Ivicina Samopomoc

7/23/2019 Ivicina Samopomoc

http://slidepdf.com/reader/full/ivicina-samopomoc 1/105

www.facebook.com/Ivitza SVA PRAVA PRIDR!ANA ©

IVICINA SAMOPOMO!

S PET ZVIJEZDICA!

Posvetio bih ovu knjigu svim dragim prijateljimakoji me svakodnevno prate na Facebooku.

Zato š to ste Vi moja inspiracija!

STRANICA 1

http://www.facebook.com/Ivitza




Uvod u samopomo!

La!e onaj koji ka!e da ima ekspresno rje"enje za

probleme. Nemam ga ni ja, ali sam se trudio

prona#i. Mo!da ne postoji univerzalno rje"enje za

sve probleme, ali zasigurno postoji na$in kako na

siguran na$in poku"ati rije"iti se onoga "to te mu$i.Nitko ne voli mu$iti se; ni majka te nije devet

mjeseci pod srcem nosila da bi se u !ivotu patio.

STRANICA 2

Stara kineska poslovica

Planira" li godinu dana unapr #ed, posadi ri$u.

Planira" li deset godina unapr #ed, posadi drvo.

Planira" li sto godina unapr #ed, odgajaj i obrazuj ljude.





Ljudi nisu ro% eni da bi bili omalova!avani,

isprdavani ili spu"teni. &to oko togaraspravljati? Ako misli" da ne zaslu!uje" ni"ta

bolje od onoga "to trenutno ima", tada ovaj

tekst nije za tebe! Ovaj tekst pisan je za ljude

koji tra!e siguran na$in kako unaprijediti svoj

!ivot. Kako ga pobolj

"ati! Ova knjiga pisana

je za one koji tra!e pomo#, ali ne postavljaju

uvjete u$enja!

Oni koji tra"e "ivot svoje najbolje verzije!

Nema ni"ta vrijednije nego kada izgradi" dobro ime. Smatram da sam u$io od najve#ih

u ljudskoj povijesti. Sre#om, Internet mo!e

biti besplatna biblioteka Znanja kao "to je

meni ili mo!e biti beskorisno tro"enje

vremena kao"to je nekim drugima. Ovisi

"to

!eli" uraditi sa !ivotom i ograni$enim

vremenom koje #e" provesti !ive#i ga. Svoje

“ime” trudim se dr!ati $istim. Sukladno tome,

ne pravim kompromise. Ne brinem ho#u li

STRANICA 3





napraviti hrpu para ili ho#u li biti uspje"an.

Brinem jedino ho#u li uraditi dobar posao.Ho#u li dati sto posto sebe. I ima li to "to

radim smisla. A ako izgradim dobro ime, ono

#e vremenom postati vrijednost za sebe. &to

se ti$e mog “u$enja”, ne gledam to kao na

stvarno u$enje. Nisam “sjeo i u

$io”. Prije bih

rekao da sam skupljao Znanje. Skupljao, da!

U dana"njem svijetu mora" biti bankar,

psiholog, odvjetnik, ra$unovo% a, pravnik,

lije$nik i politi$ar kako te ne bi premuvali od

banke, po"te, bolnice, pravnih problema do

nekih drugih oblika manipulacije. “Nije moje

da se hvalim!” - naj$e"#e ka!u. Nego $ije je?

Kom"ijino? Da usporedim, jedno je kada je

netko lud u glavu pa svoj egocentrizam koji

g r a n i$ i s narc izmom ispo l java od

ro% endanskih zabava, socijalnih doga% anja

poput ispijanja kave, pa sve do ozbiljnih

poslovnih situacija. Takvo “hvalisanje” ne

valja! Me% utim, moram re#i kako sam

odrastao u Beketincima, to ti je malo selo kraj

STRANICA 4





Osijeka i Slavonci su obi$no takvi da se “ne

vole hvaliti”. Nau$ili da "ute i trpe. I, "to jenajgore, nisu niti svjesni svojih kvaliteta i

prednosti. E, o tome se radi! To je razlika.

Spoznaja vlastitog kvaliteta, prednosti, razlike

onoga "to mo!e" u$initi od onoga "to ne

mo!e". Onoga u

$emu si dobar i onoga u

$emu nisi. O tom “hvaljenju” #emo pri$ati!

Barem za po$etak. &to ti vrijedi sve, ukoliko

ne cijeni" sebe i svoj rad? Apsolutno ni"ta! To

je propali talenat. A ako ima" talent, toliko

dobar, on vi"e ne pripada tebi nego pripada

svijetu. I tvoja du!nost je da ga ispolji" na

na$in koji tebi odgovara! Na "to to$no

mislim? Ovako, budu#i da radim s ljudima

razli$itih osobina, uvidio sam da nisu samo

Slavonci takvi da se “ne vole hvaliti”. Mnogi

tako misle! O razlozima takvog na$ina

razmi"ljanja ne vrijedi pri$ati jer bismo “tra!ili

krivca”, "to je tro"enje vremena. Budu#i da

problem postoji, hajde da skoncentriramo se

na tra!enje rje"enja! Mnogi nisu svjesni svojih

STRANICA 5





kvaliteta. A $ak, mnogi strahuju pokazati ono

"to rade dobro. Me% utim, primjetit #emo da je “strah” ono "to tra!imo. Rje"enje se nalazi

u prou$avanju sadr!aja! Dakle, osje#aj straha

naj$e"#e je ono "to nas sputava da budemo

ono "to jesmo. Poku"avamo za"titi sebe i

svoj Um jer se bojimo. A slobodna smo ikreativna bi#a koja su sposobna kreirati,

voljeti, stvarati i bojiti ovaj svijet najljep"im

bojama. Strah! Bitno je za naglasiti kako

sva$iji Um radi po istom principu - razlika je

kako#e istu informaciju procesuirati ovaj ili

onaj Um. Iliti mozak. &to ka!e Karleu"a,

“polni organ - mozak”. Dosta "ale, idemo

dalje! Mo!e se raditi o strahu od odbacivanja.

Primjer? OK. “Prijavio bih se na ovaj natje! aj

za posao, ali strahovito je ambiciozna ekipa

koja radi tamo; svi su mladi, puni talenata, ne

znam ho"u li se uklopiti, kako "e me

prihvatiti.” &to re#i na to? Ne#e" ni znati dok

ne proba"! Poku"aj! &to te ko"ta? Uvijek

ka!em da se svaka "kola pla#a. I jeste tako!

STRANICA 6





Svaka se "kola pla#a. Vlastito iskustvo

najbolja je "kola, me% utim najskuplje je"kolarine. I kada sam imao takav problem

gledao sam si na ovaj na$in:

Prva stvar; jedna je re$enica koju si uvijek

ponavljam u “nezgodnim” situacijama “Ivice,

pretvaraj se da je ovo najnormalnija stvar na

svijetu!” i zaista mi pomogne da na situaciju

ispred sebe gledam na ne"to "to je nije toliko

strahovito. Time si smanjujem unutra"nje

tenzije i unutra"nje pritiske.

Druga stvar; trudim se skupljati Znanje.

Svakakvo! I onda si gledam problem ispred

sebe na na$in “Ako se do sada nisi napla" ao

# kole, platit

"e # , Ivice, i ovu!” - i zaista

pomogne! To me natjera da se trudim. To me

tjera da analiziram. To me tjera da se

pripremim. To me tjera da prihvatim $injenicu

kako nisam najbolji, najja$i, najpametniji, ali

STRANICA 7





isto tako podsje#a me da stvari - IPAK -

mogu odraditi!

Ovakav na$in razmi"ljanja poma!e mi da

to$no raspoznam koje su mi kvalitete i vrline,

a koje su mi slabosti. Minimaliziranjem

mana i maksimaliziranjem vrlina korak

sam bli"e najboljoj verziji sebe. I da se

razumijemo - taj proces nije gotov nakon tri,

$etiri puta ili tri, $etiri godine, to je konstantan

proces rada na sebi. Ono "to neki nazivaju,

cjelo!ivotno u$enje! I poprili$no je zabavno!

Jo" jedna stvar, najlak"e je sjediti i apsolutno

ni"ta ne poku"ati, ne u$initi, ne ohrabriti se -

tada ni ne mo!e" pogrije"iti, ali ne mo!e" ni

uspjeti. Na takav na$in !ive siroma"ne du"e

koje niti pate niti u!ivaju. Takvi !ive bezbojnim

!ivotom gdje ne znaju ni za pobjedu niti za

poraz. E, to ti je, prijatelju, realna patetika!

)ali Bo!e vremena! Obe#ao sam samome

sebi da ne#u dozvoliti uhvatiti se u

$etrdesetoj ili pedesetoj, potpuno nei!ivljen,

STRANICA 8





neostvarenih snova, !eljan svega i okru!en sa

dvadeset ma$aka. Kakav je to !ivot? To nijeono "to !elim za sebe. Mo!da ne znam "to

to$no !elim, ali barem znam "to ne !elim! I

jo" sam si jednu stvar obe#ao, da #u re#i

!ivotu DA! Da, poku"at #u! Da, probat #u! Da,

iskusit#u! Da, ne

#u se bojati! Pa, ako i ne

uspije, ne zna$i da sam ja nesposoban. Zna$i

samo da taj put nije uspjelo. I zato, prijavi se

na natje$aj koji !eli"!

Ono "to !elim da shvati" jeste $injenica da

sva$iji Um radi po istom principu. Iako je

svaki $ovjek individua za sebe, sa svojim

strahovima, iskustvima, do!ivljajima, opet

smo si vi"e sli$niji nego "to se razlikujemo.

Dakle, strah mo!e biti velika te"ko#a. Zaista!

Na"a ma"ta deformira stvarnost i stvari nam

se $ine mnogo gore nego "to ustvari jesu.

Prvi primjer sam objasnio, koliko-toliko, sad

#emo drugi.

STRANICA 9





“Trebam prestati raditi za d $ abe, ako cijenim

sebe i svoj rad ne smijem dopustiti da me iskori #tavaju!” - pa, ima ne"to u tome!

Me% utim, moram li podsjetiti vrijednost

volontiranja i rada za d!abe? Izgleda da

moram! Volontiranje neki smatraju uzaludnim,

neki smatraju da ne vrijedi raditi ako nisipla#en za svoj rad, a netko, $ak, ide toliko

daleko da ideje koje smatra da ne#e

funkcionirati progla"ava nemogu#im. Prvo da

to rije"imo. Kada ti netko mahne ispred nosa i

ka!e “Ma daj, molim te, pa to je nemogu

"e!”

dobro pogledaj tu osobu u o$i. Ozbiljno ti

ka!em! Pogledaj osobu u o$i, direktno u

zjenicu oka i pitaj se “%to je ova osoba

postigla u $ ivotu? Koja djela govore o njoj

osim rije! i koje izgovara?” Najvjerovatnije #e"

uvidjeti da nije postigla apsolutno ni"ta. Za"to

sam tako siguran u to? Zato "to uspje"ni ljudi

ne bave se tu% im neuspjesima. To rade

nesretni. Uspje"ni ljudi vide prilike, vide

potencijal, vide ono "to bi “moglo biti”.

STRANICA 10





Zato ti ka!em, ako te netko sputava, vu$e

dolje u svoj glib i !abokre$inu, ako ti govorida ne#e" uspjeti ili da nikada ni"ta ne#e biti

od tebe - okreni se i idi! I nikad vi"e ne

okre#i se iza sebe! Zapravo, nikada se ni ne

treba" okretati jer to ni nije smjer u kojem

ide". Nastavimo, rad za d

!abe ima svoje

prednosti. Volontiranje je nepla#eno i

slobodno djelovanje. A svatko od nas ima

potrebu za sudjelovanjem u dru"tvu. Na ovaj

ili onaj na$in. Budu#i da mi je takav

horoskop, kod mene je to izra!enije nego kod

drugih ljudi. Zato svoje Znanje dijelim, ali ne

samo Znanje nego i vje"tine, vrijeme, dobru

volju, pozitivnost, dobronamjerne rije$i, pa na

kraju krajeva i sebe kao individuu okolini u

kojoj !ivim, dru"tvu i zajednici! Potpuno

besplatno! Za"to to radim? Ne, nisam

poludio! Nit i sam izgorio po glavi.

Prvenstveno, volontiranje je divan na$in da

upoznam nove ljude. Meni je bitno jer sam

svjestan da iste probleme ne mogu rije"iti ako

STRANICA 11





razmi"ljam na isti na$in kako sam ih stvorio.

Dakle, novi ljudi donose nove ideje, novemisli, nova razmi"ljanja. Meni je bitno zbog

mentalne higijene. Volontiranje me osloba% a

stresa. Samo pisanje ovog priru$nika

olak"ava mi du"u i $ini me sretnim. Cilj je

putovanje, a ne destinacija. Ne#e me usre

#iti

“gotova knjiga”, usre#uje me proces pisanja.

A kada bude gotovo, tra!it #u novi projekat.

Volontiranje, tako% er, pozitivno utje$e na

moje zdravlje. Naime, zdravlje je najbitnije u

!ivotu i ne treba ga shva

#ati zdravo za

gotovo. Zdrav $ovjek ima tisu#e !elja, ako ne

i milione, bolestan ima samo jednu. Shva#a"?

Zdravlje je bitno! Volontiranje je i plemenito

djelo koje popravlja raspolo!enje, ali mi i

p o b o l j " a v a s a m o p o u z d a n j e . A

samopouzdanje je bitno! Samopouzdanje nije

ne"to $ime se rodimo. Samopouzdanje

u$imo! Ako imamo manjak samopouzdanja,

kao da to nije dovoljno samo po sebi, taj

manjak po$ne utjecati na na"e odluke, na

STRANICA 12





na"e !elje, !ivot generalno; a volontiranjem

$uvam samopouzdanje kako se ono ne binaru"ilo u ve#oj mjeri. Volontiranje me

upoznaje s kratkoro$nim i dugoro$nim

planiranjem. A planiranje je bitno! Dobra

organizacija je pola ura% enog posla.

Me%

utim, postoje dobri majstori planiranja ipostoje oni drugi. Volontiranjem radim na

tome. Ali, najbitnije od svega, volontiranje ne

"kodi! Rad za d!abe donosi mnogo vi"e nego

pla#en rad. Za"to? Zato "to se ponedjeljkom

$ovjek probudi, mrzi sebe, i sat i auto i posao

i sve, da bi oti"ao na posao, debelo se

nasekirao i onda do"ao ku#i nezadovoljan.

Tako iz dana u dan. Ovo je pretjerana

generalizacija, ali se $esto mo!e vidjeti ili $uti.

Pa, izvini, meni takav posao ne treba! Volim

ono "to radim. A novac nije Zlatno tele. Meni

nije! Drugi neka savijaju ki$mu pred naletom

vremena. Ja ne#u! Mene tata nije pravio da

savijam ki$mu. Ova ki$ma i zdravlje vrijede

vi"e nego hrpa novaca. *ak se usu% ujem re#i

STRANICA 13





da nema tih para da mi mo!e" platiti. Niti me

mo!e" kupiti. Eventualno me mo!e" iznajmiti.Da se razumijemo, radio sam i sam za

“"efove i "efi#e”, savijao sam ki$mu. Ne

puno, ali jesam! Borio sam se i ja za svoje

mjesto u svijetu. Da se razumijemo! Nije palo

s neba. Zapravo, nikome ne pada s neba initko nije uspio sam. No, uspje"an i ispunjen

!ivot nije hrpa para. Novac ti ne mo!e spasiti

zdravlje. Novac ne vra#a iz mrtvih. Novac ti

mo!e platiti ra$une, ali ne mo!e kupiti ljubav.

Prostitutka je jedna stvar, da se opetrazumijemo, ali ljubav ne mo!e svatko dati.

Dakle, ljubav ne mo!e" kupiti. Niti novcem

mo!e" kupiti vrijeme. Suma sumarum, pla#en

rad ne smije biti jedino mjerilo! S druge

strane, ra$uni se moraju platiti, odgovornosti

se moraju izvr"iti, ljudi se moraju ispo"tovati.

Novac je potreban za te stvari. Stoga nije

dobro ukoliko svoj rad daje" u bescjenje. To

nije dobro! To te ne $ini boljim $ovjekom. To

zna$i da ne po"tuje" sebe i svoj rad. Da, to

STRANICA 14





zna$i da ne po"tuje" svoj rad! Gdje bih stigao

kada bih svima koji mi se jave davaoodgovore za d!abe? Nigdje. Ve# inom

organiziram besplatne promocije - to$no! Ali

u vrijeme kada meni odgovora, a tako% er

kada sam slobodan i pripremljen. Poku"aj

shvatiti, nije lako!ivjeti najbolju verziju sebe.

Lak"e je prepustiti se vodi da nosi kud ho#e i

!ivotu da te$e kako ho#e. )ivjeti najbolju

verziju sebe poprili$no je te"ko jer zahtijeva

predan rad, $ist Um, jasno Znanje s kojim

vrlinama i manama raditi. A valja zapamtiti,krajnosti i pretjerivanje nije zdravo. Zlatnu

sredinu najte!e je uhvatiti. Me% utim, kada se

ostvari", kada osjeti" ispunjenje, kada uhvati"

tu Zlatnu sredinu - te"ko ti je prepustiti !ivot

slu$aju. Tada ne da" nikome i ni$emu da ti

stane na put. A za"to bi? Svatko cijeni svoj

rad. Po skliskim stepenicama uspjeha nije

lako izboriti se sa samim sobom. S vlastitim

strahovima, te!njama, $e!njama i !eljama.

Me% utim, kada se sa sobom uspije" izboriti,

STRANICA 15





kada uspije" uhvatiti uzde vlastitog Uma -

malo tko ti mo!e parirati. Malo tko, vjeruj mi!Radili za d!abe ili za pare, bitna je sre#a i

osje#aj ispunjenosti pri tome. Mo!da je

Zlatnu sredinu najte!e posti#i, ali bez rada na

sebi, razmi"ljanja, upoznavanja razli$itih

tehnika, kako#e" druk

$ije?

Sjede#i i ne rade#i ni"ta? Ne#e".+

STRANICA 16





Za#to si pomo!i?

Dobro se skoncentriraj, ovo je bitno! Pomo#i

si mora" iz nekoliko razloga. Prvenstveno,

zato "to ne#e nitko drugi. Kada bi i htio,

te"ko #e ti druga osoba pomo#i. Mogu ti

pokazati sva vrata koja treba" pro#i, mogu ti

re#i sve probleme koji #e te $ekati, opet je na

tebi odgovornost. Tako% er, pomo#i si mora"

jer zaslu!uje" zdrav !ivot. Ispunjen i sretan.

Precizno re#i za"to si treba" pomo#i

poprili$no je te"ko. Nigdje ne pi"e da simora" pomo#i, ali bi bilo dobro. Za"to? Pa,

pomo#i sebi ne"to je "to si osobno duguje".

Pomo#i sebi ne"to je "to mo!e" u$initi u

ovom periodu !ivota i direktno ga pobolj"ati

time, a kao dodatni efekat i !ivote ljudi s

kojima dolazi" u kontakt. Pomo#i sebi

pozitivno utje$e na !ivot, pozitivno utje$e na

samopouzdanje, pozitivno utje$e na vladanje

situacijom i sobom, pomo#i sebi sprije$ava te

da pr ib jegava" uvredama i drugim

STRANICA 17





grubostima koje proizlaze iz neuvje!banog

Uma koji se hvali$injenicom da govori bilo

"to "to mu padne na pamet kad god ho#e i

ne brinu#i se kako to utje$e na njegovu

okolinu. Zbog toga si treba" pomo#i! Treba"

si pomo#i i zbog toga "to #e ti tako ljudi vi"e

vjerovati i ugledati se na tebe jer #e" imati

volje ulo!iti trud u po"tovanje drugih. Tako% er,

djelovat #e" profesionalnije, pamtit #e te kao

nekoga tko je efikasan. Po"tovat #e te.

Vjerovat #e ti da donosi" dobre odluke! Zar

navedeno nije dovoljno za shvatiti kako

pomo#i samome sebi ne

"kodi? Ne

"kodi!

Pomo#i samome sebi ne ko"ta!

STRANICA 18





Pomo#i sebi nije te"ko! Pomo#i sebi "titi te

od zaborava i ignoriranja. Pomo#

i sebipodrazumijeva da #e" mo#i pomo#i i

drugima.

Me% utim, je li te"ko pomo#i sebi? Koliko je

vremena potrebno? Pa, zapravo, te"ko je dati

precizan odgovor, zato sam ukazao na

samom po$etku kako nema ekspresnog

rje"enja. Nema garancije da #e trajati toliko i

toliko. *ak, pod raznim okolnostima, mo!da

#e" si i ote!ati !ivot kakvog poznaje". Neki

manje fini ljudi ne#e mo

!da htjeti prihvatiti te

kao takvog. Neki nisu spremni prihvatiti da

prate tvoj rast i razvoj. Neki #e odnosi mo!da

prestati. To nije lako. Me% utim, !ivi" svoj

!ivot. SVOJ! I cijeli !ivot provest #e" unutar

svoje glave. Nije dobro da ga !ivi" unutar

tu% e na na$in da razmi"lja" kako se drugi

osje#aju ako samo prati" svoju svrhu !ivota.

Ti mora" raditi "to ti mora" raditi, a drugi "to

drugi moraju. Nema tu neke pretjerane

filozofije! Nisam ni ja du!an simboli$no

STRANICA 19





“$uvati” tu% e emocije. Moje je da radim

najbolje"to mogu, ako to nekome ne

odgovara - pa, "to re#i, poku"alo se. Svi

imamo trenutke kada se prisjetimo odre% enih

trenutaka !ivota i !alimo "to nismo bolje

postupili. Ili bolje odlu$ili. Dobro je stvoriti

zdravu naviku da kao $ovjek bude" ljubazan

prema drugom ljudskom bi#u ne o$ekuju#i

ni"ta zauzvrat. Time #e" imati manje lo"ih

sje#anja i manje negativnih iskustava. Bitno je

za zapamtiti da smo kao ljudska bi#a skloni

navikama. Godinama pijemo istu kavu na isti

na$in.

*ak se znamo “vezati” za odre

% eno

mjesto u kafi#u. Ili na kau$u. Ili za neki TV

program. “Volim tako i to ti je!” - me% utim, ne

radi se o ni$emu drugom do navike. Postoje

dobre i postoje lo"e navike. Zdrave i one

nezdrave. Jedne #e ti pomo#i, druge #e ti

odmo#i. Tko ti brani da razvija" pozitivne i

dobre navike za sebe? Nitko! Tako je! Zamisli

situaciju kada neki tinejd!er u javnom

prijevozu ustupi “svoje mjesto” nekoj

slaba"noj bakici - u tom trenutku, iako nema"

STRANICA 20





ni"ta s time, osje#a" se bolje i raspolo!enije.

Ima" tu sposobnost da ta osje

#anja podijeli

"

s drugima, a ako mo!e" - za"to ne bi?

Rad na sebi nije lagan. Me% utim, mo!e biti

jako zabavan! Osje#at #e" se bolje rade#i na

sebi. &to je najbolje, dobro je i za druge ljude

iz tvoje okoline! Me% utim, lijepo pona"anje i

iskontroliran Um u dana"njem dru"tvu,

na!alost, do!ivljava se kao ne"to "to je

neprirodno ili kao ne"to neiskreno. Ako

ka!em bilo "to "to mi padne na Um, tada

sam"to - iskren? To su izvrnute vrijednosti

koje ne bismo trebali cijeniti, a osim toga

mlade ne treba u$iti tome. Naviknut #e se, a

sve je stvar navike, sje#a" se? Uz takvo

razmi"ljanje, “"to na umu, to na drumu”,

naj$e"#e #e" do!ivljavati lo"a iskustva u

interakciji s drugim ljudima. Vjerovanje da

nikome ne duguje" lijepo pona"anje, da

mo!e" re#i i uraditi "to god !eli", kome god

!eli", ne#e te dovesti daleko u !ivotu. To nije

pomaganje sebi. Upravo suprotno - to je

STRANICA 21





odmaganje! Osim toga, vjerovanje u ne"to

tako%

er je navika. Ako ima" naviku vjerovati

kako duguje" lijep i organiziran Um,

prvenstveno sebi, tada #e" i do!ivljavati lijepu

i zdravu interakciju s drugim ljudima. Tvoje

preduvjerenje obistinit #e se i potvrdit #e"

ono u "to si prvotno vjerovao! Zato, mora"

paziti u "to vjeruje", mora" paziti da razvija"

dobre i zdrave navike i, naposljetku, mora"

odr!avati mentalnu higijenu ako misli"

samome sebi pomo#i. To ne mogu drugi

uraditi za tebe. To je ne"to "to se radi svakog

dana, u svakoj situaciji, a nema nigdje fizi$ki

vidljivog rada. Me% utim, uspje"ni ljudi

nagra% eni su u javnosti za ono "to su

godinama radili u privatnosti. Za ono "to

nitko ne vidi. Nadam se da ne obja"njavam

previ"e komplicirano. Niti prebrzo. Volio bih

da uvidi" kako rad na sebi nije toliko

zahtjevan koliko se mo!e $initi. Kada ima"

te!ak izazov ispred sebe, razlo!i ga na

nekoliko jednostavnijih koraka i biti #e ti

lak"e. Mnogo lak"e!

STRANICA 22





Kako si pomo!i?

Kao "to sam naveo, nema jednostavnog,

univerzalnog rje"enja ili odgovora na pitanje

kako si pomo#i. A za"to nema? Zato "to od

ro% enja po$nemo tkati kon$i#e osje#aja, !elja

i misli koje nas $ine individuom koja ne

reagira isto na odre% enu tehniku ili metodu.

Me% utim, iako nas druga$ije stvari usre#uju,

rastu!uju, ljute ili vesele, svi poznajemo

nabrojane osje#aje. Pa #emo od njih krenuti

kao polazne to$ke.

To je princip od lak"eg ka te!em. Ako te

ne"to usre#uje, na dobrom si putu i nastavi

tako. Ako te rastu!uje, ne"to nije u redu.

Poku"aj ne"to promijeniti. Je li to uvijek lako?

Nije, ali prihvati $injenicu da !ivot nije lagan.

Na !ivot nemoj gledati kao na bivanje pod

staklenim zvonom gdje nas ni"ta ne doti$e.

Za"to nije dobro na takav na$in gledati !ivot?

Zato "to postoji opasnost od ozbiljnog

psihi$kog bola kada se to stakleno zvono

STRANICA 23





razbije. Zato, mora" biti u mogu#nosti u

svakom trenutku definirati kako se osje#a".

Ako ti je lak"e, zapisuj tokom dana svoje

emocije. Zapi"i za"to se tako osje#a". Kroz tri

dana, "to stvarno nije puno, uvidjet #e" koje

te stvari najvi"e uzbude. Time ima" priliku i

materijala da radi". Zna" s $ime se bori". A to

je bitno! Prou$avaj sadr!aj. Emocije su bitne

za definirati kako bi se to$no znalo "to je to

"to nas usre#uje, a "to ono "to nas rastu!uje.

Ni to nije uvijek lako! Ali radom i

svakodnevnim razmi"ljanjem, prije svega

neodustajanjem, mo!e" posti

#i izvanredne

rezultate. Recimo, tra!enje sre#e u

materijalnom svijetu nije zdravo za tvoju

psihu. Za"to nije zdravo? Zato "to smo

ljudska bi#a. Ljudsko bi#e nema du"u, kao

"to se obi$no misli, ve# ima fizi$ko tijelo, a

ljudsko bi#e samo je po sebi du"a!

Ako ta nematerijalna du"a tra!i sre#u u

materijalnom svijetu tada uzalud tro"i

energiju. Zbog toga nije zdravo!

STRANICA 24





Jo" jedna stvar, nije zdravo misliti kako je u

redu ponekad obradovati se nekom lijepomodjevnom predmetu, torbi, nakitu, autu,

novcu, alkoholu. Ako ne#e" ponekad "mrkati

kokain ili ako ne#e" ponekad ne"to drugo

raditi, za"to bi ovo? Ili idi do krajnjih granica

ili nemoj nikako. Gle, nisam isklju$iv,

me% utim, mora" shvatiti kako funkcionira

ljudski Um na jedan jednostavan na$in. U

ljudskom Umu sijevne ideja. To je polazna

to$ka. Ideja kreira misli. I to ti je to. Ako od

tog momenta ne preuzme" kontrolu… pa,

nadaj se da#e biti dobro na kraju. Uglavnom,

kada je misao kreirana ona mo!e biti malo

zadr!ana u Umu, mo!e biti vi"e, mo!e se

razviti u neku ve#u ideju. I s pri$e na pri$u,

na% e" se u problemu. Dakle, to nije dobro.

Da nastavim, misao kreira emocije. Emocije

su "kakljiv dio budu#i da ih uvjetuju misli.

Emocija je, zapravo, kemijska reakcija u

mozgu koja do% e i ode. Ponekad emociji

treba malo vi"e vremena, nekad malo manje,

ali uglavnom ode. Za kraj, ali ni"ta manje

STRANICA 25





bitno - emocije uvjetuju pona"anje. Zato, nije

u redu “ponekad” oti#i do shopping malla i

svoje frustracije zamijeniti trenutnom

osje#ajem koji shopping nudi. Prvo, taj

osje#aj zadovoljstva ili osje#aj da su problemi

nakratko pro"li, ne traje dugo. Druga stvar,

time ni"ta ne#e" rije"iti niti #e" si pomo#i. A

ova knjiga ima ideju prona#i na$in kako si

pomo#i; pa, na takav na$in - ne#e"! Poenta je

da iznutra budemo superbudni "to zna$i da

pazimo na na"e ideje, misli i osje#aje. Kao

"to sam maloprije rekao, jedno drugo

uvjetuje. Ukoliko nismo oprezni, te stvari koje“ponekad” radimo, vrlo lako mogu prije#i u

“$esto”. I eto problema! Problem je ako na

takve stvari ne obra#a" pozornost. A kada

zbog toga nastane drugi problem, poput

ovisnosti od kupovine, tada ima" problem na

problem. Takvim na$inom razmi"ljanja

skuplja" probleme. Talo!e se. Ne rje"ava" ih.

I nakon nekog vremena te"ko je znati gdje

uop#e po$eti. Pa, uvijek mora" po$eti od

po$etka. Od lak"eg ka te!em. Potrebno je da

STRANICA 26





zna" kako se osje#a" u pojedinom trenutku.

Tako%

er, potrebno je da zna" za

"to se tako

osje#a" i koje su misli dovele do toga. Time

ima" mogu#nost oblikovati svoju svijest i Um.

Dobije" mogu#nost oblikovati svoj !ivot. Za

sam po$etak razmisli za"to voli" gledati

filmove koje voli". Za"to se smije" stvarima

kojima se smije". Za"to te rastu!uje ono "to

te rastu!uje. Misli" da je to bezazleno? Nije.

Ako se smije" upakovanoj filmskoj produkciji

koja na zanimljiv i duhovit na$in ismijava

ljudski invaliditet, tada mogu re#i da tvoj Um

nije dovoljno sazrio. Ne prepoznaje perfidnoupakovane manipulacije filmske industrije.

Primjer? Prvi mi na pamet pada film “Glup i

gluplji”, ali ima nepregledna lista takvih

filmova. “Glup i gluplji” film je kojemu su se

smijali svi. I stari i

mladi. Me% utim, "to

j e p r o b l e m k o d

takvih filmova, "to

na podmukao na$in

prikazuju nemoralne

STRANICA 27





stvari moralnima i, "to je najgore, takvi filmovi

postanu “nedosti!an vladar svog pod

!anra”.

Tu% a mi"ljenja o takvim filmovima znam;

me% utim, meni su takvi filmovi krajnje

neoriginalni, recikliranih fora i prepoznatljivi

po “toilet humoru” koji uklju$uje pr% enje,

tjelesne izlu$evine i sli$ne gadosti. Tko se

tomu smije? I "to to govori o njima? Iako je

Jim Carrey nenadma"an glumac i $ovjek mu

se mora nasmijati, svejedno su takvi filmovi

razo$arenje. Meni glupost nikada nije bila

smije"na ve# naporna. A usput budi re$eno,

alergi$an sam na tzv. komedije u kojima se

gledatelj “treba nasmijati” mentalnoj

zaostalosti ili fizi$kom nedostatku. Naime,

televizija se ne naziva “program” bezveze ili

bez razloga. Taj “program” slu! i za

programiranje ljudi u$enjem da je takvo

pona"anje prihvatljivo kroz filmove, kroz

produkcije i reality showove. Taj “program”

u$i nas slaviti “kretene i glupane svjetske

klase”. A to nije dobro niti zdravo! Nemoj

misliti kako je u redu “ponekad odgledati” ili

STRANICA 28





“ponekad oti#i”. Radije promisli za"to se

smije" stvarima kojima se smije

". I za

"to te

rastu!uju stvari koje te rastu!uju. To je bitno!

Na krucijalno pitanje “Kako si pomo#i?”

nema lakog odgovora, jednostavnog “Da” ili

“Ne”. Me% utim, sve se vrti oko toga da ne

prepusti" !ivot, misli i svoje osje#aje slu$aju.

Za"to da ne prepusti" slu$aju? Za"to je toliko

bitno ulagati napor u vlastita razmi"ljanja i

emocije? Zato "to si ljudsko bi#e vrijedno

toga! Zato "to zaslu!uje" ispunjen i sretan

!ivot. Zato "to zaslu!uje" sretan !ivot!

Zato "to:

ZASLU$UJE% SRETAN I ISPUNJEN $IVOT!

Uspjeh ne dolazi sam od sebe. Uspjeh nije

slu$ajnost. Uspjeh ti ne#e netko drugi dati ili

pripremiti. To je tvoja du!nost! Tvoja

odgovornost! Tvoje emocije tvoja su

odgovornost . Tvo je mis l i tvo ja su

odgovornost. Tvoj uspjeh tvoja je zasluga!

Nemoj misliti da je u redu !ivjeti !ivot

STRANICA 29





predbacivaju# i odgovornost na nekog

drugog. Ako to radi", ovog trenutka si

svjestan na koga predbacuje" odgovornost. I

pitanje je "to #e" u$initi sljede#e? Ho#e" li

prestati ili ignorirati pro$itano? Tvoj !ivot

“snimljen” je jedino u tvojoj glavi. Tu su sva

tvoja iskustva i do!ivljaji. Emocije. Sve je u

tvojoj glavi. &to to zna$i? Ako je sve u tvojoj

glavi, odnosno u tvom Umu, za" to

predbacivati odgovornost na nekog drugog?

Zato "to je lak"e? Pa nije! Ne idi “van”, kad je

sve “unutra”. Dakle, time si samo ote!ava", a

dozvoli da objasnim. U prometnoj nesre#i

nikada nije samo jedna osoba kriva. Nikada!

Sli$no je u me% uljudskom odnosu. Nije jedna

osoba kriva. Pitanje je u kojoj je mjeri tko kriv,

ali taj omjer nikada nije 0:100%. Mo!da je

30:70%, mo!da je 60:40%, ali nikada jedna u

potpunosti. Bje!e#i od svoje odgovornosti,

bje!i" i od prilike da utje$e" na ishod. Ovo je

princip od jednostavnijeg ka kompliciranijem.

Budu#i da sam se bavio profesionalnim

obu$avanjem ljudi, shva#am odnos izme% u

STRANICA 30





onoga koji daje Znanje i onoga koji prima

navedeno. Me%

utim, evo naj$e"#

eg primjerakoji $ujem: “Ne mogu polo $ iti ispit jer

profesor ima negativan stav prema meni

koliko god da nau! im.” Prvenstveno, $udno je

da netko ima negativan stav prema tebi, a da

ni u kojoj mjeri nisi tome pridonio. &ta? Ne

voli te iako si 100% super? Malo vjerovatno!

Suo$i se s $injenicom da odnos izme% u dvoje

ljudi nije 0:100%. Ne znam kako si pridonio

da osoba nasuprot tebe ima negativan stav,

ali najvjerovatnije jesi na neki na$in. S druge

strane, malo je vjerovatno da “ne mo!e"”

polo!iti ispit. Uvijek postoji rje"enje! I gledaj,

mo!da ti se u !ivotu rje"enje ponekad ne#e

svidjeti, svejedno je - rje#enje! Ukoliko ne

mo!e" kod te osobe polo!iti, prona% i drugu.

Ukoliko ne mo!e" pri toj instituciji polo!iti

ispit, prona% i drugu. Ali najprije, ukoliko misli"

da je naru"en odnos s nekom osobom,

poku"aj ga popraviti. Zapamti - iz lo"eg filma

mo!e" izvu#i dobru pouku! U !ivotu najlak"e

"to mo!e" u$initi jeste naljutiti se i oti#i.

STRANICA 31





Me% utim, kako bih objasnio ono "to !elim

re#i koristit

#u simboli

$nu sliku; zamisli dva

ovna koja na mostu stoje jedan nasuprot

drugome. Ukoliko budu oboje tvrdoglavi i

sudarali se rogovima, ne#e niti jedan prije#i.

Ponekad je potrebno pustiti onu drugu stranu

da prije% e. Za"to je potrebno? Zato "to !ivot

nije samo TA JEDNA SITUACIJA. Iz dana u

dan nalazimo se na tim simboli$nim

mostovima. Potrebno je pu"tati i onu drugu

stranu. Detaljnije da objasnim, nisi savr"en

niti 100% u pravu. Zbog ravnote!e u Svemiru

mora" ponekad pustiti i onu drugu stranu.

Ponekad nemoj, ali te"ko je utvrditi kada da

pusti", a kada ne. Tu “Zlatnu sredinu” morat

#e" sam uvidjeti i shvatiti. Mora" sam

ustanoviti gdje je tvoja “sredina”. To je princip

“poku"aja i pogre"aka”. To je naj$e"#i na$in

kojim ljude utvrde svoje “sredine”. Me% utim,

to je i najte!a metoda jer zahtijeva vi"e

energije, truda i volje. To se mo!e objasniti sa

“Svaka se # kola pla" a!” pa ako nisi dovoljno

platio “ # kole” plati" i tu situaciju u kojoj se

STRANICA 32





trenutno nalazi". Me% utim, kad tad do% e

trenutak kada nau$

i"

. A"

to mo!

epredstavljati problem? Ne smije" sjediti i

$uvati se iskustava! Problem nastaje kada

nema" dovoljno iskustva, a "to je $ovjek

stariji te!e mu je uzeti rizik, poku"ati, probati,

iskusiti, riskirati. Zato je potrebno na siguran

na$in skupljati Znanje i iskustvo. Zato se

odre% ene stvari rade ranije tokom !ivota!

Zato ka!u da za sve postoji vrijeme.

Me% utim, ne mora" u !ivotu u$iti na svom

iskustvu. Iako je najbolji na$in jer #e" na

svojoj ko!i najbolje osjetiti, mo

!e" u$iti i kroz

tu% e. )ivot je prekratak da bi stigao SVE

iskusiti, ali zato mo!e" $itati knjige, $asopise,

gledati dokumentarne filmove, obrazovati se,

skupljati Znanje, ali i tu% e iskustvo. U$iti

mo!e" na vi"e na$ina. Jedan je slu"anjem.

Ako ne"to $uje", najlak"e #e" zaboraviti.

Me% utim, mo!e"! U$iti mo!e" gledanjem, to

#e" te!e zaboraviti od slu"anja, ali lak"e #e"

zaboraviti nego da proba". Najbolji na$in, koji

#e" te"ko zaboraviti, jeste kada ne"to proba"

STRANICA 33





uraditi sa svojih deset prstiju. Ali kao "to

rekoh,!ivot je kratak! Kombinacijom sveg

nabrojanog, ovo "to je do sada napisano daje

dovoljno informacija, principa, tehnika i

metoda da mo!e" na sigurniji na$in pristupiti

!ivotu, novim informacijama i iskustvima.

Isklju$ ivost ne valja! Na takav na$ in

s p r i j e$a v a" sebe, i n ikog v i "e, u

napredovanju, u$enju i do! ivljavanju.

Ponekad jedan na$in ili tehnika nije dovoljno.

Ako problem postoji, a ne poma!e jedan

na$in ili tehnika - promijeni metodu! Siguran

sam, ukoliko se potrudi", prona

#i#e" za sebe

odgovaraju#u koja #e rije"iti problem. Naime,

problem je “problem” samo dok ne prona% e"

rje"enje. A problem ne#e" rije"iti ukoliko isto

razmi"lja" kao i kada je nastao, promijeni

na$in razmi"ljanja. Pristupi mu s vi"e strana i

morat #e" uvidjeti da je ipak rje"iv. Promatraj

misli, emocije, pona"anje - rje"enje se uvijek

nalazi u prou$avanju sadr!aja. &to se ti$e

samopomo#i, valja imati na Umu da je

potrebno preispitivati. Kako svoje emocije,

STRANICA 34





misli i pona"anje, tako i ono "to pu"tamo u

Um. Najgore je kada bez ikakvog kriti$kog

mi"ljenja pu"tamo informacije da nam pune

glavu i kreiraju mi"ljenje. Budu#i da su se

pojavile mnoge knjige o samopomo#i, budu#i

da mo!emo vidjeti i $uti ljude koji nam govore

o autosugestijama, tzv. afirmacijama,

potrebno je biti oprezan "to #emo uva!iti kao

valjanu informaciju, a "to #emo odbaciti. To

ne zna$i da ne trebamo $uti ili vidjeti, samo

zna$i da moramo kriti$ki razmi"ljati. Na

konstruktivan na$in gledati. Konstantnim

$itanjem tekstova, pa

$ak i ovog, kako ne biti

star, kako ne biti ru!an, kako se obogatiti,

kako uspjeti, kako izgledati, kako djecu

odgajati, u Um pu"tamo vrlo specifi$ne

informacije koje mogu biti dobre ili lo"e po

nas. Tko #e o tome odlu$iti? Nitko osim

na$ ina kako do! ivl javamo konkretne

informacije. Za primjer, ukoliko povjeruje" da

mora" imati odre% eni auto da izgleda"

uspje"no, ili ti se djeca moraju pona"ati na

odre% eni na$in da bi se kao roditelj osje#ao

STRANICA 35





uspje"no - to mo!e prouzrokovati osje#aj

nezadovoljstva. Nije dobro ukoliko upornopoku"avamo pobje# i od svake te"ke

situacije. Niti je dobro ukoliko bez ikakve

kritike prihva#amo informacije koje do% u do

nas. Slobodan Um prihvatit #e najgori mogu#i

scenarij, to ga i $ini slobodnim. To ne zna$i

da pri tome ne#emo u$initi sve kako bismo

utjecali na pozitivan ishod. To zna$i da

prihva#amo lo"e aspekte !ivota, ne samo

dobre i ugodne. To zna$i da ne bje!imo od

njih ve# se suo$avamo s njima. I rje"avamo

ih! Konkretan primjer? Ok. Netko je te"ko

bolestan u obitelji. Iako se pripremamo da

mo!da ne#e pre!ivjeti, to ne zna$i da ne#emo

u$initi sve kako bismo osobi spasili !ivot. Isto

je s brakom ili vezom dvoje ljudi. Potrebno je

prihvatiti kako problem mo!e ostati i

nerazrije"en. Nakon toga dolazi do psihi$kog

rastere#enja jer prihva#amo te"ko#u.

Prihva#amo nelagodu. Pazi, ako prihvatimo

da se problem mo!da i ne mo!e rije"iti, to ne

zna$i da #emo prestati djelovati, me% utim

STRANICA 36





time pripremamo sebe za najgori mogu#i

scenarij. A time imamo mogu#nost reagiranja.

Time smo spremni za djelovanje. &to se ti$e

mnogobrojnih autosugestija, tzv. afirmacija,

opasnost le!i u tome "to su one odraz

neprihva#anja situacije. Te"ko je promijeniti

ne"to "to u startu negiramo. Lako je prestati

pu"iti? Lako je smr"avjeti? Nije. Te"ko je, ali

prihvati" te"ko#e koje napisano nosi. Ukoliko

se uvjerava" kako je lako, kako to nije ni"ta

posebno, nepripremljenost na najgori mogu#i

scenarij mo!e te poprili$no iznenaditi, a osim

toga ishod#e najvjerovatnije biti negativan.

Cilj je izbje#i negativne ishode! Naime, kada

se radi o vezi dvoje ljudi, nije cilj gledati tko je

u pravu, ve# "to je korisno za vezu. Je li

korisno re#i mu svaki put kada pogrije"i? Je?

A za"to onda grije"i svaki put na istoj stvari?

Je li korisno napraviti “frku” ako ru$ak nije

skuhan? Pasta za zube opet ostala otvorena?

&ampon nije zatvoren pa je curio po kadi?

Skreni partneru pozornost, objasni "to ho#e",

a "to ne#e". Nemoj dizati frku i koristiti

STRANICA 37





verbalno agresivne napade kako bi se

oslobodio nakupljene energije. To nijekorisno. Otvoren i iskren razgovor jeste

koristan. Znam, oboje trebaju sudjelovati, ali

"to meni to govori". Reci partneru! Radite

ono "to je korisno za vezu, a ne ono za "to

mislite da ste u pravu. U vezi, ne samo

romanti$noj, najte!e je priznati gre"ku. &to

re#i? Te"ko je i to ti je! Ljudski Um stvara

obrambene mehanizme kako bi se za#titio.

Svaki, vjeruj mi. To se posebno odra!ava

kada nam ne"to ne pravi logiku, automatski

nam je te!e prihvatiti i shvatiti. Zato

poku"avam ovu knjigu napisati "to je

jednostavnije mogu#e kako bi pravila logiku,

a prvenstveno da se tvoji obrambeni

mehanizmi ne bi uklju$ili. Nabrojat #u neke

od obrambenih mehanizama. Svima je

poznato nijekanje, kada tvrdimo da nije iako

jeste. Izvrtanje je tako% er oblik obrambenog

mehanizma. Postoje i one nezrele obrane

poput identifikacije, regresije ili pasivno

agresivnog pona"anja. Tako% er, tu je i humor

STRANICA 38





kao oblik obrambenog mehanizma. Postoje i

neki drugi mehanizmi poput seksualizacije,intelektualizacije, izolacije, supresije i drugih.

Pa, ra"#lanimo ih kako bi nam bilo lak"e

shvatiti o $emu se radi. Za"to Um uop#e

koristi mehanizme obrane? Nabrojat #u samo

neke budu#i da ovo nije ud!benik psihologije;

konflikti unutra"njeg svijeta i okoline stvaraju

stres i tjeskobu, stoga Um koristi obrambeni

mehanizam kada je potrebno zadr!ati

emocije unutar tolerantnih granica, poput

gubitka voljene osobe, ili kada je potrebna

pauza tokom velikih!ivotnih promjena koje

ne mogu odmah biti integrirane, poput

opse!nih operacija ili napredovanja u poslu,

ili kada se trebamo uhvatiti u ko"tac s

nerazrije"enim konfliktima koje imamo s

va!nim osobama. Ukoliko nismo svjesni ovih

mehanizama Uma, nismo u mogu#nosti

izravno djelovati. A da bi obrambeni

mehanizam bio djelotvoran, on mora biti

nesvjestan. Rane !ivotne traume, naro$ito

gubici, mogu dramati$no utjecati na na" Um.

STRANICA 39





Rani gubitak predstavlja opasnost jer "tetno

utje$e na jo

" uvijek nezreli i krhki Um, ometa

zdrav razvoj i $ini osobu nesposobnom da se

nosi sa stresom koji ju $eka kasnije u !ivotu.

Da bi se Um za"titio podi!e mehanizme

obrane. &to je dobro jer tako i treba biti;

zamislite kada se auto ne bi isklju$io pri

naglom pu"tanju papu$ice spojke, to je

njegov mehanizam obrane. Kada mehanizmi

obrane nisu uspje"ni tada se promatraju kao

psihijatrijski simptomi, zato su obrambeni

mehanizmi Uma dobri. Me% utim, nije dobro

ukoliko nastavljamo s njima kada je“opasnost” pro"la. Ako su podignuti prije

deset godina, velika je vjerovatnost da vi"e

nisu potrebni. Ukoliko nisu potrebni, velika je

vjerovatnost da vi"e nisu ni korisni nego

upravo suprotno. Po$nu ometati zdravo

funkcioniranje pojedinca. Obrambeni

mehanizam racionalizacija nesvjestan je

proces gdje osoba daje naj$e"#e vrlo

uvjerljiva i racionalna obja"njenja kako bi

sakrila, od sebe i drugih, motive pona"anja.

STRANICA 40





Intelektualizacija je vrlo sli$na obrana koja

se odnos i na p re t j e ranu uporabuintelektualnih mogu#nosti kako bi se

izbjegnuli do!ivljaji. Poricanje kao obrambeni

mehanizam javlja se vezano za ideju ili

doga% aj. Regresija je obrana gdje se osoba

vra#a na pona"anje koje je koristila u

prija"njim stupnjevima razvoja, naj$e"#e

dje$ je pona"anje. Po$ne plakati, vri"tati,

valjati se po podu. Ovi obrambeni mehanizmi

za cilj imaju narcisti$ku za"titu kojom se

poku"ava izbje#i svaka vrsta nezadovoljstva.

Pri napetosti ili konfliktu prvo se podi!u

obrambeni mehanizmi kako bi se rasteretila

napetost koja se javlja, a nakon "to je

napetost pro"la, Um po$ne potiskivati

vanjske stresore koji su je izazvali.

Poznavanje obrambenih mehanizama te

osvje"#ivanje istih poma!e ti u identificiranju

problema i onoga "to te ometa za zdrav i

funkcionalan !ivot. Valja zapamtiti da je

Znanje jedina za"tita. Svijet je prevelik da bi

nam ga mozak pravilno i istinito do$arao.

STRANICA 41





Zato na" mozak koristi apstraktne predstave

stvarnosti. Na koji na$in? Pa, previ

"e je

informacija koje primamo iz svijeta i okoline, a

ljudski Um ne mo!e sve odjednom percipirati.

Zato se na nogometnoj utakmici dogodi da

pola stadiona vidi gre"ku suca, a pola

stadiona vi$e da nije to$no. Toliki broj ljudi,

iako su prisustvovali istom doga% aju, ne la!u

- oni zaista misle da je to kako su “vidjeli”.

Zbog sveg nabrojanog, potrebno je znati gdje

se kriju te “zamke Uma”. Potrebno je biti

to$no informiran kako bi se donio zaklju$ak.

Ako zaklju$i" da bez fakulteta ne

#e" nikada

uspjeti, tko #e te u tom uvjerenju razuvjeriti?

Nitko! Ali, opet, mnogi su bez fakulteta

uspjeli. Mo!da misli" kako oni jesu, ali ti

ne#e" - no, "to re#i na taj tvoj zaklju$ak?

Dakle, potrebno je shvatiti da na" mozak

koristi apstraktnu predstavu stvarnosti.

Koristi obrambene mehanizme kako bi se

za"titio. Imaju#i sve to na Umu, smatram da

smo na korak lak"e shvatiti kako si i na koji

na$in pomo#i.

STRANICA 42





Znanje, precizno i to&no, jedina je za#tita!

Konkretni primjeri

Volio bih da se osvrnemo na jednu stvar; "to

je ono "to te $ini razli$itog od drugih. Postoje

stvari koje su nam zajedni$ke svima. Mozak,

ruke, noge, u"i, emocije, suze, osmijeh.

Postoje stvari u kojima se razlikujemo. Netko

svira piano, dok je netko drugi virtuoz na

violini. Netko fantasti$no igra nogomet, dok

netko drugi ima “dvije lijeve” za sport. Te

razlike ne $ine nas manje vrijednima.Potrebno je uvidjeti da svatko ima svoj

potencijal i kvalitete. Me% utim, nije dovoljno

samo pro$itati i re#i “Pa je.”, potrebno je

zaista vjerovati i osje#ati napisane rije$i.

Dakle, u svijetu u kojem !ivimo mo!emo

prona#i razli$ite tehnike, metode i testove koji

otkrivaju $ovjekov potencijal, osobine,

individualne karakteristike, talente i ostalo.

Osobno, meni Astrologija najbolje odgovara.

Za"to? Pa, vratimo se deset godina unatrag. I

STRANICA 43





sam sam bio zbunjen, hodao svijetom ne

znaju#

i to$

no"to

!elim. Ponekad sam

donosio pogre"ne odluke. Pu"tao u !ivot

pogre"ne ljude. Shva#a" sliku? Me% utim, s

druge strane, to$no sam znao "to ne !elim i

"to ne volim. Mo!da je od toga najlak"e

krenuti; ukoliko ne zna" "to to$no !eli", tada

si olak"aj time "to #e" to$no utvrditi "to ne

!eli". Time ima" dva izbora na raspolaganju:

1. Ovo ne!u i ne "elim!

2. Ovo me ne smeta, voljan sam poku#ati!

Meni je Astrologija olak"ala !ivot. Pomogla mi

je shvatiti odre% ene stvari koje sam oduvijek

osje#ao, a nisam znao izraziti. Zvu$i

nevjerovatno? Pa, sve je za !ive ljude. Dakle,

Astrologija nije pri$a za malu djecu, ve#

analiza i informacije onoga "to ve# zna".

Potvrda! A meni je bila potrebna. Iako neke

stvari nisam nikada nikome rekao, lak"e je

kada ti nepoznata osoba potvrdi ono $ega se

boji" ili ho#e", a misli" da ne smije". Kada

STRANICA 44





sam pomislio “Ima u Astrologiji ne$ega” to mi

je promijenilo!ivotni kurs. Ni

"ta vi

"e nije bilo

isto. Nakon "to sam analizirao vlastitu natalnu

kartu, uvidio potencijale i mogu#nosti koje su

mi ro% enjem date - odlu$io sam svoj !ivot

posvetiti, ali ne Astrologiji, ve# pomaganju

ljudi. Budu#i da sam imao te"ko djetinjstvo, u

smislu da sam vrlo mlad morao odrasti i

nositi se s prili$no te"kim psihi$kim teretima,

imao sam priliku mladog i svje!eg Uma

prou$avati psihi$ke procese, mehanizme

Uma, a samim time, pomo#i sebi. Nakon

beskrajno dugih razgovora koji je bilopoprili$an broj, shvatio sam da imam dar

pokazati ljudima i “drugu stranu”. Uvidio sam

da imam dar pomo#i ljudima. Spoznao sam

mo# rije$i i razgovora. S druge strane, kroz

astrolo"ke analize otkrio sam da #u biti

ogor$en i nezadovoljan u !ivotu jer nikada

ne#u dobiti natrag koliko dajem, ali da

iskrenim pomaganjem od srca mogu dobiti

nadnaravnu snagu i !ivjeti ispunjen !ivot.

Sudbina, "ta li je?! S jedne strane, dobije"

STRANICA 45





takav dar, s druge strane bude" nezadovoljan

i ogor$en ukoliko ne daje

" sebe svijetu.

Svjestan sam da ne bi svi !eljeli !ivot kakav

!ivim, ali ja sam presretan i, najbitnije,

blagoslovljen $ovjek. Zaista !ivim najbolju

verziju sebe! Tako% er, ne bih se ni ja mijenjao

za ne$iji tu% i !ivot. Lak"e mi je na vlastitom

primjeru pokazati. Dakle, imam probleme kao

i svi, razlika je kako se nosimo s tim. I ja bih si

kupio ne"to "to pri!eljkujem, razlika je kako

se nosimo s tim. I ja bih volio putovati

svijetom, razlika je kako se nosimo s tim. Ve#

kad spominjem putovanja, moram naglasitikako dvije osobe odu na vrlo lijepo putovanje

u neki specifi$an grad, prepun povijesnih

zna$ajki, krasne arhitekture i gostoprimljivim

doma#inima - a ne do!ive putovanje isto. Eto

ti jednostavnog primjera gdje mo!emo

uvidjeti da nas pogled na svijet mo!e

osloboditi ili ograni$iti. Meni nije cilj !ivjeti

ograni$eno. Tebi? Nije, jelda? Zna", s

mnogima sam pri$ao, svi kimaju glavom i

govore “Da, cool” - sa mnom se svi sla!u i

STRANICA 46





potvr% uju - a zna" li koja je razlika? Ja !ivim i

duboko vjerujem u ono"to govorim. Ostali

samo potvrde da ne valja ogovarati i tra$ati,

me% utim opet to rade. &to re#i? Na takav

na$in onemogu#avaju sami sebe. Uskra#uju

vlastitu sre#u, ali to je ono "to stalno tvrdim -

jedno je prevaliti preko usta prazne rije$i, a

drugo je !ivjeti, zaista vjerovati u ono "to

govori". To je velika razlika! Zamisli u svojoj

beskrajnoj ma"ti dvije osobe. Osobu A i

osobu B. Zamisli osobu A koja predstavlja

duhovnu osobu ili onu koja se bavi

duhovnom praksom, molitvom, postom.Takva osoba predstavlja jedan posto

stanovni"tva, a mogu#e da je postotak i

manji. Osoba B predstavlja preostalih

devedeset i devet posto, odnosno sve ostale.

Sada zamislimo da tre#a osoba povrijedi

osobu B. Osoba B osje#at #e bijes ili

samosa!aljenje, analizirat #e beskrajno,

razmi"ljati "to je pravedno, kolika joj je

nepravda u$injena, razmi"ljat #e o osveti ili

obrani sebe, itd. Osoba B koristit #e moralne

STRANICA 47





norme u takvoj situaciji. Sada zamislimo da

tre#a osoba povrijedi osobu A. Osoba A

osje#a razumijevanje i neku vrstu !aljenja za

osobu koja ju je napala. Osoba A tako% er

razmi"lja "to u$initi, ali klju$na je razlika

izme% u osobe A i osobe B u osje#ajima

prema tre#oj osobi. Osoba A ne osje#a

mr!nju, niti bijes, niti samosa!aljenje ve# ima

pozitivne osje#aje i njena reakcija ne mo!e

izazvati ni"ta lo"e niti negativno. Negativnih

osje#aja iz kojih mogu iza#i daljnji problemi.

Osoba A podsje#a na nekog gurua ili

mudraca prikazanog u filmovima, ali zaista jetako! Ovisna o svojoj duhovnoj praksi, sve

probleme i situacije stavlja iza le% a jer joj nisu

prioritet, kod nje nema emocionalnog naboja

pri rje"avanju problema i ostvarivanje raznih

!elja. Zapravo, osoba A radi na svojim

problemima i !eljama, ali bez emocionalnog

naboja. Osoba B razmi"ljat #e da li je

ispravno nekoga ogovarati te #e, ukoliko je

moralna i po"tena, odlu$iti iz Uma da nije

primjereno, pa ne#e. Osoba A nema potrebu

STRANICA 48





ogovarati. To je klju$na razlika izme% u ovih

osoba. To je velika razlika! Jednostavanprimjer a velika razlika! Volio bih kada bih

ovom knjigom potaknuo velik broj ljudi na

razmi"ljanje. Da se zapitaju "to je ono "to

!ele od !ivota. Da uvide kakvi su bili te kakvi

!ele postati. Znam, sla!e" se sa mnom, ali

nije svrha slo!iti se, nije poenta tko je u pravu

- ve# je poenta koliko je korisno. Ukoliko ono

"to radi", ukoliko ono gdje si sad, ukoliko ono

kako se osje#a" - $ini da se osje#a" lo"ije,

bezveznije, bezvrednije, glupo; momentalno

se okreni za 180* i kreni drugim putem. Ti tone zaslu!uje"! I ne samo to: duguje" samome

sebi da si pomogne", a nakon toga, kada

stane" na svoje dvije noge, pomozi i drugima!

Predugo su ljudi vjerovali kako sami ne mogu

ni"ta promijeniti. Mo!e"! Mo!e" sebe

promijeniti. Mo!e" okupiti oko sebe ljude i

zajedno s njima promijeniti ne"to "to

eventualno ne mo!e" sam. Ali malo je toga

"to ne mo!e" sam promijeniti! Ba# kada bi

se naljutio i zainatio, mogao bi rije#iti i

STRANICA 49





glad u svijetu! Spasiti dupine! Rije#iti

probleme svijeta! Mogao bi! Ali samo akovjeruje#! Ukoliko ne vjeruje", ukoliko samo

prazne rije$i prevaljuje" preko usta i lupa"

bezveze - tada zaista ni ne#e" mo#i. Ne#e"!

Prazne rije$i ne mogu pomo#i. Uostalom, ako

ka!e" da ne"to ne valja raditi, a opet to radi",

tada ne cijeni" sebe. A sebe mora" cijeniti!

Svoje rije$i mora" cijeniti. Ako ti ne#e", tko

#e? Ne mo!e" o$ekivati da #e svijet cijeniti

te ukoliko ne po% e" od sebe. Vidi" koliko to

sve utje$e jedno na drugo? Svijet ti ne

duguje apsolutno ni#ta! NI

%TA! Svijet je tu

ve# o-ho-ho godina. Ljudi oko tebe ne duguju

ti apsolutno ni"ta. Generalno, !ivot ti ne

duguje apsolutno ni#ta! Prije ro% enja, tko ti je

obe#ao fantasti$an !ivot? Tko ti je rekao “Biti

#e sve u redu, samo polako!” - nitko! Nema"

vremena koliko ho#e". Niti bi trebao !ivjeti

kao da nikada ne#e" umrijeti jer upravo na

takav na$in umre" kao da nikada ni nisi !ivio.

Poput pra"ine, puhne" i odleti. Ljudski !ivot

prekratak je da bi vrijeme tro"io uzalud. I

STRANICA 50





stvarno vjerujem u to! Dan bez smijeha,

izgubljen je dan. Dan bez radosti, izgubljen jedan. Ako je ovaj dan bio bezveze, potrudi se

sutra. I sutra je novi dan, ali prilike cure i

nestaju. Dan za danom. Nemoj $ekati niti

odugovla$iti jer !ivot ne#e pru!ati beskrajno

puno "ansi. To tako ne ide! Ako si godinama

radio krivo i sada tek uvidio, promijeni se za

ubudu#e. Nemoj mahnuti rukom i samo

nastaviti. Ne slu"aj izgovore u Umu “ %to sad

vrijedi?” - VRIJEDI! Ili, ako ve# ho#e", nemoj

se kasnije $udom $uditi. )ivi najbolju verziju

sebe! To ne zna$i!ivjeti savr

"eno. Ne tra

!i

savr"enstvo tamo gdje ga nema! Evo ti mene

prvog, pisanjem ovih rije$i razmi"ljam u

pozadini “ &emu? Tko "e ovo pro! itati?

Mo $ da nije dovoljno dobro?! Za #to da

privatne misli stavljam na papir, a pogotovo

za #to da dajem svijetu da ! ita?” ali, zna" "to?

- Odmah na to ka!em “JEBE MI SE!” jer to

je ono u "to JA vjerujem, to je ono "to !elim

raditi. Kakvo god bilo! Savr"eno ili

nesavr"eno. ‘Vakvo ili ‘nakvo! Napisat #u pa

STRANICA 51





kako god bilo i gdje god me odvelo. Sa

samim sobom nije lako izboriti se, ali vrijedi!Znam da vrijedi! Vrijedi jer znam da

zaslu!ujem !ivjeti najbolju verziju sebe. Sa

svim svojim manama i vrlinama. Za"to

vrijedi? Zato "to sam individua za sebe koja,

ba" kao i ti, tra!i svoje mjesto u svijetu. Ti

negativni glasovi u glavi koji me obeshrabruju

znam da su samo navika. Pro"la navika koja

je predugo vremena bila oko mene. Koja me

je sprije$avala da zaista po$nem disati punim

plu#ima. Moja je mana "to sam dozvolio da

me drugi sputavaju u vlastitu napretku.Me% utim, !ivjeti najbolju verziju sebe ne

p o d r a z u m i j e v a s a v r " e n ! i v o t v e #

podrazumijeva da se prihvati" upravo

takvoga kakav si - sa svim manama i

vrlinama. A potom, radi" na svojim manama!

Trudi" se minimalizirati ih i smanjiti ih u "to

ve#oj mjeri. Zatim radi" na svojim vrlinama.

Trudi" se maksimalizirati ih i pove#ati ih u "to

ve#oj mjeri! Minimaliziranjem mana i

maksimaliziranjem vrlina korak si bli!e svojoj

STRANICA 52





svrhi !ivota. Na takav na$in mo!e" !ivjeti

najbolju verziju sebe u punom sjaju. Dakle, netra!i savr"enstvo tamo gdje ga nema ve# !ivi

ispunjen i sretan !ivot dovode#i te dvije

suprotnosti u balans. Uravnote!i mane i

vrline. Nije istina da ni"ta ne radi" dobro! Nije

to$no da si baksuz! Nije to$no da si hodaju#a

nesre#a! Ne mo!e biti da si nesposoban!

Pazi, da ga jebe", za ne"to si sposoban!

Ne"to radi" dobro! Neke vrline, kakve god

bile, ima"! Ja ne znam koje su to, ali nije na

meni odgovornost ve# na tebi. Ti mora"

kopati i tra!iti

"to je to

"to radi

" dobro. Ve

#

zna" "to ne radi" kako treba. Danas je svijet

pun kriti$ara. Danas svatko ima svoje

mi"ljenje. Zapamti: mi#ljenje je kao #upak,

svi ga imaju. I svatko misli da njegov

manje smrdi. Ja mislim da ima" vrline, ba"

kao i mane, ali da bi imao !ivot najbolje

verzije sebe mora" otkriti koje su to vrline.

Ako si davno zakopao svoje snove, otkopaj

ih. Nije kasno! I slu"aj "to ti govorim - oni koji

ka!u da je kasno, da se to u tvojim godinama

STRANICA 53





ne radi, da ovo, da ono - reci im kako njihovo

odobrenje nije potrebno! Ne daj se uvjeritikako se treba" zadovoljiti s manje. Ne daj se

uvjeriti kako ne zaslu!uje" bolje. Ne daj se

uvjeriti kako ti je dobro tu gdje jesi. Uvijek je

#a&ica ljudi mijenjala svijet, nikada ve!ina.

Ista ta ve#ina ti ne#e re#i “BRAVO! Samo

naprijed!” zato od njih ni ne tra!i potvrdu.

Evo, ja ti ka!em da zaslu!uje" !ivot svoje

najbolje verzije, a i ti to osje#a" u sebi. Znam

da osje#a" jer se ljudi ne rode da bi bili

sputani, onemogu#eni, da bi bili u jednom

#o"ku i

"utili dok drugi

!ive svoje

!ivote. Ne

dopusti da gleda" !ivot kao na filmu. Ne

dopusti da !ivot prolazi pored tebe dok

pasivno promatra". Ne daj se! Nitko nije

savr"en, ali to ne smije biti izgovor. Istina je,

nitko nije savr"en. Pa "to se onda pona"a"

tako? Kao da ne smije" pogrije"iti? Kao da ne

smije" poku"ati? Kao da #e" sve usrati ako

samo poku"a"? Ne#e"! Razmi"ljanjem,

dobrim planiranjem unaprijed, mo!e" ostvariti

izvanredne rezultate. MO)E&! Izvini mi na

STRANICA 54





rje$niku, malo se uzbudim pa mi utekne

pokoja vulgarna, ali razumije" li

"to ti pi

"em?

Svatko od nas, ama ba" svaki $ovjek na

ovom svijetu, ima $etiri aspekta koji ga $ine

ljudskim bi#em. To su:

Fizi&ki dio. Emocionalni dio.

Intelektualni i duhovni dio.

Rade#i na svakome od njih dovodi" u

ravnote!u sebe kao ljudsko bi#e. U cjelini!

&to se ti

$e fizi

$kog dijela, ne

#u puno o tome

jer gdje god se okrene" pri$aju o zdravlju. To

je to "to se odnosi na fizi$ki dio. Hrani se

zdravo. Budi vegetarijanac. Tra!i gdje je

doma#i med. Budi lud za vje!bama u teretani.

Prona% i sebe, ali svakako mora" raditi na

svom fizi$kom dijelu. Na"a tijela su poput

dobro osmi"ljenih ma"ina. Ako ih redovno ne

podmazuje", zaribat #e.

STRANICA 55





&to se ti$e emocionalnog dijela, nemoj bje!ati

od njega jer iz ko!e ne mo

!e" ute

#i. Od sebe

jo" nitko nije pobjegao. Dakle, pametnije ti je

po$eti radit i na svoj im emoci jama.

Prvenstveno, truditi se da budu zdrave i

korisne. Malo je ovo nespretno napisano

“korisne emocije”, ali imaj na Umu da

omalova!avanje samoga sebe, sputavanje,

osje#aj da nisi dovoljan, osje#aj da si

beskoristan, to te nigdje ne#e dovesti.

Dapa$e, samo te uni"tava i truje iznutra.

Mnoge studije pokazuju da takve emocije

negativno utje$u na fizi

$ko zdravlje. Ako te

zanima vi"e o tome, Googlaj. Provjeri!

Svakako, potrebno je da u svakom trenutku

zna" dvije stvari:

1. Kako se osje!a#?

2. Za#to se tako osje!a#?

Tokom jednog dana velik broj misli padne na

pamet, svaka od tih misli mo!e prouzrokovati

emocije. Sjeti se ne$ega "to ti zna$i. Pitaj se

za"to ti to zna$i. Mo!e li da ti to uop#e ne

STRANICA 56





zna$i? Da skratim, potrebno je da vodi"

ra$una o svom emocionalnom dijelu.

&to se ti$e intelektualnog dijela, Um radi po

svojim mehanizmima. Poput kakvog ure% aja.

Ukoliko ga ne odr!ava", zahr% at #e. Nazovi

kako ho#e" da ti bude lak"e, mo!e" nazvati

Um, mo!e" nazvati Svijest, mo!da $ak i

Mozak, kako god. Ono "to !elim re#i jeste da

je potrebno paziti kakve informacije pu"ta" u

svoj Um. Ako stalno gleda" ubijanja na TV-u,

to ti naru"ava empatiju. Vremenom postane"

bezosje#ajan. Postane

" odvojen od svojih

osje#aja. Ako stalno gleda" CSI i sli$ne

kriminalisti$ke serije ili filmove gdje se

prikazuje sje$enje ljudskog tijela, krv,

patolo"ke obdukcije i sli$no, takve stvari

postat #e ti normalne. Ukoliko nisi patolog na

fakultetu ili ne radi" u mrtva$nici, ne

razumijem za"to bi si trovao Um time. Takve

informacije ne#e ti trebati. S druge strane,

ove informacije itekako #e ti trebati. Odmah

#u objasniti za"to! Zato "to bez vo% enja

STRANICA 57





ra$una o $etiri aspekta sebe kao ljudskog

bi#

a ne#

e" biti u stanju voditi zdravu

emotivnu vezu, ne#e" znati "to ho#e", ne#e"

znati kako se druga osoba osje#a, mo!da #e"

$ak nenamjerno vrije% ati druga ljudska bi#a -

a to nije !ivot najbolje verzije sebe! Osim ako

si psihopatskih odlika - tada se mo!e re#i da

!ivi" najbolju verziju sebe. No, "alu na stranu,

potrebno je paziti koje informacije pu"ta" u

Um jer sve to kreira mi"ljenje, generalno misli,

a nadalje utje$e na emocije. Ako si nesretan

ili nezadovoljan $ovjek, te"ko da #e" biti

raspolo!en raditi kreativne stvari, stvarati, biti

spontan. Pogotovo sretan i ispunjen! Vidi" u

kojoj mjeri sve nabrojano utje$e jedno na

drugo?!

&to se ti$e duhovnog dijela sebe, prona% i

smisao, svrhu, vjeru, du"u. Nije moje da ti

ka!em u "to #e" vjerovati, to je zaista

privatno putovanje gdje za druge nema

mjesta. Me% utim, ne vrijedi ignorirati taj dio.

Mene su recimo odgajali kroz kr"#anstvo.

STRANICA 58





Kri!. Nedjeljom u crkvu. Molitve. “An' ele

!uvaru mili” i sli

$no. To mi se

$inilo pretjerano

nametnutim, stoga sam odbacio nametnuta

uvjerenja. Prona"ao sam svoj smisao. Svoju

vjeru. Svoju duhovnost. Vjerujem u energije.

Vjerujem da !ivot ima svoj smisao. Vjerujem

da je svatko od nas $udesno bi#e koje ima

svrhu. Vjerujem u !ivot poslije !ivota. I !ivot

prije !ivota. Zahvalan sam "to se ne sje#am

svih onih divnih do!ivljaja na mjestu gdje

du"a bude prije ovog, jer kada bih se sje#ao -

ne bih izdr!ao ovakvu sliku svijeta. Ponekad

se pitam jesam li lud; me%

utim, uvijekzaklju$im da nisam. I tako #u zaklju$ivati sve

dok ne $ujem odgovor u svojoj glavi. Tada #u

zasigurno biti lud! A mo!da i otkrijem

$udesne stvari pa to ne zaklju$im na kraju.

Bilo kako bilo, zahvalan sam kroz vjerovanje

da postoji ne"to mnogo ve#e od !ivota.

Vjerujem da su ljudi du"a koja !ivi !ivot u

fizi$kom tijelu. Vjerujem da je krivo vjerovati

kako smo fizi$ko tijelo koje ima du"u. Kroz

duhovnost osje#am zahvalnost. Zahvalnost

STRANICA 59





na divnom danu. Opadanju li"#a. Jeseni.

Zimi. Toplom izmaglicom kada pri$a" na zimi

koja jam$i da smo topla ljudska bi#a. Ljetu.

Borovima i moru. Pticama. Zahvalan sam na

svakoj poruci koju dobijem u Inbox gdje do

mjesec, dva ranije nisam te ljudi niti

poznavao, a sada sa mnom dijele svoje

radosti. Polo!ene ispite. Ro% enje djeteta.

Sklopljene brakove. Dobijene poslove u

inostranstvu. Samo $ekam trenutak kada #u

dobijati fotografije tih doga% aja pa da mogu

ka$iti na Facebook. Eto, ja sam tome

zahvalan! Time odr!avam i pazim na svoju

duhovnost da ne postanem okrutno ljudsko

bi#e koje nenormalno pla$e na turske serije,

ali s potpunim mirom mo!e gledati vijesti

ubijenih civila.

Cilj svega je biti superbudan iznutra. Cilj je

paziti na svoja $etiri aspekta koja nas $ine

toplim ljudskim bi#ima. Empati$nim, prije

svega. Nemoj nikada da smetne" s Uma da si

prekrasno ljudsko bi#e. Puno kvaliteta i

STRANICA 60





osobina. Pokoja lo"a? Pa tko ih nema? Nije u

tome stvar. Svrha je minimalizirati mane imaksimalizirati vrline. Svrha je !ivjeti !ivot

vrijednog !ivljenja. Smijati se i radovati. Voljeti

i truditi se. Svrha je ostvariti svoj maksimalni

potencijal. *uje" li, maksimalan! Pa, ako je

tvoj maksimalan potencijal da ostane" $itav

!ivot s mamom i tatom - dobro! To je onda

tvoj maksimalan potencijal koji mo!e" ili koji

#e" ostvariti. Me% utim, ja u to ne vjerujem!

Vjerujem da mo!e" toliko toga pru!iti svijetu.

Svoje talente, ideje, kreativna rje"enja. Zar se

treba" pomiriti sa sudbinom i prihvatiti

!ivot

kakav sada !ivi"? Tko ti je to rekao? Je li ta

osoba koja ti je rekla "to uspjela u !ivotu?

Odmah moram re#i da se pravljenje djece ne

ra$una. Djecu je lako napraviti, potrebno je

mnogo vi"e od oca da bi postao tata. Zna",

mora" biti otporan na potrebu da se

samosa!aljeva" i ujedno mora" ostati

fokusiran. Postoji ona stara ofucana "ala

“Koliko je psihologa potrebno da se zamijeni

$ arulja?

STRANICA 61





Jedan, ali $ arulja mora $ eljeti promijeniti se.”

Gledaj, godinu dana od sada, sve o$emu se

stresa" ne#e biti bitno. Sve je to u Umu. Neka

ti ne bude te"ko prihvatiti napisano. &togod

te sada mu$ilo, "to ka!e stari narod “Kad se

o $ eni # , ne"e # se ni sje" ati”, zaista kada

prona% e" rje"enje i rije"i" problem, osjeti" se

bolje. Zato, ne gledaj na problem kao ne"to

stra"no ili te"ko, ne sa!aljevaj se, ne razbacuj

energiju i ne bacaj vrijeme. Prona% i rje"enje.

Jednostavno je poput toga! Rje"avati

“nemogu#e” po$inje prvim korakom, a prvi

korak je da vidi" “nevidljivo”. Pazi, nije ti

uvijek potreban plan. Ponekad, samo treba"

disati, vjerovati, prepustiti se i vidjeti "to #e se

dogoditi. Ne postoji knjiga koja korak po

korak govori kako !ivjeti sretan i ispunjen

!ivot. U ovoj knjizi !elim naglasiti da mora" iz

sveg napisanog prona#i svoj osje" aj po

kojem !eli" !ivjeti najbolju verziju sebe.

Prona% i svoje tri moralne vertikale i njih se

dr!i. &to manje reagira" na negativnost oko

sebe, to #e" se mirnije osje#ati. Jednostavno

STRANICA 62





je poput toga! Nemoj dopustiti da ne$ija

drama, ignoriranje, mr!nja ili negativnost

sprije$i te da postane" najbolja mogu#a

verzija sebe koju mo!e" ostvariti. Uvijek imaj

na Umu: o&ekivanje je varljiva zamka.

O$ekivanje zna voditi do razo$arenja. Uslijed

o$ekivanja, mislimo da smo dali sve od sebe

ne razmi"ljaju#i da li je to “sve” bilo dovoljno -

pa ukoliko ishod bude negativan, razo$aramo

se. Ako ve# o$ekuje", potrudi se da taj

maksimum i to “sve od sebe” bude na

najve#oj mogu#oj granici. Svoj maksimum

uvijek mora" "iriti. Tako je to u

!ivotu! Svatko

!eli sre#u, nitko ne !eli bol, ali ne mo!e"

vidjeti dugu bez malo ki"e. Rad na sebi i

Umu, destruktivan je proces. U smislu da

mora" ostaviti iza sebe sve ono od prije i

raditi na ne$em novom. Destruktivan je

proces jer u ve#ini slu$ajeva ljudi se okru!e

negativno"#u, a spaljivanje mostova iza sebe

nikad nije lako, ali barem daje najbolju

svjetlost! Istina te mo!da razljuti na po$etku,

STRANICA 63





ali vjeruj mi da #e te osloboditi. Ako je ovo

period koji ti te"ko pada, zapamti:

SAMO JE PRIVREMENO!

Ni"ta ne traje vje$no. Radost ne traje vje$no.

Tuga ne traje vje$no. Bol ne traje vje$no.

)ivot ne traje vje$no. Uvijek imaj na Umu da

je samo privremeno, u!ivaj koliko god da

traje. Izvuci svoje pouke i lekcije, a zatim

nastavi dalje. Zapamti da nikad nije pitanje

“Ho"e li prestati?” jer ho#e. Pravo pitanje

koje treba" pitati je “ %to "e se izdoga' ati dok

ne pro' e?” , uvijek gledaj koje lekcije mo!e"

izvu#i iz trenutne situacije. Koga briga tko je u

pravu? Jesam li u pravu? Jesi li u pravu?

Pravo pitanje jeste koliko je korisno? Svakako

je bitno da nau$i" biti sam i voljeti samo#u.

Nema ni"ta osloba% aju#e i osna!uju#e nego

kada nau$i" u!ivati u dru"tvu sebe samog.

Nikada ne#e" sti#i tamo gdje !eli" ukoliko

dopusti" strahu da te kontrolira. Za"to to

ka!em? Zato "to se bavim Astrologijom. I

zna" "to sam primjetio? Malen je broj ljudi

koji !ele raditi na sebi. Ve#ina !eli $uti

STRANICA 64





zabavne informacije. Zanima ljude koliko

mogu “pogoditi”, vjerovatno misle#i kako je

njihov !ivot toliko dobro sa$uvan pod

maskom koju su naviknuli nositi da je

nemogu#e vidjeti kakvi su zapravo. &to je

bezazlena naivnost. No, tako je! Malen je broj

onih koji !ele kontaktirati mene da bi ne"to

nau$ili, spoznali kako bi zaista radili na sebi.

Imam dojam da ve#ina tra!i instant zabavu,

instant rje"enja, sve instant. Me% utim, to je

pogre"an put! Ljudi se ne ra% aju instant nego

devet mjeseci provedu u maj$inoj utrobi.

Ljudi ne zavr"e

"kolu instant. Ne postane

"

instant uspje"an. Pa za"to, pobogu, !ivjeti

“instant”? I onda, na sve to, s takvim

povr"nim na$inom !ivota, oka$e slike

“produhovljenih” fraza i citata na svoju

socijalnu stranicu. I eto, “instant” su se

produhovnili. Razumijem, s jedne strane,

zabavnu i znati!eljnu stranu Astrologije. S

druge strane, informacije koje Astrologija

mo!e pru!iti, odnosno analiza relativnog

polo!aja nebeskih tijela, mo!e potresti osobu

STRANICA 65





do najdubljih slojeva. Nisu svi spremni za

takav “psihi$ki skok”. Me

% utim, upoznao sam

mnoge koji !ele raditi na sebi. I ova knjiga

pisana je zbog njih. Da podijelim svoje

iskustvo. Da poku"am pru!iti na$in kako si na

siguran na$in pomo#i. Mnogi ti mogu ukazati

vrata, me% utim, sam mora" pro#i kroz njih.

Ako ve# tra!i" na$in, ne postavljaj uvjete.

Spoznaj sebe, fraza je koju mnogi suhoparno

i bez emocije izgovaraju. Ne vjeruju u

izre$eno. Pitaj se, koliko, zapravo, poznaje"

sebe? Na ovoj divnoj Planeti, "to si tu? Zbog

$ega? A svrha?

+

STRANICA 66





Smatram da je svatko od nas jedno divno i

$udesno ljudsko bi

#e. Smatram da se

ra% amo kao prazna plo! a, uvjetno re$eno, no

dijete ne mrzi niti ima predrasude. To se iz

okoline u$i. Utoliko je dijete plo$a na koju

zapisujemo. S druge strane, sudbina je ne"to

drugo. Roditelje, rodbinu, "kolu i "efove,

iskustva s njima - ne biramo i sve to zajedno

na"a je sudbina. Odre% ena, tko zna $ime!

Ne#u ti ispirati mozak s razli$itim filozofijama

svijeta. Ukoliko te zanima, Internet je pun

razli$itih teorija. Koncentrirajmo se na tebe.

Moram odmah re#i da prebrzo

$ita

". Leti

"

preko slova kao da nema" vremena. )uri"!

Uvijek mo!e" stati pa nastaviti kasnije. Rije$i

ne#e nigdje ute#i. Dakle, ako !eli" nastaviti

poku"aj sporije $itati i ostaviti emocije iza

svake rije$i. Uspori tempo! Instant nigdje ne

vodi, barem ne tamo gdje bi trebalo. Dakle,

ne#u pisati o sudbini ili kako to vidi

Astrologija. Koncentrirat #emo se na tebe.

Gdje !eli" biti? &to !eli" vidjeti? Za"to tako?

Koja ti je svrha? To ti nitko ne mo!e re#i. To

STRANICA 67





osjeti". Ako ne sada, ho#e". Rade#i na sebi,

ho#e"! Taj feeling oliti, po na

"em, osje

#aj

dolazi iznutra. Kao i sve! Idemo jo" jednom:

$itav !ivot odvit #e se unutar tvoje lubanje.

Unutar glave! Sva iskustva. Do!ivljaji.

Emocije. Traume i patnje. Radost i sre#a.

Uzbu% enja. Razo$arenja. SVE! Sjeti se "kole i

lo"ih iskustava do kraja srednje "kole. Pusti

malo da ti misli lete, daj si vremena. Sve to

"to ti se dogodilo - dogodilo se. I gotovo! To

je pro"lost. A pro"lost mo!e !ivjeti jedino u

tvojoj glavi. Jedino u tvom Umu. Ali i ne mora!

Izbor je tu! Znaj da sva iskustva koja#e"

imati tokom !ivota - samo su iskustva. Nisu

dobra niti su lo"a. Mo!e? Razumije"?

Iskustvo. *udna rije$. Naizgled laka, me% utim

hajde da ju dublje analiziramo. Iskustvo, lo"e

iskustvo, dobro iskustvo. Sje#a" ih se? Lo"e

iskustvo ne vrijedi odbijati ili neprihva#ati.

Lo"e iskustvo $ini da se razvija". Evo ti

jednostavan primjer; ima djece koja nemaju

osjet dodira. D!aba, ni"ta ne osjete pod

prstima. &to misli" kada bi takvo dijete u

STRANICA 68





punom trku tr$alo ka u!arenoj pe#i? A ne#e

ni"ta osjetiti. U

!as, ha? Vrlo zanimljiva

emocionalna reakcija. Dakle, to ti je iskustvo.

Ovisi o tebi kako #e" ga do!ivjeti. Percipirati.

Nazovi kako ho#e" za potrebu ove pri$e.

Dakle, sve "to ti se dogodilo - prihvati da se

dogodilo. Izvuci lekciju koja ti je namijenjena,

a namijenjena ti je - i idi dalje! Nema tu neke

filozofije. Onima koji su te povrijedili ili

ponizili, oprosti im jer nisu znali kako

druga$ije. Budi bolji &ovjek! Bolji, da! Jer nije

svrha biti zajedljiva li$nost, grubog srca

punog ljubomore, zavisti i bijesa. NE! Budibolji $ovjek! Oprosti im "to nisu znali bolje.

Oprosti sebi "to nisi znao bolje. Zastani na

trenutak i zaista daj oprost sebi i drugima!

Shvati da si $inio kako si najbolje znao i umio.

*inio si kako si mislio da treba". A u ovom

sada"njem momentu radi" na sebi. Zato "to

misli" da treba". Ina$e ne bi ni $itao ovu

knjigu. P’da! A osim toga, zna" kako znam da

ti to nije svrha? Zato "to radim s ljudima. A

jo" mi nitko nije rekao da je kao dijete sanjao

STRANICA 69





da bude dosadni kolega s posla koji sve

podjebava i kojeg nitko ne voli. Eto, vjeruj mi,nikad to nisam $uo! Svi ho#e biti piloti,

in!injeri, doktori, mehani$ari, voza$i, ma

"togod, ali nitko takav kolega. Dakle, ni tvoja

svrha nije da bude" stalno nezadovoljan,

nesretan ili neispunjen. Prihvati ljudsko u sebi

da je neminovno pogrije"iti. Od toga se ne

mo!e pobje#i. Grije"io sam i ja. Ispri$at #u ti i

to. O, da; itekako sam grije"io. Pa "ta? Nitko

nije savr"en! Me% utim, to "to nitko nije

savr"en ne smije biti izlika za ljenost ili razlog

da ne radi" na sebi. Idemo dalje! Nakon

"to

prihvati" tu ljudsku neminovnost, prihvati i

ono bo!ansko u sebi. Prihvati da medicina ne

nudi sve odgovore. Prihvati i to da psihologija

ne mo!e odgovoriti na sva pitanja. Zapravo,

psihijatrija je najmla% a grana medicine pa

takva $injenica ni ne $udi. Rijetko "to na

ovom svijetu nudi ba" SVE odgovore. Pa tako

ti ni ja ne mogu dati odgovor na sve. A kada

bih i mogao, ne bi ti puno pomoglo. Ali znam

da si bo!ansko bi#e $udesnog potencijala.

STRANICA 70





Evo zamisli, kada bih ti mogao re#i ili dati sve

odgovore na pitanja, poput"to

#e te sve

$ekati u !ivotu, s $ime #e" se morati nositi,

ni"ta puno ti ne bi vrijedilo. Ne bi jer se opet

TI mora" sa svime time nositi. A to "to misli"

da bi ti informacija unaprijed ne"to olak"ala,

smatram pomalo naivnim. Naime, mo!e ti

donekle koristiti, ali sjeti se da se sve de"ava

unutar tvoje glave. Sve je u tvom Umu! *emu

tra!iti sre#u ili odgovore izvan sebe. Sve ono

"to ti je potrebno, dostupno ti je ovog

trenutka. Pitanje je samo ho#e" li otklju$ati

svoje potencijale. Ili ne#e"! Dakle, prihvati taj

bo!anski dio sebe. Dio u kojem se ogleda

ljubav. Iskra koja daje inspiraciju. Koja budi

nadu. To je dio koji mo!e" prepoznati u

hladnoj zimskoj no#i kada di"e" pa se oko

tebe stvara onaj dah koji ina$e ne mo!e"

vidjeti, ali tokom zime vidi". Taj dokaz da si

toplo ljudsko bi#e koje je sposobno da voli. I

da pra"ta! I da napreduje! Prihvati svoju

pro"lost i sva iskustva kao iskustva. Kao

lekciju koju nisi mogao platiti novcem. Koje je

STRANICA 71





bilo namjenjeno samo tebi. Tebi i nikome vi"e!

Od odrastanja,"kole, roditelja, kolega,

fakulteta, "efova, ma sve! Namjenjeno je tebi i

samo tebi. Prihvati to iskustvo kao lekciju.

Oprosti i sebi i drugima. Nau&i voljeti sebe.

Ako ti treba pomo#, potra!i je. Ako ima"

talenta, podijeli ga. Ako si pao, ustani. Ako

leti", spusti se na zemlju. U$ini sve da od

svog !ivota napravi" ne"to izvanredno.

Nemoj tr$ati kao muha bez glave misle#i

kako mo!e" neku svoju pravdu istjerivati po

svijetu. Mo!da ti je te"ko za shvatiti, a mo!da

i nije. Me%

utim, nisi ovdje da istjeruje"

pravdu, da nare% uje" "to da netko drugi uradi

ili da sudi" tu% e postupke.

Iskustvo, sje#a" se?

Dok danas svi tra"e sluge,

nitko ne tra"i gospodara.

Nau$i biti svog !ivota dirigent. Ili gospodar.

Kako god ho#e" za potrebu pri$e. U$i se

kako odgojiti sebe. Kako minimalizirati mane.

Ne#e" ih se mo#i svih rije"iti, a mo!da i

ho#e". Me% utim, minimalizirati ih svakako

STRANICA 72





mo!e"! Makismaliziraj vrline! To zaista mo!e"!

Radom na sebi mo!e" toliko lijepih i

pozitivnih stvari posti#i.

Maksimalizacija sebe!

To je cilj! )ivjeti najbolju verziju sebe. Trudi se.

Prvo se mora" upoznati. Zatim, raditi na

vrlinama i manama. Pozitivnom i negativnom.

Nitko nije isklju$ivo negativan ili isklju$ivo

pozitivan. Pa $ak ni dosadni kolega s posla.

Poku"aj pa #e" vidjeti! Pri$aj s njim, plati mu

kavu ako treba. Odvoji svog vremena i

upoznaj tu dosadu. Da ga jebe", morat #e"

uvidjeti da nije isklju$ivo negativan. Ako ni

"ta,

barem #e" u$initi ne"to totalno izvan

svakodnevne rutine. To te mo!e nau$iti

ne$emu! Zapamti da iz lo"eg filma mo!e"

izvu#i dobru pouku.

A ako poku#a#, mo"da !e biti pozitivno,

mo"da !e biti negativno. Ako ni#ta ne

poku#a#, ni#ta se ne!e dogoditi.

STRANICA 73





Nadalje, svi razli$ito reagiramo na stres.

Nekome je stresna"kola. Nekome je posao

stresan. Nekome je ovaj tekst stresan jer ga

te"ko razumije. Nekima je te"ko povjerovati

da ljudsko bi#e mo!e biti zara!eno bolesti

du"e. No, pogledaj oko sebe, uvidjet #e" da

ne"to definitivno nije u redu s na"om

civilizacijom. Od psihopatskih zakona do

veli$anja Ega, a najvi"e se primje#uje

nedostatak empatije prema drugim !ivim

bi#ima. Kako prema njima, tako i prema

pripadnicima vlastite vrste. Psihi$ka evolucija

mo!e se dogoditi samo na odre

% enim

“raskri! jima” u !ivotu. Neki ih smatraju

najbolnijim trenucima u !ivotu gdje su se

pitali za"to se takve stvari ba" njima

doga% aju. Iskustvo, sje#a" se? Takvo !ivotno

raskri! je ve#ini je najte!i trenutak u !ivotu, no

ipak omogu#ava psiholo"ku evoluciju

ljudskog bi#a. Prvo i osnovno, valja shvatiti i

razumjeti da u prirodi ne postoji slu$ajno i

nikada ne#e postojati slu$ajno. Sve ima svoju

funkciju. Sve ima razlog postojanja!

STRANICA 74





Znanstvena tuma$enja tvrde kako je organski

!ivot na planeti Zemlji spoj slu

$ajnih faktora,

no takva vrsta znanja koju nam prezentiraju

nema veze ni sa $im stvarnim niti izvla$i bilo

kakve zaklju$ke iz $ovjekove egzistencije.

Postoji razlika izme% u ljudi s du"om i onih koji

spadaju u organske “pokvarene” primjerke

ljudi - psihopate. No, vratimo se na evoluciju

du"e. O tome se uop#e ne raspravlja i ne

istra!uje. Ako obratimo pozornost na

povijesni razvoj ljudske rase, postaje vidljivo

da se stalno vrtimo u krug. U jednom trenutku

ljudska vrsta uni"tava sve

"to je stvorila, dok

u drugom nastavlja razvojem mehani$kih

stvari i tehnolo"kog napretka. To se doga% a u

posljednjih stotinjak godina, a pri tome

gubimo stvari koje su najvjerovatnije mnogo

va!nije za na"u vrstu. Va!na $injenica je o

postojanju “ljudi” koji su iznutra potpuno

“mrtvi” i isprazni. Zna$ajan je postotak onih

koje svakodnevno sre#emo na ulici koji su

iznutra potpuno prazni kao da su ve# mrtvi. I

trebamo se smatrati sretnima "to ne znamo i

STRANICA 75





ne mo!emo vidjeti koji su ljudi takvi. Kada

bismo znali koliki je broj ljudi me%

u namaustvari mrtvo, poludjeli bismo od strave.

Pogotovo kada bismo takve prepoznali me% u

onima koji upravljaju na"im !ivotima. &to se

ti$e ovog trenutka povijesti, mo!emo

slobodno re#i kako $ovje$anstvo ima putanju

prema dole, put degeneracije. Porast znanja

u jednoj sferi stvara porast neznanja u drugoj.

Profinjenost u jednoj stvara vulgarnost u

drugoj. Sloboda u jednoj uzrokuje stvaranje

ropstva na drugoj. Nestanak jedne vrste

predrasuda utje$e na pojavu i rast druge.

Uravno te!enje i balans procesa iz

degeneracije u evoluciju mo!e se dogoditi

samo u odre% enim trenucima. Taj proces

mo!e se dogoditi samo na odre% enim

“raskri! jima”. Ako pro% emo kroz “raskri! je”, a

da se pri tome ni"ta ne dogodi, tada se

nakon prolaska vi"e ni"ta ne mo!e u$initi. Ne

mo!e se vi"e promijeniti. Sve znanstvene

teorije poprili$no su fantasti$ne zbog

$injenice da ne uzimaju u obzir najva!niju

STRANICA 76





stvar, a to je podre% ena uloga koju ljudski rod

ima; zajedno sa svim organskim!ivotom na

Planeti. Naime, intelektualne teorije stavljaju

$ovjeka u centar svega. Pa se iz toga izvla$i

zaklju$ak da sve postoji zbog $ovje$anstva;

Sunce, Mjesec, Zemlja. Sve je to na"e - ka!u.

Takve teorije zaboravljaju na stvarnu ljudsku

prirodu, na njegovo mjesto na Planeti, takve

teorije iznad svega zaboravljaju na prolaznu

ljudsku egzistenciju. Te teorije nagla"avaju da

je $ovjek, ako to po!eli, sposoban promijeniti

cijeli svoj !ivot, to$nije da je ljudsko bi#e u

stanju organizirati vlastitu egzistenciju naracionalnim principima. A, zapravo, takve

teorije odr!avaju nas u stanju u kojem se

trenuta$no nalazimo. Budu#i da problem

postoji, energiju vrijedi ulo!iti u tra!enje

rje"enja! Ovi New Age pokreti nisu pomogli u

psiholo"koj evoluciji $ovjeka, umjesto

napretka dobil i smo jednu "arenu i

romanti$nu sliku ljudskog uza # a #" a. Za

psiholo"ku evoluciju ne postoji brzo rje"enje.

Spoznaja i samospoznaja dugotrajan je

STRANICA 77





proces kroz koji idemo godinama. To je

putovanje u$e#i o la

!nim dijelovima sebe koji

zapravo uop#e nisu na"i ve# su nam ugra' eni

izvana, na raznorazne na$ine. Primjer?

Svakako! Ljudsko bi#e sastoji se iz dva dijela;

su"tine i osobnosti (li$nosti). Su#tina je dio

koji je stvarno &ovjekov, osobnost nije.

Osobnost nije “njegova”, zapravo to "to “nije

njegovo” zna$i da je do"lo izvana, da je

ljudsko bi#e to nau$ilo. Svi tragovi vanjskih

impresija ostavljeni u na"oj memoriji, u na"oj

osjetilnosti, sve rije$i i pokreti koji su nau$eni,

svi osje#aji stvoreni uz pomo

# opona

"anja -

sve to “nije njegovo” ! To je dio osobnosti

(li$nosti)! S to$ke gledi"ta psihologije, podjela

ljudskih bi#a na osobnost i su"tinu te"ko je

pojmljiva. Ustvari, takva podjela uop#e ne

postoji u modernoj psihologiji. Malo dijete jo"

uvijek nema osobnost, ono je onakvo kakvo

jeste su #tinski. Osobnost stvaramo jednim

dijelom uz pomo# namjernih utjecaja drugih

ljudskih bi#a, obrazovanjem, a dijelom se

stvara osobnost spontanim opona"anjem

STRANICA 78





starijih. Su#tina je istiniti dio odraslog

ljudskog bi#a, a osobnost la

!ni dio. Razvojem

osobnosti su"tina se proporcionalno sve

rije% e manifestira te se dogodi da se ljudska

su"tina zaustavi u razvoju za vrijeme

djetinjstva. I nikada vi#e ne raste! Kod

inteligentnog i obrazovanog ljudskog bi#a

su"tina mo!e prestati s razvojem na razini

djeteta od pet do "est godina. Zapravo, to

zna$i da sve "to vidimo na takvom ljudskom

bi#u “nije osobno njegovo”. Dok, s druge

strane, istovremeno u sebi krije ono dijete

koje smo toliko puta svi$uli. Dijete u nama!

Ta skrivena su"tina obi$no se manifestira u

obliku instinkta i najjednostavnijih emocija. Pa

ipak, postoje slu$ajevi kada se su"tina

ljudskog bi#a razvija paralelno s $ovjekovom

osobno"#u. No, to su izuzetno rijetki

s l u$ajev i , pogotovo u okolnost ima

civiliziranog !ivota. Ve#u "ansu za razvoj

su"tine imaju ljudi koji !ive bli!e prirodi, koji

su u te"kim !ivotnim uvjetima, preciznije -

ljudi koji se nalaze u stalnoj !ivotnoj

STRANICA 79





opasnosti i stalnoj bitki za opstanak. Kao po

pravilu, kod takvih ljudi osobnost se razvijemalo ili nimalo. Takvi imaju vi"e onoga "to je

“njihovo”, a manje onoga "to “nije njihovo”.

Mo!e biti te"ko shvatiti da je cijeli na" !ivot,

sve ono "to nazivamo “civilizacijom”, sve ono

" to smatramo znano"#u, filozofijom,

umjetno"#u i politikom, stvoreno od strane

ljudske osobnosti; tj. od onoga "to u biti “nije

njihovo”. Taj element, ono "to “nije su"tinski

njihovo” razlikuje se od onoga "to je “zaista

njihovo” po $injenici da se mo!e izgubiti,

izmijeniti ili biti oduzeto na vi"e umjetnih

na$ina. Uni"tavanje ljudske osobnosti mo!e

se uraditi na vi"e na$ina, pogotovo kroz

reprogramiranje a TV je jedan od na$ina, pa

$ak i kroz grozne eksperimente umnog

p r o g r a m i r a n j a k a o " to je poznat

“Greenbaum” i “MK Ultra”. Intruzivno

mijenjanje ljudske osobnosti i su"tine mo!e

biti opasno i "tetno. Zato astrolo"ka analiza

mo!e biti opasna jer ukazuje na su"tinu i

osobnost istovremeno. Opasna je jer je

STRANICA 80





to$na! Pogotovo, ako nisi spreman suo$iti se

s tim informacijama. Nadalje, bombardiranirazli$itim hipnozama koje proizvodi na"a

civilizacija, vremenom povjerujemo u la!i

unutar sebe i one izvan sebe. Me' utim, sebe

je mogu!e promijeniti i razviti jedino uz

pomo! #kole; to&nije, uz pomo! ljudi koju

su ve! pro#li kroz takve promjene.

Simboli$no, to je destruktivan proces

bu% enja poput “bijega iz zatvora”. Za bijeg iz

takvog zatvora mora" se udru!iti s ljudima

koji su ve# pobjegli, koji imaju znanja kako taj

zatvor izgleda, gdje su mu stra!ari koji bi te

eventualno sprije$ili, kako napraviti alat za

bijeg, itd. Bijeg iz takvog zatvora mogu# je

ukoliko se osobnost polako uspava, a su"tina

probudi. Nakon nekog vremena, ostane ti

samo su"tina. Kada postane" u toj mjeri

superbudan tada se dogodi ne"to "to ru"i

iluzije u pravom smislu rije$i. Ljudsko bi#e

bude ogoljeno i ostavljeno samo s budnom

su"tinom nakon $ega shva#a kako je bilo

puno najraznovrsnijih ideja, antipatija,

STRANICA 81





simpatija, ljubavi, mr!nje, strasti, patritizma,

nacionalizma, stremljenja,!elja, uvjerenja,

svega toga bez $ega je nakon ovog procesa

ostalo. Najednom nestalo. Ljudsko bi#e

nakon toga ostaje potpuno prazno, bez misli,

osje#aja, uvjerenja i stavova. Nakon "to

pobjegne" iz tog zatvora, stvari koje su te

nekada uzbu% ivale sada postaju neva!ne, na

takve stvari vi"e ne#e" imati nikakvih

negativnih osje#aja, postat #e" indiferentan

jer si se deprogramirao u najdubljem smislu

rije$i. U toj mjeri superbudnosti biti #e" u

stanju vidjeti svu izvje"ta$enost i imaginarni

karakter svog uobi$ajenog raspolo!enja,

svojih nekada"njih “va!nih” rije$i, a mo!e se

dogoditi i da sve nabrojano u potpunosti

i"$ezne. Stvari za koje si bio u stanju !rtvovati

vlastiti !ivot, postat #e ti besmislene i

bezna$ajne, nevrijedne da im se posveti

pa!nja. U takvom stanju duha osjetit #e"

samo par instinktivnih te!nji i ukusa. Recimo,

voljet #e" slatki"e, u!ivati u toplini, ne#e"

STRANICA 82





voljeti razmi"ljati o stresu ili o poslu i mo!e ti

se svi%

ati ideja o fizi$kom kretanju.

I to je, zapravo, sve!

Neki, nisu spremni za ovakav mentalni i

psihi$ki skok . U velikom broju slu$ajeva, ljudi

mogu biti "okirani spoznajom da u sebi imaju

ne"to "to ima potpuno suprotne stavove o

svemu "to su do tada razmi"ljali ili osje#ali

kroz osobnost. U velikom broju slu$ajeva,

ljudi u tom slu$aju poku"avaju suzbiti

su"tinski aspekt sebe te nastaviti dalje, po

starom, jer je njihova osobnost dominantna i,naravno, ta osobnost ne mo"e priznati

sama sebi da je neprirodna i izvje#ta&ena.

Ovakva dominantna osobnost u potpunosti je

sposobna dominirati unutar nas. Osobnost

ima pregr"t trikova kojima nas zavodi i kojima

mo!e upravljati do mjere da nas pretvori u

nehumane automate; ljude ma # ine kako ih je

nazvao Tesla. Zapitaj se ponovno, koliko se

poznaje"? Ima" li objektivnu sliku o sebi?

Zna" li koje su ti mane i ograni$enja? Koje su

STRANICA 83





ti vrline i prednosti? Ve#ina ka!e kako sebe

jako dobro poznaje, a ve#ina od te ve

#ine

ne#e $ak ni zastati da razmisli. Prema njima,

ovaj cijeli tekst uzaludno je pisan. No, ovaj

tekst ni nije pisan za takve. Ja sam osijedio

dok sam napisao ovu knjigu, no !ivot je

borba u svakom slu$aju! Bez unutarnje borbe

nema napretka i nema rezultata. Za mir se

bori! Osoba koja odlu$i uhvatiti se ovakvog

posla, ne smije se baviti bezvezarijama i

glupostima koje oduzimaju vrijeme i ne vode

nigdje. U tom slu$aju, mora sve ostalo

postaviti na drugo mjesto. Najbolje je krenutiispo$etka i prvo poraditi na usavr"avanju

tehnike pozornosti kroz borbu s fizi$kim

tijelom, kroz te"ke fizi$ke vje!be. Fokusiranje

je najva!niji korak. Nadalje, savladati i

usavr"iti tehniku pozornosti kroz borbu s

privr!eno"#u i ljubavlju. Dakle, ono "to neki

nazivaju o$ istiti srce. Zatim raditi na

usavr"avanju pozornosti kroz borbu s

mentalnim navikama. Najbitnije za shvatiti

jeste da je put samospoznaje trnovit i te!ak.

STRANICA 84





Traje cijeli !ivot. Ne radi se brzo i prvo "to

treba prihvatiti jeste da te"ko

#e u

!ivotu slu

!e

da nas nau$e vrijednim lekcijama. Usponi i

padovi. Simboli$na “minska polja” gdje se

p r e p r e k e i s p r e d n a s m o g u $ i n i t i

nepremostive. Ali, zapamti, uvijek mo"e#

potra"iti pomo! onih koji su ve! pro#li tim

istim putem! Nisi sam. Valja imati na Umu da je te"ko posti#i

savr"enstvo. U tom slu$aju svijet bi bio pun

Isusa i Buda koji bi sretni i ispunjeni "etali

svijetom. Rad na sebi mo!e se re#i da #e

STRANICA 85





uvijek biti nepotpun jer se radom na sebi

uvijek fokusiramo na jedan dio ljudskihmogu#nosti izostavljaju#i i zanemaruju#i neke

druge dijelove fizi$kog ili duhovnog aspekta.

Tako da valja imati na Umu da nema

“savr"enog na$ina” ili “sigurnog rje"enja”.

Ljepota je u nesavr#enosti.

Ljepota je u usponu i padu.

Ljepota je u poku#aju i neodustajanju!

Prvo, zapitaj se na miru, "to ho#e"? Da li se

!eli" konstantno dobro osje#ati pa makar to

zna$ilo i la!i? Ili !eli" znati istinu? Oh, ovo

tako neodoljivo podsje#a na The Matrix film i

scenu kada Neo do% e kod Oracle. Ne pri$am

ovdje o “pogledu iza vela” ili o alkemiji i

pretvorbi “olova u zlato”. Pri$am o

samospoznaji koja je gotovo postala

zaboravljena ili se uvijek dr!ala u tajnosti.

Me% utim, moram spomenuti studiju koja je

provedena pri kanadskom sveu$ili"tu u

Waterloou, za "to smatram vrlo bitnim za re#i.

STRANICA 86





Naziv studije je “On the reception and

detection of pseudo-profound bullsh*t” ili, po

na"em, “O recepciji i detekciji pseudo-

dubokoumnih preserav*nja”. Smatram da ova

studi ja r i je"ava mister i ju eksplozi je

“dubokoumnih materijala” koji se pojavljuju

na dru" tvenim mre!ama, Internetu,

publikacijama, i svakako obja"njava njihovu

nevjerovatnu popularnost. Razli$ite studije uposljednjih "ezdeset godina pokazuju kako

IQ od pedesetih godina na ovamo opada.

Ova studija neke #e uvrijediti jer dira u njihove

“svetinje” i u njihove “motivacijske citate”.

Me% utim, ljudi sve manje $itaju “duga$ke”

STRANICA 87





uratke s puno “neva!nih” rije$i, dok se, s

druge strane, fokusiraju na ogovaranja, nanaslove, uvode, slike i, naravno, video uratke.

Sve nabrojano neodoljivo podsje#a na onu od

Schopenhauera “U svijetu uglavnom caruje

zlo, a glavnu rije! ima glupost.” Ovi

pora!avaju#i svjetski trendovi potaknuli su

profesora Gordona Pennycooka na

istra!ivanje. S $etiri kolege, kanadski

znanstvenici mije"ali su rije$i koje su “dobro

zvu! ale” , no koje povezane u cjelinu nisu

imale nikakvog zna$enja. Generator slu$ajnih

re$enica trebao je opona

"ati stil inspiracijskih

citata koje danas najvi"e mo!emo vidjeti po

dru"tvenim mre!ama. Na!alost, takve

nebuloze postajale su hitovi onim ljudima koji

nisu shvat i l i da se radi o pseudo

intelektualnom preseravanju, da oprosti" na

izrazu. Postalo je jasno da veliki broj

ispitanika stavlja pseudo gluposti iznad

stvarnih dubokoumnih citata te da je

inteligencija najni!a kod onih koji se najvi"e

napale na pseudo sranje. Ova studija

STRANICA 88





pokazuje instant duhovnost kojom se

odre%

ene individue ogra%

uju kako bi sebi idrugima izgledale pametno. Ili produhovljeno.

Me% utim, jedan pogled na njihov !ivot jasno

pokazuje da dubokoumno preseravanje nema

nikakve veze sa njihovim !ivotom. *ak 27%

ispitanika smatralo je potpune nebuloze

oblikovane u pseudo mudrolije duboko-

umnima i nadahnjuju#ima. Evo nekoliko

primjera “mudrolija” iz studije:

- O va j $ i vo t je n i # ta manje nego li

oplemenjuju" a oaza samosvjesne vjere.

- Mi egzistiramo kao sonarna energija.- Dana # nja znanost govori kako je su #tina

prirode vodstvo.

- Pomla' ivanje je konstanta, radost zahtijeva

istra $ ivanje.

- Skriveno zna!enje transformira apstraktnu

ljepotu bez premca.

- Mi smo na raskri $ ju transformacije i strasti.

- Ovaj $ ivot je ni #ta manje od otkrivanja

kvantnog skoka mitskog pomla' ivanja.

STRANICA 89





Veliki broj “citata” generiran je premije"tanjem

rije$i poznatih filozofa, pa ipak neki ispitanici

imali su problem u shva#anju "to ima pravu

vrijednost, a "to nikakvu. Zaklju$ak studije

govori da osobe sklone preseravanju u obliku

pseudo mudrolija imaju slabiju kogniciju,

verbalno izra!vanje, inteligenciju i snala!enje

s brojkama, imaju ograni$enu mogu#nost

kriti$kog razmi"ljanja, povodljive su, sklone

ontolo"koj konfuziji te imaju sposobnost

prihva#anja ideja konspiracije (urota) bez

ikakve provjere materijala ili provjere

tematike. Kriti&

ko mi#ljenje - nula bodova!

Takve osobe mogu se gr$evito dr!ati

religijskih ili paranormalnih uvjerenja, nisu

sklone propitivanju vlastith stavova te ih

privla$i komplementarna i alternativna

medicina bez upori"ta u studijama i

laboratorijskim nalazima. Ova studija mi je

zanimljiva jer tjera da budem vi"e svjestan i

superbudan kako bih razlikovao glupost koja

zvu$i mudro od prave mudrosti. Na takav

na$ in sprije$avamo padanje u zamku

STRANICA 90





i rac iona lnog razmi" l jan ja . Zapamt i ,

uni"tavanje ljudske psihe mo

!e se uraditi na

vi"e na$ ina, pogotovo kroz medijsko

reprogramiranje; TV, Internet, radio, novine. U

tom simboli$nom bijegu iz zatvora udru!i se s

ljudima koji su ve# pobjegli, koji imaju znanja

kako taj zatvor izgleda, gdje su mu stra!ari

koji bi te eventualno sprije$ili, kako napraviti

alat za bijeg… Pazi, dok se neki razdru"uju,

drugi se udru"uju! Me% utim, da ti ispri$am

svoje iskustvo oko tih uvjetovanja dru"tva i

okoline. Mnogi znaju, pogotovo koji su $itali

prvu knjigu, da sam odrastao uz psihi$ki

oboljelu osobu. Od osamnaeste godine brat

je obolio od te"kog oblika "izofrenije. Ludilo u

ku#i, doslovno! Takve stvari obi$no su tabu

tema u na"em dru"tvu. O tome se ne pri$a.

Jo" uvijek !ivimo u dru"tvu u kojemu su

ps ih i$ke bolesti na odre% eni na$ i n

stigmatizirane. Ljudi lak"e pri$aju o visokom

krvnom tlaku ili nekom drugom “fizi$kom”

problemu. Lak"e tra!e pomo# u lije$enju

toga. No, kvalitet !ivota psihi$ki oboljelih

STRANICA 91





osoba i njihovih obitelji neposredno ovisi na

koji na$

in prihva#

amo ili neprihva#

amobolest, koliko smo informirani i educirani o

bolesti te izvorima pomo#i i podr"ke u

suo$avanju sa svakodnevnim problemima. U

svjetskim okvirima, depresija je jedan od

vode#ih uzroka rane onesposobljenosti.

&izofrenija i bipolarni poreme#aj spadaju

me% u najte!a du"evna oboljenja koja u velikoj

mjeri naru"avaju kvalitet !ivota. Unato$

ogromnom bro ju obol je l ih , ps ih i$k i

poreme#aji i dalje se zanemaruju ili skrivaju, a

dru"tvo poprijeko gleda na oboljele te ih

diskriminira. Mnogi se dvoume zatra!iti

pomo# iz straha da ih drugi ne omalova!e ili

osude. Naime, simptomi se razlikuju od

osobe do osobe. Mogu varirati po trajanju i

ja$ini. A od psihi$ke bolesti mo!e oboljeti

svaki $ovjek i nije uvjetovano spolom,

dobom, nacionalnosti, rasom, kulturom,

vjerskom pripadnosti, stupnju obrazovanja ili

imovinskim stanjem. Psihi$ki poreme#aj nije

posljedica $ovjekove slabosti ili karakterne

STRANICA 92





mane. Tako% er, uz odgovaraju#u lije$ni$ku

skrb oboljeli mogu!ivjeti kvalitetnim, sretnim i

smislenim !ivotom. Opet ka!em, mogu, ali i

ne moraju. Po meni, vrlo je bitno voditi

brigu o mentalnoj higijeni i duhovnom

zdravlju! Moj !ivot je bio takav kakav je bio.

Ne !alim niti sekunde. A sva lo"a iskustva

samo su me u$inila $ovjekom kakav sam

danas. I iako je bilo zaista te"kih trenutaka i

momenata kada se “staklena zvona” razbijaju

po nekoliko puta, nisam se predao $ak ni

kada je bilo najgore. Za"to i bih? Nisam birao

!ivot koji

!ivim. Ne biram iskustva kakva

#e

mi se dogoditi. No, mogu izabrati kakav #u ja

biti pri svemu tome. I jesam! Birao sam.

Iznova i iznova. Tuga, ba" kao i sre#a, pro% e

kao i sve drugo. I uvjerio sam se da nikada

nije upitno ho#e li te"ka situacija pro#i. Jer

ho#e! Samo je bilo pitanje "to #e se sve

dogoditi dok te"ka situacija ne pro% e. A

uvijek je pro"lo! Za oboljele, ali i za $lanove

obitelji, iznimno je va!na psihi$ka stabilnost.

Kroz sva ta iskustva gradio sam psihu koja mi

STRANICA 93





je postala najva!nija stvar na svijetu.

Susretao sam se nekim novim situacijama,stanjima koja nisu odmah bila prepoznata, ali

su svakako bila $udna. Jednostavno nisam

znao kako reagirati. Od bolnih i ru!nih

epizoda bolni$kih kreveta psihijatrijskog

odjela, lijekova, stra"nog izgleda, izbuljenih

o$iju, prestra"enih roditelja, sje#anja su koja

se te"ko zaborave. Sve je to iskustvo! Ni"ta

vi"e i ni"ta manje. &izofrenija je psihi$ka

bolest, slo!eni poreme#aj funkcije mozga koji

oboljelom ote!ava, iskrivljuje ili sasvim prije$i

razlikovanje stvarnih od nestvarnih do!ivljaja.

Prema procjeni Psihijatrijske bolnice Vrap$e u

Republici Hrvatskoj je oko 40.000 oboljelih od

"izofrenije, iako ih je tek polovica registrirana.

Ono "to je bitno za re#i jeste da unato$

velikom broju ljudi, psihi$ke bolesti i dalje se

smatraju za ne"to “sramotno”. Kao da postoji

krivac za to. Dok sam prolazio kroz sve,

rijetko tko je mogao vidjeti po meni da se

“ne"to doga% a”. Znali su samo rijetki. &ta

#e"? )ivot mi je morao i#i svojim tokom.

STRANICA 94





Smatram da je nezdravo kada se normalan

tok obiteljskog!ivota poremeti zbog jedne

jedinke. Ta “normalnost” potrebna je da se

zadr!i. No, nije uvijek mogu#e. Takve situacije

mogu naru"iti brak, odnose, povjerenje,

sva"ta! Sre#om, to nije slu$aj s mojim

roditeljima. I dalje su !ivi i zdravi! Zajedno,

tako% er! Bio sam na kraju srednje "kole.

Nei!ivljen, mlad, !eljan svega. *itanje,

edukacija i informiranje spasilo me je u

mnogim situacijama. Putovanja, tako% er! Na

takav na$in punio sam “baterije” i odr!avao

vlastitu mentalnu higijenu. Smatram da ljudekada su prestra"eni i tu!ni, razgovor pla"i jer

su suo$eni s vlastitim stanjem od kojeg

poku"avaju pobje#i. Kroz cijelo to iskustvo

u$io sam i sazrijevao. Ovime se nadam da #e

moje osobno iskustvo pomo#i drugima da

vide kako nisu sami. Kada se $ovjek ohrabri,

da ne budem prost pa da ne ka!em okura $ i ,

uvidi time da razgovor ipak poma!e.

Razgovor poma!e utoliko "to vidi" da nisi

sam u svom problemu, a ujedno razgovor

STRANICA 95





mo!e pomo#i pri shva#anju vlastitih osje#aja.

Osje#aj olak

"anja donosi i

$injenica da se

mo!e razgovarat i s nekime tko je

zainteresiran, tko ne#e suditi i kome se mo!e

vjerovati. Prihva!anje je veliki korak. )ivot u

pro"losti i o$ajavanje zbog nevolje koja te

zadesi vodi u ozloja% enost i ljutnju. Vodi u

destruktivnu energiju koja samo pravi jo"

ve#e optere#enje. Takva psiholo"ka podr"ka i

pomo# potrebna je ne samo osobama koje

su oboljele nego i $lanovima obitelji. Kao "to

rekoh, obi$no bolest veoma utje$e na

obiteljsku situaciju - ili ih zbli!ava ili

produbljuje nesporazume i te"ko#e koje su

postojale prije nje. Me% utim, bitno je stresne

situacije nau$iti prevladavati i komunikaciju

odr!avati kako bi se postignula ravnote!a

koja uva!ava novonastale prilike. Pomesti

pod tepih nije zdravo i samo je odga% anje

neizbje!nog. Znati!elja okoline vjerovatno je

najgora stvar koja ujedno najvi"e boli. Bli!nji i

susjedi znaju pokazati zainteresiranost i

znati!elju za stanje, me% utim ni"ta vi"e od

STRANICA 96





toga. “Samo !ele znati” o situaciji u kojoj

nitko ne!eli biti,

"to je, po meni, pogre

"no -

pogotovo kada vidi" da tvoju nesre#u koriste

da svoj !ivot “vide” boljim. Ili da “vide” kako

su blagoslovljeniji. No, nije im za suditi.

Druga$ije nisu znali. A nisam niti ja. Oprost je,

zaista, velika stvar. Kada oprosti" drugima, ali

i sebi tu ljudsku neminovnost - !ivot ti je

mnogo lak"i. Zato #u ti ispri$ati jo" jednu

kratku pri$u o jednoj osobi koju je kroz !ivot

pokretala ljubav. Ta osoba davala je

neizmjerno. I "akom i kapom, bez obzira da li

#e joj biti uzvra

#eno isto. Jednostavno,

prema svemu se odnosila i radila s puno

ljubavi. Osoba o kojoj ti pri$am u brak je u"la

s devetnaest, a zaljubila s dvadeset i "est. To

zna$i da je ve# bila u braku kada se zaljubila.

Po vjerovanju mnogih po$inila je grijeh, $ega

je svjesna bila, ali se nije mogla oduprijeti toj

sili. Barem je tako vjerovala. Za voljenog

partnera mogla je i !ivot dati. Poslije

dvanaest godina velike ljubavi i strasti,

partner ju je pitao da se vjen$aju. Naravno,

STRANICA 97





ova osoba zanesena osje#ajima pristala je na

ponudu i krenula s njim njegovoj ku" i .

Sutradan ju je istjerao iz ku#e. U jednoj

sekundi umrlo je sve. Ama ba" sve! Svaki

osje#aj. Svaka emocija. Svaki djeli# tijela.

Kako ka!e, ru!an je osje#aj biti !iv a ne

osje#ati ni"ta. )ivjela je i dalje, ta na"a

misteriozna osoba, tajno pri!eljkivaju#i da se

ponovno zaljubi. Da ponovno osjeti ljubav. Ne

ljubav prema djeci, to je druga$ija ljubav. Ma

zna" o kojoj pri$am! U svemu tome ostati

sam, do!ivljavati osu% ivanje dru"tva nije

nikome od pomo#i. Ni onome tko se u toj

situaciji na% e niti poma!e onome koji

osu% uje. Mnogi to ne shva#aju. Barem ne oni

koji sude. Mo!da joj je to bila stra"na kazna

"to je varala, mo!da joj je bila kazna "to je

bila !eljna lijepih rije$i i svega "to !enu $ini

!enom. Mo!da! Mo!da se zbog toga upustila

u ne"to u "to se naposljetku razo$arala, a

ujedno sazrila polagaju#i takav !ivotni ispit. A

mo!da joj je bilo potrebno takvo iskustvo da

nakon svega svijet ugleda druga$ijim o$ima. I

STRANICA 98





s vi"e ljubavi?! Tko #e tome suditi? Ti? Ja? To

je iskustvo. Nije ni dobro ni lo"e. Spomenutoj

osobi, nakon "to su prvi "okovi pro"li,

pomoglo je $itanje psiholo"kih knjiga.

Pomoglo joj je "to je nau$ila prvenstveno

voljeti sebe. Nemoj misliti da si sa$uvan od

svih zemaljskih zala i da ti se napisano ne

mo!e dogoditi. Prvenstveno, to bi bilo naivno

za re#i. S druge strane, razumijem da je ova

misteriozna osoba oti"la od prvog partnera

jer su"tina braka nije odr!avanje istog bez

ljubav ili, kao "to je sama rekla, $ ivjeti s nekim

a biti sam u tome. Mo!da je mogla druga

$ije

uraditi, mo!da je trebala ranije, mo!da je

trebala rastati se, mo!da, mo!da, mo!da. Na

kraju krajeva, to nije problem! To je osobno

iskustvo. Problem je sredina u kojoj je

sramota razvesti se. Problem je situacija u

kojoj nema" mogu#nost vlastitog krova nad

glavom pa trpi" i ono "to ne bi htio. Problem

je "to djecu mo!e uzeti kreten, a ti nema"

uvjete da ih povede" sa sobom. E, to je

problem! Problem je kada mu"karac !enu

STRANICA 99





tu$e. Problem je kada !ena ho#e na silu

ostati trudna da bi zadr!ala mu

"karca. To su

problemi! Problem je nezdrava obiteljska

situacija u kojoj otac majku ne voli, djeca

i s p a " ta ju i u $ e se mons t ruozn im

pona"anjima. Dakle, ne#emo suditi iz navike.

Ne tra!imo pravdu! Ne tra!imo smisao gdje

ga nema. Ono "to moja misteriozna osoba

danas poru$uje ljudima jeste ( eljela sam

pa $ nju i ljubav bez obzira na sve. Sada znam

da moramo paziti #to mislimo i #to $ elimo jer

mo $ e se ostvariti. Dakle, u$i na tu% im

gre"kama. Ne sudi. Ne mrzi. Voli! Ono

"to

sam nau$io kroz dosada"nje iskustvo,

ukoliko problem postoji ne vrijedi rasipati

energiju tra!e#i krivca - potrebno je ulo!iti

energiju u tra!enje rje"enja. Sve svjetske

religije i filozofije pri$aju o istome: spoznaj

sebe, voli, po#tuj i "ivi dobro. Nakon "to

sam po$eo putovanje samospoznaje, shvatio

sam da nije dobro davati se bezgrani$no.

Naime, kada neki $ovjek ima nevjerovatne

probleme, kada je bolestan ili nezadovoljan,

STRANICA 100





njegova psiha tako% er je “bolesna” u

odre%

enom smislu. U tom stanju$ovjek se

zna priljepiti na drugu osobu i nije ju za kriviti.

To je prirodan nagon za pre!ivljavanjem.

Kada mu nedostaje energije po$ne uzimati

istu od drugih ljudskih bi#a. Zato je potrebno

prona#i unutra"nji mir. Balans. Harmoniju. U

tom slu$aju, bez obzira na sve, barem #e" biti

spreman reagirati. Znat #e" kako se postaviti.

Ne#e" kroz osobnost ili nau$eno donositi

odluke, ve# #e" ih donositi $istog srca. Kada

!ivi" $istog srca, nikada ne#e" !aliti odluku

jer si svjestan da si dao sve od sebe. Dao simaksimum. U ovom momentu to je najbolje

"to mo!e" u$initi. I to uvelike olak"ava !ivot!

*ak i za dvadeset godina ako bi pogledao

unatrag mo!e" biti siguran da ne#e" za!aliti.

To je moj savjet. Tako si ja gledam. *uvaj se,

radi na sebi i biti #e" OK!

No, ne uzimaj napisano zdravo za gotovo.

Razmi"ljaj. Prou$avaj sadr!aj. U$i.

Ne vjeruj ve! provjeri!

STRANICA 101





Po"tovani $itatelju, "to je svijet bez smijeha?

Tu!na svakodnevica u kojoj ljudi strahuju.

Zato neka ti napisano donese mir izahvalnost u du"i; ne kroz ono "to pro$ita"

ve# kroz ono "to osjeti" u sebi. Najbolje #e" u

!ivotu nau$iti ono "to na svojoj ko!i iskusi".

Nema veze radi li se o ma!enju ili

opekotinama. Me% utim, uvijek imaj na Umu

ukoliko tri dana ne $ita" knjige, tvoje rije$i

izgubiti #e ljepotu.

Zato dubinu nikad ne provjeravaj s obje noge!

STRANICA 102





ZAKLJU( AK

)elio bih zahvaliti se "to me redovno prati" na

mojoj skromnoj Facebook stranici. Statistike

Stranice su izvanredne. Ako ne zna",

aktivnost na toj, zapravo, na"oj zajedni$koj

Stranici toliko je velika da smo pre # i # ali i neke

koje imaju preko 10.000 lajkova. Sudjelovanje

i aktivnost je ogromna. Od ina$e tjednog

2.000 reacha, dostignuli smo reach od 7.000.

To su, statisti$ki gledano, izvanredni rezultati!

Me% utim, ono "to je jo" va!nije, barem meni,

jeste to "to svakoga od onih koji su lajkovali

Stranicu znam kao da smo dugogodi"nji

prijatelji. Neke od poruka koje dobijem u

Inbox pokazao sam javno. Dakle, hvala ti iz

dubine srca! Zahvalan sam na svakom kliku,

komentaru, poruci, svakoj radosti koju

podijelite, iskustvo i mi"ljenje. )elim ti dug i

sretan te sre#om ispunjen !ivot stotine

narednih godina! !

STRANICA 103





Nadalje, razmi"ljao sam da li da stavim za kraj ili ne

stavim, no odlu$io sam da ho#u. Zna" ve# da se

ve#ina mog rada i djelovanja svodi na humanitaran i

volonterski rad. Ova knjiga tako% er je dostupna

potpunosti besplatno preko Scribd web sajta.

I uvijek !e biti besplatna! Tako% er, zaista sam

duboko zahvalan na moralnoj podr"ci koju dobijam

sa svih strana, no, ukoliko !eli" podr!ati moj rad

mo!e" to u$initi na dva na$ina doniranjem.

PayPal NALOG:

[email protected]

BANKOVNI NALOG

Ivica Marinovi!

SWIFT: KOBBRSBG

IBAN: RS35205903102183603122

STRANICA 104


mailto:[email protected]?subject=





Documents

Ivicina Samopomoc