IInntteerrvvjjuuSSmmaajjoo SSaallkkeettiicc::

EEvvrrooppsskkoo pprriizznnaannjjeeoobbaavveezzuujjee

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 6

god II

juli 2008.

NNaaggrraaddaa zzaa nnaajjbboolljjuupprroommoocciijjuu!!

PPPPPP ii PPII SSaarraajjeevvoo

ZZEEPPSS IInntteerrmmeettaall 22000088..

UU ppoossjjeettii::

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i

Azra Ferizović. Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, e-mail: info@zfbh.ba

Prvog dana augusta 2008. godine navršit će se 30 godinaod ukidanja željezničkih uzanih pruga u BiH. Tog dana 1978.godine, došao je posljednji uzani voz iz pravca Višegrada iUstikoline i tako je Ćiro otišao u legendu, a možda i zaborav.Mašinovođe posljednjeg uzanog voza bili su Milisav Andrić iRajko Jovanović, kondukteri Ahmed Saračević i Vahid Balić, augostitelj-konobar bio je Esad-Eso Jarkoč. Čuvajući uspomenuna željezničke uzane pruge u BiH, danas ćemo pisati o gradnjiprve bosansko-hercegovačke uzane pruge Bosanski Brod –Sarajevo.

Poslije Berlinskog kongresa 1878. godine Austro- ugar-ska monarhija je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah poče-la intenzivnu izgradnju pruga. Austro- ugarske trupe gradile supruge na liniji svog prodora u Bosnu da bi osigurale snadbije-vanje vojnih trupa, a u nekom bliskom vremenu i vršileeksploataciju bosanskog rud-nog i šumskog bogatstva. Useptembru 1878. godine zapo-čela je gradnja željezničkepruge od Bosanskog Brodado Sarajeva.

Desetog dana septembra1878. godine u Derventi jeosnovana Prva direkcija bosan-skohercegovačkih željeznicapod nazivom „Direkcija carskihi kraljevskih Bosanskih željez-nica“ (BHStB). Direktor direkci-je bio je austro – ugarski majorinžinjer Johan Tomašek, a oso-blje Direkcije činilo je sedamaustro- ugarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika izAustro- ugarske i manji broj drugog osoblja, isključivo stranaca.Domaći radnici bili su pomoćno osoblje koje je radilo isključivofizičke poslove.

Ministarstvo rata Austro – ugarske monarhije preko svojevojne uprave naredilo je da dionica pruge do Dervente morabiti završena za dva mjeseca. Iz tih razloga iz Rumunije su pre-bačene uzane lokomotive i vagoni vlasništvo firme „Higel iSager“ koja je upravo završila prugu normalnog kolosijeka odTemišvara do Oršave, a lokomotive i vagoni 0,76 m služili sukao radni vozovi prilikom gradnje pomenute pruge. Ta slučajnaokolnost odredila je budući karakter bosanskohercegovačkihpruga, a to su bile pruge kolosijeka 0,76 m tj. pruge uzanogkolosijeka, koje su egzistirale na ovim prostorima 100 godina.

Prugu za Derventu gradilo je 40 inžinjera i 4.000 radnika,a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Dionica pruge doDervente završena je krajem novembra 1878. godin. Nije bilovremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata, te

na izgrađenoj pruzi stepen tehničke ispravnosti bio je na naj-manjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavaominimum tehničkih sigurnosnih parametara potrebnih za bez-bjedno odvijanje saobraćaja.

Poluprečnici krivina bili su 30 m, usponi i do 16 promila, agornji stroj izgrađen je od slabih šina tipa VI, težine 13,5 kg/m idužine 7 m. Poseban problem bile su skretnice tzv. “ciganke“koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez podložnih pločica isa vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od malih loko-motiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 – 40 konjskihsnaga, a nosivost otvorenih vagona tzv.“loris“ bila je 2 tone.Kvačenje vagona bilo je primitivno i usljed krutih veza često jedolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putnički saobraćajpreuređeno je 10 „lorisa“ tako što su u četiri ćoška vagonapostavljeni vertikalni nosači, a na njih razapeto krovno platno

zvano „SEGEITUH“. Čeonestrane vagona bile su zakova-ne daskama, a bočne zastrtezavjesama. Sve ove okolnostiimale su za posljedicu da jesaobraćaj sa ovakvim vučnim ivučenim voznim sredstvimatrajao enormno dugo, pa jetako voz iz Bosanskog Brodado Zenice vozio 15 sati.

Do korekcije i poboljša-nja tehničkih elemenata prugedošlo je 1880. godine kada jenastavljena gradnja prugeprema Sarajevu. Nabavljenesu nove lokomotive jačine 50

konjskih snaga, novi dvoosovinski putnički vagoni druge itreće klase i zatvorena teretna kola.

Prva dionica ove pruge od Bosanskog Broda do Dobojazavršena je 12. februara 1879. godine, od Doboja do Žepča 22.aprila 1879. godine, od Žepča do Zenice 5. juna 1879. godine.Cijela pruga završena je 5. oktobra 1882. godine kada je u Sara-jevo došao prvi voz koga je vukla dvoosovinska lokomotivakoja je kasnije dobila ime „Rama“. Ukupna dužina ove prugeiznosila je 210.117 km, a tokom dalje eksploatacije na pruzi surađena određena poboljšanja i iznalažena nova tehnička rješe-nja. Tunel Vranduk probijen je 1910. godine, a gornji stroj prugeznatno je poboljšan ugradnjom šina tipa 4 i težine 22 kg. Posli-je gradnje Prve uzane željezničke pruge Bosanski Brod – Sara-jevo, za doba Austro-ugarske monarhije izgrađeno je preko1500 km željezničkih uzanih pruga u BiH.

Tekst i foto-arhiv: Ajdin Fevzija - Braco

ZZbboogg žžuurrbbee AAuussttrriijjaannaaccaa,, ddiioonniiccaa ddoo DDeerrvveennttee bbiillaa jjee nneessiigguurrnnaa

DDoo kkoorreekkcciijjee ii ppoobboolljjššaannjjaa tteehhnniiččkkiihh eelleemmeennaattaa pprruuggee ddooššlloo jjee 11888800.. ggooddiinnee kkaaddaa jjee nnaassttaavvlljjeennaa ggrraaddnnjjaa pprruuggee pprreemmaa SSaarraajjeevvuu

ZZbboogg žžuurrbbee AAuussttrriijjaannaaccaa,, ddiioonniiccaa ddoo DDeerrvveennttee bbiillaa jjee nneessiigguurrnnaa

DDoo kkoorreekkcciijjee ii ppoobboolljjššaannjjaa tteehhnniiččkkiihh eelleemmeennaattaa pprruuggee ddooššlloo jjee 11888800.. ggooddiinnee kkaaddaa jjee nnaassttaavvlljjeennaa ggrraaddnnjjaa pprruuggee pprreemmaa SSaarraajjeevvuu

GGrraaddnnjjaa žžeelljjeezznniiččkkee pprruuggee oodd BBoossaannsskkoogg BBrrooddaa ddoo SSaarraajjeevvaaIZ HISTORIJE GGrraaddnnjjaa žžeelljjeezznniiččkkee pprruuggee oodd BBoossaannsskkoogg BBrrooddaa ddoo SSaarraajjeevvaa

broj 6 juli 2008.

Veliki trud koji su uposlenici ŽFBH uložilipripremajući se za ovogodišnji 5. međunarodnisajam metala u Zenici ZEPS Intermetal 2008.urodio je plodom.

Između 207 firmi iz 22 zemlje svijeta, JPŽeljeznice Federacije Bosne i Hercegovined.o.o. nagrađene su priznanjem za najbolju pro-mociju i još jednom se predstavile kao respekta-bilan partner s kojim se u budućnosti mora raču-nati.

Tokom četverodnevnog sajma 20. 05.2008 – 23. 05. 2008. godine, naš štand je biomeđu najposjećenijima. Ostvareni su brojniposlovni kontakti i obavljeni inicijalni razgovoriza daljnju saradnju.

Smješten u centralnom dijelu hale B, napovršini nešto manjoj od 60 kvadratnih metara,naš prelijepi štand plijenio je pažnju posjetilaca.

Promotivni materijal koji je specijalnorađen za ovu priliku, doslovno je razgrabljen već

prvog dana, pa su katalozi na engleskom ibosanskom jeziku, elektronska verzija katalo-ga uz vizit karte menadžmenta ŽFBH i film naCD-u, rokovnici, fascikle i ostali promotivnimaterijal dopremljeni naknadno, da bi pokrilipotrebe zainteresiranih u narednim danimasajma.

Prvog dana, naš štand su posjetili premijerVlade FBiH dr Nedžad Branković, ministar zaenergetiku i rudarstvo Vahid Hećo i još mnogivisoki funkcioneri Vlade FBiH. Posebno organi-ziranim svečanim vozom iz Sarajeva u Zenici sustigli i ambasadori na diplomatskoj dužnosti uBiH. ŽFBH su organizirale i njihov prevoz auto-busima sa Željezničke stanice u Zenici do saj-mišta na Kamberovića polju.

Prvog dana Sajma organizirali smo Okru-gli sto na temu Željeznica- generator privrednograzvoja. U dupke punoj centralnoj hali, svojeprezentacije su održali eminentni stručnjaci izdomena prevoza željeznicom.

Nakon Okruglog stola, organizirali smosvečani koktel pod nazivom „ŽFBH OrangeParty“. Mladi zenički umjetnici, uljepšali su svo-jim plesom i sviranjem ovaj događaj.

Trećeg dana sajma, organiziran je „Danotvorenih vrata“. Ovom prilikom posjetili su nasučenici Željezničkog školskog centra iz Saraje-va i studenti Saobraćajnog fakulteta. Oni su seu razgovoru sa našim eminentnim stručnjacimaupoznali sa poslovanjem i planovima naše kom-panije.

Trećag dana sajma, održana je i dodjelanagrada. Pored nas, među pet ravnopravnih zanajbolju promociju, nagrađeni su i Arcelor MittalZenica, Bomex Refractory Pehčevo- Makedoni-ja, AX- Soling d.o.o. Grude i VIST d.o.o. Čako-vec.

Priznanja za proizvod pripala su CimosuTMD Ai Gradačac za odlivak yanmar, TM d.o.oČakovec za rezni alat od tvrdog metala i alata sPCD i PCBN reznim segmentima, MZT Pumpia.d. Skopje za sistem vijčastih pumpi SVPF 10 ivišestepenu centrifugalnu pumpu 30 MSD80-5B, Femetallu d.o.o. Zenica za profesionalnu

ZEPS INTERMETAL 2008. Peti međunarodni sajam metala u Zenici

Naša kompanija jošjednom se predstavila

kao respektabilan partners kojim se u budućnosti

mora računati. Ostvareni subrojni poslovni kontakti i

obavljeni inicijalni razgovoriza daljnju saradnju

Nagrada za najbolju promociju!

broj 6 juli 2008.

kuhinju od inoxa i Zorki Color a.d. Šabac zaprotivpožarni premaz za čeličnu konstrukcijuplamstop.

Odlukom organizatora specijalna prizna-nja Sajma za naročito istaknuti lični doprinosrazvoju Međunarodnog sajma metala ZEPSIntermetal pripala su: Zeničko-dobojskom kanto-

nu – Ministarstvu za privredu i Biznis servis cen-tru, Mreži autoklastera BiH, Hrvatske, Slovenije,Srbije i Makedonije, Privrednoj komori CrneGore, Teximp s.a. Zollikon – Switzerland i Hrvat-skim željeznicama d.o.o. Zagreb.

Povodom prvog jubileja za istaknut dopri-nos razvoju sajma metalne industrije, suorgani-

zatorima ZEPS Intermetala, dodijeljena su iposebna priznanja Arcelor Mittalu Zenica, Arce-lor Mittalu Prijedor, Aluminiju Mostar,Vanjskoj/Spoljnotrgovinskoj komori BiH, Privred-noj komori RS i Privrednoj komori FederacijeBosne i Hercegovine.

U sklopu sajma ZEPS Intermetal 2008. ŽFBH organizirale su 20. maja2008. godine Okrugli sto pod nazivom „Željeznica- generator privrednograzvoja“. U dupke punoj promotivnoj hali Sajma, svoje prezentacije na ovutemu održalo je osam eminentnih stručnjaka iz ove oblasti. Okrugli sto otvo-rio je predsjednik Uprave ŽFBH Narcis Džumhur.

- U našim vizijama ŽFBH mora biti dominantan provajder u BiH irespektabilan faktor EU. S tim ciljem, naš primarni zadatak je modernizaci-ja infrastrukture i mobilnih kapaciteta. Vjerujemo da će i oni koji to već nisu,uskoro uvidjeti prednosti prevoza željeznicom, kao najsigurnijim, najjeftini-jim i ekološki najprihvatljivijim oblikom prevoza- rekao je Džumhur te dodaoda će u ovoj godini ŽFBH nastojati dovesti prihode i rashode u jednu tačku,što bi rezultiralo pozitivnim poslovanjem u 2008. godini.

Predstavnik Željeznica RS dr Ratko Đuričić govorio je o prednostimaotvaranja Robno-transportnog centra u Doboju. Zahvaljujući tome, istakaoje Đuričić, poboljšali su se uslovi za cirkulaciju robe, te omogućeno otvara-nje novih radnih mjesta i otvaranje carinskih zona.

Mr. sci. Izet Bajrambašić iz Ministarstva prometa i komunikacija BiHnaglasio je da tržište otvorene konkurencije važi i za BiH i da je restruktui-ranje željezničkog sektora u BiH jedan od najtežih procesa. Direktor Hrvat-skih željeznica Davorin Kobak govorio je o ambicioznom programu razvojaHŽ koji se mjeri milijardama eura. Istakao je da će u narednih pet godina umodernizaciju vozog parka HŽ-a biti uloženo dvije milijarde kuna.

Direktor BHŽJK Hamdija Šaljić istakao je da je pružna mreža u BiHnerazuđena, naročito da je nepokriveno područje srednje i zapadne Bosne.Podsjetio je na planove izgradnje pruge Čapljina – Nikšić koja bi trebala bitigotova do 2015.godine, te na potrebu izgradnje pruge Vareš-Banovići iliZavidovići – Banovići.

Prof.dr. Ešref Gačanin s tugom se prisjetio vremena kad je ukinuta

pruga Čapljina- Nikšić, te izrazio zadovoljstvo zbog radova na njenomponovnom uspostavljanju. Vesna Grubić- Boinić iz „Končara- Električnavozila“, govorila je o poslovanju ovog uspješnog hrvatskog preduzeća, te osaradnji sa ŽFBH i kompanijama iz Bugarske i Turske.

Zoran Sretenović iz CER-a govorio je o ulozi CER-a na razvoj željez-nica u Evropi i poziciji našeg regiona, a Goran Filipović iz Evropske komisijekazao je da je fokus EK na institucionalnom jačanju željezničkog sektora uBiH i razdvajanju menadžera infrastrukture i operatora do kraja ove godine.

Premijer Vlade FBiH dr Nedžad Brankovići ministar Vahid Hećo u posjeti našem štandu

Tokom „Dana otvorenih vrata“ naš štand su posjetili učenici iz sarajevskog Željezničkogškolskog centra i studenti Saobraćajnog fakulteta

OKRUGLI STO Željeznica – generator privrednog razvoja

Vrijeme je zanove pruge

Predsjednik Uprave ŽFBH Narcis Džumhur

broj 6 juli 2008.

Područje infrastrukture Sarajevo organizovano je na prostornomprincipu na prugama: Bosanski Šamac – Sarajevo i Sarajevo- Čapljina, atu su i Podlugovi – Droskovac, Sarajevo- Teretna, Rajlovac- Teretna i Raj-lovac- Teretna raskrsnica Miljacka, što znači na približno 145 km otvore-ne pruge. Sva je pruga elektrificirana osim na dijelu Podlugovi – Drosko-vac.

Na ovom području nalazi se 35 putnih prelaza, od kojih je 16 osi-gurano sigurnosnim uređajima sa svjetlosnom i zvučnom signalizacijom,a ostali su osigurani andrijevim križom, odnosno, najnižim stepenom osi-guranja. U ovoj godini PI Sarajevo dogovara sa nadležnim općinamazajedničko održavanje tih putnih prelaza.

- Pruga prolazi kroz naseljena mjesta i veliki problem nam pred-stavlja prelazak ljudi na neovlaštenim dijelovima, iako je postavljeno upo-zorenje da je to zabranjeno. Pored toga što ugrožavaju vlastite živote,

svojim prelaskomprave nam štetu jerosipaju ionako malotucanika i na taj načinstvaraju potencijalnamjesta za deformacijukod visokih temperatu-ra, što ugrožava bez-bjednost saobraćaja-kaže Edim Jakubović,direktor Područja infra-struktura Sarajevo.

Prema njegovimriječima, jedan od veli-kih problema na ovompodručju jeste i krađa

dijelova kontaktne mreže. Najveća šteta desila se ovog proljeća kada jeotuđenje tegova prouzrokovalo pad kontaktne mreže na dužini od 1400m, između stanice Pazarić i ukrsnice Raštelica.

- Analize šteta na putnim prelazima, kontaktnoj mreži i pružnimkablovima u prošloj i ovoj godini do juna mjeseca, pokazuju da se radi opribližno 200 hiljada KM direktne štete, a nedostaje analiza indirektneštete u odvijanju saobraćaja i poštivanju preuzetih obaveza prema komi-tentima. Iako je zakonom regulisano da to nije samo krađa materijala, veći diverzija, jer su direktno ljudski životi ugroženi, to izgleda nije dovoljno.Od nas je krenula inicijativa da se ubuduće i oni koji na otpadima kupujute ukradene dijelove kazne- kaže direktor Jakubović.

U nadležnosti PI Sarajevo nalazi se 15 stanica. Stanica AlipašinMost osigurana je novim mikroprocesorskim uređajem ESTW 90 L.5, aprema ugovoru EBRD-a i stanice Rajlovac Putna i Podlugovi u pripremisu za istu vrstu osiguranja.

Druge aktivnosti su tekuće i investiciono održavanje putnih prelaza.Ove godine planirana je kompletna adaptacija stanične zgrade u Semi-zovcu i postavljanje nove fasade na stanici Rajlovac Teretna. U poslje-dnjih šest mjeseci remontovana su tri putna prelaza na pruzi Šamac –Sarajevo, a u pripremi su radovi na remontu još dva putna prelaza.

Nakon realizacije pomenutih aktivnosti izvršit će se uklanjanjenezakonito postavljenih reklamnih panoa na zapadnom prilazu gradu.

Direktor Edim Jakubović

Edim Jakubović, direktor Područja infrastrukture Sarajevo

Sa opštinama dogovaramodogovaramoodržavanje putnih prelazatnih prelaza

Ove godine planirana je kompletna adaptacija stanične zgrade u Semizovcui postavljanje nove fasade na stanici Rajlovac Teretna

U POSJETI

Školski primjer sanacijepotencijalnog klizišta!Direktor PI Sarajevo Edim Jakubović ističe da je od izuzetno veli-

kog značaja izvođenje radova na sanaciji kamene kosine na pruzi 11Sarajevo- Čapljina, dionica Hadžići – Pazarić u km 19+600/850 koje jeu toku. To je dugogodišnje ugroženo mjesto koje je nakon ratnih dej-stava jednim dijelom ostalo pod minama.

Nakon većeg odrona kamena 25.02.2004. čime je direktno ugro-žena bezbjednost željezničkog saobraćaja, 26.02.2004. uvedena jelagana vožnja sa V= 30 km/h i 24-satno čuvanje kosine. Početkom2008. godine izvršeno je deminiranje 1631 m2 kosine i omogućen pri-stup radnicima SGP Sarajevo. Nakon uklanjanja na kosini su registro-vani stijenski labilni komadi koji su prijetili narušavanje stubova i ugro-žavanje bezbjednosti željezničkog saobraćaja.

Nakon posljednjeg pada većeg kamena 21.05.2008. pristupilo sehitnoj sanaciji kamene kosine. Na gradilište su uvedene teške građe-vinske mašine sa zadatkom da uklone nevezane stijenske mase i ubla-že nagib kosine. Mašinski je uklonjeno cca 500 m3 kamena čiji je odronna prugu mogao ugroziti ljudske živote i pričiniti znatne materijalneštete.

Tehnologija koja je primijenjena na sanaciji kosine primjer jedobrog rješenja koje se u dosadašnjoj praksi nije koristilo na ŽFBH.Zaštita kosine izvedena je sa 3200 m2 mreže (heksagonalno pocinča-no pletivo 2,7mm). Radove u izuzetno teškim uslovima uspješno izvo-de radnici RJ Radionica Sarajevo u saradnji sa radnicima RJ ZOPSarajevo.

Prometno poslovno područje Sarajevokarakteriše najbrojnija vuča vozova u Željezni-cama Federacije Bosne i Hercegovine i vozo-pratnja putničkih vozova. Ovo područje raspola-že sa stotinu mašinovođa, 19 konduktera, kojiopslužuju 21 elektro lokomotivu, osam dizellokomotiva i četiri elektromotorne garniture.

- Željeznička stanica u Sarajevu, u pogle-du prevoza putnika, važi za stanicu sa najve-ćom otpremom i prijemom putnika u Bosni i Her-cegovini. Iz stanice Sarajevo pokreću se među-narodni vozovi za Budimpeštu,Zagreb i Ploče, a tranzitiraju vozoviiz pravca Ploče - Zagreb.

Pored ovih vozova, redovnivozovi za prevoz putnika u lokalnomsaobraćaju odvijaju se u dva prav-ca: Sarajevo- Zenica i Sarajevo-Konjic. Dnevno imamo četiri paralokalnih vozova za te pravce - kažeIfet Sokolović, direktor Prometnoposlovnog područja Sarajevo.

Sve ovo iziskuje postojanjetehničke stanice Sušica u kojoj sevrši redovno tekuće održavanje put-ničkih vagona, njihovo servisiranje iopravka sa i bez otkvačivanja. Utehničkoj stanici Sušica se vrši sva-kodnevno temeljno pranje i čišćenjesvih vagona koji se uvrštavaju uvozove za prevoz putnika i ambu-lantno čišćenje putničkih vagona kod putničkihvozova u tranzitu.

Zbog ratnih šteta koje je naša zemlja pre-trpjela, a samim tim i željeznički sektor u Bosni iHercegovini, Prometno poslovno područje Sara-jevo sada je, kaže direktor Sokolović, u stanjukapaciteta u putničkom saobraćaju na nivou odprije 30 ili 40 godina.

- Uništeno nam je dosta tehničkih sredsta-va i pomagala koja su nam omogućavala kvali-tetniji prevoz. Sa nabavkom Talgo vozova,modernizirat ćemo i stanicu Sušica sa automat-skom praonicom za pranje vozova i vagona kaoi još nekim pratećim tehničkim pomagalima.

Otežan nam je rad putničkih blagajni zbogpoteškoća u izdavanju putničkih karata. Svevozne karte se popunjavaju ručno, kao što seradilo prije 50 godina. Prije rata smo imalimodernu tehnologiju i bili osposobljeni za kom-pjutersko izdavanje putničkih karata - ističe

direktor Ifet Sokolović.Prema njegovim riječima, jedan od proble-

ma ovog područja jeste i nedostatak mobilnihkapaciteta, to jest, vagona za prevoz putnika.Da bi se pružila kvalitetna usluga, neophodan jeveći broj novih vagona za prevoz putnika, kakoprvog, tako i drugog razreda, kušet kola, kola zaspavanje, restoran kola, a naročito u ljetnomperiodu kada je sezona godišnjih odmora.

- Postoje planovi da se putnički vozni parkpojača investicionom opravkom postojećih

ratom devastiranih vagona, kako bi se premo-stio ovaj period do dolaska Talgo vozova.

Prije nego što stignu ovi vozovi na našepruge, morat ćemo nabaviti i tehnologiju zaelektronsko izdavanje i rezervisanje karata, uprotivnom nećemo biti spremni odgovoriti svimzahtjevima u prevozu putnika. Naravno, do tadaće i naši zaposlenici biti adekvatno pripremljenii obučeni za rad na toj tehnologiji - kaže Soko-lović.

O sve većoj zainteresiranosti putnika zaprevoz željeznicom, govori podatak da je prevozputnika od januara do aprila ove godine znatnopovećan. Upravo zahvaljujući toj činjenici, pri-hod je povećan za 36%, iako cijene karata nisupovećane od prošle godine. Prošlogodišnjaakcija „Vozom do piramida“ imala je sjajan odzivkod učenika osnovnih i srednjih škola, kao ivikend posjete Mostaru.

Kada je u pitanju prevoz robe Prometno

poslovno područje Sarajevo može se pohvalitida je povećan rad za 8,7%, a rad izražen u neto-tonskim kilometrima povećan je za 6% u odno-su na isti period prošle godine.

- Krenuli smo agresivno i očekujemo ovegodine rekordan rad po pitanju prevoza u putni-čkom i teretnom saobraćaju. Imamo izraženproblem nedostatka kola pogotovo ljeti kada sepovećava broj putnika zbog odlaska na more.Voz za Ploče van sezone saobraća sa tri vago-na, a u jeku sezone sa pet, od kojih su jedna

restoranska kola, što znači četirivagona za prevoz putnika. Potrebesu daleko veće, ali nažalost, sadnismo u stanju da odgovorimo nazahtjev putnika- kaže direktor Soko-lović.

Prometno poslovno područjeSarajevo specifično je i po tome štoje Sarajevo tranzitni centar za robnitransport po pitanju vozova pravacPloče, Zenica, tuzlanski bazeni ičvor sa jakim carinskim terminalom.Znači, robe koje ulaze u sarajevskuregiju dolaze u stanicu Rajlovac,odnosno, Alipašin Most gdje se vršicarinjenje pošiljki i distribucija.

- Kolske pošiljke dostavljamopo raznim industrijskim kolosijeci-ma. Ovdje posebno ističemo velikibroj industrijskih kolosijeka sa većim

korisnicima, kao što su Klas, Energoinvest,Žica, INA, DC Rajlovac, Cibos, RMU Breza,Unis i drugi. Neki od ovih industrijskih kolosijekasu u veoma lošem stanju, ali zahvaljujući razu-mijevanju i dobroj saradnji sa PI Sarajevo oveprobleme uspješno prevazilazimo. Koristim prili-ku da istaknem kako vršimo cjelokupan prevoznafte i naftnih derivata za INU.

To je redovan posao koji radimo sve ovegodine. Očekujemo da će država konačno doni-jeti zakon po kome bi se svi prevozi nafte inaftnih derivata vršili isključivo željeznicom, štoje najsigurniji način za kontrolisanje cijelog trži-šta.

Na kraju bih istakao da ostvarenje ovihrezultata rada i prevazilaženja svih poteškoća uradu omogućuju ljudski resursi u ovom područjukao i razumijevanje od strane menadžmentaŽeljeznica Federacije Bosne i Hercegovine -zaključio je direktor Sokolović

Ifet Sokolović, direktor Prometno poslovnog područja Sarajevo

Ove godine očekujemorekordan prijevoz roba i putnika

Postoje planovi da se premosti period do dolaska Talgo vozova. Prije nego štostignu na naše pruge, morat ćemo nabaviti prateću tehnologiju za održavanje,

kao i tehnologiju za elektronsko izdavanje, odnosno, rezervisanje karata

broj 6 juli 2008.

Direktor Ifet Sokolović

mogućnost da aktivno učestvujete ukreiranju politike i donošenju značajnihodluka u oblasti mobilnih kapaciteta,znatno je povećana...

- Naravno, ali otvorena je i mogućnost daprisustvujem značajnim evropskim i svjetskimskupovima iz ove oblasti i uzmem aktivno uče-šće u raspravama u toj problematici. Kroz teaktivnosti određeni stručni krugovi u Evropiuočili su moje djelovanje i doprinos koji dajem,tako da je uslijedio i prijedlog za dodjelu priz-nanja.

�� Možete li izdvojiti najznačajnijeprojekte na kojima trenutno radite?

- Trenutno su u fazi realizacije četirimeđunarodna projekta iz oblasti mobilnih kapa-citeta: Turska- najam elektro lokomotiva, Portu-gal- proizvodnja teretnih vagona, Končar-modernizacija sa tiristorizacijom elektro loko-motiva i Talgo- proizvodnja vozova velikih brzi-na.

To su projekti za potrebe operatora kojevodi direktor sa saradnicima što je izuzetno slo-žen i odgovoran posao. Upravo na tim projekti-

ma se dokazuje vrijednost i znanje naših stru-čnjaka.

Projekat sa Turskim željeznicama o zaku-pu elektro lokomotiva i projekat modernizacijeelektro lokomotiva sa Končarom, međusobnose prepliću i traju već 11 godina.Ti projekti sunašoj kompaniji i radnim ljudima donijeli zna-čajne materijalne i druge koristi. Vodim taj pro-jekat od samog početka i iz te oblasti sam zaje-dno sa drugima napisao značajne stručneradove koji su objavljeni i ocijenjeni kao vrlodobri. Neke od tih tema prezentirao sam naznačajnim međunarodnim skupovima. Bile suveoma zapažene i mislim da je to presudno uti-calo da budem kandidovan za ovo značajnomeđunarodno tehničko priznanje.

�� Da li Oberbremsrat obavezuje nadalje poslovne poduhvate?

- Kao i svaka druga nagrada, to je laska-vo i drago priznanje, ali je istovremeno i oba-veza da se nastavi dalje. Radim veoma aktivnou tom pravcu i očekujem i druge značajnerezultate, posebno u oblasti daljeg stručnog inaučnog usavršavanja.

Pod pokroviteljstvom najveće svjetskekompanije za proizvodnju kočionih sistemaKNORR-BREMSE iz Austrije, u Budimpešti jeod 4. do 6. juna 2008. godine održano velikogodišnje tehničko savjetovanje na kojem seprezentiraju evropska i svjetska dostignuća uoblasti željezničke tehnologije, sa posebnimakcentom na kočione sisteme.

Savjetovanje je održano u prisustvu prekostotinu predstavnika željezničkih kompanija izEvrope i Azije i firmi koje se bave proizvodnjomu oblasti šinske industrije. Našu delegacijusačinjavali su izvršni direktor za poslove željez-ničkog operatora Smajo Salketić, izvršni direk-tor za poslove razvoja i investicija Erich Šandori Lejla Hidović, načelnik Službe za opravku šin-skih vozila.

Ovom prilikom, a na prijedlog TŽV Gredeljiz Hrvatske i KNORR- BREMSE iz Austrije,našem izvršnom direktoru za poslove željezni-čkog operatora, diplomiranom inžinjeru saobra-ćaja Smaji Salketiću, uz velike počasti dodije-ljeno je godišnje priznanje OBERBREMSRATza posebne zasluge i dostignuća u oblasti šin-ske industrije. Isto priznanje dodijeljeno je i nje-mačkom inžinjeru Franku Mindeu.

�� Priznanje koje ste dobili dodjelju-je se od 1990. godine, a na prijedlogfabrika i proizvođača u šinskoj industri-ji. Dosad ih je dodijeljeno 27. Kako vidoživljavate Oberbremsrat, odnosno,ovo visoko evropsko tehničko priz-naje?

- Doživljavam ga, prije svega, kao člankolektiva Željeznica Federacije Bosne i Herce-govine. Ono je, ustvari, prvenstveno priznanjenašoj kompaniji, zatim meni i mojim najbližimsaradnicima. Oberbremsrat je došlo kao rezul-tat mog tridesetogodišnjeg rada na željeznica-ma, posebno u posljednjih 11 godina od kadasam, zbog prirode posla, prisutan na međuna-rodnoj sceni. Od 1997. do 2004. godine obav-ljao sam poslove direktora Sektora za vučuvozova i opravke šinskih vozila, gdje sam vrlo

aktivno učestvovao u kreiranju politike ŽFBH naplanu revitalizacije mobilnih kapaciteta. U tomperiodu bio sam u prilici posjetiti mnoge značaj-ne međunarodne skupove, kao i kompanijekoje se bave ovom problematikom. Upoznaosam mnoge značajne ljude u oblasti željezničkeindustrije u svijetu i bio u prilici da s njima raz-govaram i razmijenim mišljenje. To mi je pomo-glo da formiram svoj jasan stav o perspektiva-ma i mogućnostima šinske industrije u Bosni iHercegovini. Funkcija koju sam obnašao u tomperiodu omogućavala mi je da predložim i uti-čem na neke značajne odluke koje su donese-ne i koje su na neki način opredijelile naš daljiput u oblasti odabira mobilnih kapaciteta.

�� Nakon što ste 2004. godine iza-brani za izvršnog direktora za posloveželjezničkog operatora ŽFBH, vaša

INTERVJU Smajo Salketić, izvršni direktor za poslove željezničkog operatora ŽFBH

Oberbremsrat je prvenstveno priznanje našojkompaniji, zatim meni i mojim saradnicima

Na velikom međunarodnom godišnjem tehničkom savjetovanju u oblasti željezničke tehnologije, našem izvršnom direktoru Smaji Salketiću dodijeljeno je visoko evropsko tehničko priznanje za posebna dostignuća i zasluge u oblasti šinske industrije

broj 6 juli 2008.broj 6 juli 2008.

Delegacija ŽFBH u Budimpešti: Smajo Salketić, Lejla Hidović i Erich ŠandorBista

Čitanje biografije i obrazloženje za dodjelu priznanja dipl. ing. Salketiću

Pozitivni rezultatiU prvih šest mjeseci

2008. godine ŽeljezniceFederacije Bosne i Hercego-vine prevezle su 4. 165.000tona robe što je za 21% višenego u istom periodu prošle

godine. Ostvareno je oko 480miliona NTKM što je za

32% više u odnosu na istiperiod u 2007. godini i 25% u

odnosu na plan.

Talgo ćemodočekati spremni

�� Da li su naše pruge spremneza Talgo vozove, čiji se dolazak naj-avljuje 2010. godine?

- Talgo vozovi trebaju krenuti u redo-van promet 2011. godine, do kada će, nada-mo se, biti završen remont pruga na korido-ru Vc, tako da možemo reći da spremnodočekujemo Talgo vozove.

�� Kojim brzinama će voziti kodnas?

- Talgo vozovi za ŽFBH su sedmegeneracije čija je maksimalna brzina 220km/h. Poslije remonta, naše pruge će bitispremne za brzine do 100 km/h, ali u našimplanovima u narednoj fazi je podizanje brzinado 160 km/h. Zatim, što je jako bitno, Talgovozovi će saobraćati u međunarodnom sao-braćju i kad izađu na transevropske koridoremoći će ostvariti maksimalnu brzinu.

�� Da li će se prije njihovog dola-ska izvršiti određene tehnološke pri-preme vezane za modernizacijusistema naplate putne karte i održa-vanja vozova?

- Naravno, i na tim projektima se vrlointenzivno radi, posebno kada je u pitanju teh-nička priprema za održavanje Talgo vozova.Kada je u pitanju centralna prodaja i bukiranjekarata, već je raspisan tender za nabavkuopreme i servera koji će sve to opsluživati,tako da možemo reći da se vrše opsežne pri-preme za uvođenje Talgo vozova u promet.

Priznanje

Prema preporuci federalnog premijera drNedžada Brankovića, Željeznice FBiH organizo-vale su 1. aprila 2008. godine poseban voz izSarajeva za Mostar za visoke zvanice, na otva-ranje 11. međunarodnog sajma privrede- Mostar2008. godine.

Svečani voz krenuo je sa sarajevskeŽeljezničke stanice u 7,43. Među dvije stotinezvanica bili su ambasadori stranih zemalja, našiposlovni partneri, kolege i prijatelji željeznica.

U ugodnoj vožnji kroz prekrasne predjelenaše zemlje, uživali su i Njegova ekselencijaLars Erik Wingren, ambasador Švedske i njego-va supruga Margita.

- Supruga i ja volimo vožnju vozom. Umojoj zemlji stalno radimo na modernizacijipruge i unapređenju putovanja željeznicom.

Među mladima u Švedskoj visoko je razvijenaekološka svijest i među njima je sve popularnijeputovati vozom, a sve manje automobilom- kažeambasador Wingren.

Ugodno ćaskanje ambasadora KraljevineSaudijske Arabije i Arapske Republike Egipatnakratko je prekinuto da bi iznijeli svoje utiske.Njegova ekselencija Ahmet Khattab, ambasadorArapske Republike Egipat nije krio oduševljenjeputovanjem.

- Imate prelijepu prirodu. Uživam razgleda-jući ova prekrasna brda, rijeke, kanjone. Inačevolim prirodu, a putovanje željeznicom je odli-čan način da se ona razgleda. Bio sam više putau Mostaru, ali ovo je prvi put da putujem vozom.Čestitam željeznicama što su organizirale ovoputovanje-kazao je ambasador Khattab.

Njegovo mišljenje dijeli i Njegova ekselen-cija Fahad A. Al-Zeid ambasador KraljevineSaudijske Arabije.

- Vrlo sam sretan što učestvujem u ovomputovanju. Nadam se da ću opet imati priliku zaovako nešto, s tim da bi sljedeći put sa mnombila i porodica, kazao je ambasador Al Zeid.

U razvijenim željeznicama svijeta željezni-ca igra i te kako važnu ulogu u funkciji razvojaturizma. Željeznica je odavno prestala biti isklju-čivo način da se iz jednog mjesta stigne udrugo. Sve je popularnije putovanje uskotračnimprugama (u zemljama u kojima nisu ukinute),organizuju se panoramska razgledanja, vozovinostalgije i slično.

- U cijeloj Evropi vozovi su nešto što je

nezamjenjivo, a pojavom TGV-a u Francuskoj,dobiven je voz brži od aviona. Neki ljudi se bojeleta, autobusi nisu komforni, automobil iziskujeveće troškove, te je putovanje vozom najisplati-vije i najudobnije. Međutim, da bi kod nas zaži-vio željeznički turizam moralo bi se puno togauraditi na infrastrukturi. Postoji mogućnost daovuda prođe i mađarski kraljevski voz, koji bisaobraćao na relaciji Budimpešta- Sarajevo-Čapljina- Dubrovnik. Strancima zastaje dah odljepote naših predjela, ali bez dobre infrastruktu-re i ulaganja teško se može govoriti o željezni-čkom turizmu- kaže Zoran Bibanović, direktorTurističke agencije „Otas“ iz Sarajeva.

Njegov kolega Ahmed Mulaibrahimović,menadžer iz Turističke agencije „Atlas“ kaže daće se još morati sačekati da u Bosni procvjetaželjeznički turizam.

- Prvi smo prevezli veću grupu putnika izSarajeva za Budimpeštu. Bili su to Amerikanci,njih pedesetak. Bili su oduševljeni vožnjomvozom. Saznali su dosta toga o istoriji i prirod-nim ljepotama naše zemlje. Ali, potrebno je zai-sta mnogo, mnogo ulaganja da bi i kad nas zaži-vio željeznički turizam, kakav je u razvijenimzemljama svijeta- istakao je Mulaibrahimović.

Svečani voz stigao je u Mostar u 9,52.Autobusima koje su organizirale ŽFBiH putnicisu prevezeni na Sajmište. Na povratku u Sara-jevo voz je također bio pun. Niko nije želio pro-pustiti još jednu lijepu vožnju.

REPORTAŽE U svečanom vozu Sarajevo - Mostar

Putovanje koje bisvako volio ponoviti

Sve više mladih u Švedskoj putuje vozom � Bez dobre infrastruk-ture i mnogo ulaganja, ne može se govoriti o željezničkom turizmu

� Hoće li proći mađarski kraljevski voz

broj 6 juli 2008.

Ministar Nail Šećkanović uživao je u vožnji

Egipatski i palestinski ambasodor

Švedski ambasador sa suprugom na željezničkoj stanici u Mostaru

Na sajmu u Mostaru: Nedžad Branković, NarcisDžumhur i Midhat Terzić

Na poziv Ministarstva komunikacija itransporta Bosne i Hercegovine u Sarajevuje 19. i 20. juna boravila austrijska delega-cija pod vodstvom dr. Kurta Wolfa iz Odjelaza transfer tehnologija i sigurnosne studijeSaveznog Ministarstva za saobraćaj, ino-vacije i tehnologiju. Bh. delegaciju predvo-dio je Hamdija Šaljić, generalni direktorBosanskohercegovačke željezničke javnekorporacije.

Treće zasijedanje zajedničke radnegrupe o saradnji u oblasti transportne infra-strukture i transfera tehnologija vođeno je,kako je predviđeno, „Protokolom o saradnjiu oblasti transportne infrastrukture i trans-fera tehnologija“ sklopljenog 3. jula 2006.godine između Ministarstva komunikacija itransporta Bosne i Hercegovine i SaveznogMinistarstva za saobraćaj, inovacije i teh-nologiju Republike Austrije. Ispred austrij-ske delegacije na sjednici je prisustvovaoAustria Rail Engineering (ARE) kao nomini-rani koordinator projekta u skladu sa čla-nom 5 „Protokola“. Kao koordinatori projek-ta bh. delegacije učešće su uzeli predsta-vnici Željeznica Republike Srpske i Željez-nica Federacije Bosne i Hercegovine.

Ciljevi trećeg zasijedanja zajedničkepodgrupe „Šine“ bili su:

- uvid u aktuelni status projekata nave-denih u protokolima;

- zajedničko definiranje prvog pilot-projekta od visokog prioriteta i velike vjero-vatnoće za sprovođenje;

- utvrđivanje daljnjih koraka za zajed-ničku implementaciju projekata.

U skladu sa dogovorima sa prethod-nog zasijedanja radne grupe „Šine“ razma-trani su sljedeći projekti:

- sanacija tunela Križevići;-modernizacija (uključujući elektrifika-

ciju, sigurnosnu tehniku i telekomunikaciju)dionice Doboj-Tuzla-Zvornik/Brčko-Banovi-

ći kao i dijela dionice Bosanska Poljana-Živinice;

- tehničko osiguranje željezničkih put-nih prijelaza;

- obnova elektrifikacije linije UNA.Bosanskohercegovačka delegacija

informirala je o predstojećim natječajima uokviru EBRD-a i EIB-projekata.

Nakon potpisivanja Protokola, učesni-ci su vrlo pozitivno ocijenili saradnju i dogo-vorili sljedeću sjednicu zajedničke radnepodgrupe „Šine“ u novembru.

REGIONALNA SARADNJA Sjednica grupe “Šine”

Saradnja u oblasti transportneinfrastrukture i transfera tehnologija

broj 6 juli 2008.

U organizaciji Evropske Unije - Delegacije Evropske Komisije u BiH,Evropske banke za obnovu i razvoj i Bosanskohercegovačke željezničkejavne korporacije, u Sarajevu je 3. juna 2008. godine prezentiran projekat,,Pomoć u prestrukturiranju željeznica u BiH’’ i studije ,,Kompatibilnostkoridora Vc u BiH transevropskoj mreži pruga’’, ,,Intermodalni transport uBiH’’ i ,,Potražnja i tržište plovnosti rijeke Save’’.

Prezentaciji ovog važnog projekta i studija prisustvovali su državni ientitetski zvaničnici i eksperti iz oblasti transporta i predstavnici željeznicaiz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i luka Ploče, Brčko i Šamac.

Projekat ,,Pomoć u prestrukturiranju željeznica u BiH’’ uradila je ipredstavila firma APRI S.p.A iz Rima sa posebnim akcentom na modelIzjave o mreži, Ugovor između Željezničkog operatora i Upravitelja infra-strukture, Prijedlog naknada za pristup infrastrukturi i Planove upravljanjainfrastrukturom i mobilnim kapacitetima.

Studije Intermodalnog transporta u BiH i Potražnja i tržište plovnostirijeke Save sa osvrtom na razvojne šanse Luke Brčko i Šamac predstavi-li su eksperti iz konsultantskih firmi DB International GmbH iz Berlina i„Vienna“ iz Beča.

PREZENTACIJE

Projekti pomoći i transportne studije

(II DIO)Vrijeme odluke

Priredila: mr.sc. Azra FerizovićPriredila: mr.sc. Azra Ferizović

Kako Direktive (91/440/EC, 95/18/EC i95/19/EC) nisu predstavljale kohezivni paket, štose odrazilo na varijabilnost njihovog uticaja,Evropska Komisija (EC) je u julu 1998. godineiznijela tri prijedloga s ciljem povećanja efektivno-sti postojeće legislative. Pozadina ovih mjera biloje nastojanje da se revitalizira željeznički tran-sport i omogući preusmjeravanje transporta sceste na željeznicu.

Nakon duge diskusije u Evropskom Parla-mentu i Vijeću ministara, postignut je političkidogovor u novembru 2000. godine. Konačno,26.02.2001. godine, Vijeće je usvojilo tri direktive:2001/12/EC o razvoju željeznica EU, 2001/13/ECo licenciranju željezničkih kompanija i 2001/14/ECo alokaciji kapaciteta željezničke infrastrukture,naplati naknada za korištenje željezničke infra-strukture i certifikaciji bezbjednosti, pod zajedni-čkim nazivom: Prvi željeznički paket (Paketželjezničke infrastrukture). Esencijalni ciljevi ovihdirektiva su redefiniranje uloga i funkcija svihaktera kako bi se osigurao fer i nediskriminirajućipristup željezničkoj infrastrukturi u svim zemljamačlanicama EU.

Direktiva 2001/12/EC modificira direktivu91/440 o razvoju željeznica EU. Njome se zahtije-va da zemlje članice prilagode svoju nacionalnulegislativu, kako bi se proširilo pravo pristupa zausluge međunarodnog teretnog saobraćaja nanacionalnim dionicama Trans-evropske mreže zateretni saobraćaj- TERFN (Trans European RailFreight Network), ukupne dužine oko 50.000 km,na kojoj se realizira skoro 70% cjelokupnogevropskog prijevoza. Direktiva, također, omogu-ćava uspostavljanje različitih organizacionih sub-jekata za transportne operacije i menadžmentinfrastrukture. Osnovne funkcije kao što su: alo-kacija željezničkih kapaciteta, plaćanje naknadaza korištenje infrastrukture i licenciranje odvojenesu od transportnih operacija, kako bi se omogući-lo novim željezničkim operatorima nediskriminira-jući pristup željezničkom tržištu. Ova Direktiva,također, predviđa da željezničke kompanije uspo-stave odvojene račune za putničke i teretne tran-sportne usluge.

Direktiva 2001/13/EC dopunjava Direktivu95/18/EC o licenciranju željezničkih kompanija

kroz definiranje uslova pod kojim željezničkekompanije mogu dobiti licencu za pristup infra-strukturi. Direktiva postavlja okvir za finansijske,ekonomske i bezbjednosne uslove, koje željezni-čke kompanije moraju ispuniti kako bi dobile licen-cu. Njome se, također, naglašava da tijelo kojeizdaje licencu ne smije pružati željezničke uslugei mora biti neovisno. Ovlašteni licencni organizdaje licence koje se proslijeđuju EvropskojKomisiji i objavljuju u Službenom listu (OfficialJournal), čime iste postaju validne na područjucijele EU. Dobijena licenca, međutim, ne garanti-ra pristup infrastrukturi i ta pristupna prava mora-ju biti dobivena separatno, a odnose se na potvr-du o bezbjednosti i tzv. vozne trase, što je defini-rano Direktivom 2001/14.

Naime, Direktiva 2001/14/EC zamjenjujeDirektivu 95/19/EC i ima za cilj kreiranje transpa-rentnih uslova za pristup infrastrukturi definiranjemtzv. Izjave o mreži (Network Statement), koja sadr-ži informacije o tehničkim karakteristikama pruge iograničenjima, te pravila o alokaciji kapaciteta.Izjava o mreži, također, opisuje tarifsku strukturunaknada za korištenje infrastrukture i prioritetnapravila koja će biti primijenjena u konfliktnim situa-cijama. Publikovanje ovog dokumenta je obavezamenadžera infrastrukture. Ovom Direktivom senalaže da ukoliko menadžer infrastrukture nijeneovisan u pravnoj i organizacijskoj formi ili uprav-ljačkim funkcijama od nekog željezničkog operato-ra, funkcije alokacije i naplate kapaciteta bit ćeizvršene od strane drugog neovisnog organa.Direktiva, također, nalaže konstituiranje Regulator-nog tijela za monitoring željezničkog tržišta koje bibilo u funkciji apelacionog tijela za željezničkekompanije u slučaju diskriminatorskog odnosa odstrane menadžera infrastrukture.

Zemlje članice EU bile su obavezne Paketželjezničke infrastrukture implementirati do15.03.2003. godine.

U maju 2006. godine, EC je usvojila Izvje-štaj o implementaciji Prvog željezničkog paketa

sa osvrtom na osnovne uticaje za željeznički sek-tor u zemljama članicama EU. Zaključak je dazemlje članice moraju učiniti dodatne napore upravcu:

- kompletiranja restrukturiranja i osiguranjarazdvajanja računa te razdvajanja esencijalnihfunkcija kao što su alokacija kapaciteta i plaćanje;

- uspostavljanje principa za plaćanje nakna-da za korištenje infrastrukture uzimajući, pri tom,u obzir načine plaćanja za druge vidove transpor-ta, kao osnove za fer konkurenciju i održivi razvoj;

- kreiranje administrativne sposobnosti kojaje neophodna za odgovarajuće funkcioniranjeregulatornog tijela i nacionalnog tijela za sigur-nost, te osigurati da ova tijela budu potpunoneovisna;

- ugovorno definiranje finansijskih odnosaizmeđu države i menadžera infrastrukture za fina-nsiranje održavanja i modernizaciju željezničkeinfrastrukture, u kontekstu uspostave sistemabaziranog na izvršenju (Performanse BasedSystem);

- rasvjetljavanje finansijske spone izmeđunacionalnih i regionalnih vlasti i željezničkih kom-panija o zaključivanju Ugovora o obavljanjujavnih usluga- PSO (Public Service Obligation);

- zabraniti prelivanje sredstava (cross-sub-sidisation) između teretnih i putničkih operacija,kako bi se održala mogućnost da teretni saobra-ćaj bude konkurentan, te

- kreiranje transparentnih zahtijeva za pri-stup centrima obuke i certifikaciji za bezbjednost.

EC predlaže da menadžeri infrastruktureveću pozornost obrate na:

- poboljšanje sadržaja i vizualnosti Izjava omreži koja mora biti jasna i obuhvatati sve uslugeneophodne za pristup infrastrukturi;

- uspostavljanje naknada na osnovu stvar-nih troškova izazvanih željezničkim saobraćajem,te

- jačanje saradnje na evropskom nivou uodobravanju međunarodnih trasa i uspostavljanjeharmoniziranih uslova za pristup infrastrukturi naosnovu standardiziranih ugovora.

Početak novog stoljeća bilo je vrijeme kadasu evropske željezničke kompanije morale donije-ti historijske odluke u pogledu radikalnog restruk-turiranja, kako bi se prilagodile novom evropskomkontekstu inter- i intra-modalnih konkurentskihprincipa.

(U sljedećem broju: Interoperabilnost)

broj 6 juli 2008.

FELJTON

Evropska transportna politikau kontekstu razvoja željeznicaUključivanje Željeznica Federacije BiH u evropske integracione tokove značajno potcrtava aktuelnostproblematike evropske transportne politike. Tekst u nastavku je drugi u seriji članaka (Kuda dalje, Vri-

jeme odluke, Interoperabilnost i Na kolosjeku liberalizacije), kojima se želi dati jasan pregled Evropsketransportne politike, te aktivnosti i mjera poduzetih od strane Evropske komisije u sektoru željeznica

Nekoliko hiljada građanaZenice i Zeničko-dobojskog kanto-na prisustvovalo je 9. maja 2008.godine svečanosti obilježavanja 30godina od izgradnje drugog kolosi-jeka pruge Šamac - Sarajevo nadionici Doboj - Zenica, koja je odr-žana na platou zeničke Željezničkestanice.

Svečani voz iz Doboja kojegsu dočekali zenički izviđači, a ukojem su bili brojni učesnici izgra-dnje spomenute pruge, stigao jeoko 16 sati. Uslijedila je prigodnaceremonija, u okviru koje je otkrive-na spomen ploča graditeljimapruge, kao znak zahvalnosti naovom poduhvatu. Spomen pločuotkrio je Nihad Šehović, jedan odkomandanata akcije, u kojoj je od1. aprila do 26. novembra 1978.godine učestvovalo 25.000 brigadi-ra i 4.000 radnika građevinskihfirmi iz cijele bivše Jugoslavije.

U kulturno-umjetničkom pro-gramu, između ostalih, učestvovalisu članovi Omladinskog hora Zeni-ca, te članovi drugih zeničkih kul-turno-umjetničkih društava. Sveča-

nosti su, između ostalih, prisustvo-vali čelnici Željeznica FederacijeBiH i RS-a, BHŽJK-a i drugih pri-vrednih sistema, te Saveza antifa-šista BiH.

Načelnik Općine Zenica Huse-jin Smajlović kazao je da ovaj gradželi pokazati da se vrijednost svakogpojedinca ponajviše mjeri njegovomspremnošću da doprinese općemdobru zajednice u kojoj živi.

- U znak zahvalnosti brigadiri-ma i graditeljima, Zenica im danas

pruža priliku da se ponovo sretnu,razmijene utiske i sjećanja i prona-đu novu snagu u gradu koji cijeniplemenitost i ne boji se novih iza-zova- kazao je načelnik Smajlović.

Predsjednik Organizacionogodbora za obilježavanja 30. godiš-njice izgradnje drugog kolosijekana dionici Doboj - Zenica BogićBogićević, čestitao je svim građani-ma Zenice i ZDK na organizacijiove manifestacije. Također je upu-tio čestitku građanima BiH, povo-

dom 9. maja, Dana pobjede nadfašizmom i Dana Evrope, kazavšida se BiH može ponositi doprino-som antifašističkoj borbi.

Drugi kolosijek je gradilo25.000 omladinaca i 4.000 radnikakoji su izvanrednom organizacijom inesvakidašnjim entuzijazmomnapravili poduhvat vrijedan divljenjai svake pohvale. Izgradnja je trajala238 dana, a na dionici su izgrađenai 34 mosta. Ova dionica pruge jošjednim je kolosijekom povezalaZenicu i Doboj čime je zaokružensistem transporta repromaterijalomi gotovih proizvoda.

Također, upriličena je i prigo-dna izložba u Muzeju grada Zeni-ce. Na svečanom prijemu, pred-sjednik Uprave ŽFBH NarcisDžumhur uručio je priznanjenačelniku Huseijnu Smajloviću zaizvanrednu organizaciju svečano-sti. U večernjim satima kao poklongrađanima Zenice, brigadirima izvanicama, na glavnom zeničkomtrgu kod robne kuće “Bosna” odr-žan je koncert velikana pjesmeHalida Bešlića.

KONFERENCIJE

Razvoj željeznica u BiH iharmonizacija sa EU standardima

broj 6 juli 2008.

U organizaciji ministra pro-meta i komunikacija BiH dr BožeLjubića, u Sarajevu je 2. aprila2008. godine održana konferencijapod nazivom „Razvoj željeznica uBosni i Hercegovini i harmonizacijasa EU standardima“.

- Željeznica je nezamjenjivprevoznik masovnih roba i bitnakarika u modalnom transportu.Također, ona je veoma bitna zarazvoj jedne zemlje. Pred nama jecilj da poboljšamo kvalitet našihusluga i sigurnost željezničkog sek-tora da bismo se uklopili u evrop-ske integracije- rekao je ministarLjubić.

Pomoćnik ministra prometa ikomunikacija FBiH Izet Mehinagićiznio je uvodne napomene u imeresornog ministra Naila Šećkanovi-

ća. On je istakao da je opredjeljenjeFederalnog ministarstva prometa ikomunikacija da se zakonski okvir uovom sektoru treba praviti sa direk-tivama EU i praksom najnaprednijihželjezničkih uprava Evrope.

S tim u vezi restruktuiranjesektora treba vršiti na temeljudepolitizacije sektora i organizova-nje željeznice kao biznisa, tako dase formira jedinstvena kompanijamenadžer željezničke infrastruktu-re BiH i odvojene kompanije željez-ničkog operatora u BiH, u kojimaće računice teretnog i putničkogtransporta biti odvojene.

Neophodno je uvažavanje ipuna implementacija Aneksa 9, uzostvarenje dejtonske misijeBHŽJK, posebno u oblasti upravlja-nja željezničkom infrastrukturom,

obnove i njenog snažnog razvoja.Sve to uključuje održiv sistem fina-nsiranja sektora koji će omogućitiodvajanje željezničke infrastrukturei željezničkih operacija u zasebnekompanije. Akcenat je stavljen nasnažan razvoj teretnog prometa,da željeznice ostanu dominantanprevoznik, uz snažan prodor u put-nički, naročito daljinski saobraćaj.

Na temelju zajedničke vizijetreba formulisati ciljeve i elementeSrednjoročnog plana razvojaBHŽJK i Srednjoročnog plana raz-voja ŽFBH od 2010. do 2015. godi-ne. Treba reći „ne“ privatizaciji infra-strukture, uz zajedničko utvrđivanjedalje politike privatizacije operacija.

Goran Filipović iz Evropskekomisije istakao je da će EK i ubudućnosti podržati željeznički

sektor. Napredak sektora je, premaviđenju EK, nažalost prespor i uprometnom i u institucionalnomsmislu, u srazmjeri sa sporim opo-ravkom privrede, ali i sa brzinomvozova koji saobraćaju ovom zem-ljom. Prema Filipovićevim riječima,željeznički sektor treba jaku i real-nu strategiju, kvalitetne i ostvariveplanove i sposobne ljude da ihpretvore u realnost.

Pred uvaženim skupom kojegsu sačinjavali ugledni predstavniciželjezničkog sektora iz cijele zem-lje, vrlo zapažene prezentacije odr-žali su generalni direktor ŽFBHNarcis Džumhur, direktor BHŽJKHamdija Šaljić, član Poslovodnogodbora BHŽJK Ivan Knezović, drRatko Đuričić iz ŽRS i mr. sci IzetBajrambašić.

Okrivanje spomen ploče: Nihad Šehović, Narcis Džumhur i Hamdija Šaljić

JUBILEJI 30 godina od izgradnje II kolosijeka pruge Doboj- Zenica

Otkrivena spomen ploča brigadirima

IInntteerrvvjjuuSSmmaajjoo SSaallkkeettiicc::

EEvvrrooppsskkoo pprriizznnaannjjeeoobbaavveezzuujjee

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine

broj 6

god II

juli 2008.

NNaaggrraaddaa zzaa nnaajjbboolljjuupprroommoocciijjuu!!

PPPPPP ii PPII SSaarraajjeevvoo

ZZEEPPSS IInntteerrmmeettaall 22000088..

UU ppoossjjeettii::

,,

Na osnovu člana 58. Statuta JP ŽFBH d.o.o. (Službene novine FBiH br.27/06), Uprava Društva je na svojoj XVII redovnoj sjednici 15. marta 2007. godine donijela odluku o davanju saglasnosti za izdavanje internog glasila „ŽFBH Info“.Uređivački kolegij: Smajo Salketić, Ninoslav Lučić, Sejo Ramić, Svetlana Mujkanović, Erich Šandor i

Azra Ferizović. Glavni i odgovorni urednik: Samir Kadrić. Redakcijski odbor: Fikret Mršo, Senka Račić i Mediha Živojević (foto). DTP Midhat Zahiragić. Dizajn naslovne strane Sabina Nikšić. Štamparija „Bemust“. List je besplatan. Adresa: Musala 2, Sarajevo. Tel.: ++387 33 251 120, fax.: 387 33 652 396, e-mail: info@zfbh.ba

Prvog dana augusta 2008. godine navršit će se 30 godinaod ukidanja željezničkih uzanih pruga u BiH. Tog dana 1978.godine, došao je posljednji uzani voz iz pravca Višegrada iUstikoline i tako je Ćiro otišao u legendu, a možda i zaborav.Mašinovođe posljednjeg uzanog voza bili su Milisav Andrić iRajko Jovanović, kondukteri Ahmed Saračević i Vahid Balić, augostitelj-konobar bio je Esad-Eso Jarkoč. Čuvajući uspomenuna željezničke uzane pruge u BiH, danas ćemo pisati o gradnjiprve bosansko-hercegovačke uzane pruge Bosanski Brod –Sarajevo.

Poslije Berlinskog kongresa 1878. godine Austro- ugar-ska monarhija je okupirala Bosnu i Hercegovinu i odmah poče-la intenzivnu izgradnju pruga. Austro- ugarske trupe gradile supruge na liniji svog prodora u Bosnu da bi osigurale snadbije-vanje vojnih trupa, a u nekom bliskom vremenu i vršileeksploataciju bosanskog rud-nog i šumskog bogatstva. Useptembru 1878. godine zapo-čela je gradnja željezničkepruge od Bosanskog Brodado Sarajeva.

Desetog dana septembra1878. godine u Derventi jeosnovana Prva direkcija bosan-skohercegovačkih željeznicapod nazivom „Direkcija carskihi kraljevskih Bosanskih željez-nica“ (BHStB). Direktor direkci-je bio je austro – ugarski majorinžinjer Johan Tomašek, a oso-blje Direkcije činilo je sedamaustro- ugarskih oficira i vojnih činovnika, 30 civilnih činovnika izAustro- ugarske i manji broj drugog osoblja, isključivo stranaca.Domaći radnici bili su pomoćno osoblje koje je radilo isključivofizičke poslove.

Ministarstvo rata Austro – ugarske monarhije preko svojevojne uprave naredilo je da dionica pruge do Dervente morabiti završena za dva mjeseca. Iz tih razloga iz Rumunije su pre-bačene uzane lokomotive i vagoni vlasništvo firme „Higel iSager“ koja je upravo završila prugu normalnog kolosijeka odTemišvara do Oršave, a lokomotive i vagoni 0,76 m služili sukao radni vozovi prilikom gradnje pomenute pruge. Ta slučajnaokolnost odredila je budući karakter bosanskohercegovačkihpruga, a to su bile pruge kolosijeka 0,76 m tj. pruge uzanogkolosijeka, koje su egzistirale na ovim prostorima 100 godina.

Prugu za Derventu gradilo je 40 inžinjera i 4.000 radnika,a trasa je imala nekoliko vrlo teških tačaka. Dionica pruge doDervente završena je krajem novembra 1878. godin. Nije bilovremena za izradu bilo kakvih tehničkih studija i elaborata, te

na izgrađenoj pruzi stepen tehničke ispravnosti bio je na naj-manjem mogućem tehničkom nivou i jedva je zadovoljavaominimum tehničkih sigurnosnih parametara potrebnih za bez-bjedno odvijanje saobraćaja.

Poluprečnici krivina bili su 30 m, usponi i do 16 promila, agornji stroj izgrađen je od slabih šina tipa VI, težine 13,5 kg/m idužine 7 m. Poseban problem bile su skretnice tzv. “ciganke“koje su kovači izrađivali na licu mjesta bez podložnih pločica isa vrlo lošim sastavima. Vozni park se sastojao od malih loko-motiva i vagona. Lokomotive su imale jačinu 20 – 40 konjskihsnaga, a nosivost otvorenih vagona tzv.“loris“ bila je 2 tone.Kvačenje vagona bilo je primitivno i usljed krutih veza često jedolazilo do kidanja vozova u krivinama. Za putnički saobraćajpreuređeno je 10 „lorisa“ tako što su u četiri ćoška vagonapostavljeni vertikalni nosači, a na njih razapeto krovno platno

zvano „SEGEITUH“. Čeonestrane vagona bile su zakova-ne daskama, a bočne zastrtezavjesama. Sve ove okolnostiimale su za posljedicu da jesaobraćaj sa ovakvim vučnim ivučenim voznim sredstvimatrajao enormno dugo, pa jetako voz iz Bosanskog Brodado Zenice vozio 15 sati.

Do korekcije i poboljša-nja tehničkih elemenata prugedošlo je 1880. godine kada jenastavljena gradnja prugeprema Sarajevu. Nabavljenesu nove lokomotive jačine 50

konjskih snaga, novi dvoosovinski putnički vagoni druge itreće klase i zatvorena teretna kola.

Prva dionica ove pruge od Bosanskog Broda do Dobojazavršena je 12. februara 1879. godine, od Doboja do Žepča 22.aprila 1879. godine, od Žepča do Zenice 5. juna 1879. godine.Cijela pruga završena je 5. oktobra 1882. godine kada je u Sara-jevo došao prvi voz koga je vukla dvoosovinska lokomotivakoja je kasnije dobila ime „Rama“. Ukupna dužina ove prugeiznosila je 210.117 km, a tokom dalje eksploatacije na pruzi surađena određena poboljšanja i iznalažena nova tehnička rješe-nja. Tunel Vranduk probijen je 1910. godine, a gornji stroj prugeznatno je poboljšan ugradnjom šina tipa 4 i težine 22 kg. Posli-je gradnje Prve uzane željezničke pruge Bosanski Brod – Sara-jevo, za doba Austro-ugarske monarhije izgrađeno je preko1500 km željezničkih uzanih pruga u BiH.

Tekst i foto-arhiv: Ajdin Fevzija - Braco

ZZbboogg žžuurrbbee AAuussttrriijjaannaaccaa,, ddiioonniiccaa ddoo DDeerrvveennttee bbiillaa jjee nneessiigguurrnnaa

DDoo kkoorreekkcciijjee ii ppoobboolljjššaannjjaa tteehhnniiččkkiihh eelleemmeennaattaa pprruuggee ddooššlloo jjee 11888800.. ggooddiinnee kkaaddaa jjee nnaassttaavvlljjeennaa ggrraaddnnjjaa pprruuggee pprreemmaa SSaarraajjeevvuu

ZZbboogg žžuurrbbee AAuussttrriijjaannaaccaa,, ddiioonniiccaa ddoo DDeerrvveennttee bbiillaa jjee nneessiigguurrnnaa

DDoo kkoorreekkcciijjee ii ppoobboolljjššaannjjaa tteehhnniiččkkiihh eelleemmeennaattaa pprruuggee ddooššlloo jjee 11888800.. ggooddiinnee kkaaddaa jjee nnaassttaavvlljjeennaa ggrraaddnnjjaa pprruuggee pprreemmaa SSaarraajjeevvuu

GGrraaddnnjjaa žžeelljjeezznniiččkkee pprruuggee oodd BBoossaannsskkoogg BBrrooddaa ddoo SSaarraajjeevvaaIZ HISTORIJE GGrraaddnnjjaa žžeelljjeezznniiččkkee pprruuggee oodd BBoossaannsskkoogg BBrrooddaa ddoo SSaarraajjeevvaa