1

CAPACITY BUILDING OF THE STATE ELECTION COMISSION

UNDP

“Hrvatski izborni sustavi”

Prof.dr.sc. Ivan GrdešićSveučilište u Zagrebu

Fakultet političkih znanosti

Plitvice, 28. – 29. lipnja 2007.

2

Izbori kao mehanizam veta i podrške

Izbori kao komunikacija između: – građana i vlasti, – građana i oporbe,– građana i građana,– vlasti i oporbe.

Komunikacija preferencija: podrške i/ili kazni.

3

Uloga izbor u demokraciji

Bottom-up:odgovornost vlade biračima, kontrola vlasti.

Top-down:

izbori kao instrument širenja vlasti,

jačanje legitimnosti vlasti.

Pojedinačne odluke pretvorene u kolektivne preferencije o tomu tko će vladati.

4

Varijable političkog i izbornog sustava

• normiranje aktivnog i pasivnog prava glasa,• politička kultura, participacija,• stranački sustav,• izborni sustav,• aktivnosti stranaka, izborna kampanja,• političko vodstvo,• politički događaji,• gospodarsko stanje.

5

Izborna trijada birača

1. Percepcije i vrednovanje kandidata.

2. Stranačka pripadnost i identifikacija.

3. Problemi i stanje u zajednici.

6

Demokratski izbori: free and fair

Slobodni (free) izbori:– sloboda govora,– sloboda udruživanja,– sloboda prijave birača, stranaka, kandidata,– sloboda od prisile,– sloboda pristupa biralištima,– sloboda tajnog glasanja,– sloboda žalbe.

7

Demokratski izbori: free and fair

Pošteni (fair) izbori:– nepristrano vođenje izbora,– ustavna zaštita biračkog prava,– opće pravo glasa,– uravnoteženo izvještavanje medija,– ravnopravan pristup sredstvima za kampanju,

– transparentno prebrojavanje glasova.

8

9

Izbori u Hrvatskoj

1990. 1992. 1993. 1995. 1997. 2000. 2001. 2003.2005.

PRH PRH PRH PRH

Sabor Sabor Sabor Sabor Sabor

Vijeće opć. Župan. Župan.

Lokal Lokal Lokal Lokal Lokal

____________________________________

Hiperelektorizam kao tranzicijski proces.

Velika nestabilnost izbornih institucija.

10

Izborni sustav 1990.

• nejednako pravo glasa, tri doma Sabora• veliki broj izbornih jedinica (116),• pravilo većine, jednomandatne izborne jedinice,• dva kruga, prag 1. kruga 7%

11

Većinski izborni sustav 1990.

“Tehnički” razlozi izbora većinskog sustava:

– nedostatak znanja o strankama,– nepostojanje anketnih istraživanja,– kadrovska i tehnička nepripremljenost,– jednostavno glasanje,– jasnoća rezultata, zna se tko je pobijedio,

12

Većinski izborni sustav 1990.

Politički razlozi izbora većinskog sustava:

– formiranje stabilne većine,– jasno lociranje političke odgovornosti,– izbjegavanje parlamenta s velikim brojem stranaka.– transparentan izborni pobjednik,

13

Političke posljedice izbornog sustava 1990.

• proizvedena parlamentarna većina,• umanjeno značenje političkih stranaka,• oblikovanje dominantne političke stranke,• politički sukob ZA i PROTIV, bipolarnost• uništavanje političkog centra,• teritorijalna predstavljenost manjina.

14

Rezultati izbora za Sabor 1990.

Stranka Glasovi u % Mandata u DPV u %

Razlika u %

HDZ 42 62 +20

SKH-SDP 35 25 -10

KNS 15 4 -11

SDS 1,6 1,3

Ostali 2,0

Nezavisni 4 1,3 -3

15

Izborni zakon 1992.

Kombinirani izborni sustav:– većinski izbor 60 zastupnika:

• biranje obićnom većinom

– razmjerni izbor 60 zastupnika:• jedna izborna jedinica• izborni prag 3%• krute (zatvorene) stranačke liste kandidata

– biranje nacionalnih manjina• 8% srpske manjine razmjerno zastupljeno• ostalima 5 mandata

16

Izborni zakon 1995.

Promjene kombiniranog izbornog zakona iz 1992.• Razmjernim načinom bira se 80 zastupnika (1992.- 60),• Većinski se bira 28 zastupnika (60), povećanje izbornih

jedinica.• Izborni prag:

– 5% za 1 stranku; 8% za 2; 11% za 3+

• Posebna lista za “dijasporu” od 12 mandata,• 3 mandata za srpsku manjinu, ukupno 13 manjinskih

17

18

Izborni zakon 2000.

• razmjerni izbori u 10+2 izbornih jedinica,• u svakoj izbornoj jedinici bira se 14 zastupnika,• krute kandidacijske liste,• 5% izborni prag,• izbori zastupnika “dijaspore” prema nefiksnoj

kvoti,

19

Izborni zakon 2000.

Politički ciljevi:– povećati pravednost distribucije mandata,– smanjiti broj stranaka u parlamentu,– smanjiti broj mandata dijaspore,– regionalizirati politički/izborni proces,– osigurati političku učinkovitost,– osigurati stabilnost izbornih institucija.

20

Izborne jedinice

21

Trendovi promjene izbornog zakonodavstva

Izborni inžinjering stranke na vlasti:– od većinskog prema razmjernom izbornom sustavu,– poticanje opozicije da nastupa samostalno, a ne u

koaliciji,– korištenje proizvedene većine,– korištenje mandata “dijaspore”,– ograničavanja zastupljenosti manjina,– krojenje izbornih jedinica,– utvrđivanje rezultata.

22

Otvorena pitanja izbornog sustava

• Glasanje hrvatskih državljana bez stalnog prebiv. u RH,• Izborne jedinice,• Prevelik broj stranaka u Saboru,• Nezavisne liste,• Oblici zastupljenosti nacionalnih manjina,• “Prejeftina” registracija stranaka za izbore,• Velik gubitak glasova ispod izbornog praga,• Financiranje kampanje,• Medijsko, HRT, praćenje izbora.

23