Istrazivanje PH EU

7/23/2019 Istrazivanje PH EU

1/76


2/76


3/76

Partnerstvo za zdravlje / Partnerships in Health

Sarajevo, 2013.

ISTRAIVANJEPostojei mehanizmi i pravni okviri uea

organizacija civilnog sektorau zdravstvenom sektoru


4/76

AUTORI:

Iskra VuinaOrle urevi

IZDAVA:

Udruenje Partnerstvo za zdravlje

UREDNIK:

Haris Karabegovi

LEKTOR:

Rade Markovi

DTP & GRAFIKI DIZAJN:

Elmir Krdevi

TAMPA:

Feral Press

TIRA:

300 primjeraka, Prvo izdanje, Sarajevo, 2013.

______________________________________________

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

614.2:061.2](497.6)(049.5)

VUINA, Iskra

Postojei mehanizmi i pravni okviri ueaorganizacija civilnog sektora u zdravstvenomsektoru : istraivanje / Iskra Vuina, Orleurevi. - Sarajevo : Udruenje Partnerstvo zazdravlje, 2013. - 74 str. : graf. prikazi ; 30 cm

ISBN 978-9958-568-17-61. urevi, Orle

COBISS.BH-ID 20725766______________________________________________

Partnerstvo za zdravlje / Partnerships in Health. Sva prava pridrana.Koritenje iobjavljivanjeove publikacijeilinjenihdijelova nabilokojinainibilokojimsredstvimakomunikacije iinformisanjanijedozvoljeno bez pismenog odobrenja Partnerstva za zdravlje / Partnerships in Health.

Ova publikacija izraena je uz pomo Europske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva je odgovornost Udruenja Partnerstvo zazdravlje / Partnerships in Health i ni na koji nain ne odraava stavove Europske unije.


5/76

ZAHVALNICAZahvaljujemo se svim saradnicima, institucijama i nevladinim organizacijamakoje su podrale ili uestvovale u ovom istraivanju.

Takoer se zahvaljujemo organizacijama i institucijama koje su lanovi Upravnog

Odbora projekta Doprinos organizacija civilnog drutva jaanju partnerskog

dijaloga i suradnje vladinog i nevladinog sektora u sistemu javnog zdravljai ija

je inicijativa omoguila realizaciju ovog istraivanja:

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

Institut za javno zdravstvo Republike Srpske

Partnerstvo za zdravlje Sarajevo

Asocijacija Margina Tuzla

Demokratski centar Nove Nade Biha

Drutvo za borbu protiv side Crne Gore CAZAS

Udruenje graana Viktorija Banja Luka

Posebno se zahvaljujemo Delegaciji Europske unije u Bosni i Hercegovini koja je

fnansirala ovo istraivanje kroz projekat Doprinos organizacija civilnog drutva

jaanju partnerskog dijaloga i suradnje vladinog i nevladinog sektora u sistemu

javnog zdravlja.

AUTORI


6/76


7/76

ISTRAIVANJE |Postojei mehanizmi i pravni okviri uea organizacija civilnog sektora u zdravstvenom sektoru

PROJEKAT

|Doprinos organizacija civilnog drutva jaanju partnerskog dijaloga i suradnje vladinog i nevladinog sektora u sistemu javnog zdravlja 7

Skraenice

AIDS Sindrom steene imunodefcijencije (engl. acquired immunodefciency syndrome)

FMZ Federalno ministarstvo zdravstva

Gender centar FBiH Centar za ravnopravnost i jednakost spolova Federacije BiH

Gender centar RS Centar za ravnopravnost i jednakost polova Republike Srpske

HIV Virus humane imunodefcijencije (engl. human immunodefciency virus)

KMZ Kantonalno ministarstvo zdravstva

PPM Prijateljski pristup mladima

PZZ Primarna zdravstvena zatita

SPI Seksualno prenosive infekcije

SRZ Seksualno i reproduktivno zdravlje


8/76


9/76


PROJEKAT


Sadraj

Skraenice.................................................................................................................................................................................................5

1. UVOD......................................................................................................................................................................................................9

1.1. Pravni okvir nevladinog sektora na nivou BiH............................................................................................................................9

1.2. Klasikacija nevladinih organizacija.......................................................................................................................................... 10

1.3. Znaaj nevladinih organizacija u BiH........................................................................................................................................ 11

2. ORGANIZACIJA SEKTORA ZDRAVSTVA U BIH............................................................................................................................... 15

2.1. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor na nivou BiH............................................................................................. 15

2.1.1. Zloupotreba opojnih droga...................................................................................................................................................... 15

2.1.2. Krv i rizici putem krvi.................................................................................................................................................................. 18

2.1.3. Prava ena, mladih i djece........................................................................................................................................................ 19

2.2. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor u FBiH........................................................................................................ 242.2.1. Zdravstvena zatita.................................................................................................................................................................... 24


2.2.3. Mentalno zdravlje ....................................................................................................................................................................... 32



2.2.6. Ostali dokumenti........................................................................................................................................................................ 37

2.3. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor u RS............................................................................................................ 38

2.3.1. Zdravstvena zatita.................................................................................................................................................................... 38





2.4. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor u Brko Distriktu BiH.............................................................................. 49

2.4.1. Zdravstvena zatita.................................................................................................................................................................... 49


3. ANALIZA ODGOVORA PREDSTAVNIKA INSTITUCIJA VLASTI I NVO.......................................................................................... 53

4. GLAVNI ZAKLJUCI........................................................................................................................................................................... 57

4.1. Zakljuci doneseni na osnovu pregleda dokumenata........................................................................................................... 57

4.2. Zakljuci doneseni na osnovu odgovora predstavnika institucija/organizacija............................................................... 58

5. PREPORUKE ....................................................................................................................................................................................... 61

5.1. Preporuke donesene nakon pregleda dokumenata.............................................................................................................. 61

5.2. Preporuke donesene nakon datih odgovora predstavnika institucija/organizacija........................................................ 62

6. PRILOZI................................................................................................................................................................................................ 65

6.1. Prilog 1: Popis dokumenata koji su uli u analizu................................................................................................................... 65

6.2. Prilog 2: Lista predstavnika institucija vlasti i NVO iji su odgovori analizirani u izvjetaju............................................ 67

O projektu............................................................................................................................................................................................... 69

O izdavau.............................................................................................................................................................................................. 71


10/76


11/76


PROJEKAT


1. UVOD

Ovaj izvjetaj o rezultatima istraivanja postojeih mehanizama i pravnih okvira uea organizacija civilnogsektora u zdravstvenom sektoru i identikacija potreba za kreiranjem dodatnih mehanizama i procedura zauee organizacija civilnog drutva u zdravstvenom sektoru nansirala je organizacija Partnerstvo za zdravlje(Partnerships in Health) u BiH, unutar programa Doprinos organizacija civilnog drutva jaanju partnerskogdijaloga i saradnje vladinog i nevladinog sektora u sistemu javnog zdravlja.

Cilj pomenutog istraivanja je ispitati postojee mehanizme i pravne okvire uea organizacija civilnogsektora u zdravstvenom sektoru, utvrditi probleme, nedostatke i potrebe u institucionalnim mehanizmimai pravnim okvirima za saradnju nevladinog i vladinog sektora u oblasti zdravstva, te s obzirom na utvreneprobleme i nedostatke kreirati preporuke i smjernice za razvijanje nedostajuih mehanizama i procedura zauspjenu saradnju vladinih i nevladinih institucija u sektoru zdravstva.

Metodologija istraivanja postojeih mehanizama i pravnih okvira uea nevladinih organizacija u sektoruzdravstva ukljuuje dva segmenta. Prvi dio je pregled 50 dokumenata (zakona, podzakonskih akata, politika,strategija i akcionih planova) na nivoima BiH, FBiH, RS i Brko Distrikta BiH, koji obrauju aspekt saradnjevladinog i nevladinog sektora. Legislativa, kako se pokazalo istraivanjem, ne denie saradnju javnog i civilnogsektora ili je denie na nain da samo informie javnost o nekim aspektima date problematike, to ne umanjujepotrebu za ukljuivanjem nevladinog sektora da trai forme svoga djelovanja u tim oblastima javnog ivota. Popisanaliziranih dokumenata dat je na kraju istraivanja kao Prilog 1.

Drugi dio istraivanja ine kvalitativni podaci na osnovu upitnika (upuenog predstavnicima vladinog inevladinog sektora iz oblasti zdravstva o njihovom vienju problema i nedostataka u postojeoj zakonskojregulativi, a sa aspekta regulisanja uloge civilnog drutva u javnom sektoru). Spisak predstavnika je dat kao Prilog 2.

Finalni izvjetaj daje zakljuke o rezultatima istraivanja relevantnih zakonskih i podzakonskih akata u oblastizdravstva, to omoguava jasnije sagledavanje odnosa civilnog i javnog sektora, a na osnovu zakljuaka kreiranesu i preporuke i sugestije u pravcu unapreenja saradnje sektora u sistemu javnog zdravstva.

U ovom dokumentu su se pokuali sagledati poloaj i uloga nevladinog sektora u oblasti zdravstva krozdenisanje njegove pozicije u legislativi BiH, oba entiteta i Brko Distrikta BiH.

1.1. Pravni okvir nevladinog sektora na nivou BiH

Sporazum izmeu Vijea ministara BiH i nevladinog sektora prua okvir pomoi usmjeravanju naegzajednikog odnosa na svim nivoima vlasti u BiH, od lokalnih zajednica (optina) do nivoa drave (BiH). Ovimsporazumom se potvruje opredijeljenost Vijea ministara BiH i nevladinog sektora da ojaaju svoje obaveze iodgovornosti u ispunjavaju preuzetih uloga u razvoju i pruanju javne politike i da Vijee ministara BiH preuzimaobavezu i ojaa svoju ulogu u promovisanju dobrovoljnih i drutvenih aktivnosti u svim oblastima naegdrutvenog ivota.

Rad nevladinih organizacija, od nivoa drave do lokalnih zajednica, zauzimae centralno mjesto u misijiVijea ministara BiH kako bi se naredne godine uinile godinama davanja zajednici, a ne oekivanjima od nje.Nevladine organizacija osposobljavaju pojedince da doprinose razvoju svojih zajednica. inei to, oni promoviudravljanstvo, pomau ponovnom uspostavljanju osjeaja zajednice i daju krucijalni doprinos naem zajednikom


12/76

ISTRAIVANJE|Postojei mehanizmi i pravni okviri uea organizacija civilnog sektora u zdravstvenom sektoru

PROJEKAT|Doprinos organizacija civilnog drutva jaanju partnerskog dijaloga i suradnje vladinog i nevladinog sektora u sistemu javnog zdravlja12

cilju pravednog i otvorenog drutva. Ovaj sporazum e ojaati odnos izmeu Vijea ministara BiH i nevladinogsektora, i on predstavlja dokument praktine i simboline vrijednosti.

Ovaj sporazum ima za cilj stvaranje novog pristupa partnerstvu izmeu Vijea ministara BiH i nevladinogsektora. Njime se prua mogunost da ovi odnosi budu drukiji i bolji nego do sada. Vijee ministara BiH i

nevladine organizacije dijele mnoge interese tenju otvorenosti, posveenost javnom ivotu i podrku razvojuzdravih zajednica. Sporazum predstavlja polaznu taku za razvoj naeg partnerstva, a poiva na zajednikimvrijednostima i uzajamnom potivanju.1

1.2. Klasifkacija nevladinih organizacija

Prostor nevladinih organizacija (NVO) je ispunjen izrazito raznolikim organizacijama. NVO su samobalansirajue

nastaju zbog zajednikih interesa koji se mogu odnositi na samo jedno podruje, a mogu biti i vie openiti, jer sedotiu vie podruja ili drutva uopte. Mogu samo pruati usluge, mogu biti usmjerene na kritiku drutva i imatiambicije da ostvare drutvene promjene. Najee su podruja meusobno povezana tako se radi o socijalnojakciji i drutvenoj kritici, kao i pruanju usluga pojedincima. Zato je uloga NVO struna, odbrambena i nunopolitika (u smislu javnog upozorenja na drutvene nejednakosti i na zahtjev za drutvenim promjenama).

Poto se nevladin sektor temelji na samoinicijativnosti, sadri vrlo irok spektar razliitih tipova organizovanosti,pa NVO mogu djelovati na razliitim nivoima, od rjeavanja manjih, lokalnih, praktinih problema do vie stratekiusmjerenog djelovanja na lokalnom, regionalnom ili dravnom nivou.

NVO se izmeu sebe razlikuju po tome koga predstavljaju (koliki je broj i koje organizacije/lanovepredstavljaju), po odgovornosti za posredovanje informacija i komuniciranje sa lanovima u bazi, po javnom

mandatu ili postojanju koalicije, odnosno druge vrste povezanosti izmeu pojedinih NVO. Vana je takoer irazliitost nivoa javne koristi NVO, njihovo usko zastupanje interesa lanova pojedine NVO ili zauzimanje za ireinterese zajednice.

NVO su raznolike po svojim misijama, sadrajnim ciljevima, broju lanova, nainima djelovanja Pokrivajucjelokupan spektar, od takvih sa dugom tradicijom djelovanja na dravnoj i meunarodnoj ravni, pa sve do krhkih,lokalno djelujuih i kratkotrajnih NVO bez stalnog lanstva i osiguranih izvora nansiranja. Mogu djelovati napojedinim specinim izazovima, ali i na irokom polju razvojnih i stratekih pitanja. NVO na razliitim podrujimaprovode prije svega sljedee djelatnosti:

Mobilisanje stanovnika i grupa,

Unapreenje pristupa informacijama,

Detaljnije upoznavanje socijalnih, kulturnih i okolinih karakteristika,

Pruanje usluga (na podruju obrazovanja, okolia, zdravlja, socijalnih usluga...),

Podsticanje i organizovanje zajednice te unapreenje njene osposobljenosti,

1 Sporazum izmeu Vijea ministara BiH i nevladinog sektora, preuzeto sa:http://www.civilnodrustvo.ba/sporazum_nvo_vlada/sporazumi_vlada_-_nvo.html, pristup: 01.06.2013.


13/76


PROJEKAT


Istraivanje djelatnosti, provoenje analiza, savjetovanje,

Olakavanje i poboljanje socijalnih i politikih procesa,

Medijacija i mirno rjeavanje sporova,

Podizanje svijesti i komuniciranje sa stanovnitvom,

Praenje i nadzor nad provoenjem programa i zakonodavstva, upozoravanje na nepravilnosti,

Zagovaranje, izraavanje nezadovoljstva sa statusom quo, promovisanje novih i alternativnih rjeenja,

Osposobljavanje i upotreba participativnih pristupa kod usvajanja odluka,

Upozoravanje na diskriminatorne prakse i zahtjeve za drutvenim promjenama,

Zastupanje i ukljuivanje marginalizovanih drutvenih grupa,

Zastupanje dravnih i ljudskih prava.

Raznovrsne djelatnosti su komplementarne funkcijama dravnog i poslovnog sektora kod provoenjarazvojnih projekata i programa, posebno jo na nivou izmeu drave i lokalnih zajednica.

NVO su raznolike i prema pristupima, a oni mogu proizlaziti iz:

interesa lanstva (npr. struna drutva...),

brige/zastupanja (npr. briga za okoli, briga za marginalizovane...),

suoblikovanje rjeenja/suoblikovanje politika (npr. usavravanje i osvjeivanje, moderiranje...).2

1.3. Znaaj nevladinih organizacija u BiH

Nevladin sektor je karakteristian po tome to nije optereen borbom za vlast i institucionalizacijom, nego jeprepoznatljiv po masovnosti i dobrovoljnosti lanstva, dobrovoljnom radu, kao i po organizovanoj angaovanostina onim pitanjima koja su njihov interes i potreba. U Ustavu BiH postoji pravni osnov za osnivanje organizacija

civilnog drutva, a postoji i pravna regulativa koja propisuje i ureuje nain njihovog osnivanja i djelovanja.Ta regulativa nije usklaena sa stvarnim potrebama organizacija koje djeluju u BiH, te se preporuuje da se ubuduem periodu radi na njenim izmjenama i dopunama. Nevladin sektor u BiH je dokazao svoju vrijednosti svoju snagu djelovanja ve u toku rata od 1992. do 1995. godine. Uporno se zalagao za ouvanje i potivanjeljudskih prava i osnovnih sloboda, za ravnopravnost graana i naroda, uz beskompromisnu osudu svih ruilacatih neotuivih vrijednosti, postojanja i opstanka bosanskohercegovakog drutva i drave, te preuzimanju nasebe, gotovo u potpunosti, svih vidova humanitarnog rada i pomoi.

2 Strategija sistemskog razvoja nevladinih organizacija u Sloveniji za period 2003-2008, preuzeto sa: http://www.civilnodrustvo.ba/balkanski_kutak/vazni_dokumenti.html, pristup: 29.05.2013.


14/76



Nevladin sektor je jo tada postao ne samo vaan faktor prevazilaenja tog tekog stanja nego i nada da seu BiH moe izgraditi ivot dostojan ovjeka. U poslijeratnom periodu su NVO nastavile taj put, postajale svebrojnije, jae i sa irokim poljima djelovanja. injenica je da u BiH donatorskih sredstava ima sve manje, a NVO-a

jako puno.

Zbog toga su mnoge od tih organizacija prinudno ugaene u nedostatku sopstvenih sredstava za rad.Njihove strategije i mogunosti odrivosti organizacije su bile jako loe. Ipak, danas postoje stotine NVO-a kakona lokalnom, tako i na viim nivoima djelovanja, koje veoma dobro funkcioniu i koje su dostigle visok stepensamoodrivosti. Nevladin sektor u BiH svakog dana zauzima sve znaajnije mjesto i ulogu u pogledu uticaja naukupne drutvene procese u zemlji. Veina NVO jo uvijek nije dovoljno osposobljena za ispunjavanje svoje misije,

jer se susreu sa razliitim problemima. Vlasti ne prepoznaju NVO kao partnere, nema dovoljno meusektorskesaradnje, a nedovoljna je saradnja i protok informacija izmeu organizacija emu bi u budunosti trebaloposvetiti posebnu panju. Glavni unutranji problemi NVO mogu se, uglavnom, svesti na nedostatak nansijskihi materijalnih sredstava, kao i nedovoljan stepen strunosti i osposobljenosti njihovih lidera i aktivista, to jeposebno izraeno u ruralnim dijelovima drave.3

3 e-Prirunik za nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini, preuzeto sa: http://www.undp.ba/?PID=7&RID=373, pristup:05.06.2013.


15/76


PROJEKAT



16/76


17/76


PROJEKAT


2. ORGANIZACIJA SEKTORA ZDRAVSTVA U BIH

Organizacija, nansiranje i pruanje zdravstvene zatite u BiH predstavljaju odgovornost entiteta, desetautonomnih kantona u FBiH i Brko Distrikta BiH. Zato se sistem zdravstva u BiH sastoji od 13 podsistema kakobi se obuhvatilo stanovnitvo koje broji 3,9 miliona ljudi.

Na nivou BiH, Ministarstvo civilnih poslova BiH je jedino tijelo javne uprave sa odgovornostima vezanim zazdravstvo. Organizacionu strukturu Ministarstva civilnih poslova ini devet sektora, a meu njima i Sektor za zdravstvo.

2.1. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor na nivou BiH

Ustav Bosne i Hercegovine navodi obavezu BiH, kao i njenih entiteta, da osiguraju najvii nivo meunarodnopriznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, pri emu sva lica na teritoriji BiH uivaju ljudska prava i osnovneslobode. Sloboda mirnog okupljanja i sloboda udruivanja je ustavna kategorija i spada u jedno od osnovnihljudskih prava. Civilni sektor kroz brojne NVO doprinosi odreenom poboljanju ukupne situacije u BiH nastojeibiti servis stanovnitvu. U nekim sferama ivota i rada je prepoznat kao partner organima vlasti, pa je i njegovprostor za djelovanje, kao i efekti rada, vei. U drugima, opet, uopte se ne prepoznaje ogroman potencijal kojegnevladin sektor posjeduje i koji u sprezi sa javnim sektorom moe znaajno doprinijeti optem napretku.

2.1.1. Zloupotreba opojnih droga

Zakon o spreavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (Slubeni glasnik BiH, broj 8/06) je donesensa ciljem spreavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga, posebno nedozvoljene proizvodnje i prometaopojnih droga, psihotropnih supstanci i biljaka iz kojih se moe dobiti opojna droga, kao i supstanci koje mogubiti upotrijebljene za proizvodnju opojnih droga ili psihotropnih supstanci.

Radi usklaivanja aktivnosti ministarstava i samostalnih upravnih organizacija u BiH te drugih subjekataukljuenih u provoenje Dravne strategije nadzora nad opojnim drogama i suzbijanja zloupotrebe opojnih

droga u BiH, te radi promovisanja i kontrole provoenja Dravne strategije, Vijee ministara BiH osniva Komisijuza suzbijanje zloupotrebe opojnih droga (lan 8).

Vijee ministara BiH ureuje sastav komisije, njen rad i druga pitanja, dok strune i administrativne poslove u vezisa radom komisije obavlja Odjeljenje za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga, koje prati i izvrenje zakljuaka komisije.

U djelokrugu rada komisije po lanu 9 je i da: koordinira i prua podrku aktivnostima NVO i ostalih udruenjau prevenciji i tretmanu tetne upotrebe opojnih droga.

U djelokrugu rada Odjeljenja za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga po lanu 13 je i da: sarauje s organimana svim nivoima vlasti, ustanovama socijalne zatite, vaspitnim, obrazovnim, kulturnim, zdravstvenim i drugimustanovama, vjerskim zajednicama, udruenjima, fondacijama, sredstvima javnog informisanja te pravnim i

zikim licima radi spreavanja zloupotrebe opojnih droga.


18/76



Zakon u lanu 69 propisuje preventivne okvirne mjere za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga:

a. sistematsko ispitivanje, otkrivanje i praenje svih pojava u vezi sa zloupotrebom opojnih droga,

b. kontinuirano provoenje organizovanih preventivnih vaspitno-obrazovnih programa u porodici,

kolama, zdravstvenim ustanovama, udruenjima, vjerskim zajednicama i javnim medijima(primarna prevencija),

c. rano otkrivanje i praenje povremenih uivalaca opojnih droga (sekundarna prevencija),

d. rano otkrivanje, lijeenje, rehabilitacija i resocijalizacija ovisnika o opojnim drogama(sekundarna prevencija), i

e. druge mjere u skladu sa Dravnom strategijom nadzora nad opojnim drogama i suzbijanjazloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini.

Dravna strategija nadzora nad opojnim drogama, spreavanja i suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u Bosni

i Hercegovini (20092013) je dokument koji je sistemski rijeio ovu sloenu problematiku ukljuujui u njenuizradu i provoenje kako javni sektor na svim nivoima tako i nevladin sektor dajui primjer dobre saradnje nazajednikom cilju suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH. Meu principima za izradu strategije se navodise i Uee javnog i privatnog sektora i civilnog drutva aktivna saradnja javnog i privatnog sektora, civilnogdrutva, meunarodnih institucija i graana.

U prevenciji, Strategija nadzora nad opojnim drogama ureuje saradnju sa nevladinim sektorom na sljedei nain:

Prevencija u zdravstvu je ureena kroz koordinaciju aktivnosti prevencije izmeu razliitih sektora(zdravstvenog, socijalnog, obrazovnog, sigurnosnog, nevladinog i dr.), kao i nivoa uprave (drava,entitet, kanton, Brko Distrikt BiH te jedinica lokalne samouprave), to je od kljunog znaaja zaimplementaciju Strategije, pri emu je potrebno jasno denisati ulogu svakog aktera, a vodeu

ulogu imaju javnozdravstvene institucije.

U oblasti prevencije u obrazovanju ostvaruje se saradnja s roditeljima i institucijama lokalnezajednice koji preuzimaju svoj dio odgovornosti za zatitu djece i mladih. Ovaj sistem ostvarujesaradnju i sa sistemom zdravstva, socijalne zatite, kao i sa ostalim sistemima koji utiu na kvalitetivota, ali i sa NVO, te udruenjima graana i dr.

U programu rehabilitacije ovisnika se predvia mogunost osnivanja udruenja ovisnika, udruenjaroditelja i drugih lanova porodica u cilju samopomoi i uzajamne pomoi, kao i osnivanjeterapijskih zajednica koje se mogu organizovati u sistemu socijalne zatite i pravosua, amogu raditi i kao autonomne ustanove za odvikavanje i rehabilitaciju ovisnika u sistemu vjerskihi nevladinih organizacija i udruenja, privatnog sektora, u skladu sa zakonima i propisima iz tog

podruja.

U dijelu Strategije o lijeenju ovisnika nalaze se principi na kojima se zasniva lijeenje, kao i programi lijeenjakoji ukljuuju nevladin sektor. Ustanovljen je multidisciplinarni princip pristupa tretmanu ovisnosti u organizacijilijeenja koji predvia multisektorsko provoenje tretmana, u emu e uestvovati zdravstveni sistem, sistemsocijalne zatite, sistem obrazovanja, sistem pravosua sa zatvorskim odnosno kazneno-popravnim jedinicama,nevladin sektor, vjerske zajednice, lokalna zajednica i dr.

U okviru principa organizacije i provoenja lijeenja odreuje se da mjere rehabilitacije i reintegracije udrutvo, kao i smanjenja tete, mogu provoditi organizacije i udruenja nevladinog sektora i sektor socijalnezatite u skladu s postojeim zakonima i propisima.


19/76


PROJEKAT


U programu zamjene igala, prica i ostale opreme za pripremu i injektiranje se odreuje rad NVO-a iliudruenja, s tim da moraju biti certicirani od nadlenih ministarstava za zdravstvo i sigurnost. Njihov rad naterenu omoguava da se pomo i usluge zdravstvenih i socijalnih institucija, NVO-a, vjerskih institucija i udruenjagraana nude na mjestima gdje osobe koje upotrebljavaju nedozvoljene droge borave ili na mjestima gdje oniinjektiraju droge.

Dravni akcioni plan za borbu protiv zloupotrebe opojnih droga u Bosni i Hercegovini (20092013). Vijeeministara BiH je, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, donijelo Dravni akcioni plan borbe protiv zloupotrebeopojnih droga.

Tim tehnike pomoi je u ovom smislu, u saradnji sa Odjeljenjem za droge u Ministarstvu sigurnosti BiH,pripremio preliminarnu analizu, koja je potom posluila kao osnova za intervjue sa predstavnicima domaihvladinih i nevladinih organizacija i izradu Nacrta akcionog plana.

Inicijalna lista je proirena na jo neke domae vladine i nevladine organizacije i meunarodne institucijekoje nisu aktivno uestvovale u izradi Nacrta strategije, a ija su struni stavovi i miljenja smatrani krucijalnim uprocesu izrade Akcionog plana.

Ove aktivnosti su rezultirale realnim sagledavanjem problema u ovoj oblasti uz postizanje konsenzusa oprioritetnim aktivnostima koje je neophodno provesti s ciljem prevazilaenja problema, i to ne samo na tehnikomi politikom nivou ve i unutar ireg drutva akademska zajednica, eksperti, profesionalni krugovi, poslovnazajednica i drugi predstavnici civilnog drutva to svakako predstavlja jedno od najbitnijih dostignua, kako senavodi u ovom dokumentu.

Dokument takoer navodi da iako se Akcionim planom denie odgovornost nosilaca provoenja prioritetnihmjera i aktivnosti u pojedinim podrujima, za provoenje pojedinih prioritetnih mjera i aktivnosti utvrenih uAkcionom planu u brojnim sluajevima e biti suodgovorne nadlene institucije raznih nivoa vlasti u BiH,kao i organizacije civilnog drutva koje e u svom djelovanju takoer snositi dio odgovornosti za sistemsko i

kontinuirano provoenje mjera suzbijanja zloupotrebe opojnih droga u BiH.Takoer se naglaava, s obzirom na veliki broj institucija ukljuenih u implementaciju ovog akcionog plana

na razliitim nivoima vlasti, da e od kljune vanosti biti unapreenje horizontalne i vertikalne koordinacije isaradnje, kako izmeu samih nadlenih organa uprave u BiH, tako i izmeu njih i organizacija civilnog drutva u BiH.

Informacija o provoenju Dravnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u Bosnii Hercegovini (20092013) upozorava na injenicu da dio institucija (popis je dat u Informaciji) koje su premaAkcionom planu odgovorne za njegovo provoenje nije obavijestio ili je neadekvatno obavijestio Odsjek zasuzbijanje zloupotrebe opojnih droga Ministarstva sigurnosti BiH, koji je nadlean za evaluaciju implementacijeDravnog akcionog plana borbe protiv zloupotrebe opojnih droga u BiH 20092013, o aktivnostima premaAkcionom planu.

Na osnovu prispjelih odgovora o provedenim aktivnostima napravljen je pregled provoenja Akcionog planapo oblastima.

Generalno govorei, aktivnosti iz Akcionog plana se provode, djelimino ili u odreenoj mjeri. Provode ihnadlena entitetska ministarstva i institucije u RS, odnosno u tri kantona FBiH: Sarajevo, Zeniko-dobojski iTuzlanski kanton.

Sa aspekta saradnje sa NVO, u Informaciji je konstatovano da je u entitetima bilo saradnje u prevenciji nanivou lokalne zajednice gdje je nansijski podran rad pojedinih NVO. U Federaciji BiH su u okviru podrke NVO-ima koje se bave resocijalizacijom bivih ovisnika i zatvorenika jednom broju organizacija dodijeljena nansijskasredstva 2010. godine.


20/76



S obzirom na uoeno, kao i na potrebu uspostavljanja Ureda za droge na nivou BiH, upuen je prijedlogpreporuka Vijeu ministara BiH u cilju bolje implementacije Akcionog plana za borbu protiv zloupotrebe opojnihdroga u BiH 20092013. godine.

2.1.2. Krv i rizici putem krvi

Zakon o Drutvu Crvenog krsta/kria Bosne i Hercegovine (Slubeni glasnik BiH, broj 49/04) denie Drutvokao dobrovoljnu humanitarnu organizaciju graana BiH, priznatu i ovlatenu da na osnovu enevskih konvencija(IIV) od 12. augusta 1949. godine i njenih Dopunskih protokola I i II od 10. jula 1977. godine u miru i za vrijemeelementarnih i drugih nepogoda, vanrednih stanja, u skladu s naelima humanosti, nepristrasnosti, neutralnosti,nezavisnosti, dobrovoljnosti, jedinstva i univerzalnosti, ostvaruje odreene humanitarne ciljeve, zadatke i javnaovlatenja u oblasti zdravstva, socijalne zatite, obuke, slube traenja i pruanja pomoi medicinskim slubama

oruanih snaga u vrijeme oruanog sukoba (l. 2).Drutvo je jedina organizacija Crvenog krsta/kria BiH koja djeluje na cijeloj teritoriji BiH, a ine ga Crveni kri

FBiH i Crveni krst RS i sve njihove organizacije.

U vrenju javnih ovlatenja odreenih ovim zakonom, Drutvo sarauje s dravnim organima, organizacijamai fondovima u oblasti zdravstva, penzijskog i invalidskog osiguranja, socijalne zatite i obrazovanja, s oruanimsnagama u BiH i civilnom zatitom, diplomatskim i konzularnim predstavnitvima, kao i s drugim organizacijama,zajednicama, fondovima i udruenjima graana, kad je to od zajednikog interesa (l. 9).

Strategiju za odgovor na HIV i AIDS u Bosni i Hercegovini 20112016. godineje izradila radna grupa Savjetodavnogodbora za borbu protiv HIV-a i AIDS-a u BiH. Ovaj odbor je na dravnom nivou 2002. godine uspostavilo

Vijee ministara BiH. lanovi odbora su predstavnici relevantnih dravnih i entitetskih tijela, civilnog drutva imeunarodnih organizacija, ukljuujui i HIV koordinatore oba entiteta i Brko Distrikta BiH.

Znaajan struni doprinos izradi Strategije su dali imenovani predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva(FMZ), Ministarstva zdravlja i socijalne zatite RS, Odjela za zdravstvo i ostale usluge Brko Distrikta BiH, Zavoda za

javno zdravstvo FBiH, Instituta za javno zdravstvo RS, klinika za infektivne bolesti klinikih centara u Sarajevu, Tuzli iBanja Luci, predstavnici civilnog drutva i meunarodnih organizacija koje se bave HIV-om i osobe koje ive s HIV-om.

Zajedniki odgovor UN-a na HIV i AIDS u BiH je osiguran kroz Zajedniki tim UN-a u BiH koji koordinira iojaava veze izmeu sistema UN-a, dravnih institucija, organizacija civilnog drutva i osoba koje ive sa HIV-om.Doprinos u borbi protiv HIV-a i AIDS-a u BiH je dalo i Udruenje Partnerstvo za zdravlje, provodei programekoji su podrali napore vlade, osnaili kvalitet zdravstvene zatite na nivou zdravstvenih ustanova i podrali

razvoj civilnog sektora. Globalne epidemije, kakva je HIV, zahtijevaju aktivno djelovanje svih segmenata drutva,ukljuujui i organizacije civilnog drutva. Stoga je podrka meunarodnih organizacija u osnaivanju civilnogsektora veoma bitna kako bi on mogao odgovoriti na postavljene zadatke.

Za ostvarenje vizije BiH kao drava u kojoj e se postepeno smanjivati broj novoinciranih HIV-om i stvoritiokruenje koje e omoguiti svim osobama koje ive sa HIV-om dug, kvalitetan i zdrav ivot, u Strategiji sudenisani ciljevi, podciljevi i aktivnosti u ijoj relizaciji uestvuju svi segmenti drutva, ukljuujui udruenja ifondacije koje pruaju usluge smanjenja tete.

U skladu sa optim ciljem odravanja stope HIV-a u BiH ispod nivoa od 0,01%, te s ciljem univerzalnog pristupaprevenciji, tretmanu, njezi i drutvenoj podrci u stratekoj oblasti prevencije, utvruju se specine mjere razvojai provoenja ekasnih programa prevencije HIV-a prema specinim karakteristikama i potrebama razliitih

kljunih populacija, i obezbjeenje kontinuirane edukacije zaposlenih u institucijama zdravstveno-socijalnezatite i NVO u cilju kreiranja i provoenja programa prevencije.


21/76


PROJEKAT


Strategija naglaava potrebu da cjelokupna zajednica razumije i prihvati problem epidemije HIV-a. Uspjehpreventivnih aktivnosti uslovljen je upravo postojanjem i jaanjem otvorenog dijaloga izmeu zvaninihinstitucija, organizacija civilnog drutva i osoba koje ive s HIV-om.

U oblasti drutvene podrke se uvruje specina mjera razvijanja multisektorskog sistema pomoi osobama

koje ive s HIV-om i njihovim porodicama, a meu aktivnostima se navode i:

Jaanje mree organizacija koje pruaju podrku osobama koje ive s HIV-om.

Osnaivanje uloge koju udruenja i fondacije kao dio civilnog drutva imaju u obezbjeenju pristupasvim populacionim grupama, imajui u vidu da su ove organizacije bolje prihvaene meu kljunimpopulacijama nego od zvaninih institucija te da daju znaajan doprinos nadzoru HIV-a.

Prepoznavanje udruenja i fondacija kao stratekih partnera koji daju znaajan doprinos prevencijiHIV-a svojim znanjem, kreativnou i posveenou.

Osiguranje dalje saradnje vladinog i civilnog sektora koji e zajedno, kroz razliite naine saradnje,

nastaviti raditi na programima prevencije HIV-a.

Na bazi analiza kapaciteta vladinog sektora i kapaciteta organizacija civilnog drutva, nalae se jaanjekapaciteta primarne i sekundarne zdravstvene zatite u odgovoru na HIV, uspostavljanje referalnih centara zadijagnostiku i lijeenje HIV/AIDS-a, kao i jaanje svih drugih aktera van zdravstvenog sistema (obrazovanje, rad isocijalna zatita, unutranji poslovi, pravda, organizacije civilnog drutva).

Mjera uspostavljanja centara za edukaciju predvia uspostavljanje resursno/informativno/edukativnihcentara kako za javni, tako i za civilni sektor. Ovi centri bi trebali djelovati odvojeno zbog razliite prirode i pristupau svome djelovanju. Drugi dio centara za edukaciju bi trebao pripadati civilnom sektoru. Osnovne smjernice u

radu ovih centara trebaju biti: jaanje organizacionih kapaciteta organizacija civilnog drutva i jaanje strunihkapaciteta. Resursno/informativno/edukativni centri e pratiti razvoj modela prevencije HIV-a, metodedijagnostike i omoguiti povezivanje usluga, organizacija i pojedinaca koji pruaju takve usluge. Posebno vanauloga resursno/informativno/edukativnih centara se ogleda u ostvarivanju saradnje sa javnim institucijamai organizacijama civilnog drutva na nivou lokalne zajednice i jaanje kapaciteta ovih organizacija za pruanjeadekvatnog odgovora na HIV.

2.1.3. Prava ena, mladih i djece

Zakonom o zabrani diskriminacije (Slubeni glasnik BiH, broj 59/09)se uspostavlja okvir za ostvarivanje istihprava i mogunosti svim licima u Bosni i Hercegovini i ureuje sistem zatite od diskriminacije, to je navedenou lanu 1 stav (1).

U stavu (2) istog lana se navodi: U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i meunarodnim standardima kojise odnose na ljudska prava i osnovne slobode, ovim zakonom se utvruju odgovornosti i obaveze zakonodavne,sudske i izvrne vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i pravnih lica i pojedinaca koji vre javna ovlatenja, da svojimdjelovanjem omogue zatitu, promovisanje i stvaranje uslova za jednako postupanje.

lanom 2 stav (1) je denisana diskriminacija u smislu ovog zakona kao svako razliito postupanje, ukljuujuisvako iskljuivanje, ograniavanje ili davanje prednosti utemeljeno na stvarnim ili pretpostavljenim osnovama

prema bilo kojem licu ili grupi lica na osnovu njihove rase, boje koe, jezika, vjere, etnike pripadnosti, nacionalnog


22/76



ili socijalnog porijekla, veze s nacionalnom manjinom, politikog ili drugog uvjerenja, imovnog stanja, lanstva usindikatu ili drugom udruenju, obrazovanja, drutvenog poloaja i pola, polnog izraavanja ili orijentacije, kao isvaka druga okolnost koja ima za svrhu ili posljedicu da bilo kojem licu onemogui ili ugroava priznavanje, uivanjeili ostvarivanje na ravnopravnoj osnovi prava i sloboda u svim oblastima javnog ivota.

U lanu 6 je denisana oblast primjene ovoga zakona, pri emu se u stavu (1) navodi: Ovaj zakon se primjenjujena postupanje svih javnih tijela na nivou drave, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, optinskihinstitucija i tijela, te pravnih lica s javnim ovlatenjima, kao i na postupanje svih pravnih i zikih lica, u svim aposebno u sljedeim oblastima ivota, gdje je navedeno pod takom i)lanstva u profesionalnim organizacijama,ukljuujui lanstvo u organizaciji radnika ili poslodavaca ili u bilo kojoj organizaciji iji lanovi obavljaju nekoodreeno zanimanje; ukljuenost u takve organizacije i povoljnosti koje pruaju takve organizacije.

lanom 7 se u stavovima (1) i (3) ureuje:

(1) Centralna institucija nadlena za zatitu od diskriminacije je Ombudsmen za ljudska prava Bosne iHercegovine (u daljnjem tekstu: Ombudsmen Bosne i Hercegovine).

(3) Ombudsmen Bosne i Hercegovine pri izradi redovnih izvjetaja, miljenja i preporuka o pojavamadiskriminacije sarauje sa organizacijama civilnog drutva koje se bave zatitom i promovisanjem ljudskih pravai organizacijama koje se bave zatitom prava grupa izloenih visokom riziku diskriminacije.

lan 10 ureuje saradnju sa organizacijama civilnog drutva:

U izradi izvjetaja, prilikom pripreme zakona, strategija i drugih planova koji se odnose na stanje ljudskihprava i pitanja diskriminacije, sve nadlene institucije obavezne su da sarauju sa organizacijama civilnog drutvakoje se bave zatitom i promovisanjem ljudskih prava i organizacijama koje se bave zatitom prava lica i grupa licaizloenih visokom riziku od diskriminacije.

lan 16 stav (1) propisuje:

U postupku koji se pokree u skladu sa lanom 12 ovog zakona, moe se kao trea strana na strani lica iligrupe lica koja tvrde da su rtve diskriminacije pridruiti tijelo, organizacija, ustanova, udruenje ili drugo licekoje se u okviru svoje djelatnosti bavi zatitom od diskriminacije lica ili grupe lica o ijim se pravima odluuje upostupku.

Kada se radi o kolektivnoj tubi za zatitu od diskriminacije, Zakon u lanu 17 nalae:

Udruenja, tijela, ustanove ili druge organizacije koje su registrovane u skladu sa propisima koji reguliuudruivanje graana u Bosni i Hercegovini, a imaju opravdan interes za zatitu interesa odreene grupe ili se uokviru svoje djelatnosti bave zatitom od diskriminacije odreene grupe lica, mogu podnijeti tubu protiv lica koje je

povrijedilo pravo na jednako postupanje, ako uine vjerovatnim da je postupanjem tuenog povrijeeno pravo na

jednako postupanje veeg broja lica koja preteno pripadaju grupi ija prava tuilac titi.

Rezolucija o borbi protiv nasilja nad enama u porodici, koju je usvojila Parlamentarna skuptina BiH,objavljena je u Slubenom glasniku BiH, broj 15/08.

Taka 2 Rezolucije glasi: Potvrujui da je svaki oblik nasilja nad enama, pa tako i nasilje nad enama uporodici, krenje prava i osnovnih sloboda, te da ono spreava ili ponitava ostvarivanje tih prava i osnovnih slobodai izraavajui zabrinutost zbog nedovoljnog napretka u zatiti i promovisanju tih prava i sloboda u svim sluajevimanasilja nad enama.

U taki 3 se navodi: Uviajui da bi ekasno provoenje meunarodnih dokumenata koja garantuju prava iosnovne slobode, kao i domaeg zakonodavstva, doprinijelo zaustavljanju nasilja nad enama, a ova rezolucija

ojaala i upotpunila taj proces, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine poziva sve institucije, kao i nevladine


23/76


PROJEKAT


organizacije u BiH:

da usvoje odgovarajue zakonodavne i budetske mjere i planove kako bi zaustavili nasilje nad enama uporodici;

da obezbijede da se ve usvojeni zakoni i mjere primjenjuju na ekasan nain, a posebno da se obezbijedibri pristup sudovima, kao i efektivno izricanje zatitnih mjera;

da rade na uspostavljanju objekata za podrku rtvama nasilja u porodici, obuci osoblja u zdravstvu,policiji, pravosuu, socijalnim i obrazovnim slubama itd.;

da pokrenu kampanju za informisanje o nasilju u porodici i prevenciju, kao i kampanju za otkrivanjertava nasilja u porodici.

Zakon o ravnopravnosti polova u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, broj 32/10) ureuje, promovie ititi ravnopravnost polova, garantuje jednake mogunosti i ravnopravan tretman svih osoba bez obzira na pol, u

javnoj i u privatnoj sferi drutva, te ureuje zatitu od diskriminacije na osnovu pola (lan 1).

lanom 14 stav (1) se propisuje: Opti i posebni kolektivni ugovori trebaju biti usklaeni s odredbama ovogZakona i osigurati jednake mogunosti bez obzira na pol, a u stavu (2):Sindikati i udruenja poslodavaca imae

posebnu ulogu u osiguranju jednake zatite prava na rad i uslova pri zapoljavanju i osigurati da ne postojidiskriminacija na osnovu pola meu lanovima, bilo da je direktna ili indirektna.

Zakonom se u lanu 22 stav (1) propisuje: Svi statistiki podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju iobrauju u dravnim organima na svim nivoima, javnim slubama i ustanovama, dravnim i privatnim preduzeimai ostalim subjektima moraju biti prikazani po polu.U stavu (2) stoji:Statistiki podaci i informacije, koji se prikupljaju,evidentiraju i obrauju, u skladu sa stavom (1) ovog lana, moraju biti sastavni dio statistike evidencije i dostupni

javnosti.

lanom 25 stav (1) je propisano da nadzor nad provoenjem ovog Zakona obavlja Ministarstvo za ljudskaprava i izbjeglice, dok se u stavu (2) navodi:Radi praenja primjene ovog zakona, u okviru Ministarstva za ljudska

prava i izbjeglice, formira se Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine.

lan 26. taka m) ureuje da Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine ima obavezu dasaraujeu okviru svoje nadlenosti sa nevladinim organizacijama koje se bave zatitom ljudskih prava i sloboda.

lan 27 stav (1) nalae obavezu da Gender centar Federacije BiH i Gender centar Republike Srpske prateprimjenu Zakona na nivou entiteta i u tu svrhu naroito obavljaju sljedee poslove, od kojih izdvajamo onenavedene u takama a), h) i i):

a) prate usaglaenost zakona i drugih akata, politika, strategija, planova i programa koji se donose na

nivou entiteta, sa domaim i meunarodnim standardima za ravnopravnost polova; kao i

h) sarauju sa nevladinim organizacijama koje se bave zatitom ljudskih prava i sloboda;

i) pruaju strunu i savjetodavnu podrku i pomo svim institucijama sistema i drugim partnerima.

lan 28. propisuje: Nadleni organi vlasti i druge dravne institucije, poslodavci, te druga pravna i zika licaduni su pruiti sve potrebne informacije i omoguiti uvid u dokumentaciju na zahtjev Agencije, Gender centra FBiHi Gender centra RS odmah, a najkasnije u roku od 15 dana.

Strategija prevencije i borbe protiv nasilja u porodici za Bosnu i Hercegovinu (Slubeni glasnik BiH, broj 70/09)predviena je Programom rada Vijea ministara BiH za 2008. godinu, Programom rada Agencije za ravnopravnost

polova BiH, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH za 2008. godinu, kao i Gender akcionim planom BiH.


24/76



Dugoroni strateki cilj u oblasti prevencije nasilja u porodici je osigurati usklaeno i adekvatno preventivnodjelovanje organa vlasti na svim nivoima i NVO-a u spreavanju nasilja u porodici u BiH.

U cilju zatite ena rtava nasilja su NVO organizovale odreen broj sigurnih kua za njihov smjetaj u oba entiteta.

Nivo Bosne i HercegovineU skladu sa optim ciljem senzibilizacije javnosti o problematici nasilja u porodici i promociji prevencije,

odreuje se posebni cilj utvrivanja plana promotivnog djelovanja institucija i medija kada je u pitanju nasilje uporodici, u cilju predstavljanja nasilja u porodici kao pojave protiv koje se mora sistemski boriti i koja treba krozmedije biti tretirana na adekvatan nain. U ovom cilju se ogleda potreba za djelovanjem razliitih sektora u borbiprotiv problema nasilja u porodici, pa su za nosioce i partnere aktivnosti denisane medijske kue, entitetskaministarstva unutranjih poslova, tuilatva, ustanove socijalne i zdravstvene zatite, obrazovne institucije nasvim nivoima, ombudsmeni i NVO koje se bave pitanjima nasilja u porodici.

Nivo Federacije BiH

Na nivou ovog entiteta odreeni su mnogobrojni ciljevi, aktivnosti i mjere koje ukljuuju multisektorsku saradnjuu njihovom provoenju, iji su akteri i zdravstvene ustanove i institucije, kao i organizacije civilnog drutva kojese bave problematikom nasilja u porodici. Najvaniji cilj je stvoriti uslove (infrastrukturu) za provoenje Zakona ozatiti od nasilja u porodici, a prije svega za provoenje zatitnih mjera.

S obzirom na cilj ostvarivanja vee zatite rtava nasilja u porodici i podizanje kvaliteta prakse kroz kontinuiranuedukaciju i senzibilizaciju profesionalnih kadrova planirana je sistemska edukacija svih uesnika u odgojno-obrazovnom procesu (predkolskih, osnovnokolskih, srednjokolskih ustanova, zavoda i centara koji rade sadjecom sa posebnim potrebama) o svim pitanjima nasilja u porodici, kao i osoba koje rade na prevenciji i pruanjupodrke rtvama nasilja. Takoer je planirana izrada jedinstvenog programa edukacije (zajedniko jezgro) sudijai tuilaca, nastavnog osoblja, zaposlenih u centrima za socijalni rad/slubama, zdravstvenim institucijama,

policijskim upravama i NVO-ima iz oblasti nasilja u porodici.U skladu sa ciljem osiguranja razvijenog jedinstvenog multidisciplinarnog modela postupanja u prevenciji

i zatiti od nasilja u porodici i ostvarenja saradnje svih subjekata u prevenciji nasilja i u procesu zatite rtvenasilja denisana je izrada oglednog primjerka protokola o saradnji u radu na prevenciji i zatiti rtve nasilja uporodici na podruju optina i kantona, kao i organizovanje okruglih stolova radi prezentiranja rezultata dobrihpraksi saradnje svih subjekata u procesu prevencije i zatite od nasilja u porodici. Meu nosiocima aktivnosti suodreene i NVO, Gender centar FBiH, FMZ u saradnji s kantonalnim ministarstvima u ijoj nadlenosti je zdravstvoi Zavod za javno zdravstvo FBiH u saradnji sa kantonalnim zavodima za javno zdravstvo.

Sline preventivne aktivnosti ove strategije koje podstiu saradnju sektora zdravstva i nevladinog sektora sukreiranje edukativno-informativnog materijala o nenasilnim oblicima ponaanja i rjeavanja sukoba (npr. leci,

broure sa informacijama o nasilju u porodici sa adresarom ustanova, organizacija i drugih institucija kojima sertve nasilja mogu obratiti za podrku i pomo) te konano i kreiranje medijske kampanje o prevenciji nasilja uporodici.

Nivo Republike Srpske

Kao i u FBiH, u RS su denisani mnogobrojni ciljevi i aktivnosti koje u implementaciji ukljuuju, izmeu ostalihsektora, zdravstveni i nevladin sektor.

Strategijom je odreeno usklaivanje zakonske regulative o nasilju u porodici u RS sa drugim domaim imeunarodnim pravnim standardima kroz upuivanje izmjena i dopuna Zakona o zatiti od nasilja u porodiciu redovnu proceduru za usvajanje. Usklaivanje e provoditi mnogobrojna ministarstva (meu njima i zdravlja

i socijalne zatite), Gender centar RS, partnerske NVO i drugi institucionalni i vaninstitucionalni partneri koji sebave problematikom nasilja.


25/76


PROJEKAT


Adekvatna zatita rtava nasilja u porodici osigurae se izradom pregleda kapaciteta i resursa (materijalnih iljudskih) i potreba za sklonitima u RS, izradom pregleda kapaciteta i resursa NVO koje djeluju u oblasti porodinognasilja u RS te koordinacijom aktivnosti i lobiranjem za stvaranje modela odrivog funkcionisanja sklonita za rtve.

Neophodna pomo rtvama nasilja se prua putem psihosocijalne pomoi u centrima za socijalni rad. Stoga

se ova strategija osvre i na jaanje kapaciteta ovih centara radi psihosocijalne pomoi rtvama nasilja, kao ina psihosocijalni tretman poinilaca nasilja. Jaanje centara za socijalni rad zahtijeva multisektorsku saradnjusocijalnog sektora, sektora zdravstva, kao i nevladinog sektora, kako je i denisano ovim ciljem.

Kao i u FBiH, i u RS su planiranje preventivne mjere sa ciljem podizanja svijesti javnosti o problematici nasiljau porodici kroz javne kampanje o ovom problemu uz zajedniki rad medija, zdravstvenih institucija i NVO.

Akcioni plan za djecu Bosne i Hercegovine (20112014)je donijet na osnovu Odluke Vijea ministara BiH13.07.2011. godine sa optim ciljem da se deniu prioritetni ciljevi i mjere koje je nuno poduzeti u periodu 20112014. godine za stvaranje to povoljnijih uslova za ivot djece i porodice, njihovo zdravo psihoziko odrastanje iukljuivanje u drutvo i uee u odluivanju, a u najboljem interesu djece.

Jedan od ciljeva u kojem se ogleda produktivna saradnja zdravstvenog i nevladinog sektora je donoenje iimplementiranje Strategije unapreenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja u RS. Strategija je usvojena i poela

je njena implementacija.

to se tie osiguranja sveobuhvatne zdravstvene zatite i rehabilitacije djece ometene u razvoju, do kraja2014. godine planirano je ustanovljavanje sistema registrovanja i praenja djece sa posebnim potrebama usvrhu planiranja programa za ovu grupu djece. Ova aktivnost zahtijeva intenzivan angaman svih zdravstvenihinstitucija i srodnih NVO.

Dio Akcionog plana i planiranih mjera je posveen zdravoj i izbalansiranoj ishrani majki i djece, sa akcentomna dojenje. Plan zagovara podravanje iskljuivog dojenja dojenadi do estog mjeseca te nastavak dojenja, kaoi usvajanje i implementaciju Internacionalnog koda o marketingu zamjene za majino mlijeko u FBiH (navedenidokument je usvojen u RS, dok u FBiH jo nije razmatran). Vezano za adekvatnu ishranu, odreena je i promocijazdravih ivotnih navika i stilova ivota u porodici, koli i zajednici. Sve ove aktivnosti bi bile podrane saradnjomzdravstvenog, nevladinog i obrazovnog sektora te medija.

U skladu sa podciljem smanjenja obolijevanja djece od zaraznih bolesti, neophodan je nastavakimplementacije programa obavezne imunizacije djece i osiguranje pristupa istoj vodi i adekvatnim sanitarnimuslovima. Ona moe biti zagaena mikrobiolokim, hemijskim, zikim, radiolokim zagaivaima koji teteljudskom zdravlju. Neophodno je unaprijediti znanja, miljenje i stavove zajednice o zdravoj sredini, sa naglaskomna vodosnabdijevanje zdravstveno ispravnom vodom za pie. Nosioci ovih aktivnosti su zdravstvene ustanove sasvih nivoa u partnerstvu sa organizacijama civilnog drutva.

Djeca i omladina sa posebnim potrebama su ranjiva grupa kojoj je potrebna briga cijelog drutva. Da bi sepodigao nivo drutvene brige za tu grupu, mora se pruiti podrka i jaati njega u porodici kroz adekvatne usluge,produenu njegu i odgovarajui nivo benecija. To podrazumijeva pomo u nabavci pomagala i uila te pomostrunjaka porodici, kao to su socijalni radnici, pedagozi, psiholozi, psihijatri, defektolozi i dr. Takoer, znaajno

je znatno smanjenje institucionalnog zbrinjavanja kao krajnje nude, te podrka vraanju djece sa posebnimpotrebama u porodicu. Omoguavanje djeci sa posebnim potrebama da u okviru obrazovnog sistema imajupravo na dopunsku nastavu i podrku po potrebi je takoer mjera denisana ovim Akcionim planom. Nosioci svihovih aktivnosti su mnogobrojni i ukljuuju angaman: FMZ-a, Federalnog ministarstva obrazovanja, Federalnogministarstva za rad i socijalnu politiku, Ministarstva zdravlja i socijalne zatite RS, Ministarstva prosvjete i kultureRS, Odjeljenja za obrazovanje Brko Distrikta BiH, Odjeljenja za zdravstvo i ostale usluge Brko Distrikta BiH,kantonalnih ministarstva nadlenih za oblast zdravstva, socijalne politike i obrazovanja, i NVO.


26/76



Organizacija sektora zdravstva u Federaciji BiH

Struktura sektora zdravstva u FBiH se sastoji od 11 ministarstava zdravstva (10 kantonalnih i 1 federalno), 11zavoda za zdravstveno osiguranje (10 kantonalnih i Federalni zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja) i 11zavoda za javno zdravstvo (10 kantonalnih i 1 federalni).4

2.2. Pregled legislative vezane za zdravstveni sektor u FBiH

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine u Poglavlju II. Ljudska prava i osnove slobode, taka A. Opte odredbe, ulanu 2. navodi:Federacija e osigurati primjenu najvieg nivoa meunarodno priznatih prava i sloboda utvrenihu aktima navedenim u Aneksu, gdje se izmeu osnovnih ljudskih prava koje uivaju sve osobe na teritorijiFederacije navode i prava na:

l) osnovne slobode: slobodu govora i tampe; slobodu miljenja, savjesti i uvjerenja; slobodu religije, ukljuujui

privatno i javno vjeroispovjedanje; slobodu okupljanja; slobodu udruivanja, ukljuujui slobodu osnivanja ipripadanja sindikatima i slobodu neudruivanja; slobodu na rad; kao i pravo nao) zdravstvenu zatitu.

2.2.1. Zdravstvena zatita

Zakon o zdravstvenoj zatiti (Slubene novine FBiH, broj 46/10) ureuje naela, organizovanje i provoenjezdravstvene zatite, nosioce odgovornosti, prava i obaveza u koritenju zdravstvene zatite, kao i sadraj, nainobavljanja i nadzor nad obavljanjem zdravstvene zatite u FBiH.

U lanu 4 se kae da u osiguravanju i provoenju zdravstvene zatite u FBiH uestvuju zdravstvene ustanove,privatne prakse, zavodi zdravstvenog osiguranja, Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH, komore izoblasti zdravstva, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne, vjerske, sportske i druge organizacije,udruenja, porodica i graani.

Mjere na provoenju zdravstvene zatite i na usklaivanju djelovanja i razvoja sistema zdravstvene zatiteu FBiH ukljuuju po lanu 10 i saradnju sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama iudruenjima na poslovima razvoja zdravstvene zatite na teritoriji FBiH.

Zakon u lanu 13 propisuje da mjere za osiguranje i provoenje zdravstvene zatite na podruju kantonaukljuuju saradnju sa humanitarnim i strunim organizacijama, savezima, komorama i udruenjima na poslovimarazvoja zdravstvene zatite u kantonu.

Na nivou optina zdravstvena zatita stanovnitva se realizuje praenjem rada i kvaliteta usluga zdravstvenihustanova i obezbjeivanjem nansijskih sredstava za unapreenje njihovog rada u skladu sa potrebamastanovnitva i mogunostima lokalne zajednice, to se regulie posebnim zakonom o principima lokalnesamouprave u Federaciji. U tu svrhu se na nivou optina osnivaju zdravstveni savjeti. Broj lanova zdravstvenogsavjeta odreuje se statutom optine, a u njegovom radu uestvuju po lanu 14 predstavnici jedinice lokalnesamouprave, pacijenata, mladih, komora iz oblasti zdravstva, strunih udruenja, udruenja za zatitu pravapacijenata, sindikata, zdravstvenih ustanova, odnosno privatnih praksi, i crvenog kria sa podruja jedinicelokalne samouprave.

4 Funkcionalni pregled sektora zdravstva u Bosni i Hercegovini, preuzeto sa: http://parco.gov.ba/?id=1388, pristup:10.06.2013.


27/76


PROJEKAT


Zavod za javno zdravstvo FBiH je zdravstvena ustanova za obavljanje javno-zdravstvene djelatnosti na teritorijiFederacije, to ukljuuje i poslove saradnje sa svim drugim uesnicima u sistemu javnog zdravlja, naroito sazdravstvenim ustanovama i drugim oblicima zdravstvene slube, kao i sa NVO-ima (l. 116).

Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH obavlja transfuzijsku djelatnost na teritoriji Federacije u skladu sa

propisom o krvi i krvnim sastojcima. Takoer koordinira promociju i organizaciju davanja krvi sa Crvenim kriomFBiH, po lanu 118.

Na kantonalnom nivou zavod za javno zdravstvo obavlja javnozdravstvenu djelatnost za podrujekantona. Obaveza mu je i da sarauje sa drugim zdravstvenim ustanovama na podruju kantona, kao i sanadlenim organima lokalne samouprave i drugim ustanovama i organizacijama od znaaja za unapreenje

javnog zdravlja.

Zakon o zdravstvenoj zatiti FBiH eksplicitno ureuje saradnju civilnog i javnog sektora na nivoima odFederacije do optina.

Strateki plan razvoja zdravstva u Federaciji Bosne i Hercegovine daje strateki pristup i ciljeve reforme

zdravstvenog sistema za FBiH za period 20082018. godine. Izradila ga je radna grupa FMZ-a. Svrha dokumentaje, kako se navodi, jasno denisanje vizije i ciljeva za razvoj savremenog, kvalitetnog, racionalnog i ekonomskiodrivog zdravstva to, kako se ocjenjuje, podrazumijeva uspostavu integrisane zdravstvene zatite uz istovremenuekasnu kontrolu kvaliteta i potronje te odgovorno upravljanje raspoloivim resursima. Jedino izgradnja takvogzdravstvenog sistema moe voditi ka potpunom psihikom i zikom blagostanju te stvoriti pretpostavke zapoboljanje socijalnog statusa pojedinca, to onda predstavlja osnovu za ekonomski razvoj drutva.

Vizija koja je data u ovom stratekom planu jeste poboljano zdravstveno stanje stanovnitva kroz ekasan,dostupan i transparentan zdravstveni sistem orijentisan na kvalitet i utemeljen na principima solidarnosti ipravinosti.

Opti strateki cilj je poboljati dostupnost, kvalitet i ekasnost zdravstvene zatite stanovnitva voenogpoveanjem solidarnosti i smanjenjem nejednakosti.

Vizija i opti cilj e se provesti kroz specine ciljeve koji direktno utiu na jaanje etiri poluge zdravstvenogasistema: savjesno upravljanje, zdravstvene usluge, resursi i nansiranje.

U Stratekom planu uloga NVO sektora nije dovoljno utvrena, osim u osnovama za postavljanje stratekihciljeva gdje se u sieu prilika i prijetnji iz okoline kao prilika utvruje aktivnije uee civilnog drutva u reformskimprocesima. Jedan od specinih ciljeva, iji su nosioci FMZ, KMZ i NVO, je i jaanje saradnje sa civilnim drutvom.

2.2.2. Prava ena, mladih i djece

Politika mladi i zdravlje Federacije Bosne i Hercegovine (2008)podrava razvoj i jaanje sektora NVO kako bi onmogao adekvatno ostvariti znaajnu ulogu pruanja prijateljskih usluga mladima i teko dostupnim grupamakoje organi vlasti ne mogu osigurati. Snaan i dobro educiran u pitanjima zdravlja mladih, nevladin sektor jeprepoznat kao partner javnom sektoru i podran od svih nivoa vlasti, kako se konstatuje u Politici. Ocijenjeno jeda NVO koje se bave pitanjima mladih meusobno podupiru saradnju na naelu generacijske solidarnosti radirazmjenjivanja informacija, usklaivanja djelovanja i podsticanja zajednikih projekata za mlade.

Politika istie da se u oblasti javnog zdravstva promocija zdravih stilova ivota odvija kroz obrazovanje,medije, NVO i udruenja graana, zatim kroz javne kampanje, sportske i kulturne manifestacije u kojima nesmije biti javnih i skrivenih poruka koje e podravati nezdrave stilove ivota. Naglaeno je da prema mladima


28/76



mora postojati prijateljski pristup. Ovaj pristup mladima u pruanju zdravstvenih usluga treba biti osiguran usvim segmentima zdravstvenog sektora, a naroito u oblastima mentalnog zdravlja, nasilja, bolesti ovisnosti,seksualnog i reproduktivnog zdravlja (SRZ) i prava, polno prenosivih infekcija i HIV/AIDS-a, hroninih oboljenjaili u drugim segmentima gdje se za to ukae potreba. Prijateljski pristup mladima (PPM) u pruanju zdravstvenihusluga u prvom redu se osigurava u institucijama primarne zdravstvene zatite (PZZ), a potom i na drugim nivoimazdravstvene zatite.

Politikom mladi i zdravlje se FBiH zalae da se prijateljske usluge mladima bitnim za njihovo zdravlje osiguravajukroz saradnju sa nevladinim sektorom. Mladi ljudi svoje potrebe mogu realizovati u centrima za mlade. Centri zamlade trebaju biti vienamjenski, dostupni, pristupani, uz mogunost rekreativnih aktivnosti, kao i aktivnostiiz oblasti kulture, ali takoer i prostor gdje mladi mogu dobiti informaciju i savjet o daljem obrazovanju ilizapoljavanju. To su i mjesta gdje se promovira volonterski rad kao i vrnjake edukacije.

Strategija mladi i zdravlje Federacije Bosne i Hercegovine je osnov za implementaciju Politike zazdravlje mladih koju je usvojila Vlada FBiH i denie opte i specine ciljeve, prioritete, osnovne aktivnosti iodgovornosti svih uesnika u zatiti zdravlja mladih. Strategija se donosi sa vizijom da se obezbijedi prijateljski

pristup zdravstvenoj zatiti svim mladim osobama bez obzira na pol, rasu, jezik, vjeru, seksualnu orijentaciju,naciju, politiko ili drugo miljenje, ili psihiko, ziko i socijalno stanje. Usluge za mlade su pristupane, lakodostupne, povjerljive, besplatne, prihvatljive, kvalitetne i rodno senzitivne, i to u socijalnom okruenju u kojemnema iskljuenih radi psihikog zikog ili nekog drugog stanja.

Ovaj dokument je itav proet aktivnostima u kojima je eksplicitno navedena saradnja nevladinog i vladinogsektora u oblasti zdravstva te je bilo teko izdvojiti posebne mjere i ciljeve budui, kako je spomenuto, sve ukljuujuvladin i nevladin sektor. Zbog obimnosti Strategije i tema u njoj koje dotiu saradnju vladinog i nevladinog sektorau zdravstvu, u kraoj formi emo se pozabaviti navedenim mjerama gdje se ogleda potreba za saradnjom ova dvasektora, a koje smo izdvojili kao najaktuelnije ili najbitnije.

U skladu sa specinim ciljem osiguranja PPM-a u pruanju zdravstvenih i nezdravstvenih usluga koje su

dostupne, pristupane, povjerljive, besplatne, kvalitetne, prihvatljive i rodno senzitivne u veem broju institucijaPZZ prilagoenih u pruanju usluga PPM-a treba:

Poveati broj centara za mlade ili drugih oblika organizovanosti sa osnovanim info-centrima za rad samladim ljudima, a posebno sa populacijama pod povienim rizikom,

Vriti kontinuiranu edukaciju kako zdravstvenih profesionalaca, tako i nezdravstvenog osoblja uinstitucijama PZZ, ali i osoblja i volontera u NVO koji rade u info-centrima,

Razraditi sisteme upuivanja mladih osoba iz info-centara ka institucijama PZZ u okviru standarda iugraditi ih u odgovarajuu legislativu,

Izraditi standarde za PPM u institucijama PZZ sa fokusom na princip povjerljivosti, Akreditovati institucije PZZ i NVO za pruanje usluga PPM-a,

U lokalnoj zajednici formirati optinska zdravstvena vijea (koordinaciono tijelo/odbor), koja se bave ipitanjima zdravlja mladih,

Podrati razvoj i jaanje NVO sektora,

Modelirati protok informacije i podataka izmeu NVO i drugih sektora.


29/76


PROJEKAT


Strategijom se konstatuje da je osiguravanje prijateljskih usluga mladima bitno za njihovo zdravlje i potrebnoih je osigurati kroz aktivnu saradnju vladinog i nevladinog sektora. Prilikom razvoja prijateljskih usluga za mladeunutar zdravstvenog i nezdravstvenog sektora se potuje osnovni princip da su usluge mladima lako dostupnei povjerljive. Najzastupljeniji je model da se pri domovima zdravlja osiguravaju prijateljske usluge za mlade,najee kroz ambulante ginekologije i dermatoveneroloke ambulante za pruanje usluga iz domena SRZ-apacijenata. Takoer se kroz povjerljivo savjetovanje omoguava i testiranje na HIV u centrima za dobrovoljno,povjerljivo savjetovanje i testiranje, koji su pri infektivnim odjelima ili zavodima za javno zdravstvo.

Ovaj oblik preventivnog djelovanja i savjetovanja se odvija kroz zdravstveni sistem, ali kako mladi ljudi i gajenepovjerenje prema zdravstvenim radnicima, odnosno zvaninim institucijama, NVO predstavljaju nezaobilaznusponu sa zdravstvenim institucijama.

S obzirom da nevladin sektor moe promovisati ili oglaavati svoj rad, postaviti web stranicu koja e omoguition-line komunikaciju sa mladima, to nije mogue u javnom zdravstvenom sektoru, u mogunosti je ostvaritineposrednu komunikaciju sa mladom populacijom uz razvijanje promotivnih i savjetodavnih programa unutarzajednice.

Strategijom se upuuje na jo jedan nain povezivanja zdravstvenih profesionalaca koji pruaju prijateljskeusluge za mlade, NVO koje djeluju na ovom podruju, lokalnih zajednica i lokalnih vlasti. To su koordinacijskatijela za zdravlje na nivou lokalne zajednice u koje trebaju biti ukljueni ne samo predstavnici zdravstvenihprofesionalaca, NVO mladih ljudi nego i predstavnici drugih sektora ije je djelovanje bitno za zdravlje mladih,a posebno predstavnici lokalnih zajednica. Ovakvi koordinacijski odbori za pitanja zdravlja su sada u pilot fazi umjestima lokalne akcije.

Za ostvarivanje poveanja broja centara za mlade potrebno je, kako se navodi, usklaivanje legislative za radNVO i vei podsticaj optina i kantona radu NVO sektora. Cijeni se da je koordinacija i razmjena podataka izmeu

javnog i nevladinog sektora jedan od bitnih preduslova za pravilno funkcionisanje cijelog sistema zatite zdravljamladih. NVO moraju osigurati rad na terenu (engl. outreach), posebno sa populacijama unutar kojih se razvijaju

visokorizina ponaanja po zdravlje i ne mogu biti samo orijentisane na preventivni rad sa mladima koji posjeujuinformativne centre, kako se konstatuje u Strategiji.

Strategija se osvrnula i na edukaciju davalaca zdravstvenih usluga za mlade i osoblje ili volontere iz NVOsektora za rad u info-centrima, a posebno sa populacijama u poveanom riziku, a odgovoran za realizaciju je NVOsektor.

U skladu sa ciljem podravanja razvoja i jaanja NVO sektora radi ostvarivanja i pruanja prijateljskih uslugamladima i teko dostupnim grupama u saradnji sa javnim sektorom, uz kontinuirano razmjenjivanje informacija,usklaivanju djelovanja i podsticanja zajednikih projekata za mlade, utvrene su dvije veoma vane aktivnosti:

Izrada standarda za akreditovanje NVO koje rade na polju zdravlja,

Akreditacija NVO koje rade na polju zdravlja.

Strategija iznosi konstataciju da veliki broj aktivnosti koje NVO sektor provodi nije koordiniran sa planovimai stratekim odreenjima resornih ministarstava, to utie na sam kvalitet i pokrivenost programima i servisimaveeg dijela FBiH. Poboljanje dvosmjerne komunikacije izmeu ova dva sektora donijee kvalitet pruanjaservisa i vee iskoritenosti raspoloivih resursa. Sve ovo e imati dodatni uticaj na razvoj partnerstva ova dvasektora, a u konanici vie servisa za mlade.

Neformalno obrazovanje kao vid obrazovanja van sistema obrazovnih institucija kojim se stiu razliita znanjai vjetine koja mogu posluiti razliitim ciljnim grupama razvijaju samostalnost, ali i sistem vrijednosti koji je


30/76



prihvatljiviji i blii mladim ljudima. Strategija navodi da su kod nas programi neformalnog obrazovanja jo uvijeknedovoljno armisani, a od obrazovnih vlasti i javnosti vrlo slabo prepoznati kao dio obrazovanja unato tome tosavremeni trendovi idu prema njihovom uvaavanju, armaciji i vrednovanju. Poseban dio sistema neformalnogobrazovanja su obrazovni programi koje organizuju i provode NVO. Meutim, i ove aktivnosti, kao i u svim drugimoblastima, najvie su zastupljene u velikim sredinama.

Takoer se konstatuje da bi u razvoju neformalnog obrazovanja kljunu ulogu trebali imati mladi i NVO, koji eaktivno uestvovati u kreiranju programa, njihovom provoenju, praenju i ocjenjivanju, a zdravstveni, prosvjetniradnici kao i ostali profesionalci trebaju podrati njihovo aktivno ukljuivanje.

U skladu s ciljem ouvanja i zatite zdravlja mladih kroz razvoj individualnih i drutvenih kapaciteta zdravlja,usvajajui i primjenjujui zdrave stilove ivota, aktivnosti su:

Praenje: a) zdravstvenog stanja, b) zdravstvenih rizika i zatitnih faktora i c) zdravstvenih potreba,

Izrada i provoenje programa primarne prevencije preventabilnih oboljenja i nezdravih stilova ivota(povezano sa brojem selektivnih programa i indiciranih programa), te izrada i provoenje programa

sekundarne prevencije, edukacije, intervencije i sl.,

Utvrivanje prioriteta problem/stanje/bolest na osnovu rezultata istraivanja prikazati aktivnosti poodreenom prioritetu,

Razvoj i evaluacija programa usluga u svrhu izlaznih rezultata (engl. outcome),

Meusektorski timski rad u provoenju i proirenju programa ukljuivanja mladih u obaveznokolovanje, te programe zdravih gradova, zdravih kola, sigurnih kola i dr.,

Edukacija medija u svrhu pruanja potpore programima za zdravlje mladih, (prilagoen isinhronizovano s godinjim prioritetima).

Strategija upuuje na potrebu da mladi, a posebno predstavnici ugroenih grupa i socijalno iskljuenihgrupa, imaju pristup i koriste usluge koje pruaju NVO u okviru centara za mlade. Pristup uslugama se moeobezbijediti putem saradnje sa relevantnim institucijama i profesionalnim osobljem koji e kontinuirano raditi naprevenciji i zatiti zdravlja mladih, i gdje e mladi moi provoditi svoje slobodno vrijeme razvijajui svoje vjetinei unapreujui znanja putem neformalnih vidova edukacije, kako se dalje ocjenjuje.

Politika za unapreenje ishrane djece u Federaciji BiH predstavlja kljuni okvir za izradu strategije i akcionihplanova i programa za unapreenje stanja uhranjenosti i ishrane djece u FBiH. Naglaeno je da FBiH podstieintegrisani pristup u djelovanju svih sektora koji direktno ili indirektno utiu na ishranu djece, istie se potreba

kontinuiranog praenja stanja ishrane, uhranjenosti i zdravlja dojenadi i djece, kao i evaluacija poduzetih mjerakako bi se one unaprijedile. Da bi se sprijeile bolesti uzrokovane neodgovarajuom ishranom, ukljuujui i bolestinastale zbog nedostatka mikronutrijenata, FBiH e posebnu panju posvetiti izradi specinih programa i mjeraza smanjenje rizika od navedenih bolesti. Da bi se to ostvarilo, konstatuje se u ovom dokumentu, neophodno jeuee svih sektora, ire zajednice i roditelja koji imaju uticaj na ishranu dojenadi i djece.

Politika konstatuje da je neophodno akcije zagovaranja provoditi unutar pojedinih sektora, kao imeusektorskom saradnjom usmjerenom ka zajednikim ciljevima unapreenja ishrane i stanja uhranjenostidjece.

Ocijenjeno je da su kljuni partneri u ostvarenju ciljeva na unapreivanju ishrane i stanja uhranjenosti djece:zdravstvo, posebno javno zdravstvo, obrazovanje, mediji i nevladin sektor. irenjem odgovarajuih informacija

o znaaju zdrave hrane i ishrane za pravilan rast i razvoj djece, u saradnji s ostalim relevantnim sektorima oni e


31/76


PROJEKAT


kontinuirano zagovarati i podizati svijest javnosti, profesionalaca i donosilaca odluka i tako doprinositi formiranjui prihvatanju pozitivnih stavova o ishrani, kao i donoenju odreenih mjera i usmjerenih programa i akcija zabudue djelovanje, odreuje se u ovoj politici.

Strateki plan za unapreenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji Bosne i Hercegovine 2013-2017.

godine.Jedan od prioriteta Federacije BiH (FBiH) je poboljanje poloaja djece te ostvarivanje njihovih prava uskladu sa principima i odredbama Deklaracije i Konvencije o pravima djeteta. Svako drutvo treba osigurati zdrav

poetak djeijeg ivota te brigu o njihovom zdravlju, pravilnom rastu i razvoju, obrazovanju i socijalnom statusu.

U skladu s ciljevima unapreenja zdravlja, prevencije, ponaanja i napredovanja kolske djece te provoenjapromotivno-preventivnih programa u kolama, ovim dokumentom su planirane edukacije o pravilnoj ishranidjece, o znaaju oralnog zdravlja, o zdravim ivotnim navikama i o poremeajima i tekoama u razvoju sa ciljempodrke. Kao nosioci su odreeni strune institucije, nevladin sektor i pilot centri za rani rast i razvoj djece.

Unapreenje ishrane u kolskim ustanovama kroz izradu i usvajanje smjernica za ishranu u kolskimustanovama te, konano, implementacija smjernica u pilot kolama, edukacija roditelja, djece, osoblja u kolamao pravilnoj ishrani su takoer aktivnosti denisane ovim stratekim planom, a koje armiu tijesnu saradnjuzdravstvenog i nevladinog sektora.

Edukacije roditelja, djece, strunog i nastavnog osoblja su bitne za promotivno-preventivne programaprevencije drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja i za suzbijanje stigmatizacije, nasilja nad djecom i meuvrnjacima. Pomenute edukacije su uvrtene kao aktivnosti Stratekog plana.

Da bi se to bolje nosili sa problemom stigmatizacije i nasilja meu vrnjacima i rjeavali ga, neophodan jeorganizovan monitoring provoenja mjera za prevenciju i suzbijanje nasilja meu vrnjacima. Za adekvatanmonitoring i evaluaciju planirana je saradnja vie sektora: policije, socijalnog sektora, obrazovanja, zdravstva tenevladinog sektora.

Takoer su planirani monitoring i evaluacija praenja ranog rasta i razvoja djece kroz denisanje i odabirindikatora, izradu evidencionih obrazaca i metodolokih uputstava, uspostavljanje baze podataka te, konano,izradu izvjetaja.

Strategija za unapreenje seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u Federaciji Bosne i Hercegovine20102019. godineusmjerena je na unapreenje zdravstvenih usluga i prava vezanih za SRZ na podruju FBiH.U njoj se konstatuje se da je SRZ stanovnitva ugroeno u aktuelnom tranzicijskom momentu. Nesiguransistem monitoringa seksualno prenosivih infekcija (SPI), HIV infekcija, povean broj pobaaja, kao i porast brojmalignoma reproduktivnih organa kod ena i mukaraca ukazuju na ugroenost zdravlja. Sve to ukazuje nainjenicu da se SRZ i prava moraju tretirati kao multidisciplinarni i multisektorski problem na svim nivoima vlasti,te da ova oblast zahtijeva aktivno uee kako vladinog, tako i nevladinog sektora.

Strategija se bazira na osnovnim prioritetima u oblasti SRZ-a: prijeporoajna, poroajna i poslijeporoajnazatita, planiranje porodice ukljuujui i usluge u sluaju neplodnosti, prekidi trudnoe, spreavanje irenja SPIukljuujui i HIV, maligna oboljenja reproduktivnih organa, promovisanje SRZ-a i prava, promocija reproduktivnihprava, kontinuirana edukacija i uloga nevladinog sektora u svim ovim prioritetima.

Da bi se obezbijedila kvalitetna i dostupna prijeporoajna zatita svakoj porodilji i siguran porod, potrebnoje uspostaviti kole za trudnicepri domovima zdravlja te konano i promovisati dojenje i osnaiti patronaneslube za nadzor nakon poroda.

U skladu sa optim ciljem iskorjenjivanja ilegalnih pobaaja i poveanja pristupa sigurnim zdravstvenimuslugama i podcilja prevencije abortusa i komplikacija kod pobaaja, odreuje se potreba podizanja svijesti o


32/76



uticaju nestrunog i ilegalnog pobaaja na javno zdravlje kroz:

procjenu, dokumentovanje i raspodjelu materijala o pojavi i uticaju nestrunog i ilegalnog pobaaja nazdravlje/ivote ena, porodice i zajednice,

saradnju sa kljunim partnerima sa posebnim fokusom na NVO.

Prevencija i kontrola SPI, promocija SRZ-a kroz programe prevencije malignih oboljenja, promocija SRZ-a ukontekstu zdravih stilova ivota sa ciljem smanjenja rizika od SPI, prijevremenog zaea ili prihvatanja drugaijihstavova iz oblasti SRZ-a, osiguranje veeg znanja o SRZ-u kroz formalno i neformalno obrazovanje, podizanjesvijesti opte populacije, a naroito mladih, o sigurnijem seksu, neke su od mnogobrojnih aktivnosti i mjera zaije je provoenje nuno denisana uska saradnja zdravstvenog sektora i organizacija civilnog drutva.

Preduslov za uspjenu realizaciju edukativnih aktivnosti je dobra meusektorska saradnja, a posebno izmeusektora zdravstva i obrazovanja, kao i saradnja sa NVO sektorom na razvijanju programa koji trebaju podii svijestmladih, njihovih porodica, zajednice, kao i svih drugih koji rade s mladima, o znaaju zdravlja, prvenstveno SRZ-a.Prilikom kreiranja i implementiranja aktivnosti potrebno je osigurati uee mladih i predstavnika ostalih ranjivih

populacija.

U skladu s optim ciljem da NVO kontinuirano i zajedniki provode akcije za unapreenje SRZ-a i prava u FBiH,odreuju se aktivnosti:

Kontinuirana edukacija predstavnika nevladinog sektora u promociji SRZ-a graana. Nosioci aktivnostisu NVO.

Obezbjeivanje kontinuiranih i visokokvalitetnih usluga terenskog rada NVO u oblasti SRZ-a zamarginalizovane populacije. Nosioci aktivnosti su FMZ, KMZ, NVO i donatori.

Identikacija NVO koje imaju razvijene kapacitete i koje rade u oblasti zdravlja i enskih prava. Nosioci

aktivnosti su FMZ i KMZ.

Saradnja sa kljunim partnerima (mediji, zdravstveni radnici, NVO, enske organizacije, grupe za ljudskaprava i lideri u zajednici) za uspostavljanje mree podrke od strane informisanih kljunih aktera.Nosioci aktivnosti su FMZ, NVO i donatori.

U Strategiji se daje konstatacija:

U BiH postoji oko 12.000 organizacija koje se mogu smatrati neprotnim i organizacijama civilnog drutva.ezdeset i sedam od 142 optine i sedam od 10 kantona je potpisalo dravni Sporazum o saradnji izmeuVijea ministara BiH i nevladinog sektora u BiH. NVO, naalost, jo uvijek djeluju pojedinano i nema znaajnogumreavanja meu njima, ime bi se pojaao njihov uticaj u drutvu. Ne postoji ustanovljen mehanizam saradnje

NVO sa zdravstvenim ustanovama kao to su zavodi za javno zdravstvo, domovi zdravlja, privatni zdravstveni sektoritd. Ipak, jaanjem kapaciteta ovih NVO se moe doprinijeti jaoj promociji zdravih stilova ivota ena i mukaraca.Osim edukacije osoblja u NVO sektoru, bitan segment je i razvijanje programa partnerstva na razliitim nivoima, imebi se omoguilo jaanje kapaciteta NVO, prepoznatljivost u lokalnim sredinama, ne samo od strane stanovnitva/klijenata, nego i od strane zdravstvenih, socijalnih i drugih institucija.

Zakonom o zatiti od nasilja u porodici (Slubene novine FBiH, broj 28/13) se denie ta je porodica i nasiljeu porodici, ureuju se zatita od nasilja u porodici, zatita rtve, zatitne mjere za osobe koje su poinile nasilje uporodici i druga pitanja znaajna za zatitu od nasilja u porodici. Zakon propisuje u lanu 3 da zatitu rtvi nasiljau porodici mogu pruiti i NVO registrovane za pruanje ovih usluga. U lanu 8 se navodi obaveza zdravstvenih isocijalnih radnika, nastavnika, odgajatelja, medicinskih, obrazovnih i drugih ustanova i organa, kao i NVO koje uobavljanju svoje dunosti saznaju za uinjene radnje nasilja u porodici da odmah po saznanju prijave te radnjenadlenoj policijskoj upravi.


33/76


PROJEKAT


Strategija za prevenciju i borbu protiv nasilja u porodici (20132017)za podruje FBiH objavljena je u Slubenimnovinama FBiH, broj 22/13.

Vizija i misija Strategije

Stanje koje se realizacijom ove strategije eli ostvariti je poboljanje poloaja rtava nasilja u porodici ismanjenje nasilja u porodici kroz stvaranje uslova za ekasno djelovanje vladinog i nevladinog sektora u prevencijii borbi protiv nasilja u porodici s ciljem poboljanja poloaja porodica sa djecom.

Stoga se realizacijom ove strategije eli postii smanjenje nasilja u porodici, te poboljati servisi zatite usluajevima nasilja u porodici.

Kako bi se zdravstvene ustanove prolirale kao mjesto od povjerenja, a i samim rtvama nasilja ukazalona pojedine oblike nasilja, kontinuirano se provode promotivne kampanje od strane vladinih i nevladinihorganizacija. Izneseno je da su i u dosadanjoj praksi mediji promovisali ulogu zdravstvenih ustanova u zatitirtava nasilja, kao i da u narednom periodu treba jaati edukativne aktivnosti kroz medije. Naglaeno je danavedene aktivnosti kada su u pitanju mediji i promocija uopte nuno moraju biti multisektorske radi stvaranja

cjelovite slike o potrebi reagovanja na nasilje u porodici, kao i nainu reagovanja kako samih rtava, tako i graanakoji su svjedoci tome i samog sistema.

Posljedice bilo direktnog ili indirektnog nasilja mo

Documents

Istrazivanje PH EU