1

2

ImpressumGodina I. broj 1.List učenika Osnovne škole Matija Gubec PiškorevciPreobraženski trg 11, 31417 Piškorevcie-mail adresa: ured@os-mgubec-piskorevci.skole.hrtel./fax: 031/ 854 769Za izdavača: Damir Iletić, ravnateljGlavna urednica: Ema Brzaj, 8. razredVoditeljica novinarske skupine: Ivana Bilać, prof.Uredništvo: Dora Bartolović (5.a razred), Andrej Jurman (5.a razred), Petra Rakušić (6. razred), Ema Ramčić (6. razred), Antonio Vukadin (8. razred), Anela Gajić (8. razred), David Dudaš (8. razred), Ema Brzaj (8. razred)Učitelji suradnici: Monika Zrakić, pedagoginja; Gabrijela Baltić, Marica Ištoković, Marijana Šimić, Ivana Grejza, Petar Mikuš, Vedrana Solin, Zdenka ĆurićNaslovnica: Festival tolerancije – učenici ra-zredne nastaveZadnja stranica: Nagrađeni rad učenice osmo-ga razreda Sare MoherTisak i grafička priprema: Grafoart, ĐakovoNaklada: 200 primjeraka

Dragi učenici,ove smo školske godine, nakon dugo vremena, po-

novno pokrenuli školski list. Predstavljamo vam novi list učenika OŠ Matija Gubec Piškorevci - bolji, noviji i elastičniji školski list GuMa. Provest ćemo vas različi-tim školskim i izvanškolskim događajima koji su obi-lježili 2016./2017. školsku godinu.

Upoznat ćemo vas s našom novom zadrugom i pro-jektima koji su održani ove školske godine. Predstavit ćemo vam talentirane i uspješne učenike. Otkrit ćemo vam koji su osmaši miss i mister škole, tko je najsim-patičniji, a tko je najbolji u sportu. Savjetovat ćemo vas kako postupati s kućnim ljubimcima te ćemo vas kratko odvesti na sajam Expo. Naravno, pronaći ćete na sljedećim stranicama mnoštvo školskih i znanstve-nih tema te savjeta za učenje. Osmislili smo i zabavnu stranicu (mozgalice, osmosmjerke i križaljke) kako ne biste zaboravili osnovne školske pojmove.

Uživajte u čitanju uz čašu hladne limunade, a osvje-ženje će vam zasigurno donijete i zanimljivi sadržaji. Prepustite se svijetu mašte koju vam donosi ovaj škol-ski list!

Uredništvo školskoga lista „GuMa“

URE

DN

IŠTV

O

3Iz sadržaja

Tema broja: Tolerancija ----------------------------------------------------------------------------- 4

Prva učenička zadruga osnovnih škola u Đakovštini: Osnivanje učeničke zadruge

„Đački sokak“ --------------------------------------------------------------------------------------- 7

Povezivanje s istoimenom školom – OŠ „Matija Gubec“ Tavankut ------------------------------- 9

(Ne)briga o kućnim ljubimcima ------------------------------------------------------------------- 10

Očuvanje tradicije, kulture i običaja - Đakovo Expo Zlatne ruke 2017. -------------------------- 12

Naši osmaši:

Malo nas je, al’ nas ima --------------------------------------------------------------------------- 14

Miss i mister naše škole --------------------------------------------------------------------------- 15

Najsportaš i najsportašica naše škole ------------------------------------------------------------ 15

Najsimpatičniji učenici osmoga razreda ---------------------------------------------------------- 15

Posjet Vukovaru osmih razreda ------------------------------------------------------------------- 16

Članovi Vijeća učenika iza sebe imaju bogatu godinu ------------------------------------------- 19

Učenik VS. test ------------------------------------------------------------------------------------ 20

Piši-riši kutak -------------------------------------------------------------------------------------- 21

Razgovor s Dubravkom Radovčić, hrvatskom znanstvenicom koja je sudjelovala

u istraživanju provedenom u JAR-u: Njegujte svoju znatiželju i samo naprijed! ---------------- 22

Sport ---------------------------------------------------------------------------------------------- 24

Obilježavanje Dana škole ------------------------------------------------------------------------- 25

Piškorevci – povijest sela i škole ------------------------------------------------------------------ 26

4

Festival tolerancije u OŠ Matija Gubec PiškorevciPovodom Međunarodnog dana djeteta koji se obilježava 20. stu-denog i Međunarodnog dana tolerancije koji se obilježava 16. studenog u našoj školi održan je mali Festival tolerancije.

Budimo tolerantni, razvijajmo nenasilnu komunikaciju

Cilj je Festivala tolerancije bio usvo-jiti pojam tolerancije i različitosti među ljudima, steći vještine nenasilne komu-nikacije u razredu – uvažavanje, slušanje drugoga, slobodno iznošenje mišljenja i suradnju, razlikovati prihvatljivo od ne-prihvatljivog ponašanja, zaključiti zašto je važno cijeniti razlike među ljudima i zašto nas različitosti obogaćuju.

Vanjština nije bitna, bitno je ono što krijete u sebi

Različitost među ljudima prikazana je uz pomoć bombona. Na radionicama su učenicima ponuđena dva poklona iste veličine, ali vizualno različita. Jedan uredno i lijepo zamotan u ukrasni božić-ni papir s crvenom satenskom vrpcom, a drugi u običnom bijelom zgužvanom papiru i neuredno zavezanom špagom. Učenicu su trebali izabrati koji poklon žele dobiti. Svi učenici koji su sudjelovali izabrali su ljepši poklon uz objašnjenje da im se on više sviđa. U ljepšem po-klonu nalazio se obični zgužvani papir i prazna staklenka. Učenici su bili razoča-rani njegovim sadržajem. Zatim su dobili mogućnost zamjene poklona. U neured-no zamotanom poklonu nalazili su se čokoladni bomboni u različitim bojama. Lijepi poklon unutra je bio prazan, a ruž-ni sladak te su zaključili kako nije bitan vanjski izgled poklona nego što se nalazi unutra. Izbor poklona usporedio se sa izborom prijatelja za druženje.

Nije važno kako netko izvana izgle-da, ima li najnoviju odjeću ili nema, ima li skupi tablet ili najnoviji mobitel, nosi li naočale, je li u invalidskim kolicima, je li

zdrav ili bolestan. Nije bitno odakle tko dolazi, koju ima boju kože ili kako priča, ima li veliku obitelj ili nema. Nije bitno je li netko dječak ili je djevojčica, je li star ili mlad. Bitno je da svaku osobu upozna-mo iznutra i pružimo ruku prijateljstva, da poštujemo međusobne razlike, učimo nešto novo od ljudi koji su drukčiji od nas i uvažavamo se. Kada smo probali slatke bombone, zaključili smo da bez obzira na to što su bomboni različite boje, svi su unutra čokoladni i slatki. Isto tako i ljudi. Svi imamo osjećaje, želje i potrebe i to nam je zajedničko. Međusobno pošti-vanje djeci i ljudima omogućava život u miru, a to je nešto što svi želimo. Učenici su odlično reagirali na ovaj jednostavni eksperiment koji im je dočarao različito-sti i vrijednosti među ljudima.

Tolerantni projekti u našoj školi

Učimo zajednoVeć treću godinu uključeni smo u

projekt Učimo zajedno 3 koji provodimo u suradnji s Osječko-baranjskom župani-jom. Projekt osigurava pomoćnike u na-stavi učenicima s teškoćama u razvoju te promiče uključenost učenika s teškoća-ma u razvoju u redovnu nastavu. U okvi-ru ovog projekta 10. veljače 2017. odr-žan je Info dan koji je organizirala naša pedagoginja uz pomoć učenika trećeg i četvrtog razreda. Učenici su pripremili skeč Uđimo u bolji svijet i otplesali pje-smu Ne rugaj se. Nakon nastupa održa-no je stručno predavanje Škola za sve.

Ovim projektom povezali smo se s dvije osnovne škole iz grada Đakova – OŠ J. A.Ćolnića Đakovo i OŠ “V. Nazor” Đakovo. Suradnja je nastala na inicijativu stručnih suradnica defektologinja Kristi-ne Klemen i Jasmine Bićanić i pedagogi-nje Monike Zrakić.

pedagoginja Monika Zrakić

Lajkam inkluzijuUčenici 3. razreda naše škole sudjelovali su na kreativnoj radionici “Lajkam

inkluziju” 10. travnja 2017. u Osnovnoj školi “Vladimir Nazor” Đakovo. Radili smo zajedno s učenicima iz posebnih odjela i skupina te 4.b razreda Osnovne škole „Vladimir Nazor“ Đakovo. Družili smo se, igrali društvene igre, učili jedni od drugih i zajedničkim snagama izradili medalje za sportska natjecanja. Druže-nje je bilo uspješno, ugodno i veselo.

Tema broja: TOLERANCIJA

5Tema broja: TOLERANCIJA

Dan ružičastih majica

“Smanjimo nasilje crtežom”Posljednje srijede u mjesecu veljači obilježili smo Dan ružičastih majica - dan kada se nošenjem ružičaste majice svi učenici i zaposlenici škole zajedno bore protiv nasilja među vršnjacima.

Organiziran je likovno-kreativni natječaj Povodom Dana ružičastih majica učiteljice i pedagoginja

naše škole organizirale su likovno-kreativni natječaj za učenike od 1. do 8. razreda “Smanjimo nasilje crtežom”. Cilj je natje-čaja bio prikazati učestalost nasilja među učenicima. Učenici su tijekom veljače, na satima likovne kulture crtali strip s prikazom nasilja koje se događa među njima. Uz prikaz nasilja smišljali su poruke mira i nenasilja.

Stručno povjerenstvo koje su činile učiteljica Likovne kul-ture Maja Boričić, učiteljica razredne nastave Gabrijela Baltić i pedagoginja Monika Zrakić, izabralo je najbolje radove. Kriterij je bio najbolji likovni izraz i najbolje prikazana situacija nasilja. Radovi učenika prikazali su razne oblike nasilja - ruganje, ismi-javanje, udaranje, otimanje, verbalno nasilje, samoozljeđivanje, ružne riječi, odbacivanje, nasilje na internetu i druge oblike na-silja. Radovi nam ukazuju da se nasilje događa među našim učenicima na raznim mjestima i da na njega trebamo reagirati. Nasilje je štetno i ima užasne posljedice na dostojanstvo osoba koje su u njega uključene. Stvarajući ove radove, učenici su promišljali o oblicima nasilja, njegovoj štetnosti i preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje.

Nagrađeni radovi na natječajuNagrađeni su radovi učenica iz 8. razreda: Sare Moher koja

je prikazala nasilje na internetu i Valerije Mićan koja je prika-zala verbalno nasilje s tragičnim posljedicama. Posebno je po-hvaljen rad učenice Lare Vukoja iz 7.a razreda koja je prikazala primjer najboljeg rješenja nasilja među vršnjacima. Lara je pri-kazala djevojčicu koja prilazi u pomoć dječaku izloženom ru-ganju i zadirkivanju. Ostali pohvaljeni radovi su radovi Katarine Adrić (6.r.), Elene Bilić (7.b), Ivone Bilić (5.a) i Ane Vukadin (5.b). Najbolji likovni radovi u razrednoj nastavi su: Antea Spajić 3.r. i Marko Rakušić 4. razred, a najbolju poruku nenasilja u kate-goriji svih učenika naše škole osmislila je Gabriela Topalović, učenica 1. razreda koja je poručila:“Širimo ljubav i poštujmo jedni druge!” koja je ujedno i moto ovogodišnjeg Dana ružiča-stih majica u našoj školi. Pohvaljeni radovi su Magdalene Brzaj, 1. razred i Kiare Nerovčić, 2. razred.

Ema Brzaj, 8. razred

Nagrađeni rad učenice Antee Spajić 3.r.

6

Učenici četvrtoga razreda u posjeti Udruzi Amadea

ĐakovoNa blagdan Svete Lucije učenici četvrtog razreda naše škole po-sjetili su dnevni boravak za starije u Udruzi za psiho-socijalne potrebe Amadea u Đakovu. U ovom posjetu djeca su učila od starijih i stariji su učili od djece, a blagdan Svete Lucije obilježili su zajedničkom sadnjom pšenice.

Nastavak aktivnosti u sklopu projekta Festival

tolerancijeOvaj je posjet nastavak na proš-

logodišnji projekt učenika četvrtog razreda u kojemu su učili o običaji-ma za blagdan Svete Lucije.

Božić nekada i danasČuli smo od baka kako su bo-

žićne želje u njihovom djetinjstvu bile puno skromnije kao i pokloni

ispod bora, a djeca su se najviše veselila igrama na slami. Danas je puno toga drugačije, ali stari obi-čaji čuvaju se i prenose na mlade. Naši učenici ispričali su bakama sve što su naučili o blagdanu Sve-te Lucije, sijanju pšenice, praćenju vremenske prognoze od Svete Lu-cije do Badnjaka te o običajima u Piškorevcima gdje djeca obilaze kuće noć uoči Svete Lucije noseći izdubljenu bundevu - baba Lucu, pjevaju prigodnu pjesmu i dobi-vaju poklone. Nakon razgovora, učenici su poklonili bakama sjeme pšenice i božićne čestitke koje su izradili u školi te su zajedno posijali pšenicu, družili se i počastili.

Sestra Natalija, voditeljica Udru-ge, upoznala nas je s aktivnostima koje se u udruzi provode, pokazala nam kreativne radove koje stvara-ju korisnici, zgradu, ljetnu terasu, ekološki vrt i dvorište.

učiteljica Gabrijela Baltić

Tema broja: TOLERANCIJA

7

Prva učenička zadruga osnovnih škola u Đakovštini

Osnivanje učeničke zadruge „ĐAČKI SOKAK“

Potaknuti današnjim ciljevima odgoja i obrazovanja o cjeloživotnom obrazovanju i osposobljava-nju mladog čovjeka za život u 21. stoljeću, ove je godine u našoj školi osnovana učenička zadruga „Đački sokak“.

U učeničkim zadrugama učenici stječu i primje-njuju znanja, radne navike, njeguju ekološki odgoj izvan uvjeta klasične učionice i stječu znanstveni pristup stvarnosti. Zadrugarstvom se stječu temelj-ne „kreposti poduzetnika” kao što su marnost, ra-dinost, razboritost u preuzimanju rizika, dostojnost povjerenja i vjernost u međuljudskim odnosima, snaga u provedbi teških i bolnih odluka nužnih za zajednički rad i za prevladavanje nevolja.

Sokak - mjesto razmjene dobaraIme učeničke zadruge „Đački sokak“ odražava

povezanost s lokalnom manifestacijom „Piškore-vački sokaci“ i samom značenju riječi sokak koja je

u hrvatski jezik došla iz turskog jezika u kojemu je označavala manju trgovačku ulicu koja je služila za razmjenu dobara i trgovine, te manju tržnicu.

Zadružni odbor ima 7 članova: iz reda osoblja Škole - Ivana Grejza (predsjednica) i Ankica Ivan-ko (tajnica), Ankica Tomić (iz reda roditelja učenika članova), Damir Iletić (iz reda suosnivača/članova Zadruge, zamjenik predsjednika), David Dudaš i Iva Spajić (iz reda učenika zadrugara, članova skupina) i Zlatko Mezeji (predstavnik lokalne samouprave na čijem je području sjedište Zadruge).

Voditeljica zadruge je Ivana Grejza, prof., a vanj-ski suradnik Zadružnog stručnog vijeća je roditelj Ankica Tomić.

Novosti u školi

8

Skupine u Učeničkoj zadruzi „Đački sokak“

Šivačko-veziljska skupina

Ovu skupinu vodi učiteljica matematike i fizike, Marija Mat-ković. Šivačko-veziljskoj sekciji cilj je osposobiti učenike za sa-mostalan ručni rad šivanjem i osnovnim tehnikama ukrasnog i tradicijskog veza, usmjeriti učenike stvaralaštvu i radnim navi-kama te samostalnosti.

Kozmetička skupinaKozmetičku skupinu vodi učiteljica Kemije i Biologije Ivana

Grejza, također i predsjednica Zadružnog odbora. Ova skupina ima cilj osposobiti učenike za samostalan rad različitim mate-rijalima u izradi univerzalnog melema, sapuna i deterdženata za rublje te učiti učenike kako vlastite proizvode na zanimljiv način ponuditi tržištu i prodati ih.

Kreativna skupinaVoditeljica ove skupine je učiteljica razredne nastave Ga-

brijela Baltić. Cilj je ove skupine osposobiti učenike za samo-stalan rad s različitim materijalima, izraditi ukrasne i uporabne predmete u prigodne svrhe te izraditi čestitke, ukrasne vrećice i učiti učenike kako vlastite proizvode na adekvatan način po-nuditi tržištu i prodati ih.

Skupina za izradu nakitaSkupinu za izradu nakita vodi Vedrana Solin, učiteljica ra-

zredne nastave. Cilj je ove skupine osposobiti učenike za sa-mostalan rad s različitim materijalima, izradu ukrasnih i upo-rabnih predmeta te učiti učenike kako vlastite proizvode na primjeren način ponuditi tržištu i prodati ih.

Ema Brzaj, 8. razred

Tema broja: TOLERANCIJA

9

Sudjelovanje na likovno-literarno-novinarskom natječaju Bogatstvo različitosti

Tavankut, 28. travnja 2017. - Povodom natječaja koji je raspisala OŠ „Matija Gubec“ iz Tavankuta dvije su učenice naše škole, Rebeka Spajić i Lara Vukoja u pratnji učiteljice Ivane Arambašić i učitelja Darka Dujmovića su-djelovale na svečanoj akademiji na kojoj su predstavljeni nagrađeni radovi. Nakon akademije, održane su prigodne radionice za učenike te domjenak.

Iako radovi naših učenika nisu nagrađeni, Rebeka i Lara rekle su kako je posjet Tavankutu za njih bio lijepo iskustvo.

Povezivanje s istoimenom školom – OŠ „Matija Gubec“ Tavankut

S ciljem dogovora oko zajedničkih aktivnosti, projekata i suradnje 5. prosinca 2016. predstavnici naše škole ravnatelj Damir Iletić, pedagoginja Monika Zrakić, učiteljice Vedrana Solin, Ivana Arambašić i Ivana Grejza posjetili su Osnovnu školu „Matija Gubec“ Tavankut.

Tavankut je mjesto na sjeveru Republike Srbije koje je naseljeno uglav-nom hrvatskim stanovništvom. Učenici pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku i pripadaju skupini nacionalnih manjina. Tavankut se sastoji od tri mjesta – Donji Tavankut, Gornji Tavankut i Ljutovo. Škola ima 293 učenika i 24 odjela, a nastava se izvodi u matičnoj školi i dvije područne. Škola se bavi obrazovnim turizmom, njeguje kulturnu i nematerijalnu baštinu, a prepoznatljiva je po umjetničkim i kreativnim radovima od slame što čini Tavankut jedinstvenim na ovom području i šire.

Ravnateljica Stanislava Stantić Prćić dočekala nas je toplom i veselom dobrodošlicom sa svojim učiteljima koji su nam prezentirali rad škole. OŠ „M.Gubec“ Tavankut radi u jako lošim materijalnim uvjetima, ali ima izu-zetno motivirane učitelje i vodstvo te pruža kvalitetno obrazovanje svojim učenicima. U suradnji s lokalnom zajednicom provodi razne aktivnosti za učenike izvan redovne nastave. Škola je povezana s drugim školama iz Re-publike Hrvatske i susjednih zemalja te raznim institucijama i udrugama. Često ju posjete državni predstavnici i predsjednici.

Suradnja naših škola počela je davne 1973. godineOŠ „Matija Gubec“ Tavankut trudi se povezati sa svim školama koje

nose Gupčevo ime pa je tako stvorena ideja naše suradnje. Ideja povezi-vanja škola s Gupčevim imenom stara je 50-tak godina. U školskoj arhivi pronašli smo stari školski list učenika OŠ „Matija Gubec“ Tavankut „Naš glas“ iz 1973. godine u kojemu se spominje početak povezivanja Gupčevih škola i suradnja naših škola. Planiranje zajedničkih aktivnosti ove školske godine obnova je te stare suradnje.

Naši su predstavnici posjetili galeriju umjetničkih radova od slame, obližnji salaš s restoranom i smještajem za goste koji je u vlasništvu Hrvat-skog kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“ Tavankut s kojim škola surađuje te crkvu Presvetog Srca Isusovog. Na kraju našeg druženja sudje-lovali smo u adventskom programu i adventskom sajmu gdje smo svjedo-čili kreativnosti, marljivosti i talentiranosti učenika koji pohađaju Osnovnu školu „Matija Gubec“ Tavankut.

Ugostili smo prijatelje iz OŠ „Matija Gubec“ Tavankut

U petak, 28. travnja 2017. ugostili smo prijatelje iz Osnovne škole „Matija Gubec“ Tavankut iz Voj-vodine. Posjetili su nas učiteljica razredne nasta-ve Zorica Sloboda, učitelj povijesti Miroslav Stipić, predstavnica HKPD-a „Matija Gubec“ Tavankut Mira Tumbas i učenica 6. razreda Rahela Steko-vić. Goste smo dočekali u školi, predstavili povijest škole i mjesta te prezentirali rad i život škole.

Cilj susreta je zajedničko sudjelovanje na 9. Sajmu Đako-vo Expo Zlatne ruke koji je održan 28. i 29. travnja 2017. u sa-jamskom šatoru u Piškorevcima. Tom prilikom pripremili smo zajedničku radionicu izrade zlatoveza, zlatovez na šuški i sla-mnate umjetnine pod nazivom „Nije zlato sve što sja“ za sve posjetitelje sajma. Na sajmu su se svojim proizvodima pred-stavili i članovi skupina naše Učeničke zadruge „Đački sokak“. Na štandu zadruge mogli ste vidjeti kozmetičke proizvode, unikatni nakit naših učenika, nakit i razne umjetnine izrađene zlatovezom te ostale kreativne i maštovite predmete.

U poslijepodnevnim satima učitelj Petar Mikuš i peda-goginja Monika Zrakić prošetali su gradom s našim gostima i posjetili Muzej Đakovštine. Tako su gosti upoznali povijest i etnografske vrijednosti Đakovštine uz stručno vodstvo ar-heologinje Jelene Boras. Dan je završio radnim sastankom i druženjem u restoranu Laguna u Đakovu kojemu su prisu-stvovali predstavnici VMO-a Piškorevci, učitelji i učenici naše škole i gosti iz Tavankuta. U ugodnom i vedrom druženju dogovorene su aktivnosti daljnje suradnje između naše dvije škole i naših mjesta, a na večeri smo se imali priliku i družiti s pjevačem Željkom Bebekom koji se pripremao za glazbeni nastup u Piškorevcima.

10

Nezabilježeno velik broj pasa lutalica u blizini škole

(Ne)briga o kućnim ljubimcima

Dolaskom zime, u neposrednoj blizini škole pri-mijećen je velik broj pasa lutalica. Iako smo već prije uočili da neodgovorni vlasnici ostavljaju svoje kućne ljubimce na ulicama našeg sela, ni-kada prije se to nije događalo u toliko velikom broju. Stoga smo odlučili istražiti razloge zbog kojih je došlo do povećanja broja pasa lutali-ca. Ravnatelj je u nekoliko navrata radi zaštite učenika kontaktirao mjerodavne službe, no bez ikakvih rezultata.

Psi lutalice ispred škole

Prizor koji svakoga jutra dočeka učenike naše škole jest četiri do pet pasa lutalica koji nisu agresivni, vrlo su razigrani pa ih stoga naši učenici mogu hraniti. Nerijetko se dogodilo da učenik prilazi školi sa sendvičem u ruci koji mu tada otme jedan od pasa. Vidjevši to, učiteljica Zdenka Ćurić odlučila je svakoga dana donositi hranu psima te kontaktirati Udrugu za zaštitu životinja za po-moć. Najrazigraniji među psima lutalicama bio je nje-mački ovčar kojemu su učenici nadjenuli ime Rio.

Nakon nekoliko tjedana, stanovnici našega sela pro-našli su psa kojega je netko otrovao, a učenici su shvatili da se radi o Riju. Iz razgovora s nekim od stanovnika sela saznali smo da je do povećanja broja pasa lutalica došlo jer se u selu ponovno svaki mjesec organizira stočni sa-jam. Često ljudi koji dolaze na sajam dovode sa sobom i pse koje više ne žele pa ih ostave nakon sajma. To je bio povod da posjetimo Udrugu za zaštitu životinja u Đakovu.

U Udruzi smo razgovarali s Kristinom Nemet, pred-sjednicom udruge za zaštitu životinja Đakovo koja nam je odgovorila na nekoliko pitanja. Kada je osnovana vaša udruga i što vas je potaknulo na osnivanje?

Naša je udruga osnovana početkom desetog mjese-ca 2015. godine, a potaknulo nas je to što su psi i mačke ostavljeni na milost i nemilost. Zbog toga smo i mi htjeli pomoći tim malim, jadnim životinjama koje su u nevolji i prepuštene sami sebi. Kakav je osjećaj raditi sa psima?

Osjećaj je predivan, opuštajući, uvijek smo veseli i nasmijani. Predivno je provoditi vrijeme uz šetnju, ma-ženje, češljanje i hranjenje tih pasa. Koliko vam često netko dovede napuštenu životinju?

Svakodnevno imamo desetak poziva vezanih uz na-puštene pse, ali nažalost ne možemo ih dovesti sve u Udrugu, već objavljujemo fotografije na našoj internet-skoj stranici i molimo građane koji mogu pomoći da se jave. Malo ljudi zna da Udruga ima tek privremeno dobi-veni prostor za smještaj manjeg broja životinja. U kakvom stanju budu psi koji dođu k vama?

Psi koji završe u našoj Udruzi najčešće budu u vrlo lošem stanju. Posebno bih istaknula psa koji je imao epi-lepsiju, polomljene obje noge, zlostavljane pse (pretu-čene), štence koji su ostavljeni izgladnjeli i s vrlo teškim ranama.

11

O psima sve najbolje„Ako nahraniš gladnog psa, neće te ugristi. To

je osnovna razlika između psa i čovjeka.” Mark Twain

„Razlog zašto pas ima toliko prijatelja je taj što pas maše repom umjesto jezikom.” Nepoznat au-tor

„Ne postoji psihijatar koji će vam pomoći kao pas koji vam liže lice.” Ben Williams

„Nemojte misliti da je naklonost psa prema vama dokaz da ste divna osoba.” Ann Landers

„Koliko god da ste siromašni, ukoliko imate psa – vi ste zapravo bogati.” Louis Sabin

„Kupi psa jer to je jedini način da za novac do-biješ ljubav.” Nepoznati autor

„Čovječe, ne ponosi se svojom superiornošću nad životinjama jer one su bez grijeha, dok ti svojom veličinom oskvrnjuješ zemlju.” Fjodor M. Dostojevski

„Ako mislite da psi ne znaju brojati, stavite tri pseća keksa u džep a zatim svom psu dajte dva.” Phil Pastoret

„Mi dajemo psima naše slobodno vrijeme, ras-položivo mjesto i višak ljubavi. Zauzvrat, psi nam daju sebe cijele – to je najbolja pogodba koju je čovjek ikada sklopio.” M. Facklam

Koji je najčešći razlog za napuštanje životinja?Često ljudi nisu svjesni koliko je velika odgovornost

imati kućnog ljubimca. Nerijetko ga doživljavaju kao neku igračku. Kada kupe ili dobiju štene, nisu svjesni da će ono jednoga dana narasti te da će o njemu morati voditi brigu. Veliki psi zahtijevaju puno pažnje, a vla-snici često nemaju ni vremena ni volje brinuti o njima i onda ti psi često završe na ulici. Što biste poručili vlasnicima ljubimaca?

Vlasnicima bih poručila neka vode brigu o njima kad su ih već uzeli. Neki u njima vide životinju koja se može sama o sebi brinuti, neki samo stvar koja je u dvorištu i javlja dolazi li tko. Oni jesu životinje, ali imaju dušu i osjećaje.

Kako vas ljudi mogu kontaktirati ako žele pomoći?Ako naiđete na psa lutalicu ili na ozlijeđenoga psa,

pokušajte ga zbrinuti. Dajte mu hrane i vode, fotogra-firajte ga i objavite na društvenim mrežama. Moguće je da je pas vlasnicima pobjegao i da ga sada traže. Možete i nas kontaktirati putem Facebook stranice Udruga za zaštitu životinja Đakovo ili na broj mobitela 097/665-1717 koji je dostupan 24 sata dnevno.

Predavanje predstavnika Udruge za zaštitu životinja Đakovo

Udruga za zaštitu životinja Đakovo na sajmu Expo Zlatne ruke 2017.

Problem koji smo predstavili članovima Udruge za zaštitu životinja rezultirao je njihovim sudjelovanjem na sajmu Expo Zlatne ruke u našem selu. Drugoga dana saj-ma održali su niz edukativnih predavanja o brizi i zaštiti kućnih ljubimaca. Predavanja su s velikim zanimanjem pratili i odrasli i stoga se nadamo kako će naredni stočni sajmovi koji se održavaju u našem selu proći bez napu-štenih pasa.

Andrej Jurman i Dora Bartolović, 5. a razred

Andrej i Dora - mali volonteri

12

Očuvanje tradicije, kulture i običaja - Đakovo Expo

Zlatne ruke 2017.Zbog promicanja bogate poljoprivredne tradicije i tradicije starih zanata u Piškorevcima, 28. i 29. travnja održan je 9. Sajam po-ljoprivrede, gospodarstva i obrtništva Đakovo Expo Zlatne ruke 2017. Glavni su organizatori sajma bili Grad Đakovo i Univerzal, a pokroviteljica je bila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.

Radionice za život zaboravljene kulture

Prvoga dana sajma, 28. travnja odr-žane su radionice u kojima je sudjelovala i naša škola. Naziv radionice na kojoj smo sudjelovali bio je „Šokački vez kistom po papiru“, a u radionici su se izmjenjivala djeca iz Dječjeg vrtića Đakovo, Dječjeg vrtića Zvrk i Dječjeg vrtića Sunčev sjaj. Bilo je zanimljivo gledati djecu kako svojim spretnim ručicama stvaraju razli-čite slike i boje šokački vez kistom. Na njihovim se licima vidjela radost. Osim što su djeca stvarala različite slike, učila su kako napraviti razne papirnate figure koje imaju tradicionalne motive. Nekima je bilo teško, a neki su to napravili kao od šale.

Što se sve moglo naučiti?„Nije zlato sve što sja“ naziv je druge

radionice na kojoj su članovi naše zadru-ge izrađivali zlatovez, zlatovez na šuški i slamnate umjetnine. Na ovoj poučnoj i zanimljivoj radionici djeca i učenici ra-znih škola mogli su naučiti kako napraviti zlatovez i kako šivati. I mi smo pokušali, no nije nam baš pošlo za rukom.

Gosti sajma predstavili svoje vještine

Na sajmu su sudjelovali članovi sku-pina naše Učeničke zadruge Đački sokak. Kreativna skupina, pod vodstvom učite-ljice Gabrijele Baltić izrađivala je razne zanimljive predmete. Ono što je nama privuklo pozornost jesu magneti koji su bili različitih boja i tekstura. Skupina za izradu nakita, pod vodstvom učiteljica Vedrane Solin i Nikoline Ripić ponudila je kupcima razne zanimljive narukvice, ogr-lice, naušnice te još mnogo drugih šare-nih stvari. Kozmetička skupina, pod vod-stvom učiteljice Ivane Grejze predstavila je vlastite školske proizvode usnomaz i rukomaz. Naravno, nismo mogli odolje-ti, pa smo kupili proizvode i odmah ih isprobali. Šivačko-veziljska skupina, pod vodstvom učiteljice Marije Matković, po-kazala je izrađivanje zlatoveza te različite ukrasne predmete nastale šivanjem. Uz

našu školu sudjelovala je i istoimena škola iz Tavankuta (Vojvodine) koja je pokazala razne čestitke i slike izrađene od slame. Učenica Rahela iz OŠ „Matija Gubec“ Tavankut pokazala je na koji se način izrađuju predmeti pomoću slame. Drago nam je što smo upoznali učenicu Rahelu i sklopili novo prijateljstvo.

Festival čokoladeDrugoga dana sajma održan je Fe-

stival čokolade na kojemu se uz Srednju strukovnu školu „Braća Radić“ predsta-vila i Srednja škola Isidora Kršnjavoga iz Našica. Učenici su predstavili različite slastice napravljene od prave čokolade. Uživali smo isprobavajući čokoladne specijalitete. Na štandu je, naravno, bila velika gužva. Osim što se moglo probati čokoladu, kupci su mogli kupiti i umota-ne prave domaće čokolade.

Koncerti poznatih pjevača u sklopu sajma

Oba su sajamska dana završena pri-godnim koncertima. Prvoga dana na-stupao je Željko Bebek, a drugoga dana Maja Šuput i Opća opasnost.

David Dudaš, Ema Brzaj i Antonio Vukadin, 8.razred

SURADNJA S LOKALNOM ZAJEDNICOM

13

Projekt učenika sedmoga razreda povodom Dana hrvatskoga jezika

Izrada replike Baščanske pločeProšle smo godine htjeli na je-dinstven način obilježiti Dane hrvatskoga jezika. Na satu Hrvatskog jezika, govoreći o prvim spomenicima pismeno-sti, učiteljica Ivana Bilać dala je prijedlog da izradimo Baščan-sku ploču u prirodnoj veličini. Oduševljeni idejom bacili smo se na posao.

Izradu Baščanske ploče započeli smo tako što smo spojili četiri ploče sti-ropora u jednu kako bismo dobili pravu veličinu Baščanske ploče. Tekst Baščan-ske ploče kopirali smo na prozirnicu, a zatim uz pomoć grafoskopa projicirali na stiropor. Na taj smo način htjeli što točnije i vjernije prikazati tekst.

Precrtavši sva slova, još smo jed-nom pregledali je li sve točno napisa-no. Uslijedio je posao koji je, radi naše sigurnosti, obavila učiteljica. Lemilicom je topila sva slova i listove vinove loze. Udubljenja su tako izgledala kao da su

zaista uklesana.Nama je najteži dio posla bio bo-

janje cijele ploče i popunjavanje slova. Ono što nam je bilo najljepše tijekom izrade ploče bilo je druženje i učenje glagoljičkih slova. Doznali smo podatke vezane uz pronalazak Baščanske ploče koje nismo saznali na redovnoj nastavi.

Naša Baščanska ploča izložena je u holu škole 17. ožujka. Na taj smo način zatvorili Dane hrvatskoga jezika koje smo obilježavali u školi.

Želimo zahvaliti ravnatelju Damiru Iletiću koji je pružio veliku podršku pri izradi Baščanske ploče, našem domaru gospodinu Ivici Trembošu na tehničkoj podršci te zaposlenicima trgovine Spek-tar na donaciji boje.

Učenici tada sedmog razreda: Matej Blažević, Ema Brzaj, David Dudaš, Ivica Ferić, Marija Ferić, Matej Gabud, Anela Gajić, Andrea Marinčić, Valerija Mićan, Alen Milošević, Sara Moher, Daniela Pokvić, Rebeka Spajić, Antonio Vukadin i razrednica Ivana Bilać.

Antonio Vukadin, 8. razred

Književno-zabavni kviz o životu Dragutina TadijanovićaUčenici osmoga razreda naše škole sudjelovali su na književ-no-zabavnom kvizu o životu i djelu velikana hrvatske književnosti Dragutinu Tadijanoviću 3. studenoga 2016. u Slavonskom Brodu.

Ovaj kviz slavonskobrodske ško-le provode već šest godina za učenike osmih razreda svoga grada, a ove godi-ne odlučili su kviz proširiti na učenike osmih razreda iz cijele Hrvatske i to uoči obilježavanja rođendana velikog pjesni-ka. Učenici osmoga razreda naše škole dobili su priliku pokazati što su naučili o našem velikom Tadiji, a predstavljali

su nas: Anela Gajić, Ema Brzaj, David Dudaš i Antonio Vukadin. Kviz se sa-stojao od eliminacijskog testa na kojemu je sudjelovala 21 ekipa, a u finalni dio, koji se održavao u popodnevnim satima, prošlo je 5 ekipa. Vrijeme između dva kruga natjecanja bilo je upotpunjeno tu-rističkim obilaskom znamenitih mjesta u gradu i okolici (Spomen dom Dragutina Tadijanovića, odlazak u Rastušje i posjet rodnoj kući D. Tadijanovića te gledanje dokumentarnog filma u štaglju obitelji Tadijanović, razgledanje brodske Tvrđa-ve, susretom s književnikom Božidarom Prosenjakom). Naši učenici, nažalost, nisu prošli eliminacijski kviz (iako im je nedostajalo vrlo malo), no uživali su pra-teći završni dio natjecanja i otkrivajući koliko su naučili o slavom pjesniku.

Cijeli program pratili su i tamburaši

tako da natjecanje, i onima koji nisu po-bijedili, nije ostavilo gorak okus, iako je sve Slavonce pomalo iznenadilo što su o D. Tadijanoviću više znali učenici iz Za-dra. I ne samo to, bećarac su otpjevali bolje od svih Slavonaca! Svaka im čast!

Cilj je natjecanja bio pokazati kako na zabavan način pokazati svoje znanje, ali i kako se može naučiti više. Naši su se učenici vratili s novim saznanjima, novim prijateljstvima i utješnim nagra-dama, knjigom Kako povećati umne spo-sobnosti i razviti IQ koju im je darovala Mozaik knjiga.

David Dudaš, 8. razred

PROJEKTI I NATJECANJA

14

Antonio Vukadin Datum rođenja: 29. 10. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #živizasvakitrenutak

Daniela PokvićDatum rođenja: 21. 3. 2003. Mjesto rođenja: VinkovciŽivotni moto: #budionoštojesijerje-svijetprepunlošihkopija

David DudašDatum rođenja: 28. 6. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #lijeperiječinekošta-juništaapostižupuno

Anela GajićDatum rođenja: 13. 12. 2002. Mjesto rođenja: OsijekŽivotni moto: #nemapazisamogazi

Rebeka SpajićDatum rođenja: 21. 1. 2003. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #živisvojživotbudidru-gačijiiuvijekznajdanisisam

Sara MoherDatum rođenja: 31. 10. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #nesanjajživotvećživisvojsan

Valerija MićanDatum rođenja: 31. 1. 2003. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #ibelieveicanfly

Matej GabudDatum rođenja: 19. 12. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #budionoštojenajtežebudiiskren

Andrea MarinčićDatum rođenja : 22. 7. 2002. Mjesto rođenja: VinkovciŽivotni moto: #sveštomeneubijeo-jačame

PORTRETI OSMAŠA

Ivica FerićDatum rođenja : 12. 2. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #sveštomožešdanasostavizasutra

Marija Ferić Datum rođenja: 23. 9. 2002. Mjesto rođenja: ĐakovoŽivotni moto: #dajeMarijabitilako-Marijabibiosvatko

Matej Blažević Datum rođenja: 25. 6. 2002. Mjesto rođenja: Đakovo Životni moto: #beautysleep

Ema BrzajDatum rođenja: 28. 10. 2002. Mjesto rođenja: OsijekŽivotni moto: #svejedobrodoksizdravidoksiživ

NAŠI OSMAŠI

MALO NAS JE, AL’ NAS IMA

15

Miss i mister naše škole – Anela Gajić i Antonio Vukadin

Anela Gajić – Četrnaestogodišnja učenica svakoga dana trenira odbojku. Poznata je, zgodna i smiješna, ali logika joj nije jača strana. Nema previše mana, osim što je smotana. Odlikašica je uvijek bila, sva-ku je četvorku pobijedila. Hobi joj je naslikavanje sa Šimom Raguž i Tonkom Kladarić, a uzor su joj Fabio di Carlo i Antun Taranić.

Antonio Vukadin učenik je osmoga razreda kojega ćete uvijek prepoznati po zanimljivoj frizuri. Modno je osviješten, a ogledalo mu je ponekad najbolji prijatelj. U slobodno vrijeme bavi se sviranjem gitare, a najdraži bend mu je Opća opasnost.

Najsimpatičniji učenici osmoga razreda

Rebeka Spajić Kao i većina škola-

raca, Rebeka vrijeme provodi učeći, sluša-jući pjesme ili igrajući se vani. Svi obožava-ju njezinu prisutnost, a pogotovo kada je ne vide. Omiljeni su joj predmeti Engleski, Njemački i Hrvatski jezik. Kada odraste, že-ljela bi postati učiteljica stranih jezika. Prijatelji iz razreda kažu da joj je duša toliko topla da bi se i eskim smrznuo (šala), unatoč svim nje-zinim manama može se pronaći i pokoja vr-linica.

Matej GabudMatej je simpatičan

i mršav, svaka majka bi ga za zeta poželjela. Nasmijati mu se nika-da nije problem. Bio je iznenađen i sretan kada je izabran za najsimpatičnijeg učenika jer kaže da je lijepo kada ljudi misle dobro o tebi.

Veliki je ljubitelj životinja i čest posjetitelj Pet Shopa. Uživa u dokumentarnim filmovima o životinjama proširujući svoje znanje.

Najsportaš i najsportašica naše školeValerija Mićan

U slobodno vrijeme Valerija igra odbojku i druži se s prijateljima. Kosa joj je raspuštena samo kada se slika za Instagram. Njezin su neophodni rekvizit papirnate maramice koje troši kao da rastu na grani. Životni joj je san plivati s morskim psima i kitovima jer su joj to najdraže životinje.

Matej BlaževićNajznačajnije aktivnosti u Matejevu životu su no-

gomet, rukomet i spavanje. Dolazi na sat minutu po-slije zvona, što se njega tiče ništa ne mora. Kada na tjelesnom loptu zapuca, razred zamuca, a dvorana po-puca. Na informatiku ne ide baš, svima nam je divan taj Matej naš!

NAŠI OSMAŠI

16

Da se nikad ne zaboravi

Posjet Vukovaru osmih razredaTreću godinu za redom učenici naše škole uključeni su u projekt u organizaciji Javne ustanove „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar’’ pod nazivom „Posjet Vukovaru osmih razreda’’. Naši su učenici u Vukovaru bili 28. i 29. rujna 2016. godine.

Prvoga dana našeg posjeta Vukovaru dobili smo, prilikom dolaska, stručnoga vodiča koji je vrlo profesionalno obavio tu ulogu. Jutarnji se dio programa sasto-jao od dvaju predavanja na temu Domo-vinskog rata te Bitke za Vukovar koja su naši učenici pratili s velikom pozornošću. Poslijepodnevni dio programa sastojao se od razgledavanja užeg centra grada Vukovara, Gradskog muzeja i Mjesta sje-ćanja Vukovarska bolnica 1991. Izrazito upečatljivo na učenike je djelovao posjet podrumu bolnice prilikom kojega su čuli zastrašujuće činjenice o „suživotu’’ civil-nih i vojnih ranjenika te brojne djece u podrumskim prostorijama bolnice tije-kom opsade grada Vukovara.

Drugoga dana posjetili smo najvaž-nija mjesta na rubnim dijelovima grada Vukovara. Prvo smo posjetili Memorijal-no groblje Domovinskog rata gdje smo imali priliku čuti kako je i zašto groblje nastalo. U znak sjećanja na sve poginule, ranjene i nestale u Domovinskom ratu, predstavnici su naše škole zapalili svije-će ispred Zračnog križa te ispred groba jednog od zapovjednika obrane grada Vukovara Blage Zadre i njegovog sina Roberta. Zatim smo posjetili hangar na Ovčari i mjesto na kojem se nalazila ma-sovna grobnica ranjenika i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice koji su, pod okriljem noći, iz hangara tajno izve-deni i ubijeni na stratištu. Iz hangara smo se uputili na legendarnu Trpinjsku cestu poznatu kao i „groblje tenkova’’. Na Tr-

pinjskoj smo cesti posjetili Spomen dom hrvatskih branitelja gdje smo čuli koliko je branitelja sudjelovalo u obrani Vuko-vara, kako su bili naoružani te kakva im je bila ratna taktika. Pri povratku s Trpinj-

ske ceste pokazano nam je gdje je pro-lazio Put spasa, a čiji je manji dio poznat pod imenom Kukuruzni put. Završni dio posjeta obuhvaćao je predavanje pod nazivom „Škola mira’’ i „Kviz znanja’’ za učenike u kojemu se nastojalo provjeriti i ponoviti što su sve naši učenici saznali i usvojili tijekom dva dana posjete Vuko-varu. Našu su školu vrlo uspješno pred-stavljali učenici David Dudaš i Ema Brzaj koji su dobili i prigodne poklone.

Anela Gajić, 8. razred

Vukovar u srcuVukovar su tada branili herojiU bitku su išli,Krv su svoju za domovinu dali,Oni su Hrvatsku slobodom obasjali.

Velike i teške muke su paleA tužne duše plakati su stale.Radost je nestala s lica djece male.

Svojoj zemlji živote su podariliTrčali u rat i pobjedu ostvarili.Ovčara je kao uspomena ostalaJača od nas tuga je postalaI samo nada tad nam je preostala.

Grad heroja zaboravit’ se nećeRat je mnogo oduzeo sreće.A herojima su našim bila puna srcaDomovinsko srce nakon svega kuca.

Rebeka Spajić, 8. razred

NAŠI OSMAŠI

17

Književnica Branka Primorac gostovala je u našoj školi povodom obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige

Najpoznatiji maturalac bez maturalcaO izazovima novinarskoga i književnoga rada te o tome koliko je čitanje danas popularno, u razgovoru nam je otkrila poznata književnica

Što Vas je potaknulo da postanete književnicom? Književnošću sam se počela baviti sasvim slučajno. U pravome je

trenutku u mome životu naišla na plodno tlo. Mogu reći da su pisanje i književnost postali alati kojima sam liječila dušu jer sam proživljavala dosta teško razdoblje u privatnom i profesionalnom životu. Suočena s viškom vremena zbog premještaja s jednoga zahtjevnog radnog mje-sta na drugo, manje zahtjevno, odlučila sam pokrenuti svoj talent. Na-kon objave prvoga rukopisa, vidjevši koliko je postao popularan i rado čitan, odlučila sam nastaviti pisati. U Vašoj smo biografiji pročitali da ste bili urednicom jednih od najuglednijih dnevnih novina – Večernjeg lista. Kada biste se sami trebali predstaviti, biste li rekli da ste urednica i novinarka ili knji-ževnica?

Novinarski posao volim, obožavam. Više se ne bavim aktivno no-vinarstvom, ali bih onome koji uistinu želi postati novinarom poručila neka se školuje i završi novinarstvo jer je to vrlo dinamičan posao, posao koji traži puno žrtve. Zadovoljstvo u novinarstvu, kao i književ-nosti, dolazi kada vidite objavljeni uradak i dobru reakciju čitatelja. Iz tog razloga, ne bih mogla reći jesam li novinarka ili književnica, budući da su oba zanimanja dio mene. Htjeli bismo saznati nešto više o Vašem romanu Maturalac koji smo čitali u 7. razredu za lektiru, a za koji ste dobili i nagradu Mato Lovrak za najbolji dječji roman. Zanima nas jesu li likovi i radnja bili iz stvarnog života?

Svaki će vam pisac reći da u romanima koje piše na neki način objedinjuje vlastito iskustvo i ono izmaštano. U tome i jest draž knji-ževnosti. Ono što će vam poprilično nevjerojatno zvučati jest to da ja nikada nisam bila na maturalcu. Tako su se jednostavno poklopile stvari u mome školovanju. Stvarni su likovi u romanu Maturalac Raska i Stativa. Kada je on počeo predavati tjelesni, odjedanput su sve dje-vojke zavoljele gimnastiku, sve su vježbale, a prije toga svaki je tjedan netko bio odsutan. Uvijek se događalo da pet, šest djevojaka ne može raditi tjelesni zbog ženskih stvari. I sama nisam voljela tjelesni, točnije, hodati po gredi, ali sam odjednom i ja to zavoljela.

Ideju spajanja tih dvaju likova dobila sam kada sam jednom susrela svoju kolegicu, nakon završene srednje škole i fakulteta, koja mi je re-kla da je postala profesorica hrvatskoga jezika i da se udala za Stativu.Primijetili smo da se u Vašim djelima često javljaju imena Ana i Marta. Postoji li za to razlog u stvarnom životu ili Vam se ta imena jednostavno sviđaju?

Sviđaju mi se ta imena, zato što su jednostavna, što su hrvatska, što su prepoznatljiva, a između ostalog, moja jedna unuka zove se Marta.Koje Vam je djelo je najdraže, a koje je ostvarilo najveću popular-nost u javnosti?

Definitivno je Maturalac najpopularniji i mislim da će moje ime uglavnom biti vezano za taj roman. Najčitanije je moje djelo, objav-ljeno je u najviše izdanja i mislim da će to ostati moja najpopularnija knjiga.Ove je godine Nobelovu nagradu za književnost dobio slavni glazbenik Bob Dylan. Neki ga nazivaju najvećim pjesnikom među glazbenicima, a Švedska akademija navodi kako je nagrađen za uvođenje novog pjesničkog izraza u američku književnost. Što Vi mislite o tome da je Nobelova nagrada za književnost dodijeljena baš njemu?

Osobno nemam ništa protiv, nisam od onih koji se bune i ne razu-miju. Vremena se mijenjaju i s obzirom na promjene u društvu i svijetu, mislim da je to sasvim opravdano. Mnogi nisu upućeni u cjelokupni Dylanov opus, ne znaju da je on objavio mnoge knjige i zbirke pjesama

te da nije isključivo pjevač. Neki moji kolege smatraju da je puno teže napisati roman od tristo, četiristo kartica nego napisati zbirku pjesama. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je često najteže nešto što se u prvi mah čini vrlo jednostavnim i što svatko smatra da može učiniti.

Slična je situacija i u novinarstvu. Napisati vijest čini se vrlo lako i jednostavno. To je najkraća novinarska vrsta, ali i najteža za pisanje. Treba dosta vremena i prakse kako biste se usavršili u pisanju vijesti. Nije jednostavno sve profesionalno odraditi tako da, kad čitatelj proči-ta vijest, sazna sve što ga je u naslovu i privuklo.Smatrate li da je kvaliteta medija bolja danas ili u vrijeme kada ste se Vi počeli baviti novinarstvom?

Kada bih rekla da je bilo bolje u moje vrijeme, rekli biste kako žalim za mladošću, ali bilo je bolje. Moderan način života u 21. stoljeću do-nio je promjene i u moju profesiju i s tim se treba pomiriti. Elektronski je način prenošenja vijesti i informacija u punom mahu, brži je i do-stupniji čitateljima. Gotovo je u potpunosti potisnuo tiskane medije. Prema mome mišljenju, ono što nedostaje elektronskom prenošenju informacija, a što je tiskani medij imao, jest kvaliteta i pravilnost jezič-nog izražavanja. Sam je proces prenošenja informacija postao toliko brz da se tekstovi jednostavno ne stignu lektorirati. Vrlo često naila-zim na tekstove iz kojih nije jasno što se dogodilo, gdje se dogodilo, itd.,odnosno, ne poštuju se osnovna novinarska pravila.Možete li nam ispričati kada i kako se kod Vas javilo zanimanje za fotografiju? Što fotografirate? Naime, saznali smo da ste imali samostalne izložbe čak i izvan Hrvatske.

Fotografski aparat imam od vremena kada ga nitko među mojim vršnjacima nije imao. S fotografijom sam srasla, iako sam ju zapustila baveći se novinarstvom jer smo imali profesionalne fotografe. Poja-vom digitalne fotografije ponovno sam se vratila toj ljubavi. Pokazala sam neke fotografije svojim kolegama i oni su mi predložili da posta-vimo izložbu. Tada sam počela više fotografirati, više ulagati i učiti. Trenutačno sam u potrazi za novom temom koja će mi omogućiti in-tenzivnije bavljenje fotografijom. Što Vas je zanimalo u našim godinama?

Ne znam što izdvojiti, sve me zanimalo! Ipak, prije svega, to su knjige. Puno sam čitala, lektiru i djela koja su me posebno zanimala. Ta strast prema knjigama pomogla mi je i u novinarstvu, a kasnije i u književnosti. I danas puno čitam. Uvijek preporučujem čitanje, iako to nije popularno. Koji biste savjet, kao iskusna novinarka, mogli dati nama, mladim novinarima?

Ono što vam želim savjetovati jest to da, ako vam se sviđa posao novinara i ako vas privlači, budite ustrajni. Svoj posao radite odgovor-no i s puno ljubavi. Razvojem elektronskih medija i sve manjim nakla-dama tiskanih medija, konkurencija je postala vrlo velika. Nerijetko se događa da na nekoliko portala pročitate isti tekst. Razvijajte istraži-vački duh i uvijek točno prenosite činjenice jer to su odlike pravoga novinara.

Ema Brzaj, 8. razred

GOSTOVANJE U ŠKOLI

18

Državna smotra LiDraNo 2017.Državna razina smotre LiDraNo 2017.

za osnovne škole održana je 20. – 22. ožujka 2017. Na Smotri je sudjelovala i učenica osmoga razreda Ema Brzaj u ka-tegoriji samostalnog novinarskog rada s intervjuom Najpoznatiji maturalac bez maturalca.

Ema je u pratnji mentorice, učiteljice hrvatskoga jezika Ivane Bilać otputova-la na državnu razinu smotre LiDraNo u Primošten.

U Primoštenu je Ema dobila pohvale i pozitivne kritike državnoga povjeren-

stva. Budući da je vrijeme bilo lijepo, mentorica Ivana i Ema uspjele su pro-šetati Primoštenom i uslikati ljepote tog

dalmatinskog gradića. Doznali smo da se Emi posebno svidjela primoštenska plaža. Važno je spomenuti kako je Ema sklopila puno lijepih prijateljstava. Spo-menula je kako su ondje obišli i zname-nitosti Primoštena, jedna od znamenito-sti bila je i Crkva sv. Jurja. Najvažnije od svega, kako je Ema rekla, bila je hrana koja joj se jako svidjela, kao i prekrasan hotel Zora. Rekla je da želi nastaviti pisati jer je to ponekad ono što ju opušta kada

nema mora blizu sebe. Poručila je svim učenicima da istražuju i da se trude kako bi ostvarili uspjeh. Nadamo se da su se mentorica Ivana i Ema lijepo provele i da ćemo i sljedećih godina pisati o ovako lijepim događajima u našoj školi.

Novinarska skupina

Državno natjecanje iz Povijesti

David Dudaš na državnom natjecanju zauzeo 8. mjesto

Đurđevac, 10. – 12. svibnja – Učenik osmoga razreda David Dudaš pozvan je na sudjelovanje na državnom na-tjecanju iz Povijesti nakon što je na županijskom natjecanju osvojio 1. mjesto.

David je u pratnji mentora Petra Mikuša 10. svibnja ot-putovao na natjecanje u Đurđevac. Pisanom dijelu ispita pristupio je 11. svibnja kada su objavljeni i rezultati. David je zauzeo 8. mjesto - 70 % riješenosti testa.

U gradu picoka proveli su tri dana uživajući u bogatom sadržaju koji je priredio organizator natjecanja.

Novinarska skupina

Državna natjecanja i smotre

19

Zajedničkim idejama do rješavanja učeničkih problema

Članovi Vijeća učenika iza sebe imaju bogatu godinuU našoj školi, kao i svake godine, postoji Vije-će učenika koje okuplja predstavnike svakog razrednog odjela, a voditeljica je pedagoginja Monika Zrakić.

Rad Vijeća usmjeren je na rješavanje učeničkih problema, predstavljanje učeničkih ideja učiteljima, stručnim suradnici-ma i ravnatelju te zaštita pra-va učenika. Imamo jedanaest predstavnika u Vijeću učenika što uključuje i područnu školu iz Novih Perkovaca. Predstav-nici su:1.razred – Ivano Tomić2.razred – Mihael Homa3.razred – Lucija Privara4.razred – Iva Galić NP – Filip Adrić5.a razred – David Spajić5.b razred – Nika Batinić6. razred – Lorena Spajić7.a razred – Karlo Zeko7.b razred – Lucijan Rakušić8. razred – Ema Brzaj

Na sjednicama Vijeća uče-nika radili smo različite korisne

stvari. Na prvoj sjednici imali smo tri točke dnevnoga reda. Upoznali smo se s pravilima i funkcijama Vijeća učenika. Ta-kođer, odabrali smo predsjed-nicu Vijeća učenika, učenicu osmoga razreda Emu Brzaj. Za-mjenica predsjednice je učeni-ca 5.b razreda Nika Batinić.

U dogovoru sa svojim na-stavnicima i razredom, pred-stavnik svakoga razreda, pred-ložio je ideje kako bismo mogli poboljšati našu školu. Pedago-ginja je bila oduševljena (i izne-nađena) idejama. Sve ideje je zabilježila i proslijedila Učitelj-skom vijeću uz nadu da će se neke od njih ostvariti. Također, na panou u holu škole, Vijeće je izložilo ideje svim učenicima.

Na drugoj sjednici rasprav-ljali smo o problemima i za-

jedničkim snagama došli do mogućeg rješenja. To je bilo veoma zanimljivo i zabavno jer su učenici razredne nastave do-dali zanimljive komentare.

Naravno, razgovarali smo i o dobrim stranama naše ško-le. OŠ Matija Gubec Piškorevci sudjelovala je u projektu Za-grli za rijetke, zagrli lijepim riječima. – #hugforrare. To je kampanja koju je Hrvatski sa-vez pokrenuo za rijetke bolesti

s ciljem pružanja podrške obo-ljelima. Ove godine kampanja je proširena na prikupljanje do-brih želja uz već tradicionalno skupljanje zagrljaja. Sve dobre želje prikupljene su u Drvo ži-vota, koje je bilo izloženo na panou škole i nakon završetka proslijeđene su Savezu. Članovi Vijeća učenika pozvali su sve da se priključe ovom dobrona-mjernom projektu.

Ema Brzaj, 8. razred

5.b razred – Nika Batinić

Nakon svakog pada uvijek ustani. S učenjem i upor-nošću možeš postići puno toga.

6. razred – Lorena Spajić

Ako su ocjene loše, ne krivite nikoga. Svatko je kovač svoje sreće. Svat-ko je odgovoran za svoje ocjene. Ako želiš bolje ocjene, potrudi se!

7.a razred – Karlo Zeko

Učenici ne uče za ocjenu i za školu, nego za ŽIVOT!

7.b razred – Lucijan Rakušić

Kad ima volje, ima i na-čina.

8. razred – Ema Brzaj

Učite, čitajte, obogatite svoje znanje i ne zabora-vite biti povjerljivi i iskreni prijatelji.

5.a razred – David Spajić

U svemu budite upor-ni i ne dajte da vas išta omete.

1.razred – Ivano Tomić

U školi nas ima puno zato budi dobar prijatelj. Pruži pomoć drugima, druži se na putu od kuće do škole i u školi.

2.razred – Mihael Homa

U školi se i igra i uči. Zato se treba puno truditi i učiti.

3.razred – Lucija Privara

Iskoristi vrijeme u školi za otkrivanje novih stvari, upoznavanje prijatelja, prihvaćanje različitosti, di-jeljenje, pomaganje i igru. Neka ti svaki dan bude is-punjen i zanimljiv!

4.razred – Iva Galić

Svaki trud se isplati. Puno učenje znači dobra ocje-na.Uč

enici

kažu

Novi Perkovci – Filip Adrić

Budimo dobri prema prijateljima, učenicima i drugima. Prihvatimo razli-ke i poštujemo se.

VIJEĆE UČENIKA

20 SAVJETI PEDAGOGINJE

Kako pobijediti TEST?

Učenik VS. test9 savjeta

PRIPREMA! KAD? ODMAH. Pripreme za uspješno pisanje testova trebaju početi od prvog dana nastave. PRIPREMA = slušanje na satu + redovito učenje kod kuće + pisanje domaće zadaće + planiranje i organiziranje učenja

KRENI NA VRIJEMEUčenici često čekaju zadnji dan kada im se nakupi puno gradiva i uče sve odjednom. Kasno idu spavati, budu umorni i teško se koncentriraju na testu. Oni učenici koji uče na vrijeme dobiju bolje ocjene na testovima.

TVOJ SAVEZNIK - VREMENIKNa početku svakog polugodišta pregledaj Vremenik pisanih provjera znanja koji je objavljen na web stranici škole. Ako znaš u koje vrijeme pišeš najviše testova, bit ćeš bolje pripremljen za njih. Organiziraj svoje slobodno vrijeme i uskladi školske obveze sa sportom, druženjem, kućanskim poslovima i drugim aktivnostima koje radiš ili voliš.

UČI PAMETNOPročitaj sva poglavlja iz knjige i sve bilješke iz bilježnice koje ti je učitelj dao. Obrati pozornost na bitne pojmove, definicije i važne informacije. Gradivo koje učiš za test rasporedi u manje dijelove i uči jedan po jedan dio. Rasporedi vrijeme. Pravi pauze u učenju. Izdvoji bitne pojmove i definicije, ponovi ih, prikaži, ponavljaj naglas i skiciraj. Iskoristi pitanja iz udžbenika kako bi provjerio svoje znanje prije testa. Ispitaj svoje znanje sam ili uz pomoć prijatelja/roditelja/brata/sestre.

PRIKLJUČI SE NA RAZLIČITE IZVORE ZNANJA Uči iz raznih izvora znanja. Koristi udžbenik, koristi CD-e koje imaš uz udžbenik, ponavljaj uz pomoć zadataka iz radne bilježnice, pročitaj sve zapisano u bilježnicama, uči na različite načine – sam ili sa prijateljima. Čitaj enciklopedije i koristi računalo za učenje. Koristi portal za učenje na daljinu Nikola Tesla (https://tesla.carnet.hr/) ili Eduviziju (http://www.eduvizija.hr/portal/). Na ovim web izvorima naći ćeš video prezentacije gradiva koje učiš u školi. Video prezentacija pomoći će ti da bolje razumiješ i lakše zapamtiš gradivo.

ISKORISTI SAT PONAVLJANJAPosebno budi pažljiv na satu ponavljanja prije testa. Ponovi gradivo ranije i pripremi se za taj sat. Ako budeš aktivan i pokažeš znanje možda te učitelj nagradi dobrom ocjenom. Obrati pozornost na zadatke i pitanja koja je učitelj pripremio za sat ponavljanja jer slična pitanja bit će i u testu. Slušaj upute učitelja i zapiši dodatna objašnjenja koja učitelj daje. Slobodno pitaj ako ti nešto nije jasno.

OCJENA DANAS – PRILIKA SUTRABudi iskren prema sebi i promisli o svojim navikama učenja. Varanje i prepisivanje na testovima nema dugoročnu korist i kad-tad izađe na vidjelo. Razmisli koliko si sposoban naučiti i koliko truda ulažeš u svoje obrazovanje. Ocjene ti otvaraju vrata za budućnost – upis željene srednje škole, izbor zanimanja i zapošljavanja. Iskoristi svoje sposobnosti, dodaj im prstohvat truda i postigni uspjeh i napredak.

3,2,1. PIŠI!Pripremi sav potreban pribor i materijale za pisanje testa. Pripremi pribor za pisanje, ponesi rezervnu kemijsku olovku, našilji olovku i bojice ako ih koristiš, ponesi gumicu za brisanje, kalkulator ili tablice ako smiješ imati na testu. Prije početka sata kada pišeš test duboko udahni i zauzmi pozitivan stav. Ponovi u sebi da si učio, spreman si za sat i vjeruj da ćeš dobiti dobru ocjenu. Smjesti se na svoje mjesto i opusti se.

ZAPAMTI!Prije svakog testa sjeti se ovih riječi: „Ovo nije utrka. Ako završiš prvi nećeš dobiti nikakve dodatne bodove. Sve pažljivo pročitaj i dva puta provjeri što si napisao.“

pedagoginja Monika Zrakić

21

UVIJEK I ZAUVIJEKŽivot nosi mnogo svega,Svaki dan je novi test,Uvijek misliš mjesec lijega,Sunce će donijeti ljepšu vijest.

U svemu tomu nešto te gura,Nešto ti daje nade trag,Lijepa riječ, osmijeh, dečko ili cura,Roditelj, brat ili prijatelj drag.

U tom se krije veliko nešto,Srce ispunjava, a ne znamo čime,Takve osjećaje srećemo često,Zbog toga znajte da ljubav joj je ime…

Ona će uvijek pravi put naći, Tvrda srca smekšat će lako,Svojom toplinom sija i zrači,Bit će uvijek i zauvijek tako…

Klara Gregić, 6.razred

SAMO TISamo ti si ljubav života moga,samo ti me možeš nasmijati bez razloga.

Samo ti si princ iz mojih malih snova,samo s tobom ljubav nije prolazna.

Tvoj osmijeh,samo jedan,meni će biti dovoljno vrijedan.

Samo ti imaš te moći,zbog kojih ne mogu spavati po noći.

Samo s tobom nebo nema granica,samo s tobom se osjećam kao zvijezda Danica.

Iva Spajić 7.b

LJUBAVLjubav je svjetlo u noći i tami,i kad volimo i kad smo sami.Ljubav je dio života,čas tuga, čas ljepotai svugdje nas prati,malo ode pa se vrati.Ljubav je dio nas, dio svijetabez ljubavi ne bi bilo nas,jer ljubav je čovječanstva spas.Zbog ljubavi znamoda jedni drugima pripadamoda ljubav nas spajai da joj nikad neće biti kraja.

Lorena Spajić 6. razred

Različiti smo, a opet sličniCrnci-bijelci…bogati-siromašni…muško-žensko… Motalo se to po glavi Marka dok je

pokušavao napisati sastavak iz Hrvatskog jezika. Učiteljica im je zadala da napišu sastavak o različitosti među ljudima. Marko nije znao o čemu pisati pa je pitao roditelje i nekoliko prijatelja. Prvo je pitao mamu, a mama mu je rekla: „Preporučujem ti da pišeš usporedbu o bogatima i siromašnima“. Marko je pomislio da je to dobra ideja: „Možeš li mi reći kako da počnem“? Mama je započela: „Neki ljudi misle da bogatiji imaju veća prava od siromaš-nijih, ali krivo misle jer bismo svi trebali biti isti“. Marku se ta ideja baš i nije svidjela pa je otišao pitati tatu. Tata je pristao: „Možeš pisati o crncima i bijelcima. Prije su crnci radili kao robovi bijelcima, a sada toga nema , ali još uvijek su neki ljudi rasisti“. „Svi smo ljudi i zašto bi tamo neki bijelac imao veća prava od crnaca!?“ Marku se ta tema svidjela, ali je za mišljenje pitao i prijatelje. Prijatelji su mu rekli da je najbolje pisati o odnosu muškog i ženskog spola. Predložili su da piše o tome kako su prije žene radile samo po kući jer, navodno, one ne mogu raditi poslove kao i muškarci. Izjasnili su se kako bi svatko trebao biti vrjednovan za posao koji radi. Marko nije znao o čemu pisati, ali je zaključio da smo svi ljudi - toliko različiti, a toliko slični.

Andrija Pastor, 7.a

Veliki snovi malih prijateljaSrijeda je. Traje sat matematike. Imam osjećaj da sat nikad neće završiti. Misli su mi

opet negdje odlutale, iako bih trebao biti usredotočen na matematiku i ispravljanje ocje-na jer se bliži kraj školske godine. Razmišljam kako bi sve bilo lakše da se mogu vratiti u „mlade dane“ kada mi je najvažnije bilo hoću li za rođendan dobiti skejt ili romobil, hoće li padati kiša ili će sjati sunce, hoće li Barca osvojiti Ligu prvaka, je li za ručak blitva ili meso. Naravno još uvijek mi je to važno, jer komu je svejedno hoće li za ručak jesti blitvu ili meso? No, misli su mi negdje, daleko od blitve i mesa, zapravo, daleko od svih. Kod Samare. Moje prve ljubavi. Točnije, u Njemačkoj. U zemlji kamo se odselila većina mojih prijatelja, pa tako i ona. Pitam se što li sada radi. Je li u školi ili kod kuće na ručku? Ne mogu prestati razmiš-ljati o njoj. Uzbuđen sam jer se bliži kraj školske godine i napokon ću ju vidjeti. Svake godi-ne dolazi kada završi školska godina. Ona je moj san. Sanjam o danu kada će doći. Taj san traje još od petog razreda. Svake godine ju nestrpljivo čekam. No, ona ima drukčije snove. Njezin san je postati liječnicom i proputovati svijet. Moj brat zna da sam do ušiju zaljubljen u Samaru i kaže da su to besmislice. Njegov san je postati kapetan broda, kao i većini petogodišnjaka. Mama mi pak kaže da je ona u mojim godinama sanjala o danu kada će upoznati Johnnya Deppa i glumiti u jednom holivudskom filmu. Shvaćam da svatko ima različite snove i teži nečemu drugačijem isto kao i da se snovi kroz godine mjenjaju. Djeca i odrasli imaju potpuno različite snove. Ali moj jedini san je Samara. Djevojka predivnih smeđih očiju koja zauzima prvo mjesto u mome srcu. Nadam se da će jednoga dana moj san postati barem maleni dio njenog sna.

Ines Milić, 7.a

Lorena Spajić, 6. razred

PIŠI - RIŠI KUTAK

Lea Jakovljević, 4. r.Ivana Vidaković, 3. r. M

agda

lena

Brz

aj, 1

. r.

22

Čovječanstvo je oduvijek u potrazi za svojim podrijetlom, naslijeđem, kulturom i tradicijom. Ta je potraga u novije vrijeme rezultirala neobičnim i neočekivanim spoznajama o nastanku modernoga čovjeka. Godine 2013. počinje važno istraživanje o novim homonoidima. U homonoide ubrajamo sve vrste koje su oblikovale evoluciju do gotovog čina – čovjeka. U istraživanju je, između ostalih, sudjelovala i naša prirodoslovka Davorka Radov-čić koja se tim istraživanjem proslavila u području antropologije. Bitno je istaknuti ulogu Hrvatske, iako male zemlje, u tako veli-kom i značajnom istraživanju.

Na početku ovoga razgovora želio bih da mi kažete nešto o sebi, gdje ste ro-đeni, koju ste školu i fakultet završili?

Zagreb je moj rodni grad u kojem sam završila OŠ Izidor Kršnjavi te Klasič-nu gimnaziju. Diplomirala sam arheolo-giju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a zatim sam magistrirala i doktorirala antropologiju na Sveučilištu Michigan u SAD-u. Koji Vam je bio najdraži predmet i kada se javila ljubav prema arheolo-giji?

Čini mi se da je moje okruženje u klasičnoj osnovnoj i srednjoj školi i uče-nje klasičnih jezika svakodnevno potica-lo zamišljanje života u davnim vremeni-ma, o antičkoj literaturi i starinama. Škola je svakako odredila kasniji izbor moga zvanja, ali naglasila bih svoju prirodnu i svakako stečenu znatiželju za davnom prošlošću. Ta znatiželja nije stala na an-tičkom razdoblju ljudske prošlosti već je sve dublje i dublje zalazila u pradavna vremena.Zašto ste se odlučili baviti pradavnom poviješću?

Proučavanje literature i razumijeva-nje povijesti razvoja neke ideje i misli unutar vremenskog konteksta u kojem su se te misli razvile me veseli, pa tako zadovoljavam neku svoju staru naklo-nost bavljenja poviješću. Primarno se bavim vremenima koja sežu daleko du-blje u prošlost, prije početaka povijesti, vremenima koja se ne mogu proučavati klasičnom metodologijom proučava-njem povijesnih izvora, već posve dru-gim metodama istraživanja. Ono što preostaje iz pradavnih vremena kojima

se ja bavim su fragmenti prošlosti: fosilni ostaci, kameni materijal, ostaci životinj-skih kostiju te međusobni odnosi tih na-laza u nekom sloju nalazišta koje različi-tim testiranjima nastojimo interpretirati. Znanstvenim metodama drugih discipli-na pokušavamo protumačiti biološki i kulturni razvoj čovjeka i društva. Zanima me i povijest razvoja znanosti iz područ-ja kojim se bavim, paleoantropologije i općenito antropologije. Zaposleni ste u Hrvatskom priro-doslovnom muzeju. Jeste li zadovoljni svojim poslom i biste li mogli reći da ste u njemu dobri?

Teško mi je samu sebe ocijeniti, a posao se trudim obaviti što bolje mogu. Svojim poslom u Hrvatskom priro-doslovnom muzeju jako sam zadovoljna jer mi pruža mogućnost i slobodu da se bavim onime što me zanima, a mislim da je to, u kombinaciji s unutarnjom moti-vacijom, najvažnije u ispunjavanju osob-nog potencijala. Možete li nam opisati put koji ste prošli kako biste postali istraživačica u JAR-u i je li to istraživanje jako utje-calo na Vaš privatni život?

Nakon što su pronađeni novi fosilni ostaci hominina, profesor Lee Berger sa Sveučilišta Witwatersrand u Johanne-sburgu koji je bio na čelu istraživačkog tima, odlučio je oglasiti mogućnost rada na njihovim ostacima u međunarodnom oglasu. Sam način objavljivanja poziva, kao i organizacija radionice kojoj je cilj bio okupiti mlade znanstvenike kako bi istodobno obradili novopronađene fo-silne ostatke posve je nov i nesvakidašnji za paleoantropologiju. Svi zainteresirani s određenim znanjima i iskustvima unu-

tar paleoantropologije mogli su se prija-viti na poziv, pa sam se tako i ja prijavila životopisom i pismom namjere. Ubrzo nakon što sam poslala svoju prijavu, ja-vio mi se prof. Berger s pozivom za su-djelovanje u radionici tijekom koje smo radili na ostatcima vrste danas poznate kao Homo naledi.

Istraživanje i rad na ostacima Homo naledija svakako je bila jedinstvena prili-ka i nevjerojatno profesionalno iskustvo. Prije odlaska u Južnoafričku Republiku imala sam prilike raditi na originalnim fosilnim ostacima hominina, ali ostacima koji su bili iskopani prije nekoliko deset-ljeća, i već opisanim, te o kojima su se vodile brojne rasprave i kojem su bile posvećene brojne stranice znanstvene literature. No, u Johannesburgu sam prvi put imala priliku sudjelovati u prvoj objavi i interpretaciji fosilnog ostatka hominina, što je zapravo dosta rijetka pojava. Naime, mnogi uspješni paleoan-tropolozi nisu nikada bili u takvoj prili-ci, a ako vam se ovakav poseban izazov tijekom karijere dogodi i samo jednom, možete se smatrati srećkovićem.

Razgovor s Dubravkom Radovčić, hrvatskom znanstvenicom koja je sudjelovala u istraživanju provedenom u JAR-u

Njegujte svoju znatiželju i samo naprijed!

Davorka Radovčić

ZNANSTVENI KUTAK

23

Smatrate li da je otkriće Homo naledi-ja važno i zašto?

Svakako je važno jer obogaćuje fo-silni zapis evolucije čovjeka. Što više imamo pronađenih ostataka hominina, imamo bolji uvid u promjene koje su se događale tijekom razvoja čovjeka. Otkri-će Homo naledija je važno jer, za razliku od većine fosilnog zapisa hominina, gdje imamo pronađene fragmentirane ostat-ke jedne ili samo nekoliko individua koje su pronađene na različitim nalazišita, a koje su ujedno i vremenski udaljenje po nekoliko tisuća ili nekoliko stotina tisuća godina, od Homo naledija imamo saču-vane ostatke 15 individua, te možemo promatrati raspon varijacije unutar jed-ne populacije hominina. Značajno je i da od Homo naledija imamo sačuvane sve skeletne ostatke koji nam govore o cje-lokupnoj anatomiji i prilagodbama jedne populacije hominina. Što znači Homo naledi i zašto se baš tako zove ta vrsta?

Homo naledi dobio je ime prema podzemnoj komori Dinaledi u kojoj su pronađeni ostaci ovog fosilnog čovje-ka, a nalazi se unutar špiljskog sustava Rising Star. Dinaledi, na jeziku kojim se govori na tom području Južnoafričke Re-publike – sesotho, koji je jedan od služ-benih jezika, naziv je za zvijezde, a naledi u imenu vrste ovog fosilnog čovjeka je jednina imenice dinaledi. Jeste li bili uzbuđeni i ponosni zbog toga otkrića?

Svi koji smo sudjelovali na istraži-vanju ovih ostataka bili smo svjesni je-dinstvenosti ove situacije i svakako uz-buđeni zbog mogućnosti rada na još neopisanim ostacima hominina. Bilo je predivno raditi u velikom timu ljudi i svakodnevno na licu mjesta raspravljati o našim zapažanjima i zaključcima. S ne-strpljenjem smo čekali službenu objavu svojih saznanja u rujnu 2015. godine, kako bismo mogli čuti mišljenja, komen-tare i reakcije kolega na naš rad. Svaka-ko sam bila ugodno iznenađena silnom medijskom pozornošću i reakcijama ljudi općenito. Bilo je prekrasno osjetiti veliko zanimanje za ljudske prapočetke.

Želio bih da kao znanstvenica protu-mačite sljedeće izjave:Homo naledi je izgubljena karika.

Pojam izgubljene karike sintagma je koja se koristi od sredine 19. stoljeća i koja se koristila kao metafora za „prije-lazne oblike“ koji nisu bili još pronađeni u fosilnom zapisu. Taj se termin i danas popularno koristi za svaki novi fosilni nalaz, ali je to potpuno neformalni po-vijesni pojam, svojevrsni znanstveni „fol-klor“ koji se ne koristi unutar struke. Afrika je kolijevka čovječanstva.

Prema do sada pronađenim najsta-rijim fosilnim ostacima hominina, Afri-ka jest kolijevka čovječanstva. Najstariji fosilni ostaci pronađeni su na području Istočne Afrike, a stari su preko 4 miliju-na godina. Prema dosadašnjim nalazima znamo da su se hominini iz Afrike počeli

rasprostranjivati prema Euroaziji tek prije 1,8 milijuna godina, a nalazište Dmani-si u Gruziji je prvi nalaz hominina izvan Afrike. Je li Vam se život promijenio nakon otkrića Homo naledija i ako jest, na koji način?

Sudjelovati u analiziranju ostataka Homo naledija bilo je svakako zanimljivo iskustvo. Osobno mi se život nije puno promijenio. Rad u Južnoafričkoj Repu-blici donio mi je neka nova poznanstva, suradnje, nove kolege, nova iskustva, ali to se događa na svakome terenu ili u svakom novom istraživanju od kojih se sastoji naš cijeli profesionalni život. Sudjelujete li trenutačno u nekom istraživanju, koje su Vaše preokupa-cije?

Trenutačno radim na znanstve-noj obradi i pripremi za objavu željeznodobnih ostataka ljudi s antičke nekropole na Korčuli. Radim i na neko-liko morfoloških analiza ostataka nean-dertalaca. Kao kustosica u muzeju, imam i druge obveze koje uključuju osmišlja-vanje izložbi, što mi je također posao koji me ispunjava, jer mi se čini da je taj aspekt vrlo kreativan, pa unutar toga po-kušavam osmisliti kako neku temu koja je meni zanimljiva, učiniti zanimljivom i posjetitelju muzeja, kako interpretira-ti ostatke iz naših kolekcija i potaknuti posjetitelje muzeja na razmišljanje ili im otkriti zanimljivosti i možda neki novi svijet. Je li u današnje vrijeme teško biti znanstvenik?

Svaka profesija ima neke svoje po-teškoće, pa u tom pogledu i biti znan-stvenik ima neke svoje izazove. Isto tako, teško je uspoređivati je li znanstveniku teže ili lakše od bilo koje druge profesije. Ono što je teže jest biti dobar u tome što radiš. Koji biste savjet dali učenicima i mla-dima poput mene koji su jako zainte-resirani za povijest i biologiju, kojima je životni san baviti se arheologijom?

Samo naprijed i njegujte svoju znati-želju. Glavno je pronaći ono što vas za-nima i ispunjava, a mislim da sve ostalo dođe trudom i radom.

David Dudaš, 8. razred

Razgovor s Dubravkom Radovčić, hrvatskom znanstvenicom koja je sudjelovala u istraživanju provedenom u JAR-u

Njegujte svoju znatiželju i samo naprijed!

dr. Davorka Radovčić s ostalim članovima istraživačkoga tima

24

SPORTUčenici naše škole vole sport pa su se opredijelili za razne slobodne ak-tivnosti poput šaha, nogometa, ruko-meta i odbojke. Ove su školske godine sudjelovali na brojnim natjecanjima i postigli sljedeće rezultate:

U ekipi šahista bili su: kapetan Andri-ja Pastor (7.a), Nikola Ramčić, Iva Spajić, Karlo Milošević, Tomislav Damjanović. Dječaci su osvojili 2. mjesto u Strizivojni, 10.11.2016. Voditeljica je naših šahista učiteljica Katica Salamon.

Žensku malonogometnu ekipu pred-vodili su kapetanica Anela Gajić (8.), Petra Rakušić, Ana Hanulak, Ana Brlo-šić, Danijela Grejza, Nika Lešić i Natalija Rakušić. Osvojili su 4. mjesto u Đakovu, 30.11.2016. Voditeljica: učiteljica Katica Salamon.

Muška rukometna ekipa, 7. i 8. ra-zredi: kapetan Filip Šarčević (7.b), Matej Blažević, Ivica Ferić, Dominik Brajko, Ga-brijel Mačinković, Stjepan Vrtarić, Josip Adrić, Karlo Zeko i vratar Stjepan Šarče-vić. Naši dečki osvojili su 3. mjesto u Đa-kovu, 20.1.2017. godine. Voditelj: učitelj Danijel Šimundić.

Međuopćinsko natjecanje za djevoj-čice u odbojci 7. i 8. razreda održan je u

našoj školi u dvorani Dukat. Naše uče-nice osvojile su 3. mjesto u sastavu: ka-petan Anela Gajić, Valerija Mićan, Nora Galić, Ines Milić, Lorena Nerovčić, Ivana Radman, Lara Vukoja, Iva Vukadin, Na-talija Rakušić i Ana Brlošić. Voditeljica: učiteljica Katica Salamon

Međuopćinsko natjecanje u rukome-tu za dječake 5. i 6. razreda – našu su školu predstavljali sljedeći učenici: Stje-pan Šarčević (6. r.), Fabijan Ferić (6. r.), Stjepan Adrić (6. r.), David Spajić (5.a), Petar Spajić (5.a), Andrej Brlošić (5.a), Marko Božanović (5.a), Antun Adrić (5.a) i Adrian Marinović (5.b). Voditeljica: uči-teljica Katica Salamon.

Anela Gajić, 8. razred

Igre bez granica25. svibnja, Piškorevci – Povodom Svjetskoga dana sporta u našoj je školi, već tradicionalno, održano sportsko

natjecanje Igre bez granica koje je organizirala učiteljica razredne nastave Vedrana Solin. U ovome natjecanju sudje-luju svi učenici razredne nastave, uključujući i učenike iz Područne škole Novi Perkovci. Ovo je natjecanje posebno jer se zajedno s učenicima natječu i roditelji.

Učenici su podijeljeni u 8 timova - plavi, bijeli, žuti, ružičasti, crveni, zeleni i sivi, a roditelji su bili šareni tim. Pobjednici ovogodišnjih Igara bili su predstavnici plavoga tima s osvojenih 14 bodova. Drugo mjesto osvojili su predstavnici crvenoga tima (11 bodova), a treće bijeli tim s osvojenih 8 bodova.

Roditelji i učenici lijepo su se zabavili i međusobno bodrili i pravim sportskim ponašanjem zajedno poručili kako nije važno pobijediti, već sudjelovati!

Antonio Vukadin, 8. razred

SPORTSKI KUTAK

25

Obilježavanje Dana školeŠkolski triatlon18. – 25. svibnja - Povodom obilježavanja Dana škole u našoj su školi organizirane razne aktivnosti za učenike, a novost je ove godine organiziranje Školskoga triatlona za učenike pred-metne nastave koji je obuhvaćao sljedeće discipline: talent show pjevanje, kviz znanja Znanstvenih 5 za 5!, te međurazred-na natjecanja u odbojci. Svaki je razred izabrao predstavnike koji su na natjecanju po-kazali znanje i vještine. U talent showu pobijedila je učenica 8. razreda Rebeka Spajić, a u kvizu znanja Znanstvenih 5 za 5! najbolje su bile učenice 7. b razreda Iva Spajić i Iva Vukadin.Nakon odigranih međurazrednih odbojkaških utakmica dobili smo i pobjednike – učenici 8. razreda i učenici 7. a razreda podijelili su prvo mjesto.

Svečana akademija povodom Dana školeSvečana akademija, kruna proslave obilježavanja Dana škole, održana je 26. svibnja u nastavno-sportskoj dvorani Dukat na kojoj su naši učenici pokazali glazbeno, dramsko i plesačko umijeće.Najbolji su učenici nagrađeni prigodnim poklonima i pohval-nicama koje su im uručili ravnatelj Damir Iletić i pedagoginja Monika Zrakić.

Osmaši odlikaši:Ema BrzajMatej GabudAnela GajićRebeka SpajićAntonio VukadinNatjecanja i smotre

Nagrađeni učenici sa županijskih natjecanja:David Dudaš – 1. mjesto na Županijskom natjecanju iz povijestiEma Brzaj – Županijska razina smotre LiDraNo – samostalni novinarski izrazAnela Gajić – 9. mjesto na Županijskom natjecanju iz fizikeMihael Hovanjec – županijsko natjecanje iz tehničke kultureFabijan Ferić, David Dudaš, Ema Brzaj, Josip Tomić i Antonio Ramač – 8. mjesto ma Vjeronaučnoj olimpijadiDržavna natjecanja i smotreDavid Dudaš – 8. mjesto na Državnom natjecanju iz povijestiEma Brzaj – Državna razina smotre LiDraNo

DAN ŠKOLE

26

Piškorevci – povijest sela i školePodručje Piškorevaca naseljeno

je još u predtursko doba, vjerojat-no u 13. st. Stanovnici su živjeli na povišenim mjestima ovoga prostora, a pretežito su se bavili ratarstvom i stočarstvom. Pretpostavlja se da je selo dobilo ime po ribi piškor (čikov), kojoj su odgovarale brojne bare ovoga kraja. Sve ove bare postojale su do sredine 20. st., a sa isušivanjem zemljišta nestale su i ribe piškori. Tip današnjeg sela i njegova izgradnja seže u 18. st., a to je povezano s osni-vanjem župe i gradnjom crkve u Piš-korevcima 1758. g. Najstariji podatci o stanovništvu potječu iz 1702. g., a prema njima tada je u selu živjelo oko 300 stanovnika. Od tada pa do danas, broj stanovnika se, uz manja odstupanja, stalno povećavao. Tomu su najviše pridonijeli brojni doselje-nici iz ostalih dijelova Hrvatske te susjednih i drugih europskih zema-lja, a zahvaljujući tom doseljavanju Piškorevci su i danas višenacionalna i vjerska sredina. Stanovništvo se iz Piškorevaca i iseljavalo, a ponajviše u ostale dijelove Hrvatske te u zapad-noeuropske i prekooceanske zemlje. Posljednji popis stanovništva pro-veden je 2011. godine i kazuje da u Piškorevcima živi 1888 stanovnika u približno 604 kućanstva.

Škola u Piškorevcima osnova-na je 1808. g., a bila je smještena u malu prizemnu zgradu pokrive-nu trskom i nalazila se na prostoru sadašnje škole. Školu su polazila i djeca iz Novih Perkovaca. Do kraja 1904. g. podignuta je nova školska zgrada i to jednokatnica s dvije uči-onice i dva stana. Škola neprekidno radi i za vrijeme Prvog svjetskog

rata. Godine 1939. otvara se četvrti odjel, a sva četiri odjela rade polud-nevno u dvjema učionicama. Počet-kom Drugog svjetskog rata, točnije početkom prosinca 1941. g., otvara se Njemačka osnovna škola u koju prelazi 31 učenik. Mnoge zanimljive pojedinosti o životu škole od njenog osnutka nalazile su se u Spomenici škole, koja se počela pisati 1868. g., a uništena je prilikom požara škol-ske zgrade 1944. g. Nova Spomeni-ca škole vodi se od školske godine 1945./46. Sadašnje ime - OŠ Matija Gubec škola nosi od šk. g. 1958./59. U listopadu 1971. g. svečano je ot-krivena bista Matije Gupca, a ista je djelo akademskog slikara Vanje Ra-dauša iz Zagreba. Iz godine u godi-nu broj učenika je sve više rastao, a najviše učenika u povijesti škole bilo je školske godine 1972./73., kada je školu pohađalo čak 459 učenika. U posljednjih 40-ak godina na samoj

školskoj zgradi izvedeno je nekoliko građevinskih radova. Rješenjem gra-đevinske inspekcije školska zgrada je zatvorena od 1984. g., a nastava se odvijala otežano i na više lokacija u selu. Od šk. g. 1984./85. do 1991./92. učenici od petog do osmog razreda nastavu pohađaju u Đakovu. Učenici razredne nastave nastavu pohađaju u Piškorevcima u dvjema prosto-rijama uz zatvorenu zgradu. Šk. g. 1992./93. učenici pohađaju nastavu u obnovljenoj i nadograđenoj školi. Druga nadogradnja škole započe-la je u kolovozu 2001. g. Početkom šk. g. 2002./03. završeni su radovi na dogradnji škole i nastava se odvijala u novom nadograđenom prostoru. Posebno treba istaknuti da je naša škola u svibnju 2013. g. dobila dugo iščekivanu nastavno-sportsku dvo-ranu Dukat. Škola danas broji 173 učenika.

Petar Mikuš, učitelj povijesti

4. 1. 1988. započela adaptacija školeske zgrade Prva faza adaptacije

IZ PROŠLOSTI

27

Pogodi što samVolim kad me lupaju po glavi.Volim kad me guraju po travi.Volim kada bušim mreže.Od mene djeca nikad ne bježe.Bacaju me visoko u zrak,Nose kući kad vani je mrak.Mogu biti velika il’ malena.

Mogu biti jednobojna il’ šarena.Mogu biti teška ili laka,Mene voli dječja ruka svaka.Okrugla sam debeljuškasta lica,Poneki razbijeni prozor moja je krivica.

Vedrana Solin, učiteljica

ZABAVA

28