno-s . Ovdje je potrebno detaljno opisa planove orga-nizacije u pogledu konkretne primjene novih i inova- vnih metoda podučavanja i rada s djecom, odnosno
znanja i vješ na odgojno-obrazovnih djelatnika ste-čenih na mobilnos ma. Podrazumijeva se da će svaki sudionik projekta sudjelova na onom usavršavanju koje je u najboljoj mjeri prilagođeno njegovim profesi-onalnim potrebama te da će po povratku s mobilnos naučena znanja nastavi primjenjiva u svom radu u nastavi ili izvannastavnim ak vnos ma. Primjene na-učenog u ma čnoj organizaciji mogu bi različite: od jednostavnog uvođenja novih pedagoških metoda u rad s djecom, promijenjenog metodičkog pristupa u obrađivanju određenih sadržaja i nastavnih cjelina in-spiriranog krea vnim postupcima naučenim na usavr-šavanju, osnivanja dramskih i drugih skupina u kojima je moguće detaljnije i dugoročnije eksperimen ra u području podučavanja stranih jezika, pa sve do kon-kretnih planova povezanih s inovacijama i uvođenjem IKT-a u nastavu i opsežnijih zahvata u sami kurikulum.
Posljednje pitanje u Europskom razvojnom planu odnosi se na uporabu portala eTwinning u okviru sa-mog projekta. Iako portal prvenstveno služi za komu-nikaciju, dodatna usavršavanja i provedbu projekata u sigurnom online okruženju, upravo zahvaljujući jako dobroj povezanos korisnika portala i raznovr-snim inova vnim i jednostavnim ala ma ugrađenim u eTwinning, prepoznat je njegov potencijal i u služ-bi KA1 projekata u obliku međusobne komunikacije, dodatne edukacije, diseminacije i održivos rezultata projekata. U prvom redu, eTwinning je idealno mje-sto za traženje potencijalnih škola i vr ća u koje su-dionici KA1 projekta žele o ći na praksu po modelu job shadowing ili ak vnost podučavanja, kao i za ko-munikaciju sa školom jekom i nakon završetka pro-jekta. Uz to, eTwinning nudi brojna online događanja u obliku webinara, mrežnih edukacija i razgovora sa stručnjacima, a moguće je i uključivanje u neku od eTwinning grupa povezanu s temom usavršavanja, u kojima eTwinning korisnici razmjenjuju iskustva i sa-vjete te dodatno učvršćuju svoja znanja iz specifi čnih područja. Svi oni željni dodatnih projekata mogu se odvaži i na osnivanje eTwinning projekata povezanih s temom KA1 projekta. S obzirom na to da eTwinning projek ma mogu pristupi svi zainteresirani članovi portala, školi je me omogućeno stjecanje dodatnih iskustava i primjena novih sadržaja u radu s djecom
te diseminaciju projektnih rezultata na europskoj ra-zini. Na taj način organizacija može pos ći dodatnu vidljivost i bolju povezanost unutar europske online zajednice škola i vr ća.
Ako su ova če ri pitanja detaljno obrađena, ako je iz Europskog razvojnog plana jasna pozadina i okvir pro-jekta unutar kojega će se ostvari planirane mobil-nos , ako postoje jasni mehanizmi primjene nauče-nog u ma čnoj ustanovi i uporabe eTwinninga prije, jekom i po završetku projekta, prijavitelj može bi
siguran da je na dobrom putu te je ostatak obrasca puno lakše razradi .
3. Primjeri kvalitetno razrađenih razvojnih planova
Dječji vr ć Petar Pan: Nova znanja i kompetencije za europski vr ć
Osoblje vr ća prepoznalo je dva ključna područja važ-na za podizanje kvalitete razvoja ustanove, koja ujed-no odgovaraju njezinim potrebama: prvo područje odnosi se na uvođenje inovacija, novih obrazovnih i pedagoških metoda i modela u kurikulum vr ća i neposredni odgojno-obrazovni rad s djecom, dok drugo područje obuhvaća učenje i razvoj digitalnih kompetencija i korištenje interak vnih medija u obrazovanju.
Uvođenje inovacija i novih obrazovnih i pedagoških metoda podrazumijeva upoznavanje s novim pristu-pima usmjerenim na individualne mogućnos i s lo-ve učenja pojedinog djeteta koji uključuju inova vna i prirodna okruženja za učenje te omogućuju krea vni napredak. Razvoj digitalnih kompetencija prepoznat je kao važan u procesu učenja, s obzirom na to da prikladno korištena, računala mogu poboljša dječje kogni vne i socijalne vješ ne, primjerice sposobnost planiranja i rješavanja problema, mo vaciju u pos -zanju odgojnih ciljeva, krea vnost i slično.
Unutar prvog ključnog područja, odabrana su tri stručna usavršavanja na kojima je sudjelovalo šest djelatnika. Jedan strukturirani tečaj ponudio je pro-gram o novim obrazovnim pristupima i ala ma u obrazovnom sustavu (kao što su gamifi ca on, brain- based učenje, značaj i uloga vješ na voditelja u obra-zovanju, uloga IKT-a u obrazovanju). Drugo usavrša-vanje ponudilo je program najnovijih trendova i zna-nja iz područja krea vnos i izvrsnos u obrazovanju. Usavršavanje je pružalo najnovije spoznaje o obrazo-vanju nadarene djece. Treće odabrano usavršavanje ponudilo je znanje o pedagoškoj teoriji i prak čnom pristupu iskustvenom učenju u prirodi, korištenju pri-rodnih resursa kao didak čkih materijala te upotrebu krea vnih metoda za povezivanje s prirodom.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
67
UDK 336.2-339.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
Unutar drugog ključnog područja odabrana su dva stručna usavršavanja od kojih je jedno ponudilo ra-zličite IKT alate za izradu online upitnika, mentalnih mapa, cr ća, časopisa i stripova te djeci privlačnih tekstova za slušanje, dok je drugi tečaj ponudio zna-nja o prak čnim i krea vnim resursima i ak vnos -ma kojim se komunikacijske vješ ne povezuju s vir-tualnim i digitalnim snimanjem, a također je ponudi-lo materijale za povezivanje igara i kurikuluma. Sva stečena znanja i vješ ne na usavršavanjima djelatnici će koris u svom daljnjem radu. Inovacije u obra-zovanju postat će dio kurikuluma, učenje na otvore-nom bi trebalo posta redovna praksa, a započet će se s razvojem i implementacijom individualno odgoj-no-obrazovnih programa za po canje krea vnos . U svakodnevni odgojno-obrazovni proces integrirat će se teme kao što su Ak vnos i igre na otvorenom, Odgoj za okoliš i održivi razvoj, Učenje u prirodi putem osje la i dr.
Na eTwinning portalu podijeljena su stečena iskustva, a portal je također poslužio kao prostor za pripremu mobilnos te prikupljanje informacija za odlazak na tečajeve. U budućnos , vr ć planira nove eTwinning projekte, ali i sudjelovanje u strateškim partnerstvi-ma u okviru programa Erasmus+.
Osnovna škola Ludina: Mladi poduzetnici u osnov-nim školama
Škola je prepoznala potrebe razvoja kvalitete i me-đunarodne suradnje u sljedećim područjima: razvoj novih visokokvalitetnih kurikulumskih podru čja, što se prvenstveno odnosi na razvoj poduzetništva kao među predmetne teme, razvoj europske dimenzije škole, razvoj i poboljšanje digitalnih kompetencija zaposlenika, što uključuje korištenje naprednih IKT alata u području poduzetništva i nastavi matema ke, poboljšanje jezičnih kompetencija zaposlenika te ra-zvoj novih metoda učenja i podučavanja.
Potrebe za upoznavanjem novih metoda podučava-nja prepoznate su u području povezano s razvojem poduzetništva te je ovo usavršavanje bilo provede-no u obliku promatranja rada druge ustanove (job shadowing), odnosno škole u Finskoj u koju je o šla učiteljica razredne nastave, ujedno i voditeljica uče-ničke zadruge. Učitelj tehničke kulture pohađao je usavršavanje iz CNC tehnologija (Computer Numeri-cal Control), budući da će učenjem modernih tehno-logija učenici u budućnos lakše moći odgovori na složene zahtjeve industrije, a planira se osmisli novi plan i program za izvannastavnu ak vnost Modelari.
Planirane mobilnos odgovarale su iden fi ciranim potrebama škole, s obzirom na to da su sudionici mo-bilnos usvojili nova znanja i vješ ne koja su uspješ-no implemen rana u školski kurikulum. Usavršene su jezične vješ ne, podignuta je razina IKT kompetenci-ja korištenjem mul medije u nastavi, osviještena su prak čna znanja koja će unaprijedi razvoj poduzet-ništva te su preuzete dobre prakse od škole u Finskoj čiji su rezulta obrazovanja na vodećem mjestu na me-đunarodnim mjerenjima obrazovnih rezultata (rezul-ta PISA vrednovanja). Stečene kompetencije osoblje planira integrira u svoj strateški plan u budućnos . Ravnateljica planira novi kurikulum za među predmet-nu temu poduzetništva dok će ostali učitelji osmisli razne radionice s učenicama u svrhu pripreme rada na eTwinning projek ma, kao i radionice za učitelje na temu poduzetništva, snimi fi lm s učenicima na tu temu te osmisli razne online tečajeve u okviru na-stave matema ke. Portal eTwinning je korišten u svr-hu pripreme. Preko portala je pronađena partnerska ustanova u Finskoj, ali i neka druga usavršavanja. Pri-likom implementacije izvannastavne ak vnos Mladi poduzetnik u školski kurikulum planira se i započinjanje novog eTwinning projekta na tu temu, a kako bi se oja-čali kapacite u smislu pronalaženja primjera dobrih praksi u ranom podučavanju poduzetništva.
68
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. ZapošljavanjeU okviru prve prioritetne osi Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. (OP ULJP) namijenjene povećanju zapošljivos , zapošljavanju i unaprjeđenju tržišta rada, fi nancirat će se 23 opera-cije, i to kroz 17 ograničenih poziva (izravnih dodjela sredstava) korisničkim ins tucijama koje provode ak- vnos povezane sa zapošljavanjem i tržištem rada,
te šest otvorenih poziva. Ukupna vrijednost otvore-nih poziva je gotovo 122.000.000,00 kuna. Svih šest natječaja o dodjeli bespovratnih sredstava u moda-litetu otvorenih poziva planiraju se objavi u tre-ćem kvartalu 2016. godine.
1.1. Lokalne inicija ve za po canje zapošljavanja
Nakon dugogodišnjeg fi nanciranja projekata u okvi-ru sličnih natječaja koji su se provodili još iz razdoblja CARDS-a, Phare-a, IPA-e IV., te ESF-a u fi nancijskom razdoblju 2007. – 2013., a koji su obilježeni, najčešće, jednogodišnjem fi nanciranjem projekata, s različi m stupnjem održivos , u razdoblju OP ULJP-a lokalne inicija ve za po canje zapošljavanja će se provodi radi po canja stvarnog rasta zaposlenos u hrvat-skim županijama pripremom i provedbom lokalnih inicija va za po canje zapošljavanja, kao i podržava-njem lokalnih dionika u realizaciji konkretnih projeka-ta, koji će provodi zajedničke projekte tržišta rada na lokanoj razini. Ključnu ulogu u ovim projek ma će ima lokalne jedinice Hrvatskoga zavoda za zapošlja-
vanje, poslodavci, obrazovne ins tucije, ali i socijalni partneri, te civilno društvo.
Za ovaj natječaj predviđeno je visokih 49.000.000,00 kuna, a pojedini projek moći će se fi nancira do vri-jednos od oko 1.500.000,00 kuna. Očekuje se da će se u ovom natječaju ugovori do 35 projekata. Pred-viđeno je da se ovaj natječaj objavi kao otvoreni trajni natječaj, kako bi se osiguralo da se uis nu fi nanciraju lokalne inicija ve za zapošljavanje, i to u skladu s po-trebama lokalnih tržišta rada, te da se ne ograničava-ju na kratak vremenski period.
1.2. Socijalne inovacije u ak vaciji mladih osoba
Ovim natječajem fi nancirat će se ak vnos koje će doprinije razvoju samopouzdanja mladih socijalno ugroženih skupina, poveća uključenost mladih so-cijalno ugroženih skupina na tržištu rada, te razvija nove oblike treninga za mlade (tzv. youth-coaching programi). S obzirom na to da će ovaj natječaj bi prvenstveno namijenjen ak vaciji mladih koji se na-laze u skupini neak vnih, odnosno nisu prijavljeni kao nezaposleni u evidenciji Hrvatskog zavoda za za-pošljavanje, a ne nalaze se ni u evidenciji Centara za socijalnu skrb, projektne ak vnos će bi usmjerene na analizu stanja mladih socijalno ugroženih skupina na tržištu rada, izradu paketa preporuka za poveća-nu ak vaciju mladih socijalno ugroženih skupina na tržištu rada, te sukladno tome i konkretnih mjera i prijedloga za programe ak vacije ove skupine mladih osoba.
Vrijednost ovog natječaja bit će oko 30.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji će bi organizacije civil-nog društva, javna jela (poput Hrvatskog zavoda za
Najavljeni natječaji u okviru Europskog socijalnog fonda u drugom i trećem kvartalu 2016. Katarina Ivanković Knežević *
Tijekom 2016. godine u okviru Europskog socijalnog fonda, a u skladu s Indika vnim godišnjim planom poziva na dostavu projektnih prijedloga za 2016. godinu u okviru Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020., koji je 31. ožujka 2016. godine objavljen na internetskim stranicama www.esf.hr, sufi nancirat će se čak 123 operacije. Od ukupnog broja operacija fi nancirat će se 87 dodjela sredstava u modalitetu izravne dodjele sredstava, te 33 otvorena poziva, dok će se tri natječaja objavi u modalitetu ograničenih poziva. Autorica u članku detaljnije piše o najavljenim operacijama po pojedinoj prioritetnoj osi.
* Katarina Ivanković Knežević, dipl. iur., Ministarstvo rada i mirovin-skog sustava, Zagreb.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
69
UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
zapošljavanje i Centara za socijalnu skrb), ins tucije za obrazovanje odraslih, centri za profesionalnu re-habilitaciju.
1.3. Izgradnja kapaciteta dionika za pružanje kvalitetnih informacija i provedba informiranja o mogućnos ma, pravima i obvezama poslodavaca i mladih
Cilj ovog natječaja je povećanje informiranos mla-dih koji pristupaju tržištu rada, podizanje javne svi-jes o mogućnos ma, pravima i obvezama mladih koje proizlaze iz radnog odnosa i drugih oblika rada, te u konačnici povećanje broja mladih koji ulaze u zaposlenost ili obrazovanje/usavršavanje. Ak vnos koje će se fi nancira su uspostavljanje regionalnih partnerstava za informiranje mladih koji pristupaju tržištu rada, kao i implementacija informa vne plat-forme o mogućnos ma, pravima i obvezama mladih koje proizlaze iz radnog odnosa i drugih oblika rada. Vrijednost natječaja je gotovo 4.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji su socijalni partneri, organi-zacije civilnog društva, Hrvatski zavod za zapošlja-vanje, javne i privatne obrazovne ustanove.
1.4. Podrška mladima u izboru karijere sukladno potrebama tržišta rada
Ovaj natječaj predstavlja još jedan od natječaja koji se provode u okviru Garancije za mlade u Republici Hrvatskoj, a osnovni ciljevi su mu poboljša podršku poslodavcima i pružateljima obrazovanja u organiza-ciji kvalitetnih programa učenja na radnom mjestu i poveća interes poslodavaca i mladih za mogućnos stažiranja, naukovanja i pripravništva. Isto će se po-s ći uspostavljanjem novog sustava/unaprjeđivanja postojećeg sustava podrške poslodavcima i pružate-ljima obrazovanja u organizaciji kvalitetnih programa učenja na radnom mjestu, te implementacijom infor-ma vnih kampanja o važnos ma i mogućnos ma stažiranja, naukovanja i pripravništva.
Za sufi nanciranje ovog natječaja predviđeno je go-tovo 15.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji su javna jela (Hrvatski zavod za zapošljavanje, Centri za informiranje i savjetovanje o karijeri – CISOK, Centri za socijalnu skrb), ins tucije za obrazovanje odraslih, centri za profesionalnu rehabilitaciju, kao i organiza-cije civilnog društva.
1.5. Pružanje podrške sustavu mentorstva izvan redovnog obrazovanja
Pružanje podrške sustavu mentorstva izvan redov-nog obrazovanja će omogući poboljšanje kvalitete programa mentorstva povećanjem broja educiranih/kompetentnih mentora, te osnaživanje primanja pri-
pravnika/vježbenika, i to razvojem modela koji će dodatno mo vira poslodavce te omogući zadrža-vanje mladih u radnom odnosu po završenim progra-mima osposobljavanja na radnom mjestu. Ak vnos kojima će se ostvari zadani ciljevi su izrada baze mentora i evaluacije rada mentora, izrada programa stručne i pedagoške naobrazbe mentora, izrada mje-ra fi nancijske podrške mentorima, kao i uvođenje go-dišnje nagrade za mentore (koja će služi za promica-nje modela mentorstva, te osnaživanje potencijalnih mentora poduzetnika).
Za provedbu ovog natječaja osigurano je 19.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji su poslo-davci (privatni i javni sektor), ustanove za obrazova-nje odraslih, Hrvatski zavod za zapošljavanje, strukov-na i komorska udruženja.
1.6. Razvoj standarda zanimanja i provedba HKO-a
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava osmislit će ovaj natječaj radi pružanja podrške predlagateljima standarda zanimanja, prvenstveno sektorskim vijeći-ma i Nacionalnom vijeću za razvoj ljudskih potencija-la. Isto će se provodi formalnom provjerom izrađe-nih prijedloga standarda, te, u suradnji sa sektorskim vijećima, procesu vrednovanja prijedloga. Naglasak u ovom natječaju će bi na praćenju legisla ve EU u po-dručju reguliranih profesija te izradu samih standar-da zanimanja. Predviđena sredstva su 5.000.000,00 kuna, a provodit će ga predlagatelji standarda zani-manja, poslodavci, ustanove, ins tu , obrazovne ustanove, komore, udruge.
2. Socijalno uključivanjeDruga prioritetna os namijenjena je sufi nanciranju projekata namijenjenih različi m aspek ma socijal-nog uključivanja, od promicanja i po canja zapošlja-vanja osoba u nepovoljnom položaju, razvoja socijal-nih usluga, podrške deins tucionalnizaciji sustava so-cijalne skrbi, razvoju zdravstvenih usluga, socijalnom turizmu, razvoju ak vnos socijalnog uključivanja po ak vnos ma u kulturi, kao i socijalnom/društvenom poduzetništvu. U okviru socijalnog uključivanja fi nan-cirat će se ukupno 20 operacija, i to po 10 otvorenih poziva, sedam izravnih dodjela sredstava i dva ogra-ničena trajna poziva, te jedan ograničeni privremeni poziv. Za provedbu otvorenih i ograničenih privre-menih, te ograničenog trajnog poziva osigurano je 506.000.000,00 kuna.
2.1. Umjetnost i kultura za mlade
Ovaj natječaj kojeg je osmislilo Ministarstvo kultu-re, fi nancijske vrijednos 7.000.000,00 kuna ima za
70
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
cilj bolju socijalnu uključenost mladih u Republici Hrvatskoj, posebno mladih u nepovoljnom položa-ju, u većem sudjelovanju u kulturnim i umjetničkim ak vnos ma i sadržajima. Osnovne ak vnos koje će se fi nancira ovim natječajem su organizacija i provedba radionica iz područja kulture i umjetnos za mlade u srednjim školama posebno u manje razvi-jenim područjima Republike Hrvatske, organizacija i provedba radionica iz područja kulture i umjetnos za mlade u nepovoljnom položaju, razvijanje interak- vnih umjetničkih programa ustanova i organizacija
civilnog društva kojima će se poveća mogućnost sudjelovanja mladih u kulturnom životu. Natječaj se planira objavi u trećem kvartalu 2016. godine, a projek će se moći fi nancira do 1.000.000,00 kuna. Prihvatljivi prijavitelji su organizacije civilnog društva, ustanove u području kulture, jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.
2.2. Umjetnost i kultura 54+
Također u trećem kvartalu 2016. godine planirana je objava natječaja Umjetnost i kultura 54+, kojem je cilj socijalno uključivanje i unaprjeđenje kvalitete ži-vota umirovljenih osoba, starijih osoba te nezaposle-nih osoba preko 54 godina staros sudjelovanjem u kulturnim i umjetničkim ak vnos ma. Za fi nanciranje će bi prihvatljive ak vnos namijenjene organizaciji i provedbi radionica iz područja kulture i umjetnos za korisnike domova za starije i nemoćne, organizaciji i provedbi radionica iz područja kulture i umjetnos u lokalnoj zajednici, namijenjenih umirovljenim, sta-rijim i nezaposlenim osobama preko 54 godine sta-ros , razvijanju interak vnih umjetničkih programa ustanova i organizacija civilnog društva, namijenjenih umirovljenim, starijim i nezaposlenim osobama pre-ko 54 godine staros .
Za ovaj natječaj alocirano je 2.000.000,00 kuna, a fi -nancirat će se projek u rasponu od 100.000,00 do 600.000,00 kuna. Prihvatljivi prijavitelji su organiza-cije civilnog društva, ustanove u području kulture, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.3. Uključivanje marginaliziranih skupina na tržište rada
Uključivanje marginaliziranih skupina na tržište rada je natječaj Ministarstva socijalne poli ke i mladih koji za cilj ima poduprije projekte koji će poveća opće mogućnos za zapošljavanje te umanji opasnost od socijalne isključenos i siromaštva marginaliziranih skupina. Za fi nanciranje će bi prihvatljive ak vnos namijenjene razvoju i provedbi programa obrazo-vanja odraslih, razvoju i provedbi ciljanih programa za osnaživanje marginaliziranih skupina, poboljšanju
socijalnih vješ na i unaprjeđenju njihove zapošljivo-s , kao i konkretnim ak vnos ma koje pridonose ve-ćoj zapošljivos , socijalnoj uključenos te integraciji marginaliziranih skupina na tržište rada.
U okviru fi nancijske omotnice alocirano je 35.512.000,00 kuna, a raspon fi nanciranja će bi od 500.000,00 do 1.500.000,00 kuna, dok će prihvatljivi prijavitelji bi područni i regionalni uredi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, organizacije civilnog druš-tva, privatne/javne ins tucije (poput ministarstava i Vladinih ureda), zadruge, lokalna i regionalna je-la, privatna poduzeća, lokalne i regionalne razvojne agencije, međunarodne i međuvladine organizacije. Natječaj će se objavi u drugom kvartalu 2016. go-dine.
2.4. Socijalno uključivanje mladih
Ovaj natječaj, također u nadležnos Ministarstva socijalne poli ke i mladih, objavit će se u trećem kvartalu 2016. godine radi povećanja socijalne uklju-čenos mladih: po canjem kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, informiranjem mladih i pruža-njem usluga savjetovanja o temama u vezi s mladima, po canjem ak vnog sudjelovanja mladih u društvu, po canjem razvoja društvenog poduzetništva i sa-mozapošljavanja mladih, unaprjeđivanjem razvoja socijalnih vješ na i kompetencija koje pridonose kon-kurentnos na tržištu rada, te prevencijom socijalne isključenos i nasilja među mladima.
Kako je navedeno u Indika vnom planu natječaja za fi nanciranje su prihvatljive ak vnos usmjerene organiziranju slobodnog vremena, informiranja i sa-vjetovanja, razvoja socijalnih vješ na i kompetencija koje pridonose konkurentnos na tržištu rada, ak v-nos usmjerene mladima u riziku od socijalne isklju-čenos , po canju ak vnog sudjelovanja u zajednici, prevenciji nasilja među mladima npr. (osiguravanje neposrednog individualnog i grupnog rada s korisnici-ma, prikupljanje i distribucija informacija od interesa za mlade, osiguravanje mrežnih stranica ili portala za informiranje mladih, osposobljavanje voditelja kluba/centra/lokalnog info centra, voditelja projekta, or-ganizacija promo vnih ak vnos , podizanje svijes javnos o potrebi usklađenos obrazovanja i kompe-tencija s potrebama tržišta rada, osnaživanje mladih za angažiranost u različi m ak vnos ma organizacija civilnog društva, neformalno obrazovanje mladih o poli čkim procesima i mogućnos ma uključivanja u donošenje odluka, po canje rješavanja društvenih/lokanih problema ak vis čkim i volonterskimm dje-lovanjem, organizacija i po canje javno zagovaračkih ak vnos , razvoj poduzetničkih inicija va, po canje samozapošljavanja mladih, osiguravanje savjetova-
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
71
UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
nja mladih, osiguravanje psihosocijalne podrške za mlade žrtve nasilja, provedba programa usmjerenih jačanju vršnjačke podrške, provedba kampanja pre-vencije vršnjačkog nasilja, osiguravanje supervizije i evaluacije i dr.) i ostale ak vnos koje pridonose so-cijalnom uključivanju mladih. Za natječaj je alocirano 28.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji su orga-nizacije civilnog društva, ustanove u području soci-jalne skrbi, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
2.5. Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu poli ka usmjerenih na nacionalne manjine
Ovaj natječaj, osmišljen od Ureda Vlade Republike Hr-vatske za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, koji će bi objavljen u trećem kvartalu 2016. godine u modalitetu ograničenog privremenog poziva, ima za cilj ispunjavanje preduvjeta za socijalno uključivanje romske nacionalne manjine, a prihvatljive ak vnos će bi opremanje centara u romskim zajednicama i ak vnos centara u romskim zajednicama. Za ovaj natječaj na koji će se kao prihvatljivi prijavitelji moći javlja samo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave alocirano je 11.000.000,00 kuna, a ras-pon fi nanciranja je od 1.500.000,00 do 2.000.000,00 kuna, te će bi objavljen u trećem kvartalu 2016. go-dine.
2.6. Promocija zdravlja i prevencija boles
Ministarstvo zdravlja osmislilo je ovaj natječaj vrijed-nos od 27.000.000,00 kuna radi promicanja zdravlja i zdravih životnih navika, smanjenja rizika od boles kao posljedice načina života, prevencije kroničnih boles , smanjenja stope morbiditeta, jačanja i učin-kovi jeg korištenje ljudskih potencijala u zdravstve-nom sustavu, uštede na troškovima u zdravstvenom sustavu, te trajne edukacije iz segmenta zdravstva i zdravstvenih usluga. Prihvatljive će bi ak vnos promicanja zdravlja usmjerene prema građanima, uključujući izradu metodologije i pripremnih studija, osmišljavanje i realizacija medijskih kampanja, odr-žavanje radionica, okruglih stolova, javnih tribina i manifestacija javnog karaktera, izrada eduka vnih pisanih materijala, organizacija mobilnih mova za prevenciju, organizacija i održavanje Dana otvorenih vrata. Također će se fi nancira ak vnos usmjerene na stjecanje znanja zdravstvenih djelatnika u promi-canju zdravlja (dodatnim obrazovanjem, osposoblja-vanjem, studijskim posje ma kao podelemen ma).
Na ovaj natječaj kao prihvatljivi prijavitelji navede-ni su organizacije civilnog društva, javne ustanove i ins tucije u zdravstvenom sektoru, jedinice lokalne
i područne (regionalne) samouprave i ustanove na polju zaš te zdravlja i sigurnos na radu, a raspon dodijeljenih sredstava bit će od 459.000,00 kuna do 1.530.000,00 kuna.
2.7. Podrška procesu deins tucionalizacije osoba s invaliditetom
Ovaj projekt Ministarstva socijalne poli ke i mladih predviđen je za fi nanciranje u obliku ograničenog trajnog poziva. To znači da će se natječaj raspisa za unaprijed iden fi cirane korisnike, u skladu s iden -fi ciranim potencijalnim korisnicima u Opera vnom programu Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020., i to za 18 državnih domova koji pružaju uslugu smje-štaja za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom (tjelesnim, intelektualnim osje lnim i mentalnim oštećenjima). Kako je predviđeno da se ovaj natječaj provodi u partnerstvu, kao potencijalni partneri navedeni su: organizacije civilnog društva, javne ustanove, jedinice lokalne i regionalne (područ-ne) samouprave. Jednako tako domovi će se moći javlja na ovaj natječaj onom dinamikom kojom sami budu pripremali i usvajali svoje individualne planove u vezi s deins tucionalizacijom, a sve do ukupnog iskorištenja sredstava. Ovo će bi prvi natječaj ova-kvog karaktera koji će se provodi u ESF-u.
Vrijednost ovog natječaja, koji se planira objavi u drugom kvartalu 2016. godine, je 135.000.000,00 kn, a za fi nanciranje su prihvatljive ak vnos koje doprinose poboljšanju pristupa visokokvalitetnim socijalnim uslugama, u svrhu sprječavanja ins tuci-onalizacije i podrške procesu deins tucionalizacije, ak vnos jačanja kapaciteta stručnjaka u pružanju usluga alterna vnih oblika skrbi i socijalnih usluga i osiguravanju njihove održivos ; ak vnos podizanja svijes javnos o procesu deins tucionalizacije.
2.8. Podrška procesu deins tucionalizacije djece i mladih
Ministarstvo socijalne poli ke i mladih će u drugom kvartalu 2016. godine objavi natječaj Podrška pro-cesu deins tucionalizacije djece i mladih u vrijedno-s od 63.000.000,00 kuna, koji će se također proves kao ograničeni trajni poziv. Iden fi cirani potencijalni prijavitelji su 13 državnih domova socijalne skrbi (7 za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i 6 za djecu i mlade s problemima u ponašanju), a potencijalni par-tneri su organizacije civilnog društva, javne ustanove, jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave. Raspon pojedinačnih projekata koji će se fi nancira je 100.000,00 kuna do čak 6.000.000,00 kuna. Natje-čajem će se fi nancira ak vnos koje doprinose jača-nju kapaciteta stručnjaka za organiziranje i pružanje
72
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
izvanins tucionalnih usluga, te osiguranje održivos usluga; razvoj i pružanje odnosno proširivanje usluga za djecu, mlade i obitelji te koordinacija s drugim re-levantnim pružateljima socijalnih usluga u zajednici; ak vnos usmjerene na senzibilizaciju i osvještavanje šire javnos o potrebama djece i mladih te važnos izvanins tucionalnih usluga.
2.9. Poboljšanje pristupa ranjivih skupina tržištu rada u sektoru turizma i ugos teljstva
Ministarstvo turizma osmislilo je ovaj projekt radi po-većanja zapošljivos ranjivih skupina obrazovanjem i stručnim usavršavanjem radi integracije na tržište rada u sektoru turizma i ugos teljstva. Natječaj će se raspisa u drugom kvartalu 2016. godine, a fi nancirat će se ak vnos povezane s odabirom i mo vacijom ciljane skupine (odabir pripadnika ranjivih skupina, odabir nastavnika, predavača i mentora) i procjenu potreba za usavršavanjem/osposobljavanjem u sek-toru turizma i ugos teljstva; ak vnos povezane s razvojem i provedbom Programa osposobljavanja i usavršavanja u stručnim kompetencijama u sek-toru turizma i ugos teljstva, kao i u razvoju socijal-no-interpersonalnih vješ na, prilagođenog ranjivim skupinama i temeljenog na inova vnom pristupu, s naglaskom na prak čnu obuku; ak vnos povezane s razvojem i provedbom programa usavršavanja pre-davača i mentora sa stručnim znanjima i pedagoškim vješ nama; ak vnos razmjene dobre prakse; ak v-nos upravljanja projektom i ak vnos promidžbe i vidljivos o fi nancijskom doprinosu EU.
Financijski raspon pojedinačnih ugovora bit će od 500.000,00 kuna do 2.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji su strukovne udruge u turizmu i ugos telj-stvu, obrazovne ustanove koje provode programe os-posobljavanja i usavršavanja odraslih.
2.10. Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici
Ovom natječaju Ministarstva socijalne poli ke i mla-dih cilj je unaprijedi socijalnu uključenost skupina kojima prije socijalna isključenost pružajući podrš-ku razvoju učinkovi h i uključivih socijalnih usluga u zajednici. Prihvatljive ak vnos su razvoj i pružanje socijalnih usluga u zajednici (poput dnevnih borava-ka i organiziranog stanovanja), organiziranje pomoći u kući za starije osobe, organiziranje i rad mul disci-plinarnih i mobilnih mova, te pružanje usluga koje omogućavaju pomirenje obiteljskog i poslovnog živo-ta obitelji s ovisnim članom.
Za provedbu ovih ak vnos predviđeno je 45.000.000,00 kuna, a pojedinačni projek fi nanci-rat će se u rasponu od 300.000,00 do 3.000.000,00 kuna. Natječaj će se objavi u četvrtom kvartalu
2016. godine, a prihvatljivi će bi sljedeći prijavitelji: organizacije civilnog društva, javne i privatne ustano-ve, jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave, zadruge, regionalne i lokalne razvojne agencije i međunarodne organizacije.
2.11. Po canje društvenog poduzetništva
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava radi po ca-nja i promicanja socijalnog/društvenog poduzetniš-tva osmislilo je novi projekt povezan s ovim oblikom poduzetništva kojim će se osigura podrška, ponajvi-še, novim društvenim poduzetnicima, a radi njihove pripreme za buduće dodjele bespovratnih sredsta-va. Specifi čni ciljevi ovog projekta su unaprjeđenje znanja i vješ na nezaposlenih osoba i zaposlenika start-upova i postojećih društvenih poduzeća po spe-cijaliziranim oblicima osposobljavanja i obrazovanja u području društvenog poduzetništva, po canje razvo-ja poslovanja postojećih i novih društvenih poduzeća, informiranje javnos o društvenom poduzetništvu, povećanje vidljivos društvenog poduzetništva, ra-zvijanje obrazovnih programa u području društvenog poduzetništva za učeničku i studentsku populaciju.
Predviđene ak vnos su jačanje kapaciteta zaposle-nika postojećih društvenih poduzeća (unaprjeđenje profesionalnih i menadžerskih vješ na, tehničkog znanja, prodajnih vješ na, marke nga i računovod-stva), provedba programa osposobljavanja i usavrša-vanja za društveno poduzetništvo (provođenje tre-ninga i drugih oblika edukacijskih ak vnos ), podrška osnivanju i razvoju centara za poslovno savjetovanje u području društvenog poduzetništva (pružanja uslu-ga savjetovanja za osnivanje društvenog poduzeća i stručne pomoći za razvoj poslovanja), razvoj poslov-nih ideja i planova za start-up društvena poduzeća, razvoj inkubatora za podršku društveno-poduzetnič-kim inicija vama, kao i druge ak vnos usmjerene na jačanje poslovanja društvenih poduzetnika.
Natječaj će se objavi u drugom kvartalu 2016. godi-ne, a fi nanciranje pojedinih projekata bit će u raspo-nu od 400.000,00 kuna do najviše 800.000,00 kuna.
2.12. Jačanje poslovanja društvenih poduzetnika
Ovim projektom koji je također osmislilo Ministar-stvo rada i mirovinskoga sustava cilj je daljnje jačanje kapaciteta postojećih društvenih poduzeća i razvija-nje novih društvena poduzeća, i to razvojem poslov-nih ideja i planova za start-up društvena poduzeća (novi proizvodi i usluge, istraživanje tržišta, društveni i okolišni utjecaj, ispla vost, mogućnost recikliranja, ciljani kupci, pružanje profesionalnih usluga savjeto-vanja za društveno poduzetništvo (umrežavanje, par-tnerstva i sl.), pružanje radnog iskustva / stažiranja
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
73
UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
/ volon ranje u postojećim društvenim poduzećima, jačanje kapaciteta zaposlenika društvenih poduze-ća, unaprjeđenje poslovnog modela (širenja opsega usluga i proizvoda na nacionalno ili međunarodno tržište), razmjena dobre prakse i iskustava u poslov-nim modelima društvenih poduzeća, pružanje profe-sionalnih usluga (savjetovanje u pripremi novih proi-zvoda ili usluga, marke ng, IT, računovodstvo, prav-na pitanja), stvaranje novih radnih mjesta (oprema, osposobljavanje novih zaposlenika, subvencioniranje plaća novih zaposlenika za vrijeme trajanja projekta), unaprjeđenje i stjecanje stručnih i poslovnih sposob-nos i vješ na nezaposlenih, ranjivih skupina, te ra-zvoj i pružanje obrazovanja i treninga, te informacija o društvenom poduzetništvu.
Osnovni cilj ovih natječaja će bi po canje zapošlja-vanja u društvenom poduzetništvu, a za fi nanciranje je predviđeno 26.010.000,00 kuna, i to u rasponu od 600.000,00 kuna do 2.000.000,00 kuna. S obzirom na to da se radi o sufi nanciranju poduzetništva ovaj na-tječaj tre ra se u kontekstu državnih potpora, te će intenzitet potpora bi različit za pojedine ak vnos natječaja (u nekim ak vnos ma sufi nanciranje će bi od 50 %, pa sve do 100 % EU sredstava).
3. ObrazovanjeU trećoj prioritetnoj osi posvećenoj obrazovanju, i to cijeloj obrazovnoj ver kali, uključujući i istraživanje i razvoj, predviđeno je sufi nanciranje 19 operacija, i to 12 izravnih dodjela sredstava i sedam otvorenih po-ziva.
3.1. Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja
Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta želi ovim natječajem unaprijedi kvalitetu visokog obrazova-nja razvojem i provedbom Hrvatskoj kvalifi kacijskog okvira (HKO), i to provedbom ak vnos usmjerenih na razvoj i izrada standarda djelomičnih i cjelovi h kvalifi kacija, razvoj novih i unaprjeđenje postojećih studijskih programa/kurikuluma u skladu s HKO-om, razvoj i izradu standarda zanimanja te potrebnih anali čkih podloga, razvoj i/ili prilagodbu provedbe studijskih programa za studente kojima rad ili dru-ge obveze ne omogućavaju polazak studija u punom radnom opterećenju, razvoj i/ili provedbu programa stručnog i kon nuiranog usavršavanja poučavatelja u primjeni koncepta ishoda učenja, odnosno pravilnoj razradi predviđenih ishoda učenja, razvoja i primjene jasnih kriterija i postupaka za ocjenjivanje i provjeru stečenih ishoda učenja, te provedbu mjerenja po-trebnog studentskog opterećenja za stjecanje ishoda učenja.
Za ovaj natječaj predviđeno je 30.400.000 kuna, a pri-hvatljivi prijavitelji će bi visoka učilišta, znanstvene organizacije, javne ustanove zadužene za razvoj/pro-vedbu obrazovnih poli ka, dok su kao partneri predvi-đene i odgojno-obrazovne ustanove, ustanove za ob-razovanje odraslih, nevladine organizacije, studentske organizacije, strukovne komore i udruženja, jela dr-žavne uprave, jedinice regionalne i lokalne samoupra-ve poslodavci i udruženje poslodavaca, sindika . Na-tječaj će se objavi u četvrtom kvartalu 2016. godine.
3.2. Internacionalizacija visokog obrazovanja – razvoj studijskih programa na stranim jezicima u prioritetnim područjima i združenih studija
Cilj ovog projekta je povećanje kvalitete dostupnog obrazovanja te povećanje međunarodne mobilnos studenata i nastavnog osoblja u visokoobrazovnim ustanovama. Planirano je objavi natječaj u četvr-tom kvartalu 2016. godine, a vrijednost istoga je 19.125.000 kuna. Ak vnos koje će bi prihvatljive za fi nanciranje su razvoj studijskih programa i za-jedničkih/dvostrukih studijskih programa na stranim jezicima u znanstvenim, tehnološkim, inženjerskim i matema čkim (STEM) područjima te u informacij-sko-komunikacijskom području i drugim prioritetnim područjima koja su defi nirana nacionalnim strate-gijama gospodarskog razvoja i ključnim razvojnim tehnologijama utvrđenim Industrijskom strategijom 2014. – 2020. Prihvatljivi prijavitelji su visoka učilišta, znanstvene organizacije, javne ustanove zadužene za razvoj/provedbu obrazovnih poli ka.
3.3. Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza II
Ovim natječajem Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta fi nancirat će troškove rada pomoćnika u nasta-vi, te će pruža potporu učenicima s teškoćama suklad-no propisanim kriterijima natječaja. Predviđeno je da će se za navedeni natječaj dodijeli oko 80.000.000,00 kuna, a prihvatljivi prijavitelji će bi osnivači osnovnih i srednjih škola (javnih i privatnih škola s pravom javno-s ), a partneri će bi osnovne i srednje škole. Natječaj će bi objavljen u drugom kvartalu 2016. godine (naj-kasnije u svibnju 2016. godine.
3.4. Programska, stručna i fi nancijska potpora obrazovanju učenika pripadnika romske nacionalne manjine
Cilj ovog natječaja je pružanje potpore učenicima, pripadnicima romske nacionalne manjine, na razi-
74
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
ni predškolskog i osnovnog obrazovanja kako bi se olakšao proces njihove integracije u sustav redovnog obrazovanja. Za natječaj je predviđeno 15.300.000 kuna, a raspisivanje natječaja će bi u drugom kvarta-lu 2016. godine. Ak vnos koje će bi prihvatljive za fi nanciranje su sufi nanciranje provedbe izvanškolskih ak vnos – programa produženog boravka i izvanna-stavnih ak vnos usmjerenih ka socijalnoj integraciji učenika pripadnika romske nacionalne manjine i uče-nju hrvatskoga jezika. Prihvatljivi prijavitelji su osniva-či odgojno-obrazovnih ins tucija na razini predterci-jarnog obrazovanja (dječji vr ći, osnovne škole), dok partneri mogu bi dječji vr ći i osnovne škole.
3.5. Po canje rada s darovitom djecom i učenicima na predtercijarnoj razini
Ovim natječajem želi se osigura razvoj potencijala darovi h učenika u skladu s njihovim sklonos ma, sposobnos ma i interesima, razvoj i implementacija individualiziranih i fl eksibilnih programa te metoda i oblika rada. Za fi nanciranje će bi prihvatljive ak v-nos povezane s jačanjem kompetencija, učitelja, na-stavnika, stručnih suradnika u odgojno-obrazovnim ustanovama, izrada i implementacija individualizira-nih programa te novih metoda i oblika rada s darovi- m učenicima, provedba izvannastavnih i izvanškol-
skih ak vnos za darovite učenike. Natječaj će se objavi u trećem kvartalu 2016. godine, a predviđeni fi nancijski iznos je 7.650.000,00 kuna. Na natječaj će se moći prijavi osnovnoškolske i srednjoškolske od-gojno-obrazovne ustanove, jedinice lokalne jedinice lokalne i regionalne samouprave.
3.6. Unaprjeđenje pismenos – temelj cjeloživotnog učenja
Podizanje razine informacijske pismenos učenika osnovnih i srednjih škola kako bi se pripremili za cjeloži-votno učenje je osnovni cilj ovog natječaja. Financijska alokacija je 26.775.000 kuna, a prihvatljive su ak vno-s stručno usavršavanje nastavnika/učitelja, organiza-cija i provedba studijskih posjeta, razvoj fakulta vnih
programa/kurikuluma, opremanje školskih knjižnica relevantnom građom, radionice za roditelje, radionice za učitelje/nastavnike, stručne suradnike. Prihvatljivi prijavitelji su osnovnoškolske i srednjoškolske odgoj-no-obrazovne ustanove, a objavljivanje natječaja je u trećem kvartalu 2016. godine.
3.7. Podrška obrazovanju odraslih polaznika uključivanjem u prioritetne programe obrazovanja, usmjerene unaprjeđenju vješ na i kompetencija polaznika radi povećanja zapošljivos
Ovaj natječaj, koji će bi objavljen u drugom kvartalu 2016. godine, ima cilj poveća razinu znanja, vješ -na i kompetencija odraslih osoba bez kvalifi kacija, s nižom razinom kvalifi kacija ili općenito s niskom razi-nom obrazovanos , omogući stjecanje prve kvalifi -kacije ili stjecanje više razine kvalifi kacije te prekvali-fi kacije kako bi se povećala konkurentnost osoba na tržištu rada. U iznosu od 30.039.000 kuna fi nancirat će se ak vnos usmjerene na odabir polaznika za uključivanje u programe obrazovanja odraslih, orga-nizacija i provedba izvođenja programa obrazovanja odraslih, te evaluacija provedbe programa.
4. Dobro upravljanjeU četvrtoj prioritetnoj osi namijenjenoj razvoju javne uprave, civilnog društva i socijalnog dijaloga predvi-đeno je fi nanciranje 61 operacije, i to čak 41 operacija kao izravna dodjela sredstava, a 10 operacija u moda-litetu otvorenih poziva. Izravne dodjele sredstava na-mijenjene su reformskim procesima u sustavu držav-ne i javne uprave, unaprjeđenju procesa, upravljanja ljudskim potencijalima i razvoju novih usluga. U 10 otvorenih poziva predviđa se sufi nanciranje projeka-ta u iznosu od 231.000.000,00 kuna.
U sljedećem broju prikazat ćemo projekte koji će se sufi nancira u okviru prioritetne osi Dobro upravlja-nje – Opera vnog programa Učinkovi ljudski poten-cijali.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
75
UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
1. UvodSukladno Indika vnom godišnjem planu objave poziva na dostavu projektnih prijedloga u okviru Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. koji objavljuje Ministarstvo rada i miro-vinskoga sustava kao Upravljačko jelo za Opera vni program Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. ove godine nas očekuju otvoreni pozivi u svim priori-tetnim osima, tako da će svaka javna uprava, trgovač-ko društvo, nevladina organizacija i socijalni partneri ak vni na području zapošljavanja i socijalne uključe-nos ima priliku za dostavu kvalitetnih projektnih prijedloga.
Poziv za dostavu projektnih prijedloga najčešće sadr-žavaju sljedeće elemente:
1) Uvod – opisuje se poveznica projekta s opera- vnim programom Učinkovi ljudski potencijali
2014. – 2020.2) Predmet poziva i opće informacije – koje opisu-
ju postojeće stanje u pojedinom području koje se adresira pozivom (može uključiva i sta s čke podatke, zakonodavno i strateško uporište, ciljeve (opći i specifi čne), izazove i probleme, kao i druge aspekte koje ins tucija zadužena za objavu Poziva smatra ključnima u pojedinom području).
3) Prihvatljivi prijavitelji (i partneri)4) Prihvatljive ak vnos
5) Indikatori (pokazatelji provedbe) – rezulta pro-vedbe projekata odabranih unutar određenih Po-ziva trebaju doprinije ostvarenju unaprijed defi -niranih indikatora.
6) Financiranje – informacije o ukupno raspoloživim sredstvima po pojedinom natječaju, najviši i najni-ži iznos bespovratnih sredstava, trajanje projekta.
7) Kriteriji prihvatljivos – opisuje se prihvatljivost prijavitelja i partnera, ak vnos za koje se mogu dodijeli bespovratna sredstva i izdataka u kontek-stu vrste izdataka koji se uzimaju u obzir pri određi-vanja ukupno prihvatljivih troškova projekta.
2. Savje za pripremu projektnih prijedloga
Prije čitanja Poziva za dostavu projektnih prijedlog nužno je da su potencijalni prijavitelj upozna s os-novnim pojmovima ESF programa. Pod prijaviteljem se smatra svako javno ili privatno jelo/ins tucija ili tvrtka koja podnosi projektnu prijavu na Poziv za do-stavu prijedloga, kako bi provela projekt. Opera v-nim programom Razvoj ljudskih potencijala upravlja Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kao Uprav-ljačko jelo. Budući da je Opera vni program op-sežan, Upravljačko jelo delegira određene funkcije Posredničkim jelima razine 1 i 2 nadležnim za pro-vedbu opera vnih osi. Posrednička jela zadužena su za pokretanje izbora projekata u obliku otvorenih ili ograničenih poziva za dostavu projektnih prijedloga (posredničko jelo razine 1), te ak vnos povezane s provjerom prihvatljivos projekata i njihovih troško-
Ključni koraci u kvalitetnoj pripremi projektnih prijedloga za ESF Alen Halilović *
Europski socijalni fond predstavlja glavni fi nancijski instrument EU za ostvarivanje strateških ciljeva poli -ke zapošljavanja. ESF se provodi u sedmogodišnjem razdoblju (programsko razdoblje od 2007. do 2013. te trenutno programsko razdoblje od 2014. do 2020.) za koje se utvrđuje okvir za rashode Zajednice, te samim me i okvir kohezijske poli ke (proračun, pravila, načela i priorite , opera vni programi država članica
itd.). Za razliku od IPA Opera vnog programa Razvoj ljudskih potencijala, ESF opera vni program obuhvaća šire područje djelovanja te je cijeli sustav dosta složeniji, u kojem je potrebno uspostavi kvalitetu pripremu projektnih mova potencijalnih prijavitelja za učinkovitu provedbu projekata. Autor u članku daje prak čne savjete u vezi s elemen ma aplikacijskog procesa u okviru Europskog socijalnog fonda.
* Alen Halilović, mag. oec.
76
EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
va za sufi nanciranje iz sredstava Europskog socijalnog fonda (posredničko jelo razine 2) prema Zakonu o uspostavi ins tucionalnog okvira za korištenje struk-turnih instrumenata Europske unije u Republici Hr-vatskoj (NN, br. 78/12, 143/13, 157/13).
Prijavitelj kojem je uspješno odobren projekt te koji je potpisao Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava postaje korisnik te je izravno odgovoran za sve ak v-nos u području upravljanja, provedbe i izvještavanja prema nadležnim jelima. Europski socijalni fond po- če umrežavanje u provedbi projekata tako da svaka
organizacija koja prima dio projektnih sredstava i su-djeluje u provedbi projekta provodeći povjerene pro-jektne ak vnos postaje partner u projektu.
U prošlom programskom razdoblju kao jednu od naj-češćih pogrešaka prijavitelja nalazimo u loše pripre-mljenom projektnom mu za provedbu projekta. Or-ganizacije većinom ulože sva sredstva u razradu pro-jektnog prijedloga i često zaborave ulogu kvalitetne pripreme projektnog ma za provedbu projekta. Prije samog slanja projektnog prijedloga potrebno j e provjeri znanja i vješ ne projektnog voditelja te jesu li uspostavljene procedure povezane s ljudskim potencijalima prilagođene specifi čnos projekta koji se planira prijavi (opisi poslova, evaluacija učinka, potreba za dodatnim osposobljavanjem). Projektnom voditelju potrebno je pruži mogućnos za razvoj kvalitetne komunikacije s članovima projektnog ma (upravljačkog i provedbenog jela ma), te za provje-ru resursa na raspolaganju unutar organizacije i po-tencijalnih partnera u projektu.
Tijekom pripreme projektnih ak vnos potrebno je razmišlja o raspoloživim ljudskim potencijalima za njihovo provođenje. Podugovaranje usluga koje mogu obavi postojeći resursi ili previše planiranih ljudskih potencijala u usporedbi s projektnim ak v-nos ma može doves do značajnog pada na kvalite projektnog prijedloga tako da se očekuje od potenci-jalnog prijavitelja da bude realan u planiranju ljudskih potencijala za provedbu projekta.
Uloge i odgovornos unutar projektnog ma mora-ju pra projektne ak vnos , te se redovito pra i evaluira u skladu s očekivanim rezulta ma. U sluča-ju bilo kakvog odstupanja od inicijalnog plana ak v-nos i rezultata, odgovornost je projektnog voditelja evaluira učinak svih članova projektnog ma, utvr-di moguće posljedice te razvi plan rješavanje situ-acije i sukladno tome prilagodi uloge i odgovornos . Prijedlog je za svakog potencijalnog prijavitelja da -jekom pripreme projektnog prijedloga razvija meto-de procjene rizika te provodi simulacije prilagodbe radnog ma potencijalnim odstupanjima u provedbi projekta.
Svaki ozbiljan prijavitelj na otvorene Pozive za dosta-vu projektnog prijedloga ne smije si dopus nega- van komentar ocjenjivača jekom administra vne
provjere i provjere prihvatljivos . Većinom se razlog za takav oblik pogreške nalazi u internoj poli ci or-ganizacije da je samo jedna osoba odgovorna za pre-gledavanje administra vne usklađenos i kriterije prihvatljivos dok ostali članovi ma rade na razradi ak vnos , fi nancijskog plana i partnerskih odnosa. Projektna aplikacija može bi razrađena u detalje i pokri sve kvalita vne kriterije, ali ako nije poslana u odgovarajućem formatu i ako nije naveden potreban tekst na zatvorenom omotnici ocjenjivači će auto-matski odbaci prijavu. Potencijalni prijavitelj mora si ostavi dovoljno vremena i osoblja za pregledavanje svih kriterija prihvatljivos i je li projektna prijava ad-ministra vno usklađena.
Priprema projektnog prijedloga obuhvaća i strateš-ko razmišljanje i dugoročno planiranje, posebno u području povezivanja iskustva prijavitelja s ciljevima projekta te ciljeva organizacije prijavitelja i partne-ra u projektu. Kvalitetni projek nikada se ne krenu priprema tek kada se raspiše natječaj nego kada se utvrdi potreba ciljane skupine i kada je organizaci-ja spremna provodi ak vnos radi zadovoljavanja utvrđenih potreba. Također je bitno za napomenu- da u pripremi projektnog prijedloga organizacija
mora osigura vidljive poveznice između specifi čnih ciljeva projekta i specifi čnih i općeg cilja poziva na dostavu projektnih prijedloga, te da rezulta projek-ta doprinose unaprijed defi niranim indikatorima, tj. pokazateljima provedbe.
Defi niranjem problema olakšava se određivanje ključ-nih tema kojima se potrebno bavi kako bi se pos gla promjena kojoj projekt teži. U defi niranju problema uvijek postoji izazov poveza problem s potrebama ciljane skupine, a ne s potrebama prijavitelja. Također je potrebno pazi da kapacite prijavitelja i partnera budu u skladu s brojem i težinom problema koji se planiraju obuhva u projektnom prijedlogu. Jedna od kvalitetnijih metoda za izradu analize problema jest izrada programskog stabla u kojem je cilj da se predstavi sažeta slika postojećeg nega vnog stanja, odnosno da se pruži mogućnost za promjene.
Kod pripreme za fi nancijsko upravljanje projektom važno je dobro prouči kategorije prihvatljivih i ne-prihvatljivih troškova za pojedini natječaj te izabra- opciju kako transparentno vodi troškove projek-
ta. Potencijalni prijavitelj može izabra hoće li ima zaseban knjigovodstveni račun koji će se odnosi is-ključivo na provedbu projekta ili primjenjiva jasno šifriran računovodstveni i knjigovodstveni sustav ko-jim se osigurava da se troškovi, ali i primitci povezani
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
77
UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI
s projektom mogu transparentno slijedi . Preporuka je za nove korisnike otvori podračun ili zaseban ban-kovni račun na koji će primi bespovratna sredstva i s kojih će se plaća svi projektni troškovi i transferira određeni dio sredstava transferira prema partne-rima koji dalje plaćaju nastale obveze u dijelu projekta za koji su zaduženi.
Jedna od sastavnih elemenata pripreme projekta jest izbor načina, dinamike i alata pomoću kojih će se pra- napredak projekta. Potencijalni prijavitelj mora
bi spreman na to da je monitoring projekta kon-stantna ak vnost koja će ga pra do kraja projekta te je bitno da odabere adekvatnu metodu sustavnog prikupljanja podataka o svemu što se u sklopu pro-jekta radi, a odnosi se i na tehnički, odnosno sadržaj-ni dio projekta, kao i na fi nancijski aspekt projekta. Kvalitetan monitoring projekta olakšava pripremu dokumentacije za izvještavanje te prilikom nadzornih posjeta i provjera. Iako je nositelj projekta odgovoran za uspostavu i provedbu procedura praćenja bitno je u samoj pripremi obavijes sve partnere da moraju ak vno sudjelova u prikupljanju potrebnih podata-ka za ak vnos koje provode.
Ključ svake uspješne prijave projekta nalazi se u detaljnom proučavanju kriterija i zahtjeva Uputa za prijavitelje, u praćenju izmjena natječajne doku-mentacije, sudjelovanjem na informa vnim radio-nicama te dobroj i organiziranoj pripremi kako bi ocjenjivači na kraju mogli dobi sve potrebne infor-macije te pozi vno ocijeni projektni prijedlog.
PRIPREMA PROJEKATA I NAJAVA NATJEČAJA IZ EUROPSKOG
SOCIJALNOG FONDA 2014. 2020. 10. svibnja 2016. godine
Zagreb
Osnovni cilj prak čne radionice je upozna polaznike s Opera vnim programom Učinkovi ljudski potenci-jali 2014. – 2020., predstavi pozive za dodjelu bespo-vratnih sredstava koji su planirani u 2016. godini te ih prak čno pripremi za prijavu kroz prak čan rad na ključnim temama prilikom izrade projektnog prijedlo-ga. Polaznici će također ima priliku upozna se s naj-češćim pogreškama prijavitelja na otvorene pozive na dostavu projektnih prijedloga za Opera vni program Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.
PROGRAM RADIONICE09:30 – 09:45 Registracija sudionika, predstavljanje
programa radionice i trenera 09:45 – 10:45 Predstavljanje Opera vnog programa
Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. 10:45 – 11:15 Predstavljanje tematskih cjelina i najava
operacija za 2016. godinu1. Tematska cjelina – Zapošljavanje2. Tematska cjelina – Socijalna uključenost3. Obrazovanje4. Dobro upravljanje
11:15 – 12:00 Administra vna priprema projektnog prijedloga Vježba 1: Check lista potrebne dokumentacije
12:00 – 13:00 Pauza za ručak13:00 – 14:30 Kvalita vna priprema projektnog prijedloga
Vježba 2: Defi niranje problema, ciljanih skupina, općeg i specifi čnog cilja te rezultata projekta
14:30 – 16:00 Kadrovska i fi nancijs ka priprema projektnog prijedlogaVježba 3: Planiranje resursa i izrada proračuna
16:00 – 16:30 Pitanja i odgovori
Naknada za sudjelovanje: 1.050,00 kn (uključen PDV, knjiga EU PROJEKTI – od ideje do realizacije, radni materijal, prezentacije predavača, ručak i kava u pauzi)
Mjesto održavanja: Trinom centar (Strojarska cesta 24), Zagreb
Predavači: Katarina Ivanković Knežević mag. iur., Alen Halilović mag. oec.
Detaljnije o programu i prijavi na www. m4pin.hr
78
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
1. UvodDvije su bitne poluge svakog lokalnog poli čkog su-stava: predstavničko i izvršno jelo. Poluga iniciranja procesa odlučivanja i preuzimanja odgovornos za izvršavanje odluka je na izvršnom jelu, dok je kod predstavničkog jela naglasak na odlučivanju i dono-šenju poli čkih odluka o razvoju lokalne zajednice.
Glavni obilježja lokalnog poli čkog sustava su:
• predstavničko jelo biraju građani i ono odgovara svojim biračima,
• predstavničko jelo ima ovlas utvrđene zakonom u okviru kojih donosi propise,
• izvršno jelo, neovisno o načinu na koji se bira (po-sredno ili neposredno), provodi poli ku predstav-ničkog jela i postupa u okviru svojih ovlas propi-sanih zakonom.
Uvođenje neposrednog izbora izvršnog jela na lokal-noj razini dovodi do podjele ovlas između predstav-ničkog i izvršnog jela. U sustavu u kojem se izvršni čelnik bira iz reda predstavničkog jela, izvršne ovla-s su pod kontrolom predstavničkog jela. S obzirom na to da u takvom sustavu i izvršne i predstavničke ovlas u nekom obliku podliježu kontroli predstav-ničkog jela, odredbe koje reguliraju ovlas h jela nisu u centru pažnje. Kada lokalni sustav prelazi na neposredan izbor izvršnog jela, odredbe kojima se uređuju i razgraničuju ovlas predstavničkog i izvrš-nog jela postaju ključne. Kolegijalni p izvršne vla-s , u kojem izvršne funkcije obavlja više pojedinaca
(prije je to bilo poglavarstvo), u Hrvatskoj je 2009. go-dine zamijenjen monokratkim pom u kojem izvršne funkcije obavlja jedan dužnosnik – općinski načelnik, gradonačelnik i župan. Ovlas koje su prije bile u ru-kama poglavarstva, a koja su u međuvremenu ukinu-ta, sada u cijelos pripadaju općinskom načelniku, gradonačelniku i županu.
U sustavu neposrednog izbora izvršnog jela ključ-na je uspostava ravnoteže između predstavničkog i izvršnog jela. Osim jasnog razgraničenja njihovih ovlas , značajne su odredbe kojima se regulira nji-hov odnos i uspostavlja mehanizam uravnoteženog odnosa između ta dva jela. Mehanizmi održavanja ravnoteže u različi m sustavim su različi : od ovla-štenje predstavničkog jela da provodi kontrolu nad izvršnim jelom, ovlas izvršnog jela da može stav-lja veto na pojedine odluke predstavničkog jela ili predsjeda sjednicama predstavničkog jela do mehanizama ravnoteže koju osiguravaju birači mo-gućnošću opoziva izvršnog čelnika te ravnoteža koju osigurava središnja država kroz sredstva nadzora i kontrole. Neki od h mehanizama predviđeni su i te-meljnim propisom koji uređuje lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj. U ovom članku prikazat će se zakonska rješenja koja reguliraju odnos između op-ćinskog vijeća, gradskog vijeća i županijske skupš ne s jedne strane te općinskog načelnika, gradonačelni-ka i župana s druge strane. S obzirom da je Vlada Re-publike Hrvatske u posljednje tri godine istovremeno raspus la predstavničko jelo i razriješila izvršno -jelo u preko 30 jedinica lokalne samouprave, očit je problem nesuradnje između predstavničkog i izvrš-nog jela. Zakonom su utvrđeni određeni mehanizmi ravnoteže: interni kroz kontrolne i nadzorne ovlas
Mehanizmi ravnoteže između lokalnog predstavničkog i izvršnog jelaKatarina Serdar *
Poli čki sustav na lokalnoj razini čine predstavničko i izvršno jelo. Poluga iniciranja procesa odlučivanja i preuzimanja odgovornos za izvršavanje odluka je na izvršnom jelu, dok je kod predstavničkog jela naglasak na poli čkom odlučivanju i donošenju odluka o razvoju lokalne zajednice. U sustavu neposrednog izbora izvršnog jela posebno je bitan način uređenja odnosa između predstavničkog i izvršnog jela. U članku se prikazuju mehanizmi osiguranja ravnoteže između ta dva jela kako su utvrđeni Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
* Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, Zagreb.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
79
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
te eksterni mehanizmi kroz utjecaj građana, tj. birača i središnje vlas .
2. Diferencijacija ovlas Predstavničko jelo defi nirano je sustavnim propi-som koji uređuje jedinice lokalne samouprave i je-dinice područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug i ustrojstvo, način rada njihovih jela, nad-zor nad njihovim ak ma i radom te druga pitanja od značenja za njihov rad. Radi se o Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi1 (dalje u tekstu: ZLP(R)S) kojim je propisano da je predstavničko jelo jedinice jelo građana koje donosi akte u okviru dje-lokruga jedinice lokalne, odnosno područne (regio-nalne) samouprave te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom jedinice (članak 28.). Predstav-nička jela su:
• općinsko vijeće u općini, • gradsko vijeće u gradu te županijska skupš na u
županiji i • Gradska skupš na Grada Zagreba u Gradu Zagre-
bu s obzirom na to da Zagreb kao glavni grad ima dvojaki status grada i županije.
Nadalje, sukladno članku 39. ZLP(R)S-a izvršno jelo je:
• u općini općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i • u županiji župan2.
Kako bi predstavničko i izvršno jelo moglo izvršava svoju suš nsku zadaću― predstavničko jelo kreira lokalne poli ke, a izvršno jelo te poli ke provodi i izvršava , potrebno je jasno utvrdi i razgraniči djelokrug rada h jela. Stoga se stvarna ravnoteža između lokalnog predstavničkog i izvršnog jela us-postavlja u prvom redu jasnim razgraničenjem njiho-vih ovlas . Člankom 35. ZLP(R)S-a propisane su ovla-s predstavničkog jela, a člankom 48. propisane su ovlas izvršnog jela:
1 NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15 – ispravak.2 Sukladno ZLP(R)S-u, izvršno jelo je i zamjenik koji obnaša duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. To je zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općin-skim načelnikom, gradonačelnikom, tj. županom (ne može bi za-mjenik koji je izabran iz reda pripadnika hrvatskog naroda, odnosno nacionalnih manjina u jedinicama u kojima je sukladno zakonu po-trebno osigura njihovu zastupljenost u izvršnom jelu), a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnaša ako je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika, tj. župana prestao nakon isteka dvije godine mandata. Taj zamjenik u slučaju kada ob-naša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, tj. žu-pana (članak 39.).
Ovlas predstavničkog jela
Općinska i gradska vijeća te županijske skupš ne u okviru svojih ovlas obavljaju sljedeće poslove: • Donose statut jedinice• Donose odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz
samoupravnog djelokruga jedinice• Osnivaju radna jela, biraju i razrješuju članove h jela
te biraju, imenuju i razrješavaju i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom
• Uređuju ustrojstvo i djelokrug upravnih jela jedinice• Osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obav-
ljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za jedinicu
• Obavljaju druge poslove koji su zakonom ili drugim propi-som stavljeni u djelokrug predstavničkog jela
Ovlas izvršnog jela
U obavljanju svojih izvršnih ovlas općinski načelnici, gra-donačelnici te župani izvršavaju sljedeće zadaće:• Pripremaju prijedloge općih akata• Izvršavaju ili osiguravaju izvršavanje općih akata pred-
stavničkog jela• Usmjeravaju djelovanje upravnih jela jedinice u obavl-
janju poslova iz njihovoga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad
• Upravljaju nekretninama i pokretninama u vlasništvu jed-inice kao i njezinim prihodima i rashodima
• Odlučuju o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom
• Imenuju i razrješavaju predstavnike grada u jelima pravnih osoba koje su u vlasništvu jedinice
• Obavljaju druge poslove utvrđene zakonom i statutom
Unatoč razradi i podjeli ovlas , zadaće koje imaju ta dva lokalna jela ne mogu se promatra odvojeno; bez predlaganja akata nema ni postupka njihova do-nošenja, bez organizacijskih ovlas i osnivanja prav-nih osoba za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice nema ni postupka imenovanja predstavnika jedince u jelima h pravnih osoba. Iz-vršno jelo predlaže donošenje odluka te svojim pri-jedlozima kreira proces odlučivanja u lokalnom pred-stavničkom jelu. Po donošenju odluke izvršno jelo preuzima odgovornost za izvršavanje h odluka, te brine o njihovoj provedbi u okviru čega izvršno jelo usmjerava i nadzire djelovanje lokalnih službi. Pritom treba razlikova izvršnu vlast koja kreira poli ku od lokalne administracije koja tu poli ku neposredno provodi.
Izvršno jelo utječe na razvoj i djelovanje lokalnog sustava, no samo težište poli čkog odlučivanja je u prvom redu na predstavničkom jelu. Lokalno pred-stavničko jelo je s tog aspekta najvažnije jelo lokal-ne i područne (regionalne) samouprave s obzirom na to da je ono obvezno donosi odluke o svima važnim pitanjima za život u jedinici. Upravo se na sjednica-
80
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
ma lokalnih predstavničkih jela donose najvažnije odrednice lokalne poli ke i brojne odluke koje utječu na životne prilike lokalnog stanovništva. U predstav-ničkom jelu donose se poli čke odluke o razvoju lo-kalne sredine. Članovi predstavničkog jela rasprav-ljaju i odlučuju o načinu zadovoljenja lokalnih potreba i rješavanju lokalnih problema.
Odnos predstavničkog i izvršnog jela u okviru grani-ca njihovih ovlas prikazat će se u odnosu na tri ključ-ne ovlas bitne za samu jedinicu:
• osnivanje pravnih osoba za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokrug jedinice,
• raspolaganje imovinom jedinice te• ustrojavanje upravnih jela jedinice.
2.1. Osnivanje pravnih osoba i imenovanje predstavnika u njihovim jelima
Kako bi jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave mogle obavlja poslove koji su im zakonom dodijeljeni u samoupravni djelokrug, moraju osnova pravne osobe (ustanove, trgovačka društva i dr.) za obavljanje h poslova. Ovlast za osnivanje javne usta-nove, trgovačkog društva i druge pravne osobe u ime jedinice ima predstavničko jelo te jedinice. Također, i ovlas vezane uz osnivanje u ime osnivača pripadaju predstavničkom jelu jedinice, primjerice odlučiva-nje o svim statusnim pitanjima koja se ču osnovane pravne osobe, kao što je davanje suglasnos na sta-tut pravne osobe, davanje suglasnos na raspolaga-nje imovinom i slično. Što se če ovlas imenovanja predstavnika jedinice u jelima h pravnih osoba, u skladu s ranije važećim propisima to pravo uređivalo se statutom jedinice. Bila je stvar odluke svake lokal-ne jedinice, odnosno njezinog predstavničkoga jela hoće li statutom predmetna nadležnost bi priznata predstavničkom ili izvršnom jelu. Predstavničko je-lo bilo je ovlašteno odredi jelo nadležno za imeno-vanje i razrješenje predstavnika te konkretne jedinice u jelima određenih pravnih osoba. Ovakvo rješenje promijenjeno je izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012.3 godine na način da je propisano da ovlast imenovanja i razr-ješenja predstavnike jedinice u jelima javnih ustano-va, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje je osnovalo predstavničko jelo te jedinice, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, pripada izvršnom jelu.
Dakle, ovlast za osnivanje javne ustanove, trgovač-kog društva i druge pravne osobe u ime jedinice ima predstavničko jelo te jedinice, a ovlast za imenova-nje i razrješenje predstavnika jedinice u jelima jav-nih ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih
3 NN, br. 144/12.
osoba kojima je osnivač jedinica, u ime jedinice ima izvršno jelo, odnosno općinski načelnik, gradona-čelnik i župan, pod uvjetom da posebnim zakonom nije drugačije određeno. Ako je nekim posebnim propisom kojim se uređuje određena društvena dje-latnost koja ulazi u samoupravni djelokrug propisano da ovlast imenovanja i razrješenja ima predstavničko jelo, onda se primjenjuju odredbe tog lex specialisa.
Drugim riječima, ako je posebnim zakonom izričito propisano da je za imenovanje pojedinih osoba nad-ležno predstavničko jelo, tada će ta ovlast pripada općinskom, odnosno gradskom vijeću, tj. županijskoj skupš ni. Tako je npr. Zakonom o kazališ ma4 propi-sano da ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, grado-vi i općine imenuje i razrješava predstavničko jelo osnivača. U tom slučaju, na temelju odredbi tog Za-kona kao posebnog propisa, ravnatelja kazališta ko-jem je osnivač npr. grad, imenovat će gradsko vijeće. Ako je pak posebnim zakonom propisano da pred-stavnike jedinice u određenoj pravnoj osobi imenuje i razrješava osnivač te konkretne pravne osobe, tada ovlast za imenovanje h osoba u ime osnivača pripa-da općinskom načelniku, gradonačelniku i županu s obzirom na to da je na temelju ZLP(R)S-a ovlast ime-novanja izvorno i izravno dodijeljena izvršnom jelu. Tako je primjerice Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi5, Zakonom o knjižnicama6 te Zakonom o muzejima7 propisano da ravnatelja ustanova uređe-nih spomenu m zakonima (ustanova u djelatnos predškolskog odgoja i djelatnos kulture – knjižnična i muzejska djelatnost) imenuje osnivač. Dakle, u ime jedinice kao osnivača ustanove predstavnike u jelu ustanove u koje je jedinica ovlaštena imenova pred-stavnike, imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan.
2.2. Raspolaganje imovinom
Ovlast upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu jedinice, kao i njezinim prihodima i ras-hodima, izvorno spada u djelokrug izvršnog je-la. Među m, u svrhu uspostave ravnoteže između predstavničkog i izvršnog jela, navedena ovlast pod određenim uvje ma pripada i predstavničkom jelu.
Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i po-kretnina jedinice i raspolaganju ostalom imovinom u skladu sa zakonom, statutom jedinice i posebnim propisima. Pri tome općinski načelnik, gradonačel-
4 NN, br. 71/06, 121/13 i 26/14.5 NN, br. 10/97, 107/07 i 94/13.6 NN, br. 105/97, 5/98, 104/00 i 69/09.7 NN, br. 142/98 i 65/09.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
81
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
nik, odnosno župan može odlučiva o visini pojedi-načne vrijednos do najviše 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovi-nom. Ako je taj iznos veći od 1.000.000,00 kuna, tada može odlučiva najviše do 1.000.000,00 kuna, a ako je taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlu-čiva najviše do 70.000,00 kuna. Stjecanje i otuđiva-nje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora bi planirano u proračunu jedinice i provedeno u skladu sa zakonom.
O stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom imovinom većom od pret-hodno utvrđenih vrijednos odlučuje predstav-ničko jelo. Istovremeno, treba vodi računa da se ograničenje od 1.000.000,00 kuna odnosi na slučaj u kojem je 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostvare-nih u prethodnoj godini više od 1.000.000,00 kuna. Ako je pak 0,5 % iznosa prihoda bez primitaka ostva-renih u prethodnoj godini manje od 1.000.000,00 kuna (npr. 500.000,00 kuna), onda je ograničenje za odlučivanje, dakle, utvrđivanje nadležnos izvršnog, odnosno predstavničkog jela, vezano uz taj iznos, a ne automatski iznos od 1.000.000,00 kuna. Propisiva-njem razgraničenja glede raspolaganja imovinom za-konodavac se vodio premisom da upravo u svrhu us-postave ravnoteže između predstavničkog i izvršnog jela, raspolaganje imovinom u iznosima koji prelaze
propisane limite bude povjereno kolegijalnom jelu, a ne pojedinačnom dužnosniku.
2.3. Ustrojavanje i upravljanje upravnim jelima
Jedan od tri elementa koja čini lokalni sustav je upravni sloj –upravna jela (upravni odjeli i službe) u kojima lokalni službenici obavljanje poslova iz sa-moupravnog djelokruga jedinice. Unutarnje ustroj-stvo pojedine lokalne zajednice uređuje se sukladno njezinim potrebama i mogućnos ma. Svaka jedinica samostalno uređuje svoj unutarnji upravni ustroj, uz iznimku općina i gradova koje imaju manje od 3.000 stanovnika u kojima se ustrojava jedinstveni uprav-ni odjel za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga.
Predstavničko jelo postavlja okvir osnivajući uprav-na jela, te svojom odlukom određuje njihovo ustroj-stvo i djelokrug, dok izvršno jelo osigurava izvršava-nje poslova obavljajući nadzor nad zakonitošću rada upravnih jela te usmjeravajući njihov rad i djelova-nje. Odluku o osnivanju upravnih jela, odnosno jedinstvenog upravnog odjela donosi predstavničko jelo. S druge strane, općinski načelnik, gradonačel-
nik, odnosno župan obavlja nadzor nad zakonitošću
rada upravnih jela. Izvršno jelo usmjerava djelo-vanje upravnih jela u obavljanju poslova iz njiho-voga samoupravnog djelokruga te nadzire njihov rad. Ujedno, izvršno jelo donosi pravilnik o unu-tarnjem redu kojim se utvrđuje unutarnje ustrojstvo upravnih jela, nazivi i opisi poslova radnih mjesta, stručni i drugi uvje za raspored na radna mjesta, broj izvršitelja i druga pitanja od značaja za rad upravnih jela. Pored toga, izvršno jelo utvrđuje i plan prijma
u službu i na taj način kreira razvoj stručnih službi. U odnosu prema upravnim jelima općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima znatan utjecaj jer sudjeluje u svim fazama upravljanja – od planiranja do nadzora. Izvršno jelo u tom kontekstu izvršava niz ovlas : od odobravanja planova i programa te fi -nancijskih sredstava za njihovu realizaciju, preko ime-novanja ključnih osoba u upravnim jelima (pročelni-ke koji upravljaju upravnim jelima na temelju javnog natječaja imenuje općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan), dodjeljivanja zadataka i usmjerava-nja obavljanja povjerenih zadataka do kontroliranja ekonomičnos i efi kasnos službi te ocjenjivanja nji-hova rada.
3. Interni mehanizmi ravnoteže
Predstavničko i izvršno jelo imaju određene ovlas na temelju kojih se međusobno nadziru i kontroliraju. Predstavničko jelo kontrolira rad izvršnog jela pu-tem izvješća, a izvršno jelo kroz mogućnost obusta-ve općeg akta nadzire odluke predstavničkog jela.
3.1. Kontrolne ovlas predstavničkog jela
Jedan od mehanizama ravnoteže je ovlaštenje pred-stavničkog jela da provodi kontrolu nad radom izvrš-nog jela. Kako bi se uspostavio uravnoteženi odnos, ZLP(R)S-om je propisano da članovi predstavničkog jela mogu općinskom načelniku, gradonačelniku,
odnosno županu postavlja pitanja o njegovu radu (članak 35.a). Zakonom je određeno da pitanja mogu bi postavljena usmeno na sjednicama predstavnič-kog jela ili u pisanom obliku posredstvom predsjed-nika predstavničkog jela, a sukladno odredbama po-
82
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
slovnika predstavničkog jela. Sve ostale detalje oko ovog prava vijećnika u odnosu na nositelja izvršnih ovlas Zakon prepušta poslovničkim odredbama.
U okviru ovih kontrolnih ovlas , ZLP(R)S-om je propi-sana i obveza podnošenja izvješća (članak 35. b). Ta izvješća mogu se traži o širokom rasponu pitanja iz djelokruga izvršnog jela. Sukladno Zakonu, općinski načelnik, gradonačelnik i župan dužni su dva puta go-dišnje predstavničkom jelu podnije polugodišnja izvješća o svom radu. Pored redovnih polugodišnjih izvješća, predstavničko jelo može traži izvješće o pojedinim pitanjima iz djelokruga općinskog načelni-ka, gradonačelnika, odnosno župana. I u ovom sluča-ju Zakon postavlja samo okvir, a razradu podnošenja izvješća prepušta uređenju svake pojedine jedinice.
3.2. Nadzorne ovlas izvršnog jela
Temeljna zadaća predstavničkog jela je donošenje općih akata. U tom postupku i izvršno jelo ima odre-đenu ulogu. S izvršnim jelom započinje postupak donošenja općeg akta jer to jelo u pravilu predla-že opće akte. No u odnosu na mehanizme uspostave ravnoteže posebno je bitna ovlast izvršnog jela na-kon donošenja konkretnog općeg akta. Predsjednik predstavničkog jela dužan je statut, poslovnik, pro-račun ili drugi opći akt zajedno sa izvatkom iz zapisni-ka koji se odnosi na postupak donošenja općeg akta dostavi u prvom redu predstojniku ureda državne uprave u županiji kao prvostupanjskom jelu u po-stupku nadzora zakonitos općih akata i to u roku od 15 dana od dana donošenja općeg akta. Predsjednik predstavničkog jela dužan je predmetne akte ujed-no i to bez odgode, dostavi i izvršnom jelu – op-ćinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno županu.
Na temelju članka 42. ZLP(R)S-a, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan u obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga općine, grada, odnosno županije ima pravo obustavi od primjene opći akt predstavničkog jela. Naime, ako ocijeni da je m aktom povrijeđen zakon ili drugi propis općinski na-čelnik, gradonačelnik, odnosno župan donijet će od-luku o obustavi općeg akta u roku od osam dana od dana donošenja općeg akta. U tom slučaju općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan ima pravo zatraži od predstavničkog jela da u roku od osam dana od donošenja odluke o obustavi otkloni uočene nedostatke u općem aktu. Ako predstavničko jelo to ne učini i ne otkloni uočene nedostatke, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan dužan je bez odgode o tome obavijes predstojnika ureda držav-ne uprave u županiji i dostavi mu odluku o obustavi općeg akta. Predstojnik ureda će u nastavnom roku od osam dana od zaprimanja ocijeni osnovanost od-
luke općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi od primjene općeg akta. Procedu-ra je potom sljedeća: Kada predstojnik, postupajući po odluci izvršnoga jela o obustavi od primjene op-ćeg akta predstavničkog jela, odluku općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obustavi općeg akta ocijeni osnovanom, donijet će odluku o potvrdi odluke o obustavi općeg akta od primjene. Među m, ako predstojnik ne potvrdi odluku općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz razloga što utvrdi da nema nepravilnos , obustava od primjene općeg akta prestaje.
Odluka predstojnika o potvrdi odluke općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana o obusta-vi općeg akta od primjene dostavlja se bez odgode predsjedniku predstavničkog jela, također i općin-skom načelniku, gradonačelniku ili županu te središ-njem jelu državne uprave u čijem je djelokrugu obu-stavljeni opći akt i središnjem jelu državne uprave nadležnom za lokalnu i područnu (regionalnu) samo-upravu. Kada nadležno središnje jelo državne upra-ve zaprimi odluku predstojnika, ocijenit će osnova-nost predmetne odluke u roku od 15 dana od dana njezina prijama. Ako središnje jelo državne uprave konkretnu odluku ocijeni neosnovanom, ukinut će je.
Kada središnje jelo državne uprave odluku predstoj-nika o potvrdi odluke općinskog načelnika, gradona-čelnika ili župana o obustavi od primjene općeg akta ocijeni osnovanom, ono neposredno i izravno pod-nosi Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske za-htjev za ocjenu zakonitos općeg akta. Pritom je nuž-no ukaza na to da je nadzor općih akata jedinica od nadzora statuta jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave. U slučaju obustave statu-ta (za razliku od ranije kada je to pravilo vrijedilo u slučaju obustave svih općih akata, neovisno o kojem općem aktu se radilo) instancu u postupku nadzora predstavlja Vlada Republike Hrvatske putem koje se Ustavnom sudu Republike Hrvatske dostavlja zahtjev za ocjenu ustavnos i zakonitos s obzirom na to da upravo Ustavni sud ocjenjuje suglasnost statuta s Ustavom i zakonom. Vlada će pokrenu postupak pred Ustavnim sudom u roku od 30 dana od dana pri-mitka prijedloga za pokretanjem postupka. Ako Vlada ne pokrene postupak u navedenom roku, obustava od primjene statuta prestaje. U slučaju svih ostalih općih akata (izuzev statuta), ako dođe do njihove obustave, zahtjev za ocjenu zakonitos se dostavlja Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske koji od-lučuje o zakonitos općih akata, bez posredstva Vla-da, nego izravno od strane nadležnog središnjeg jela državne uprave koje je obustavilo ili potvrdilo obu-stavu općeg akta. Ujedno se is če da Visoki upravni sud ocjenjuje zakonitost obustavljenih općih akata
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
83
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima8, dok o zakonitos statuta kao temeljnog akta lokal-ne jedinice Ustavni sud Republike Hrvatske odlučuje sukladno odredbama Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske9. Navedeno je utvrđeno i stavom Ustavnog suda iznesenim u Rješenju Suda Broj: U-II-5157/2005 i dr10.
4. Eksterni mehanizmi ravnotežeUz međusobne nadzorne ovlas između lokalnih -jela, mehanizmi kontrole postoje i izvan samog lo-kalnog sustava. Uravnoteženi odnos se osigurava i intervencijom države te inicija vom građana, odno-sno birača. U slučaju nedonošenja proračuna država sankcionira lokalna jela – raspušta predstavničko jelo te razrješava izvršno jelo. S druge strane, ako
su građani nezadovoljni radom svojeg općinskog na-čelnika, gradonačelnika ili župana mogu pokrenu pi-tanje njegovog opoziva.
4.1. Istovremeno raspuštanje i razrješenje
ZLP(R)S u članku 69. propisuje da je proračun temeljni fi nancijski akt jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave. Istom zakonskom odredbom propi-sano je tko je ovlašteni predlagatelj proračuna i tko je donositelj proračuna. Proračun donosi predstav-ničko jelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u skladu s posebnim zakonom. Taj po-sebni propis je Zakon o proračunu11 koji uređuje pi-tanje planiranja, izrade, donošenja i izvršavanja pro-računa. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno
8 NN, br. 20/10 i 143/12.9 NN, br. 99/99, 29/02 i 49/02 – pročišćeni tekst.10 NN, br. 41/12. 11 NN, br. 87/08 i 136/12.
župan pak kao jedini ovlašteni predlagatelj predlaže predstavničkom jelu donošenje proračuna. Podje-la ovlas je jasna i u skladu sa sustavnom podjelom ovlas gdje izvršno jelo predlaže akte, a predstav-ničko jelo ih donosi.
Proračun je mehanizam, odnosno instrument pove-zivanja predstavničke i izvršne vlas . Predstavnička vlast donosi proračun kojeg predlaže izvršna vlast. Potom slijedi faza provedbe proračuna, koja je u ru-kama izvršne vlas , dok predstavnička vlast raspo-laže mehanizmima kontrole potrošnje. Na temelju članka 71. ZLP(R)S-a, ukupno materijalno i fi nancijsko poslovanje općine, grada i županije nadzire njihovo predstavničko jelo.
Zakon regulira situaciju u slučaju nedonošenja prora-čuna u zakonom propisanom roku. Dvije su moguć-nos ― ili donošenje odluke o privremenom fi nan-ciranju ili zbog nedonošenja i proračuna i odluke o privremenom fi nanciranju, raspisivanje prijevreme-nih lokalnih izbora. Dakle, ako se proračun za nared-nu računsku godinu ne može donije prije početka godine za koju se donosi, vodi se privremeno fi nanci-ranje i to najduže za razdoblje od tri mjeseca. Odluku o privremenom fi nanciranju donosi predstavničko jelo u skladu sa zakonom i svojim poslovnikom. Me-đu m, za razliku od proračuna kojeg može predloži jedino izvršno jelo, donošenje odluke o privreme-nom fi nanciranju mogu predloži predlagatelji utvr-đeni poslovnikom predstavničkog jela. Time je krug predlagatelja odluke o privremenom fi nanciranju, koja je akt tehničke naravi, proširen i na druge ovla-štene predlagatelje propisane poslovnikom predstav-ničkog jela. Takvim rješenjem zakonodavac je išao in favorem lokalne samouprave nastojeći osigura da se izbjegnu moguće manipulacije koje bi za posljedicu mogle ima raspisivanje prijevremenih izbora.
Proračun je mehanizam što neraskidivo povezuje predstavničku i izvršnu vlas i postupak njegovog do-nošenja često predstavlja prijelomnu točku na kojoj se suradnja dovodi u pitanje. Ako se ne donese ni prora-čun ni odluka o privremenom fi nanciranju slijedi isto-vremeno raspuštanje predstavničkog jela i razrje-šenje općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika koji je izabran zajedno s njim. U tom slučaju, država intervenira u odnosu na oba lokalna jela. Istovremeno raspuštanje i razrje-šenje je novi ins tut koji je uveden izmjenama ZLP(R)S-a iz 2012. godine. Prema ranije važećim propisima u slučaju nedonošenja proračuna, odnosno odluke o privremenom fi nanciranju slijedilo je sankcioniranje samo predstavničkog jela kao jedinog ovlaštenog do-nositelja h fi nancijskih akata. Na temelju novih zakon-skih rješenja sada se sankcionira i jedini ovlašteni pred-
84
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
lagatelj – izvršno jelo jedinice. Stoga, u jedinici u kojoj se ne donese ni proračun ni odluka o privremenom fi -nanciranju slijede prijevremeni izbori za predstavničko i izvršno jelo uslijed prestanka mandata h jela zbog istovremenog raspuštanja i razrješenja12.
4.2. Opoziv
Mandat članova predstavničkih jela je neopozivan, pa ne mogu bi smijenjeni od strane birača. Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihov za-mjenik koji je izabran zajedno s njima mogu se među- m opozva i to putem referenduma. Izvršno jelo
koje je ranije odgovaralo predstavničkom jelu sada odgovara jedino biračima kojima je dana mogućnost da ga razriješe i izaberu novog vršitelja te dužnos .
Raspisivanje referenduma za opoziv može predloži 20 % od ukupnog broja birača u jedinici u kojoj se traži opo-ziv. Opoziv se može traži samo u odnosu na općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana te ukoliko referendum za opoziv prođe, s općinskim načelnikom, gradonačelnikom i županom opozvan je i njegov zamje-nik, odnosno zamjenici koji su izabrani zajedno s njim. Referendum samo za opoziv zamjenika općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana ne može se raspisa . Odluka o opozivu donesena je ako se na refe-rendumu za opoziv izjasnila većina birača koji su glaso-vali, pri čemu je potrebno da ta većina iznosi najmanje 1/3 ukupnog broja birača upisanih u popis birača u jedi-nici. Zakon propisuje ograničenje glede razdoblja raspi-sivanja referenduma za opoziv. Referendum se ne smije raspisa prije proteka roka od 12 mjeseci od održanih izbora. Isto tako, referendum se ne smije raspisa pri-je proteka roka od 12 mjeseci od ranije održanog refe-renduma za opoziv, kao ni u godini u kojoj se održavaju redovni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz razumljivih razloga.
5. ZaključakLokalna samouprava nastala je kako bi rješavala prak- čne probleme građana koji nisu od neposrednog inte-
resa za državu. Lokalna vlast je razina na kojoj se pro-vodi svakodnevna poli ka i instanca kojoj se građani prvoj obraćaju. Kako bi se zadovoljile potrebe građana potrebno je da lokalni sustav uredno funkcionira.
12 Ovaj ins tut primijenjen je po prvi put jekom tekućeg mandata 2013. ― 2017., te su početkom 2014. godine istovremeno raspuštena predstavnička jela i razriješena izvršna jela u osam jedinica lokalne samouprave (u če ri općine i če ri grada). Tijekom 2015. godine taj se broj udvostručio, te je raspušteno i razriješeno 11 gradskih vijeća i gradonačelnika te devet općinskih vijeća i općinskih načelnika. Počet-kom 2016. godine do istovremenog raspuštanja i razrješenja došlo je u osam općina i dva grada. Upravo su ove brojke pokazatelj otežane suradnje predstavničkog i izvršnog jela u nemalom broju jedinica.
Izvršno jelo koje inicira proces odlučivanja te preu-zima odgovornost za izvršavanje donesenih odluka i predstavničko jelo koje donosi poli čke odluke o razvoju lokalne jedinice, dvije su poluge lokalnog su-stava. Međusobno ih povezuju upravna jela kao tre-ći element lokalnog sustava. Upravna jela obavljaju stručne i administra vne poslove te pružaju određene usluge. Stručne službe jedinice pripremaju akte i ne-posredno ih izvršavaju. Izvršno jelo kroz povezivanje predstavničkog jela kao poli čkog jela te upravnih jela kao stručnih jela, ima bitnu ulogu u integrira-
nju lokalnog sustava u funkcionalnu cjelinu. U sustavu neposrednog izbora nositelja izvršnih ovlas nužno je pronaći prave mehanizme ravnoteže radi stvaranja efi -kasnog i odgovornog sustava lokalne samouprave. U tom sustavu potrebno je uspostavi ravnotežu između predstavničkog i izvršnog jela kako bi se izbjeglo stva-ranje nekontroliranih ovlas izvršnog jela.
Sustavnim zakonom jasno su formulirane odredbe kojima su određene ovlas izvršnog i predstavničkog jela. Njihove uloge su razdvojene: predstavničko -
jelo kreira poli ku i donosi opće akte, a izvršno jelo svojim prijedlozima općih akata inicira proces odluči-vanja te u konačnici izvršava opće akte i provodi po-li ku jedinice. No procesi ne mogu se promatra izolirano, oni su međusobno povezani – bez predla-ganja akta, nema ni postupka njegova donošenja, ni njegove provedbe. Predstavnička i izvršna vlast sura-đuju na različi m osnovama. Kada predstavničko je-lo usvoji određenu odluku, ono je prosljeđuje izvršnoj vlas na provođenje s obzirom n a to da je izvršno je-lo nadležno za njezino realiziranje. Iako predstavničko jelo kao najviše rangirano poli čko jelo u lokalnom
sustavu zauzima centralno mjesto, ta pozicija odre-đenim dijelom pripada i izvršnom jelu. Izvršno jelo predlaže poli čke mjere kroz proces predlaganja op-ćih akata te kroz njihovo izvršavanje realizira lokalne poli ke. Slijedom toga, iznimno su bitni mehanizmi za osiguranje uravnoteženog odnosa između izvršnog i predstavničkog jela. To je osigurano kroz njihove međusobne kontrolne i nadzorne ovlas . No ravno-teža se osigurava i utjecajem izvana: intervencijom države i inicija vom birača.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
85
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
1. UvodMogućnost osnivanja mjesne samouprave predviđe-na je Ustavom Republike Hrvatske (NN, br. 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014; glava VI. Ustava pod nazi-vom Mjesna, lokalna i područna (regionalna) samo-uprava). Tako Ustav Republike Hrvatske, u odredbi članka 134. propisuje da se u naselju ili dijelu naselja mogu, u skladu sa zakonom, osniva oblici mjesne sa-mouprave, čime Ustav postavlja temelj za osnivanje oblika mjesne samouprave i daje ovlast zakonodavcu da područje mjesne samouprave regulira zakonom. Još je Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (NN, br. 90/92, 94/93, 117/93, 5/97, 17/99, 128/99, 51/00 i 105/00) omogućio osnivanje oblika mjesne samo-uprave, koji su bili defi nirani kao oblik sudjelovanja građana u lokalnom upravljanju.
U njihovom osnivanju glavnu ulogu imala je lokal-na zajednica. Nakon donošenja Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15 – ispravak) osniva ih predstavničko jelo statutom, a osnivaju se kao mjesni odbori, gradski kotarevi i gradske četvr . Oblici mjesne samouprave određeni su teritorijalno, točni kriteriji za njihovo osnivanje nisu propisani, a pravnu osobnost imaju od 2001. godine. Od iste go-dine za njihova jela – vijeća održavaju se posebni izbori po pravilima koja važe za izbor članova pred-stavničkih jela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Oni se osnivaju radi sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od ne-posrednog i svakodnevnog utjecaja na život lokalne zajednice. Među m, osim općeni h ovlas da se bri-nu o poslovima koji su građanima najbliži u njihovim zajednicama, može im se povjeri i obavljanje odre-đenih poslova iz samoupravnog djelokruga grada ili općine, ako tako odluči sama jedinica.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, u glavi VII. Zakona pod nazivom Mjesna samou-prava, koja obuhvaća članke od 57. do 66., regulirana su osnovna pitanja u vezi s mjesnom samoupravom, kao što su: osnivanje mjesnih odbora, gradskih kota-reva ili četvr , njihov djelokrug, jela – vijeće i pred-sjednik, način fi nanciranja, nadzor nad radom mjesne samouprave i dr. Među m, treba naglasi da Zakon samo daje okvir, osnovna načela i polazišta unutar kojih trebaju bi razrađena pitanja u vezi s mjesnom samoupravom, a koja se, u skladu sa Zakonom, ure-đuju statutom jedinice. Što se če izbora za članove vijeća mjesnih odbora, gradskih kotareva ili četvr , na postupak izbora shodno se primjenjuju odredbe Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12).
Hrvatski sabor je dana 14. prosinca 2012. godine do-nio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji je objav-ljen u Narodnim novinama, broj 144 od 21. prosinca 2012. godine, te je na snagu stupio dana 29. prosin-ca 2012. godine. Zakonom o izmjenama i dopunama među ostalim izmijenjene su i dopunjene odredbe Glave VII. osnovnog teksta Zakona kojom je uređe-na mjesna samouprava. Bitnu novinu predstavlja či-njenica da je sada Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izrijekom propisano da je jedinica lokalne samouprave koja ima osnovane mje-sne odbore dužna provodi izbore za članove vijeća mjesnih odbora pri čemu je ujedno propisano i jelo ovlašteno za raspisivanje izbora – to je predstavničko jelo (članak 61.a Zakona).
Također, ono što je osobito bitno je da je Zakonom riješeno pitanje drugostupanjske zaš te izbornog prava u izbornim sporovima povezanim s mjesnim izborima (članak 61.b Zakona). Tako je propisano da prigovore zbog nepravilnos u postupku kandidira-nja i izbora članova vijeća mjesnih odbora rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvrđeno općim ak-tom predstavničkog jela. Pro v rješenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora koji je
Mjesna samouprava Željka Tropina Godec *
Suš na je ins tuta mjesne samouprave da se građanima omogući sudjelovanje u odlučivanju o lokalnim poslovima i utjecaj na lokalne poli ke koje su od neposrednog utjecaja na njihovu zajednicu. Sudjelovanje građana koji pokazuju interes za obavljanje poslova od utjecaja na sredinu u kojoj žive, ins tucionalno se omogućava u obliku mjesne samouprave. U članku autorica predstavlja pravni i ins tucionalni okvir osniva-nja i djelovanja mjesne samouprave u Republici Hrvatskoj.
* Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.
86
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nad-ležnom uredu državne uprave, odnosno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.
2. Osnivanje oblika mjesne samoupraveMjesna samouprava je oblik organiziranja građana u najmanjim teritorijalnim zajednicama, odnosno nase-ljima ili njihovim dijelovima, gdje građani neposredno sudjeluju u odlučivanju o lokalnim poslovima od ne-posrednog i svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad. Inicija va za osnivanje mjesne samouprave pre-puštena je građanima, a konačnu odluku o tome do-nosi predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave, odnosno općinsko ili gradsko vijeće. Kada predstavnič-ko jelo jedinice lokalne samouprave statutom osniva mjesni odbor, ono statutom određuje i broj mjesnih odbora, područje koje obuhvaćaju, naziv is h i dr.
Mjesna samouprava ostvaruje se, dakle, osnivanjem mjesnih odbora, gradskih kotareva ili gradskih četvr- kao oblika mjesne samouprave, i predstavlja oblik
neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih ma-njih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgra-ničenu cjelinu (dio naselja).
Gradski kotar, odnosno gradska četvrt kao oblik mje-sne samouprave osniva se za područje koje predstav-lja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, poveza-nu zajedničkim interesima građana. Općine i manji gradovi koji u svom sastavu imaju seoska i prigrad-ska naselja obično osnivaju mjesne odbore, dok veći i veliki gradovi koji u svom sastavu imaju naselja više gradskog pa osnivaju gradske četvr , odnosno grad-ske kotareve.
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, odredbom članka 57., propisano je da se mjesni odbor osniva statutom jedinice lokalne samo-uprave kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mje-sni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, od-nosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini za-sebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Člankom 58. navedenog Zakona propisano je da inicija vu i prijed-log za osnivanje mjesnog odbora mogu da građani i njihove organizacije i udruženja te druga jela odre-đena u statutu općine, odnosno grada.
Slijedom navedenih zakonskih odredbi vidljivo je da Zakon propisuje način osnivanja mjesnih odbora kao oblika mjesne samouprave, te je na nedvojben način
propisano da se mjesni odbori osnivaju statutom je-dinice lokalne samouprave (koji donosi predstavničko jelo propisanom većinom glasova). Slijedom toga,
navedeno pitanje spada u samoupravni djelokrug jedinice, a statutom se točno određuje broj mjesnih odbora koji su osnovani na području neke jedinice, njihov naziv i područje, odnosno naselja koja obuhva-ćaju, teritorijalne promjene povezane s mjesnim od-borima i dr.
Nadalje, člankom 59. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se sta-tutom općine, odnosno grada, u skladu sa zakonom, uredi postupak davanja inicija ve i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, djelokrug i ovlas jela mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mjesnog odbora, osnove pravila mjesnog odbo-ra, način fi nanciranja njihove djelatnos , obavljanje administra vnih i drugih poslova za njihove potrebe te druga pitanja od važnos za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i dru-gim općim aktom predstavničkog jela.
Budući da jedinice lokalne samouprave samostalno svojim općim aktom tj. statutom u skladu sa zako-nom osnivaju oblike mjesne samouprave i uređuju pi-tanja koja se odnose na mjesnu samoupravu, provodi se postupak propisan općim aktom jedinice. Sama jedinica odlučuje i o osnivanju oblika mjesne samo-uprave, često na inicija vu građana, kao i o samom postupku i načinu davanja inicija ve građana. Među- m, u konačnici odluku o osnivanju i ukidanju oblika
mjesne samouprave donosi predstavničko jelo jedi-nice koje donosi statut i druge opće akte.
Također, se želi istaknu da jedinice lokalne samou-prave nemaju zakonsku obvezu na osnivanje oblika mjesne samouprave, već navedeno pitanje spada u djelokrug same jedinice (o pitanju hoće li se ili neće osnova mjesni odbori na području jedinice odlučuje sama jedinice). Glede pitanja koje se odnosi na dava-nje inicija ve građana za osnivanjem oblika mjesne samouprave, Zakon propisuje mogućnost davanja inicija ve za osnivanje mjesnih odbora od strane gra-đana i njihovih organizacija i udruženja. Među m, Za-konom je propisano (čl. 59.) da postupak davanja ini-cija ve i podnošenje prijedloga za osnivanje mjesnih odbora uređuje sama jedinica lokalne samouprave svojim statutom.
Među m, ako je statutom jedinice lokalne samou-prave propisano osnivanje mjesnih odbora, odnosno, ako su is osnovani, lokalna jedinica dužna je prove-s izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Isto tako, o pitanjima teritorijalnog preustroja već osnovanih mjesnih odbora kao i osnivanja novih, te ukidanja postojećih mjesnih odbora odlučuje sama jedinica
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
87
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
lokalne samouprave samostalno provodeći postupak propisan svojim općim aktom, odnosno statutom. Naime, Zakon ne sadrži posebne odredbe o ukidanju već osnovanih oblika mjesne samouprave, već nave-deno pitanje prepušta odluci i reguliranju jedinica lokalne samouprave.
Završno, još se jednom is če da sva pitanja glede mjesne samouprave spadaju u samoupravni djelo-krug jedinice – općina i gradova sukladno odredbama članaka 57., 58., 59. i 61. Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi. Jedinice lokalne samo-uprave samostalne su u odlučivanju o svim pitanjima povezanim s mjesnom samoupravom u skladu sa za-konom i svojim općim ak ma.
3. Mjesni odbori3.1. Djelokrug rada i fi nanciranje mjesnog
odbora
Statutom općine, odnosno grada uređuje se postu-pak davanja inicija ve i podnošenja prijedloga za osnivanje mjesnog odbora, ali i djelokrug i ovlast je-la mjesnog odbora, utvrđivanje programa rada mje-snog odbora, osnove pravila mjesnog odbora, način fi nanciranja njihove djelatnos , obavljanje admini-stra vnih i drugih poslova za njihove potrebe te dru-ga pitanja od važnos za ostvarivanje njihovih prava i obveza utvrđenih zakonom, statutom i drugim općim aktom predstavničkog jela.
Statutom općine, odnosno grada može se mjesnom odboru povjeri obavljanje pojedinih poslova iz sa-moupravnog djelokruga općine ili grada1, koja su od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana na području mjesnog odbora. Iz navedeno-ga proizlazi da sama jedinica lokalne samouprave utvrđuje koji će poslove moći obavlja oblici mjesne samouprave. Isto tako, na mjesnom je odboru da pre-pozna primarni interes i potrebe lokalnog stanovniš-tva unutar utvrđenog djelokruga rada.
U skladu s povjerenim poslovima mjesnom odboru utvrđuje se program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o radu u skladu sa statu-tom, fi nancijski plan i godišnji obračun. Izvršavanje povjerenih poslova osiguravaju jela mjesnog odbo-ra, a to su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vije-ća mjesnog odbora. Sredstva za rad mjesnih odbora i obavljanje poslova koji su im povjereni osiguravaju se u proračunu općine, odnosno grada. Dakle, prema
1 Poslovi koji ulaze u samoupravni djelokrug općina i gradova su poslovi lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a potanje su defi nirani člankom 19. Zakona o lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi.
navedenoj odredbi fi nanciranje mjesne samouprave je u samoupravnom djelokrugu jedinice lokalne sa-mouprave. Time su zapravo mjesni odbori ovisni o dodjeli proračunskih sredstava za povjerene poslove.
Glede visine sredstava koja se izdvajaju iz proračuna jedinice lokalne samouprave za rad mjesnog odbora, is če se da zakonom nije propisan udio sredstava koji se ima izdvoji iz proračuna jedinice za rad jela mje-sne samouprave, već se to prepušta samim jedinica-ma sukladno njihovim materijalnim i fi nancijskim mo-gućnos ma. Ovdje se ponovno napominje da mjesna samouprava spada u isključivi samoupravni djelokrug jedinice lokalne samouprave, pa tako i fi nanciranje mjesne samouprave ovisi o diskrecijskoj ocjeni jela jedinice lokalne samoupravi i njihovoj procjeni o visini potrebnih sredstava za rad jela mjesne samouprave, a u okviru fi nancijskih mogućnos jedinice.
Nadalje, odredbom članka 66. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi utvrđeno je da su mjesni odbori, gradske četvr i gradski kotarevi pravne osobe. S obzirom na činjenicu da je mjesnom odboru priznata pravna osobnost, u pogledu pitanja ima li mjesni odbor pravno na vlas račun na koji bi se uplaćivala sredstva namijenjena za razvoj pod-ručja i rad mjesnog odbora, is če se da mjesni odbor može iskoris svoje pravo da kao pravna osoba ima poseban račun, no iz tog prava proizlaze i određene obveze. U tom smislu potrebno je uredi odnose iz-među jedinice lokalne samouprave i mjesnih odbora na njenom području. Predmetno je potrebno uredi stoga što mjesni odbori nemaju svoj proračun, nego se kao što je prethodno istaknuto fi nanciraju iz sred-stava proračuna općine, odnosno grada.
3.2. Tijela mjesnog odbora
Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Članove vijeća mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Članovi vijeća mje-snog odbora biraju se na neposrednim izborima, taj-nim glasovanjem, razmjernim izbornim sustavom, na mandat od če ri godine. Za člana vijeća mjesnog od-bora može bi biran građanin koji ima biračko pravo i prebivalište na području mjesnog odbora za čije se vijeće izbori provode.
Vijeće mjesnog odbora donosi program rada mjesnog odbora, pravila mjesnog odbora, poslovnik o svom radu u skladu sa statutom, fi nancijski plan i godišnji obračun te obavlja i druge poslove utvrđene zako-nom i statutom. Vijeće mjesnog odbora radi rasprav-ljanja o potrebama i interesima građana te davanja prijedloga za rješavanje pitanja od mjesnog značaja, može u skladu sa statutom, sazva mjesne zborove
88
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
građana. Mjesni zbor građana saziva se za dio pod-ručja mjesnog odbora koji čini određenu cjelinu (dio naselja, stambeni blok i sl.). Odluka donesena na mje-snom zboru građana nije obvezatna za predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave. Među m, ako se
jedinica brine o potrebama i interesima svojim gra-đana ona će takvu odluku prihva ili barem uze u razmatranje u skladu sa ak ma jedinice.
Uz vijeće mjesnog odbora, jelo mjesnog odbora je i predsjednik vijeća. Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjed-nika vijeća na vrijeme od če ri godine. Predsjednik vi-jeća mjesnog odbora, u skladu sa statutom, predstav-lja mjesni odbor i za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora, koje ga ako nije zadovoljno s njegovim radom može i razriješi prije isteka mandata na koji je iza-bran, te slijedom toga izabra novog predsjednika. Predsjednik vijeća mjesnog odbora, također, za obav-ljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine ili grada od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na ži-vot i rad građana, a koji su statutom jedinice povjere-ni mjesnom odboru, odgovara općinskom načelniku, odnosno gradonačelniku.
3.3. Izbori za članove vijeća mjesnog odbora
Zakonom o lokalnim izborima uređena su pitanja u vezi s lokalnim izborima, odnosno izborima za člano-ve predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izbor općinskih načelni-ka, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika. Sukladno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi mjesna samouprava u cije-los spada u djelokrug jedinica lokalne samouprave. Članovi vijeća mjesnog odbora biraju se na neposred-nim izborima, tajnim glasovanjem, a biraju ih građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Za člana vijeća mjesnog odbora može se kandidira i bi izabran, sukladno odgovarajućoj primjeni Zakona o lokalnim izborima, hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života, koji ima prebivalište na području mjesnog odbora za koji se izbori provode.
Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje če -ri godine. Izbore za članove vijeća mjesnih odbora raspisuje predstavničko jelo jedinice lokalne samo-uprave (članak 61.a Zakona). Sukladno Zakonu jedi-nica lokalne samouprave koja ima osnovane mjesne odbore dužna je provodi izbore za članove vijeća mjesnih odbora. Slijedom navedenoga, obveza je lokalnih jedinica koje imaju osnovane oblike mjesne samouprave na svom području, redovito raspisivanje izbora za vijeća mjesnih odbora svake če ri godine te u tom smislu neodržavanje izbora predstavlja povre-du prava na mjesnu samoupravu.
Člankom 59. stavkom 2. te člankom 61. stavkom 4. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom, odnosno drugim op-ćim aktom općine ili grada uredi sva pitanja u vezi s iz-borima i obavljanjem dužnos članova vijeća mjesnog odbora, odnosno da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora predstavničko jelo uređuje općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela je-dinica lokalne samouprave. Dakle, obveza je jedinica lokalne samouprave da općim aktom uredi sva pitanja povezano s mjesnim izborima, i to odgovarajućom pri-mjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica.
Radi posebnos mjesne samouprave u provedbi iz-bora za članove vijeća mjesnih odbora potrebno je ima na umu da odgovarajuća primjena zakona ne znači doslovna primjena u svim detaljima, već primje-na na specifi čan način i samo u pitanjima gdje je to objek vno moguće, vodeći naravno, pri tome računa o temeljnim odredbama i duhu propisa koji se odgo-varajuće primjenjuje. Prema tome m općim aktom jedinice potrebno je propisa izborna jela i njihove ovlas , utvrdi rokove za raspisivanje izbora i izbor-nih radnji, regulira postupak kandidiranja, način predaje i objave kandidacijskih lista, uredi pitanja nespojivos , zaš te izbornog prava, troškove izbora i sve ostalo u pogledu mjesnih izbora, kako bi se osigu-rala uredna i zakonita provedba izbora2.
Za provedbu mjesnih izbora nadležna su izborna po-vjerenstva – općinska i gradska izborna povjerenstva, te birački odbori, a sama jedinica lokalne samouprave svojim općim aktom može utvrdi tko imenuje izbor-na povjerenstva za provedbu mjesnih izbora i njihov sastav, sastav i broj članova biračkih odbora, rokove za provedbu izbornih radnji i ostalo povezano s pro-vedbom navedenih izbora. U nastavku navedenoga, is če se da Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske nije nadležno za provedbu mjesnih izbora (ni se kandidacijske liste predaju DIP-u).
Broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj lis za iz-bor članova vijeća mjesnih odbora ovisi o broju člano-va vijeća mjesnog odbora za koji se izbori provode, a broj članova vijeća svakog pojedinog mjesnog odbo-ra određuje sama jedinica lokalne samouprave. Slije-dom toga, broj kandidata na pojedinoj kandidacijskoj lis treba bi jednak broju članova vijeća mjesnog odbora za koji se podnosi kandidacijska lista, odno-sno provode mjesni izbori.
2 Navedeni stav zauzelo je središnje jelo državne uprave nadležno za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, odnosno Ministar-stvo uprave u više navrata.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
89
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
Nadalje, ukazuje se da je Zakonom o lokalnim izbo-rima, a povezano sa sadržajem kandidacijske liste za izbor članova predstavničkih jela jedinica, propisa-no da se u prijedlogu kandidacijske liste obvezatno navodi naziv kandidacijske liste i nositelj liste, a kan-dida moraju bi na lis poredani od rednog broja 1, zaključno do rednog broja koliko ih se bira (čl. 18. Zakona o lokalnim izborima), te da kandidacijske liste i kandidature moraju prispje nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 14 dana od dana stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora (čl. 21. Zakona o lokalnim izborima).
Slijedom prethodno navedenoga, i o broju potpisa koje je potrebno prikupi za pravovaljanost kandi-dacijske liste kada birači kao ovlašteni predlagatelji predlažu kandidacijsku listu grupe birača na izborima za članove vijeća mjesnih odbora odlučuje sama je-dinica lokalne samouprave, odnosno propisuje broj potpisa koje je potrebno prikupi za pravovaljanost prijedloga kandidacijske liste. S obzirom na činjenicu da je broj stanovnika po mjesnim odborima na po-dručju neke jedinice (u pravilu) manji od broja sta-novnika samih jedinica, jedinica samostalno o tome vodi računa, te nije pro vno zakonskim odredbama da svojom odlukom propiše manji broj potpisa potre-ban za kandidiranje za mjesne izbore od broja potpi-sa potrebnih za kandidiranje članova predstavničkih jela utvrđen Zakonom o lokalnim izborima (vodeći
računa o broju stanovnika na području mjesnih od-bora).
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, člankom 61. stavkom 5. propisano je da man-dat članova vijeća mjesnog odbora traje če ri godine. Nadalje, člankom 61. stavkom 4. istog Zakona propi-sano je da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora uređuje predstavničko jelo općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave, a kojim je propisano povezano s izborom članova predstavničkih jela jedinice da od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbo-ra ne može proteći manje od 30 ni više od 60 dana (članak 6. stavak 2. Zakona o lokalnim izborima).
Slijedom navedenoga, potrebno je ukaza da je po-vezano s raspisivanjem mjesnih izbora potrebno vodi računa i o vremenu, odnosno rokovima za ras-pisivanje mjesnih izbora, jer je općinsko, odnosno gradsko vijeće ovlašteno za raspisivanje navedenih izbora. Pri tome je također potrebno vodi računa i o propisanim rokovima koji protječu od raspisivanja do održavanja izbora. Među m, ponovno se is če da sama jedinica lokalne samouprave svojim općim ak-tom (a uz odgovarajuću primjenu Zakona) propisuje
postupak kandidiranja, rokove i dr., odnosno sama jedinica odlučuje na koji će način odgovarajući pri-mijeni odredbe Zakona o lokalnim izborima vodeći pritom računa o zakonitos postupanja, jer, kako je već navedeno mjesna samouprava u cijelos spada u djelokrug lokalne samouprave.
3.4. Održavanje mjesnih izbora
Povezano s istovremenim održavanjem izbora za čla-nove vijeća mjesnih odbora s drugim vrstama izbora, odnosno izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbora za predsjednika Republike Hrvatske, kao i izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske, činjenica je da su brojne jedinice lokalne samouprave uspješno istovremeno provele mjesne izbore i izbore za članove u Europski parlament, te izbore za pred-sjednika Republike Hrvatske, pred is m izbornim -jelima te da nema zakonskih zapreka da se izbori za članove vijeća mjesnih odbora i navedeni izbori za zastupnike, predsjednika i članove za Europski parla-ment održe istovremeno tj. istoga dana.
Navedeni stav zauzelo je Ministarstvo uprave kao nadležno središnje jelo u čiji djelokrug spada izborni sustav, odnosno primjena Zakona o lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi, Zakona o lokalnim izbo-rima, Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN, br. 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11 i 19/15), Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske (NN, br. 22/92, 42/92 – ispr., 71/97, 69/04 – Odluka USRH, 99/04 – ispr. Odluke USRH, 44/06 i 24/11) i Za-kona o izboru članova u Europski parlament iz Repu-blike Hrvatske3, koje je stava da nema prepreke da se izbori provedu istovremeni i pred is m izbornim je-lima (ako jedinica tako utvrdi svojim općim aktom)4.
Člankom 59. stavkom 2., te člankom 61. stavkom 4. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da će se statutom, odnosno drugim općim aktom općine ili grada uredi sva pitanja povezana s izborima i obavljanjem dužnos članova vijeća mjesnog
3 (NN, br. 92/10, 23/13 i 143/13)4 Mišljenje Ministarstva uprave od 24. siječnja 2014. godine Klasa: 023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-1 te dopunu mišljenja od 26. veljače 2014. godine Klasa: 023-01/14-01/41, Urbroj: 515-02-02-02/1-14-7 (koja su upućena svim jedinicama lokalne samoupra-ve), a koja su bila dana glede jela za istovremenu provedbu izbora za članove vijeća mjesnih odbora i tada aktualnih izbora u Europski parlament iz Republike Hrvatske, a u kojima je Ministarstvo bilo mi-šljenja da nema zapreke da ista jela budu nadležna za provedbu i jednih i drugih izbora na način kako je to opisano u mišljenjima, te ako to jedinica utvrdi svojim općim aktom. Navedeni stav Ministar-stvo uprave zauzelo je i u mišljenjima koja se odnose na provedbu mjesnih izbora istovremeno s izborima za predsjednika Republike Hrvatske i izborima za zastupnike u Hrvatski sabor.
90
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
odbora, odnosno da postupak izbora članova vijeća mjesnog odbora predstavničko jelo uređuje općim aktom, odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave. Dakle, obveza je jedinica lokalne samouprave da općim aktom uredi sva pitanja povezana s mjesnim izborima, i to odgovarajućom pri-mjenom odredbi Zakona o lokalnim izborima kojima se uređuje izbor članova predstavničkih jela jedinica.
U odnosu na istaknuto, u slučaju planiranja istovre-menog održavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, predsjednika Republike Hrvatske ili članove u Europski parlament i mjesnih izbora potrebno je po-sebno vodi računa o nadležnim jelima za proved-bu izbora. Pritom nema prepreke5 da ista jela budu nadležna za provedbu navedenih izbora i mjesnih iz-bora, ako je općim aktom jedinice tako propisano, odnosno ako predstavničko jelo jedinice svojim aktom (odlukom) tako propiše.
Među m, nema prepreke ni da jedinica svojim op-ćim ak ma propiše i druga jela za provedbu mje-snih izbora uz shodnu primjenu Zakona o lokalnim izborima, dakle jela čiji je sastav drugačiji u odnosu na jela za provedbu izbora s kojima se istovreme-no provode mjesni izbori te koja bi bila nadležna za provedbu predmetnih mjesnih izbora. Naime, jela za provedbu mjesnih izbora kada se oni održavaju sa-mostalno i nevezano na druge izbore, ionako su duž-ne propisa same jedinice svojim općim aktom.
Slijedom navedenog, is če da s obzirom na to da zako-nom nije propisana nemogućnost istovremenog odr-žavanja izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, izbora za predsjednika Republike Hrvatske ili izbora za članove Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske i mjesnih izbora, nema zapreke da se oni istovremeno održe, a radi prvenstvenog ostvarivanja ušteda jedinicama lo-kalne samouprave, što s druge strane ne znači moguć-nost skraćivanja tekućeg mandata izabranih članova vijeća mjesnih odbora čiji mandat sukladno zakonu traje če ri godine (naime, izbori se mogu istovreme-no proves u jedinicama koje imaju osnovane mjesne odbore a još nisu provele mjesne izbore, kao i u jedini-cama u kojima je istekao ili is če četverogodišnji man-dat izabranim članovima vijeća mjesnih odbora). Me-đu m, neophodno je da jedinica lokalne samouprave osigura njihovu zakonitu provedbu.
Ovdje se is če da su jela za provedbu izbora za za-stupnike u Hrvatski sabor i njihov sastav propisana Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski sabor, jela za provedbu izbora za predsjednika RH propisana su Zakonom o izboru predsjednika Republike Hrvatske, a
5 Prema mišljenju Ministarstva uprave navedenom pod ibid 10.
jela za provedbu izbora za članove u Europski parla-ment propisana su Zakonom o izboru članova u Europ-ski parlament iz Republike Hrvatske. Drugim riječima, ako se jedinice opredijele za to da ista jela koja pro-vode izbore za zastupnike u Hrvatski sabor ili izbore za predsjednika RH, odnosno izbore za Europski parla-ment provode i mjesne izbore na području određene jedinice, jedinica u tom slučaju mora svojim općim ak-tom samo konsta ra , odnosno utvrdi da će izborna jela koja provode prethodno navedene izbore ujedno
provodi i mjesne izbore, dok je njihov sastav određen sukladno navedenim mjerodavnim zakonima.
Glede pitanja istovremenog održavanja mjesnih izbora s lokalnim izborima, potrebno je istaknu da je slije-dom činjenice da su izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi koje reguliraju mjesnu samoupravu, moguće istovre-meno održavanje mjesnih i lokalnim izbora. To se po-sebno odnosi na pitanje zaš te izbornog prava. Naime, Zakonom je riješeno pitanje drugostupanjske zaš te izbornog prava u izbornim povezanim u mjesnim izbo-rima (članak 61.b Zakona), a što je u dotadašnjoj praksi predstavljalo problem jer nisu bila jasno određena je-la koja su nadležna za zaš tu izbornog prava, posebno u odnosu na zaš tu u drugom stupnju.
Slijedom odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi iz 2012. godine sada je omogućeno da jedinice lokalne samouprave raspišu mjesne izbore u vrijeme održava-nja lokalnih izbora. Na temelju ranije važećih propisa to nije bilo moguće, a što je utvrdio i Ustavni sud Re-publike Hrvatske Rješenjem Broj: U-VIIA/2542/2009 od 25. svibnja 2009. godine. Kako Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi nije propisana nemogućnost istovremenog održavanja lokalnih i mje-snih izbora, nema zapreke da se oni istovremeno i odr-že. Među m jedinica lokalne samouprave koja odluči održa izbore za mjesnu samoupravu, istovremeno s lokalnim izborima mora osigura njihovu zakonitu provedbu te stoga treba vodi računa o činjenici da se različi m propisima uređuje raspisivanje i provedba lokalnih i mjesnih izbora, jela za provedbu izbora, kao i zaš ta izbornog prava na m izborima.
Među m, mogućnost istovremenog održavanja na-vedenih izbora ne znači da se oni i moraju održa u isto vrijeme, a još manje da se skra mandat izabra-nim članovima vijeća mjesnih odbora u općinama i gradovima. Zakon ne propisuje obvezu istovremenog održavanja mjesnih i lokalnih izbora, već dopušta tu mogućnost. Hoće li će se navedeni izbori održa isto-vremeno, stvar je odluke konkretne lokalne jedinice u skladu sa svim relevantnim okolnos ma, koja mora bi donesena u skladu sa zakonom i općim ak ma jedini-
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
91
UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA
ce, vodeći pri tome računa o mandatu članova vijeća mjesnih odbora izabranih na neposrednim izborima.
3.5. Financiranje provedbe mjesnih izbora
Troškove povezane s mjesnim izborima u cijelos snose jedinice lokalne samouprave, odnosno op-ćine i gradovi u kojima se provode izbori za mjesnu samoupravu, i to kako troškove koji se odnose na izborna jela, tako i sve ostale troškove koji nastaju uz provedbu izbora. U vezi s pitanjem snošenja troš-kova provedbe mjesnih izbora kada se oni održavaju istovremeno s izborom za članove u Europski parla-ment, izborima za predsjednika Republike Hrvatske ili izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, s obzirom na činjenicu da se različi m propisima uređuje raspisi-vanje i provedba mjesnih izbora i prethodno navede-nih izbora, među kojima i snošenje udjela troškova za provedbu h izbora tj. troškova za jela za provedbu izbora, is če se da troškove za mjesne izbore snose jedinice lokalne samouprave, a sredstva za pokriće troškova izbora za članove u Europski parlament, iz-bora za predsjednika Republike Hrvatske ili izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, osiguravaju se u držav-nom proračunu Republike Hrvatske, a njima raspola-že Državno izborno povjerenstvo.
Među m, ako bi za provedbu mjesnih izbora bila nadležna ista jela koja provode izbore za članove u Europski parlament, predsjednika ili zastupnike u Hr-vatski sabor (ako tako utvrdi jedinica svojim aktom), jedinica svojim općim aktom kojim uređuje i ostala pitanja povezana s mjesnim izborima, može utvrdi naknadu i visinu naknade za navedena izborana jela za dio poslova koje navedena izborna jela obavljaju povezano s provedbom mjesnih izbora.
Naime, ako bi jela koja provode izbore za članove u Europski parlament, predsjednika ili zastupnike, i za to dobivaju naknadu iz državnog proračuna, ujedno pro-vodila i mjesne izbore, jedinica može donije odluku da im dodatno dodijeli određena sredstva, odnosno naknade iz svog proračuna radi povećanog opsega posla u dijelu provedbe izbora za članove vijeća mje-snih odbora. U tom slučaju visinu sredstava, odnosno naknade utvrđuje sama jedinica svojim općim aktom, a sredstva se osiguravaju u proračunu općine, odno-sno grada, te je slijedom toga pri određivanju naknada potrebno vodi računa o fi nancijskim mogućnos ma jedinice. Sredstva za podmirenje svih ostalih troškova povezanih s provedbom mjesnih izbora osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave.
3.6. Zaš ta izbornog prava
Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi, izmjenama i dopunama iz 2012. godine riješeno
je pitanje drugostupanjske zaš te izbornog prava u izbornim sporovima povezanim s mjesnim izborima (članak 61.b Zakona) propisivanjem nadležnos ure-da državne uprave u županijama, odnosno nadležnog gradskog ureda u Gradu Zagrebu. Tako je propisano da prigovore zbog nepravilnos u postupku kandidi-ranja i izbora članova vijeća mjesnih odbora (u prvom stupnju) rješava nadležno izborno povjerenstvo, utvr-đeno općim aktom predstavničkog jela. Pro v rje-šenja nadležnog izbornog povjerenstva podnositelj prigovora, koji je nezadovoljan takvim rješenjem, ima pravo žalbe nadležnom uredu državne uprave, odno-sno nadležnom gradskom uredu u Gradu Zagrebu.
3.7. Nespojivost dužnos
Zakonom o lokalnim izborima (odredbom čl. 78.) propisane dužnos koje su nespojive s istovremenim obnašanjem dužnos člana predstavničkog jela jedi-nice lokalne samouprave. Među taksa vno pobroja-nim dužnos ma u spomenutom članku ne navodi se dužnost člana u jelima mjesne samouprave. U na-stavku je potrebno naglasi da se ins tut nespojivo-s dužnos koji je propisan prethodno spomenu m člankom odnosi isključivo na članove predstavničkog jela jedinice lokalne, odnosno područne (regional-
ne) samouprave. Navedena odredba propisuje koje sve dužnos član predstavničkog jela ne smije obav-lja za vrijeme trajanja mandata, pri čemu ne navodi dužnost člana u jelima mjesne samouprave.
Među m, skreće se pozornost na članak 59., stavak 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi na temelju kojeg su sva pitanja povezana s izborima i obavljanjem dužnos članova vijeća mjesnog odbora u nadležnos jedinice lokalne samouprave, o čemu ona samostalno odlučuje statutom, odnosno drugim op-ćim aktom. U tom smislu pitanje nespojivos dužnos člana vijeća mjesnog odbora može bi predmet regu-liranja općih akata jedinice lokalne samouprave kojim se dakle, mogu propisa dužnos s kojima je nespojiva dužnost člana vijeća mjesnog odbora.
Sukladno rečenom, jedinica lokalne samouprave može u okviru svog samoupravnog djelokruga propisa da je obnašanje dužnos člana vijeća mjesnog odbora nes-pojivo s obnašanjem dužnos primjerice člana pred-stavničkog jela jedinice na čijem se području mjesni odbor nalazi. Nadalje, člankom 89. Zakona o lokalnim izborima propisane su dužnos koje su nespojive s ob-našanjem dužnos općinskog načelnika, gradonačelni-ka i župana te njihovih zamjenika. Među taksa vno po-brojanim dužnos ma u navedenom članku ne navodi se dužnost člana u jelima mjesne samouprave.
Ovdje se, među m, skreće pozornost na odredbu članka 64. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)
92
LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
samoupravi kojom je propisano da nadzor nad zako-nitošću rada jela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji može raspus vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povje-rene mu poslove. Glede pitanja mirovanja mandata člana vijeća mjesnog odbora ili određivanja zamjeni-ka članu vijeća mjesnog odbora shodno se primjenju-ju odredbe Zakona o lokalnim izborima.
4. Nadzor rada mjesne samouprave Nadzor nad radom mjesne samouprave obavlja sama jedinica na čijem području se nalazi mjesni odbor, odnosno gradski kotar ili četvrt, čiji rad se nadzire. Nadzor nad radom mjesne samouprave obavlja iz-vršno jelo u jedinici, odnosno općinski načelnik ili gradonačelnik. Što se če odgovornos jela mje-snog odbora, ukazuje se na odredbe članka 64. Za-kona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi na temelju kojih nadzor nad zakonitošću rada jela mjesnog odbora obavlja općinski načelnik, odnosno gradonačelnik koji može raspus vijeće mjesnog odbora, ako ono učestalo krši statut jedinice, pravila mjesnog odbora ili ne izvršava povjerene mu poslove.
U pogledu odgovornos predsjednika vijeća mjesnog odbora, u skladu s odredbama članka 62. Zakona, predsjednik vijeća mjesnog odbora koji predstavlja mjesni odbor za svoj rad odgovara vijeću mjesnog odbora. Među m, u slučaju kada se radi o obavljanju pojedinih poslova iz samoupravnog djelokruga op-ćine ili grada koji su statutom jedinice povjereni na obavljanje mjesnom odboru, za obavljanje prenije h poslova predsjednik vijeća mjesnog odbora odgovara izvršnom jelu jedinice tj. općinskom načelniku, od-nosno gradonačelniku.
5. Gradski kotarevi i gradske četvr Uz mjesne odbore kao oblike mjesne samouprave, u gradovima se mogu statutom osniva gradski kotare-vi ili gradske četvr kao posebni oblici mjesne samou-prave6. Gradski kotar, odnosno gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. Djelokrug, ovlas i jela gradskih kotareva, odnosno gradskih četvr uređuju se statutom grada shodno odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi, koje vrijede za mjesnu samoupravu u mjesnim odborima.
6 Primjerice Grad Zagreb ima osnovane i mjesne odbore i gradske četvr kao oblike mjesne samouprave na području Grada.
SEMINARI U NAJAVI
22.4. Ovrhe na plaći i novčanoj tražbini
22.4. Praktično pretraživanje prava EU na internetu
28.4. ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi;
Implementacija novih Direktiva u nacionalno zakonodavstvo;
Zelena javna nabava u praksi (8 sati)
29.4. E-nabava za ponuditelje (4 sata)
29.4. E-nabava za naručitelje (4 sata)
5. i 6. 5. Javna nabava za revizore
21.4. Financijsko i računovodstveno upravljanje EU projektima (fi nancijsko
planiranje, praćenje i izvještavanje, računovodstvo projekta), Zagreb
10.5. Prip rema projekata i najava natječaja iz Europskog socijalnog fonda 2014. – 2020.,
Zagreb
*više o pojedinom seminaru pročitajte na www.tim4pin.hr
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
93
TIM4PIN INFO
1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina
Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina
RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade
1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju
U visini stvarnih izdataka
2. Troškovi noćenja na službenom putovanju
U visini stvarnih izdataka
3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)
U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne
odnosno pojedinačne prijevozne karte
4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe
2,00 kn po prijeđenom kilometru
II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život
1.
Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)
170,00 kn dnevno1
2.
Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)
170,00 kn dnevno2
3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno
6. Dnevnice u inozemstvu
Do propisanog iznosa za korisnike državnog
proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 08/06, primjena
od 18. siječnja 2006.)
7. Dnevni troškovi – per diemDo propisanog iznosa(objavljeno na www.
m4pin.hr)III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn
2.
Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu pre-ma Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)
6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada
3.
Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku na vr šenu godinu rada kod toga poslodavca)
8.000,00 kn
4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn
6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje
IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje
2.
U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)
7.500,00 kn
3.
Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata
U ukupnom iznosu isplate
4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn
5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje
6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 3.326,00 kn
7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4
8. Darovanje za zdravstvene potrebe5
9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6
10.
Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja
Ukupan iznos primitaka8
V. Nagrade zaposlenicima
1.
Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih
narednih pet godina
1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn
1 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).2 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 % odnosno za 60 %, ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14 i 103A/15).4 Sukladno članku 9., stavku 2., točki 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14, 136/15), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno članku 9., stavku 1., točki 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 6 Sukladno članku 10., točki 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno članku 7., stavku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15).
94
TIM4PIN INFO T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
VI. S pendije
1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno
2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno
3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate
4.
S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja
u ukupnom iznosu isplate
VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima
1.
Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje
1.600,00 kn mjesečno
2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno
3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata
1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje
2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno
1.1. Isplate zaposlenicima
Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (članak 14. Zakona o porezu na dohodak).
1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu
Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.
Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi
prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-
samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.
• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz gla-se na neprofi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.
2. Naknade korisnika državnog proračuna
2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna
Na temelju članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2016. godini iznosi 3.326,00 kn.
2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike
Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2016. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora*
Materijalno pravo Državni službenici i namještenici
Službenici i namještenici u javnim službama
Dnevnica za službeni put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn
Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knRegres za godišnji odmor Neće se ispla Neće se ispla
Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade
1.800,00 kn 1.800,00 kn
* Dodatak II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatak II. Kolek v-nog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 150/13 – ispravak 153/13).
2.3. Jubilarna nagrada
Sve do 11. lipnja 2015. odnosno do sklapanja Odluke o ispla razlike iznosa jubilarne nagrade službenicima i namještenicima u javnim službama (NN, br. 65/15) i 17. lipnja 2015., odnosno do sklapanja Sporazuma o primjeni osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, jubilarna na-grada se isplaćivala po umanjenoj osnovici, kako za 2013., tako i za 2014. te 2015. godinu. Naime, danom stupanja na snagu Odluke i Sporazuma, isplaćuju se razlike za 2014., te za 2015. godinu od isplaćene uma-njene osnovice od 500,00 kuna do pune osnovice od 1.800,00 kuna. Navedena odredba ne odnosi se i na nagrade isplaćene u 2013. godini.
9 Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
95
TIM4PIN INFO
Tablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2016. godini prema dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Od-luke i Sporazuma
Godine neprekidne službe/rada u državnim
jelima i jedinicama
lokalne i područne
(regionalne) samouprave
Isplaćeno prema
Dodatku II TKU i
Dodatku II KU
Sporazum i Odluka Vlade RH Razlika
za isplatu(3 – 2)
Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada
Neopore-zivi iznos
razlike(4 – 5)
Oporezivi iznos
razlike(4 – 6)
Osnovica: 500,00 kn
Osnovica: 1.800,00
kn
1 2 3 4 5 6 7
5 500 1.800 1.300 Oporezivo u cijelos 0 1.300
10 625 2.250 1.625 1.500 875 75015 750 2.700 1.950 2.000 1.250 70020 875 3.150 2.275 2.500 1.625 65025 1.000 3.600 2.600 3.000 2.000 60030 1.250 4.500 3.250 3.500 2.250 1.00035 1.500 5.400 3.900 4.000 2.500 1.40040 2.000 7.200 5.200 5.000 3.000 2.20045 2.500 9.000 6.500 5.000 2.500 4.000
2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14, 36/15) u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015. bilo je uskraćeno pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015., koje je kolek vnim ugovorima za državne služ-benike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visini od 4, 8 i 10 %. U 2016. godini navedeno pravo se ostvaruje.
2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.
Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna
Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno
Troškovi noćenja Prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje
privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom
kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno
Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je
osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno
2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).
3. Plaće3.1. Doprinosi
3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2016. godini
Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine iznosi 3.120,00 kuna.
Najniža mjesečna osnovica
Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2016. godinu iznosi 2.812,95 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2016. godinu; NN, br. 125/15).
Najviša mjesečna osnovica
Najviša mjesečna osnovica iznosi 48.222,00 kuna. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.
Najviša godišnja osnovica
Najviša godišnja osnovica iznosi 578.664,00 kuna i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.
96
TIM4PIN INFO T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
3.1.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 5. Doprinosi iz plaće i na plaću
Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %
Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %
* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovi-ce staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po -canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.
Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.
Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i pove-ćani doprinos za mirovinsko osiguranje na brutoplaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 6.
Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*
Za 12 mj. staža
priznaje se
Ukupna stopa
doprinosa
Stope doprinosa za radnike u I.
stupu
Stope doprinosa za radnike u II.
stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %
* Sukladno članku 1., točki 3., te članku 17, točki 2. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).
3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu
Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (članak 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog borav-ka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:
10 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, inte-gra vnih i zaš tnih radionica.
• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o
socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).
Tablica 7. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*
Osnovica za obračun doprinosa u 2016. godini 2.812,95Stopa 20 %Iznos doprinosa 562,59
* Sukladno članku 14., stavku 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga član-ka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.
Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu
Broj dana u mjesecu29 30 31
Dnevna osnovica u kn 97,00 93,77 90,74Dnevna obveza u kn 19,40 18,75 18,15
Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001
poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)
Ako radnik boravi u inozemstvu duže od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.
3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću
Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):
a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su prvu godinu pla-ćanja doprinosa na plaću (članak 20. stavak 2. Za-kona).
b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (članak 20. stavak 5., članak 7. stavak 54. Zakona).
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
97
TIM4PIN INFO
Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):
a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.
b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.
Kod podnošenja poreznih prijava za 2015., važno je naglasi da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju osobe, čiji opore-zivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:
• Socijalnih potpora• Doplatka za djecu• Primitaka za opremu novorođenog djeteta• Obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.
3.2. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2016. godinu
Tablica 9. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama
Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici
5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)
Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)
Državni dužnosnici 3.890,00 kn
Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14) primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine
Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos
4.443,958 kn
Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine
3.3. Minimalna plaća
Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. u visini od 3.120,00 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.
Tablica 10. Iznos minimalne plaće
Bruto iznos za puno radno vrijeme
Za razdobljeOd 1. 6.
2011. do 31. 5.
2012.
Od 1. 6. 2012.
do 31. 5. 2013.
Od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.
Od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.
Od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.
Od 1.1.2016. do
31.12. 2016.
Iznos minimalne plaće
2.814,00 kn
2.814,00 kn
2.984,78 kn
3.017,61 kn
3.029,55 kn
3.120,00 kn
Objavljeno u NN, br.
58/11 i 60/11 – ispravak
60/12 51/13 156/13 151/14 140/15
4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad
Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno se-dam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje posloda-vac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13–137/13), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.
Tablica 11. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna
RBPrivremena
nesposobnost za rad
Isplaćuje/na teret
Osnovica za naknadu Visina naknade
kod isplata prema
stupcu 4
Isplaćene barem dvije ili više plaća
Isplaćena jedna ili ni jedna plaća
1 2 3 4 5 61. Privremena nes-
posobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od osmog dana za invalide rada
Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseca
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana
Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
98
TIM4PIN INFO T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana
Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana
Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
100 % od osnovice, bez ograničenja
5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika
Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
70 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana
Isplaćuje HZZO na svoj teret
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana
Isplaćuje HZZO na svoj teret
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci
Najniža osnovica: 2.780,05 kn
100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn
8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana
Isplaćuje HZZO na svoj teret
Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjesec
-100 % od osnovice, bez ograničenja
9. Roditeljski dopust:od šest mjeseci do prve godine
Isplaćuje HZZO na teret proračuna
- -
100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80 kn
Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete
50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn
10. Roditeljski dopust:Od prve godine do iskorištenos (30 mjeseci)
Isplaćuje HZZO na teret proračuna
- -
Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn
11. Prenatalni pregled(slobodan dan)
Poslodavac na svoj teret
Redovna plaća 100 %
¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od šest do 12 mjeseci.
² Prema članku 24., stavku 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot-porama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja
u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kuna (50 % proračunske osnovice).
Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:
70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.
80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.
50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.
Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.
Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 56. Zako-na o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kuna) za sve vrijeme trajanja bolovanja.
5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.
5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka
• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.
• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-
nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,
umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.
c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likov-ne djelatnos , djelatnos povezan s skom, ra-diom, televizijom i zabavnim priredbama.
Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.
Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
99
TIM4PIN INFO
Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iz nosa u bruto iznos drugog dohotka
Stopa prireza
Drugi dohodak*
Doprinos za MIO – 20 %
Stopa poreza 25 %
Drugi dohodak za koji ne
postoji obveza doprinosa**
Paušalni izdaci – ne
Doprinos za MIO – ne
Stopa poreza 25 %
Autorski honorarPaušalni izdaci –
30 %Stopa
poreza – 25 %
Umjetnički autorski honorar
uz potvrdu ovlaštene
udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni
izdaci – 30 %Stopa poreza
– 25 %1 2 3 4 5
0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,702128 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709402 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763
10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748252 1,398601 1,249219 1,14711815,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070
* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.
** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.
Tablica 13. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak
DoprinosiBroj i naziv uplatnog
računa/IBAN konstrukcija računa
Poziv na broj primatelja
Doprinos za zdravstveno osiguranja
HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos
HR1210010051863000160 Državni proračun RH
HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)
Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje
HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)
Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka
Poziv na broj primatelja
Za sve vrste isplate drugog dohotka
Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15 i 103/15)
HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)
6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14)11 uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:
• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.
• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.
• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-
sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i
studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-
novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.
11 Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.
100
TIM4PIN INFO T
IM4P
IN M
AG
AZI
N 5
/201
6.
• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako
posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na
poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada
troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.
• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.
• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.
• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.
• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.
Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj na-knadi u broju 11/2015 TIM4PIN magazina.
7. Financijske obavijes Tablica 14. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do
29. lipnja 2013.
Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis
11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.
Svi subjek
18 %Uredba o visini stope
zatezne kamate (NN, br. 76/96)
1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %
Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.
72/02. i 153/04)
1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.
Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba
javnog prava
17 %¹
Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa
HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10
i 1/11)Ostali odnosi 14 %
1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.
Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba
javnog prava
15 %²
Zakon o obveznim odnosima (NN, br.
35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,
1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %
¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.
² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.
Tablica 15. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.
Ugovorni odnosi
Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon
30. lipnja 2013.Od 30. 6. do
31. 12. 2013.
Od 1. 1. do 30. 6. 2014.
Od 1. 7. do
31. 12. 2014.
Od 1. 1. do 30. 6. 2015.
Od 1. 7. do 31. 7. 2015.
Od 1. 8. do
31. 12. 2015.
Od 1. 1. do 30. 6. 2016.
Između trgovaca (poduzetnika) međusobno
12,40 %
12,35 %
12,29 %
12,14 %
12,13 %
10,14 %
10,05 %
Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze
12,40 %
12,35 %
12,29 %
12,14 %
12,13 %
10,14 %
10,05 %
Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze
15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 %
10,05 %
• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)
• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos
• Građanskopravni ugovori između građana međusobno
• Izvanugovorni odnosi
12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 %
Tablica 16. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH
Tromjesečno razdobljeIznos u kunama
MjesecIznos u kunama
GodinaIznos u kunama
bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2014. – I/2015. 8.028 5.668 I/2015. 7.977 5.656 2004. 5.985 4.173XII/2014. – II/2015. 7.961 5.646 II/2015. 7.837 5.565 2005. 6.248 4.376I/2015. – III/2015. 7.974 5.648 III/2015. 8.108 5.723 2006. 6.634 4.603II/2015. – IV/2015. 7.985 5.655 IV/2015. 8.011 5.676 2007. 7.047 4.841III/2015. – V/2015. 8.045 5.693 V/2015. 8.017 5.679 2008. 7.544 5.178IV/2015. – VI/2015. 8.078 5.722 VI/2015. 8.207 5.810 2009. 7.711 5.311V/2015.-VII/2015. 8.098 5.735 VII/2015. 8.069 5.716 2010. 7.679 5.443VI/2015.-VIII/2015. 8.112 5.746 VIII/2015. 8.058 5.712 2011. 7.796 5.441VII/2015.-IX/2015. 8.024 5.689 IX/2015 7.945 5.640 2012. 7.875 5.478VIII/2015.-X/2015. 8.026 5.691 X/2015 8.076 5.720 2013. 7.939 5.515IX/2015.-XI/2015. 8.069 5.738 XI/2015 8.185 5.855 2014. 7.953 5.533X/2015.-XII/2015. 8.139 5.782 XII/2015. 8.157 5.772 2015. 8.055 5.711XI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646
TIM4PIN
MA
GA
ZIN 5/2016.
101
TIM4PIN INFO
8. Ostale informacijeTablica 17. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-
ma Zakonu o radu
RBPrestanak ugovora o
radu
Pravo na otpremninu
Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon
dvije godine neprekidnog rada
Mogućnost neoporezive
isplate
1.Poslovno
uvjetovani otkaz
Pravo radnika na
otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom
o radu, pravilnikom
o radu, internim ak ma
poslodavca te Zakonom
o radu
Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.
Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa 6.
Do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca*2.
Osobno uvjetovani
otkaz
3.
Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na
radu ili pro-fesionalne
boles
Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude
vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo
od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)
Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca*
4. Odlazak u mirovinu
Najviše 8.000,00 kuna *
5.
Sporazumni prestanak ugovora o
radu
Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)
Tablica 18. Pregled radnih sa po mjesecima u 2016. godini
Siječanj 168 Srpanj 168Veljača 168 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 176Travanj 168 Listopad 168Svibanj 176 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 176
Ukupan broj radnih sa u 2016. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.
Tablica 19. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u svibnju 2016.
Datum u mjesecu
Oznaka Obrasca JOPPD
Datum u mjesecu
Oznaka Obrasca JOPPD
Datum u mjesecu
Oznaka Obrasca JOPPD
1. 16122 12. 16133 23. 161442. 16123 13. 16134 24. 161453. 16124 14. 16135 25. 161464. 16125 15. 16136 26. 161475. 16126 16. 16137 27. 161486. 16127 17. 16138 28. 161497. 16128 18. 16139 29. 161508. 16129 19. 16140 30. 161519. 16130 20. 16141 31. 16152
10. 16131 21. 1614211. 16132 22. 16143
Tablica 20. Blagdani i neradni dani u svibnju 2016.
1. svibnja (nedjelja) Praznik rada26. svibnja (četvrtak) Tijelovo
Tablica 21. Rokovi za podnošenje obrazaca u svibnju 2016. godine za proračune, proračunske korisnike i JLP(R)S i neprofi tne organizacije
Obrasci u svibnju
Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka
dohotka iz inozemstvaPDV za mjesečne obveznike do 20. svibnja 2016. za travanj 2016.
Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S) do 20. svibnja 2016. za travanj 2016.
Tablica 22. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi1213
Naziv propisa Narodne novine, br.:
Stupanje na snagu
Uredba o načinu izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2016. godinu
33/16 23.4.2016.
Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirano fi nanciranje redovite djelatnos javnih vatrogasnih postrojbi u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima, kriterijima i mjerilima za fi nanciranje materijalnih i fi nancijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima, kriterijima i mjerilima za decentralizirano fi nanciranje domova za starije i nemoćne osobe u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluka o minimalnim fi nancijskim standardima za decentralizirane funkcije za zdravstvene ustanove u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za fi nanciranje minimalnog fi nancijskog standarda javnih potreba osnovnog školstva u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluka o kriterijima i mjerilima za utvrđivanje bilančnih prava za fi nanciranje minimalnog fi nancijskog standarda javnih potreba srednjih škola i učeničkih domova u 2016. godini
33/16 23.4.2016.
Odluke o obustavi postupka sanacije javnih ustanova u zdravstvu 33/16 16.4.2016.
Pravilnik o obavljanju provjere kvalitete ak vnos unutarnje revizije 35/16 27.4.2016.
Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2016. godini
35/16 20.4.2016.
12 Navedeno se ne odnosi na neprofi tne organizacije utvrđene u Re-gistru trgovačkih društava i drugih pravnih osoba obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos 13 Rok za obvezu provođenja, Upitnik se ne predaje nego ostaje u neprofi tnoj organizaciji
EDUKACIJASVIBANJ, LIPANJ
www.spi.hr
Za sve upite slobodno kontaktirajte LIBUSOFT CICOM,Odjel marketinga i prodaje – [email protected]
Napredna obuka - Obračun bolovanja na teret poslodavca i na teret HZZO-a
16.05. i 18.05.2016. I LC edukativni centar Zagreb17.05.2016. I LC edukativni centar Split19.05.2016. I LC edukativni centar RijekaCilj: osposobiti korisnike za samostalno obračunavanje primitaka vezanih uz bolovanje. Namijenjeno korisnicima SPI programa Obračun plaće.
Napredna obuka - Obračun plaće i drugog dohotka s formiranjem KDX-ova te njihovom povezanošću s ostalim aplikacijama
13.06., 15.06., 17.06.2016. I LC edukativni centar Zagreb14.06.2016. I LC edukativni centar Split16.06.2016. I LC edukativni centar RijekaCilj: pojasniti korisnicima povezanost dokumenata nastal-ih iz aplikacije Obračun plaća i naknada s ostalim aplikaci-jama. Namijenjeno korisnicima SPI programa Obračun plaće koji vrše knjiženja i šalju zahtjeve u riznicu.
Specifičnosti upravnih postupaka u radu JLP(R)S 12.05.2016. I Cilj: istaknuti određene odredbe važećeg Zakona o općem upravnom postupku koje potencijalno mogu izazivati poteškoće prilikom primjene u redovnom poslovanju te uputiti na određene okolnosti koje bi nadležni službenici mogli primijeniti u svrhu prevencije nastupa eventualnih štetnih posljedica. Namijenjeno JLP(R)S.
Poslovi socijalne skrbi u nadležnosti jedinica lokalne samouprave
02.06.2016. I Cilj: predstaviti posebnosti obrade različitih vrsta pomoći u sustavu socijalne skrbi i postupaka za nji-hovu dodjelu u nadležnosti JLS, a sve s ciljem smanjenja eventualnih administrativnih zapreka te postizanja bolje razine organiziranosti i učinkovitosti u njihovu obavljanju. Namijenjeno JLP(R)S.
/za konzultantska savjetovanja-seminare naknadna obavijest adrese održavanja u Zagrebu/
Procjena vrijednosti nekretnina 03.06.2016. I Hotel Panorama, Trg Krešimira Ćosića 9 , ZagrebOd stupanja na snagu Zakona, uočene su brojne dileme u njegovoj primjeni i tim povodom LC, nakon odlično posjećenog seminara 01. travnja 2016. godine, ponovno organizira specijalistički seminar “Procjena vrijednosti nekretnina”. Predavatelji, nositelji izrade Zakona i pripad-nih podzakonskih akata, predstavnici Ministarstva gra-diteljstva i prostornog uređenja, ponudit će odgovore i konkretna rješenja u skladu s važećim propisima.
/polaznicima specijalističkog seminara izdajemo POTVRDE o edukaciji, koje se mogu koristiti za potrebe procjenitelja, procjeniteljskih povjeren-stava, te administrativno-tehničkih službi (upravnih tijela) u županijama i velikim gradovima/
Konzultantska savjetovanja - seminari
Specijalistički seminar
Napredna obuka
Više informacija o edukaciji na web stranici www.spi.hr
TIM
4P
IN M
AG
AZ
IN •
svib
anj • 2
016.
