n 1 nTJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

Godina XXIV, broj 39 2. listopada 2014. cijena 200 Ft

Jubilarno u Santovu 8. stranica Svetačnost na Undi 11. stranica Na Vinkovačkim jesenima 12. stranica

TJEDNIK HRVATA U MAĐARSKOJ

IZBORI ZA ZASTUPNIKE U MJESNE, TERITORIJALNE I HRVATSKU DRŽAVNU SAMOUPRAVU

(GLASAČKI LISTIĆ ZA IZBOR ZASTUPNIKA U HRVATSKU DRŽAVNU SAMOUPRAVU)2014. október 12. | 12. listopada 2014.

n 2 n KOMENTAR – UVODNIK

Glasnikov tjedanČitam, mogla bi to biti, alinije, fejsbukovska reče-nica: Ne gubi vrijeme kojeti je ostalo od života narazmišljanje o drugima,osim ako to nije povezanos nekim javnim, zajednič -kim dobrom. Mi, novinari,obavljamo posao koji jeitekako povezan s javnim,zajedničkim dobrom i po-radi javnoga i zajednič -koga dobra. U prvom redupri obavljanju posla to bismo takođertrebali imati na umu. Bar ja tako shva-ćam dio svoga novinarskog djelova-nja.

Po mome dubokom uvjerenju, vje-rodostojnost i iskrenost, otvorenost najavni dijalog jedini je put kojim poje-dinac može učiniti bitan korak u raz-voju i očuvanju obitelji, djece, društva,ćudoređa i svijesti, pa i u očuvanju na-cionalne samosvojnosti i opstankajedne male narodnosne zajednice kaošto je hrvatska u Mađarskoj. A što je tovjerodostojnost? Vjerodostojnost uposlu, politici i osobnom životu??? Svismo mi ljudi od krvi i mesa, nismosveci. Kolika je šansa za istinu, u igrikoja se zove politika. Više je nego lošeako oni koji se bave i žele baviti narod-nosnom politikom misle kako je do-voljno preuzeti mehanizme koji se

nazivaju političkima i ko-jima će prišiti pridjev«politički» te kako ćetime postati političari.Što pokriva pojam NA-RODNOSNE «politike»,što je bit narodnosnepolitike, narodnosnogpolitičara? Što je njegovzadatak?

Jednom je jedanhrvat ski domoljub (V.Gotovac) rekao o politici:

“Politika ne mora biti prljava ako senjome bave čisti i odgovorni, moralniljudi.” On je o moralu rekao: „Moral zanas ne znači da smo “nepokvarljiviji” u

pitanjima ljudskih sla-bosti. To znači da že-limo preko politikeprihvatiti odgovornostza svoje postupke.”

Jedan političar (V.Havel) pak reče: „...poli-tika je služenje društvu,dakle prakticirana mo-ralnost. Ne vjerujem daza političara koji kreneovim riskantnim putomnema nade da će poli -tički preživjeti. To jevarka koja proizlazi izpretpostavke da je gra-đanin glupan te da jeuvjet političkoga us-pjeha prilagoditi se nje-govoj gluposti. Nijetako.”

Govoreći o krizi au-toriteta koji osiguravared i bez kojega se bilo

koje društvo raspada, dodao je: „Krizaautoriteta nije ništa drugo doli jednaod tisuću posljedica opće krize duhov -nosti u suvremenome svijetu. Suvre-meni je čovjek izgubio poštovanjeprema višem autoritetu, recimonadze maljskom, te stoga nužno gubipoštovanje ne samo prema svakomzemaljskom autoritetu nego premasvojemu bližnjem te naposljetku samprema sebi” citira Havela u svom na-pisu Politika kao prakticirana moral-nost u rubrici O tome se govori –Kampanja i iskrenost, Ljubomir Antiću Vijencu broj 460, listopad 2011. go-dine.

Branka Pavić Blažetin

Po mome dubokom uvjerenju,vjerodostojnost i iskrenost, otvo-renost na javni dijalog jedini jeput kojim pojedinac može učinitibitan korak u razvoju i očuva-nju obitelji, djece, društva, ćudo-ređa i svijesti, pa i u očuvanjunacionalne samosvojnosti i op-stanka jedne male narodnosnezajednice kao što je hrvatska uMađarskoj.

KomentarMAŠINERIJA MRŽNJE

S nevjericom i gorkim okusom med zubi sampreštala Indexove riči, potom županijske novineDunántúli Napló, gledala vijesti državne televi-zije oko dolaska Marka Perkovića Thompsona. Kije komandant, dodatno još anonimni stručnjakza hrvatska pitanja ki je sugerirao a i izvlikao kupbrojnih, isključivo, klimavih podatkov iz hrvatskevriće, na to bi bila i posebno najgerasta. S kojimpravom daje ta šaptač jednostrane izjave s ko-jimi črni i blati ne samo pjevača ki je, mirno mo-remo reći, najobljubljeniji med hrvatskimnarodom, kako to vik i brojka polaznikov na kon-certe kaže, a s druge strane pak zamuča kadtreba spomenuti koliko humanitarnih koncertovje održao ta isti, kako je dao sazidati crikvuhrvat skih mučenikov i kako sad u ove dane or-ganizira i crikveni zbor u svojem rodnom selu.Tako izgleda slika i prilika neo-turbo-ekstremis -tičko-fašističkoga nacista, kako se sad u javnostito ovde u našem orsagu probuju servirati? Ma-šinerija mržnje drobi tristo na uru, riže, grize, ana kraju ispljuva smrad. Prez obzira ima li argu-mentov, ali nima. Pred šestimi ljeti smo se svi miu Gradišću našli jur jednoč na cidilu oduravanja,na Thompsonom prvom nastupu u Ugarskoj,uprav u Sambotelu. Bilo je ovde pisma, zbanto-vanja, sva srića, samo slipoga alarma bombe ukoncertnoj dvorani, izazivanj, provokacijov i jošbrojnih neugodnosti, ali sve se je to lipo zabilopri «in principio erat verbum...». Samo je ondaumjetna cirkusijada generirana iz prik. Menistvarno ne ide u glavu, kako negdo moreuporno tvrditi za nekoga koga u žitku ne davidio nije, nego apsolutno mu ne zna ni jačke snajlipšimi teksti o Bogu, ljubavi i obitelji, a ne na-zadnje o domoljublju i obisiti mu oko vrata po-vijesne zloglasne titule, značke i biljege, nadkimi je jednostavno otplivalo vrime. A nadalje,kako zna negdo osvidočiti kakov je Thompso-nov koncert, ki nigdar u žitku nijednu takovu at-mosferu nije na licu mjesta pod kožom ćutio,nije s mnoštvom od sto tisuća ljudi skupa skan-dirao na Dan pobjede u Čavoglavan «Oj, Zagoro,lijepa li si... Slavonijo, zlatna ti si...». Gdo ima ovdepravo i komu suditi gdo kako doživi svoj identi-tet, ku mužiku sluša, koga obožava, s kim seslaže? Zašto ta ki odurava mora vik lajati, ali pok -variti i neće jedinstvenu ćut pripadnosti tomunarodu čija krv putuje i u naši žila? Lipo bi bilokad već jednom takove mašinerije zamuknule iostavile bi na miru te druge, ki su Marka Perko-vića Thompsona prik pjesam zaprli u srce, kinjega svojim ćutu doma, u dijaspori, u iseljenič-tvu, na bilo kojem kvadratu ove zemaljske kugle.Jedini je on u cijeloj Hrvatskoj ki more na nogespraviti ako tribi cijeli stadion ljudi, ako pak tribi,i cijelu jednu pokrajinu. I ne od mržnje, nego odljubavi! To će i u petak tako biti u Pečuhu. A zlo-namjerne struje moru doma ostati, dok za dob -rim konjem će se i po drugi put u Ugarskojprašiti....

Tiho

AKTUALNO n 3 n

Izbori 12. listopada!Biramo zastupnike najvišeg političkog tijela

Hrvata u Mađarskoj HDS-a na mandat od pet godinaPo podacima Državnog izbornog ureda (www.valasztas.hu), u 112 naselja će se koristiti pravnim mogućnostima i 12. listopadau njima će biti izbori za hrvatske samouprave.

Hrvatske civilne udruge postavile su kandidate i liste na mjesnoj, teritorijalnoj i državnoj razini. Savez Hrvata u Mađar skoj(HORVÁT SZÖVETSÉG) postavio je četiri teritorijalne liste (glavnogradsku, u Baranji, Šomođu i Bačkoj, a izborna koalicija (MGHE-MHE-OM-HBT) Društvo gra diš ćanskih Hrvata u Mađarskoj, Društvo Hrvata kraj Mure i Zemaljsko društvo mađarsko-hrvatskogaprijateljstva tri teri torijalne liste (u Zali, Đursko-mošonsko-šopronskoj i Željeznoj). Postavljene su i dvije hrvatske državne liste,jedna Saveza Hrvata u Mađarskoj s 32 kandidata i lista izborne koalicije Društvo gradišćanskih Hrvata u Mađarskoj, DruštvoHrvata kraj Mure i Zemaljsko društvo mađarsko-hrvat skog prijateljstva s 26 kandidata.

Najviše kandidata na predstojećim izborima za mjesne, teritorijalne i Hrvatsku državnu samoupravu postavio je Savez Hrvatau Mađarskoj: 393, od čega na mjesnoj razini 320, na teritorijalnoj 41, a na državnoj 32. Izborna koalicija postavila je ukupno 195kandidata na izborima za mjesne, teritorijalne i Hrvatsku državnu samoupravu od čega na mjesnoj razini 143, na teritorijalnoj26, na državnoj 26. Ukupan broj kandidata za budući sastav Hrvatske državne samouprave (u kojoj će sjediti 23 zastupnika),zbrojimo li broj s dviju državnih lista, iznosi 58. Listu Saveza Hrvata predvodi Joso Ostrogonac, a na njoj su imena 32 kandidata.Listu izborne koalicije s 26 imena kandidata predvodi Geza Völgyi. (www.valasztas.hu)

Hrvatska državna lista Društva gradišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, Društva Horvata kre Mure

i Zemaljskog društva mađarsko-hrvatskoga prijateljstva (MGHE-MHE-OM-HBT)

Jelöltek

1 Völgyi Géza2 Gulyás Gordana3 Petkovits Sándor4 Filipovits Rajmund5 Gyuricz József6 Dr. Payrits Ferenc7 Hergovich Vince8 Gulyás László József9 Glavanics Krisztina

10 Kovács Márk11 Dr. Takács József12 Krizmanich István13 Kárász László14 Kissné Krály Mária15 Vargovics József Árpádné16 Konczér Katalin17 Sallér József18 Kovácsné Kővágó Anna Mária19 Kovács András20 Timárné Skrapits Anna21 Markács Zoltán22 Nickl Pál23 Hutter Péter24 Proszenyák Zsolt István25 Koloszár István26 Steiner Markó

Hrvatska državna lista Savez Hrvata u Mađarskoj (HORVÁT SZÖ VET SÉG)

Jelöltek

1 Osztrogonácz József2 Szolga József3 Gugán János4 Blazsetin István5 Paukovitsné Horváth Edit6 Markovics Józsefné7 Gojtán Anna8 Szigecsán Józsefné9 Biczákné Popovics Anna

10 Dr. Al-Emadné Balatinácz Marianna11 Ronta Róbert12 Győrvári Gábor Zoltán13 Grisnik Mirjana14 Barics Arnold15 Balatinácz István16 Vizvári Zoltán Ákos17 Bality Szilveszter18 Kovács Milán19 Hajdu Zoltán20 Gohér Miklósné21 Hári József22 Gergics Adrienn23 Schmatovich Mátyás24 Kuzma István25 Dudás József26 Szilágyi Béla27 Hepp Mihály28 Matovics Mihály29 Szölősi Szabolcs30 Drajkó Péterné31 Agatics Hajnalka Katalin32 Horváth Gyula Vladimir

Jelöltsorszáma Jelölt neve

Jelölt neveJelöltsorszáma

n 4 n TEMA

Napisano temeljem razgovora vođenog u studiju Medijskog centra Croatica, 20. rujna, s Gezom Völgyijem, voditeljem Hrvatske državne liste Izborne koalicije

Intervju

DRŽAVNA HRVATSKA LISTA IZBORNE KOALICIJERazgovor vodila: Branka Pavić Blažetin

Gospodine Völgyi, Izborna koalicija Društvo gra-dišćanskih Hrvatov u Ugarskoj, Društvo Horvatakre Mure i Zemaljsko društvo mađarsko-hrvat-skoga prijateljstva postavila je ukupno 195 kandi-data na izborima za mjesne, teritorijalne i Hrvatskudržavnu samoupravu, od čega na mjes noj razini143, na teritorijalnoj 26, na državnoj 26. Kojim stese principima vodili pri sastavljanju državne hrvat-ske liste, svojih lista?

Ovo je trenutak odgovornosti za sve nas, dazacr tamo jedan put, na kojem bi trebali korak-nuti unaprijed, očuvati ono što imamo i izgraditisve ono pomoću čega ćemo se očuvati, kako bis našom djecom i unucima mogli govoriti hrvat-ski, da im usadimo onu istu ljubav prema svojemjeziku i kulturi kako su ih nama naši roditelji,bake i djedovi predali na čuvanje. Dakle, ovi sviljudi koji su sjeli prije nekoliko mjeseci da bi po-krenuli ovu našu listu smatrali su da stvari ovakodalje ne smiju ići jer općenito zbivanja kod Hrva -ta moramo pokrenuti u jednom drugom smjeru.Dakle, mi trebamo početi raditi na opstanku. U velikoj smo krizi.

Čime želi Vaša koalicijska lista odnosno hrvat-ska državna lista pridobiti glasače Hrvate u Mađar-skoj? S kojim programom izlazite u javnost ili imateveć definirani program?

Mi imamo Plan programa koji želimo ostvaritiu nastupajućem razdoblju, definiran kroz osamtočaka.

Najvažnije je pitanje školstvo. U sklopu šire-nja kulturne autonomije trebamo preuzeti štoviše škola, gdje će se odvijati dvojezična nastava.Za to ćemo zaposliti jednog profesionalca ko-jemu će posao biti koordinacija rada ovih škola,pronalaženje najefikas nijih rješenja oko funkcio-niranja naših školskih ustanova. Jako je važnonaglasak staviti na u nastavni plan već uvrštenugrađu, koja će omogućiti da naša djeca u svimregijama uče o Hrvatima u Mađarskoj i da setako približimo jedni drugima.

Drugo je polje djelovanje problematika struč -njaka. Moramo pronaći one mlade koji su na raz-nim fakultetima i spremni su raditi na opstankuhrvatstva. Naravno, mi im moramo osigurati daujedno usavrše svoje jezično znanje i kompeten-ciju i da se njihovi interesi poklapaju s našim in-teresima i nastojati na tome da svoju egzis -tenciju nađu na hrvatskom području.

Jedan od najvažnijih segmenata opstankajest jaka hrvatska civilna sfera. Stoga u svakoj žu-paniji mora biti stručnjak zaposlen u punom sta-tusu, koji će koordinirati civilnu sferu, organiziratiprog rame i reagirati na probleme, kontaktiratiškole, pisati natječaje, i to prema velikim EU fon-dovima.

Temelj su djelovanja institucije i mediji u odr-žavanju HDS-a, tako Medijski centar i izdavačkakuća Croatica. Naša izdavačka kuća mora biti naj-pristupačnija i najkvalitetnija izdavačka kuća zanas Hrvate. Medijski centar Croatica mora udo-voljiti kriterijima 21. stoljeća. To znači da morabiti aktualna i na internetu, radiju i u novinama.

Bez znanosti ne možemo, stoga Znanstvenizavod Hrvata u Mađarskoj mora izraditi strateški

plan koji će biti nit vodilja razvoja hrvatske za-jednice u Mađarskoj, dati stručnu podršku i izra-diti metodu mjerenja kvalitete nastave u našimškolama. Koordinirati znanstveni rad koji se vežeza nas Hrvate i godišnje o tome dati sažetak usklopu znanstvenoga skupa. Sve to, po moguć-nosti, pomoću institucija iz Hrvatske.

Kulturno-prosvjetno-rekreacijski centar „Za-vičaj“ (Vlašići, Pag, Hrvatska) mora služiti našemopstanku. Mora biti mjesto gdje se održavajukampovi, sastanci za sve generacije Hrvata u Ma-đarskoj, i to po jako povoljnoj cijeni. Naša školskadjeca, mladež, kulturni i prosvjetni djelatnici do-lazak u „Zavičaj“ moraju doživjeti kao nagradu,osjećati da su oni temelj našega opstanka i datime cijenimo njihov trud i zalaganje. Po moguć-nosti uključiti ga treba u mrežu omladinskih od-marališta, da se naša djeca mogu i drugdjeodmarati i družiti se sa svojim vršnjacima izHrvat ske. Riješiti na dugoročnome planu prob -lem prijevoza na najučinkovitiji način, jer svi našikontakti uvelike ovise o toj stavci.

Ulogu Muzeja sakralne umjetnosti Prisika vi-dimo u očuvanju ondje prikupljenoga blaga, štomora biti polazna točka i za druge povezne sadr -žaje i aktivnosti.

Na polju crkve i vjere cilj nam je: u svakom na-selju gdje žive Hrvati, neka služba Božja bude nahrvat skom jeziku. Nažalost, nemamo dovoljnohrvatskih svećenika. Jedno od mogućih rješenjajest da angažiramo nastavnike, studente da seupišu na studij vjeronauka i da našu mladež učemoliti i pjevati na hrvatskom jeziku. Moramouporno nastaviti lobirati kod najviših crkvenihkrugova u Mađarskoj, Hrvat skoj i BiH, da se situa-cija bogoslužja na hrvatskom jeziku znatno po-boljša.

Recite nam nešto o svojoj listi, o imenima na tojlisti. Vjerujete li da su to ljudi koji će u ovoj situacijiuspjeti donijeti glasove upravo vama postavlja-čima liste i osigurati većinu u budućem sastavuSkupštine. Većina je 12 + 1, koliko ja računam.

Pri postavljanje liste mi smo potražili ljude izdrugih regija, ali nisu se odazvali, čak su rekli: Jase još ni registrirati neću jer meni ovo ne treba,ono što se radi u našim redovima. Mi smo htjelinjih uvjeravati kako ono što mi hoćemo bit ćenešto drugo, kako ćemo mi početi jednu drugueru, da tako kažem, nudeći novu alternativu...Nismo uspjeli, ali oni birači koji su se registriraliodlučit će koju opciju žele u većini. Mi želimo efi-kasniju državnu samoupravu, na dobrobit svihregija. Uključenje što većeg broja mladih, zapoš -ljavanje profesionalnih djelatnika. Smatramokako je važno biti zastupnikom Državne samo -uprave, to je čast. Zastupnici svoju dužnost tre-baju obavljati bez honorara. Brojni izazovi supred nama...

Hrvatska državna samouprava trenutno raspo-laže proračunom od milijardu dvjesta pedeset i dvamilijuna forinti, od kojeg, 92,4 milijuna dio novcakoji je namijenjen samom djelovanju ureda Hrvat-ske državne samouprave i Skupštine, a ostalo sunamjenski novci koji su namijenjeni djelovanju in-stitucija uz proračune dviju firmi koje je utemeljio

HDS. Kako vidite, tu financijsku situaciju koliko semože novca, recimo iz proračuna, koji je upravonamijenjen djelovanju HDS-a i Ureda, izdvojiti zaono za što je potrebno jer od ovoga što ste Vi naveli,mnogo toga je potrebno.

U svakoj instituciji sve može lijepo biti, ali akoškolstvo nije u redu, onda smo izgubljeni. Mismo rekli da smo spremni preuzeti sve škole kojese žele priključiti Državnoj samoupravi, dakle nesilom. Mi moramo na tome početi raditi da se utim školama učinkovito uči hrvatski jezik. SadaHDS ima u Santovu jednu školu, i u Pečuhuškolu, ali to nije cijela država. Najvažnije je škol-stvo. Školstvo i mladež. I to možemo jedino akoimamo dobre škole i imamo dobre folklornegrupe. Jedinu šansu imamo s folklorom, da štoviše ljudi zadržimo oko sebe, moramo mi takonapraviti da se preko folklora naša omladinaprib liži hrvatstvu, hrvatskomu jeziku i hrvatskombiću, da tako kažem. Iz škole treba početi folklor,da tamo uče ples, tambure i glumački dio ovogjer to je najbolji način da se uči jezik, isto bi bilojako važno. Imamo kazalište u Pečuhu.

Sažmite poruku hrvatskim biračima u Mađar-skoj, zašto da glasuju za državnu listu Saveza Hrva -ta u Mađarskoj?

Državna razina mora raditi na tome da namjes noj razini sve funkcionira. Državna razinamora sve moguće načine istražiti i napraviti i svezakone izgurati od mađarskih vlasti, sve moguć-nosti iskoristiti i dati na raspolaganje mjesnoj iliteritorijalnoj razini. Trebamo imati strateški plan,trebamo ga izraditi da svako selo, svaka županijai Državna samouprava točno zna gdje smo ikamo hoćemo doći, što su naši ciljevi. I ako našeškole, institucije to znaju, trebaju po tome raditi,ako naše folklorne grupe znaju, ako naša civilnadruštva to znaju da je jedan cilj. I za taj cilj mi da-jemo sva sredstva, infrastrukturu, novce i sve da-jemo na raspolaganje, jer smo sve naše štoimamo u Državnoj samoupravi, sredstva smokrenuli prema tom smjeru što smo izradili, daklesve je moguće. Pozivam sve Hrvate u Mađarskojda glasuju na našu listu, na listu GradišćanskihHrvata, na listu Hrva ta kre Mure i na Zemaljskodruštvo Mađarsko-hrvatskog prijateljstva. Sigu-ran sam, ako mi pobijedimo, onda ćemo krenutina jednom dobrom putu i da ćemo puno moćizajedno svi koji smo stigli u Držav nu samo -upravu, dakle ne samo mi, ne sad sa snagomprotiv druge, nego zajedno bismo mogli jakomnogo raditi na našem opstanku.

Radijski razgovor s voditeljem državne liste Iz-borne koalicije, Gezom Völgyijem, poslušajte 1. listopada na internetskom Radiju Croatici(RADIO CROATICA-radio.croatica.hu) u emi-siji IZBORI 2014 – HRVATSKE DRŽAVNELISTE, s početkom u 16 sati, ponavljanje je 2.lis topada, s početkom u 10 sati. Isti ćemo razgo-vor još jednom ponoviti na internetskoj radij-skoj platformi Medijskog centra Croatica 8. i 9.listopada u istim terminima.

TEMA n 5 n

Gospodine Ostrogonac, na državnoj raziniimamo dvije hrvatske državne liste, a najviše kan-didata na predstojećim izborima za mjesne, teri-torijalne i Hrvat sku držav nu samoupravupostavio je Savez Hrva ta u Mađarskoj: 393, odčega na mjesnoj razini 320 , na teritorijalnoj 41, ana državnoj 32 kandidata. Savez Hrvata u Mađar-skoj u dosta velikoj tajnosti sas tavljao je svojuhrvat sku državnu listu. U sastavljanju te hrvatskedržavne liste koliko su poštovane odluke koje jedonijela Skupština Saveza Hrvata i uputa koja jedala?

Ja mislim, maksimalno smo poštivali teodluke. Nije bio lak posao. Ta tajnost je bila uprvom redu zbog toga što mi smo prvo među-sobno morali raščis titi neka pitanja, neka gle-dišta s kojom taktikom i kako krenuti. Užu panije i za mjesne samo uprave Savez, kaopredsjedništvo, nije se miješao, tamo suregional ne organizacije same odlučile koga ćestaviti na te liste i koga podupirati.

Mi smo donijeli odluku, Skupštini je nekakobilo sugerirano da ne sami predsjednici regija,nego da se izaberu tijela koja će u regiji raditi.Tako da su izabrani osim predsjednika još četiričovjeka u regijama, dakle jedan manji forumkoji je obilazio naselja i pitao ljude, vršio propa-gandu, promidžbu i pokušali smo pitati koji ćebiti eventualno najbolji kandidati. Te ljude smomi kasnije sazivali, s njima smo isto vodili do-govor, to nije bila ni slučajno službena sjednicaPredsjedništva, nego to je bilo izborno tijelokoje je sa članovima Predsjed ništva donosiloodluke.

Čime želi Savez Hrvata u Mađarskoj odnosnohrvat ska državna lista pridobiti glasače Hrvate uMađarskoj. S kojim programom izlazite u javnostimate li već definirani program?

Da, imamo definirani program. Mi ćemo tajprogram objaviti i treba da kažem da svim bi-račima koji su se učlanili u biračku listu dobit ćetaj program, to nam je plan.

Prvo i prvo trebamo učvrstiti stručnostdržav ne samouprave, sad će biti 23 člana, to jeznatno manje nego što je dosada bilo, i to uprvom redu preko odbora. Odbora smo i do-sada imali, ja ne kažem da u tim odborima nisubili ljudi barem kao predsjednici, da nisu bilidobri i nisu radili. Ali ja mis lim, budući da će nasbiti manje, uz te odbore, nije to nova ideja,samo to nismo uspjeli nikada ostvariti, trebamouvući i one ljude koji nisu u samoupravi, mislimnisu članovi državne samoup rave, pa čakmožda nisu ni zastupnici nigdje. Ali su struč -njaci po podređenim pitanjima.

Ljudi su ipak zainteresirani, što je to, što ćesad oni, zašto oni rade protiv nas, ja isto točujem i tamo, što hoćete vi, tu situaciju tre-bamo smiriti, s tim personalnim pitanjima semnogo toga može učiniti, dakle da predsjedniki čelništvo da redovito sazove predsjednike od-bora prije nekih važnih događaja, programa dase dogovorimo i tako da se ide pred Skupštinu.Naravno, jedan predsjednik mora svakako sno-siti odgovornost, donositi svoje odluke, ali kad

je riječ o velikim odlukama, onda ipak, mislim,trebaju se pitati i ostali ljudi. To bi bilo kaodrugo. Treće, što sam ja ipak primjetio u zad -njim mandatima malo smo čuli i malo smo vo-dili oko toga razgovora, to je ras prava o važnimpolitič kim pitanjima. Dakle, to su u pitanju za-koni. Došli su zakoni, recimo birački zakon,kojim nismo zadovoljni. I onda smo pisali pismoi rekli smo na forumima, ali možda smo trebalinaći i ostale samoup rave kad već je bilo, moždaće to i biti, dakle savez tih samouprava, da za-jednički stupimo s ostalim manjinama, narod-nostima glede tih zakona da se bolje čuje našariječ. Ili recimo vladina nova strategija, narod-nosna strategija, koja će se u javnost sad poja-viti. Ili proširenje kulturne autonomije, o čemuuvijek pričamo i mnogo smo toga učinili, daklemnogo institucija već je u nadležnosti HDS-a.

One škole koje su kod države, nemaju višekulturnog centra, nemaju više vrtića, ostala jeosnovna škola. Dakle, veze s vrtićima nisu onak -ve kakve su dosada bile. Kod narodnosnihškola, primjerice u Pečuhu koja je u održavanjuHDS-a ostao je vrtić, osnovna škola i gimnazija.Pa odakle dobijemo djecu, iz vrtića. Glede ovekulturne autonomije, naravno, tu bi se moglopuno toga još reći na tu temu, što bi trebalo, patu su naše kulturne institucije, naše kulturneudruge, naprimjer, zašto ne bismo u ruke uzelijedan veći KUD.

Drugo, što još svakako želim istaći, jest vezas civilnim udrugama. Tu je svakako i otvorenost,pojava u mediji, izdavačka djelatnost, televizijau prvom redu i svakako i Glasnik, o tome tako-đer trebamo voditi veliku brigu kako moderni-zirati i kako dalje s time i možda, kao zadnje,veze s maticom, dakle s Hrvatskom. Mislim tuimamo nekih prob lema iako je u Hrvatskojosnovana ona forma koja treba da se bavi ma-njinskim pitanjem u dijaspori, konkretno snama, imamo tamo i našeg zastupnika, ali japuno toga nisam čuo i nije riječ samo o materi-jalnoj potpori iako bi ona trebala biti mnogoveća, i, naravno, konkretizirati veze s našom dip - lomacijom, veleposlanstvom i, eto, s General-nim konzulatom u Pečuhu.

Hrvatska državna samouprava trenutno ras -polaže proračunom od milijardu dvjesta pedeseti dva milijuna forinti, od kojeg, 92,4 milijuna dionovca koji je namijenjen samom djelovanju uredaHrvatske držav ne samouprave i Skupštine, aostalo su namjenski novci koji su namijenjeni dje-lovanju institucija uz proračune dviju firmi koje jeutemeljio HDS. Kako vidite, tu financijsku situacijukoliko se može novca, recimo iz proračuna, koji jeupravo namijenjen djelovanju HDS-a i Ureda, iz-dvojiti recimo za civilne udruge, za programe, zaono za što je potrebno jer od ovoga što ste Vi na-veli, mnogo toga je potrebno.

Svakako, dakle ja bih volio da se ovo štosmo konk retno rekli, da se te stvari odvoje. Toinače ni u zakonu nije dopušteno.

Onda je pružala pomoć Državna samo -uprava, kad je bilo potrebno, dala je materi-jalnu potporu Croatici pa isto tako davala

materijalnu potporu Vlašićima, našem odmara-lištu kad su bili u škripcu, kada je bilo potrebno.Momentalno Državna samouprava ne možedati potporu Savezu nikakvu materijalnu. Možebiti suorganizator nekih prog rama, primjericeDana Hrvata, kod velikih prog rama kao što jebio Zvonko Bogdan, Srebrna krila itd., što jestvarno mnogo ljudi pogledalo i došlo na te pri-redbe. Mislim tu treba novčano pojačati i ci-vilnu sferu da ona bude samostalna. Trebajačati civilnu sferu jer oni natječaji koji su u ti-jeku, jako su slabi, to je jako malo sredstava.

Recite nam nešto o svojoj listi, o imenima natoj listi. Vjerujete li da su to ljudi koji će u ovoj si-tuaciji uspjeti donijeti glasove upravo vama pos -tavljačima liste i osigurati većinu u budućemsastavu Skupštine? Većina je 12 + 1, koliko ja ra-čunam.

Da. Nije bilo lako sastaviti tu listu, kao štosam rekao. Ako pogledate, ima mnogo novihosoba na listi, mi smo željeli pokriti cijelu drža -vu, gledali smo i neku stručnu spremu ovih ljudikoji su na toj listi. Naravno, nije bilo lako sasta-viti, osobito nije bilo lako sastaviti redoslijed nalisti. Jer će glasači vidjeti prvih pet imena s liste,na glasačkom listiću.

Savez je ipak jedna krovna organizacija.Nismo nikoga odbili, bar one ljude koji su, kakoda kažem, zag rijani za nas. U svojoj okolini, pa ina državnom nivou, ljudi s naše liste su neštoveć učinili za hrvat stvo. Ne moramo gledati izkoje su regije, ne moramo gledati odakle su jermože se reći zašto su skoro svi iz Martinaca, ve-ćina iz Pečuha. Onaj Martinčanin nije više Mar-tinčanin iako ide doma, ja više, nažalost, nisamGarac iako mi je rodno selo tamo, ali ne živimtamo, dakle ta pitanja smo odbili.

Sažmite poruku hrvatskim biračima u Mađar-skoj, zašto da glasuju za državnu listu SavezaHrva ta u Mađarskoj?

Na kraju toliko mogu reći i pozvati biračeda glasuju na listu Saveza Hrvata u Mađarskoj inadam se da ova imena koja će dospjeti udržav nu samoupravu da će učiniti sve, ne samošto se tiče našeg programa nego u rješavanjusvih političkih pitanja. Naravno, kao zaključakmogu reći toliko da vjerojatno treba te ljude ipitati kasnije, za godinu dana, držati forume,stati pred ljude, pred birače, pa pitati jeste li za-dovoljni. Što smo učinili, što nismo učinili, zaštonismo mogli učiniti, jer toga dosad nije bilo.

Radijski razgovor s voditeljem državne liste Sa-veza Hrvata u Mađarskoj, Josom Ostrogoncem,poslušajte 1. listopada na internetskom RadijuCroatici (RADIO CROATICA – radio.croatica.hu) u emisiji IZBORI 2014 – HRVATSKE DRŽAVNE LISTE, s početkom u 16 sati, ponav -ljanje je 2. listopada, s početkom u 10 sati. Istićemo razgovor još jednom ponoviti na internet -skoj radijskoj platformi Medijskog centra Cro -atica 8. i 9. listopada u istim terminima.

Napisano temeljem razgovora vođenog u studiju Medijskog centra Croatica, 23. rujna, s Josom Ostrogoncem, voditeljem Hrvatske državne liste Saveza Hrvata u Mađarskoj

Intervju

DRŽAVNA HRVATSKA LISTA SAVEZA HRVATA Razgovor vodila: Branka Pavić Blažetin

n 6 n BAČKA

U zadnjih dva mjeseca bunjevački Hrvatiiz Gare imali su dvije prigode za susretsvojeg omiljenog pjevača bunjevačketamburaške glazbe Zvonka Bogdana. Tije-kom uspješnog i spektakularnog ljetnogkoncerta na bajskome glavnom trgu do-govorili smo s umjetnikom jedan neve-zani susret bez pjesme i folklora, uz čašicuvina u vinariji kod Palićkog jezera. On serado odazvao našoj želji i primio našu sku-pinu od 48 osoba. Putovanju se priključiloi nekoliko Hrvata iz Kečkemeta. Trebamo

spomenuti da je Zvonko Bogdan po maj-činoj grani djelomično garskog podrijetla.Njegova prabakaMatija Rapić davne1897. godine udalase iz Gare na salašblizu Sombora.

Izlet smo nado-punili s nekolikopratećih programa.Počeli smo na su-botičkom Buvljaku

koji je jedan od naj-većih tržnica u bivšojJugoslaviji. Tu je svat -ko mogao osvježitisvoju jesensku i zim-sku garderobu i po-jesti svoj omiljeniburek ili pljeskavicu.Zatim smo se uputili

u palićki zoološki vrt koji na zelenom pros -toru od deset hektara nudi bogat prizorod sedamdesetak vrsta životinja. Neda-leko od vrta nalazi se samo jezero gdjesmo prošetali promenadom na obali, raz-gledajući lijepo uređene parkove i arhitek-turu svojevrsnoga secesijskog stila.

U 15 sati su nas već čekali Zvonko Bog-dan i njegovi suradnici. U kratkom prikazusaznali smo povijest i utemeljenje vinarijekoja se nalazi na sredini tridesetak hektaravinograda. Cijela je vinarija izgrađena naj-suvremenijom francuskom i talijanskomtehnologijom, istodobno čuvajući zna-čajke Palićkog vinogorja. Kušali smo trivrste vrhunskih vina, po jednu crnu, bijelui rujnu sortu. Međuvremeno smo se dru-žili, „divanili“ i slikali s našim omiljenimpjevačem – osobito naše žene nakontreće sorte vina... Zvonko Bogdan izrazioje želju da održi jedan koncert u Gari i daposjeti vrijednosti naše kulturne baštine.Svatko se sa zadovoljstvom oprostio od

njega nadajući se da ćemo idući susretostvariti u našem selu.

Na kraju toga lijepog i sunčanog danaplanirali smo još kratak posjet središtugrada Subotice, ali prevladali su stariji su-dionici koji su se već vrlo umorili i željelisu se vratiti izravno doma.

Martin Kubatov

Garci u Paliću, posjet vinariji Zvonka BogdanaGarska Hrvatska samouprava 14. rujna 2014. organizirala je jednodnevni izlet u Su -boticu i na Palićko jezero, povezano posjetom vinariji popularnog pjevača ZvonkaBogdana.

Grupa bunjevačkih Hrvata iz Gare i Kečkemeta u vinariji Zvonka Bogdana

Bać Antun Zegnal i Marko Aladžić u društvu Zvonka Bogdana

Troje Šibalinovih u palićkom zoološkom vrtu

BARANJA n 7 n

Počasna građanka Mohača

Iznimno priznanje bivšoj generalnoj konzulici Ljiljani Pancirov

U okviru prigodne svečanosti u Gradskoj kući, koja je održanapovodom nacionalnog praznika, Dana mađarske državnosti, 20.kolovoza, u Mohaču su predana gradska odličja. Među nagrađe-nima bila je i bivša generalna konzulica Republike Hrvatske u Pe-čuhu kojoj je uručeno odličje „Počasni građanin Mohača”.

Nakon mađarske himne i prigodne recitacije, program jeuljepšao kvintet Duna, puhački orkestar Umjetničke škole LajosaSchneidera, koji je uvježbao ravnatelj i dirigent József Dobos.Tom je prigodom okupljene pozdravio mohački gradonačelnikJózsef Szekó, među njima posebno parlamentarnog zastupnikaJánosa Hargitaija, nadalje bivšu generalnu konzulicu Republike

Hrvatske u Pečuhu Ljiljanu Pancirov i konzulicu geranticu Gene-ralnog konzulata Ružicu Ivanković, te predstavnike prijateljskogagrada Belog Manastira koje je predvodio gradonačelnik IvanDoboš. Nakon prigodnih riječi gradonačelnik je uručio odličjagrada Mohača, i zahvalio svima na istaknutoj djelatnosti:

„Ponosan sam da je grad oduvijek imao, i ima osobe koje suse istaknule svojom djelatnošću, te na taj način služe kao uzorcijeloj zajednici. Jer može se u naselju pospješiti razvoj i ulaganjevelike vrijednosti, graditi ustanove i po-gone, ali sve će to ostati prazno i pusto akonema onih koji će sve to ispuniti sadržajemi životom. Vrlo je važno da među nama imatakvih osoba koje svojim radom, djelatnoš -ću služe kao uzor i putokaz ostvarujućiuvjete kvalitetnog postojanja. Nije u pitanjuzgrtanje materijalnih dobara, nego sadržaj-nost svakodnevnog života, u nematerijal-noj, kulturnoj, gospodarskoj i športskojsuradnji. Vaša je djelatnost važna zbog togašto grad nije samo prebivalište 20 000 gra-đana, nego omiljeno mjesto u kojem je mi-lina živjeti. Uime samouprave gradazahvaljujem vam na istaknutom radu. –reče uz ostalo g. Szekó obraćajući se odli-kovanima.

Nakon prigodnih riječi i laudacije, koju

je na hrvatskom jeziku pročitala Irena Udvarac, bivšoj generalnojkonzulici Ljiljani Pancirov uručio je odličje „Počasna građankaMohača”. Između ostalog tom je prigodom istaknuta djelatnostbivše generalne konzulice Republike Hrvatske u Pečuhu između2009. i 2013. godine, koja je njegovala izvanredno dobre odnoses mohačkom hrvatskom zajednicom, sa Šokačkom čitaonicom iSamoupravom grada Mohača i Hrvatskom samoupravom, a svo-jom nazočnošću uveličala gotovo sve mohačke priredbe, umno-gome pridonoseći da je u Mohaču ponovno pokrenuta nastavahrvatskoga jezika, za što je dala svekoliku potporu. Pridonijela jei razvijanju suradnje s prijateljskim gradom Belim Manastirom is drugim hrvatskim naseljima. Zahvaljujući njezinu posredova-nju, ostvareni su brojni uspješni europski natječaji koji su prido-nijeli razvoju grada. Za njezine zasluge na polju kulture i suradnjes hrvat skom zajednicom u studenom 2013. godine dodijeljenojoj je i priznanje „Zlatni prsten grada Mohača”.

U razgovoru za naš tjednik Ljiljana Pancirov izrazila je zado-voljstvo da opet može biti među svojim prijateljima, među Hrva -tima u Mađarskoj, jednako kao i s građanima Mohača, a upovodu preuzimanja iz više razloga iznimno vrijednog priznanja.Posebno je ponosna na to što ne zna da je bilo tko prije nje izHrvat ske dobio to priznanje, a samo odličje smatra priznanjemza suradnju koju je uspjela ostvariti za svoga petogodišnjeg bo-ravka sa svima u Mohaču, prije svega na polju kulture i njegova-nja kulturne samosvojnosti ovdašnjih Hrvata. O svom boravku uMađarskoj, naša konzulica, kako smo je odmilja zvali, uz ostalonam reče da je ona htjela ostati, jer joj je boravak bio vrlo sadr-žajan, i poslovno i osobno bilo joj je drago iznimno sadržajno, ikorisno, posebno jer je vidjela i rezultate u tome zajedničkomradu. Vrativši se u Zagreb, danas radi u Ministarstvu vanjskih i eu-ropskih poslova na Odjelu za analitiku i političko planiranje i radipolitičke i gospodarske analize što je jedan znanstveno-istraži-vački posao s mogućnošću prognoziranja određenih političkih igospodarskih trendova, što je vrlo zanimljivo, ali jedan posvedrukčiji posao.

„I danas pratim hrvatske medije u Mađarskoj putem inter-neta, tako da sam jako dobro upoznata s njihovim aktivnostima,

a moram reći da svakiput kada naši Hrvatidođu u Zagreb i jave mise, uvijek nađem vre-mena da se susretne -mo. Tako su mi bili većHrvati iz Bačke i Vršen -de kada su posjetili Za-greb, a budući da nisambila u mogućnosti, pu -tem televizije sam pra-tila i emisiju Lijepomnašom u Pečuhu, i bilavrlo ponosna.” – rečenam kraju razgovoraLjiljana Pancirov.

Stipan Balatinac

Ljiljana Pancirov u društvu mohačkih prijatelja

Ljiljana Pancirov s mohačkim gradonačelnikomJózsefom Szekóom, sada bivšom konzulicom geranticom

Ružicom Ivanković, te gradonačelnikom Belog Manastira Ivanom Dobošem

n 8 n VJERA

Jubilarno, 5. hrvatsko hodočašće na santovačku Vodicu

Posvećeno trima znamenitim obljetnicamaU suorganizaciji Hrvatske samouprave i rimokatoličke župne zajednice sela Santova, početkom rujnau marijanskome svetištu na santovačkoj Vodici priređen je jubilarni, 5. vjerski susret i hodočašćebačkih Hrvata, te prijateljskih hrvatskih zajednica na tromeđi Hrvatske, Srbije i Mađarske. Cilj je sus-reta bio duhovno zbližavanje hrvatskih zajednica, te obilježavanje bitnih obljetnica. Ovogodišnjimsusretom na santovačkoj Vodici otvorena je godina proslavljanja 300. obljetnice Santovačke župe,utemeljene davne 1715. godine.

Po običaju, pola sata prije mise molila seKrunica, koju su predvodile žene santo vač -ke hrvatske vjerske zajednice. U svečanojprocesiji, koju su predvodili minist ranti,zatim mladi u izvornoj santovačkoj šokač -koj nošnji, noseći raspelo i crkvene bar-jake, i na kraju crkveni općinari, suslužiteljimisnoga slavlja ušli su u dupkom punužupnu crkvu, što se odavno ne pamti nahrvatskoj misi u Santovu. Prema procje-nama organizatora, susretu je nazočilodomalo tristo vjernika hodočasnika.

Uslijedilo je misno slavlje koje je pred-vodio fra Lovro Gavran, provincijal Franje-vačke provincije Bosne Srebrene sasje dištem u Sarajevu, a s njime suslužiličlan Uprave Provincije, definitor fra JosoOršolić i santovački župnik Imre Polyák,bis kupski vikar za narodnosti. Kao povodza njihov poziv poslužila je povijesna či-njenica kako su u 17. i 18. stoljeću na ovimprostorima dušobrižnici bili bosanski fra-

njevci, do 1723. iločkog, a nakon toga bač -koga franjevačkog samostana, pridono-seći organiziranju i utemeljenjusantovač ke župne zajednice.

Na početku mise uime suorganizatoraokupljene je srdačno pozdravio predsjed-nik santovačke Hrvatske samouprave za -hvaljujući im što su svojim odazivomuveličali i uljepšali ovogodišnje slavlje. Pritome je između ostalog istaknuo:

– Jubilarno hodočašće organiziramo u

znaku važnih obljetnica. Franjevci BosneSrebrene stoljećima su bili naši dušobrižnicina ovim prostorima. Prije 365 godina, 17.lis topada 1649. beogradski biskup MarinIbrišimović u Santovu je krizmao 350 kato-

lika, a 1669., odnosno 1670. biskup MatijaBenlić 1010 osoba iz Santova i okolnih na-selja. Osim toga ovom priredbom otvaramoniz priredaba kojima ćemo sljedeće, 2015.godine obilježiti 300. obljetnicu osnivanjaSantovačke župe, svojevremeno jedne odnajvećih u Bačkoj. U Santovu se crkveno-vjerska zajednica Hrvata Šokaca koja brojitristotinjak duša očuvala do danas, ima re-dovite nedjeljne, tjedne i blagdanske misena hrvatskom jeziku. Župnik Imre Polyák 1.

kolovoza obilježio je 20. godišnjicu župniko-vanja u Santovu. U marijanskome svetištuna Vodici, koja je 1838. proglašena svetiš -tem i prošteništem, uz pomoć dobrotvorarodom iz Santova, g. Sándora Vöőa, 2008.godine pokraj svetišta podignut je Marijin

Trenutak za pjesmu

Marko Dekić

ProlazimProlazim putomkojim se moždanikada viševratiti neću,no slutim da ćujoš dugo čuvatsićušne kamenčićei travušto miriše.

kip od nehrđajućeg čelika veličine 10,53metra. Od tada svakog 13. dana od svibnjado listopada održavaju se pobožnosti u častFatimske Gospe. Prije četiri godine (2010.)pokrenuli smo održavanje hodočašća ba-čkih Hrvata i prijateljskih zajednica, koji ovegodine obilježava mali jubilej. Franjevci Pro-vincije Bosne Srebrene ponovno su stupilina ove prostore kada je od 1993. do 1997.kao dušobrižnik bačkih Hrvata u Mađarskoj,sa sjedištem u Baji, služio fra Ivica Alilović,koga i danas nosimo u srcima. Rastužila nasje vijest o njegovoj smrti 18. kolovoza, stogaovu misu služimo u njegovu spomen. – rečeuz ostalo Stipan Balatinac.

– Možemo biti ponosni samo ako mi idanas jednako čuvamo svoju vjeru, svojunaciju i svoju kulturu čistom i nezagađenomnat ruhama nekršćanske i nekatoličke ideo-logije. Kada bismo mi danas izgubili tu vjerui tu kulturu, onda bi bio uzaludan trud ižrtva naših predaka, koji su nam tu vjeru ikulturu čuvali, sačuvali i ostavili u baš tinu.Oni bi radije umirali nego što bi se odreklisvoje vjere, svoje nacije, svoga jezika i svojekulture. – reče uz ostalo fra Lovro Gavranu svojoj prigodnoj propovijedi.

Misa je uljepšana pjesmom okupljenihvjernika koju je pred vodio santovački crk -veni zbor pod vodstvom župnoga kantoraZsolta Siroka.

Na kraju mise predsjednik santovačkeHrvatske samouprave uime santovačkehrvat ske zajednice zahvalio je prečasnomImri Polyáku, santovač kom župniku i bis -kupskom vikaru za narod nosti, riječima:Župniče, čestitamo vam 20. obljetnicu žup-nikovanja u Santovu. Zahvaljujemo vam naslužbi koju savjesno obavljate već dva deset -

ljeća jednako za hrvatsku i mađarsku župnuzajednicu. Zazivamo Božji blagoslov na vašrad i daljnju službu!

Nakon mise, u zadružnom domu kul-ture uslijedilo je druženje, kulturni pro-gram i zajednička večera za sve okupljene.Prvi put u Santovu nastupila je ženska pje-vačka skupina Ud ruge «Tragovi Šokaca» izBača, s tradicijskim hrvat skim pjesmamasvo ga zavičaja. Redoviti sudionici santo -vačkih hodočašća i susreta hrvat skih crk -venih zborova i kulturnih programa uBačkoj, ali i šire, članice Izvornoga hrvat-skog ženskog pje vač kog zbora iz Duš - noka, izvele su nekoliko hrvat skih i duš -nočkih pjesama. Ženski pje vački zborHrvat skoga kultur no-prosvjetnog društ va

«Silvije Strahimir Kranjčević» iz sus jednog,prekograničnog Berega predstavio se s iz-vornim šokačkim pjes mama. Nakon neko-liko godina, u Santovu se opet predstaviloi pomlađeno društvo Hrvatske kulturno--umjetničke ud ruge «Nikola Šu bić Zrinski»iz Petrijevaca.

Ovim jubilarnim hodočašćem i susre-tom otpočela je godina proslavljanja 300.obljetnice Santovačke župe, koja će tije-kom godine biti obilježena nizom kultur-nih i vjerskih programa. Proslava će bitizaokružena dogodine na 6. hodočašćubačkih Hrvata i prekograničnih hrvatskihzajednica na santovačkoj Vodici.

Stipan BalatinacFoto: Ákos Kollár

VJERA n 9 n

Povodom blagdana Male Gospe dupkom puna župna crkva u Santovu na hodočašću bačkih Hrvata i prekograničnih prijateljskih hrvatskih zajednica

Bogatstvo...

II. Susret hrvatske i mađarske mladeži u ZánkiHrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija i đački dom u Budimpešti te Centar novegeneracije u Zánki od 3. do 5. listopada priređuju drugi Susret hrvatske i mađarskemladeži u Zánki. U petak od 11.30 sati svečano je otvorenje u sklopu kojeg su poz-dravni govori, zajednički kulturni programi sudionika, otvorenje izložbe učeničkihradova te izložbe fotografija turističke i povijesne tematike. Nakon upoznavanja ipredstavljanja zgrada i objekata Centra nove generacije, od 15.30 sati je mađarsko--hrvatski povijesni i književni kviz. Dan se zatvara plesačnicom. Subota je dan re-kreativnih aktivnosti, od 9.30 je pješački izlet u Nacionalnom parku Balaton-felvidék,od 16 sati natjecanje u raznim športskim disciplinama, a nakon večere svečana do-djela nagrada te za kulturnu hranu duše pobrinut će se sudionici svečanoga galaprograma. U nedjelju u 10 sati svečano je zatvaranje tabora, zajedničko pjevanje ikolo. Na drugome Susretu sudjelovat će umalo 150 učenika, iz keresturske Osnovneškole Nikole Zrinskog, dušnočke Osnovne škole, kemljanske Narodnosne škole, izbudimpeštanske Osnovne škole i gimnazije „Álmos vezér”, Srednje, stručne škole iđačkoga doma Józsefa Egryja iz Zánke, Osnovne škole Miklósa Radnótija iz Bala-tonfüreda, osječkoga Mađarskog općeprosvjetnog središta i budimpeš tanskogHOŠIG-a.

BAĆINO – Mjesna osnovna škola iHrvatska samouprava 17. listopadaorganiziraju Županijski susret hrvat-skih učenika iz Bačke. U sklopu Sus-reta upriličit će se natjecanje izhrvatskoga jezika na temu „jesen”.Očekuju se učenici iz svih škola uBačko-kiškunskoj županiji u kojima sepredaje hrvatski jezik i književnost,kaže za MCC nastavnica Marija Pro-dan.

PEČUH – Hrvatski klub i Udruga Au-gust Šenoa organizira hodočašće uMariju Bistricu 23. listopada. Su-dionike će predvoditi župnik ÁgostonDarnai, prijaviti se može kod voditeljaKluba Miše Šarošca na tel. 72/211-736i 06-30/8646-395, odnosno na emailadresu senoa@senoa.hu. Prijave seprimaju dok se ne napuni autobus.

Moglo bi se reći kako će Hrvati u Mađar-skoj preživjeti u svim uvjetima. Možda jeto u genima, negdje kodirano u nama.Odlično su položili ispit nakon demokrat-skih promjena političkoga sustava u Ma-đarskoj. Godine 1994. redom su se ute -meljile hrvatske samouprave, koje veći-nom i dandanas djeluju. Primjerice, Hrvat-ska samouprava XV. okruga, čiji su zastup -nici – Stjepan Kuzma, Marija Lukač, ŽužaKuzma, Atila Potari – već od samih poče-taka njezini članovi ili su sudjelovali u nje-zinu radu. O djelovanju i financijskimuvjetima rada 2014. godine nazočne je iz-vijestio predsjednik samouprave StjepanKuzma, 25. rujna u prostorijama Samo -uprave XV. okruga. Kako reče, to mjesto jeodabrao zbog toga što je poslao poziv čel-ništvu Samouprave okruga i predsjedni-cima političkih stranaka okruga kako bi seosvjedočili zapravo što podupiru kada do-djeljuju financijska sredstva. No oni senisu odazvali pozivu, ali su nazočili bivšizastupnici, predsjednici pojedinih narod-nosnih samouprava i, ne u posljednjemredu, prvi tajnik Veleposlanstva RepublikeHrvatske u Budimpešti Berislav Živković. Predsjednik Kuzma izvijestio je nazočnekako je Samouprava ove godine gospoda-rila s iznosom od 1 611 868 Ft, što su veći-nom potrošili na priredbe. Već godinamasudjeluju na Smotri međimurske popevkeu Donjem Kraljevcu i predsmotri u Po-murju, tako je to bilo i ove godine. U ve-ljači su zajednički s Općeprosvjetnimdomom «Csokonai» priredili pokladnu ve-selicu, u ožujku organizirali zajedničkikoncert polaznika Glazbene škole „Jenő

Hubay” i puhačkoga sastava Donjega Kra-ljevca, potom su hrvatski košarkaši sudje-lovali na međunarodnome košarkaškomturniru XV. okruga. U lipnju su u Parku„Benő Karácsony“, u okvirima kulturnogafestivala, proslavili desetogodišnju surad -nju Samouprave XV. okruga, Hrvatske sa-mouprave XV. okruga, Sumartona iDonjega Kraljevca. Posredstvom Hrvatskesamouprave, već drugi put, sudjelovala suhrvatska djeca u Međunarodnom kampuprimijenjenih umjetnosti u Bernecebará-tiu. Tijekom godine u više navrata bili suprijateljski susreti u Sumartonu i DonjemKraljevcu. Podupirali su proslavu 85. ro-đendana hrvatskoga koreografa AntunaKričkovića, i posjet redovnika morfon-tanca oca Mihovila Filipovića hrvatskimvjernicima u Budimpešti.

Kratak pregled 20-godišnjega

djelovanjaU sklopu javne tribine fotografskom ilust -racijom, što su je pripremili Stjepan i ŽužaKuzma, prisjetilo se proteklih 20 godinadjelovanja i osoba koje su svojim radompridonijeli uspješnosti djelovanja Hrvat-ske samouprave XV. okruga. Godine 1994.i u ovome se okrugu utemeljila Hrvatskasamouprava. Pokrenut je tečaj hrvatskogajezika, u sklopu kvartovske priredbehrvat sku zajednicu predstavio je pečuškiKUD Tanac i svečano su predane uredskeprostorije Hrvatske samouprave.

Kulturno se djelovanje Samouprave

postupno bogatilo: potpisan je ugovor osuradnji s Glazbenom školom „JenőHubay”, ukrašavanje jaja za Uskrs uHOŠIG-u, nastup dušnočkoga kulturnogsastava na Hrvatskoj kulturnoj večeri, gos -tovanje šibenskog kazališta, Ivanje u Op-ćeprosvjetnom domu „Csokonai“, rep -rezentativna izložba „Gdje teče Mura“ i Bo-žićna svečanost. Redovito se podupiraobudimpeštanski Hrvatski bal, nogometniturnir, darovite hrvatske učenike i tiskanjeknjiga hrvatskih autora. U proteklom vre-menu zastupnici su bili: Katica Potari, To-mislav Mujić, Rozalija Molnar, MagdaMolnar, Gyula Bartos i Marija RevesKovač.

U proteklome razdoblju jedan od naj-većih događanja zbio se 17. rujna 2004.kada su, u nazočnosti hrvatskoga velepos -lanika u Mađarskoj Stanka Nicka, načelnikSamouprave XV. okruga László Hajdú,predsjednik Hrvatske samouprave XV.okruga Stjepan Kuzma, načelnik sela Su-martona i predsjednik mjesne Hrvatskesamouprave Lajoš Vlašić i načelnik OpćineDonji Kraljevec Mladen Čonka potpisaliugovor o suradnji. Temelj je to daljnjih ak-tivnosti, iz kojih su niknuli drugi sadržaji.Hrvatska je samouprava imala proračunod četiri do devet milijuna forinti, što sepostupno smanjilo.

Novaca je manje, ali ne i zanosa. I uovom će se okrugu raspisati narodnosniizbori 12. listopada 2014., a pri kraju go-dine planira se zajednički Božićni koncertpolaznika Glazbene škole „Jenő Hubay” ipuhačkoga sastava Donjega Kraljevca.

Kristina Goher

n 10 n BUDIMPEŠTA I OKOLICA

Javna tribina Hrvatske samoupraveXV. okruga

Priredbama i programima bogata godina,predsjednik Stjepan Kuzma

Hrabar i povijesni korak: potpisivanje ugovora o suradnji

GRADIŠĆE n 11 n

Blagoslovljen undanski škadanj za priredbeU okviru županijskoga Narodnosnoga dana Undanci su 14. septembra, u nedilju, svečevali i završetakinvesticije od 15 milijun Ft, ku je dobilo Undansko hrvatsko društvo kot naticatelj Leaderovoga pro-jekta u oblikovanju parka za počivanje u samom središću sela. U susjedstvu ognjogasnoga domaovput prikdan je na hasnovanje stanovnikom škadanj za priredbe. Nova prostorija je svečanoblagoslovljena u okviru nediljne maše, a otpodne su s publikom skupa svečevale i različite narod-nosne folklorne grupe iz Jursko-mošonsko-šopronske i Željezne županije ter Austrije i Hrvatske.

Načelnik Unde Franjo Guzmić u svojem svečanom govoru jerekao da jur nekoliko ljet u planu Seoske samouprave je ležalopolipšavanje, moderniziranje seoskoga centra, ali zbog neraščiš -ćenih prava vlasničtva morali su jednoč i najzad povlići naticanje.Park za počivanje, poluotvorena zgrada za seoske manifestacijena ovom mjestu je idealno, a stopostotnu potporu je moglo do-biti od Europske unije i Vlade Ugarske u svoti od 15 milijun Ftspomenuto civilno društvo. Plani su napravljeni, djela su gotova,zato pripada svim onim zahvala, ki su dovidob pomagali, ali jošslijedi oblikovanje šetališća, sadjenje brezov i stavljanje klupovza počivanje sa ciljem da ne samo domaćini nego i turisti imaju

kade se sjesti i veseliti se prirodi, ali uprav kulturnim dogodjajem.– Mladje generacije jur ne pametu, kako je Unda u prošlosti, uljeti još i dvakrat imala pravo za priredjenje sajma. Ja se ufam daćemo ov običaj znova najzad donesti u naše selo, pri kom će semoći predstaviti ne samo domaći društvi i grupe nego i iz cijeleokolice ljudi, aktivisti, folkloraši – su bile to riči seoskoga pogla-vara ki je s tim prikdao stanovničtvu na hasnovanje ovu novu

prostoriju. Parlamentarni zastupnik iz Koljnofa, Matija Firtl, jepred mnoštvom ljudi naglasio da Unda je malo selo s velikimsrcem i za nje zajednicu svakudaj znadu, kako odlučno branisvoju kulturu i kako jako skupadrži, što je i najvažnije za hrvat-stvo. Zahvalio se je Seoskoj samoupravi, a i Undanskom hrvat-

skom društvu ter je hrabrio nazočne za čvrsto i strpljivodjelovanje nadalje. U okviru svete maše farnik Štefan Dumovićpozvao je sve vjernike k svečevanju rodjendana Majke Božje iskupnoj molitvi za izreći hvalu na ovom projektu. – Uprimo očiprema Mariji da okrene naše lice prema Bogu i Jezušu Kristušu,a budimo svitiljke u vjeri i dajmo našu svitlost svitliti u društvu,prijateljstvu, čuvanju naše prošlosti, kulture, materinskoga jezikai vjere kršćanske – je istaknuo u svojoj prodiki dušobrižnik, čijeriči su muzički uokvirile tamburaške marijanske jačke domaćegasastava «Veseli Gradišćanci».

Tiho

Časni gosti u pratnji načelnika Franje Guzmića

Štefan Dumović blagoslovio je škadanj

n 12 n n 12 n PODRAVINA

KUD Drava i KUD Podravina gostovali na Vinkovačkim jesenima

Članovima lukoviškog KUD-a Drava i barčanskog KUD-a Podravi -na 21. će rujna zasigurno ostati još dugo u pamćenju, i to zatošto su kao jedini predstavnici Hrvata iz Mađarske imalimogućnosti predstaviti ljepote podravskih pjesama i plesova na

49. Vinkovačkim jesenima. Kao gosti KUD-a I. Domac iz Privlake, njih 35 boravili su u Vinkovcima na završnoj priredbi: nasvečanome mimohodu i na večernjem fol klornom programu.

Vinkovci su ove godine 49. put bili središtem folklornih zbi-vanja u Hrvatskoj. Smotra folklora uspje la je u svome glavnomcilju: prikazati svu raskoš bogatstva tradicije, ali i znatno više odtoga. Glavna je pozornica bila središtem mnogih događanja, a

unatoč kiši zamiš ljeni program u potpunosti je ispunjen: Folk-lorne večeri, Dječje jeseni, Državna smotra folklora, Svečanostotvaranja, Šokački divani, Svečani mimohod, Naj veće kolo, Sajamrukotvorina, koncerti na dvije pozornice, ali i brojne druge mani -festacije. Posljednjeg dana u Svečanome mimohodu ulicamagrada prošlo je gotovo 80 KUD-ova. Najveće kolo u Vin kovcima iZagrebu zaplesalo je oko deset tisuća ljudi, a završni dio programa,u večernjim satima, otvorilo je 18 KUD-ova, koji su nastupili utrećem dijelu Državne smotre izvornoga hrvatskog folklora.Vinkovci su još jednom pokazali kako su grad koji mnogo skrbio tradiciji. Ispred Glavne pozornice u Pješačkoj zoni i završ nogdana 49. Vinkovačkih jeseni okupilo se mnoštvo gledatelja.Vinkovačke jeseni završene su koncertom Miroslava Škore, kojije pred brojnom publikom održao koncert za pamćenje i označiopočetak priprema za jubilarne 50. Vinkovačke jeseni sljedeće go-dine.

Vesna Velin

BARČA – U organizaciji mjesne Hrvatske samouprave i KUD-a„Pod ravina”, 4. listopada 2014. u tom se gradu priređuje kuglanjei folklorni susret. Kuglanje počinje u 13 sati u gostionici „Gurító”, akulturni program u 18 sati u predvorju tamošnje gimnazije, uz na-stup: hreljinskoga KUD-a „Sloga” i kukinjskoga KUD-a „Ladislav Ma-tušek”. Potom slijedi večera i druženje. Priredba se ostvaruje uzpotporu Fonda Ministarstva ljudskih resursa, Hrvatske samou-prave Šomođske županije, Podravskog ogranka Saveza Hrvata uMađarskoj, barčanske Hrvatske samouprave i KUD-a „Podravina”.Predstav ništvo Hrvatske turističke zajednice u Mađarskoj i ove go-dine organizira stručnu turističku radionicu za mađarske i hrvatsketuris tičke tvrtke, udruge i zajednice. Radionica se održava 1. listo-pada u Hotelu Mercure Budapest City Center, od 14 do 18 sati.

ERČIN – Hrvatska samouprava toga grada u subotu, 4. listo-pada u 20 sati, u mjesnome kulturnom domu priređuje tra-dicionalno Racko prelo. Goste zabavlja lovranski sastav „Selo“.

MALA STRANICA n 13 n

Kuzman Landeka Izgubljeni pas

Izgubljeni pasulicama luta.Kući bi se vratio

ali ne zna puta.

Lutao je pasgradom cijeli dandok kod novog gazdenije naš’o stan.

Književni kutak

4. listopada – Međunarodni dan zaštite životinjaMeđunarodni dan zaštite životinja,obilježava se svake godine 4. listo-pada. Prvi je put obilježen 4. listo-pada 1931. godine na zboru ekologau Firenci, kako bi se upozorilo naugroženost životinjskih vrsta, a tije-kom godina prerastao je u događajposvećen skrbi za sve životi-nje.

Prema podatcima svjetskihorganizacija, svaki dan nes -tanu stotine živo-tinjskih vrsta.Najugroženije sumorske kornjače,gorile, pande,slonovi, kitovi,tigrovi…

Razglednica iz Hrvatske

VELEBITPremda su na Velebitu, najvećoj hrvatskoj planini,izdvojena dva nacionalna parka: Paklenica i SjeverniVelebit, u preostalome većem dijelu planine još ječitav niz prirodnih znamenitosti koje idu u red naj-vrednijeg što Hrvatska ima. Stoga je čitava, 150-akkilometara duga planina Velebit zajedno s oba na-cionalna parka i nizom drugih manjih posebno zašti -ćenih područja zaštićena kao park prirode, te kaoSvjetski rezervat biosfere UNESCO-a.

Znate li

da postoji riba s nogama. Neobično

stvorenje poznato je pod nazivom

meksička hodajuća riba. Meksičke

hodajuće ribe sliče ribama, ali imaju

noge te mogu živjeti i na kopnu. To su

aksolotli. Na zemlji su već 350 mili-

juna godina, a sada im prijeti izumi-

ranje

n 14 n POMURJE

Oživio nogometni klubNa veliku radost serdahelskih športaša i navijača nogometa nakon petnaest godina u Serdahelu jeponovno utemeljen nogometni klub pod imenom NK Serdahel. Za organizaciju i registraciju momčadizaslužno je Serdahelsko kulturno i športsko društvo i oni nogometaši koji su i nakon prestanka djelo-vanja Kluba okupljali mlade ljubitelje nogometa i rekreativno se bavili športom. Nogometni je klubregistriran u III. županijskoj ligi, članovi momčad jesu: Joža Balažin, Bertold Berta, Atila Doboš, Kris-tijan Farkaš, Čaba Horvat, Joža Horvat, Grga Huler, Krištof Kanižai, Mate Kanižai, Grga Kőrösi, StjepanMihović, Tomo Mihović, David Panai, Balaž Pokec, Zoltan Štric, Robert Tartai, Bence Tišler, Zoltan Tör-gyekes, David Trojko, Stjepan Varga. Predsjednik je Kluba Arpad Kolman, kapetan je momčadiStjepan Mihović, a trener Joža Mihović.

U Serdahelu je još 1943. godine utemeljennogometni klub, međutim povijest jeutjecala i na športski život naselja, II. svjet-ski rat te vremena nakon toga otežavalasu njegovo djelovanje, u 60 – 70-im godi-nama Klub je oživio i postupno dobiougledno mjesto i u županijskoj prvoj ligi,te poslije dobio ime NK Partizan. Nakondruštvenih promjena dođe do raznih ne-suglasica, djelovanje Kluba postupno jeonemogućeno, pa je 1999. godine pot-

puno ukinuto. Kulturno i športsko društvoutemeljeno 2008. prvotnim zadatkomsmatraše ponovno utemeljenje športa uselu. Dugogodišnjim radom i organizaci-jom nakon petnaest godina uspjelo je re-gistrirati Nogometni klub Serdahel sdvadeset registriranih igrača. Momčad jeprvi put javno igrala 10. kolovoza u Su-martonu na prvenstvu županijske ligegdje je igrala sa sumartonskim Nogomet-nim klubom Napred iz I. županijske lige.

Mnoštvo navijača oku -pilo se na sumarton-skom igralištu, prijesvega Serdahelci,mnogi još iz nekadaš -nje nogometne mom-čadi Partizan, pa su seprisjećali vremenakada je serdahelskiteren bio pun igrača inavijača, a nakonutakmice rasp ravljalose u krčmama, družilose, no katkad su se na-vijači i potukli zbogsvojih momčadi. Prvusvoju utakmicu serda-

helska momčad izgubila je s 2 : 1, no treću,s letinjskim drugoligašima, pobijedila je s5 : 0, što je bila golema radost i nogome-taša i navijača. Član društva Tomo Mihovićna prvoj utakmici bio je neizmjerno sretanšto je opet krenuo nogomet u Serdahelu.Kaže da u sastavu, osim dvojice igrača, svisu Serdahelci i dečki su vrlo složni. Smatrada rezultati momčadi nisu toliko važni,nego je važno da se ljudi, igrači i navijači,zabavljaju te da se njeguje šport. Serda-helska momčad, koja okuplja nogome-taše od dvadeset do tridesetogodišnjaka,zasada trenira na sumartonskome nogo-metnom igralištu, i to zahvaljujući dobrojsuradnji vodstva dvaju naselja. Opremuserdahelskim nogometašima osiguralo jekulturno društvo, no predsjednik ArpadKolman nada se da će ubuduće biti i po-krovitelja.

beta

Momčad NK Serdahela

SUMARTON – Pečuško Hrvatsko ka-zalište 4. listopada gostuje u tome po-murskom naselju s pučkim igrokazomSvijest Antuna Karagića. Predstava ćese održati u Se oskome domu, s počet-kom u 18 sati.

FIĆEHAZ – Predsjednik Hrvatske sa-mouprave Zalske županije dr. JožeTakač za 2. listopada pozvao je vijeć-nike hrvatskih pomurskih naselja nazavršnu svečanu sjednicu Samoup -rave. Na sjednici će vijećnici razmotritidjelovanje organizacije u proteklomemandatu te će im predsjednik zahva-liti na četverogodišnjem radu.

SERDAHEL – Hrvatska samouprava„Stipan Blažetin”, bude li dovoljno pri-javljenih, od sredine listopada pok -reće tečaj hrvatskoga jezika započetnike i naprednije. Prijaviti semože na telefonu 93-383-034.

Nekadašnji igrači kao navijači

MOZAIK n 15 n

U LIJEPOM I UGODNOM DRUŠTVU

Sjećanje na minule dane

Predsjednik kotoripskog Općinskog vijeća Zoran Radmanić(HDZ) nakon svečane sjednice tijela kojem predsjeda, kao vrsnidomaćin, družio se s gotovo svim gostima i uzvanicima spo-menutoga skupa. Kao i svaki pravi muškarac, najviše slobod-noga vremena proveo je u ženskome društvu koje se odmaklood ostalih. Među njima su bile (slijeva): Bernadeta Blažetin, no-vinaraka Hrvatskoga glasnika, tjednika Hrvata u Mađarskoj,Snježana Matoš. prof., ravnateljica kotoripske Osnovne školeJože Horvata i predsjednikova stranačka kolegica, ErzsébetBeak, voditeljica keresturskoga Seoskog doma, Anica Kovač,ravnateljica keresturskoga Osnovne škole Nikole Zrinskog, iBlaženka Zvošec (HSLS), bivša načelnica kotoripske Općine, adanas podalje od politike. Nismo uspjeli dokučiti o čemu surazgovarali, no sudeći po njihovim nasmijanim licima, zacijelonije bila posrijedi svakodnevica.Ipak smo od Zorana uspjeli saznati kako su razgovarali o po-četcima suradnje između Kotoripčana i pomurskih Hrvata uMađarskoj, a iz tog ih razdoblja vežu prelijepe uspomene.

Tekst i snimak: M. Grubić

Štefan Dumović u ljetu jubilejov

Štefan Dumović, židanski, plajgorski i undanski farnik ter du-goljetni duhovni peljač celjanskih hodočasnikov, ljetos je dup -lasti jubilar. Iako zavolj drugih obavezov ovoga augustuša nijemogao s nami skroz koracati od Kisega do Celja, drugi dan ho-dočašćenja u Gloggnitzu su mu za svetom mašom čestitali uime svih hodočasnikov Šandor Petković i dr. Šandor Horvat,dva organizatori ovoga gradišćanskoga putovanja. Za 30. ob-ljetnicu shodišća s drivenom spomenicom su mu gratuliralivjerniki i hodočasniki na kojoj piše da od Hrvatskoga Židanado štajerskoga Celja točno trideseti put se je ganuo dušobriž-nik. Od Celjanske Madone se prosi i nadalje podupiranje i mo-litva da duhovnika nam obdrži u dobrom zdravlju. Za to sumolili prošle nedilje i na Undi, kamo Štefan Dumović točnojur četrdeset ljet hodi maševati. Svoje dušobrižničtvo je začeou spomenutom selu kot čepreški kapelan i sad jur četira de-setljeća se brine za Undance. Na svetoj nediljnoj maši gratuli-rali su mu i prikdali brojne dare predstavniki svih seoskihdruštav kot i Seoska ter Hrvatska samouprava.

Tiho

Santovo

Predano akumulacijsko jezero na Kadiji (Starom Dunavu)U okviru „Oglednoga programa javnog zapošljavanja kroz projekt ostvarivanja akumulacijskog jezera na ravnici i obrežju», 22.rujna zapadno od Santova svečano je predano akumulacijsko jezero na Starom Dunavu zvanom Kadija. Nakon prigodnih govora,a u nazočnosti uzvanika, načelnika i zastupnika okolnih naselja, te dužnosnika i djelatnika Uprave vodoprivrede južne doline rijekeDunava i Šumarije «Gemenc», vrpcu su svečano prerezali ravnatelj Uprave vodoprivrede južne doline rijeke Dunava Róbert Telkes,

državni tajnik Ministarstva unutarnjih poslova Tibor Pogácsás i državni taj-nik Ministarstva poljodjelstva Róbert Zsigó. Kako je uz ostalo istaknuto,uređivanje akumulacijskog jezera pridonijet će ne samo nagomilavanjuviška vode i njezina iskorištavanja, te odgovornom vodoprivrednom go-spodarenju nego i očuvanju zaštićene prirode te života u vodi i njegovojokolici. Izgradnja je trajala godinu dana, a projekt u kojem je sudjelovalo57 javnih radnika ostvaren je u vrijednosti od 330 milijuna. Akumulacijskojezero dužine 3664 metara može primiti 400 tisuća kubičnih metara vode.U odgovarajućim okolnostima putem propusnog uređaja dnevno možeprimiti 115 tisuća kubika vode iz Bajskog kanala (Kanala Franje Josipa), štoće omogućiti djelotvornije gospodarenje vodom i u sušnim razdobljima.

Stipan Balatinac

n 16 n GLASNIK

GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Branka Pavić Blažetin, tel.: 06-30-3961852, e-mail: branka@croatica.hu, NOVINARI: Stipan Balatinac, tel.: +36/30/396/1851, e-mail: balatinac.s.66@nicom.hu,Bernadeta Blažetin, tel.: 93/383-034, e-mail: beta@croa tica.hu, Timea Horvat (zamjen. glavne urednice), tel.: +36-30-437-0271, e-mail: tiho@croatica.hu, RAČUNALNI SLOG: Katalin BerencsiZámbóné, tel.: 1/269-1974, e-mail: zkati@croatica.hu, LEKTOR: Živko Mandić, tel.: 1/256-0765, e-mail: santovo@net.hr ADRESA: 1065 Budapest, Nagymező u. 68. Tel./Fax: 1/269-2811, tel.:1/269-1974, e-mail: glasnik@cro atica.hu – ZA OSNIVAČ: Savez Hrvata u Mađarskoj. IZDAVAČ: Croatica Kft. RAVNATELJ: Čaba Hor vath. List širi posredstvom Mađarske pošte, na osnovi pretplatena žiroračun: CITIBANK Rt. 10800014-10000006-10612016, redakcija Hrvatskoga glasnika i alternativni širitelji. Pretplata na godinu dana iznosi: 7500 Ft. Tjednik se finacira iz državnogproračuna Mađarske. Rukopise, fotografije i crteže ne čuvamo i ne vraćamo. TISKARSKA PRIPREMA, TISAK: CROATICA Nonprofit Kft., 1065 Budapest, Nagymező u. 68.

HU ISSN 1222-1270

Reagiranja

Kulturni događaji, tako i Thompsonov koncert u službi je okupljanja hrvatske zajednice u Mađarskoj

Ovih se dana od 26. rujana na online portalima i tiskanim izda-njima diljem Mađarske pojavio napis (prvi je objavio index.hu)više nego negativnog suznačenja u kojem se proziva Hrvatskadržavna samouprava i Kulturno-prosvjetni centar i odmarališteHrvata u Mađarskoj kao organizatori i podupiratelji koncertaMarka Perkovića Thompsona koji će biti održan 3. listopada u Pe-čuhu. Za izjavu smo zamolili HDS-ov Ured. Uime Ureda izjavu jedao njegov voditelj Jozo Solga, jedan od organizatora koncerta,a upitali smo i voditelja Kulturno-prosvjetnog centra i odmara -lište Hrvata u Mađarskoj Jozu Harija.

Kako kaže Solga, početni napis s indexa koji su preuzeli brojnionline portali, neki i dodajući njemu, više je nego nekulturanprema našoj hrvatskoj zajednici koja ima matičnu zemlju, matič -nu zemlju rođenu u krvi te višetisućljetni suživot mađarskog ihrvat skog naroda. Stoga smo duboko revoltirani kako se napisovoga tipa i tona bez ikakvih argumenta može objaviti, i to beznavođenja izvora i pozadine te se puštaju spotovi otprije 20 go-dina izvađeni iz konteksta kada su ljudi diljem Hrvatske ginuli nahrvatskim ratištima braneći svoje domove i sebe. Ne znam tko jeonaj «hrvatski stručnjak» na kojega se poziva bama.hu, i koji bilošto ima komentirati. Na ovaj događaj mi, HDS, gledamo kao na

koncert kao na druge slične priredbe koje su prilika za zajed -ništvo i druženje, bez ikakve namjere i primisli stvaranja ikakvihnacionalističkih ili, ne daj Bože, neonacističkih ili fašističkih ozrač -ja. U spomenutim napisima koriste se jako teške riječi, s jako teš -kim riječima mađarskog tiska suočeni smo ovih dana. Mi ćemoreagirati kod novinskih kuća na kulturan način bez vođenja ikak -vog rata, jer bi se to moglo i iskoristiti. Još je gore i nije u redušto se napis pojavio pred narodnosne izbore u izbornoj kampanjii kada se zna kako kod hrvatskih izbora postoje dvije državneliste. Na taj se način napisom još više može podijeliti zajednica,napisima ovakvog tipa više nego neukusnima i štetnima. Na-damo se kako ćemo koncert bez problema održati i kako ovajnapis neće oštetiti našu organizaciju i da ćemo imati publiku kojaneće nasjesti na ovu provokaciju, provokaciju bez ukusa. Nadamse kako će nas ovaj čin još više zbiti i okupiti te kako ćemo pri-dobiti mađarske prijatelje da dođu na koncert i poslušajuThompsona, jednog od najpopularnijih i najboljih hrvatskih pje-vača, kaže Solga. Prva je glazba, kultura i druženje, što je cilj or-ganizatora koncerta, naglašava i voditelj Kulturno-prosvjetnogcentra i odmarališta Hrvata u Mađarskoj Jozo Hari. Mi možemobiti ponosni na svoj matični narod koji je oružjem izborio svojudomovinu, i Thompson se borio, okuplja stotine tisuća ljudi nasvojim koncertima, gradi crkve... i propagira hrvatsku nacionalnusvijest i identitet, hrvatski ponos i slavi tekovine Domovinskograta u svojim stihovima. Možemo mi Hrvati u Mađarskoj biti po-nosni na sve ono što smo postigli na polju kulturne autonomijei idemo u pravome smjeru. Svaki narod ima svoje pravo na sa-mostalnost i pravo na izražavanje nacionalnih osjećaja, kažeSolga.

Branka Pavić Blažetin

PETROVO SELO – Ove nedilje, početo od 15 uri, u seoskojcrik vi sv. Petra i Pavla se svečuje bermanje. Po informaciji far-nika sel Pinčene doline Tamása Várhelyija, 27 mladih ljudi izšest sel (pokidob Petrovomu Selu administrativno pripada petfilijalov: Narda, Gornji Četar, Hrvatske Šice, Keresteš, Pornova)će primiti sakramenat bermanja. Ceremoniju pelja sambotel-ski biškup András Veres. Potom će on blagosloviti novu mrt-vačnicu u cintiru.

SAMBOTEL – Neobični večer zatvara izložbu pod naslovom«Put do Jadrana – U vabljenju mediterana» u Muzeju IseumSavariense. Organizatori su jednostavno napisali na pozivnicu– Sprohodite riblju duhu! – Jilo iz Rima, pilo iz Dalmacije, me-diteransko raspoloženje s antičkom mužikom na oprošćaj-nom večeru izložbov ka su bila u minuli miseci posvećeneJadranskoj tematiki u dotičnom varošu. Posjetitelji se čekajuod 15 do 19 uri 4. oktobra, u subotu, još s brojnimi zanimlji-vosti iz slavne povijesti.