IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON OTOK PAŠMAN 5_Projekt prometne...23000 Zadar Split listopad 2012. IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON OTOK PAŠMAN Mapa 1,Knjiga K5 PROJEKT PROMETNE OPREME

Investitor: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA

LIBURNSKA OBALA 6/5 23000 Zadar

Split listopad 2012.

IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON OTOK PAŠMAN

Mapa 1,Knjiga K5

PROJEKT PROMETNE OPREME

listopad 2012.

HI DRO IN ŽENJERI NG

Stinice 26/B, 21000 Split, Hrvatska

MB 1263412

Tel: +385 (0)21 / 486-611

Fax: +385 (0)21 / 486-630

E-mail: [email protected]

ČLAN UPRAVE: PROKURIST:

Nikša Musulin, dipl.ing.građ. Alma Kahler, mag.rer.soc.oec

INVESTITOR: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR LIBURNSKA OBALA 6/5, 23000 Zadar

GRAĐEVINA / DIO GRAĐEVINE TRAJEKTNI PRISTAN

VRSTA PROJEKTA: PROJEKT PROMETNE OPREME RAZINA PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT NAZIV PROJEKTA: IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON

OTOK PAŠMAN

BROJ PROJEKTA: 581/2012 Z.O.P./MAPA/KNJIGA: TLT/M1/K5 GLAVNI PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ.

PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ. DATUM: Split, listopad 2012.

OIB 88690797908

STRABAG-HIDROINŽENJERING d.o.o. za inženjering i izgradnju

Stinice 26/B Tel: +385 (0)21 / 486-611 21000 Split / Hrvatska Fax: +385 (0)21 / 486-630 MB 1263412 e-mail: [email protected] HIDROINŽENJERING

GRAĐEVINA: TRAJEKTNI PRISTAN/ Z.O.P./M./K.TLT/M1/K5 B.P. 581/2012


Popis knjiga Glavni projekt IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON listopad 2012.

POPIS KNJIGA GLAVNOG PROJEKTA

Naziv projekta: IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON, OTOK PAŠMAN Zajednička oznaka projekta: TLT

ZOP/MAPA TLT/M1

NAZIV PROJEKTA: IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON, OTOK PAŠMAN

KNJIGA 1

VRSTA PROJEKTA GLAVNI ARHITEKTONSKI PROJEKT S KRAJOBRAZNIM UREĐENJEM

INVESTITOR: ŽUPANIJSKA LUČKA UPRAVA ZADAR, LIBURNSKA OBALA 6/5, 23000 Zadar

PROJEKTANT: JADRO d.d., Brnik bb, Split

BROJ PROJEKTA: 004 - 3468/12

KNJIGA 2

VRSTA PROJEKTA GRAĐEVINSKI PROJEKT


PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ. STRABAG HIDROINŽENJERING Stinice 26b, 21000 Split

BROJ PROJEKTA: TD 581/2012

KNJIGA 3

VRSTA PROJEKTA GLAVNI PROJEKT VODOOPSKRBE, HIDRANTSKE MREŽE I ODVODNJE


PROJEKTANT: Marko Bertolino, dipl. ing. građ. BERTOLINO INŽENJERING d.o.o. Mediteranskih igara 5, 21000 Split


KNJIGA 4

VRSTA PROJEKTA PROJEKT ELEKTROTEHNIČKIH I OSTALIH INSTALACIJA


PROJEKTANT: Zdravko Ražov, dipl. ing. el. ZR, Put Stanova 10, 23000 Zadar

BROJ PROJEKTA: T.D.27-G/12

KNJIGA 5

VRSTA PROJEKTA PROJEKT PROMETNE OPREME


PROJEKTANT: Josip Prcela, dipl.ing.građ. STRABAG HIDROINŽENJERING Stinice 26b, 21000 Split






Sadržaj Glavni projekt IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON listopad 2012.

SADRŽAJ

OPĆI DIO

1. REGISTRACIJA PODUZEĆA STRABAG-HIDROINŽENJERING d.o.o.

2. RJEŠENJE O UPISU U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA

3. IMENOVANJE GLAVNOG PROJEKTANTA

4. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE NA RADU

5. PRIKAZ MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

6. LOKACIJSKA DOZVOLA

7. SITUACIJA GRAĐEVINE NA KOPIJI KATASTARSKOG PLANA

TEHNIČKI DIO

1. TEHNIČKI OPIS

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

3. PROJEKTIRANI VIJEK UPOTREBE GRAĐEVINE I UVJETI ODRŽAVANJA

4. TROŠKOVNIK RADOVA

5. NACRTI

1. PREGLEDNA SITUACIJA Mj 1:100000

2. SITUACIJA POSTOJEĆEG STANJA Mj 1:500

3. SITUACIJA REGULACIJE PROMETA Mj 1:500

4. NAČIN UGRADNJE PROMETNIH ZNAKOVA-detalji shematski





Opći dio Glavni projekt IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON listopad 2012.

OPĆI DIO

1. REGISTRACIJA PODUZEĆA STRABAG-HIDROINŽENJERING d.o.o.











Registracija poduzeća Glavni projekt IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON listopad 2012.

1. REGISTRACIJA PODUZEĆA





Rješenje o upisu u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva

listopad 2012 IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON






Imenovanje glavnog projektanta

listopad 2012 IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON






Prikaz mjera zaštite na radu

listopad 2012

IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON






Prikaz mjera zaštite na radu

listopad 2012


Temeljem odredbi Zakona o zaštiti na radu (NN 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) tijekom

izrade predmetnog projekta odabrana su tehnička rješenja koja u cijelosti osiguravaju potpunu

primjenu pravila zaštite na radu, kako bi se svim sudionicima (za vrijeme građenja i u tijeku upotrebe

predmetne građevine), osigurali uvjeti rada bez opasnosti za život i zdravlje.

1. Mjere za sprečavanje opasnosti

Za vrijeme građenja predmetne građevine potrebno je provesti sve propisane i važećom zakonskom

regulativom predviđene mjere zaštite na radu, a koje se posebice odnose na:

- organizaciju i uređenje samog gradilišta;

- organizaciju skladišnog prostora;

- organizaciju i lokaciju objekata namijenjenih boravku ljudi;

- organizaciju transporta materijala, alata, strojeva, opreme i ljudi;

- organizaciju pružanja prve pomoći u slučaju povrede radnika na radu i slično;

- ispravnost sredstava za rad, kao što su alati, strojevi i ostala prateća oprema;

- ispravnost i pravilan način upotrebe osobnih zaštitnih sredstava radnika (na primjer zaštitni

šljem, radno odijelo, zaštitne rukavice, radne cipele, opasač za radove na visinama i slično;

- sanaciju okoliša gradilišta, te dovođenje u stanje prije same izgradnje;

Za provedbu zaštitnih mjera nadležna je i odgovorna uprava gradilišta.

2. Kontrola

Provjeru provedbe ovih zaštitnih mjera provode voditelj građenja, nadzorni inženjer, kao i

ovlašteni predstavnici nadležnih državnih tijela.

Projektant:

Josip Prcela, dipl.ing.građ.





Prikaz mjera zaštite od požara

listopad 2012.







Prikaz mjera zaštite od požara

listopad 2012.


Na temelju Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) i Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima

(NN 108/95, 56/10), daje se prikaz mjera i rješenja za primjenu pravila protupožarne zaštite.

1. Mjere za sprečavanje opasnosti

Za vrijeme izvođenja radova potrebno je provesti sve potrebne zaštitne mjere s lako zapaljivim

materijalima koji mogu izazvati požar. Takve materijale potrebno je držati udaljene od toplinskih

izvora.

Električne instalacije, uređaji, kao i oprema moraju svojom kvalitetom i načinom izvedbe odgovarati

važećim tehničkim propisima i standardima.

Na svim mjestima na gradilištu gdje postoji opasnost od požara, potrebno je permanentno provoditi

zaštitne mjere u skladu sa Zakonom o zaštiti od požara.

Zapaljive tekućine potrebno je čuvati u posebnim skladištima osiguranim od požara sukladno

pozitivnim propisima.

Nakon završetka radova potrebno je urediti gradilište te odstraniti sve ostatke građe i materijala.

Za provedbu ovih mjera nadležna je i odgovorna uprava gradilišta.

2. Kontrola

Kontrolu provedbe ovih mjera provodi voditelj građenja, nadzorni inženjer kao i ovlašteni predstavnici

nadležnih državnih tijela.

Projektant:

Josip Prcela, dipl.ing.građ.





Lokacijska dozvola

listopad 2012.







Situacija građevine na kopiji katastarskog plana

listopad 2012.







TEHNIČKI DIO-sadržaj

listopad 2012. IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON

TEHNIČKI DIO

1. TEHNIČKI OPIS



4. TROŠKOVNIK

5. NACRTI

1. PREGLEDNA SITUACIJA Mj 1:100000

2. SITUACIJA POSTOJEĆEG STANJA Mj 1:500

3. SITUACIJA REGULACIJE PROMETA Mj 1:500

4. NAČIN UGRADNJE PROMETNIH ZNAKOVA-detalji shematski





Tehnički opis

listopad 2012.


1. TEHNIČKI OPIS





Tehnički opis

listopad 2012.


MAKRO I MIKROLOKACIJA

Tkon je staro ribarsko mjesto koje se nalazi na južnom dijelu otoka a ujedno je i trajektno pristanište

za trajektnu liniju Biograd-Tkon. Od pristaništa se nižu pješčane i stjenovite uvale. S obližnjih brda se

pruža pogled na obližnje otočiće i Kornate. Cilj svih turista koji posjećuju otok Pašman je

benediktinski samostan s. Kuzme i Damjana na brdu Ćokavac kraj Tkona iz 12. st.

Mjesto Tkon je zbijenog tipa, formirano u prošlosti na brežuljku, danas je pruženo do mora. Prvi put

se spominje u djelu «Upravljanje carstvom» bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta u 10. st. pod

nazivom Katav.

U jednom dokumentu iz 1363. spominje se naziv «Cun» - Kun, kako i danas tamošnje stanovništvo

naziva to mjesto. Današnji naziv Tkon, službeno se upotrebljava od 1840 godine.

Osim odličnog geografskog položaja (blizina Biograda), Tkon svoj razvoj u najvećoj mjeri zasniva na

trajektnoj luci, gdje tijekom godine tranzitom prođe više od pola milijuna putnika i više od dvjesto

tisuća vozila. Zbog velikog protoka ljudi, u Tkonu je smještena najveća ponuda raznih uslužnih,

prodajnih i proizvodnih sadržaja.

Općina Tkon smještena je na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana, u jugoistočnom dijelu Zadarske

županije. Dio je prostorno-razvojne cjeline Zadarsko-biogradskih otoka. Blizina kopna i obradive

poljoprivredne površine osnovni su faktori razvoja i opstanka stanovništva na otoku.

Povezivanjem mostom «Ždrelac» s otokom Ugljanom u jednu prostornu cjelinu, stvoreni su preduvjeti

za kvalitetniji razvoj. Životno važna trajektna komunikacija grad Biograd na moru-naselje –Tkon

odvija se Pašmanskim kanalom. Kanal je prosječno širok 2,5 km.

Sa jugozapadne strane je Srednji kanal koji je dijeli od Kornatskog arhipelaga i Dugog otoka.

Sjeverozapadni kraj graniči sa Općinom Pašman. Južnu stranu okružuju niz manjih otočića: Školjič,

Gnalić, Žižanj, Lanđinić, Orlić, Veli Ošljak, Mali Ošljak, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula,

Gangaro, Gangarol, Košara, Košarica ili Maslinjak.

Pašman je 12. otok po veličini, a 13. po broju stanovnika u Republici Hrvatskoj. U zadarskoj županiji

je 3. po veličini, iza Paga i Dugog otoka.

Najveća dužina otoka iznosi 21,35 km, a najveća širina 4,27 km. Površina iznosi 63,34 km2, odnosno

1,76% teritorija Županije. Dužina obale je 65,3 km, a indeks razvedenosti iznosi 2,31.

Prostor oko Pašmana administrativno je podijeljen na dvije općine: Pašman i Tkon. Na općinu Tkon

otpada manji dio otoka, površine 14,30 km2 s jednim, istoimenim naseljem.





Tehnički opis

listopad 2012.


Slika 1.1. Pregledna situacija trajektne luke Tkon

0

0

0

beton

igralište

kamen i pijesak

kamen i pijesak

kamen i pijesak

beton

kamen

i pij

esak

kamen i pijesak

kamen i pijesak

beton

beton

PROŠIR

ENA MJE

SNA LUKA

ŠPORTSKA L

UKA

POSTOJECA MJESNA LUKAŠPORTSKA LUKA

GRANICA D-110

PR

OŠ

IRE

NA

MJE

SN

A L

UK

AŠ

PO

RT

SK

A L

UK

A

2

3

4

5

6

7

8

9

1

OS 1

OS 2

2'

7'

10





Tehnički opis

listopad 2012.


PROMETNA OPREMA Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima

navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena

odgovarajućih EN (europska norma). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi van snage,

važit će zamjenjujuća norma ili propis. Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila

(normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog

obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz

suglasnost projektanta.

2.1. PROMETNI ZNAKOVI (OKOMITA SIGNALIZACIJA)

Opis rada

Ovaj rad obuhvaća nabavu i postavljanje svih vrsta prometnih znakova u svemu prema projektu

prometne opreme ceste. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, Pravilnikom, propisima,

programom kontrole i osiguranja kakvoće (PKOK), projektom organizacije građenja (POG),

zahtjevima nadzornog inženjera i ovim OTU.

Izrada

Prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, veličinom i načinom postavljanja

trebaju biti u skladu s "Pravilnikom" te hrvatskim i europskim normama:

EN 12899-1,

EN 12899-2,

EN 12996,

EN 12352,

EN 12368,

EN 12675,

EN 1436,

EN 1463,

EN 1790.

EN 1871.

Prometni znakovi većih dimenzija, čija površina iznosi više od 2m2 , izrađuju se od više segmenata i

spajaju se na mjestu postavljanja u jednu cjelinu. Pričvršćivanje prometnih znakova mora biti

izvedeno na način da s prednje strane znaka nema vidljivog mjesta pričvršćivanja. Elementi za

pričvršćivanje moraju biti izvedeni tako da se onemogući okretanje prometnog znaka oko osi stupca.





Tehnički opis

listopad 2012.


Vijci se moraju osigurati protiv samoodvijanja. Prometni znakovi pričvršćuju se na stupove koji su

izrađeni od Fe cijevi i zaštićeni protiv korozije postupkom vrućeg cinčanja ili na aluminijske stupove.

Prometni znakovi većih dimenzija, kao što su putokazne ploče, postavljaju se pomoću montažnih

elemenata na aluminijske "I" nosače. Broj nosača ovisi o površini prometnog znaka i iznosi:

• površina znaka do 8 m2, 2 nosača IP Al. 180 mm

• površina znaka od 8 m2 do 15 m2, 3 nosača IP Al 180 mm ili 2 nosača IP Al 240 mm

Pri postavljanju prometni znak treba zakrenuti za 3-5° u odnosu na os prometnice da se izbjegne

intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena. Na isti se stup ne

smije postaviti više od dva prometna znaka.

Stupovi znakova postavljaju se u betonske temelje minimalne kakvoće betona C 20/25 (MB 25),

oblika zarubljene piramide čije su stranice donjeg kvadrata 30 cm i gornjeg 20cm.

Kontrola kakvoće

Materijali od kojih se izrađuju znakovi i stupovi određeni su normama, a za sve materijale izvođač

mora na svoj trošak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvoću. Originale dokaza

treba predati nadzornom inženjeru. Kontrola kakvoće materijala i zaštite od korozije čeličnih

elemenata konstrukcije provodi se prema odgovarajućim odredbama ovih OTU.

Obračun rada

Postavljanje promjenljivih prometnih znakova obračunava se po komadu postavljenog znaka zajedno

sa stupom i temeljem. U cijenu ulazi izrada i bojenje znakova i stupova, lijepljenje folije, iskop i

betoniranje temelja, učvršćenje znakova i stupova, prijevoz znakova i drugog materijala te drugi

poslovi vezani uz postavljanje prometnih znakova, uključujući sve radove i materijale koji se ugrađuju

u znak da bi on bio sposoban izvršiti predviđenu i daljinski diktiranu promjenu.





Tehnički opis

listopad 2012.


2.2.OZNAKE NA KOLNIKU (VODORAVNA SIGNALIZACIJA)

Opis rada

Ovaj rad obuhvaća izradu oznaka na kolniku za reguliranje prometa koje su definirane u Pravilniku i

ovim OTU. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja

kakvoće (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i ovim

OTU.

Izrada

Oznake na kolniku dijele se na:

• uzdužne oznake na kolniku,

• poprečne oznake na kolniku,

• ostale oznake na kolniku.

Boje i dimenzije oznaka određene su Pravilnikom i pripadajućim normama.

Kontrola kakvoće

Dužnost je izvođača radova da za materijale kojima radi oznake na kolniku pribavi dokaze o

uporabljivosti i da originale dokaza preda nadzornom inženjeru. Kontrola kakvoće obuhvaća:

• prethodna ispitivanja materijala,

• tekuća ispitivanja,

• kontrolna ispitivanja.

Prethodna ispitivanja

Ispitivanje uporabljivosti materijala provodi se prema zahtjevima HRN Z.S2.240 (Boje za tankoslojne

oznake na kolniku).

Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja osigurava izvođač i koriste se radi potvrde postignute kakvoće. Tekuća ispitivanja

obuhvaćaju:

• ispitivanje debljine oznaka vlažnog i suhog filma.- bez staklenih kuglica –uzimanjem uzorka na

probne pločice na svakih 5.000 m (posebno za središnje, rubne i druge oznake), prema zahtjevima

norme HRN Z.S2.240 i HRN C.A6.030,

• ispitivanja izvedenih oznaka u pogledu prometno-tehničkih svojstava (trajnost, dnevna i noćna

vidljivost, skliskost) i odgovarajućih svojstava materijala za njihovu izradu, prema zahtjevima norme

HRN Z.S2.240,

• ispitivanja otpornosti materijala oznaka na djelovanje smrzavanja i soli i na temperature od 80oC.





Tehnički opis

listopad 2012.


Kontrolna ispitivanja

Ova ispitivanja osigurava investitor i koriste se radi potvrde postignute kakvoće.

Kontrolna ispitivanja kakvoće obuhvaćaju:

• ispitivanja debljine oznake suhog filma (bez staklenih kuglica) uzorkovanjem na probnim pločicama

svakih 20.000 m (posebno za središnje, rubne i druge oznake), prema zahtjevima norme HRN

Z.S2.240 i HRN C.A6.030,

• ispitivanja otpornosti na sklizanje suhog filma oznaka na svakih 10.000 m, prema zahtjevima norme

HRN U.C4.018,

• ispitivanja dnevne i noćne vidljivosti te položaja koordinata boje u spektralnom dijagramu suhog

filma oznaka na svakih 5.000 m, prema zahtjevima normi EN 1436/97 i HRN EN 1436:2001 en,

• vizualnim pregledom određivanja stanja suhog filma oznake i eventualno mogući nedostaci

(oštećenost, mreškanje, pukotine, ljuštenje, ljepljivost i nečistoće).

Obračun rada

Oznake na kolniku obračunavaju se:

• pune i isprekidane bijele i žute crte po duljini izvedene oznake (m),

• crte zaustavljanja, kose i granične crte po duljini izvedene oznake (m),

• pješački prijelazi, strelice po komadu izvedene oznake (kom),

• polja za usmjeravanje prometa po površini izvedene oznake (m2),

• mjesta za parkiranje i površine za posebne namjene kao i uzdužne oznake na predmetima uz rub

kolnika po duljini izvedene oznake (m).

U cijenu ulazi sav rad, materijal, prijevoz i sve ostalo što je potrebno za potpuni dovršetak posla

uključujući potrebna ispitivanja kakvoće materijala i rada.

Projektant:

Josip Prcela, d.i.g.





Program kontrole i osiguranja kvalitete listopad 2012. IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON







PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Građevinski projekt je izrađen u skladu s Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/07), Zakonu o javnim cestama (NN 180/04), Zakonu o sigurnosti prometa na cestama (NN 105/04), Pravilniku o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama (NN 33/05), kojim se propisuju tehnička svojstva bitna za ovakve građevine. Materijali i svi radovi moraju biti u skladu sa zahtjevima navedenim u "Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama, knjige I-VI", koje su u prosincu 2001 godine izdale "Hrvatske ceste-Hrvatske autoceste".

Kontrolna ispitivanja

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuje u građevinu mora se cijelo vrijeme građenja voditi evidencija te sačiniti izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala sukladno projektu, ovom programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima.

Izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala mora sadržavati slijedeće dijelove: I. Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme

(datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje.

II. Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno ocjena kvalitete.

III. Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izvješće.

Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu dokumentaciju (građevinski dnevnik)

Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvođač je dužan priložiti dionica: Han – granica BiH rezultate tekućih ispitivanja koja se odnose na isporučene količine. Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno propisima. Sva izvješća, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornom inženjeru.

Po završetku svih radova izvođač je obavezan izraditi elaborat izvedenog stanja građevine i katastra podzemnih instalacija.

Nabavku opreme i materijala izvođač mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važećim standardima: • HRN (i privremeno preuzet JUS). • HRN EN (Hrvatske norme - preuzete europske norme)

Ukoliko neki radovi nisu obuhvaćeni ovim standardima, mjerodavni će biti: a/ Međunarodne Organizacije za Standardizaciju - ISO b/ Njemačke Industrijske Organizacije - DIN






1. PRIPREMNI RADOVI U okviru pripremnih radova predviđene su slijedeće aktivnosti: - iskolčenje predmetne površine

- čišćenje terena, rušenje i uklanjanje dijelova postojećih prometnica i nogostupa, zidova, instalacija itd.,te utovar i prijevoz na određenu deponiju.

Iskolčenje predmetnih površina obuhvaća sva geodetska mjerenja, kojima se podaci s projekta prenose na teren, osiguranje iskolčene površine, profiliranje, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za vrijeme građenja do predaje investitoru. Sve radove na rušenju treba izvesti tako da se ne nanese šteta na susjednim građevinama. Mjesto i način deponiranja otpadnog materijala sa predmetnog gradilišta treba odrediti prema naputcima nadzornog inženjera. Izvođač je dužan prije početka građevinskih radova dostaviti naručitelju ili nadzornom inženjeru plan organizacije gradilišta i tehničke opreme, te operativni plan izvođenja ugovorenih radova. Investitor ili nadzorni inženjer, nakon prihvaćanja priloženog plana i potrebnih tehničkih pomagala, upisan u građevinski dnevnik, dozvoljava početak radova.

2. ZEMLJANI RADOVI

2.1. ISKOP HUMUSA

Prilikom iskopa humusa ne smije se dopustiti duže zadržavanje vode na tlu jer bi ga ona prekomjerno raskvasila. Stoga u toku iskopa treba voditi računa o tome da bude omogućena stalna uzdužna i poprečna odvodnja. Vodu treba odvesti izvan trupa ceste priključkom na neki odvodni jarak, potok ili prirodnu depresiju. Površine na kojima je odmah nakon iskopa humusa predviđena izrada nasipa potrebno je odmah urediti i sabiti te izraditi prvi sloj nasipa. Debljina humusnog sloja kojeg treba odstraniti utvrđuje se prethodnim ispitivanjem i kontrolom u toku rada. Debljinu humusnog sloja ustanovljuje nadzorni inženjer u prisutnosti ovlaštenog predstavnika izvođača, za svaki profil posebno ili za pojedine dionice trase, ako se debljina humusnog sloja na dionicama ne mijenja. Identifikacija humusnog sloja obavlja se na osnovi mirisa, boje, sastojaka biljnih i životinjskih ostataka koji podliježu procesima razlaganja kao i količina ukupnih organskih tvari. Ako nije drukčije određeno posebnim tehničkim uvjetima, humusnim slojem smatra se površinski sloj sraslog tla u kojem je sadržaj organskih tvari veći od 10% mase.

2.2. ŠIROKI ISKOP

Ovaj rad obuhvaća široke iskope koji su predviđeni projektom ili zahtjevom nadzornog inženjera, a to su: iskopi usjeka, zasjeka. Rad uključuje i utovar iskopanog materijala u prijevozna sredstva. Iskop se obavlja prema visinskim kotama iz projekta, te propisanim nagibima kosina, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla i zahtijevana svojstva za namjensku upotrebu iskopanog materijala, u skladu s OTU. Tijekom radova na širokom iskopu kontrolirati: - da se iskop obavlja prema profilima i visinskim kotama iz projekta te propisanim nagibima kosina, a uzimajući u

obzir geomehanička svojstva tla i zahtjeva svojstva za namjensku upotrebu iz geomehaničkog elaborata - da tijekom rada ne dođe do potkopavanja ili oštećenja projektom predviđenih pokosa. Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje treba istovremeno osigurati utovar materijala, prijevoz do mjesta stalne deponije ili do mjesta ugradnje u nasip, istovar i ugradnja. Iskop se do predviđene kote planuma posteljice smije obaviti samo ako materijal nije osjetljiv na utjecaje atmosferilija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet. Ako nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviđene kote planuma posteljice, a definitivni se iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i kolničke konstrukcije. Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na objektu, izvođač je dužan brinuti se o tome da uslijed nepravilne odvodnje ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa i da ne bude ugrožena njihova stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na upotrebu.






Nagib pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo različiti, jer ova grupa materijala obuhvaća širok raspon stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. U toku rada, na zahtjev izvođača, a u suradnji s odgovarajućim stručnjacima, određivat će se eventualne promjene nagiba pokosa, u skladu sa svojstvima miješanog materijala, geološkim nalazima, povećanom potrebom za odgovarajućim materijalom i pojavama u iskopima. Ovakvi materijali namijenjeni su pretežno za izradu nasipa pa je ograničenje za najveće komade kamena isto kao kod kamenih materijala, tj. najveći komadi kamena smiju biti veliki najviše kao polovina ugrađenog sloja nasipa, ali ne veći od 40 cm. Pri radu treba kontrolirati da se iskop vrši najviše do dubine od 20-30 cm projektirane kote planuma donjeg stroja. Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na objektu, izvođač je dužan osigurati pravilnu odvodnju i time spriječiti oštećenja izrađenih pokosa i njihov stabilitet. Također treba kontrolirati da se nagib radnih pokosa kreće u granicama od 1:1 za nevezana krupnozrna tla do 1:3 za sitnozrna vezana koherentna tla. 2.2.1. ŠIROKI ISKOP U MATERIJALU "A" KATEGORIJE

Pod materijalom kategorije “A” razumijevaju se svi čvrsti materijali, gdje je potrebno miniranje kod cijelog iskopa. Toj skupini pripadaju sve vrste čvrstih i veoma čvrstih kamenih tala kompaktnih stijena (eruptivnih, metamorfnih i sedimentnih) u zdravom stanju, uključujući i moguće tanje slojeve rastresitog materijala na površini, ili takve stijene s mjestimičnim gnijezdima ilovače i lokalnim trošnim ili zdrobljenim zonama. U ovu se kategoriju ubrajaju i tla koja sadrže više od 50% samaca većih od 0,5 m3, za čiji je iskop također potrebno miniranje. Pri radovima na miniranju u ovoj kategoriji materijala izvođač mora raspolagati izvježbanom i kvalificiranom radnom snagom za takvu vrstu radova. Projekt miniranja prije početka radova mora odobriti nadzorni inženjer. Sve izmjene i dopune tijekom rada mora odobriti nadzorni inženjer. Pri svakoj upotrebi eksploziva potrebno je postupati u skladu s odabranom tehnologijom, važećim zakonima i propisima za takve radove radi sigurnosti vlastitog gradilišta, opreme, objekata, ljudi i okoliša. Kod miniranja, kao i pri radovima na iskopima, treba svesti na minimum utjecaje koji bi prouzročili ometanje prometa, ljudi i okoliša. Ako bi došlo do takvih smetnji, izvođač ih je dužan odmah otkloniti o svom trošku. Pri radovima treba postaviti svu potrebnu prometnu i sigurnosnu signalizaciju. Bušotine za miniranje u pravilu se izrađuju pomoću dubinskih bušilica opremljenih i prilagođenih takvoj vrsti rada. Prethodnim geotehničkim ispitivanjima utvrđuju se fizičko-mehanička svojstva stijenskih masa i smjer pružanja i pad slojeva u odnosu na os ceste, na osnovi čega će se odabrati tehnologija, tj. odrediti način otkopavanja, način bušenja, razmak bušotina i količina punjenja eksplozivom. Raspored bušotina kao i količina eksploziva po minskoj bušotini trebaju biti takvi da osiguravaju stvaranje najpovoljnije granulacije odminiranog materijala i da potreba za naknadnim usitnjavanjem komada kamena bude minimalna. Radi što kvalitetnije izrade pokosa, obvezno je izvesti “glatko miniranje” prije ostalih mina u profilu iskopa. Time se pokosi pri konačnom uređenju lakše urede, pravilnijih su ploha, a i količina rastresitog materijala koji treba očistiti s pokosa je minimalna. Na taj se način sprječava rastresanje stijenske mase u pokosima čime postaju stabilniji i lakše se održavaju. Ako se izvede odvajanje kamene mase po projektiranoj plohi pokosa do nivelete od ostale mase u jezgri iskopa, prekopavanje profila iskopa smanjuje se na minimum. Taj učinak ovisi o čvrstoći stijenske mase, odnosno pružanju i padu slojeva prema osi ceste kao i o vrsti slojevitosti i ispucanosti stijenske mase. Materijal se kopa do projektiranog nagiba pokosa uz obavezno odstranjivanje labavih i rastresitih dijelova stijene do kote posteljice, po kojoj se tako može odvijati gradilišni promet. Potrebno je odmah urediti privremenu poprečnu i uzdužnu odvodnju. Ako je potrebno nagib zasjeka izraditi strmije od projektiranog (radi zaštite objekata ili slično), u nekim se slučajevima to može postići pravilnom tehnikom bušenja i miniranja. Tim se načinom nagib pokosa može povećati za približno 25%, osobito kada slojevi u pokosu imaju povoljan položaj. Za ovakva rješenja potrebna je suglasnost nadzornog inženjera. Ako materijal iz iskopa treba upotrijebiti za proizvodnju zrnatog kamenog materijala za izradu klinova kod objekata, nosivih slojeva kolničke konstrukcije, agregata za beton i asfaltne slojeve, potrebno je od ovlaštenog tijela dobiti dokaze o upotrebljivosti koje se temelji na rezultatima laboratorijskih ispitivanja. Ako se na osnovi prethodnih ispitivanja ovlaštenog tijela dobije dokaz o upotrebljivosti kamenog materijala, treba predvidjeti odgovarajuću tehnologiju rada, te obratiti pažnju na to da se isključi miješanje glinovitih primjesa s kamenim materijalom koji je ispitan. Za upotrebu takvih materijala potrebna je suglasnost nadzornog inženjera.






2.2.2. ŠIROKI ISKOP U MATERIJALU "B" KATEGORIJE

Pod materijalom kategorije “B” razumijevaju se polučvrsta kamenita tla, gdje je potrebno djelomično miniranje, a ostali se dio iskopa obavlja izravnim strojnim radom. Toj skupini materijala pripadaju: flišni materijali, uključujući i rastresiti materijal, homogeni lapori, trošni pješčenjaci i mješavine lapora i pješčenjaka, većina dolomita (osim vrlo kompaktnih), raspadnute stijene na površini u debljim slojevima s miješanim raspadnutim zonama, jako zdrobljeni vapnenac, sve vrste škriljaca, neki konglomerati i slični materijali. Za ovu kategoriju materijala uz rad strojeva potrebno je i određeno miniranje. Međutim, bez obzira na to što je pri iskopu takvog materijala opseg miniranja mali, izvođač mora u svemu primjenjivati tehnologiju i sigurnosne mjere kao pri miniranju u čistom kamenom materijalu (materijalu kategorije “A”). Pri iskopu materijala osjetljivih na atmosferske utjecaje treba istovremeno osigurati utovar materijala, prijevoz do mjesta stalnog odlagališta ili do mjesta ugradnje u nasip, istovar i ugradnju. Iskop se do predviđene kote planuma posteljice smije obaviti samo ako materijal nije osjetljiv na utjecaje atmosferilija i ako je tlo u zoni posteljice sposobno da podnese gradilišni promet. Ako nije tako, iskop treba obaviti za 0,2-0,3 m iznad predviđene kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja neposredno prije izrade posteljice i kolničke konstrukcije. Materijali iz širokog iskopa mogu biti različitog sastava, pa poprečna i uzdužna odvodnja mora biti u svim fazama rada besprijekorno riješena. Sva voda mora se odvesti izvan trupa ceste u pogodne recipijente. Otežani rad kao i zamjena vodom prezasićenog miješanog materijala, čiji su uzroci nepravilan rad i loša odvodnja, neće se posebno plaćati. Za vrijeme rada na iskopu pa do završetka svih radova na projektu, izvođač je dužan brinuti se o tome da zbog moguće nepravilne odvodnje ne dođe do oštećenja izrađenih pokosa i da se ne ugrozi njihova stabilnost prije ozelenjivanja i predaje objekta na upotrebu. Nagibe pokosa u usjeku i zasjeku treba izraditi po projektu. Nagibi mogu biti vrlo različiti, jer ova grupa materijala obuhvaća širok raspon stijenskih masa prema njihovim fizičko-mehaničkim svojstvima. Nagib pokosa ovisit će:

• kod pješčara i konglomerata o vrsti veziva i stupnju povezanosti,

• kod uslojenih stijena o padu slojeva (prema osi ceste ili brdu), i

• stupnju raspucanosti i svojstvima tla.

Tijekom rada, na zahtjev izvođača radova, moguće promjene nagiba pokosa odredit će nadzorni inženjer uz prethodno mišljenje projektanta, a u skladu sa svojstvima miješanog materijala, geološkim nalazima, povećanom potrebom za odgovarajućim materijalom i pojavama u iskopima i sl.. Ovakvi materijali namijenjeni su pretežno za izradu nasipa. Ponekad se materijali te grupe mogu koristiti za izradu nosivih slojeva pristupnih i drugih lokalnih cesta, što treba dokazati odgovarajućim ispitivanjima na probnim dionicama. 2.2.3. ŠIROKI ISKOP U MATERIJALU "C" KATEGORIJE

Pod materijalom kategorije “C” podrazumijevaju se svi materijali koje nije potrebno minirati, nego se mogu kopati izravno, upotrebom pogodnih strojeva - buldozerom, bagerom, ili skreperom. U ovu kategoriju spadala bi:

• sitnozrna vezana (koherentna) tla kao što su gline, prašine, prašinaste gline (ilovače), pjeskovite prašine i les,

• krupnozrnata nevezana (nekoherentna) tla kao što su pijesak, šljunak odnosno njihove mješavine, prirodne kamene drobine - siparišni ili slični materijali, mješovita tla koja su mješavina krupnozrnatih nevezanih i sitnozrnatih vezanih materijala.

U materijalima ove kategorije iskop se obavlja izravno strojevima. Rijanje se u tim materijalima primjenjuje ponekad samo radi povećanja učinka strojeva. Izbor vrste strojeva i njihov broj predviđeni su projektom organizacije gradilišta i odabranom tehnologijom iskopa. Iskop je dopušten do dubine 0,2-0,3 m iznad projektirane kote planuma posteljice, a konačni se iskop obavlja tek neposredno prije izrade kolničke konstrukcije, osim kod materijala koji nisu osjetljivi na utjecaj vode. Ako je iskopani materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trupu ceste nije dopušteno, pa se prilikom iskopa takvi materijali moraju odmah utovariti, prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto stalnog odlagališta.






Svi iskopi moraju se izvesti prema profilima, kotama i nagibima iz projekta, vodeći računa o svojstvima i upotrebljivosti iskopanog materijala u određene svrhe, tj. za izradbu nasipa ili kao građevni materijal za druge korisne svrhe. Sve što je rečeno o odvodnji i nagibima pokosa kod iskopa u materijalima kategorije “B” vrijedi osobito za zemljane materijale ove kategorije, jer su oni izrazito osjetljivi na utjecaje vode i stabilnost pokosa, pa svaka i najmanja pogreška može izazvati smanjenje brzine rada i osjetne materijalne štete. Nagib radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla do 1:3 za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se upotrebljavaju za izradu nasipa. Kako ih često dobivamo iskopom u plitkim zemljanim usjecima ili zasjecima, količina vlage obično im je visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari. S obzirom na to, tijekom rada provjerava se kakvoća materijala laboratorijskim ispitivanjima predviđenim u potpoglavlju 2-09 (izrada nasipa), a na osnovi kriterija navedenih u tom potpoglavlju određuje se njihova pogodnost. Pri iskopavanju moraju se na svim promjenama tla uzeti odgovarajući uzorci za ispitivanje upotrebljivosti tla za predviđenu namjenu. Ako se ispitivanjima ne potvrdi upotrebljivost materijala za izradu nasipa, nadzorni će inženjer odrediti mjesto odlaganja tog materijala i odobriti zamjenu prikladnijim materijalom iz pozajmišta. Ako nije drugačije određeno, takvim se materijalom uglavnom proširuju nasipi i stvaraju platoi za parkirališta i vidikovce. Izvođač je dužan primjenjivati tehnologiju iskopa predviđenu u projektu. Ako je potrebno materijale homogenizirati, treba koristiti vertikalne ili horizontalne iskope. Ako tehnologija iskopa nije predviđena projektom ili se ne može primijeniti zbog promjena nastalih tijekom rada, izvođač će predložiti svoju tehnologiju. Predloženu tehnologiju razmatra i odobrava nadzorni inženjer. Raspored masa s prijevoznim daljinama najčešće je dan u projektu, a ako nije, utvrdit će ga i odobriti nadzorni inženjer na samom gradilištu. Iz rasporeda masa utvrđuju se najpogodnije lokacije stalnih odlagališta materijala ako ima viška materijala iz iskopa ili ako materijal nije pogodan za izradu nasipa. Uvjeti odlaganja materijala u stalna odlagališta navedeni su u potpoglavlju 2-14. Ako postoji manjak materijala za izradu nasipa, nadoknađuje se iz pozajmišta koje je određeno projektom ili koje je odobrio nadzorni inženjer. Smatra li izvođač radova da za njega postoji povoljnije pozajmište, treba na vlastiti trošak dokazati kakvoću i količinu materijala, te na osnovi toga zatražiti od investitora odobrenje za korištenje tog pozajmišta. Troškove izvlaštenja, uređenje pristupa, uređenje pozajmišta nakon završetka iskopa u njemu, kao i odgovarajuće naknade platit će izvođač, a investitor će priznati izvođaču samo troškove u visini određenoj u projektom predviđenom pozajmištu. Prije početka upotrebe pozajmišta izvođač će u dogovoru s nadzornim inženjerom snimiti teren, te izraditi prijedlog tehnologije iskopa. Prijedlog tehnologije mora sadržavati: situaciju s poprečnim profilima predviđenog iskopa, način iskopa u vertikalnom i horizontalnom smislu, vrstu strojeva i vozila, mjesta odlaganja humusa i ostalih neupotrebljivih materijala te prijedlog za uređenje pozajmišta nakon završene uporabe. Prije početka upotrebe pozajmišta izvođač je dužan za predloženu tehnologiju zatražiti odobrenje investitora. Kapacitet iskopa u pozajmištu mora biti usklađen s mogućnostima prijevoza i ugradnje, posebno ako je materijal osjetljiv na atmosferske utjecaje. Odvodnja pozajmišta, kao i nagibi pokosa u upotrebi, moraju biti u skladu s danim uvjetima za zemljane materijale. Za sva naknadna proširenja i produbljenja pozajmišta izvođač treba pravodobno zatražiti odobrenje nadzornog inženjera. Svi troškovi i štete koje nastanu zbog radova padaju na teret izvođača. Za pozajmišta ili odlagališta predviđene projektom ili odredbom nadzornog inženjera investitor snosi troškove izvlaštenja ili odštete. Izvan površina izvlaštenja izvođač snosi sve troškove odštete za uništene kulture i zemljišta 2.3. ISKOP TEMELJA

Rad obuhvaća iskope za temelje širine do 2 m i građevne jame za objekte šire od 2 m, raznih dubina, u svim kategorijama tla. Iskopi se rade točno po mjerama i profilima te visinskim kotama iz projekta. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera.






Prema potrebi, jame se podgrađuju i razupiru, ili se izvode pomoću žmurja ili zagata. U rad se ubrajaju i dodatni poslovi na sabiranju i crpljenju oborinskih, podzemnih ili izvorskih voda, vertikalni prijenos iskopanog materijala na potrebnu visinu, odlaganje iskopanog materijala potrebnog za nasipavanje oko gotovog temelja i odvoz viška iskopanog materijala. Temeljenje se obavlja prema izvedbenim nacrtima projekta temeljenja koji treba sadržavati: ispitivanja uzoraka tla ispod temelja, proračun dopuštenog opterećenja, proračun slijeganja građevinskog objekta, njegovog dijela i susjednih objekata, dimenzioniranje temelja, te i druge podatke prema važećim zakonima i propisima iz područja građevinarstva. Ako je dno građevne jame u nevezanom materijalu, treba ga neposredno prije izrade temelja urediti nabijanjem. Ako je dno temeljne jame u vezanom materijalu, te ako je došlo do oštećenja dna, potrebno je neposredno prije izrade temelja urediti oštećeni dio uz eventualnu zamjenu pogodnim materijalom. Ako je krivnjom izvođača građevna jama iskopana preduboko, izvođač je dužan popraviti jamu prema zahtjevima statičkog proračuna, odnosno prema odredbi nadzornog inženjera. Ako se pri iskopu pojavljuju prepreke kao što su kabeli, kanali, drenaže, ostaci objekata, izvođač je dužan o tome obavijestiti nadzornog inženjera koji odlučuje na koji će način izvođač odstraniti ili osigurati takve prepreke, poštujući sve propise i upute vezane za njihovo djelovanje i upravljanje. Ako se prilikom iskopa obavlja i crpljenje vode, onda se to treba raditi tako da se ne smanji zbijenost tla ili da se ne odnose sitnije čestice. Radi smanjenja brzine i količine dotoka vode, izrađuje se žmurje od dasaka, betonskih ili čeličnih talpi sa žljebovima. Pri iskopu treba primijeniti sigurnosne mjere radi zaštite pokosa, što je dužnost izvođača. Način preuzimanja iskopa ovisi o značaju objekta i sastavu tla, a određen je projektom (npr. hoće li pregled i prijam obaviti specijalisti - geomehaničari, geolozi ili nadzorni inženjer). Rad se mjeri u kubičnim metrima po stvarno obavljenom iskopu u sraslom stanju prema mjerama iz projekta ili odredbama nadzornog inženjera. Mjeri se od gornjeg ruba do dna iskopa, pri čemu se uzimaju u obzir i kategorije tla. U jediničnoj cijeni sadržan je sav rad potreban za izradu iskopa temelja građevnih jama, tj. iskopi, potrebna razupiranja, oplate, sva odvodnja, vertikalni prijenos i privremeno odlaganje iskopanog materijala, njegov utovar u prijevozna sredstva, prijevoz na određena mjesta i istovar, kao i uređenje i čišćenje terena poslije završetka ovih poslova, a sve prema opisu iz ovog potpoglavlja, pa izvođač nema pravo zahtijevati bilo kakve dodatne naknade. 2.4. PRIJEVOZ MATERIJALA

Rad obuhvaća prijevoz iskopanog materijala kategorije "A", "B", ili "C" (prema potpoglavlju 2-02) od mjesta iskopa, koje može biti u usjeku, rovu ili pozajmištu, do mjesta istovara, obično u nasip ili odlagalište. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Prijevoz treba biti brz i ekonomičan. Da bi se tome udovoljilo, treba:

• primjenjivati prijevozna sredstva većeg kapaciteta

• primjenjivati prijevozna sredstva koja mogu obavljati više radnji.

Vrsta vozila za prijevoz kao i načini prijevoza određeni su POG-om, a mogu biti različiti s obzirom na: kategoriju i količinu materijala, način iskopa, utovara, te dužine prijevoza. Kapacitet prijevoza treba biti usklađen s kapacitetom iskopa ali i s kapacitetom strojeva za zbijanje pri izradi nasipa. Kod prijevoza mora se računati s masom materijala u rastresitom stanju zbog ograničene veličine sanduka prijevoznog sredstva, pa prema tome treba planirati broj prijevoznih sredstava. Izvođač je dužan u potpunosti osigurati prijevoz, i onaj na samom gradilištu i onaj na javnim prometnim površinama. Za sve posljedice do kojih dođe zbog toga što se ne postupi u skladu s važećim zakonima i propisima te navedenim zahtjevima bit će odgovoran isključivo izvođač.






2.5. IZRADA NASIPA

Ovaj rad obuhvaća nasipanje, razastiranje, prema potrebi vlaženje ili sušenje, te planiranje materijala u nasipu prema dimenzijama i nagibima danim u projektu, kao i zbijanje prema zahtjevima iz OTU. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Svaki sloj nasipnog materijala mora biti razastrt vodoravno u uzdužnom smjeru ili nagibu koji je najviše jednak projektiranom uzdužnom nagibu nivelete. Od toga se može odstupiti jedino pri izradi silaznih rampi za dublje udoline, kada slojevi nasipa mogu biti i u većem nagibu. U poprečnom smjeru nasip mora uvijek imati minimalni poprečni pad u svim fazama izrade. Svaki nasuti sloj mora se zbijati u punoj širini odgovarajućim sredstvima za zbijanje. Zbijati treba od nižega ruba prema višemu. Materijal treba navoziti po već djelomično zbijenom nasipu, po mogućnosti uvijek po novom tragu, tako da se i navoženjem omogući određeno i jednolično zbijanje slojeva nasipa. S nasipanjem novog sloja nasipa može se otpočeti tek kada je prethodni sloj dovoljno zbijen i kada je tražena zbijenost dokazana ispitivanjem. Visina svakog pojedinog razgrnutog sloja nasipnog materijala mora biti u skladu s vrstom nasipnog materijala i dubinskim učinkom strojeva za zbijanje. Ako ne postoje provjerena iskustva o mogućnosti zbijanja s određenim nasipnim materijalom i strojevima, debljina nasipnog sloja određuje se na pokusnoj dionici. Ispitivanje se obavlja na pokusnoj dionici dužine 50 metara kako slijedi: Naveze se sloj nasipnog materijala pogodne vlažnosti i debljine za koju se pretpostavlja da se može u cijelosti zbiti predviđenim sredstvima za zbijanje. Sloj se, zatim, zbija raznim brojem prijelaza strojeva za zbijanje i nakon određenog broja prijelaza ispituje zbijenost. Zbijenost se ispituje na najmanje četiri mjesta od kojih najmanje na dva mjesta u donjoj polovici sloja. Ispitivanje i ocjena obavljaju se prema metodama i zahtjevima iz OTU. Na osnovi dobivenih rezultata nadzorni inženjer daje odobrenje za pogodan način rada upisom u građevinski dnevnik. Svi troškovi u vezi s pokusnom dionicom padaju na teret izvođača, a tako izrađena dionica, ako se nalazi na trasi i ako je zbijenost zadovoljavajuća, priznaje se kao izrađeni nasip. Nasipni materijal nanosi se na uređeno temeljno tlo ili na već izrađeni sloj nasipa tek nakon što nadzorni inženjer preuzme temeljno tlo ili sloj već izrađenog nasipa. Po završetku nasipa dotjeruju se i planiraju njegovi pokosi. Kontrolu kvalitete materijala za izradu nasipa izvesti prema važećim standardima U.B1.010, U.B1.012, U.B1.014, U.B1.016, U.B1.018, U.B1.020, U.B1.024, U.B1.038, U.E1.010, U.E8.010, U.B1.046 Kontrolnim i tekućim ispitivanjima obuhvatiti:

- određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov postupak (Sz ) ili određivanje modula stišljivost (Ms) kružnom pločom ∅30 cm najmanje na svakih 1000m2 svakog sloja nasipa.

- ispitivanja granulometrijskog sastava nasipnog materijala najmanje na svakih 4000 m2 izvedenog nasipa. - ispitivanja obavljati u serijama pri čemu je najmanji broj pokusa u jednoj seriji 5 s tim da se dozvoljava da u

jednoj seriji, jedan od 5 rezultata može biti manji od minimalno traženog, s time da po apsolutnoj vrijednosti ne odstupa za više od :

- 5% , pri mjerenju prostornih masa u suhom stanju

- 10%, pri mjerenju modula stišljivosti Ms

- za broj pokusa u jednoj kontrolnoj seriji manji od 5 potrebno je da sve vrijednosti (rezultati) određene ispitivanjem budu veće od minimalne tražene

a) Izrada nasipa od miješanih materijala Materijal za izradu nasipa treba zadovoljavati ove uvjete:

- granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti 10

60

d

dU = > 9

- ako se radi o materijalima koji su skloni pregranulaciji prilikom zbijanja te im se koef. nejednolikosti ne može odrediti ili nije realan, njihova se pogodnost može odrediti na praktičan način, tj. na pokusnoj dionici

- materijal se ne smije ugrađivati u nasip kad vlažnost prelazi granice koje omogućuju postizanje propisane kvalitete ugradnje

- vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti






Kriteriji ugradnje miješanih materijala u nasip: - projektirani nasip niži od 2,0 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice - Sz= 100 % ili

Ms= 40 MN/m2 - projektirani nasip viši od 2,0 na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice - Sz= 95 % ili

Ms= 35 MN/m2 b) Izrada nasipa od kamenih materijala Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”). Ti se materijali zbijaju vibrovaljcima (samohodnim i vučnim), vibronabijačima i kompaktorima, ovisno o vrsti upotrijebljenog materijala. Nasipi od takvih materijala izrađuju se u slojevima orijentacijske debljine od 50 do 100 cm, a stvarna maksimalna debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se na pokusnoj dionici, ako ne postoje provjerena iskustva o debljinama slojeva u kojima se taj materijal može pravilno zbiti određenim sredstvima za zbijanje. Materijal za izradu nasipa treba zadovoljavati ove uvjete: • granulacija materijala treba biti takva da je koeficijent nejednolikosti

10

60

d

dU = mora biti veći od 4,

• maksimalna veličina zrna smije biti jednaka najviše polovici debljine sloja, ali ne veća od 40 cm (pri čemu se dopušta da 15% zrna bude veličine i do 50 cm). U blizini objekata izvođač najčešće treba promijeniti način rada na nasipanju i zbijanju, jer veliki vibracijski strojevi na upravo završenim i starim objektima mogu prouzročiti oštećenja. Za predložene strojeve, način i početak zbijanja u blizini objekata potrebno je odobrenje nadzornog inženjera. Radovi na izradi nasipa ne smiju se obavljati kada je nasipni materijal smrznut, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoće ugrađenog materijala u slojeve nasipa dani su u tablici 2-09-3. Kriteriji ugradnje miješanih materijala u nasip: - projektirani nasip niži od 1,0 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice - Sz= 100 % ili

Ms= 40 MN/m2 - projektirani nasip viši od 2,0 na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod planuma posteljice - Sz= 95 % ili

Ms= 35 MN/m2 2.6. TEMELJNO TLO

Temeljno tlo (uređeno sraslo tlo) sraslo je tlo na kojem se izgrađuje nasip, a obrađeno je tako da zadovoljava propisane geomehaničke uvjete. Ovaj rad obuhvaća sve radove koji se moraju obaviti kako bi se sraslo tlo osposobilo da bez štetnih posljedica preuzme opterećenje od nasipa i kolničke konstrukcije i prometno opterećenje (na dijelu ceste u nasipu) odnosno kolničku konstrukciju te prometno opterećenje (na dijelu ceste u usjeku). Dubina do koje se uređuje temeljno tlo određena je projektom a iznosi do 30 cm, ovisno o vrsti tla. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće (PKOK), projektom organizacije građenja (POG), zahtjevima nadzornog inženjera i ovim OTU. Kod materijala osjetljivih na vodu, veliku pažnju treba posvetiti očuvanju temeljnog tla od prekomjernog vlaženja. Tehnologiju i dinamiku rada treba podesiti tako da se, ako vlažnost dopusti, temeljno tlo zbije odmah nakon skidanja humusa. Za vrijeme građenja mora biti osigurana odvodnja temeljnog tla. U stjenovitom terenu ne zbija se tlo na kojem je predviđena izrada nasipa, nego mu se samo čisti površina i osigurava dobro nalijeganje nasipa, posebno ako je teren nagnut i ako se izrađuju stepenice. Stjenovito tlo na dijelu usjeka izravnava se slojem usitnjenog kamenog materijala debljine do 20 cm i zbija sredstvima za zbijanje. Tekuća ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 2-08 OTU/2001. Kontrolna ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 2-08 OTU/2001.






2.7. IZRADA POSTELJICE

Posteljica je uređeni završni sloj nasipa, u usjeku uređeno sraslo tlo ili zamijenjeno sraslo tlo, određene ravnosti i nagiba, koji svojim fizikalnim i kemijskim svojstvima zadovoljavaju tražene uvjete, tako da mogu bez štetnih posljedica primiti opterećenje kolničke konstrukcije i prometno opterećenje. Ovaj rad obuhvaća uređenje posteljice u usjecima, nasipima i zasjecima, tj. grubo i fino planiranje materijala i nabijanje do tražene zbijenosti. Posteljicu treba izraditi prema kotama iz projekta. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Posteljicu nasipa i usjeka predmetne prometnice potrebno je izvesti od materijala granulometrijskog sastava i fizičkomehaničkih svojstava u skladu s odredbama OTU/2001 i HRN U.E8.010/81. i koji zadovoljavaju nosivost tla, koja se izražava preko vrijednosti kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR), veličine CBR≥10%. Izvođač je dužan pružiti sljedeće dokaze kvalitete:

- dokaz o pogodnosti proizvoda kojeg namjerava ugrađivati u posteljicu;

- dokaze o izvršenim tekućim ispitivanjima (stupanj zbijenosti i/ili modul stišljivosti, granulometrijski sastav, CBR, ravnost površine sloja, visina, položaj i nagib slojeva)

Tekuća ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 2-10 OTU/2001. Kontrolna ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 2-10 OTU/2001. Ako se utvrdi da je kolnička konstrukcija osjetljiva na djelovanje smrzavanja moraju se predvidjeti mjere za sprečavanje štetnog smrzavanja. Postoji nekoliko metoda sa kojima se može zaštitit posteljica. Poželjno ju je zaštititi koristeći se materijalima neosjetljivim na smrzavanje unutar zone (dubine) smrzavanja, a to mogu biti kameni ili mješoviti materijali koji su vrlo malo do srednje osjetljivi na smrzavanje prema slici 4. norme HRN U.B9.012. Pri nailasku na materijale osjetljive na utjecaj smrzavanja kao što su kvartarne tvorevine (glinovito – prašinaste naslage s učešćem kršja) treba izvršiti zamjenu materijala. Za predmetno područje dubina smrzavanja iznosi 50-70 cm. a) Izrada posteljice od miješanih materijala Pod miješanim materijalima podrazumijevaju se miješani kameni i zemljani materijali, glinoviti šljunci, zaglinjene kamene drobine, trošne stijene - škriljci i lapori, flišni materijali i slično (većina materijala iskopne kategorije "C" i dio materijala iskopne kategorije "B"). Radovi na uređenju posteljice od miješanih materijala obuhvaćaju planiranje, eventualnu sanaciju manjih površina slabije kakvoće boljim materijalom, eventualno potrebno prosušivanje ili vlaženje materijala i zbijanje do propisane zbijenosti. Kada je materijal posteljice u usjeku vrlo nehomogen (kamen s ulošcima gline), iskop treba produbiti za 30-50 cm i izraditi sloj od homogenog miješanog ili od kamenog materijala. Materijal za izradu posteljice od miješanih materijala treba zadovoljavati ove kriterije: • koeficijent nejednolikosti

10

60

d


• maksimalna veličina zrna je 60 mm (dopušta se da 10% zrna bude veličina do 70mm). Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti (određene standardnim Proctorovim postupkom). Radovi na posteljici ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda.






Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od miješanih materijala jesu ovi: • stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, • modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 35 MN/m2 . b) Izrada posteljice od kamenitih materijala Pod kamenitim materijalima razumijevaju se materijali dobiveni iskopom pomoću miniranja, kamene drobine i šljunci (materijali iskopne kategorije "A" i dio materijala iskopne kategorije "C"). Radovi na uređenju posteljice u kamenitim materijalima u usjecima obuhvaćaju poravnanje preostalih vrhova stijena, nasipavanje i razastiranje izravnavajućeg sloja od čistog sitnijeg kamenog materijala, njegovo planiranje, vlaženje i zbijanje do tražene zbijenosti. Kod nasipa od kamenitih materijala završni sloj treba izravnati sitnijim kamenitim materijalom. Prije nasipanja materijala za izravnavajući sloj treba provjeriti njegovu kakvoću. Materijal za izradu posteljice od kamenitih materijala treba zadovoljavati ove uvjete: • koeficijent nejednakosti

10

60

d


• maksimalna veličina zrna je 60 mm (10% zrna do 70 mm). Radovi na izradi posteljice ne smiju se obavljati kada je tlo smrznuto, odnosno kada na trasi ima snijega i leda. Kriteriji za ocjenu kakvoće posteljice od kamenitih materijala jesu ovi: • stupanj zbijenosti prema standardnom Proctorovu postupku Sz ≥ 100%, • modul stišljivosti mjeren kružnom pločom ∅ 30 cm Ms ≥ 40 MN/m2. 2.8. PLANIRANJE DNA ROVA

Ovaj rad obuhvaća uređenje dna rova, tj. grubo i fino planiranje materijala te nabijanje do tražene zbijenosti. Kvalitetu i zbijenost materijala dna rova kontrolira se prema sljedećim normama: HRN UB1010 Uzimanje uzoraka HRN UB1012 Određivanje vlažnosti tla HRN UB1014 Određivanje specifične težine tla HRN UB1016 Određivanje zapreminske težine tla HRN UB1018 Određivanje granulometrijskog sastava HRN UB1020 Određivanje granice tečenja i valjanja tla HRN UB1022 Određivanje promjene zapremine tla HRN UB1024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HRN UB1026 Određivanje sadržaja karbonata tla HRN UB1038 Određivanje optimalnog sadržaja vode HRN UB1042 Određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti HRN UB1046 Određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče HRN UE8010 Nosivost i ravnost na nivou dna rova Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene, a što se izvođaču posebno plaća.






2.9. ZATRPAVANJE KANALA

Ovaj rad obuhvaća dobavu materijala, utovar i dovoz, razastiranje i zbijanje, tj. grubo i fino planiranje materijala te nabijanje u slojevima do tražene zbijenosti. Svaka vrsta cijevi zahtijeva poseban pristup pri polaganju u kanal te zatrpavanju kanala. Proizvođač cijevi propisuje uvjete u kojima će se cijevi ugrađivati jer se time jamči trajnost i kakvoća cjevovoda. Zatrpavanje kanala je ovisno o materijalu cijevi, dubini kanala te položaju kanala u prostoru (u prometnoj površini, javnoj površini ili izvan površina koje se koriste), moguće s jednom ili više vrsta materijala. U principu su to probrani materijali iz iskopa. Za zatrpavanje kanala se u principu koristi materijali iz iskopa. Materijali koji se ugrađuju su anorganske vrste tla i to: nisko do visoko plastične gline (CL-CI-CH), nisko do visoko plastičan prah (MC-MI-MH), pijesak (SW, SU i SF), šljunak (GW, GU i GF) i kameni materijal. Ne smiju se ugrađivati slijedeći materijali: organske gline i prah (OL-OI i OH), organski otpaci, korijenje, busenje kao i ostali materijali koji s vremenom mijenjaju svoja mehaničko-fizikalna svojstva. Za klasifikaciju i identifikaciju tla, odnosno materijala vrijedi AC klasifikacija. Pod zatrpavanjem kanala se podrazumijeva ugradnja materijala na oblogu cijevi pa do narednih slojeva ili do vrha kanala. Zatrpavanje se izvodi u slojevima takve visine da nije ugrožena stabilnost cjevovoda i da nasip može biti dovoljno zbijen. Izbor stroja za zbijanje ovisi o stanju tla i visini oplate. Upotreba teških strojeva i vibronabijača nije dopuštena ako je nadsloj iznad tjemena cijevi manji od 1,0 m, a u slučaju upotrebe se mora proračunski dokazati mogućnost primjene takvih strojeva. Zatrpavanje se izvodi u slojevima, a treba ga izvesti na takav način da kvaliteta i zbijenost materijala budu ujednačeni. Izvođač ne smije izvoditi zatrpavanje kada je tlo smrznuto niti sa smrznutim materijalom. U kanalu ne smije biti snijega ili leda. Kvaliteta i zbijenost materijala ugrađenog u posteljicu se kontroliraju prema slijedećim normama: HR N UB1010 Uzimanje uzoraka HR N UB1024 Određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla HR N UB1026 Određivanje sadržaja karbonata tla HR N UE8010 Nosivost i ravnost na nivou posteljice Nadzorni inženjer ima pravo zahtijevati provedbu kontrolnih ispitivanja i po drugim normama koje ovdje nisu navedene, a što se Izvođaču posebno plaća. Odstupanje kote od projektirane smije biti najviše 2cm Kontrola se provodi nivelmanskim snimanjem o čemu se izrađuje zapisnik Ako je zatrpavanje izvedeno niže od projektirane visine, dopunit će se na teret Izvođača materijalom od kojega će se izraditi donji slojevi kolničke konstrukcije.

Uzdužni nagibi

Nagibi moraju odgovarati projektiranima. Jedinica mjere je m3 uređenog i zbijenog zasutog materijala. Jediničnom cijenom su obuhvaćeni svi potrebni radovi i propisana kontrola kvalitete, u ovisnosti o vrsti materijala. 2.10. DEPONIRANJE MATERIJALA

Rad obuhvaća oblikovanje i uređenje odlagališta sa svim poslovima potrebnim za njegovu stabilnost i uklapanje u okolinu. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Materijal se odlaže u ovim slučajevima:

- kada postoji višak materijala iz iskopa, - kada se utvrdi da je materijal iz iskopa nepogodan za izradu nasipa ceste, - kada se zbog dinamike građenja ne isplati čekanje na izradu nasipa iz iskopa.

Izvođač je dužan oblikovati odlagališta na mjestima predviđenim projektom ili prema uputama nadzornog inženjera. U gradskim se naseljima suvišni materijal odvozi na gradsko odlagalište.






Ako se stvaraju posebna odlagališta, nije li drugačije određeno, treba se držati načela da se viškom materijala prije svega proširuju nasipi na mjestima pogodnim za parkirališta i vidikovce. Pri izradi tih proširenja kao i pri oblikovanju samostalnih odlagališta na drugim mjestima, potrebno je punu pažnju posvetiti pravilnoj odvodnji oko odlagališta i na odlagalištu kako bi se izbjeglo moguće stvaranje klizišta i oštećenja pokosa nasipa uslijed erozivnog djelovanja oborinske i procjedne vode. Potrebno je također, posvetiti pažnju ocjeni geotehničkih svojstava tla na kojem se oblikuju veća odlagališta, radi sprječavanja mogućih nastajanja klizišta i ostalih deformacija tla. Odlagališta moraju biti pravilno isplanirana i uređena prema projektu ili zahtjevu nadzornog inženjera. Ako se ne bi moglo postići prirodno zatravljivanje odlagališta, potrebno ga je na zahtjev nadzornog inženjera umjetno ozelenjeti. Za odlagališta predviđena projektom ili odredbom nadzornog inženjera troškove izvlaštenja ili odštete snosi investitor, a izvođač snosi troškove za odštetu uništenih kultura i zemljišta izvan površina predviđenih za odlagališta. Za odlagališta izgrađena bez prethodne suglasnosti nadzornog inženjera sve posljedice snosi izvođač. Rad se mjeri u kubičnim metrima iskopa. Rad se ne plaća posebno, nego je obuhvaćen u jediničnoj cijeni iskopa (potpoglavlje 2-02 OTU), te izvođač nema pravo na dodatne troškove za taj rad. 3. KOLNIČKA KONSTRUKCIJA 3.1. IZRADA NOSIVOG SLOJA OD MEHANIČKI SABIJENOG ZRNATOG KAMENOG MATERIJALA

Materijal za izradu nosivog sloja od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži predviđen je od drobljene kamene sitneži, kontinuiranog granulometrijskog sastava, prema uvjetima propisanim OTU/2001., s maksimalnim zrnom krupnoće do 63 mm. U nosivi sloj dopušteno je ugrađivati drobljenu kamenu sitnež s kalifornijskim indeksom nosivosti CBR≥80%. Minimalna (projektna) debljina nosivog sloja od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži na kolniku predmetne prometnice iznosi 30 cm. Ugradnju je potrebno izvršiti odgovarajućim strojevima (valjcima) za zbijanje. Visinski položaj nosivog sloja potrebno je izvesti u skladu s projektom, dok je ravnost istoga potrebno ostvariti u skladu s odredbama OTU/2001. Zahtjevana najmanja vrijednost modula stišljivosti, ispitana kružnom pločom Ø30cm (prema normi HRN U.B1.046/68) na završnoj površini nosivog sloja od mehanički stabilizirane drobljene kamene sitneži, mora iznositi Ms≥100 Mpa, a stupanj zbijenosti mora biti 100% modificiranog Proctora. Izvođač je dužan pružiti slijedeće dokaze kvalitete: - proizvođačeve izjavu o sukladnosti za proizvod kojeg namjerava ugrađivati u nosivi sloj s priloženim izvještajima o:

- stalnoj unutarnjoj kontroli proizvodnje i početnom ispitivanju tipa građevnog proizvoda; - početnom nadzoru proizvodnog pogona i početnom nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje koje mora provesti ovlaštena osoba.

- dokaze o izvršenim tekućim ispitivanjima prema OTU/2001 (stupanj zbijenosti i/ili modul stišljivosti, granulometrijski sastav, CBR, ravnost površine sloja , visina, položaj i nagib sloja). Tekuća ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 5-01.3.2 OTU/2001. Kontrolna ispitivanja provesti u skladu s odredbama točke 5-01.3.2 OTU/2001.






3.2. NOSIVI SLOJ OD BITUMENIZIRANOG DROBLJENOG KAMENOG MATERIJALA (BNS)

Nosivi sloj od bitumeniziranog drobljenog kamenog materijala je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog skeleta, punila i cestograđevnog bitumena kao veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgušće složenog kamenog materijala. Odabrana asfaltna mješavina za bitumenizirani nosivi sloj na predmetnoj prometnici, te odabrani građevni proizvodi za odabranu asfaltnu mješavinu su sljedeći:

- BNS:

- debljina (cm): 8 cm - tip: BNS 22s

- građevni proizvodi:

- vezivo: bitumen 35/50 - kamena sitnež: sedimentna - kameno brašno: I kvalitet

Izvođač je za sastavne građevine dužan pružiti slijedeće dokaze kvalitete: - proizvođačeve izjave o sukladnosti za proizvode koje će primjenjivati u asfaltnoj mješavini za BNS s priloženim izvještajima o:

- stalnoj unutarnjoj kontroli proizvodnje, ispitivanju uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja i početnom ispitivanju tipa građevnog proizvoda; - početnom nadzoru proizvodnog pogona i početnom nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje; stalnom nadzoru, procjeni i ocjeni unutarnje kontrole proizvodnje koje mora provesti ovlaštena osoba.

Tekuća ispitivanja sastavnih građevnih proizvoda provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja sastavnih građevnih proizvoda provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001. Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu bitumeniziranog nosivog sloja, odredit će se točan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnološka odstupanja proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine. Fizičko – mehanička svojstva prethodnog sastava asfaltne mješavine BNS 22s ispitana na pokusnom tijelu po Marshallovom postupku prema odredbama hrvatske norme HRN EN 12697-34/2004. moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: - stabilnost kod 60ºC, najmanje, Kn 7,0 - odnos stabilnosti i deformacije kod 60 ºC, najmanje, kN/mm 2,0 - udio šupljina, % (V/V) 4,0 – 8,0 - ispunjenost šupljina kamene smjese bitumenom, % (V/V) 52 – 73 Izvođač je za proizvedenu asfaltnu mješavinu dužan pružiti slijedeće dokaze kvalitete: - proizvođačevu izjavu o sukladnosti asfaltne mješavine za BNS s priloženim izvještajima o:


Tekuća ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001. Svojstva ugrađenog nosivog sloja BNS 22s moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: - udio šupljina, % (V/V) 3,0 – 10,0 - stupanj zbijenosti, najmanje, % 98,0 Ravnost i debljina sloja izvedenog BNS sloja na kolniku predmetne prometnice moraju zadovoljiti odredbe OTU/2001. za ceste sa srednjim prometnim opterećenjem. Tekuća ispitivanja ugrađene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja ugrađene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001.






3.3. IZRADA HABAJUĆEG SLOJA KOLNIČKE KONSTRUKCIJE

Habajući sloj od asfaltbetona je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog skeleta, punila i cestograđevnog bitumena kao veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu najgušće složenog kamenog materijala. Karakteristike odabrane asfaltne mješavine za habajući sloj na kolniku predmetne prometnice ima sljedeće karakteristike:

- habajući sloj:

- debljina (cm): 4 cm - tip: AB 11E

- građevni proizvodi:

- vezivo: bitumen 35/50 - kamena sitnež: eruptivna - kameno brašno: I kvalitet

Izvođač je za sastavne građevine dužan pružiti slijedeće dokaze kvalitete: - proizvođačeve izjave o sukladnosti za proizvode koje će primjenjivati u asfaltnoj mješavini za HS – AB s priloženim izvještajima o:


Tekuća ispitivanja sastavnih građevnih proizvoda provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja sastavnih građevnih proizvoda provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001. Prethodnim i radnim sastavom, te pokusnom dionicom za izradu habajućeg sloja, odredit će se točan udio bitumenskog veziva, kao i dozvoljena tehnološka odstupanja proizvodnje i ugradnje asfaltne mješavine. Fizičko – mehanička svojstva prethodnog sastava asfaltne mješavine AB 11E ispitana na pokusnom tijelu po Marshallovom postupku prema odredbama hrvatske norme HRN EN 12697-34/2004. moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: - stabilnost kod 60ºC, najmanje, Kn 7,0 - odnos stabilnosti i deformacije kod 60 ºC, najmanje, kN/mm 1,8 - udio šupljina, % (V/V) 3,0 – 5,5 - ispunjenost šupljina kamene smjese bitumenom, % (V/V) 68 – 83 Izvođač je za proizvedenu asfaltnu mješavinu dužan pružiti slijedeće dokaze kvalitete: - proizvođačevu izjavu o sukladnosti asfaltne mješavine za HS – AB s priloženim izvještajima o: - stalnoj unutarnjoj kontroli proizvodnje, ispitivanju uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu ispitivanja i početnom ispitivanju tipa građevnog proizvoda - početnom nadzoru proizvodnog pogona i početnom nadzoru unutarnje kontrole proizvodnje; stalnom nadzoru, procjeni i ocjeni unutarnje kontrole proizvodnje koje mora provesti ovlaštena osoba. Tekuća ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja proizvedene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001. Svojstva izvedenog habajućeg sloja od asfaltbetona AB 11E moraju odgovarati sljedećim zahtjevima: - udio šupljina, % (V/V) 3,0 – 7,0 - stupanj zbijenosti, najmanje, % 97,0 Ravnost i debljina sloja izvedenog HS – AB sloja na kolniku predmetne prometnice moraju zadovoljiti odredbe OTU/2001. za ceste sa srednjim prometnim opterećenjem. Tekuća ispitivanja ugrađene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.1. OTU/2001. Kontrolna ispitivanja ugrađene asfaltne mješavine provesti u skladu s odredbama točke 6-00.4.2.2. OTU/2001.






3.4. PROIZVODNJA I NAČIN UGRADNJE ASFALTNIH MJEŠAVINA

Svi mjerni uređaji na asfaltnom postrojenju moraju biti umjereni, a izvoditelj mora imati dokaz o umjeravanju od ovlaštene institucije. Preporuča se korištenje asfaltnog postrojenja praktičnog učinka većeg od 80 t/h. Podobnost asfaltnog postrojenja za izradu asfaltne mješavine dokazuje se izradom radnog sastava. Temperatura asfaltnih mješavina na izlazu iz mješalice mora biti određena prema odredbama OTU/2001 itipu korištenog bitumena. Prijevoz asfaltne mješavine obavlja se kamionima kiperima najmanje korisne mase 20 tona. Svi kamioni moraju za vrijeme transporta asfalta biti prekriveni zaštitnim ceradama da ne dođe do hlađenja i onečišćenja asfalta. Vrijeme od proizvodnje do ugradnje ne smije iznositi duže od 1.5 sata, s time da transportna duljina ne prelazi 70 km. Cjelokupna tehnologija proizvodnje, transporta i ugradnje asfaltnih mješavina mora biti kontrolirana i tehnološki usklađena. Ugradnja asfaltnih mješavina na gradilištu mora se obavljati po povoljnim uvjetima (temperatura zraka i podloge mora biti viša od +10ºC). Temperatura asfaltnih mješavina pri ugradnji mora biti određena prema odredbama OTU/2001 i tipu korištenog bitumena, a dokazana izradom pokusnih dionica. Polaganje asfaltnog sloja na prethodno izvedeni nosivi sloj može započeti kada je podloga očišćena, suha i poprskana bitumenskom emulzijom u količini 0,15 – 0,35 kg/m2. Prskanje bitumenskom emulzijom (za BNS) i polimernom bitumenskom emulzijom (za habajući sloj) izvodi se strojno i mora započeti najmanje 2-3 sata prije polaganja asfaltnog sloj, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao za podlogu zbog bolje prionjivosti asfaltnih slojeva. Ugradnja asfaltnog sloja obavlja se jednim finišerom u punoj širini kolnika. Preporuča se korištenje pretovarivača asfaltne mješavine, u svrhu postizanja ujednačene temperature asfaltne mješavine i isključenja tehnoloških zastoja pri istovaru asfaltne mješavine iz kamiona u finišer. Sredstva za zbijanje (valjci kombinirani, gumeni i čelični) moraju biti ispravni i u dovoljnom broju da se osigura propisana zbijenost asfaltnog sloja. Zbijanje asfaltnog sloja obaviti odgovarajućim valjcima koji moraju biti takvi da rade bez trzaja tijekom rada, a režim valjanja podesiti da se osigura propisana ravnost izvedenog asfaltnog sloja. Gumeni kotači kod kombiniranog ili gumenog valjka prije valjanja asfalta moraju biti namazani bornim uljem da ne bi došlo do lijepljenja asfaltne mješavine za plašt kotača. Nije dopuštena primjena naftnih derivata. Uzdužni i poprečni spojevi moraju biti vertikalno odrezani, propisno obrađeni i izvedeni kako bi se izbjegla pojava pukotina. Rub uzdužnog spoja prethodno ugrađenog asfaltnog sloja treba vertikalno odrezati rotacijskim nožem priključenim na valjak za završno valjanje ili naknadno rotacijskom pilom za rezanje asfalta, kako bi se dobila ravna površina koju treba premazati prskanjem vrućeg bitumena ili nanošenjem odgovarajućih bitumenskih masa u količini 80 – 120 g/m´. 4. ODVODNJA Sve oborinske vode s kolnika ceste, bankina i pokosa usjeka prihvaćaju se elementima površinske odvodnje ( rigol ). Cestovna kanalizacija se shodno postavljenim uvjetima, gradi kao otvoreni odvodni sustav.Tretman prihvaćene vode ovisi o postavljenim uvjetima i mjerama vodozaštite za područja kroz koji cesta prolazi. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. 4.1. IZRADA RIGOLA

- beton za rigole mora biti klase C 40/50, a po kvaliteti mora odgovarati zahtjevima za beton prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije i normi HRN EN 206-1.

- betonski rigoli rade se prema tipu iz projekta, na podlozi od mehanički zbijenog kamenog materijala - podloga se mora zbiti na zbijenost od min Ms= 80 MN/m2 mjereno kružnom pločom φ 30 cm - ispitivanje zbijenosti obavlja (osigurava) naručilac - podloga mora imati potrebnu ravnost I geometrijske elemente prema projektu, uz maksimalna odstupanja ± 2

cm - betonski rigoli rade se u kampadama dužine prema projektu, obično 3 do 5 m koje se odvajaju razdjelnicama - zaštita I njega betona moraju se provoditi prema odgovarajućim odredbama Pravilnika o tehničkim normativima

za beton I armirani beton - ravnost površine rigola mora biti u granicama od ± 0,5 cm mjereno letvom dužine 4 m - uzdužni nagib ne smije biti manji od 0,2%, a izuzetno na kratkoj dužini 0,1%






5. BETONSKI RADOVI

5.1. BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI

a. Beton proizveden prema odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i ovih tehničkih uvjeta ugrađuje se u betonsku konstrukciju prema projektu, normi HRN EN 13670-1 i normama na koje ta norma upućuje.

b. Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je Ii beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je Ii tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

c. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te kod opravdane sumnje ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

d. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača.

d.1. Ako je količina ugradenog betona veca od 100 m3, za svakih slijedećih ugrađenih 100 m

3 uzima se po

jedan dodatni uzorak betona. d.2. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i

istog proizvodača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugradivao u trenutku uzimanja uzoraka.

d.3. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće«.

e. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ugrađenog u pojedini element betonske konstrukcije u slučaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se određuje na temelju podataka iz točke d.2.

f. Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791.






5.2. ISPORUKA SVJEŽEG BETONA 5.2.1. INFORMACIJE KORISNIKA BETONA PROIZVOĐAČU

Korisnik će usuglasiti s proizvodačem: • datum isporuke, vrijeme i količinu, i informirati proizvodača o: • posebnom transportu na gradilište, • posebnim postupcima ugradnje, • ograničenjima vozila isporuke, npr. tipa (agitirajuća ili neagitirajuća oprema), veličine, visine ili brutto

težine 5.2.2. INFORMACIJE PROIZVODAČA BETONA KORISNIKU

Kada naručuje beton, korisnik će zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene pravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvrđivanja razvoja čvrstoće betona. Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvođač prije isporuke betona, već prema tome kako odgovara korisniku.

Kad je posrijedi tvornički proizvedeni beton, informacije, kada se zatraže, mogu takoder biti dane i referencama proizvodačeva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o klasama čvrstoće, klasama konzistencije, težine mjesavine i drugi mjerodavni podaci.

Informacije za utvrdivanje vremena zaštite betona prema razvoju čvrstoće mogu biti iskazane nazivima iz tablice ili krivuljom razvoja čvrstoće betona pri 20°C izmedu 2 i 28 dana.

Tablica: Razvoj čvrstoće betona pri 20°C

Razvoj čvrstoće Omjeri čvrstoće - σ2 / σ 28

Brz >0,5

Srednji > 0,3 < 0,5

Polagan > 0,15 < 0,3

Vrlo polagan <0,15

Omjer čvrstoće kao indikator razvoja čvrstoće jest omjer srednje vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 2 dana σ2 i srednje vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 28 dana σ28 utvrđen početnim ispitivanjima ili zasnovan na poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava. U ovim početnim ispitivanjima uzorke za utvrđivanje čvrstoće treba praviti, njegovati i ispitivati prema HRN EN12350-1, HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2 i HRN EN 12390-3. Proizvodač treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanja betonom.

5.2.3. OTPREMNICA ZA GOTOV (TVORNIČKI PROIZVEDEN) BETON

Pri isporuci betona proizvodač mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom isporučenu količinu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljedeće informacije:

• ime tvornice betona, • serijski broj otpremnice, • datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode, • broj vozila, • ime kupca, • ime i lokacija gradilišta, • detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,






• količina betona u m3, • deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206, • ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno, • vrijeme kad beton stiže na gradilište, • vrijeme početka istovara, • vrijeme završetka istovara.

5.2.4. OTPREMNE INFORMACIJE ZA GRADILIŠNI BETON

Odgovarajuća informacija tražena potpoglavljem 2.1.3. za otpremnicu betona mjerodavna je i za beton proizveden velikom gradilištu ili kad uključuje više tipova betona.

5.2.5. KONZISTENCIJA PRI ISPORUCI

Općenito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim slučajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornošću proizvodača i primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravajuci da uvjetovane granične vrijednosti nisu prekoračene i da je dodatak kemijskog dodatka uključen u projekt betona. Količina svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo mikser mora biti upisana u otpremni dokument u svim slučajevima.

5.2.6. KONTROLA SUKLADNOSTI I KRITERIJI SUKLADNOSTI

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima ocjene sukladnosti radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje. Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se razlikovati od tih utvrđenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju, njegovanju i klimatskim uvjetima. Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u normi HRN EN 206-1 i odredbama ovog poglavlja projekta . Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva betona i sastav betona značajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke. Proizvođač moze koristiti i druge rezultate ispitivanja isporučenog betona u prihvaćanju sukladnosti. Sukladnost ili nesukladnost prosuđuje se prema kriterijima ocjene sukladnosti. 5.2.7. KONTROLA PROIZVODNJE

Proizvođač je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti predmet kontrole proizvodnje. Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima i uključuje:

• izbor materijala, • projektiranje betona, • proizvodnju betona, • preglede i ispitivanja, • uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svjezeg i ocvrslog betona i opreme • kontrolu sukladnosti.

Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovarajuće dokumentirani postupak i upute. Taj postupak i upute treba po potrebi utvrditi uzimajući u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22, 23 i 24 norme HRN EN 206-1. Namjeravanu učestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati. Rezultate ispitivanja i kontrola treba evidentirati izvještajima. Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima). Izvještaje o kontroli proizvodnje treba čuvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže duže razdoblje.






5.2.8. VREDNOVANJE I POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI

Proizvođač je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima te mora provoditi I sljedeće: • početno ispitivanje kad je traženo • kontrolu proizvodnje • kontrolu sukladnosti

Proizvođačevu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C16/20 vrednovati i pregledavati ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Proizvođač je odgovoran za održavanje sustava kontrole proizvodnje.

5.3. KONTROLA KVALITETE CEMENTA Osnovna svojstva cementa, koji se mora upotrebljavati prema vrstama i klasama propisanima projektom konstrukcije, moraju zadovoljavati uvjete odgovarajućih standarda i uvjete projekta konstrukcija i radova. Za proizvodnju betona mogu se upotrebljavati samo cementi čija su svojstva, uvjetovana propisima odgovarajućih standarda i Tehničkih uvjeta, prethodno dokazana. Kontrola i osiguranje kvalitete cementa mora se provoditi u tri faze:

- proizvodna kontrola u tvornici cementa - dokazna kontrola ili atestiranje kvalitete koje provode ovlaštene organizacije prema Naredbi o obaveznom

atestiranju cementa (Službeni list 34/85) - proizvodna kontrola cementa na provodi se na mjestu proizvodnje betona prema HRN EN 206-1 te

odgovarajućom primjenom normi Tehničkog propisa za cement za betonske konstrukcije (N.N. 64/05). 5.4. KONTROLA KVALITETE ARMATURE

a. Armatura izrađena od čelika za armiranje prema odredbama ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN ENV 13670-1, normama na koje ta upućuje.

b. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje se odnose na čelik za armiranje, projekta betonske konstrukcije te odredbama ovoga Priloga.

c. Izvodač mora prema normi HRN ENV 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

d. Nadzorni inženjer neposredno prije početka betoniranja mora: d.1. provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik, za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li

iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, d.2. provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske

konstrukcije te u skladu s Prilozima »B« te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera zapisom u građevinski dnevnik.

5.4.1. MATERIJALI

Čelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv. Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete ENV 1992-1-1, priznatih propisa navedenih u TPBK i uvjete projekta. Površina armature mora biti oćišćena od slobodne hrđe i tvari koje mogu štetno djelovati na čelik, beton ili vezi između njih. Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na vezu s galvaniziranom armaturom.






5.4.2. SAVIJANJE, REZANJE, PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE

Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome: - savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom, - savijanje čelika pri temperaturi ispod -5°C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba izvoditi

uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja, - savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama. - promjer trna za savijanje šipki treba biti prilagođen stvarnom tipu armature.

5.4.3 KONTROLA KVALITETE AGREGATA Kontrola i osiguranje kvalitete agregata mora se provoditi u tri faze:

- proizvodna kontrola na mjestu proizvodnje agregata - dokazna kontrola ili atestiranje kvalitete frakcije agregata koju provode ovlaštena poduzeća prema Naredbi

o obaveznom atestiranju kamenog agregata za beton i asfalt (Službeni list 41/87) - proizvodna kontrola agregata provodi se na mjestu proizvodnje betona prema HRN EN 932, HRN EN 933,

HRN EN 1097, HRN EN 1367, HRN EN 1744, te primjenom normi D.3.1. prema prilogu “D” Tehničkog propisa za betonske konstrukcije.

5.5. SKELE I OPLATE 5.5.1. Kontrola proizvodnje

Skele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su: • otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe, • dovoljno čvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i spriječe ostećivanje

konstrukcije. • oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni oštećeni svojstvima skela i

oplate te njihovim uklanjanjem. • skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme. 5.5.2. MATERIJALI

5.5.2.1. OPĆENITO Može se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije. Moraju zadovoljavati odgovarajuće norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala. 5.5.2.2. OPLATNA ULJA Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze. Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s uputama proizvodača ili isporučitelja.

5.5.2.3. SKELE Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne pukotine u mladom betonu. To se moze postići:

• ograničenjem progibanja i/ili slijeganja, • kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

5.5.2.4. OPLATE Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Oplata i spojnice izmedu elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da spriječe gubitak finog morta. Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati takvu površinu betona.






5.5.2.5. POVRŠINSKA OBRADA Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli. Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

5.5.2.6. OPLATNI ULOŠCI I NOSAČI Privremeni drzači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i ugrađeni elementi kao npr. ploče, ankeri i distanceri trebaju:

• biti čvrsto fiksirani tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja, • ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju, • ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim čelikom, • ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona, • ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugradeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je specificiran drugi način obrade.

5.5.2.7. OTPUŠTANJE SKELA I UKLANJANJE OPLATE Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću:

• otpornu na ostećenje površine skidanjem oplate, • dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, • da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja betona.

Uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela oplate treba održavati pri oslobadanju i uklanjanju opterećenja. Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi. 5.6. BETONIRANJE

5.6.1. UVJETI KAKVOĆE BETONA

Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz HRN EN 206-1.

5. 6. 2. ISPORUKA, PREUZIMANJE I GRADILIŠNI PRIJEVOZ SVJEŽEG BETONA

Nadzor i kontrolu kakvoće treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim tehničkim uvjetima. Među ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni nadzor.

5. 6. 3. KONTROLA PRIJE BETONIRANJA

Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviđene ovim projektom, a ako ne postoji projekt a prema složenosti izvedbe je neophodan, potrebo ga je izraditi.

• Treba po potrebi izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe dokumentirati.

• Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što ugradnja betona počne.

• Konstrukcijske spojnice moraju biti čiste i navlažene, Oplatu treba očistiti od prljavčtine, leda, snijega ili vode.

• Ako se beton ugrađuje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode. • Konstrukcijske elemente treba podložnim betonom od najmanje 3-5 cm odvojiti od temeljnog tla ili za

odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona.






• Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju imati

temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje.

• Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slučajeve nisu predvidene posebne mjere.

• Predviđa li se temperatura okoline ispod 0°C u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem.

• Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0°C. Ako se predviđa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

5. 6. 4. UGRADNJA I ZBIJANJE

• Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost. Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

• Vibriranje, osim ako nije drugačije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu:

• Vibriranjem se beton nesmije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu.

• Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog slijeganja betona ispod gornjih šipki armature.

• Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobađa zarobljeni zrak. Prekomjerno povrsinsko vibriranje koje slabi kvalitetu povrsinskog sloja betona treba izbjeći. Kada se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obično ne treba prelaziti 100mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugačije. Korisno je dodatno vibriranje površina uz podupore.

• Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenje oplate i skela. Hladna spojnica se moze stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugrađenog sloja veze prije ugradnje i zbijanja narednog. Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za površinsku obradu.

Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru. Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zastiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrđivača ili sličnih materijala nije dopušteno.

5.6.5. NJEGOVANJE I ZAŠTITA Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

• da se skupljanje svede na najmanju mjeru,

• da se postigne potrebna površinska čvrstoća,

• da se osigura dovoljna trajnost povrsinskog sloja,

• od smrzavanja,

• od stetnih vibracija, udara ili drugih ostecivanja.






Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:

• držanje betona u oplati, • pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno ucvršćenim i osiguranim na spojevima i

na krajevima, • pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja, • držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem, • primjenom zaštitnog premaza utvrđene uporabivosti (potvrdene certifikatom ili tehničkim dopuštenjem).

Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog njegovanja takvi da je brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ili maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastičnog skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju ovisno o omjeru:

• čvrstoće i zrelosti betona, • oslobođene topline i ukupne topline oslobođene u adijabatskim uvjetima.

Beton za uporabu u uvjetima izloženosti konstrukcije definiranim u poglavlju 3a treba njegovati dok površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tlačne čvrstoće. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, može kontrolirati prema podacima danim u tablici. "Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona drugačije od XO i XC1"

Tablica 3: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona drugacije od XO i XC1

Površinska

temperatura betona, °C

Najmanje razdoblje njegovanja, dana1)2)

Razvoj čvrstoće betona4) fcm2 / fcm28

brz, r> 0,50 srednji, r = 0,30 spor, r = 0,15 vrlo spor,

r<0,15 T>25 25>T>15 15>T>10 10>T>53)

1,0 1,0 2,0 3,0

1,5 2,0 4,0 6,0

2,0 3,0 7,0

10,0

3,0 5,0 10,0 15,0

1) dodajući vrijeme vezanja iznad 5 sati 2) linearna interpolacija između vrijednosti u redovima je moguća 3) za temperature ispod 50C treajanje treba produžiti za razdoblje jednako vremenu ispod

50C 4) razvoj čvrstoće betona je omjer srednje tlačne čvrstoće betona nakon 2 dana i srednje

tlačne čvrstoće betona nakon 28 dana.

Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovarajuće čvrstoće treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija.






Pobliža određenja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijedećih postupaka:

• računu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine, • računu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka, • temperaturi grijanja, • drugim pogodnim postupcima.

Račun zrelosti treba se zasnivati na odgovarajućoj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ili kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka.

Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje će se naknadno obrađivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedeće operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljedeću operaciju. Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne smiju koristiti ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok površina betona ne dosegne čvrstoću dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obično iznad 5 N/mm2). Naviša temperatura betona ne smije prijeći 65°C.

Mogući negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uključuju: • značajno smanjenje čvrstoće, • značajno povećanje poroznosti, • odloženo formiranje etringita, • povećanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

5.6.6. AKTIVNOSTI POSLIJE BETONIRANJA

Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.

Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od oštećivanja i remećenja površinske teksture.

Potrebe ispitivanja betona na građevini (svojstvo, učestalost i kriterije sukladnosti) treba prema uvjetima izvedbe i eksploatacije građevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete izvedbe radova.

5.6.7. KONSTRUKCIJSKE SPOJNICE

Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neoštećeni, točno postavljeni i ispravno izvedeni tako da osiguraju učinkovito ponašanje konstrukcije.

5.6.8. GEOMETRIJSKE TOLERANCIJE

Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja štetnih utjecaja na:

• mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,

• ponašanje tijekom uporabe gradevine,

• kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na ponašanje izvedene konstrukcije mogu se zanemariti.

Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, ENV 1992 i traženoj razini sigurnosti.

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka međukontrola tih dijelova mora poštivati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije.






6. BRAVARSKI RADOVI 6.1. ČELIČNA BRAVARIJA MATERIJALI

• - fazoni i armature od lijevanog željeza prema DIN grupa 28500 i grupa 28600

• - čelični valjani i vučeni profili prema HRN C.B3.025; C.B3.431; C.B3.101; C.B3.141,

• - profili i limovi od nehrđajućeg čelika za izradu stupaljki, poklopaca, vijaka, leđobrana i sl.

• - nehrđajući čelik otporan na kemikalije iz kanalizacije.

• - šuplji kvadratni čelični profili HRN C.B3.034

• - nehrđajući i kemijski postojan čelik HRN Č 4582 (visokolegiran Cr-Ni čelik s dodatkom nioba) Norme koje se odnose na cijevi:

- lijevano-željezne (sivi lijev) HRN C.J1.030 i HRN C.J1.031 (DIN 28502 i DIN 28513) - lijevano željezne cijevi (nodularni lijev) ISO 2531 - čelične HRN C.B6.020 (DIN 2458 i DIN 1626)

Norme koje se odnose na fazonske komade i armature: HRN C.J1.021 i HRN C.J1.033

7. PROMETNA OPREMA I SIGNALIZACIJA Da bi se osigurala kvaliteta i provela kontrola (poglavlje 9. OTU) potrebno je da materijali, proizvodi, oprema i radovi bufu izrađeni u skladu s normama i tehničkim propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajućih EN (europska norma). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi van snage, važit će zamjenjujuća norma ili propis. Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt. 7.1. PROMETNI ZNAKOVI (OKOMITA SIGNALIZACIJA)

Prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, veličinom i načinom postavljanja trebaju biti u skladu s "Pravilnikom" te hrvatskim i europskim normama: EN 12899-1, EN 12899-2, EN 12996, EN 12352, EN 12368, EN 12675, EN 1436, EN 1463, EN 1790, EN 1871. Prometni znakovi većih dimenzija, čija površina iznosi više od 2 m2, izrađuju se od više segmenata i spajaju se na mjestu postavljanja u jednu cjelinu. Pričvršćivanje prometnih znakova mora biti izvedeno na način da s prednje strane znaka nema vidljivog mjesta pričvršćivanja. Elementi za pričvršćivanje moraju biti izvedeni tako da se onemogući okretanje prometnog znaka oko osi stupca. Vijci se moraju osigurati protiv samoodvijanja. Prometni znakovi pričvršćuju se na stupove koji su izrađeni od Fe cijevi i zaštićeni protiv korozije postupkom vrućeg cinčanja ili na aluminijske stupove. Prometni znakovi većih dimenzija, kao što su putokazne ploče, postavljaju se pomoću montažnih elemenata na aluminijske "I" nosače. Broj nosača ovisi o površini prometnog znaka i iznosi: površina znaka do 8 m2, 2 nosača IP Al. 180 mm površina znaka od 8 m2 do 15 m2, 3 nosača IP Al 180 mm ili 2 nosača IP Al 240 mm Pri postavljanju prometni znak treba zakrenuti za 3-5° u odnosu na os prometnice da se izbjegne intenzivna refleksija i smanji kontrast oznaka, znaka i pozadine koja je osvijetljena. Na isti se stup ne smije postaviti više od dva prometna znaka. Stupovi znakova postavljaju se u betonske temelje minimalne kakvoće betona C 20/25, oblika zarubljene piramide čije su stranice donjeg kvadrata 30 cm i gornjeg 20 cm. Materijali od kojih se izrađuju znakovi i stupovi određeni su normama, a za sve materijale izvođač mora na svoj trošak prije ugradnje osigurati dokaze da imaju potrebnu kakvoću. Originale dokaza treba predati nadzornom inženjeru. Kontrola kakvoće materijala i zaštite od korozije čeličnih elemenata konstrukcije provodi se prema odgovarajućim odredbama ovih OTU.






Zaštita električnih i elektronskih elemenata PPZ regulirana je posebnim zakonskim propisima koji se odnose na električne i elektronske instalacije pa se kontrola kakvoće obavlja prema tim odredbama. Izvođač mora o svom trošku osigurati kontrolu kakvoće materijala i izvedbe te originale dokaza predati nadzornom inženjeru. Postavljanje promjenljivih prometnih znakova obračunava se po komadu postavljenog znaka zajedno sa stupom i temeljem. U cijenu ulazi izrada i bojenje znakova i stupova, lijepljenje folije, iskop i betoniranje temelja, učvršćenje znakova i stupova, prijevoz znakova i drugog materijala te drugi poslovi vezani uz postavljanje prometnih znakova, uključujući sve radove i materijale koji se ugrađuju u znak da bi on bio sposoban izvršiti predviđenu i daljinski diktiranu promjenu. Za radove na postavljanju instalacija i uređaja PPZ obračun se radi prema posebnom projektu i detaljima troškovnika iz toga projekta. Prometni znakovi opasnosti Prometni se znakovi opasnosti (oblika istostraničnoga trokuta) postavljaju na stupove kvadratna ili kružna presjeka. Dimenzije znakova određene su Pravilnikom i normama. Rad obuhvaća nabavu, prijevoz i postavljanje prometnoga znaka sa stupom i temeljem. Obračunava se prema broju postavljenih znakova određenih dimenzija, uključujući stupove i temelje, pri čemu se razlikuju lokacije prema broju znakova na jednom stupu (stup s jednim znakom – stup s dva znaka). Prometni znakovi izričitih naredbi Prometni znakovi izričitih naredbi su kružnog oblika (iznimno osmerokut ili istostraničan trokut) i postavljaju se na stupove kvadratna ili kružna presjeka. Dimenzije znakova određene su Pravilnikom i normama. Rad obuhvaća nabavu, prijevoz i postavljanje prometnoga znaka sa stupom i temeljem. Obračunava se prema broju postavljenih znakova određenih dimenzija, uključujući stupove i temelje, pri čemu se razlikuju lokacije prema broju znakova na jednom stupu (stup s jednim znakom – stup s dva znaka). Prometni znakovi opasnosti Prometni znakovi obavijesti su oblika kruga, kvadrata ili pravokutnika, a postavljaju na stupove kvadratna ili kružna presjeka. Veliki znakovi pravokutnoga oblika postavljaju se na dva stupa, a iznimno veliki na konstrukciju za koju je potreban posebni statički proračun. Proračun treba uzeti u obzir lokalne meteorološke uvjete (učestalost, jačina i smjer vjetrova). Dimenzije znakova određene su Pravilnikom i normama. Dimenzije velikih i iznimno velikih znakova obavijesti ovise o sadržaju pa se one posebno izračunavaju u skladu sa smjernicama nadležnih tijela upravljanja cestama. Promjenjivi prometni znakovi Promjenjivi prometni znakovi (PPZ) su znakovi kojima se sadržaj prema potrebama prometnoga toka može mijenjati ili se mogu isključiti. Uporabom odgovarajućih, za pojedinu prometnu odnosno vremensku situaciju, primjerenih upozorenja, naredbi i zabrana, te obavijesti preusmjeravanjem prometa, treba se povećati sigurnost prometa i poboljšati odvijanje prometa. Posebnu pozornost treba posvetiti građevinski uvjetovanim opasnim točkama. Promjenljivi prometni znakovi svojom vrstom, značenjem, oblikom, bojom, veličinom i načinom postavljanja, definirani su i postavljaju se prema Pravilniku, hrvatskim i europskim normama (HRN EN 12966).

Sadržaj pojedinoga znaka može imati 4 stanja:

• nulto stanje - PPZ bez ikakve obavijesti,

• temeljno (početno) stanje - Prethodno definirano, prometno-pravno jednoznačno obavijesno stanje PPZ-a (uključuje i nulto stanje),

• statično označavanje - nepromjenljivi znak,

• promijenjeno stanje - sadržaj znaka pokazuje jednu od definiranih promjena.

Prometni znakovi, koji se prikazuju kao PPZ, ne smiju se bitno razlikovati od standardnih prometnih znakova, prema odredbama Pravilnika, ni po sadržaju ni po dimenzijama. Između statične signalizacije i PPZ-a ne smije se pojaviti konkurentska situacija s obzirom na sadržaj i prepoznatljivost. Na jednom obavijesnom presjeku u pravilu se ograničenja brzine odnose na sve prometne trakove. Na području čvorišta dopuštena je razlika u ograničenju brzine od 20 km/h između pojedinih prometnih trakova na jednom obavijesnom presjeku. Pri ograničenju brzine zbog vremenskih uvjeta, potrebno je istaknuti obavijest za opasnost i nakon predupozorenja. Na području zastoja prometa potrebno je samo obavještavanje znakom A30 (Zastoj). Kad je vidljivost manja od 50 m, moguća je promjena ograničenja brzine na 40 km/h.






7.2. OZNAKE NA KOLNIKU (VODORAVNA SIGNALIZACIJA)

Ovaj rad obuhvaća izradu oznaka na kolniku za reguliranje prometa koje su definirane u Pravilniku i OTU. Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Oznake na kolniku dijele se na:

- uzdužne oznake na kolniku, - poprečne oznake na kolniku, - ostale oznake na kolniku.

Boje i dimenzije oznaka određene su Pravilnikom i pripadajućim normama. Dužnost je izvođača radova da za materijale kojima radi oznake na kolniku pribavi dokaze o uporabljivosti i da originale dokaza preda nadzornom inženjeru. Kontrola kakvoće obuhvaća:

- prethodna ispitivanja materijala, - tekuća ispitivanja, - kontrolna ispitivanja.

Oznake na kolniku obračunavaju se: - pune i isprekidane bijele crte po duljini izvedene oznake (m), - crte zaustavljanja, kose i granične crte po duljini izvedene oznake (m), - pješački prijelazi, strelice po komadu izvedene oznake (kom), - polja za usmjeravanje prometa po površini izvedene oznake (m2), - mjesta za parkiranje i površine za posebne namjene kao i uzdužne oznake na predmetima uz rub kolnika

po duljini izvedene oznake (m). U cijenu ulazi sav rad, materijal, prijevoz i sve ostalo što je potrebno za potpuni dovršetak posla uključujući potrebna ispitivanja kakvoće materijala i rada. Uzdužne oznake na kolniku Pod uzdužnim oznakama na kolniku razumijevaju se crte obilježene paralelno s osi kolnika, a služe za detaljno utvrđivanje načina upotrebe kolničke površine.

Uzdužne oznake su:

- puna crta, - isprekidana crta, - dvostruka crta.

Poprečne oznake na kolniku Poprečne oznake na kolniku su:

- crte zaustavljanja, - kose i granične crte, - pješački prijelazi, - prijelazi biciklističke staze.

Ostale oznake na kolniku U ostale oznake ubrajaju se: strelice, polja za usmjeravanje prometa, crte usmjeravanja, natpisi, označavanje prometnih površina za posebne namjene, obilježavanje mjesta za parkiranje i uzdužne oznake na predmetima uz rub kolnika. Za oznake na kolniku mora biti upotrijebljen materijal ili boja koji bitno ne smanjuju hvatljivost kolnika. Oznake na kolniku ne smiju biti više od 0,6 cm iznad razine kolnika, a ako su kao oznake na kolniku upotrijebljene kovinske glave, one ne smiju biti više od 1,5 cm iznad razine kolnika. 7.3. OPREMA ZA OZNAČIVANJE RUBA KOLNIKA

Rad obuhvaća nabavu smjerokaznih stupića i drugih oznaka za označivanje ruba kolnika prema usvojenom tipu te postavljanje ugradnjom u beton, ukopavanjem u tlo ili pričvršćivanjem na objekte, prijevoz materijala i uređenje bankine ili zelenog međupojasa odnosno objekta na kojega se oznaka postavlja nakon završene ugradnje, sve u skladu s normom HRN Z.S2.235, "Pravilnikom o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama" te drugim normama.






Rad mora biti obavljen u skladu s projektom, propisima, programom kontrole i osiguranja kakvoće, projektom organizacije građenja i zahtjevima nadzornog inženjera. Smjerokazni stupići i druge oznake za označivanje ruba kolnika izrađuju se od materijala koji ima takva svojstva da će, udari li vozilo o njih, oštećenja na vozilu biti minimalna, a ne će utjecati na stabilnost vozila. Dokaze o kakvoći uporabljenog materijala za izradu smjerokaznih stupića i drugih oznaka mora osigurati izvođač i originale dokaza predati nadzornom inžejeru. Kontrolu kakvoće postavljenih smjerokaznih oznaka mora osigurati izvođač. Na 500 postavljenih smjerokaznih oznaka slučajnim uzorkovanjem se ispituje barem jedna. Dokaze o kakvoći treba predati u originalu nadzornom inženjeru. Postavljanje smjerokaznih oznaka obračunava se po komadu ugrađene oznake. Plaća se po ugovorenim jediničnim cijenama u koje ulazi nabava i postavljanje smjerokaznih stupića - zajedno s betonskim temeljem, te drugih oznaka, prijevozom materijala i uređenjem bankine. 7.3.1. Smjerokazni stupići na otvorenim dionicama ceste Smjerokazni se stupići ugrađuju u betonske temelje min. C 20/25 ili se ukopavaju u zemlju, a pričvršćuju se pomoću sidra koji se isporučuje zajedno sa smjerokaznim stupićem. Udaljenost smjerokaza od ruba kolnika mora iznositi najmanje 50 cm, najviše 90 cm, a visina stupića je 90 cm od površine kolnika. Na cestama gdje je bankina široka samo 50 cm postavljaju se smjerokazi na samom vanjskom rubu bankine. Da bi se postigao vizualni kontinuitet, smjerokazi se postavljaju i u usjecima i to uz vanjski rub rigola. Razmak između smjerokaza uzduž ceste ovisi prije svega o lokalnim uvjetima preglednosti i o tlocrtnim elementima ceste, a određuju se projektom prema uvjetima iz HRN Z.S2.235. Na dionicama ceste u pravcu najveći je dopušteni razmak između smjerokaza 50 m. 7.3.2. Ostale oznake za označivanje ruba kolnika Na mjestima gdje nije moguće postaviti smjerokazne stupiće postavljaju se ili nanose na objekte razne reflektirajuće oznake ("katadiopteri", reflektirajuće folije i sl.). Popis zakona i propisa koje mora zadovoljiti ugrađena oprema:

• Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) • Zakon o javnim cestama (N.N. 180/04, 138/06) • Zakon o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 105/04, 142/06) • Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati

sa stajališta sigurnosti prometa (N.N. 110/2001) • Pravilnik o prometnim znakovima i signalizaciji na cestama (N.N. 33/05, 64/05, 155/05) • Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (N.N. 53/02) • Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (N.N. 24/97) • Opći tehnički uvjeti za radove na cestama, svezak I, II, III, IV i VI, prosinac 2001. god. • Hrvatske norme

Projektant: Josip Prcela, dipl.ing.građ.





PROJEKTIRANI VIJEK UPOTREBE GRAĐEVINE I UVJETI ODRŽAVANJA

listopad 2012.








listopad 2012.


3. NAČIN ODRŽAVANJA I PROJEKTIRANI VIJEK GRAĐEVINE 3.1. UVJETI ODRŽAVANJA 3.1.1. UVJETI ODRŽAVANJA PROMETNIH POVRŠINA I OBJEKATA UZ PROMETNICU 3.1.1.1. Općenito Osnovni ciljevi održavanja i zaštite prometnice i objekata uz prometnicu su: - sprečavanje propadanja prometnica i objekata uz prometnicu, - omogućavanje sigurnog odvijanja prometa, - smanjenje troškova korisnika dobrim stanjem prometnica i objekata uz prometnicu , - dovođenje prometnice u projektirano stanje uzimajući u obzir izmjenjene potrebe prometa, - zaštita prometnice i građevina uz prometnicu od korisnika i trećih osoba, - zaštita okoliša od štetnog utjecaja prometnice i cestovnog prometa. 3.1.1.2. Održavanje i pregledi Razlikujemo redovno i incidentno održavanje. Redovno održavanje čini skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom većeg dijela ili cijele godine na prometnicama uključujući i sve objekte i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti prometnica i sigurnosti prometa na njima. Redovno održavanje prometnica obuhvaća slijedeće radove: - čišćenje (kolnika, sustava za odvodnju, cestovnog zemljišta, opreme i dr.), - košnju trave i uklanjanje granja, - obnovu i izradu oznaka na kolniku, - ličenje stupova prometnih znakova i nosača rasvjetnih tijela, - popravak antikorozivne zaštite zaštitnih i drugih ograda, - popravak i zamjenu uređaja, opreme i prometne signalizacije na cesti, - uređenje sustava za odvodnju (jaraka, rigola, drenaža i drugo), - uređenje bankina (planiranje i poravnavanje), - mjestimični popravci betonskih pasica i rubnjaka, - popravci lokalnih oštećenja kolnika (udarnih jama, pojedinačnih i mrežastih pukotina, uzdužnih i poprečnih denivelacija, omekšanog asfaltnog zastora, zaglađenih površina zastora, oštećenih rubova i razdjelnica betonskog kolnika), - hitni popravci i intervencije u svrhu osiguranja odvijanja prometa, - osiguranje prohodnosti prometnica u zimskim uvjetima, - uređenje cestovnog zemljišta, - ostali radovi. Izvanredno održavanje prometnica povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se i radi mjestimičnog poboljšanja elemenata prometnice, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti prometnice i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Izvanredno održavanje prometnica posebno obuhvaća: - obnavljanje i zamjenu kolničkog zastora - ojačanje kolnika u svrhu obnove i povećanja nosivosti i kvalitete vožnje, - mjestimične popravke kolničke konstrukcije prometnice u svrhu zaštite i povećanja nosivosti prometnice, - poboljšanje sustava odvodnje prometnice, - zamjenu, ugrađivanje nove i poboljšanje vertikalne prometne signalizacije i opreme prometnice






listopad 2012.


- radove na uređenju zelenila u svrhu biološke zaštite prometnice, ukrašavanja okoliša i zaštite od sniježnih zapuha, - uređenje raskrižja u istoj razini (oblikovanje, preglednost, ugradnja nove signalizacije i opreme) bez većih konstrukcijskih zahvata - poboljšanje uvjeta prometa uređenjem pješačkih staza, - obnovu i postavu instalacija, opreme i uređaja prometnice Radi utvrđivanja stanja prometnica i objekata obavljaju se: redovni, sezonski, godišnji, glavni i izvanredni pregledi prometnica i objekata. Redovni pregledi prometnica i objekata na lokalnim prometnicama najmanje jedanput u mjesec dana. Sezonski pregledi prometnica i objekata Sezonski pregled obavlja se radi ustanovljenja stanja prometnica i objekata i utvrđivanja njihovog oštećenja. Stanje prometnica se utvrđuje neposrednim pregledom i korištenjem odgovarajuće mjerne opreme. Sezonski pregled obavlja se u pravilu nakon zimskog razdoblja, a prema potrebi i u jesen. Godišnji pregledi objekata Godišnji pregled objekata obavlja se najmanje jedanput u dvije godine. Vizualno se pregledavaju svi dijelovi objekta, u pravilu bez razaranja. Glavni pregledi objekata Glavni pregled obavlja se najmanje jedanput u šest godina. U godini u kojoj se obavlja glavni pregled, godišnji pregled se izostavlja.Glavni pregled je detaljan pregled svih dijelova objekta, uz potrebne izmjere i ispitivanja.

Izvanredni pregledi cesta i objekata

Izvanredni pregled dijela ceste ili objekta obavlja se:

- nakon izvanrednih događaja (elementarne nepogode, teže nezgode i oštećenja, eksplozije, slijeganja i klizanja),

- prije i nakon prolaza izvanrednih tereta, ukoliko je to predviđeno izdanom dozvolom,

- pri kraju jamstvenog roka nove ceste ili objekta.

Norme za ispitivanje i održavanje građevina : Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih prometnica NN 100/96 HRN ENV 13269 Održavanje – Smjernice za izradu ugovora o održavanju

HRN EN 13306 Nazivlje u održavanju

HRN ENV 13670-1:2006 Izvedba betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito (ENV 13670-1:2000)






listopad 2012.


3.2. PROJEKTIRANI VIJEK GRAĐEVINE Za projektiranu vrstu građevine projektirani vijek građevine iznosi 50 godina. Po isteku projektnog razdoblja potrebno utvrditi postojeće stanje građevina i njihovo opterećenje, te temeljem toga procijeniti mogućnost daljnjeg korištenja.

Projektant: Josip Prcela, dipl.ing.građ.

Documents

IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON OTOK PAŠMAN 5_Projekt prometne...23000 Zadar Split listopad 2012. IZGRADNJA TRAJEKTNE LUKE TKON OTOK PAŠMAN Mapa 1,Knjiga K5 PROJEKT PROMETNE OPREME