POLJOPRIVREDNI GLASNIK 5/2014

3ŽIŽULA (ZIZYPHUS JUJUBA)

Autor: dr. sc. Željko Prgomet

Žižula (Zizyphus jujuba)

Žižula (Zizyphus jujuba) je voćna vrsta koja raste na našem mediteranskom uzgojnom području. Pripada porodici Rhamnaceae i rodu Zizyphus. S obzirom na to da se uzgaja pojedinačno u vrto-vima ili u posljednje vrijeme u konsocijaciji s maslinama od juga Dalmacije pa do sjevernog dijela Istre, ima različite nazive poput žižola, čičindula, čičimak, kineska datulja i slično. Potječe iz Indije i Kine gdje je među najzastupljenijim voćnim vrstama po brojnosti. U Kini se uzgaja u plantažnom obliku, uglavnom kao stablašica niskog debla. Kod nas su je po svemu sudeći donijeli pomorci iz dalekih istočnih krajeva, tako da u okolici Skradina imamo pojedinačna stabla starosti i više sto-tina godina. U prošlosti je svaki jadranski ljetnikovac imao u svom vrtu stablo žižule zbog dekora-tivnosti ali i nutritivne vrijednosti za koje su vlasnici itekako dobro znali.To je višegodišnja listopadna voćka, bazitonog karaktera, što znači da producira veliki broj izda-naka pa je prirodni uzgojni oblik je grm. U plantažnom uzgoju formira se stablo s niskim deblom koje doseže visinu do 5 m i ima vrlo gustu krošnju s povijenim granama na kojima su trnoviti izboji koji su i dobar obrambeni mehanizam od određenih životinja. Jako su izraženi u mladenačkom-juvenilnom stadiju kod biljaka uzgojene iz sjemena, a kasnije se smanjuju. Kod novijih selekcija ži-žula ih i nema ili su u malom postotku. Na granama se nalaze rodni čvorovi iz kojih se početkom vegetacije razviju 3 - 4 izboja dužine 20 - 30 cm. Na njima se razvijaju duguljasti, kožnati i blago nazubljeni listovi u čijim pazušcima su maleni dvospolni cvjetovi. Vrlo je dekorativna voćka koja cvate u svibnju i lipnju, a plodovi dozrijevaju u krajem kolovoza i tijekom cijelog rujna do polovice listopada. Na istim rodnim izbojima imamo cvjetove i plodove. Plodovi su jajasti i izduženi poput plodova različitih sorata maslina. Pokožica ploda mijenja boju od zelene do crveno-narančaste do smeđe boje. Meso ploda je svijetle žuto-zelene boje, slatko kiselog okusa.

Razmnožavanje

Razmnožava se vegetativnim i generativnim načinom. U narodu je uvriježeno da se vrlo teško prima prilikom sadnje. Obzirom da je vegetativni način širenja ove voćke putem iz-danaka vrlo raširen, izdanak s vrlo malo ko-rijenovih dlačica odvojen od matične biljke je

Slike 1. i 2. Sjemenjak žižule i sadnica u kontejneru spremni za sadnju

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 5/2014

4 ŽIŽULA (ZIZYPHUS JUJUBA)

osjetljiv. Potrebno ga je presaditi u kontejner s dobrim supstratom i tako držati i njegovati jednu godinu. Samo takva sadnica kasnije daje sigurnost kod sadnje na stalno mjesto. Vegetativno se razmnožava zrelim i zelenim reznicama kao i in vitro u posebnim uvjetima proizvodnje. Na ovaj način se prenašaju svojstva matičnih biljaka u potpunosti. Za razliku od većine drugih voćnih vr-sta, generativnim načinom razmnožavanja (iz sjemena) dolazi vrlo brzo u rod (već u drugoj godi-ni). Ovim načinom se u potpunosti ne prenašaju svojstva matičnih biljaka. Sjemenjaci se uglavnom koriste kao podloge za cijepljenje željenih sorata.

Uvjeti za uzgoj

Podnosi jako dobro visoke temperature tijekom ljeta (preko 40C ) ali i vrlo niske tijekom zime (preko –25C).Osjetljiva je na jake udare vjetra te na jako karbonatna tla. Dobro uspijeva na dubokim, lak-šim i plodnim tlima. Uz dobre agrotehničke mjere uzgoja, (rezidba, gnojidba, navodnjavanje) daje vrlo visoke prinose i vrlo kvalitetne plodove, čija cijena na našem tržištu doseže i do 40,00 kn po kg.

Značaj žižule u eko proizvodnji

Naročito je interesantna kao voćka za ekološki uzgoj kao i za uzgoj u konsocijaciji s drugim medite-ranskom voćnim vrstama poput masline. Naime na njoj obitava muha Carpomia incompleta koja pogoduje razvoju predatorske osice Psyttalia (Opius) concolor. Predatorska osica P. concolor je en-doparazit i parazitira ličinke maslinine muhe (Bactrocera oleae). Ženka predatorske osice P. con-color polaže jaja (jedno ili više) u žrtvu koja pri tome ostaje živa. Najčešće parazitira ličinke trećega stupnja, ali može napasti i ličinke drugoga, a katkad i ličinke prvoga stupnja. Parazitirana ličinka maslinine muhe kukulji se normalno. Ličinke osice P. concolor razvijaju se na račun ličinki masli-nine muhe. Kukulje se unutar domaćinove kukuljice koju nakon završene preobrazbe napuštaju. Stoga se preporučuje u nasade maslina saditi i do 5% sadnica žižula pojedinačno ili u redovima.

Hranjiva vrijednost plodova

Plod se jede svjež, te djelomično ili potpuno osušen. Također, od plodova žižule rade se marmelade, sokovi i rakije. Plod se preporučuje zbog visokog sadržaja korisnih sastojaka i vitamina C, antioksi-dansa, do celuloze. Preporučuje se za sniženje krvnog tlaka i za liječenje želučanih i crijevnih tego-ba. Plodovi, lišće i kora žižule koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova i čajeva. Temeljem istraživanja grupe znanstvenika: R. Vidrih(1), N. Poklar Ulrih(1), Ž. Prgomet(2),. J. Hribar(1)

(1) Biotechnical faculty, Dep. Of Food Science and Technology, Jamnikarjeva 101(2) Polytechnic of Rijeka, Department of Agriculture, Trpimirova 2/5

ustanovljeno je da zreli plod žižule sadrži:

Slike 3. i 4. Razvijeni rodni izboji i rodni izboj s plodovima i cvjetovima

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 5/2014

5ŽIŽULA (ZIZYPHUS JUJUBA)

• 42,25 % VODE • 44,00 % TOPIVE SUHE TVARI

MEZOKARP SADRŽI U SUHOJ TVARI:

• 36,50 % GLUKOZE • 33,40 FRUKTOZE • 0,22 SAHAROZE • 87,9 mg/100 g ASKORBINSKE KISELINE -• 39,4 mg/100 g DEHIDROASKORBINSKE KISELINE

U MEZOKARPU IMA:

• 1,1 % PROTEINA • 1,2 % UKUPNI FENOLA • 1,7 % PEPELA • 12,4 % NETOPIVIH VLAKANA • 6,7 % TOPIVIH VLAKNA

SJEMENKA IMA:

• 2,5 % UKUPNE MASTI

Sorte žižula

U svijetu je poznato oko 400 različitih sorata žižula. Kod nas su od davnina u uzgoju sorte sitnih plodova za koje i nemamo pojedinačna imena. Uglavnom su to populacije različitih tipova ovisno o uzgojnom području. Zadnjih godina je obavljena i introdukcija kineskih sorata krupnijih plodova kruškolikog i jabukolikog oblika od kojih su najpoznatije Li i Lang.

Sorta Li

Okruglog ploda. Prosječna masa ploda je 25 do 33 g (u1 kg prosječno oko 30 do 40 plodova).

Sorta Lang

Kruškolikog ploda. Prosječna masa ploda je 14 do 16g (u1 kg prosječno oko 60 do 70 plodova).U Kini su selekcijskim radom dobivene i sorte bez koštice.

Slike: 5. 6. Različite sorte žižula, plodovi pred zriobu i plodovi za berbu

POLJOPRIVREDNI GLASNIK 5/2014

6 ŽIŽULA (ZIZYPHUS JUJUBA)

ZAŠTO UZGAJATI ŽIŽULE

• Tolerantna na velike promjene u temperaturama;• Ekološki pristupačna za uzgoj;• Nema prirodnih neprijatelja (za sada);• Obilan i redovit urod (daje plod već u 2-3. godini);• Dobar okus plodova;• Mogućnost dugotrajnog skladištenja svježih plodova;• Dekorativna biljka za okućnice: • Ljekovita svojstva plodova, kore i lišća:• Velik broj različitih sorata (krupnog ploda, bez koštice,...); • Deficitarna kod nas na tržištu i visoke cijene ploda. •