Univerzitet u Banjoj LuciFilozofski fakultetUiteljski studij

ISTRAIVAKA NASTAVA PRIRODE I DRUTVA

Student: Nikolina Koraak

Banja Luka, maj 2014

kola treba biti mjesto za sticanje znanja iz prve ruke, odnosno sticanje znanja kroz postupke istraivanja i eksperimentisanja. Uenje u nastavi prirode i drutva zasniva se na istraivanju i otkrivanju, odnosno iskustvenom uenju. Nastava koja se temelji na istraivakom uenju usmjerena je razvijanju vjetina, sposobnosti i stavova. Ona ne dri temeljnima ne samo znanja i spoznaje, ve i samostalnost, individualnost, odgovornost i samopraenje. Znanje mora biti posljedica vlastitog opaanja i razmiljanja, a uenje mora imati karakter pronalaenja i otkrivanja. Istraivaka nastava treba kreirati situacije u kojima se potiu rijeenjaproblema, a prije toga njegovo otkrivanje ili upuivanje na problem. Takvim se radom usmjerava uenik i prema stvaralatvu. Osnovno obiljeje istraivaki usmjerene nastave prirode i drutva je: poticanje uenika na samostalno istraivanje i otkrivanje, samostalno dolaenje do odrenenih spoznaja, usvajanje odrenenih prirodnoznanstvenih metoda uz odgovarajuu pomo uitelja.Pozitivne strane istraivake nastave: uitelj govori Mi stvara se povjerenje udahnjuje polet rad se pretvara u neto zanimljivo rado pohananje nastave poticanje kreativnosti aktivno sudjelovanje nastava je zanimljiva.

1. PREMA ISTRAIVAKOJ NASTAVI PRIRODE I DRUTVA

Temeljna naela istraivake nastave prirode i drutva

Programi prirodoslovlja uvaavaju temeljna naela koja se ugranuju i u istraivakunastavu, a ona su: usvajanje spoznaja prirodoznanstvenom metodom (postavljanje problema, eksperimentalni pristup i kritiki odnos prema rjeenju), zaviajnost (usvajanje spoznanja u neposrednoj stvarnosti), egzemplarnost (usvajanje spoznaja na karakteristinim objektima i pojavama), integrativnost (povezivanje spoznaja razliitih nastavnih prdmeta), od poznatog k nepoznatom, od jednostavnog k sloenom, od blieg k daljem.

Mjesto provoenja istraivake nastave

Niti jedna uionica, ma kako ona dobro bila opremljena, i niti jedan udbenik ne moguzamijeniti odlazak u prirodu. Izvan uionice nastava se moe odvijati na razliitim mjestima, kao to su na primjer:prometnica, kulturno povijesne ustanove, muzej, galerija, knjinica, pota, banka, knjiara, zdravstvene ustanove, kolsko dvorite, park, zooloki vrt, gospodarstvo, uma, potok, ..... Kree se od uenikove osobne blizine i svakidanjice (naelo zaviajnosti ili ivotne blizine), kao to je zaviaj koji ine urbane sredine, prirodni i ruralni prostori, lokalna zajednica te kolsko zemljite i okoli. Razliite dimenzije u tom smislu mogu podrazumijevati: ui zaviajni okoli kolski okoli koji u svom uem smislu moe ukljuivati neposredno okruenje kole, kolsko igralite, kolski vrt, kolski park. U svom irem smislu kolski okoli moe ukljuivati i cestu i put do kole, zgradu i igralite u blizini kole, uslunu djelatnost i kulturnu znamenitost nedaleko kole. Prirodni prostori u zaviaju ukljuivali bi ume, jezera, rijeke, planine, ali i parkove prirode i nacionalne parkove. Ruralna zaviajna podruja poput poljoprivrednih nasada, plantae, rasadnici biljaka i ivotinja takoner su prostori na kojima se moe realizirati nastava.

Vrijeme trajanja istraivake nastave

Istraivaka nastava moe trajati od jednog do nekoliko sati, pola dana, cijeli dan ili nekoliko dana. Istraivanje na nastavnom satu moe biti jedna od etapa nastavnog sata, odnosno moe se primjeniti u bilo kojoj etapi nastavnog sata (evokacija, razumijevanje znaenja, refleksija). Kvalitetnije postizanje kompetencija uenika ostvaruje se vertikalnom i horizontalnom povezanosti nastave prirode i drutva, a to do izraaja dolazi u istraivakoj nastavi. Osobito se istie kao korisno povezivanje nastave prirode i drutva s nastavnim predmetima priroda, biologija, zemljopis i povijest koje su dio tog predmet u razrednoj nastavi. Ueniku treba omoguiti da sam dolaziti do spoznaja, nastava je okrenuta ueniku. Zbog toga treba didaktiki osmisliti prikladne metode koje usmjeravaju uenike na istraivanja, na samootkrie. Novim modelima uenja nastoji se to vie razviti sposobnosti uenika i procesualno znanje.

Metode rada u istraivakoj nastavi prirode i drutva

U istraivakoj nastavi prirode i drutva naglasak treba biti vie na istraivanju, nego na ilustriranju. Primarno mjesto zauzima zornost koja se moe ostvariti: promatranjem prirode i prirodnih pojava, eksperimentom (pokusom), praktinim radom.

Navedene metode ukljuuju: opaanje praenje i biljeenje pojava u prirodi i laboratoriji (uionici) planiranje i izvoenje praktinih radova uoavanje uzrono-posljednih veza izvoenje zakljuaka i zakonitosti matematiko prikazivanje podataka slaganje modela za tumaenje pojava i njihovo menudjelovanje u prirodi.

Primarni izvor znanja je priroda (kolsko dvorite, park, potok, more, uma, zooloki vrt, muzej i drugo). Kada nam je nedostupan neki od izvora, potrebno ga je nadomjestiti nastavnim sredstvima (prvo zbirkama, preparatima, audiovideo zapisima, pa tek onda slikama). esto je dobro kombinirati razliite izvore znanja, odnosno razliita nastavna sredstva. Primarne izvore znanja potrebno je kombinovati s verbalnim metodama koje potiu kritiko miljenje uenika.

Izvanuionika istraivaka nastava

Suvremena nastava prirode i drutva zalae se za aktivnu izvanuioniku nastavu u kojoj uenici vlastitim naporima stjeu znanja gdje god je to mogue. U takvoj nastavi uenik otkriva samostalno poput znanstvenika koji otkriva za znanost posve nova saznanja.

Istraivaka izvanuionika nastava je iznimno vrijedna jer omoguuje: suodnos (korelaciju) meu sadrajima razliitih nastavnih predmeta posmatranje odreenog problema s razliitih stajalita. istraivakom izvanuionikom nastavom ueniku je omoguena nastava utemeljenana procesu pouavanja umjesto iskljuivo na predavanju/izlaganju i tako ga se rastereuje sadrajima enciklopedijskog znaenja. obrazovni i vaspitni sadraji izvan uionice omoguiti e uenicima:kritiko posmatranje,razumijevanje meusobne zavisnosti prirode i ljudi,pouavanje znanstvenih naela,upoznavanje kulturne batine.Prednosti istraivake izvanuionike nastave usmjerena je na razvijanje vjetina i sposobnosti, vrijednosti, stavova i navika u njenoj se okosnici nalazi otkrivanje, definisanje i rjeavanje problema stavova i navika kod uenika razvija kritian odnos prema prikazanim injenicama potie znatielju i vodi prema stvaralatvu omoguava ostvarivanje iskustvenog uenja koje vodi do trajnog znanja rastereuje uenika korelira nastavne sadraje razliitih nastavnih predmeta

Istraivaka izvanuionika nastava poeljna je za primjenu kao iskorak suvremenoj koncepciji odgoja i obrazovanja. Neizostavni je oblik rada pri usvajanju biolokih, geografskih, istorijskih, estetskih i svih drugih sadraja u smislu neposrednosti i cjelovitosti doivljaja. Potie i razvija interes i samostalnost uenika pri uenju i rjeavanju zadaa, razvoj stvaralatva i osposobljavanje za saradnju.

Zadaci izvanuionike istraivake nastave

razvijanje stavova i ponaanja putem pobunivanja uenike znatielje; razvijanje povoljnih stavova spram uenja kroz radosne i smislene aktivnosti izvan uionice; izotravanje uenikove percepcije i uoavanja promjena u okoliu/zaviaju, pruanje uenicima iskustava uivanja u otkrivanju komponenata vlastitog zaviaja/okolia; uivanje u prouavaju tema povezanih s prirodom i drutvom i zahtijevanje produbljivanja interesa po pitanju tih tema; razumijevanje problema i stjecanje znanja putem razvijanja boljeg razumijevanja prirode problema o kojima se raspravlja u uionici i u literaturi; osposobljavanje uenika da misle i zahtijevaju stjecanje znanja kroz osobna iskustva i putem razumijevanja veza izmenu prirodnog okolia i ljudskih aktivnosti; razlikovanje nuno potrebnih i nebitnih informacija razvijanje vjetina u prikupljanju podataka, biljeenju, zapisivanju i analiziranju; razvijanje vjetina suradnikog i timskog rada, rada u grupama

Teme koje se mogu istraivati

U nastavi prirode i drutva potrebno je postupno poeti s istraivanjem i to od prvog razreda osnovne kole. Teme i broj tema nije ogranien ali ih treba prilagodoto uzrastu djece. Za svako istraivanje potrebno je napraviti dobru pripremu i organizaciju poslova i zadataka. U poetku e uitelj pomagati uenicima te ih tako postupno uvoditi i osamostaljivati u istraivanju.2. PRISTUPI I METODE ISTRAIVANJU U NASTAVI PRIRODE I DRUTVA

Ciljevi istraivake nastave prirode i drutva su osim kvalitetnog obrazovanja i usvajanja trajnog znanja, razvijanje sposobnosti uenika za aktivno koritenje steenog znanja, kao osnove za kasnije uenje i kolovanje te cjeloivotno uenje uz korelaciju i integraciju sadraja prirode i drutava. Ostvaruju se metodom ukljui me kojom uenici mogu vie nauiti jer aktivno sudjeluju u procesu uenja. Uenje utemeljeno na iskustvu uenika potie kritiko miljenje i samostalnost. Interdisciplinarnost je neupitna u ovoj nastavi. ivi svijet koji nas okruuje valja upoznati s podruja razliitih prirodnih i drutvenih znanosti. Intredisciplinarnim pristupom uenici e stjecati znanja o temeljnim zakonitostima i ppojavama u prirodi. Omoguava se cjelovit nain poimanja, to nadilazi granice jednog predmeta. Uenjem izvan uionice u prirodi omoguava se uenicima uenje cjelovitim doivljavanjem i razumijevanjem ivotnih i nastavnih sadraja u neposrednoj stvarnosti. Omoguava se uenicima promatranje prirodnih promjena i uoavanje odreenih uzrono-posljedinih odnosa. Posmatranjem prirodnih pojava u neposrednoj stvarnosti potiemo uenike na razmiljanje i zakljuivanje o njima kao i vanosti suivota ljudi i prirode. Ukazuje se na vanost zatite prirode i aktivno ukljuuje uenike u konkretne akcije. Upuuje se uenike na obavljanje odrenenih istraivanja i na primjenu njihovih rezultata u praksi. Razvija se kod uenika osjeaj za estetski ugoaj. Na bliskim, jednostavnim i zanimljivim primjerima razliitim osjetilima uenici uoavaju neposredno u prirodi, osjete dodirom, pomiriu, osluhnu. Osnovne obrazovne ciljeve ostvaruju se primjenom razliitih metoda i pristupa rada. Omogueno je suradniko uenje kroz projekte u nastavi. Zajedniki rad, koji podrazumijeva preuzimanje dogovorenih obveza, kao i njihovo ostvarivanje, obogauje ioplemenjuje iskustva menusobnih odnosa uenik uenik i uenik-uitelj. Razvija kod uenika smisao za individualan rad, rad u paru i skupini uz koritenje razliitih izvora znanja. Istraivaka nastava omoguava zajedniki rad uitelja i uenika u svim dijelovimanastavnog procesa: planiranju i programiranju rada, djelatnom sudjelovanju u ostvarivanjuprograma rada i vrednovanju rada. Nastava je usmjerena ka traganju i stvaranju koji su jedan od putova mijenjanjatradicionalne nastave. Istraivaka nastava omoguava svakom ueniku bavljenje sadrajima za koje ima najvie sposobnosti i interesa. Istraujui uenici sami otkrivaju mnoge injenice o svom mjestu, kraju i dravi, to potie stvaralaku djelatnost uenika. Uenici tako stieu brojna iskustva. Ovakvim pristupom uenja do izraaja dolazi kreativnost i samostalnost uenika koji svoju svijest o zaviaju razvijaju u neposrednom okoliu s ciljem globalnog ouvanja prirode. Osim kognitivnih zadaa, istraivakom nastavom, uz primjenu suvremenih metoda, ostvarene su i one koje potiu socijalizaciju. Uenici ostvaruju i paralelne zadae koje su se odnosile na postavljanje osobnih ciljeva, praenja njihovoga ostvarivanja te razvijanje osobne odgovornosti za postignuto. Uitelji bi se trebali pozivati na naelo zaviajnost. Naelo zaviajnosti primjenjuje se upravo stoga da bi se omoguilo uenje promatranjem izvorne stvarnosti u neposrednom uenikom okruenju te povezivanje s iskustvom i prije steenim spoznajama.Uspjeno realizovana zaviajna nastava prirode i drutva na otvorenom posebice je usmjerena na odgovarajue planiranje i pripremu uitelja o kojoj esto i ovisi uspjenost nastave. Pri tome se esto zaboravlja da planiranje i priprema uitelja podrazumijeva i pripremu uenika za nastavu prirode i drutva na otvorenim prostorima. Vano je zajedniko planiranje i uitelja i uenika koje ukljuuje prouavanje kolskim propisima, planiranje i razgovor o ciljevima, zadatcima, znanjima i vjetinama, mjestu i vremenu, aktivnostima i obvezama, upravljanju rizikom te organizaciji i opremi.

Promatranje prirode u prirodi (istraivanje promatranjem)

Promatranje je postupak usmjeravanja pozornosti u odrenenom smjeru sa zadaom spoznavanja svojstava predmeta i njihovih promjena, kakve one jesu, ne mijenjajui ih pritom. Sposobnost promatranja treba sustavno razvijati od poetka kolovanja.

Promatranje ukljuuje (ukljuena su sva osjetila): cjelovitost doivljaja doivljavanje cjeline opaanje detalja unutar cjeline opaanje i razumijevanje odnosaPrije odjelotvorenja zadataka promatranja uenicima je potrebno rei: ta, kada, kako, zato, ime i gdje e posmatrati.Uoene injenice mogu se registrovati pisanjem i biljeenjem u dnevnik posmatranja i koritenjem tehnikih pomagala (kamera, kazetofon, fotoaparat).

Primjeri posmatranja prirode u prirodi:1. Promatraj psa u razliitim situacijama. Opii njegovo dranje, izgled njuke, poloaj uiju i repa: kad ga hvale, kad ga grde, kad stranac dolazi u kuu, kad poznanici dolaze u kuu.2. Promatraj klijanje sjemenki graha koje si prethodno stavio/la u prozirnu posudu sa zemljom. Promjene biljei po danima u tablicu. Svoja zapaanja nacrtaj i opii.3. Promatraj ptice u prirodi (patku, rodu, vranca, liarku, orla...) dok trae hranu i dok se hrane. Uoi to jedu. Gdje trae hranu? Kakav im je kljun?

Eksperiment u nastavi prirode i drutva

Eksperiment je umjetno poticanje prirodnih pojava kako bi ih temeljitije upoznali i istraili. Eksperiment koji uenici provode izuzetno je kpristan jer se takvim radom potie promjena pogrenih ideja, usvajanje novih injenica i znanstveno razmiljanje.Vaspitna vrijednost eksperimenta:

Izvoenjem i posmatranjem eksperimenta kod uenika razvijamo osjetila i sposobnosti posmatranja. Eksperiment je pogodna metoda za razvoj sposobnosti analize, sinteze, apstrakcije, generalizacije i uope razvoja logikog miljenja. Eksperimentom se ostvaruje povezivanje teorije s praksom Eksperimentom se vri konkretizacija teoretskog znanja i njegova praktina primjena. Izvoenjem eksperimenta uenici bioloko znanje usvajaju s razumijevanjem na vizuelan nain. Eksperiment kod uenika razvija interes za biologiju i istraivanje uopte. Eksperiment aktivira uenika i osposobljava ih za samostalan rad. Izvoenje eksperimenta kod uenika razvija smisao za tanost i urednost Eksperiment razvija smisao za kolektivan rad. Eksperiment pozitivno utiee na razvijanje volje, panje i stvaralake nastave.

U odabiru materijala za eksperimentalan rad:

poeljno je preferirati tipine primjere egzemplarne; rad mora biti jednostavan i razumljiv.

Tok istraivanja pomou eksperimenta:

. Formulisanje problema. Uoavanje problema. Prouavanje tijeka eksperimenta s ciljem analizairanja i iznoenja opaanja vezanih uz prezentovani bioloki problem. Uenici postavljaju zavisnu i nezavisnu varijablu te postavljaju hipotezu. Upoznaju se s metodama znanstveno istraivakog rada. Pratei tok eksperimenta, uenici iznose svoje pretpostavke i biljee rezultate posmatranja. Analizom, usporedbom, uoavanjem bitnog, selekcijom i sintezom uenici e izvesti pravilne zakljuke.

Hipoteza (pretpostavka) Pokusna je tvrdnja koja nudi mogui odgovor na neki doganaj ili fenomen. U naunoj praksi istraiva na temelju prethodnog znanja, iskustva i vlastite kreativnosti, definie hipotezu, nakon ega slijedi prikupljanje materijala, injenica i podataka s ciljem prihvaanja ili odbacivanja postavljene hipoteze.

Postavljanje hipoteze

Svaka hipoteza sastoji se od dvije varijable: nezavisne i zavisne. Nezavisna varijabla je ona koju znanstvenik uenik kontrolira te zavisna varijabla koju posmatra, tj. mjeri, te u zavrnici dobija odreeni rezultat. Svaka pravilno postavljena hipoteza mora sadravati rijei:ako, povezan/o s, tada je.

Primjer praktinog rada

Praktian rad je izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje. Treba ga tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa. Praktini rad moe biti usmjeren na: sticanje kulturnih i higijenskih navika, razvoj likovnih sposbnosti, razvoj tehnikih sposobnosti, razvoj radnih sposobnosti.

3. NAUNO ISTRAIVANJE U NASTAVI PRIRODE I DRUTVA

Za upoznavanje prirode potrebno je poznavati metode i naine prouavanja prirode. Jedan od vanih pristupa je istraivanje. Potrebno je poeti s jednostavnim promatranjima kojima se pronalaze uzrono posljedine veze, praktinim radovima i pokusima. Na taj nain postupno treba razvijati miljenje i zakljuivanje. Istraivaka nastava moe se organizirati kao: samostalan rad, skupni rad, projektni rad Istraivaka izvanuionika nastava je oblik nastavnog rada koji potie kod uenika sticanje linih iskustava, zornost, percepciju, dok je kod terenskog istraivanja neto vei naglasak stavljen na problemski i istraivaki pristup koji podrazumijeva aktivno sudjelovanje i angaman uenika. Istraivaka izvanuionika nastava moe podrazumijevati obradu novog nastavnog sadraja, ali i ponavljanje i sistematsko ponavljanje sadraja prirode i drutva, moe se realizirati kao uvod u novu nastavnu cjelinu, priprema za obradu nastavne teme, ali i realizacija razliitih kolskih i timskih projekata na razrednoj ili kolskoj razini. Procese planiranja i pripreme uitelja i uenika za realizaciju istraivake izvanuionike nastave moemo promatrati kroz tri osnovne faze: priprema istraivake izvanuionike nastave, istraivaka izvanuionika nastava i analiza istraivake izvanuionike nastave.

U 1. fazi zadaci su uitelja: odrediti svrhu terenskog rada, pregledati bitne zahtjeve prije izvoenja, utvrditi potrebne znanje i vjetine, informisati uenike o svrsi, posjetiti problem ili planirati aktivnosti u vezi sa sadrajem, odrediti uenicima pojdinane i grupne zadae, pripremiti materijal i opremu za biljeenje informacija, analizirati mogui rizik od ozljeivanja uenika i opreme, pripremiti popis uenikih imena. S tim u skladu je i priprema uenika koja podrazumijeva: da moraju biti svjesni svrhe terenske nastave (ako je mogue doprinijeti njezinom odreivanju), razvijati prije potrebno znanje i sposobnosti, uvjebavati tehnike prikupljanja podataka, znatipojedinane i grupne obaveze, zadatke i dunosti, biti svjesni ugovora, dogovora, potrebnog materijala i opreme te razumjeti sigurnosne zahtjeve 2. faza je rad na terenu odnosno realizacija terenske nastave/istraivanja. Zadatak uitelja podrazumijeva: nadgledanje, pruanje pomoi uenicima kada im je potrebna, poticanje i ohrabrivanje uenika u postavljanju pitanja, poticanje uenika na uoavanje, opserviranje, davanje informacija koje usmjeruju uenika. Uenici su ti koji vre direktnu opservaciju (identificiranje, opisivanje, izgraivanje, mjerenje ), prikupljaju i biljee podatke, skiciraju, izrauju mape, upisuju, izrauju inicijalne analize i interpretiraju gdje je mogue. Posljednja, 3. faza je analiza terenske nastave i odvija se u uionici. U tom smislu zadatak je uitelja pruanje dodatnih informacija ako se zahtijevaju/po potrebi, usmjeravanje uenika na druge izvore kako bi potvrdili svoje nalaze i zakljuke te evaluacija cjelokupnog iskustva, ukljuujui organizaciju i rezultate terenskog rada i uenja. Uenici u skladu s tim u uionici organizuju prikupljene informacije, provjeravaju svoje nalaze s drugima, uz pomo uitelja testiraju hipoteze ako su bile postavljene, stvaraju zakljuke, diskutuju o zbunjujuim pitanjima i problemima, mogu dodatno istraiti neodgovorena pitanja te pripremiti izvjee i prezentacije.

Potrebna terenska oprema

Od pribora potrebno je ponijeti: plastini podloak za papire i nekoliko papira (ili terenskidnevnik, biljenicu), terenski prirunik s radnim listovima, obinu olovku, vodootporne flomastere, metar, plastine vreice volumena 2 L i 5 L, nekoliko manjih plastinih kantica, grablje, no ili skalpel i due pincete, nekoliko malih posudica ili staklenki s poklopcem.Boravei u prirodi: promatraj , opisuj, usporenuj i zakljuuj te stjei iskustva, znanja i spoznaje. Steeno znanje primijeni igranjem razliitih igara u prirodi sa svojim prijateljima. U koli svoju pustolovinu doaraj uenicima koji nisu bili s tobom.Istraivaka nastava temelji se na znanstvenom pristupu koji sadri: Pretpostavku Opaanje Istraivanje Kritiko vrednovanje Novu pretpostavku ProvjeraEtape znanstvenog istraivanja

1. Podruje istraivanja - metodologije kojima e se sluiti2. Otkrivanje problema - uoavanje potekoa u istraivanju3. Odreivanje problema u istraivanju4. Razmiljanje o nainima rjeavanja problema

4. SOCIOLOKI OBLICI RADA U NASTAVI PRIRODE I DRUTVA

Neposredno pouavanje uitelja i posredno ustrojavanje samostalnog rada uenika uvjetuje razliite oblike rada u nastavi. Temeljni nastavni oblici su: frontalni rad, rad u skupinama, rad u parovima i individualan oblik nastavnog rada. Svaki od navedenih oblika ima vrijednost i mjesto u suvremenoj nastavi.

Samostalno istraivanje uenika

Prouavanje prirode i drutva i biologije modelom istraivanja upuuje uenika na to da sam istrauje, otkriva, i tako, uz kvalitetna i trajna znanja, usvaja i prirodoznanstvenu metodu.Tako se formira otvoreni um. Oekuje se da je takav um openito otvoren za dokaze, osobito sklon sluati tune miljenje, a sve to kao sastavni dio prosunivanja. Otvoreni e um, prema tome, djelovati mehanizmom davanja i primanja, ukljuujui tako i drutvenu ulogu pojedinca, tj. njegovo potovanje i brigu za drugoga.

Uenik e istraivati kroz etape:

U prvoj etapi ueniku se postavlja neko podruje istraivanja, ukljuujui metodologije kojima ce se u njemu sluiti.U drugoj etapi problem se strukturira tako da uenik ustanovi potekoe u istraivanju. Potekoa moe biti u tumaenju podataka, izvoru podataka, nadzoru pokusa ili u donoenju zakljuaka.U treoj etapi uenik je zamoljen da razmilja o problemu, tako da moe ustanoviti potekou, ukljuenu u istraivanje.U etvrtoj etapi doveden je u priliku da razmilja o nainu raiavanja, rjeavanja potekoa, bilo uz pomo preinake pokusa, bilo skupljanjem podataka, drugaijim ustrojem podataka itd.

ETAPE RADA1. Uenicima je zadano podruje istraivanja.2. Uenici ustrojavaju problem.3. Uenici odrenuju problem u istraivanju.4. Uenici razmiljaju o nainima rjeavanja problema.

Nastavnik potie istraivanje, upozorava uenike na proces istraivanja vie no na ustanovljavanje uinaka.Uloga uitelja u tom radu se mijenja, on gubi ulogu izvora znanja i postaje organizator nastavnog rada. Njegova je zadaa da potie uenika na istraivanje, da upozorava na istraivanje, vise nego na uinke istraivanja. Uitelj pazi da odrenivanje injenica ne postane sredinje pitanje nastave. Mora teiti da uenika usmjeri na postavljanje pretpostavke, na izradu istraivakoga plana i izvonenje pokusa ili istraivanja, na tumaenje podataka i izradu modela. Uitelj mora biti prilagodljiv, vjet u procesu istraivanja, ali i dobar poznavatelj svoje struke, kako bi i sam mogao sazdati vlastiti materijal za istraivanje.

Suradniki rad na projektu

Suradniko je uenje ono u kojem svaki lan grupe sudjeluje u istraivanju problema i osobno pridonosi zajednikom rezultatu skupine. Uenici rade zajedno, u parovima ili grupama, da bi rasvijetlili neki zajedniki problem, istraili zajedniku temu ili nadogradili uzajamne spoznaje radi stvaranja novih ideja.uenik-uenikUenici samostalno istrauju odabranu temu suradnikim uenjem, donosei niz vanih odluka kako bi postigli rezultate; prenose iskustva jedni drugima i menusobno sarauju.uenik-uiteljUloga uitelja i uenika se mijenja. Uitelj naputa ulogu sveznajuega i postaje pomaga ueniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradnikim radom.uitelj-uenik-znanstvenikUitelj predlae i potie izradu projekta u suradnji s uenicima. Uitelj pomae oko organizacije i ako je potrebna pomo on je spreman za suradnju. Znanstvene ustanove i znanstvenici pomau kod brojnih pitanja. Vano je pozvati znanstvenike iz podruja koje se obranuje na projektu. Znanstvenici pomau znanstvenim injenicama i znanstvenom metodologijom.

Projektni rad u nastavi prirode i drutva (i biologije)

Projektnom nastavom ostvarujemo izuzetno vane obrazovne ciljeve: Uloga uitelja i uenika se mijenja. Uitelj naputa ulogu sveznajuega i postaje pomaga ueniku u postizanju ciljeva osobnim samostalnim i suradnikim radom. Uenici samostalno istrauju odabranu temu suradnikim uenjem, donosei niz vanih odluka kako bi postigli rezultate. Uenici samostalno vrjednuju svoj rad. Radom u projektu uenici postaju svjesni vlastitih mogunosti djelovanja. Nestaje podjela na ivot u koli i izvan nje. Svaki projekt predstavlja iskustva postignuta istraivanjem u teorijskom i praktinome pogledu. Uenici razvijaju nove kompetencije, sluaju, argumentiraju, mijenjaju svoje miljenje uslijed bolje argumentacije suradnika, sigurno i samopouzdano nastupaju, predstavljaju sebe, vode intervjue, razvijaju osobnu inicijativnost. Interdisciplinarnost u ovoj nastavi omoguava cjelovit nain poimanja, to nadilazi granice jednog predmeta U poetku je bolje provoditi manje pregledne i vremenski ne jako zahtjevne projekte da nedoe do umora i zasienja kod uitelja i uenika ako se neka tema dugo istrauje.Na satima koje uitelj planira za rad u projektnoj nastavi, uenici trebaju planirati i pripremati projekt i ostvarivati pojedine etape. Dijelovi projekta koji zahtijevaju terenski rad, kao npr. posjete nekim ustanovama, intervju, trebaju se ostvarivati u slobodno vrijeme. Bilo bi poeljno odrediti posebno vrijeme za ostvarenje projektne nastave. Na samom poetku kolske godine uitelj bi tijekom planiranja nastave trebao razmisliti o projektima koje eli provesti i vremenu potrebnom za njihovu realizaciju.Uloga uitelja na projektu - uitelj je suradnik u radu na projektu. U razrednim projektima moe sudjelovati i vie uitelja. Postaju posebno vane uiteljeve komunikacijske sposobnosti (planiranja, odluivanja, rjeavanja sukoba). Ako prvi put radimo projekt s uenicima, posebno je vano upoznati uenike s ovom vrstom nastave. Uenicima treba objasniti koja e znanja i sposobnosti stjecati u projektnoj nastavi i to ona znae u dananjem svijetu rada, kao i koji se ciljevi ostvaruju u odnosu na postojei nastavni plan i program. Uitelj treba uenike detaljnije upoznati i s metodama i oblicima uenja koji se zahtijevaju u projektnoj nastavi.Tema projekta - uenici biraju temu projekta. Vano je da je tema na kojoj se radi vana i zanimljiva i uenicima i uitelju, odnosno da je odabrana prema interesima uenika. Uitelj uenike treba motivirati za podruja koja treba istraiti, ali nikako ne treba prisiljavati na rad uenike ako nisu zainteresirani za neku temu.Uloga uenika u radu na projektu - samostalna organiziranost i osobna odgovornost su vane znaajke gdje uenici samostalno trebaju odrediti cilj, naine, metode uenja. Cijela skupina razmilja i donosi odluke o nainima i vremenu ostvarenja projekta. Donosi odluke i odrenuje tko e to raditi, s kim (s kojim drugim uenicima), kojim e se sluiti sredstvima, s kim e se dogovarati, odnosno sve potrebno da bi doli do ostvarenja postavljenoga cilja. Donose odluke i o predstavljanju projekta. Radom na jednoj temi (cijela grupa radi na jednoj temi, ali svatko sam na svome zadatku), neophodno je ostvarivati interakciju, komunikaciju, koordinaciju u skupini, pratiti kritike i nadzor.Sudionici projektaNa projektu mogu sudjelovati i roditelji, lokalna zajednica, razliite ustanove i svi koji su zainteresirani.Pronalaenje temeTemu moemo odabrati iz nastavnog programa ili se odluiti za slobodnu temu nekeaktualnosti. U pronalaenju teme projekta: svaki uenik treba rei koje ideje ima za projekt bez komentiranja drugih. Sve ideje zapisuju se na papir, kritiki se propituje svaki prijedlog. Pri tome moemo razred podijeliti na skupine. Svaka skupina moe odrediti pet tema koje sunajzanimljivije rangirajui ih od 1 do 5 (najzanimljivija je 1). Sada ponovo u razredu moemo zapisati na papir odabrane tema i utvrditi koja je najzanimljivija.Formuliranje ciljaVano je postaviti ciljeve projekta. Pri tome valja postaviti neka pitanja:to elimo postii? Na koji nain emo ostvariti cilj?Kako emo predstaviti rezultate?Je li korisno u projekt ukljuiti i druge predmete? Koje? Zato?Tko nam moe pomoi u ostvarenju ciljeva? to nam moe pomoi u daljnjem radu (rad u muzeju, u arhivu, u umi, na potoku, drugi izvori)?Planiranje - prvo okvirno, a zatim i detaljnoNakon odabira tema sudionici se dogovaraju oko podjele zadataka, nainu rjeavanja zadataka, nainu prezentacije. Ovo je vrijeme pripreme za rad na projektu. Ono je razliito i ovisi o temi te vremenu kojim raspolaemo. Glavni je cilj timski rad. Potrebno je formirati skupine s tonom podjelom radnih zadataka. Svaka skupina treba razgovarati i ispuniti plan projekta. Sve to je vano treba zabiljeiti i staviti u projektnu mapu. Treba odrediti kada i kako e se diskutirati o prisutnim problemima, kako e ih grupa rjeavatiProvedba projektaSudionici rade na projektnim zadacima: prikupljaju informacije, izlaze na teren, istrauju na terenu, razgovaraju sa strunjacima, gledaju filmove Nakon rada na projektnim zadacima sudionici se vraaju u uionicu i pripremaju se za prezentaciju rezultat projekta

Prezentacija rezultata projektaRazliiti su oblici prezentacija rezultata. Uenici mogu izraditi letak, plakat, brouru, emisiju za radio, video zapis. U ovom dijelu nastave uitelj uoava i neke druge osobine uenika kao to su marljivost, izdrljivost, organizacijske sposobnosti.Predstavljanje projektaSvi sudionici dobivaju priliku prezentirati svoje rezultate drugima. Uinke svakog projekta treba predstaviti barem u koli. Znaajniji projekti mogu se prezentirati i izvan kole. Kada uenici predstave rezultate projekta, vano ih je pohvaliti i motivirati za daljnji, novi rad. Ako odvajamo dovoljno vremena za prezentacije projekata, ujedno pokazujemo uenicima kako uvaavamo ovaj nain rada.Znanstveni posterZATO su poeljne posterne prezentacije ili izlaganje na posterima? tede vrijeme, mogunost velikog broja izlaganja putem postera, iskoristivost prostora i prilagodljivost svakom prostoru, poster budi zanimanje i panju pa mu se moemo vraati ponovo, omoguuje dulju koncentraciju na odabranu temu, pokree raspravu s mogunou razmjene ideja i stavova.KADA odabrati posternu prezentaciju? kod ogranienog vremena i velikog broja izlagaa, kad istu temu elimo prezentirati nekoliko puta na razliitim skupovima, kad elimo predstaviti timski rad, rezultate radionice, istraivanja i sl., kad elimo svoj rad sauvati i arhivirati.KAKO izraditi poster ?U izradi postera najee nas moe ponijeti mata i kreativnost, no poster ipak podlijee odreenim pravilima. To su opa pravila, odnosno poeljni postupci u izradi postera. Posteri koje najee sami izranujemo moraju privui ostale.

SADRAJ postera gotovo svaki je sadraj pogodan za posternu prezentaciju koliina i odabir podataka odrenuje se prema publici kojoj je namijenjen poster ne smije sadravati cijeli referat, tema se predstavlja natuknicama, sa to manje cijelih reenica, s jasnim porukama na posteru se ne moe iznijeti sve o temi i zato su glavne sastavnice postera: naslov, saetak, uvod, metode, rezultati, zakljuci i literatura naslov treba biti privlaan, jednostavan, itljiv s 3-4 metra autori: obavezna su sva imena i prezimena autora i adrese ustanova iz koje dolaze u saetku iznijeti to se istraivalo i kako, izdvojiti i iznijeti rezultate u uvodu naglasiti pitanja koja su postavljena u istraivanju naznaiti osnovne istraivake metode i postupke u iznoenju rezultata koristiti grafike prikaze (tablice, grafikone, slike), i uz njih obavezne legende radi lakeg snalaenja zakljuci moraju biti kratki i jasni, te istaknuto ono do ega ste doli, zato je to vano, te usporedba s postojeim rezultatima i teorijom, kao i smjerovi daljnjih istraivanja na kraju navedite izvore koje ste koristili tijekom istraivanja i rada

Detaljnije o posteruZato je poster ponekad bolji nego izlaganje?Posterom je mogue ostvariti osobniji kontakt s osobama koje su zainteresirane za istraivanjei mogu ga vidjeti osobe koje moda nisu u odrenenom polju istraivanja. Poster je uinkovitijinego izlaganje jer on moe biti razgledavan i dok autor postera nije prisutan. Ako je autorslabiji u prezentiranju putem usmenog izlaganja, predstavljanje posterom je poeljniji nainprezentiranja rada.Osim toga, nakon to je poster izlagan na znanstvenom skupu, moe ga se objesiti u sobu iimpresionirati prijatelje, ili ga se moe objesiti u hodnik tako da ga svi mogu vidjeti.Oblikovanje posteraZnanstveni poster je dokument koji prikazuje provedeno istraivanje ili ispitivanje na znanstvenim skupovima. Sastoji se od naslova, uvoda, pregleda metodike rada, rezultata, rasprave, popisa literature te zahvale drugima za pomo u izradi istraivanja ili ispitivanja. Ako je opseg sadraja minimalan, osoba bi trebala moi proitati poster u vremenu od maksimalno 8-10 minuta.

Motivacijski savjetTrik za stvaranje dobrog postera je izrada pribline skice postera. Taj postupak je posebno dobar kada je potrebno odluiti da li treba izbaciti/dodati tekst, promijeniti veliinu slika, fonta i sl. Priblinu skicu postera trebalo bi napraviti najmanje mjesec dana prije roka. Skicu bi trebalo dati na pregled skupini od 5 do 6 osoba (prijatelja, stranaca, kolega, itd.) da pregledaju poster dok autor nije prisutan. Osobe neka ostavljaju svoje primjedbe i sugestije na post-it papiri ima. Posebnu panju potrebno je obratiti na broj rijei, stil, tijek ideja, jasnou slika, veliinu fonta, pravopis, itd. Mogue je tiskati inaicu postera na A4 formatu papira kako bi se dobio osjeaj izgleda, ali takvu umanjenu inaicu je vrlo teko kritizirati Kritika refleksija i evaluacija istraivanjaGlasnogovornik skupine izlae rad svoje skupine. Opisuje tijek postavljanja, ciljeva, planiranja i same izvedbe projekta. Navodi potekoe s kojima su se susreli tijekom rada na projektu. Sudionici ostalih skupina komentiraju plakat te postavljaju razna pitanja vezana uz temu. Nakon to sve skupine izloe svoje plakate, komentira se rad na projektu i iznose ideje i prijedlozi kako bi u budunosti poboljali rad na projektu, propuste koje su uinili, tekoe na koje su naili i kako ih otkloniti. Na kraju rada na projektu, u etapi refleksije odgovaraju na niz pitanja usmjerenih na samoprocjenu rada na projektu.Refleksija koja je obvezna na kraju istraivake nastave - dio je nastave u kojoj uenici detaljno analiziraju svoj rad ukazujui na dobre i loe trenutke u njemu. Uenici ue iz poinjenih greaka i osobnog uspjeha.Refleksija o projektu - Nakon prezentacije rezultata projekta slijedi kritika refleksija o cjelokupnom procesu tijekom provedbe projekta. U ovoj etapi valja razmisliti to je bilo dobro, a to loe i jesu li se mogle izbjei neke pogrjeke. Jo jednom valja odgovoriti na pitanja to je ometalo ili unaprenivalo projektni rad? Kako je funkcionirao timski rad, je li bilo napetosti, to je bilo posebno zabavno, to je tko nauio? Sada se moemo posluiti i projektnim mapama koja e nam omoguiti detaljniju analizu projekta

LiteraturaBori, E. 2009. Istraivaka nastava prirode i drutva- prirunik za nastavu. Osjek