Italijanski jezik - Skripta

Embed Size (px)

Citation preview

ONE UNO

Franco: Pronto? Chiara: Casa Carrera? Franco: Si, chi parla? Chiara: Sono Chiara. Franco: Ah, ciao Chiara! Come stai? Chiara: Ciao Franco! Sto bene, grazie. E tu? Franco: Non ce male. Chiara: Ce Monica? Franco: Si, un attimo. Monica: Pronto? Chiara: Ciao Mony! Monica: Ciao Chiara! Allora? Chiara: Si. Arrivo! Monica: Benissiomo! Sono contenta! Chiara: Ma la festa ce, no? Monica: Certo! Ce, ce! Tu quando arrivi?

CHI /ki/ ko? COME /kome/ kako? QUANDO /kuando/ kada? ALLORA /alora/ onda? Reci! CERTO /erto/ naravno LA FESTA /festa/ zabava, urka IL ATTIMO /atimo/ trenutak ESSERE - biti PARLARE - govoriti ARRIVARE stii

1

ESSERE (biti) io sono tu sei lui/lei e C, G + A, O, U = K, G casa /kasa/, gas /gas/, contenta /kontenta/ C, G + I, E = , certo /erto/, giro /iro/, ciao /ao/ CH, GH + I, E = K, G Chiara /kjara/, Margherita /magerita/, che /ke/ noi siamo voi siate loro sono

Present glagola sa nastavkom - ARE:

PENSARE (misliti) io penso tu pensi lui/lei pensa noi pensiamo voi pensate loro pensano

Glagoli koji se zavravaju na - are spadaju u prvu grupu. Akcenat se najee nalazi na osnovnom slogu izuzev kod noi i voi.

1. Il signor Rossi (parlare) _______________con Chiara. 2. La festa ce, (essere, io) _______________contenta! 3. Monica (stare) _______________molto bene. 4. Tu, quando (arrivare) _______________? 5. Ciao Franco, come (stare) _______________? 6. (arrivare, io) _______________domani. 7. Laura (essere) _______________a casa. 8. (parlare, tu) _______________con Paolo?

2

Na pitanje Come stai? mogu se dati razliiti odgovori: Benissimo (veoma dobro) Molto bene ( veoma dobro) Abbastanza bene ( prilino dobro) Non ce male (nije loe) Uz to se moe rei Grazie i uzvratiti pitanjem E tu?

Na pitanje Come stai? Moe se odgovoriti i sa sto+prilog: Sto bene. Kada sretnete na ulici nekog poznatog, postavit ete pitanje: Come sta? - Bene, grazie, e Lei?

U talijanskome jeziku veoma je jednostavno postaviti pitanje. Red rijei je uglavnom isti kao u potvrdnoj reenici: Chiara arriva. / Chiara arriva?

Razlika izmeu upitne i potvrdne reenice se uoava na osnovu reenine melodije: u iskaznoj reenici je silazna, u upitnoj uzlazna.

Evo odgovora na pitanja uvedena pomou da li ili zar (ne). Arrivi? - Si. / La festa ce? - No.

Postoje i pitanja na koja se moe odgovoriti sa da ili ne: Chi parla?/ Quando arrivi?

Kod pitanja koja poinju upitnom rjeju subjekat uglavnom stoji poslije glagola: Quando arriva Chiara?

3

LEZIONE DUE

impiegato: Buongiorno,signora! Chiara: Buongiorno! impiegato: Biglietto,per favore. Chuiara: Ecco qua. impiegato: Grazie. Ha bagagli? Chiara: Una valigia...e ho anche un pacco,ma e leggero. impiegato: Vediamo...Si, come bagaglio a mano va bene. Chiara: Meno male! impiegato: Finestrino o corridoio? Chiara: Finestrino ... e non fumatori,per piacere. impiegato: Il volo e tutto non fumatori. Chiara: Ah, bene. ... impiegato: E l'uscita 5, imbarco alle 10. Chiara: Va bene, grazie, arrivederLa. impiegato: ArrivederLa e buon viaggio! ... poliziotta: Ha per caso monete o chiavi in tasca? Chiara: Ah gia, le chiavi! Scusi!

4

LAEROPORTO - aerodrom LAEREO - avion LA VALIGIA /valia/ kofer IL BAGAGLIO A MANO /bagaljo/ runi prtljag LIMBARCO - ulaz, ukrcavanje IL BIGLIETTO /biljetto/ karta za vonju IL PASSAPORTO - paso, putovnica IL CARRELLO - kola, kolica za prtljag IL FINESTRINO - prozor (u prijevoznom sredstvu) IL CORRIDOIO - hodnik IL FUMATORE - pua LA MONETA - kovanica, novi LA CHIAVE /kijave/ kljuevi LA CHIAVE DI CASA - kljuevi od kue LA TASCA /taska/ torba ANCHE /anke/ takoe LEGGERO / A /leero/ lagan, lak IL VOLO /voljo/ let LUSCITA - izlaz GIA - tano, ba

ROD IMENICA Imenice imaju samo dva roda, muki i enski. Mukog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi odreeni lan IL ili LO ili neodreeni lan UN ili UNO. enskog su roda sve one imenice ispred kojih se nalazi odreeni lan LA ili neodreeni lan UNA.

BROJ IMENICA lan IL se u mnoini mijenja u I, a lan LA u LE. Imenice koje se u jednini zavravaju na E ili O, prave mnoinu na taj nain to im se krajnji suglasnici (E ili O) promijene u I: il libro I libri la madre le madri

5

Imenice koje se u jednini zavravaju na A, a enskog su roda, u mnoini mijenjaju A u E: la casa le case

I NUMERI 1-10 1 - uno 2 - due 3 - tre 4 - quattro 5 - cinque 6 - sei 7 - sette 8 - otto 9 - nove 10 - dieci

Nula se na talijanskom kae zero.

Izraz za saopavanje tanog vremena dobija se kombinacijom prijedloga ALLE (u) i broja: Imbarco alle 10. Dopunite odgovarajui oblik glagola u zagradi: 1. Ma (avere, tu) _______________solo una valigia?! 2. Adesso Luigi (essere) _______________in aereo. 3. Franca (arrivare) _______________alle 3. 4. (essere/arrivare, io) _______________gia in aeroporto alle 5. 5. La signora Bianchi (avere) _______________solo un bagaglio a mano. 6. E Michele adesso (stare) _______________bene? 7. (avere) _______________io le chiavi di casa! 8. (essere, tu) _______________contenta?

6

LAN lan se stavlja ispred imenice i oznaava rod i broj imenice ispred koje se nalazi. lan moe biti odreeni i neodreeni. Odreeni lan Odreeni lanovi za imenice mukog roda u jednini su IL i LO.

lan IL se nalazi ispred imenica koje poinju suglasnicima ali ne suglasnikom Z ili suglasnilom S (kada je S praeno jo jednim suglasnikom): il libro, lo zio, lo scolaro Radi milozvunosti, kada imenica poinje samoglasnikom izostavlja se O u lanu LO pa se izostavljeno slovo oznaava apostrofom: lo amico lamico Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini je LA: la casa

Radi milozvunosti, kada imenica enskog roda poinje samoglasnikom, izostavlja se A u lanu LA, pa se i ovdje izostavljeno slovo oznaava apostrofom: la amica lamica

Odreeni lanovi za imenice mukog roda mijenjaju se u mnoini, i to: a) IL se u mnoini pretvara u I: il libro I libri b) LO se u mnoini pretvara u GLI: lo scolaro gli scolari c) L se u mnoini takoer pretvara u GLI: lamico gli amici Odreeni lan za imenice enskog roda u jednini LA mijenja se u mnoini u LE: la casa le case

7

Neodreeni lan Neodreeni lan za muki rod je UN i UNO, a za enski rod UNA. Neodreeni lan nema mnoinu.

UN se upotrebljava ispred svih imenica osim onih koje poinju suglasnikom Z ili suglasnikom S (praen jo jednim suglasnikom): un libro un amico

UNO se upotrebljava ispred onih imenica koje poinju suglasnikom Z ili S (praeno jo jednim suglasnikom): uno zio uno specchio

Ako se neodreeni lan za enski rod UNA nae ispred imenica koje poinju samoglasnikom, tada se krajnje A u lanu UNA apostrofira: una amica unamica

Upiite odgovarajui oblik neodreenog lana: 1. Sono _______________studentessa. 2. Chiara ha _______________valigia e _______________pacco. 3. Luigi e _______________studente di medicina. 4. Chiara parla con _______________signore. 5. _______________caffe? - Si, grazie. 6. Ma ce _______________festa qui?

8

LEZIONE 3

Comandante: Buongiorno, signori e signore. E il comandante che parla. Mi chiamo Marco Guffanti. In questo momento voliamo su Roma. Larrivo a Milano e previsto tra 50 minuti circa. Il tempo a Milano e buono, cielo sereno, ci sono 20 gradi. Buon soggiorno a bordo! hostess: Dolce o salato? Chiara: Dolce. hostess: E da bere cosa desidera? Chiara: Un succo darancia. hostess: Prego e Lei? vicino: Salato, e un bicchiere dacqua minerale. hostess: Gassata o naturale? vicino: Naturale, grazie. hostess: Ecco a Lei. vicino: Grazie. vicino: Eh, solo un pacchetto di salatini risparmiano! Chiara: Sui voli nazionali, si. vicino: Lei viaggia spesso? Chiara: Abbastanza. vicino: Per lavoro? Chiara: No, I miei genitori abitano a Milano. vicino: Ah per motivi familiari Un po come me pero io ho Italia-Spagna. Chiara: E spagnolo? vicino: Mezzo spagnolo mezzo italiano

9

NOVE RIJEI: IL COMANDANTE - kapetan CHIAMARSI - zvati se IL MOMENTO - trenutak PARLARE - govoriti VOLARE - letjeti LARRIVO - dolazak PREVISTO / A - predvien TRA - u, izmeu CIRCA - oko, otprilike panski IL TEMPO - vrijeme IL CIELO /elo/ nebo SERENO /A - vedar IL GRADO - stepen IL SOGGIORNO /soorno/ boravak IL DOLCE /dole/ slatki, desert SALATO - slano, posoljeno DESIDERARE - eljeti, htjeti PREGO - molim (lijepo) LACQUA MINERALE - mineralna voda IL SALATINO - slano pecivo RISPARMIARE - tedjeti ABBASTANZA - prilino, dovoljno VIAGGIARE - putovati SPESSO - esto, uestalo LA ITALIA - Italija ITALIANO - Talijan, MEZZO - pola SU - preko BERE -piti IL SUCCO - sok IL PACCHETTO - paketi LACQUA - voda PER - zbog IL LAVORO- posao GENITORI - roditelji ABITARE - stanovati POI - onda PERO - ali, pa ipak LA SPAGNA - panija SPAGNOLO- panac,

10

BERE (piti) io bevo tu bevi lui beve noi beviamo voi bevete loro bevono

Kada se govori o vremenskim prilikama moe se rei: E BELLO (vrijeme je lijepo) E BRUTTO (vrijeme je loe) FA CALDO (toplo je) FA FREDDO (hladno je)

Ukoliko elimo preciznije odgovoriti na pitanje CHE TEMPO FA? moemo rei sljedee: CE IL SOLE (Sunano je) CE LA NEBBIA (Maglovito je) E SERENO (Vedro je) E NUVOLOSO (Oblano je) PIOVE ( Pada kia) NEVICA (Pada snijeg) CE UN TEMPORALE (Oluja je) CE VENTO (Vjetrovito je) TUONA - grmi GELA - smrzava se ANNOTTA - smrkava se ALBEGGIA - svie

Ako Vas neko pita Che cosa desidera?, jednostavno iznesite svoju elju i ne zaboravite da uz to jo kaete grazie. Un succo di frutta, grazie. Niente, grazie.

Ako Vam direktno ponude un caffe, odgovorite sa Si, grazie. Si, volentieri. (da, rado) No, grazie.

Kada u baru naruujete pie, uz naziv pia dodat ete i per favore: Un cappucciono, per favore.

11

PIA IL CAFFELATTE - kafa sa mlijekom LA GRAPPA - rakija LO SPUMANTE - pjenuavo vino LA SPREMUTA - svjee iscijeen sok IL CAFFE - kafa LA BIRRA - pivo IL TE - aj IL CAPPUCCINO - kapuino IL SUCCO DI FRUTTA - voni sok IL SUCCO DARRANCIA - sok od narande IL VINO ROSSO / BIANCO - crveno / bijelo vino UN BICCHIERE DI VONO ROSSO - boca crvenog vina

Napiite reenice u mnoini: 1. Arrivo domani alle 8. _______________________________________ 2. Abiti qui a Roma? _________________________________________ 3. Adesso chiamo un taxi. ____________________________________ 4. Parla con il polizotto. ______________________________________ 5. Chiami lingegner Ponti? ___________________________________ 6. Arriva in macchina o in treno? _______________________________ 7. Risparmio molto. _________________________________________ 8. Voli con Alitalia? _________________________________________

Oznaite pravilan oblik glagola: 1. I genitori di Claudia sta / stanno / stiamo bene. 2. Qui ce / ci sono tre bottiglie di birra. 3. Siamo / Sono / Sei a Roma e visitiamo la citta. 4. Oggi siamo / stiamo / abbiamo a casa. 5. Il caffe di Frederico sono / e / ha dolce. 6. Siete / Avete/ State gia i biglieti per lEurostar?

12

I NUMERI 11-20 11 - undici 12 - dodici 13 - tredici 14 - quattordici 15 - quindici 16 - sedici 17 - diciassette 18 - diciotto 19 - diciannove 20 - venti

I NUMERI 20-100 20 - venti 30 - trenta 40 - quaranta 50 - cinquanta 60 - sessanta 70 - settanta 80 - ottanta 90 - novanta 100 - cento

Kod tre se uvijek stavlja akcenat: ventitre (23), cinquantatre (53)

Kod uno i otto desetica gubi zavrni samoglasnik: ventuno (21), trentotto (38)

13

PRIDJEVI Pridjevi su rijei koje se slau sa imenicama u rodu i broju. Ako je imenica mukog roda i pridjev mora biti mukog roda; ako je imenica u jednini i pridjev mora biti u jednini.

Rod Pridjevi u mukom rodu se zavravaju na O ili E.

Alo se pridjev u mukom rodu zavrava na O tada u enskom rodu prelazi u A: buono buona nuovo nuova rosso rossa

Ako se pridjev u mukom rodu zavrava na E tada u enskom rodu pridjev ostaje nepromijenjen: forte forte grande grande verde verde

Broj Pridjevi koji u jednini zavravaju na O u mnoini mijenjaju to O u I: buono buoni Pridjevi koji u jednini zavravaju na E u mnoini mijenjaju to E u I: forte forti

Pridjevi koji se u jednini zavravaju na A u mnoini mijenjaju to A u E: bella belle

Pridjevi koji odreunu pripadnost naciji, kao to su spagnolo i italiano, upravljaju se po gore navedenom pravilu: Marco e italiano. Lucia e italiana.

14

QUANDO CHIEDIAMO LA NAZIONALITA Na pitanje Di dove sei? (Odakle si?) odgovaramo koristei prijedlog di + nome di citta (ime grada): Di dove sei? - Di Roma / Madrid.

Na pitanje sei + aggettivo di nazionalita? odgovaramo sa Si ili sa No, (+sono) + aggettivo di nazionalita: - Di dove sei? - Tadesco. E tu sei francese, vero? - No, sono belga, di Bruxelles.

15

NOMI DI PAESI E AGGETTIVI DI NAZIONALITA -ano / ana Messico Italia Brasile America Australia Venezuela messicano italiano brasiliano americano australiano venezuelano - ino / ina Algeria Marocco Bosnia Erzegovina algerino marocchino bosniacco/a erzegovese

-ese Inghilterra Francia Olanda Danimarca Giappone Svezia inglese francese olandese danese giapponese svedese

altri: -o/a Russia Polonia Svizzera Austria Attenzione! Germania Belgio tedesco belga russo polacco svizzero austriacco

16

LEZIONE QUATTRO

tassista: Buongiorno, signora. Chiara: Buongiorno. tassista: Dove andiamo? Chaira: in via Monti, al 75, grazie. tassista: Va bene! tassista: Da dove arriva di bello? Chiara: Da Palermo. tassista: Ah, bella citta Io sono di Cefalu, ma abito a Milano da tanti anni! Lei conosce Cefalu? Chiara: Si abito in Sicilia da tre anni pero sono milanese. tassista: E dalla Sicilia porta su I buoni prodoti siciliani? Chiara: Che cosa intende? tassista: Beh, il pacco Chiara: Ah, no, quello e un regalo, una sorpresa per unamica! tassista: Signora, eccoci arrivati! Chiara: Quante? tassista: 25 euro. Chiara: Ecco a Lei e buona giornata. tassista: Grazie a Lei e buona giornata. Chiara: ArrivederLa, tassista: ArrivederLa.

NOVE RIJEI: ANDARE - ii LA VIA - ulica DOVE ? - kuda? ABITARE - stanovati A-u TANTO - toliko CONOSCERE - poznavati DA DOVE ? - odakle? PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom)

17

IL PRODOTTO - proizvod QUELLO/A - onaj/a IL REGALO - poklon LA SORPRESA - poklon

Pomou prijedloga A moemo da navedemo mjesto gdje stanujemo ili gdje se trenutno nalazimo: Abita a Roma. (On(a) ivi u Rimu) Adesso sono a Roma. (Sada sam u Rimu)

Prijedlog A moemo koristiti i sa glagolom andare. Na taj nain govorimo gdje idemo: Andiamo a Milano. (Idemo u Milano)

Prijedlog A stoji ispred naziva gradova.

Prijedlog IN moe se koristiti pri navoenju odredbi za mjesto: ispred via, viale, piazza, itd: Abito in Viale Manzoni. Vado in Viale Manzoni. ispred naziva veih ostrva: Siamo in Sardegna. Andiamo in Sardegna. ispred naziva drava: Abitano in Germania. Vanno in Germania.

Porijeklo navodimo pomou glagola essere i prijedloga di: Sono di Cefalu. Neije porijeklo moemo saznati ako postavimo pitanje: Di dove sei? (Odakle dolazi?) Di dove? (Odakle dolazite?) Pomou glagola essere i imenice koja oznaava nacionalnu pripadnost navodimo zemlju iz koje dolazimo: Sono serbo/serba.

18

Pomou izraza arrivare da + mjesto navodi se mjesto polaska/polijetanja: Arrivo da Torino. Ako su u pitanju osobe koristi se prijedlog da: Sono da Luka. (Ja sam kod Luke) Vado da Luka. (Idem kod Luke) Podvucite odgovarajui prijedlog: 1. Il treno arriva di / da / su Bologna. 2. Abitano in / da / a viale Manconi al numero 55. 3. Siete spagnoli da / di / a Madrid? 4. Domani vado a / di / in Germania. 5. Abita a Firenze di / da / in quattro anni. 6. Chiara e da / a / in Monica.

A a Roma - u Rim, u Rimu a casa - kod kue, kui

IN in Italia - u Italiju, u Italiji in via Manzoni - u ulici /ulicu Manconi in Sicilia - na Siciliji / Siciliji

DI di Roma - iz Rima di Piero - od Pjera

DA da Roma - iz Rima da Maria - kod Marije da quattro anni - od prije etri godine

Present glagola sa nastavkom - ERE:

SCRIVERE (pisati) io scrivo tu scrivi lui/lei scrive noi scriviamo voi scrivete loro scrivono

Glagoli koji zavravaju na - ere spadaju u drugu grupu. Kod glagola koji zavravaju na - cere, - gere i - scere ne uvodi se h ispred e i i. To znai da e izgovor c i g zavisiti od samoglasnika koji za njim slijedi.

19

CONOSCERE (poznavati) io conosco tu conosci lui conosce LEGGERE (itati) io leggo tu leggi lui legge noi leggiamo voi leggete loro leggono noi conosciamo voi conoscete loro conoscono

Glagol nascere ponaa se jednako kao i glagoli conoscere i leggere.

GLI ALTRI PRONOMI

DIMONSTRATIVI (pokazne): QUESTO (ovaj, taj) QUELLO (onaj)

INTERROGATIVI (upitne): CHI? (ko?) CHE? Ili CHE COSA? (ta?) QUALE? (kakav?) QUANTO? (kolik?)

RELATIVI (odnosne): CHE ili IL QUALE (koji)

INDETERMINATI (neodreene): NESSUNO (niko) QUALCUNO (neko) OGNUNO (svako) NIENTE (nita) QUALCOSA (ita)

20

Il suo nome, per favore? Frederica Chiaromonte. Dove nata? A Buenos Aires. Mi puo dire la sua eta? 27 anni. Professione? Infermiera professionale. Stato civile? Nubile. Italiana, vero? Si, ma ho anche la nazionalita argentina. Va bene. Mi lasci il suo indirizzo e il numero di telefono. La chiamiamo noi appena ce qualcosa. Allora, e Corso Francia 11. E il telefono e 324.17.36.

Ako elimo da saznamo neiju profesiju moemo postaviti pitanje na dva naina: Che lavoro fai (tu)? Cosa fa (lei)? Odgovaramo sa sono + professione: Sono medico / segretaria / avvocato.

Kada elimo da kaemo ta studiramo koristiom glagol studio + materia: Studio legge/ architettura / lingue.

Ako elimo da saznamo neiju adresu ili broj telefona, pitanje postavljamo na sljedei nain: Mi dai il tu indirizzo? (tu) Mi da il suo numero di telefono? (lei)

21

LEZIONE CINQUE

signora: Scusi, signora, ce una farmacia qui vicino? Chiara: Una farmacia? Si, non e lon-tana. Vede la in fondo il supermercato? signora: Dove? Chiara: Allora, vede il palazzo con le finestre gialle? signora: Si. Chiara: Ecco, davanti al palazzo ce un supermercato e la farmacia e proprio dopo il supermercato. signora: Grazie mille! Chiara: Di niente! Chiara: Buongiorno, signora. vicina: Chiara! Bentornata! Quanto tempo! Come va? Chiara: Bene. Sono un postanca per il viaggio, ma e sempre bello ritornare a casa. vicina: Viene siempre meno a Milano, eh! Quanto tempo rimane questa volta? Chiara: Purtropp solo alcuni giorni Lei ha qui le chiavi dellappartamento, vero? vicina: Si! Ecco qui, ce anche la chiave del cancello. Chiara: Si, lo so, grazie. vicina: Oh, scusi, un attimo. Chiara: No, signora, io vado. Grazie per le chiavi e arrivederci. vicina: Va bene. Arrivederci.

NOVE RIJEI: LA FARMACIA /farmaia/ apoteka VICINO /viino/ u blizini LA VICINA /viina/ susjeda IN FONDO - tamo iza DOVE? - gdje? GIALLO /allo/ prozor DAVANTI - ispred PROPRIO - tano, direktno QUI - ovdje LA - tamo, tu

22

DOPO - iza BENTORMATO/A - dobrodoao/la STANCO/A /stanko/- umoran RITORNARE - vratiti se MENO - manje QUESTO/A - ovaj/a QUESTA VOLTA - ovaj put PURTROPPO - na alost ALCUNI/E /alkuni/ neki ANCHE /anke/ takoer

IL PALAZZO - stambena zgrada IL CANCELLO /kanello/ dvorina kapija LA FINESTRA - prozor IL BALCONE /balkone/ balkon IL GIARDINO /ardino/ vrt, bata LA SCALA /skala/ stepenice IL CITOFONO /itofono/ interfon IL TETTO - krov IL GARAGE /gara/ garaa LA PORTA - vrata

ODREDBE ZA MJESTO VICINO /viino/ pored SOPRA - (iz)nad, na IN FONDO - (tamo) pozadi SOTTO - dole LONTANO - udaljen DAVANTI - naprijed DI FRONTE - prekoputa DIETRO - pozadi

Ciao Chiara! Bentornata a casa! In frigo ce del succo darancia (il tuo preferito!) Ce anche del vitello tonnato (se hai fame!) Il letto e gia pronto! Io e papa torniamo alle 3, a presto! Un bacione, mamma

23

IL FRIGO - friider IL TUO PREFERITO - tvoj omiljeni IL VITELLO TONNATO - talijanski specijalitet, hladno telee meso sa sosom od tunjevine AVERE FAME - biti gladan IL LETTO - krevet PRONTO - gotov TORNARE - vratiti se SLOENI PRIJEDLOZI Kada iza prijedloga A, DI, DA, IN, SU stoji odreeni lan, prijedlog i lan se spajaju: a + il = al a + lo = allo a + la = alla a + l = all a + i = ai a + gli = agli a + le = alle

DI tada postaje DE: del, dello, della, dell, dei, degli, delle DA: dal, dallo, dalla, dall, dai, dagli, dalle

IN prelazi u NE: nel, nello, nella, nell, nei, negli, nelle

SU: sul, sullo, sulla, sull, sui, sugli, sulle

24

Sloeni prijedlozi se upotrebljavaju po istim pravilima kao i prosti prijedlozi: Vado alla stazione. (Idem ka eljeznikoj stanici.) E la chiave dellappartamento. (To je klju od stana.) Sono nello studio. (U radnoj sobi sam.) Vado dal panettiere. (Idem u pekaru) Aspeto dalle cinque. (ekam od pet sati.) Le chiavi sono sul tavolo. (Kljuevi su na stolu.) Zaokruite odgovarajue prijedloge: 1. Arriva a / allo / alla stazione alle cinque. 2. Ecco qui le chiavi del / di / della macchina. 3. Sono dalla / dall / dal fruttivendolo. 4. I biglietti sono nel / nei / nella borsa. 5. Hai lindrizzo degli / dei / dell genitori di Paola? Ako elite da navedete neodreenu koliinu neega, u talijanskom jeziku koristi se deoni lan. Oblici deonog lana odgovaraju oblicima sloenog prijedloga DI: In frigo ce del succo darancia. (U friideru je sok od narande.) Ci sono delle mele e dei mandarini. (Ima jabuka i mandarina.

PRODAVNICE LA PANETTERIA - pekara LA SALUMERIA - prodavnica suhomesnatih proizvoda LA FARMACIA - apoteka LA LIBRERIA - knjiara IL NEGOZIO DI FRUTTA E VERDURA - piljara LA MACELLERIA - mesara IL NEGOZIO DABBIGLIAMENTO /abiljamento/ prodavnica odjee LEDICOLA - kiosk

25

Ispred naziva prodavnica u talijanskom jeziku stoji prijedlog IN: in panetteria, in tabaccheria Italijani esto kau vado dal panettiere/ dal tabaccaio / dal macellaio to znai da se prijdlog DA koristi sa oznakom zanimanja. U talijanskom jeziku je veoma jednostavno negirati reenicu. Dovoljno je da se ispred glagola stavi NON: Una farmacia? Mmh, si non e lontana. Ako u reenici stoji ce ili ci sono, onda se non ubacuje ispred c, odnosno ci: Ce Monica? - No, non ce, torna alle 4.

VENIRE (doi) Glagol venire je nepravilan glagol: io vengo tu vieni lui viene noi veniamo voi venite loro vengono

Pomou glagola venire i prijedloga da moe se pitati za porijeklo: Da dove vieni? (Odakle dolazi?) Vengo da Roma. (Dolazim iz Rima.)

Pomou pitanja Questo chi e? pitamo za neiji identitet: E questo chi e? - Andreotti. E questa? - Non lo so

26

Ako nekoga predstavljamo, to inimo pomou rijei: questo/a + nome + informazione Questo e Fabrizio, mio fratello1. Questa e Ada Sabatini, una mia amica. Questo e il signor Bergamo, il mio vicino. Quanti siete in famiglia? 5: mio padre, mia madre, mia sorella, mio fratello e io. Come si chiama tua sorella? Antonella Quanti anni ha? Ventiquatro. Cosa fa? E insegnante dinglese. E tua madre, di dove? E di Roma, come mio padre.

_____________________1

lan se ne upotrebljava kada govorimo o lanovima porodice

27

Walter ha due sorelle e un fratello. Una sorella fa la segretaria, e laltra e infermiera. Il fratello studia architettura. Le sorelle sono tutte e due sposate. Una ha anche due figli. Il fratello non e ancora sposato. Quanti anni ha? Venticinque. Come si chiama? Ernesto.

LEGGI QUESTO TESTO Mi chiamo Angelo Fabbri. Sono nato a Siracusa, ma mia madre e di Milano e mio padre di Genova. Sono medico, lavoro al Polclinico di una cittadina vicino Bologna. Mia moglie e avvocato. Siamo sposati da quattro anni, e abbiamo una bambina di due anni e mezzo, Fabrizia, che ha cambiato la nostra esistenza. Mio padre faceva linfermiere, per cui sin da bambino sono stato con il mondo della medicina. Mia madre fa la casalinga, ha 72 anni e vive a Roma. Ho tre fratelli e due sorelle, con cui vado molto daccordo. Purtroppo non li vedo spesso, perche abitano tutti a Roma. Sono tutti sposati, ma solo una delle mie sorelle e uno dei miei fratelli hanno figli. In tutto ho cinque nipotini. Mio fratello Gianni, il piu grande, ha 43 anni, e fa il commercialista. Paolo, il secondo, e avvocato. Massimo, il terzo fratello, e piu piccolo di me, ha 32 anni, e fa linsegnante ditaliano per straneri da cinque anni. Le mie sorelle: Anna ha 38 anni ed e casalinga, e Giulia, che ha 37 anni, lavora nel campo della pubblicita. Il marito, mio cognato Roberto, fa il giornalista. Siamo tutti nati a Siracusa, meno Massimo, che e nato a Roma. Tra tutti i miei parenti, quello con cui vado piu daccordo e Lorenzo, il marito di mia sorella Anna. Lo conosco sin da quando eravamo bambini. Ha la mia eta, 39 anni, e siamo andati a scuola insieme. Ora stiamo scrivendo un libro. Sono contento, perche cosi posso vederlo un po piu spesso e chiacchierarci. Hanno due bambini molto simpatici, Nicola e Daniela. Devo dire che li conosco moto meglo dei figli di Paolo.

28

NOVE RIJEI: LA MADRE - majka IL PADRE - otac IL MEDICO /mediko/ ljekar LAVORARE - raditi LA MOGLIE /molje/ supruga LA CITTADINA /itadina/ gradi IL AVVOCATO /avokato/ advokat SPOSATO/A - oenjen, udata LA BAMBINA - djevojica CAMBIARE /kambiare/ promijeniti IL FRATELLO - brat LA SORELLA - sestra SPESSO - esto PERCHE - jer, zato IL NIPOTINO - roak LINSEGNANTE /insenjante/ - predava IL MARITO - mu IL COGNATO /konjato/ zet IL GIORNALISTA /ornalista/ novinar

29

LEZIONE SEI

Chiara: la signora Costa e proprio curiosa! mamma: Si, pero e brava ed e gentile. Chiara: Adesso poi con i capelli rossi papa: Segue sempre la moda! Chiara: E il trucco poi e cosi pesante! mamma: Che cattivi Su, basta adesso, siete proprio pettegoli! Senti, piuttosto, cosa fai stasera? Mangi a casa? Chiara: Si. Esco dopo cena con Monica, verso le nove e mezza. Andiamo a bere qualcosa in un locale nuovo. mamma: Allora per cena faccio I ravioli di magro. Chiara: Oh si! Mmmh, li mangio proprio volentieri! papa: I ravioli della mamma in Sicilia non li trovi! E per secondo che cosa prepari? Chiara: Per me basta il primo. Non ho molta fame. mamma: Va bene un po di insalata e formaggio? papa: Sempre formaggion! Perche non fai un po di carne? mamma: Tuo padre e insopportabile! E la festa? La fate? Chiara: Si, dopodomani. Domani sera organizziamo tutto. papa: E il pacco nellingresso? Che cose? Chiara: Eh, e la sorpresa per

NOVE RIJEI: CURIOSO/A - znatieljan BRAVO/A - drueljubiv GENTILE /entile/ veoma potovan, prijatan POI - onda I CAPELLI - kosa SEGUIRE - pratiti SEMPRE - uvijek IL TRUCCO /truko/ minka COSI /kozi/ tako (da) PESANTE /pezante/ jak, snaan, debeo, topao CATTIVO/A /kativo/ rav, zao BASTA! - dosta!

30

PETTEGOLO/A /petegolo/ brbljiv PIUTTOSTO - prilino STASERA - veeras MANGIARE /manare/ jesti DOPO - iza, potom, onda, kasnije VERSO - protiv IL LOCALE /lokale/ lokal, soba, prostorija I RAVIOLI - ravioli I RAVIOLI DI MAGRO - ravioli sa pinatom VOLENTIERI - rado TROVARE - nalaziti, smatrati IL SECONDO - glavno jelo PREPARARE - pripremiti (se) IL PRIMO - predjelo LINSALATA - salata IL FORMAGGIO /formao/ sir LA CARNE /karne/ meso INSOPPORTABILE - nepodnoljiv DOPODOMANI - prekosutra DOMANI - sutra DOMANI SERA - sutra naveer LINGRESSO - hodnik, ulaz LA SORPRESA iznenaenje

JELA IL RISO - ria I RAVIOLI - ravioli LA PASTA - tjestenina LA VERDURA - povre LA CARNE /karne/ meso LINSALATA - salata IL PESCE /pee/ riba IL FORMAGGIO - sir LE UOVA - jaja IL DOLCE - kola

31

BOJE BIANCO - bijela NERO - crna ROSSO - crvena GIALLO /alo/ ute VERDE - zelena MARRONE - smea BLU - tamno plave AZZURRO - svijetlo plava GRIGIO /grio/ siva ROSA - roza

Nazive boja moemo iskazivati imenicama ili pridjevima. Imenice sa znaenjem boje su mukog roda. Kao pridjevi, ove rijei se mijenjaju jednako kao i svi drugi pridjevi.

IZGLED Ako elite da opiete sebe ili nekog drugog, od koristi vam mogu biti sljedee reenice: E basso/alto. (On je mali/veliki.) E magro/grasso. (On je mrav/debeo.) Ha i capelli lunghi/corti. (On/Ona ima dugu/kratku kosu.) Ha i capelli lisci/ricci. (On/Ona ima ravnu/kovravu kosu.) Ha i capelli neri/castani/biondi/rossi. (On/Ona ima crnu/smeu/plavu/crvenu kosu.) Ha gli occhi marroni/azzuri/verdi. (On/Ona ima smee/plave/zelene oi) Porta gli occhiali. (On/Ona nosi naoare.) Ha le lentiggini/la barba/I baffi. (On/Ona ima pjege/bradu/brkove.)

KARAKTER Da bismo opisali neiji karakter, potrebni su nam sljedei pridjevi: bravo (dobar), gentile (ljubazan), intelligente (pametan), cattivo (ljut), pettegolo (brbljiv), vivace (ivahan), socievole (drutven), curioso (radoznao)

32

Present glagola sa nastavkom - IRE:

SENTIRE (osjeati) io sento tu senti lui/lei sente noi sentiamo voi sentite loro sentono

Glagoli koji se zavravaju na - ire spadaju u 3. grupu. Kod mnogih glagola koji zavravaju na - ire se izmeu osnove i nastavaka umee -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.

CAPIRE (razumjeti) Io capisco Tu capisci Lui capisce Noi capiamo Voi capite Loro capiscono

Glagoli finire, preferire, suggerire, trasferisi ponaaju se jednako kao i glagol capire.

USCIRE (izai) Glagol uscire je jo jedan nepravilan glagol iz grupe glagola sa nastavkom -ire, koji gradi oblike od dvije razliite glagolske osnove: Io esco Tu esci Lui esce Noi usciamo Voi uscite Loro escono

Stavite glagol u zagradi u odgovarajue lice: 1. Stasera (uscire, noi) _______________a cena con Andrea e Lisa. 2. Mariella (seguire) _______________sempre la moda. 3. Roberto (uscire) _______________alle 8.00 per andare al lavoro.

DIJELOVI DANA MATTINO - prije podne POMERIGGIO - poslije podne SERA - vee NOTTE - no

33

ODREDBE ZA VRIJEME QUESTA MATTINA / STAMATTINA - jutros QUESTO POMERIGGIO - danas poslije podne STASERA / QUESTA SERA - veeras QUESTA NOTTE / STANOTTE - noas

Prilozi za vrijeme su i: OGGI /oi/ danas IERI - jue DOMANI - sutra LALTRO IERI - prekjue DOPODOMANI - prekosutra

Navedeni prilozi mogu se upotrijebiti i zajedno: IERI SERA - sino DOMANI MATTINA - sutra prije podne

SATI 4.00 - Sono le quattro. 4.05 - Sono le quattro e cinque. 4.15 - Sono le quattro e un quarto. 4.20 - Sono le quattro e venti. 4.30 - Sono le quattro e mezza/mezzo. 4.35 - Sono le quattro e trentacinque. 4.40 - Sono le cinque meno venti. 4.45 - Sono le cinque meno un quarto. 4.50 - Sono le cinque meno dieci. 4.55 - Sono le cinque meno cinque.

Na pitanja Che ora e? Che ore sono? (Koliko je sati?) odgovara se sa sono le + tano vrijeme. Izuzeci su sljedei: E l luna. (Jedan je sat.) E mezzogiorno. (Podne je.) E mezzanote. (Pono je.) ALLE OTTO - u osam sati VERSO LE NOVE E MEZZA - oko pola deset

34

FARE (initi, raditi) io faccio tu fai lui fa noi facciamo voi fate loro fanno

Obratite panju na oblik kojim majka pita Kjaru kakvi su joj planovi: Cosa fai stasera? Glagol fare se esto upotrebljava u ovakvim i slinim pitanjima: E adesso che cosa facciamo? (A ta emo sada da radimo?) Che cosa fate domani sera? (ta radite sutra uveer?)

DIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE Direktne objekatske zamjenice su: io tu lui, lei, Lei noi voi loro mi ti lo, la, La ci vi li, le

Direktne objekatske zamjenice zamjenjuju objekat. Uvijek stoje zajedno sa glagolom koji zahtijeva dopunu u akuzativu (koga?/ta?): Non mangia la pasta. > Non la mangia. (On/Ona ne jede tjesteninu. > On/Ona je ne jede.)

Direktne objekatske zamjenice stoje ispred glagola u linom glagolskom obliku, a iza rjeice non u odrinim reenicama: Lo chiamo stasera. (Pozvau ga veeras.) Non lo chiamo stasera. (Neu ga zvati veeras.)

Sljedei glagoli mogu da imaju direktnu objekatsku zamjenicu (tj. trae dopunu u akuzativu): Aiutare Ascoltare Incontrare Lo aiuto. Lo ascolto. Lo incontro. Pomaem mu. Sluam ga. Sreem ga.

35

Lo i La ispred samoglasnika i suglasnika h prelaze u l. Mi senti? - Da li me uje? Io ti sento bene. - ujem te dobro. Ci porti alla stazione? - Hoe li nas odvesti do eljeznike stanice? Vi chiamo alle 9 stasera. - Pozvau vas veeras u 9 sati.

Proitajte reenice koje slijede. U svakoj od njih podvuen je objekat (lice ili predmet). Umjesto podvuenih rijei upotrijebite objekatske zamjenice: 1. Stasera chiamo Simone? __________________________________ 2. Adesso seguiamo la macchina verde._________________________ 3. Conosci Bruno e Cecilia?__________________________________ 4. Prende un caffe._________________________________________ 5. Vedi Tina e Laura domani?_________________________________ 6. Faccio una torta._________________________________________ Marta e una ragazza alta con i capelli lunghi e lisci. Pietro e biondo e ha gli occhi verdi. Il signor Bosotti e basso e abbastanza grasso. Il ragazzo alto e magro con la barba e Antonio. Fabiana ha i capelli rossi e le lentiggini. La signora Ronchi ha i capelli neri e gli occhi marroni. Nicola porta gli occhiali e ha i baffi. Viviana ha i capelli castani e ricci.

36

LEZIONE SETTE

Franco: Buon appetito! Monica: Grazie, altrettanto! Franco: E passa Chiara o vai tu da lei? Monica: Vado io. A proposito, posso prendere la tua macchina? Franco: Si, certo! Monica: Stasera torno sicuramente tardi, ma domani lufficio e chiuso, cosi posso dormire un po! O devo portare io Luca allasilio? Franco: No, non preoccuparti, domani mattina mi also presto e lo porto io, prima di andare al lavoro. Monica: Ah, benissimo, poi a mezzogiorno lo va a prendere tuo fratello e lo porta a casa suo, no? Franco: Si! Monica: Nel pomeriggio devo sbrigare diverse cose in centro e devo fare la spesa. Luca puo rimanere da tuo fratello. Franco: E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter? Monica: No, no, e venerdi. Viene mia madre. E meglio, no? Franco: Certo, anche per Luca. Con i sui nonni e contento, no? Franco: E ci siamo tutti domani sera in pizzeria? Monica: Si, dobbiamo organizzare la festa di sabato tutti assieme. Giulia ritorna sabato sera da Roma, Gianluca va allaeroporto e

NOVE RIJEI: ALTRETTANTO - jednako, takoer PASSARE - biti u prolazu, proi, navratiti A PROPOSITO - uzgred PRENDERE - uzeti, piti LA MACCHINA - automobil TORNARE - vratiti se SICURAMENTE - sigurno TARDI - kasno LUFFICIO - kancelarija CHIUSO/A zatvoren

37

COSI - tako (da) POTERE - moi, smjeti DORMIRE - spavati POCO - malo PORTARE - nositi, donijeti (sa sobom) LASILO - vrti, obdanite PREOCCUPARSI - brinuti se ALZARSI - ustati PRESTO - rano PRIMA DI - prije IL POMERIGGIO - popodne SBRIGARE - obaviti, srediti DIVERSI/E - razliiti/e IL CENTRO - centar LA SPESA - kupovina ASSIEME - zajedno

LA FAMIGLIA IL NONO - djed LA NONNA - baka LA MADRE - majka IL PADRE - otac IL FRATELLO - brat LA SORELLA - sestra LA MOGLIE - supruga IL MARITO - suprug I GENITORI - roditelji

38

1. Teresa e la moglie di Giacomo. 2. Giacomo e Teresa sono i genitori di Sara e Gianluca. 3. Gianluca e il fratello di Sara. 4. Claudia e la figlia di Sara e Fabrizio. 5. Renato e il figlio di Gianluca e Ivana. 6. Tiziana e la sorella di Renato. 7. Gianluca e il marito di Ivana. 8. Fabrizio e il padre di Claudia 9. Ivana e la madre di Tiziana e Renato. 10.Giacomo e Teresa sono i nonni di Claudia, Renato e Tiziana.

I GIORNI DI SETTIMANA IL LUNEDI - ponedjeljak IL MARTEDI - utorak IL MAERCOLEDI - srijeda IL GIOVEDI - etvrtak IL VENERDI - petak IL SABATO - subota LA DOMENICA - nedjelja

1. Lunedi porti il bambino allasilo. (U ponedjeljak dovodi dijete u vrti.) 2. Martedi vado a fare la spesa. (U utorak idem u kupovinu.) 3. Mercoledi mi alzo presto. (U srijedu ustajem rano.) 4. Giovedi torni tardi al lavoro. (U etvrtak se kasno vraa sa posla.) 5. Venerdi luffico e chiuso. (U petak je kancelarija zatvorena.) 6. Sabato Giulia ritorna da Roma. (U subotu se ulija vraa iz Rima.) 7. Domenica dormiamo un po! (U nedjelju spavamo malo due!)

39

Pogledajte reenice u dijalogu. Od tri ponuene rijei pronaite onu kojom se zapoeta reenica moe dovriti i podvucite je: 1. Buon appetito! - Grazie, prego / altrettanto / di niente! 2. Passa Chiara o vai tu da / a / di lei? 3. Stasera torno sicuramente presto / tardi. 4. Devo portare io Luca allasilo / da mia madre / da tuo fratello? 5. Nel pomeriggio devo fare la spesa / da mangiare / una pausa. 6. E per domani sera dobbiamo chiamare la baby-sitter / mia madre / tua sorella? 7. Con i suoi nonni / nonna / nonno e contento! 8. Gianluca va a / allo / allaeroporto

I PRONOMI POSSESIVI Prisvojni pridjevi u talijanskom jeziku ima etri oblika, poto se slae u rodu i broju sa objektom: Il mio cappello e piu bello del tuo. La mia cappa e piu bella della tua. La mia penna La mia matita

Izuzetak je oblik 3. lica jednine loro, koji ostaje nepromijenjen: Loro amano la loro patria.

Prosvojni pridjevi se po pravilu upotrebljavaju sa lanom, koji se slae uz imenicu koja slijedi.

Ispred naziva za oznaku srodstva, prisvojni pridjevi se u jednini upotrebljavaju bez lana: Luca puo rimanere da tuo fratello. viene mia madre Loro se upotrebljava sa lanom: il loro nonno, i loro fratelli U mnoini se lan zadrava: Con i suoi nonni e contento, no?

40

SINGOLARE maschile Mio (moj) Tuo (tvoj) Suo (njegov) (njezin) Nostro (na) Vostro (va) Loro (njihov) femminile Mia (moja) Tua (tvoja) Sua (njegova) (njezina) Nostra (naa) Vostra (vaa) Loro (njihova) maschile Miei (moji) Tuoi (tvoji)

PLURALE femminile Mie (moje) Tue (tvoje) Sue (njegove) (njezine) Nostre (nae) Vostre (vae) Loro (njihove)

Suoi (njegovi) (njezini) Nostri (nai) Vostri (vai) Loro (njihovi)

Zamjenica svoj ne postoji u talijanskom jeziku: Io penso con la mia testa. Tu scrivi al tuo amico. Lui fa il suo dovere. Noi rimettiamo ai nostri debitori. Voi difendete i vostri diriti. Loro amano la loro patria.

Evo nekoliko imenica sa po jednim prisvojnim pridjevom. Da li biste ih upotrijebili sa lanom ili bez njega? Upiite pravilan lan ako je to potrebno. 1. ________loro macchina 2. ________mia madre 3. ________nostro fratello 4. ________vostro padre 5. ________suo biglietto 6. ________loro sorella 7. ________tue amiche 8. ________nostre sorelle 9. ________tuo cugino 10. ________vostra casa

Modalni glagoli imaju dopunu u vidu jo jednog glagola u infinitivu. Glagol u infinitivu oznaava radnju koja se uzvrava. Modalni glagol pokazuje nain na koji se ta radnja vri. U talijanskom jeziku postoje tri modalna glagola: DOVERE, POTERE i VOLERE. Sva tri glagola su nepravilna.

41

DOVERE Glagol dovere, u zavisnosti od konteksta, odgovara glagolima trebati i morati u naem jeziku. Iza glagola dovere stoji infinitiv: Devo venire? Treba li da doem? Devi studiare! Mora da ui! io devo tu devi lui deve noi debbiamo voi dovete loro devono

Glagolom dovere iskazuje se neto to se mora, odnosno treba uiniti: Devo sbrigare diverse cose in centro. (Moram da obavim razliite stvari u centru.) Ovim glagolom moe se izraziti i neka zapovijest: Devi lavare i piatti! (Treba da opere sudove!)

POTERE Glagol potere odgovara, zavisno od konteksta, naim glagolima moi ili smjeti. Iza njega najee stoji infinitiv: Possiamo andare a teatro. Moemo da idemo u kazalite. Puoi uscire stasera? Da li moe da izae veeras?

io posso tu puoi lui puo

noi possiamo voi potete loro possono

Ukoliko elite da nekoga utivo zamolite za dozvolu da neto uinite, upotrijebit ete glagol potere: Posso fare una telefonata? (Da li mogu da telefoniram?) Posso sedrmi? (Da li mogu da sjednem?)

Ovim glagolom moete neto i predloiti: Possiamo andare al cinema stasera. (Veeras moemo da idemo u kino.)

42

VOLERE Glagol volere odgovara glagolima htjeti i eljeti u naem jeziku: Adesso voglio dormire. Sada elim da spavam! Vuoi venire con me? Da li hoe da poe sa mnom? io voglio tu vuoi lui vuole noi vogliamo voi volete loro vogliono

Napiite pravilne oblike glagola potere i dovere. Vodite rauna o slaganju sa linim zamjenicama. 1. dovere, io __________ 2. potere, tu __________ 3. potere, lui __________ 4. dovere, noi __________ 5. potere, voi __________ 6. dovere, loro __________

Proitajte reenice i izmijenite ih tako to ete postaviti utivo pitanje pomou glagola potere. Evo jednog primjera: Prendo la tua macchina. > Posso prendere la tua macchina. 1. Faccio una telefonata. ____________________________________ 2. Veniamo verso le cinque. __________________________________ 3. Guardo la televisione. _____________________________________ 4. Porti il bambino allasilo. ___________________________________ 5. Vai a fare la spesa. _______________________________________ 6. Ci sediamo qui. __________________________________________

43

IL PRONOME RIFFLESSIVO

Povratna zamjenica se upotrebljava skoro iskljuivo kod takozvanih povratnih glagola. U talijanskom se povratna zamjenica upotrebljava samo u treem licu, a kod ostalih je zamjenjujemo osobnom zamjenicom. io mi chiamo tu ti chiami lui/lei si chiama noi ci chiamamo voi vi chiamate loro si chiamano

Kada stoji u vezi sa prijedlozima, ova zamjenica se pretvara u se: di se (sebe), a se (sebi), con se (sobom), in se (u sebi), itd.

Od ove zamjenice treba razlikovati potvrdnu rjeicu si (da, jest) i pogodbeni veznik se (ako): Si signore, Maria non si ricorda piu di me. (Da gospodine, Marija se ne sjea vie mene) Se andasse al teatro, porterebbe con se il binocolo. (Ako bi iao u pozorite, nosio bi sa sobom dvogled)

ALZARSI (ustati)

mi alzo ti alzi si alza

ci alziamo vi alzate si alzano

Kao to vidite, povratna zamjenica stoji ispred glagola. Ako negiramo povratni glagol, onda rjeica non stoji ispred povratne zamjenice: Domani non ci alziamo presto. (Sutra ne ustajemo rano.)

44

Proitajte reenice i napiite odgovarajui oblik povratne zamjenice: 1. E lui come __________chiama? - Michele. 2. Di solito, io __________sveglio verso le 8.00. 3. __________sediamo vicino alla finestra? 4. I miei genitori __________alzano sempre alle 6.30. 5. Tu __________vesti sempre alla moda! 6. Fabrizio fa jogging e poi __________lava. 7. Stasera __________vestiamo bene per andare a teatro. 8. Voi, __________chiamate Bernardi di cognome? - No, Bernardo!

Ako se zna samo ime ili samo prezime neke osobe, moe se postaviti pitanje: Come si chiama di cognome / nome? (Kako Vam je prezime / ime?)

Evo nekih povratnih glagola: VESTIRSI - obui se SVEGLIARSI - probuditi se LAVARSI - prati se

PER RIFERIRSI ALLA FREQUENZA non __________mai (nikada) non __________quasi mai (skoro nikad) non __________molto spesso (veoma esto) ogni tanto __________ __________spesso (esto) __________sempre (uvijek)

Non vado mai a teatro. (Nikad ne idem u kazalite.) Non esco quasi mai. (Skoro nikad ne izlazim.) Non vado molto spesso al cinema. (Ne idem veoma esto u kino.) Ogni tanto faccio un podi sport. Lavoro spesso di sera. (esto radim naveer.) Destate vado sempre al mare. (Ljeti uvijek idem na more.)

45

Con quale frequenza fai queste cose? Pensaci un attimo e per ogni elemento della lista scrivi una frase.

andare al cinema andare a teatro andare a cena fuori fare una festa cenare in terrazzo o in giardino fare colazione a letto cenare davanti alla television lavare i vetri stirare rifare il letto andare in discoteca visitare un museo prendere laereo

__________Vado spesso al cinema._______ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________ _____________________________________

fare un viaggio in nave _____________________________________ andare in bicicletta fare la spesa _____________________________________ _____________________________________

Opis jednog dana: 1. Mi sveglio. 2. Mi alzo. 3. Mi lavo. 4. Mi vesto. 5. Faccio colazione. 6. Vado al lavoro. 7. Pranzo in mensa. 8. Faccio la spessa. 9. Preparo la cena. 10.Vado a letto.

46

Da biste opisali kako vam izgleda dan, koristit ete se odredbama za vrijeme, tano vrijeme koje ste nauili u 6. lekciji, i kratkim rijeima kao to su prima (najprije, predhodno), poi (onda, poslije), ili dopo (zatim, potom). Mi preparo e poi alle 8 vado il ufficio. (Spremam se i onda u 8:0 sati idem u kancelariju.) Verso le otto mangio, dopo guardo la televisione. (Oko 8 sati veeram, a zatim gledam televiziju.)

NOVE RIJEI: LA COLAZIONE - doruak FARE LA COLAZIONE - dorukovati LA DOCCIA - tu FARE LA DOCCIA - tuirati se PRANZARE - ruati LA MENSA - menza, kantina LA SPESA - kupovina FARE LA SPESA - obaviti kupovinu LA CENA - veera PREPARARE LA CENA - pripremiti veeru CENARE - veerati IL GIORNALE - novine LEGGERE IL GIORNALE - itati novine LAVARE LA MACCHINA - prati auto CUCINARE - kuhati GUARDARE LA TV - gledati TV IL LETTO - krevet ANDARE A LETTO - lei u krevet PREPARARSI - SPREMITI SE POI - onda VERSO LE OTTO - poslije osam DOPO - iza, potom, onda, kasnije

47

LEZIONE OTTO

Monica: Ti piace questo locale? Chiara: Si, molto! Monica: Allora, cosa mi racconti di bello? Chiara: Eh, questa volta ho una buona notizia: ritorno a Milano! Monica: Davvero?! Stupendo! Ma come mai? Cambi lavoro? Chiara: Si, cioe continuo a lavorare come grafico, ma in un altro studio. Monica: a Milano. Chiara: Esatto. Sai, il mio lavoro mi piace molto, e vario e non e affatto monotono, ma dopo tre anni in Sicilia Ho una buona offerta di lavoro in uno studio in centro. Il mio futuro capo e in gamba e conosco gia anche alcuni colleghi. Sono molto simpatici. Sai, latmosfera in uficio e importante. Monica:Si, hai ragione. Anchio mi trovo bene con i miei colleghi e vado ogni giorno volentieri al lavoro. Mae Andrea? Cosa fa? Chiara: Andrea e ingegnere, sicuramente trova qualcosa anche lui! Milano offre molto. Monica: Ah, si, non deve essere difficile per lui! Inoltre il tuo lavoro e sicuramente ben pagato e potete vivere con uno stipendio per un certo periodo. E quando vi transferite? Chiara: Fra tre mesi, finisco un progetto a Palermo e poi possiamo partire. NOVE RIJEI: PIACERE /pjaere/ dopasti se, biti ukusan RACCONTARE - ispriati LA NOTIZIA /noticia/ novost, vijest DAVVERO? - stvarno? STUPENDO/A - fantastian, divan CAMBIARE /kambjare/ promijeniti CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao CIOE - to jest IL GRAFICO /grafiko/ grafiar ALTRO/A - drugi, nov ESSATO - taan, ispravan

48

SAPERE - znati VARIO/A - razliit, raznovrstan LOFFERTA - ponuda LOFFERTA DI LAVORO - ponuda za posao IL CAPO /kapo/ ef ALCUNI/E - neki IL/LA COLLEGA - kolega SIMPATICO/A /simpatiko/ simpatian LA RAGIONE /raone/ pravo, razum HAI RAGIONE - ima pravo TROVARE - nalaziti, smatrati otputovati VOLENTIERI rado LINGEGNERE - ininjer LO STIPENDIO - plata, zarada INOLTRE - osim toga, preko toga OFFRIRE - ponuditi, pozvati, platiti TRASFERIRSI - preseliti se FRA - u FINIRE - zavriti, prestati IL PROGETTO - projekat PARTIRE - krenuti,

ZANIMANJA 1 LINSEGNANTE /insenjante/ nastavnik, nastavnica IL GRAFICO /grafiko/ grafiar LA COMMESSA /komesa/ slubenica IL CAMERIERE /kamerjere/ prodavaica LA GIORNALISTA /ornalista/ novinarka IL MEDICO /mediko/ doktor, doktorica LOPERAIO /operajo/ majstor LINGEGNERE - ininjer

49

Ovdje ete pronai nekoliko izraza iz dijaloga. Pogledajte prevod i pravilno razvrstajte ponuene rijei:

studio stipendio progetto capo offerta lavoro colleghi

1. cambiare _______ 2. lavorare in uno _______ 3. avare una buona di lavoro _______ 4. avere un in gamba _______ 5. avere die simpatici _______ 6. avere un buon _______ 7. finire un _______

- promijeniti posao - raditi u nekoj agenciji - dobiti dobru ponudu za posao - imati efa na grbai - imati simpa kolege - imati dobru platu - zavriti projekat

U talijanskom jeziku postoje tri mogunosti da se kae ta je neko po zanimanju: 1. glagol essere + naziv zanimanja: Sono insegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.) 2. glagol fare + naziv zanimanja: Faccio linsegnante. (Ja sam nastavnik/nastavnica.) 3. glagol lavorare + come + naziv zanimanja: Lavoro come grafico.

Ukoliko elite da saznate ta je neko po zanimanju, upitajte: Che lavoro fa? (ta ste po zanimanju?) ako dotinu osobu persirate, odnosno: Che lavoro fai? (ta si po zanimanju?) ako joj se obraate na ti.

50

Ako ste ve naslutili ta je va sugovornik po zanimanju, pitajte direktno: Sei cuoco? (Da li si ti kuhar?) Fai la segretaria? (Da li si ti sekretarica?)

ZANIMANJA 2 LAVVOCATO - advokat IL MECCHANICO - mehaniar IL CONTADINO/LA CONTADINA - poljoprivrednik/ica IL PARRUCCHIERE/LA PARRUCCHIERA - frizer/ka IL SEGRETARIO/LA SEGRETARIA - sekretar/ica LARCHITETTO - arhitekta LIMPIEGATO/LIMPIEGATA DI BANCA - slubenik/ca u banci LINFERMIERE/LINFERMIERA - bolniar/medicinska sestra

Neki od pridjeva kojima moemo opisati posao: duro (tvrd), pesante (teak), pericoloso (opasan), creativo (kreativan), faticoso (naporan), gratificante (zadovoljavajui)

LAVORARE A CASA/IN UFFICIO/IN FABBRICA - raditi kod kue/u kancelariji/u fabrici LAVORARE IN PROPRIO - biti samostalan GUADAGNARE TANTO/POCO/ABBASTANZA - zaraivati dobro/loe/dovoljno GUADAGNARE BENE/MALE - zaraivati dobro/loe LAVORARE A TEMPO PIENO/PART-TIME - raditi puno radno vrijeme/pola radnog vremena CERCARE LAVORO - traiti posao CAMBIARE LAVORO - promijeniti posao IL CONTRATTO DI LAVORO - poslovni ugovor IL CAPO - ef I COLLEGHI - kolege LORARIO DI LAVORO - radno vrijeme LE FERIE - odmor LO STIPENDIO - plata

51

Proitajte reenice i napiite rije suprotnog znaenja od podvuene rijei: 1. Michela lavora part-time. 2. I suoi colleghi sono antipatici. 3. Lingegner Goldini guadagna tanto. 4. Il mio lavoro e monotono. 5. Ha un lavoro mal pagato. 6. E un lavoro difficile. ___________________________ ___________________________ ___________________________ ___________________________ ___________________________ ___________________________

INDIREKTNE OBJEKATSKE ZAMJENICE U dijalogu su upotrijebljene objekatske zamjenive mi i ti: Cosa mi racconti di bello? Ti piace questo locale?

Veina indirektnih objekatskih zamjenica se podudara sa direktnim objekatskim zamjenicama. Razlikuju se jedino oblici za 3. lice jednine i mnoine:

subjekat io tu lui/lei/Lei noi voi loro

direktne mi ti lo/la/La ci vi li/le

indirektne mi ti gli/le/Le ci vi gli

Ako neki glagol zahtijeva dopunu u akuzativu (koga/ta), onda u reenici stoji direktna objekatska zamjenica: Ama Michela. > La ama. (On voli Mihelu. > Voli je.) Ako se glagol uvodi prijedlogom a, on zahtijeva dopunu u dativu (kome/emu), to znai da u reenici stoji indirektna objekatska zamjenica: Regala una rosa a Michela. > Le regala una rosa. (On pokljanja Mikeli ruu. > On njoj poklanja ruu)

52

Indirektne objekatske zamjenice u reenici stoje ispred glagola u linom glagolskom obliku. U odrinim reenicama stoje iza rjeice non: Gli da le chiavi. (On/Ona mu daje kljueve.) Non gli da le chiavi. (On/Ona mu ne daje kljueve.)

Glagoli u talijanskom jeziku nemaju uvijek istu dopunu kao odgovarajui glagol na naem jeziku: Chiedo un favore a Carla. >Le chiedo un favore. (DO) Molim Karlu za uslugu. > Molim je za uslugu. (IO)

Aiuto la mamma in cucina. >La aiuto in cucina. (IO) Pomaem mami u kuhinji. > Pomaem joj u kuhinji. (DO)

Proitajte reenice i napiite indirektne objekatske zamjenice koje nedostaju: 1. Stasera andiamo al ristorante, Lucia __________paga la cena. 2. Signora, io __________credo. 3. Hai chiamato Sandro? - Non ancora, __________telefono adesso. 4. Ecco, __________faccio un regalo, e per te! - Davvero?! 5. Ti piace viaggiare? - Si, __________piace molto.

PIACERE Glagolom piacere (voljeti, dopadati se) i indirektnom objekatskom zamjenicom se govori o onome to se voli. Piace se upotrebljava sa imenicama u jednini i sa infinitivom: Vi piace la Sicilia? (Da li vam se dopada Sicilija?) Ti piace vivire in Sicilia? (Da li ti se dopada da ivi na Siciliji?)

Ako slijedi imenica u mnoini, onda se upotrebljava piacciono: Mi piacciono le vacanze. (Meni se svia na odmoru.)

Dopunite oblicima piace ili piacciono. 1. Ti __________ascoltare la musica? 2. Ci __________i concerti.

53

Prilozima kao to su: moltissimo/tantissimo (veoma mnogo), molto/tanto (puno), abbastanza (prilino), poco (malo) ili odrini oblici nonmolto (ne tako puno) i nonaffatto (uope ne), govornik izraava odreeni stepen dopadanja: Ci piace tantissimo! (Mnogo nam se dopada!) Non mi piace affatto. (Uope nam se ne dopada)

FINISCO

io finisco tu finisci lui finisce

noi finiamo voi finite loro finiscono

Kod mnogih glagola koji zavravaju na - ire se izmeu osnove i nastavaka umee -isc-, i to u sva tri lica jednine i 3. licu mnoine.

Glagoli capire, preferire, suggerire, trasferisi2 ponaaju se jednako kao i glagol finire. Napiite odgovarajue oblike glagola u zagradi: 1. (finire, lui) ________________il suo lavoro, poi arriva. 2. (capire, tu) _______________il francese? 3. (capire, voi) ______________sempre tutto! 4. (trasferirsi, io) ____________a Roma.

Odgovori na desnoj strani ne odgovaraju iskazima sa lijeve strane: 1. E Lei, da dove viene? 2. Di dove? 3. Vieni da Siena? a.) No, sono di Firenze. b.) Da Torino. c.) Di Roma.

_____________________2

trasferirsi je povratan glagol!!!

54

Da bi ste se raspitali o neijem porijeklu ili naveli odakle vi sami potiete, moete da kaete sljedee: Essere + pridjev koji iskazuje nacionalnu pripadnost: Sei francese? / Sono francese. Essere + di + grad: Lei e di Roma? / Di dove? - Sono di Roma. Venire + da + grad/oblast: Vieni da Napoli? / Da dove viene? - Vengo da Napoli. Sada moete da napiete neto o sebi. Proitajte pitanja i odgovorite na njih: 1. Quanti anni ha? 2. Ha fratelli o sorelle? 3. Che lavoro fa? 4. Le piace il Suo lavoro? ________________________________ ________________________________ _________________________________ _________________________________

5. A che ora si alza la mattina? _________________________________ 6. E quando ritorna a casa? 7. Cosa fa di solito la sera? _________________________________ _________________________________

55

SAPERE (znati) Glagol sapere je nepravilan glagol:

io so tu sai lui sa

noi sappiamo voi sapete loro sanno

Proitajte reenice u kojima su upotrijebljene prisvojne zamjenice. Uz svaki iskaz ponuena su vam tri odgovora, od kojih su dva tana. Obiljeite ih. 1. Sono i suoi occhiali. Sono di Claudio. Sono di Simona. Sono di Carlo e Claudio.

2. E suo padre. E il padre di Marta. E il padre di Marta e Paolo. E il padre di Paolo.

3. E la sua bicicletta. E di Bruno e Luca. E la bicicletta di Lisa. E la bicicletta di Ugo.

4. E la loro macchina. E di Frederica. E di Frederica e Sandra. E dei signoti Fosco.

56

Napiite pravilne oblike prezenta glagola navedenog u zagradi: 1. Adesso (venire) _______________qui Paolo. 2. Stasera rimango in casa e (guardare) _______________la televisione. 3. Scusi, (potere) _______________aspetare un attimo, per favore? 4. (dormire, loro) _______________ancora?! 5. (dovere, tu) _______________andare in banca! 6. (trasferirsi, noi) _______________a Napoli. 7. (fare, voi) _______________spesso sport? 8. Lo (chiedere, io) _______________a Barbara. 9. Al mattino (uscire, lei) _______________sempre alle otto. 10.(andare) _______________loro a fare la spesa? 11.(sedersi, io) _______________vicino a Vittorio, va bene? 12.Che lavoro _______________ (fare, tu) ?

Dato vam je nekoliko reenica sa direktnim i indirektnim zamjenicama. Pravilno ih rasporedite u odgovarajue kategorije:

Gli chiedo un favore. - Mi racconti una storia? - Ti telefono stasera. Lui vediamo domani. - Chi chiami tu? - Noi vi aspettiamo. Le fai un regalo? - Mi sentite? - Le porto io alla stazione.

sa direktnim objekatskim zamjenicama

sa indirektnim objekatskim zamjenicama

57

Upiite na praznu liniju odgovarajui sloeni prijedlog: 1. (a) Porto io Katia __________stazione. 2. (su) Lo sgabello e __________balcone. 3. (da) Porto il bambino __________nonni. 4. (in) Ce ancora un po dacqua __________bicchiere. 5. (di) Ecco le chiavi __________macchina. 6. (a) I bambini sono __________asilo. 7. (su) Siamo __________autobus. 8. (a) Il signor Borghi fa sempre colazione __________bar.

Poveite glagole sa desne strane sa odgovarajuim povratnim zamjenicama na lijevoj strani: 1. mi 2. vi 3. si 4. ci a. sedete b. svegliano c. alziamo d. lavo

Unesite pravilo ponuene oblike prezenta glagola dovere i potere: puo 1. io __________ 2. Eva ________ 3. tu __________ 4. voi _________ Red rijei u ovim odrinim reenicama je ispreturan. Napiite rijei pravilnim redoslijedom: 1. Non / guardare / televisione / mi / la / piace. ___________________________________________________ 2. Anna / Oggi / andare / non / ufficio / in puo. ___________________________________________________ 3. Io / a / non / mi / vicino / siedo / Franco. ___________________________________________________ puoi dovete devo

58

Proitajte reenice i dopunite ih oblicima piace ili piacciono. 1. A Marco __________tantissimo i concerti di musica jazz. 2. Ti __________la birra? 3. Mi __________molto leggere.

Dopunite mini dijaloge odgovarajuim deonim lanom: 1. Mangi qualcosa? Ce __________pasta. - Oh, volentieri! 2. Desidera __________salatini? - No, grazie. 3. Scusa, hai __________latte? - Certo, ecco!

Nazivi za boje mogu se javiti i kao imenice i kao pridjevi. Kao imenice oni su mukog roda: il giallo, il blu, il rosso itd. Kao pridjevi se usklauju sa rodom imenice na koju se odnose: una macchina rossa - crveni auto due valigie gialle - dva ute kofera

Ima i pridjeva koji ostaju nepromijenjeni: blu (tamno plavo), beige (be), lilla (svijetlo ljubiasta), rosa (ruiasta), viola (ljubiasta), arancione (narandasta), marrone (braon, smea) un motorino rosa - ruiasti motor delle sciarpe blu - plave marame

Kod pridjeva marrone i arancione sve se ee primjenjuje slaganje pridjeva sa imenicom u rodu: delle borse marroni - braon tane

Upotrijebite pravilno ponuene pridjeve: rossa 1. delle rose 2. un cielo azzurro __________ __________ bianche

3. una sciarpa __________

59

Pronaite smisao u ovim ispreturanim rijeima i poredajte ih ispravnim redoslijedom: 1. domani / ieri / dopodomani / oggi / laltro ieri _____________________________________________________ 2. pomeriggio / mattino / notte / sera _____________________________________________________ 3. mercoledi / lunedi / domenica / venerdi / giovedi / martedi / sabato _____________________________________________________

Quando parliamo delle attivita

fai Cosa fate fa + momento della giornata?

Cosa fai la mattina? Cosa fai la sera?

fai Cosa fate fa + giorno (+momento della giornata)?

Cosa fate la domenica pomeriggio? Cosa fai il sabato sera?

60