Izmjene i Dopune PPUOT Odredbe Za Provodjenje

7/25/2019 Izmjene i Dopune PPUOT Odredbe Za Provodjenje

1/81

NOSITELJ IZRADE PLANA:

REPUBLIKA HRVATSKA

SISAKO MOSLAVAKA UPANIJA

OPINA TOPUSKO

Naelnik:Nikola Abramovi

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA

UREENJA OPINE TOPUSKO

KNJIGA I.

STRUNI IZRAIVA:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJESISAKO- MOSLAVAKE UPANIJE

Trg bana J. Jelaia 6, Sisak

Ravnatelj:

Zdenko Seo, dipl. ing. gra.

SISAK -TOPUSKO, travanj 2012.


2/81


3/81

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA



REPUBLIKA HRVATSKA

SISAKO MOSLAVAKA UPANIJA

OPINA TOPUSKO

Naelnik: Nikola Abramovi

Koordinator izrade Plana: Vladimir Oani, dip. oec.

STRUNI IZRAIVA:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE

SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE

Trg bana J. Jelaia 6, SISAK

Ravnatelj: Zdenko Seo, dipl. ing. gra.

Odgovorni voditelj izrade Plana: Margita Malnar, dipl. ing. arh.

Struni tim Zavoda: Zdenko Seo, dipl. ing. gra.Margita Malnar, dipl. ing. arh.

Valentina erbec, dipl. ing. arh.Novela Rimay, dipl. ing. arh.

Darko Bohatka, dipl. ing. agr.Ivan Talijan, dipl. ing. prom.

Sanja Kneevi, dipl. ing. arh.

Vanjski suradnici: Branka imanovi, dipl. iur.


4/81


5/81

REPUBLIKA HRVATSKA

SISAKO - MOSLAVAKA UPANIJANaziv prostornog plana:

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA

UREENJA OPINE TOPUSKOOsnova za izradu plana:Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenjaOpine Topusko("Slubenivjesnik" br. 25/09.)

Odluka o donoenjuplana:Odluka Opinskogvijea Opine Topusko o donoenjuIzmjena i dopuna Prostornog plana ureenja OpineTopusko ("Sl. vjesnik" br. 11/12., od 20. travnja 2012.)

Javna rasprava (datum objave): 16. veljae 2011. god.Veernji listi "Narodne novine "br. 22/11.Ponovna javna rasprava (datum objave): 15. srpnja 2011.god. Veernji list i "Narodne novine" br. 82/11.

Javni uvid je odran:od: 28. veljae 2011. god. do: 25. oujka 2011. god.Ponovni javni uvid odran:od: 28. srpnja 2011. god. do: 11. kolovoza 2011. god.

Peat tijela odgovornog za provoenje javne rasprave: Odgovorna osoba za provoenje javne rasprave:

.Koordinator izrade Plana:

Vladimir Oani, dipl. oec.Suglasnost na Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Topusko:Suglasnost upanice klasa:350-02/12-04/2, urbroj:2176/01-02-12-2, od 27.03.2012., temeljem lanka 98. stavka 5.Zakona o prostornom ureenju i gradnji ("Narodne novine" broj 76/07., 38/09., 55/11., i 90/11.)Pravna osoba / tijelo koje je izradilo Plan:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJETrg bana J. Jelaia , Sisak

Peat pravne osobe/tijela koje je izradilo Plan: Odgovorna osoba:

..Ravnatelj: Zdenko Seo, dipl. ing. gra.

Odgovorni voditelj izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko:

Margita Malnar, dipl. in.arh.

Struni tim u izradi plana:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJEZdenko Seo, dipl. ing. gra. Darko Bohatka, dipl. ing. agr.Margita Malnar, dipl. ing. arh. Ivan Talijan, dipl. ing. prom.

Valentina erbec, dipl.ing.arh. Sanja Kneevi, dipl. ing. arh.Novela Rimay, dipl.ing.arh. Vanjski suradnik:

Branka imanovi. dipl. iur.Peat upanijske skuptine: Predsjednik Opinskog vijea:

..Mladen Iek

Istovjetnost ovog prostornog plana s izvornikom ovjerava: Peat nadlenog tijela:


6/81


7/81

OPI PRILOZI

- Izvadak iz registra Trgovakog suda u Zagrebu- Rjeenje Zavoda za prostorno ureenje Sisako-moslavake upanije o

imenovanju odgovornog voditelja za izradu Izmjena i dopuna prostornogplana ureenjaOpine Topusko

- Izjava odgovornog voditelja izrade o usklaenosti Nacrta prijedloga Izmjena idopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko sa l. 40 Zakona oprostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11).

- Suglasnost upanice


8/81


9/81


10/81


11/81


12/81


13/81


14/81


15/81


16/81


17/81


18/81


19/81


REPUBLIKA HRVATSKA

SISAKO MOSLAVAKAUPANIJAOPINA TOPUSKO

IZMJENE I DOPUNE

PROSTORNOG PLANA


I. ODREDBE ZA PROVOENJE

STRUNI IZRAIVA:

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJESISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE

Trg bana J. Jelaia 6, Sisak


20/81


21/81

SADRAJ:

UVOD

ODREDBE ZA PROVOENJE1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA

PODRUJU OPINE TOPUSKO

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI4. UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINAJAVNE I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

6. MJERE ZATITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH

VRIJEDNOSTI I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA7. POSTUPANJE S OTPADOM

8. MJERE SPRIJEAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NAOKOLI

9. MJERE PROVEDBE PLANA


22/81


23/81

UVOD

Prostorni plan ureenja Opine Topusko (nastavno u tekstu: Plan), donesen je na 24.sjednici Opinskog vijea Opine Topusko odranoj 15. oujka 2005. godine. Odluka odonoenju Plana objavljena je u Slubenom vjesniku" broj 03/05.Sukladno lanku 23. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine broj 30/94,68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), koji je u doba izrade i donoenja Plana bio na snaziProstorni plan ureenja Opine Topusko utvruje uvjete za ureenje opinskog podruja,odreuje svrhovito koritenje i namjenu, oblikovanje, obnovu i sanaciju graevinskog idrugog zemljita, zatitu okolia, tezatitu spomenika kulture i osobito vrijednih dijelovaprirode u Opini. Plan sadri osnove razvitka u prostoru, ciljeve prostornog ureenja,namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za koritenje, zatitu i ureivanjeprostora, te druge elemente od vanosti za podruje Opine.

Ovim Planom detaljnije su razraene i konkretizirane odredbe koje su proizile kaoobveza iz plana ireg podruja - Prostornog plana Sisako-moslavake upanije, te suodreeni drugi elementi koji su od vanosti za ureenje, koritenje i zatitu podrujaOpine Topusko.

Izvjeem o stanju u prostoru Opine Topusko za razdoblje od 1997. do 2008. godine(Sl. vjesnik Opine Topuskobr. 25/09), utvrena je potreba da se prie izradi Izmjena idopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko. Praenjem stanja u prostoru nakondonoenja Plana uoeno je da je za razvoj gospodarskih procesa na podruju Opine

Topusko potrebno preoblikovati planska rjeenja u dijelovima:- planiranih graevinskih podruja naselja- planiranih izdvojenih graevinskih podruja izvan naselja za gospodarsku, preteito

industrijsku, zanatsku i poslovnu namjenu- planiranih eksploatacijskih polja- javne infrastrukture, dravne, lokalne i regionalne razine (promet, energetika,

vodoopskrba, telekomunikacije, i dr.)- prirodne i kulturne batine- odredbi za provoenje koje se odnose na poljoprivrednu djelatnost, radi usklaivanja

iste s uvjetima i normativima Europske unije- odredbi za provoenje radi usklaivanja sa novim zakonima i propisima.

Takoer je utvreno da je Plan potrebno uskladiti s novom zakonskom regulativom (Zakon o prostornom ureenju i gradnji, Zakon o zatiti prirode, Zakon o zatiti okolia idr.) , kao i sa dokumentima prostornog ureenja i studijama koje je usvojila upanijskaskuptina nakondonoenja PPUO Topusko (Plan gospodarenja otpadom, Studija zatiteprirode, Plan navodnjavanja).

Na osnovu Izvjea o stanju u prostoru Opine Topusko za razdoblje od 1997. do 2008.godine Opinsko vijee Opine Topusko je na svojoj 1. sjednici odranoj 22. srpnja2009. god. donijelo Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja OpineTopusko ("Slubeni vjesnik" br. 25 /09).

Temeljem obuhvata Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko

odreenog Odlukom i pristiglih oitovanja tijela i osoba sukladno lanku 79. Zakona oprostornom ureenju i gradnji("Narodne novine" br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11), ostalih


24/81

sudionika odreenih Odlukom, te ostalih korisnika prostora izraen je Nacrt prijedlogaIzmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko.

Svoje zahtjeve sa podacima i prijedlozima prije prethodne rasprave su dostavili:

1. DRAVNA GEODETSKA UPRAVA PODRUNI URED ZA KATASTAR SISAK, ISPOSTAVA TOPUSKO, dopis klasa:951 05/01 04/03,Ur broj:541-09-3-07/03-09-02 , od 02.09.2009.

2. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu prirode, Zagreb, dopis klasa:612-07/09-49/0715,ur.broj:532-08-03-01/2-09-3 od 27.08.2009.

3. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu prirode, Zagreb,dopis klasa:612-07/09-49/0715,ur.broj:532-08-03-01/2-09-5 od 04.09.2009.

4. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorskiodjel u Zagrebu, dopis klasa:612-08/09-10/0775, urbroj: 532-04-05/6-09-2, od15.10.2009.

5. MINISTARSTVO KULTURE, Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorskiodjel u Sisku, dopis klasa: 612-08/08-10/0019, urbroj: 532-04-08/1-10-04, od19.01.2010.

6. MINISTARSTVO FINANCIJA, Samostalna sluba za odravanje i izgradnjugraninih prijelaza, klasa:212-01/09-01/121, urbroj: 513-15/09-2, od 24.09.2009.

7. MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA, dopisklasa: NP 350-02/09-01/305, urbroj: 525-09-2-0377/09-2, od 14.09.2009.

8. MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,UMARSTVA I VODNOGGOSPODARSTVA, Uprava gospodarenja vodama, Zagreb, dopis klasa: 325-01/09-01/1072, ur.broj: 538-10/3-1-86-09/0002, od 26.08.2009., dopis klasa:325-01/09-01/1194, urbroj:538-10/3-1-86-09/0002 od 03.11.2009.

9. MUP PU SM, Odjel upravnih, inspekcijskih poslova zatite i spaavanja, Rimska19, Sisak; dopis broj: 511-10-06/04-01-3216/2-09 1/8, od 13.08.2009.

10. HRVATSKE CESTE d.o.o.Sektor za studije i projektiranje, odjel za studije, zakonskui tehniku regulativu, Voninina 3, 10000 Zagreb, dopis broj: 300/2009-1849-DS, od20.08.2009., dopis 300/2009-2626-DS od 16.11.2009.

11. HAKOM, Zagreb, dopis klasa: 350-05/09-01/5278, ur.broj: 376-10/O-09-2, od10.08.2009.

12. PLINACRO d.o.o, Zagreb, dopis klasa: PI-09/4480, ur.broj: N//K1-09-4, od20.08.2009.

13. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA, Upravni odjel za zatitu okolia i prirode,Sisakdopis klasa: 023-01/09-01/02, ur.broj: 2176/01-10-09-52, od 19.08.2009.

14. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA, Upravni odjel za prostorno ureenje igraditeljstvo Ispostava u Petrinji; dopis klasa: 350-01/09-01/12, urbroj: 2176/01-14-3/1-09-02 od 11.09.2009.

15. JADRANSKI NAFTOVOD d.d., Zagreb, dopis broj: II-435/09 od 31.08.2009.

16. HEP ODS d.o.o. Elektra Karlovac, V. Maeka 44, 47 000 Karlovac; dopis broji znak:4/17-4688/09 DT od 17.09.2009.

17. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Elektra Sisak, Kralja Tomislava 42,44000 SISAK, dopis broj: 4018004-10750/09-DK, od 09.11.2009.

18. HRVATSKE UME d.o.o., 10000 Zagreb, Ljudevita Farkaa Vukotinovia 2, dopisbroj: KA-06-09-DM-1123/02, od 18.11.2009.

19. HRVATSKE VODE, Vodnogospodarski odjel za vodno podruje sliva rijeke Save,

Vodnogospodarska ispostava za slivno podruje "Banovina" Sisak, Sisak, ObalaRuera Bokovia 11, klasa: 350-02/01-01/0000018, urbroj: 374-3110-1-09-15, od03. 11.2009.


25/81

20. HRVATSKE VODE, Sluba koritenja voda ([email protected]), dopis od03.11.2009.

21. HRVATSKA POTA, Divizijan podrka, Sektor za upravljanje imovinom, Slubaimovinsko-pravnih poslova, Juriieva 13, 10000 Zagreb, dopis broj DPO-6/2-1919/09 od 16.11.2009.

22. HRVATSKI TELEKOM, Sektor za planiranje i razvoj pristupne mree, Kupska 2,10000 Zagreb, od 15.12. 2009.23. T-COM, Odjel za razvoj i planiranje i razvoj pristupne mree, Kupska 2, dopis znak:

JOP 7911770, od 10.12. 2009.

24. T-COM, Odjel za planiranje i razvoj fiksne mree, Kupska 2, dopis znak:T 43 -8389444, od 14. 01. 2010.

25. TURISTIKA ZAJEDNICA OPINE TOPUSKO, Trg bana J. Jelaia 4, 44 415Topusko, dopis broj: 76/09, od 4.11.2009.

26. ODAILJAI I VEZE d.o.o., 10000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 269 d; Ur.broj:431302 D/TV, od 30. listopada 2009.

27. URED DRAVNE UPRAVE U SISAKO-MOSLAVAKOJ UPANIJI, Sluba zagospodarstvo; dopis urbroj: 2176-03-01/01-09-2, od 09.11. 2009.

28. OPINA GVOZD, dopis klasa: 350-01/04-01/02, urbroj: 2176/09-03-09-2, od02.10.2009.

29. OGRIJEVNO DRVO d.o.o. 10000 Zagreb, Jakova Gotovca 12, dopis od 09. 12.2009.

30. SAA PROMET CIGLANA BLATUA d.o.o., 44415 Topusko, D. emernica 151,dopis od 1.10. 2007.

31. OPINA TOPUSKO, dopis klasa:350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-10-126, od13.04.2010; dopis klasa: 350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-10-121, od 01.03.2010; dopis klasa: 350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-10-119, od 10.02.2010;dopis klasa: 350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-09-115, od 28.12.2009; dopisklasa: 350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-09-107, od 24.11. 2009.

O Nacrtu prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topuskoodrana je prethodna rasprava u srpnju 2010. godine. Na temelju Nacrta prijedlogaizmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko i Izvjea o prethodnojraspravi izraen je i utvren Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana ureenjaOpine Topusko.

Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko stavljen je najavni uvid u periodu od 28. veljaedo 25. oujka 2011. godine.Javno izlaganje o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja OpineTopusko odrano je 7. oujka 2011. godine.Tijekom javne rasprave u sjedite Opine Topusko je pristiglo 28 zahtjeva sa

prijedlozima, primjedbama i miljenima. Prihvaeno je petnaest (15) zahtjeva, est (6)zahtjeva je djelomino prihvaeno, a sedam (7) zahtjeva nije prihvaeno.U skladu s prihvaenim oitovanjima, prijedlozima, primjedbama i miljenjima u Izvjeuo javnoj raspravi izraen je Prijedlog izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja opineTopusko za ponovni javni uvid.

Ponovna javna rasprava o Prijedlogu izmjena i dopuna Prostornog plana ureenjaOpine Topusko odrana je od 28. srpnja do 11. kolovoza 2011. godine. Tijekomponovne javne rasprave, dano je jedanaest (11) zahtjeva sa prijedlozima, primjedbama imiljenima. Prihvaeno je est(6) zahtjeva, jedan (1) zahtjev je djelomino prihvaen, aetiri(4) zahtjeva nisu prihvaena.

Na osnovi prihvaenih oitovanja, prijedloga, primjedbi i miljenjau Izvjeu o ponovnojjavnoj raspravi izraen jeNacrt konanog prijedloga izmjena i dopuna PPUO Topusko


26/81

koji je, prema lanku 94. Zakona o prostornom ureenju i gradnji ("Narodne novine" br.76/07., 38/09., 55/11. i 90/11.), dostavljen tijelima i osobama odreenim posebnimpropisima, radi davanja miljenja o potivanju zahtjeva iz lanka 79., odnosno oitovanjaiz lanka 90. istog Zakona, te da su rjeenja u skladu sa zahtjevima posebnih propisa idrugih dokumenata iz njihovog djelokruga.

Svoja pozitivna miljenja su dostavili: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, klasa: 612-07/09-49/0715, urbroj:

532-08-03-02/2-11-11 od 14. prosinca 2011. godine - prethodna suglasnost

Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine, klasa:612-08/08-10/0019,urbroj: 532-04-07/3-12-10 od 6. veljae 2012. godine - suglasnost

Ministarstvo unutarnjih poslova, PU SM, Odjel upravnih i inspekcijskih poslova,broj: 511-10-06/04-01-4219/2-11.1/8. od 14. prosinca 2011. godine

Ministarstvo poljoprivrede, klasa: 325-01/11-01/137, urbroj: 525/0208-12-7, od 17.sijenja 2012. godine - pozitivno prethodno miljenje o upravljanjuvodama

Hrvatske vode, Vodno gospodarski odjel za srednju i donju Savu, klasa: 350-02/01-01/0000018, urbroj: 374-21-1-12-42 od 10. sijenja 2012. godine

Hakom, dopis, klasa: 350-05/10-01/3654, urbroj: 376-10/SP-11-7 (J) od 7.prosinca 2011. godine.

Miljenja u zakonskom roku od trideset dana nisu dostavili: Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Uprava za poljoprivredno

zemljite, Ul. grada Vukovara 78, P.P. 1034 HEP, Operator prijenosnog sustava d.o.o. Sektor za izgradnju i investicije, 10000

Zagreb

Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Odjel za studije, zakonsku itehniku regulativu,Voninina 3, 10000 Zagreb

Odailja i vezed.o.o.,Ulica grada Vukovara 269d,10000 Zagreb

upanijska uprava za ceste Sisako-moslavake upanije, Antuna Cuvaja 16,44000 Sisak,te se sukladno lanku 94. Zakona o prostornom ureenju i gradnji smatra da je miljenjedano, odnosno da navedena tijela i/ili osobe nemaju primjedbi na Nacrt konanogprijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko.

Na osnovi Nacrta konanog prijedloga izmjena i dopuna PPUO Topusko, Izvjea oponovnoj javnoj raspravi i pribavljenih miljenja iz lanka 94. Zakona o prostornomureenju i gradnji Naelnik Opine Topusko je utvrdio Konani prijedlog izmjena idopuna PPUO Topusko ("Odluka o utvrivanju Konanog prijedloga izmjena i dopunaProstornog plana ureenja Opine Topusko" klasa:350-01/00-01/04, urbroj: 2176/18-01-12-206, od 31.01.2012. godine).

Temeljem lanka 98. Zakona o prostornom ureenju i gradnji na konani prijedlogIzmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko pribavljena je suglasnostupanice klasa:350-02/12-04/2, urbroj:2176/01-02-12-2, od 27.03.2012.


27/81

ODREDBE ZA PROVOENJE


28/81


29/81

IZMJENE I DOPUNE PPUO TOPUSKO - ODREDBE ZA PROVOENJE-

ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SISAKO-MOSLAVAKE UPANIJE 1

Na temelju lanka 100. stavka 6. Zakona o prostornom ureenju i gradnji ("Narodnenovine" br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) i lanka 31. Statuta Opine Topusko ("Slubenivjesnik" br. 34/09.), Opinsko vijee Opine Topusko, na 21. sjednici odranoj19.travnja 2012. godine, donijelo je

ODLUKU

o Izmjenama i dopunama Prostornog plana ureenja Opine Topusko

I. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1.Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Topusko (u daljnjem

tekstu: Plan).

lanak 2.(1) Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod nazivom " Izmjene i dopune Prostornogplana ureenja Opine Topusko ", koji je izradila Javna ustanova Zavod za prostornoureenje Sisako-moslavake upanije.

(2) Elaborat iz stava (1) ovog lanka sastoji se od tekstualnog i grafikog dijela, koji suuvezani u tri knjige i to:

A / KNJIGA I.- sadri tekstualni dio Plana:I. ODREDBE ZA PROVOENJE

B/ KNJIGA II.- sadri grafiki dio Plana, koji ine sljedei kartografski prikazi:1. Koritenje i namjena povrina mj 1:25 0002. Infrastrukturni sustavi mj 1:25 000

3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora mj 1:25 0004. Graevinska podruja naselja mj 1: 5 000

4.1 Graevinsko podruje naselja Batinova Kosa4.2 Graevinsko podruje naselja Bukovica4.3 Graevinsko podruje naselja Crni Potok4.4 Graevinsko podruje naselja Donja emernica4.5 Graevinsko podruje naselja Greani4.6 Graevinsko podruje naselja Hrvatsko Selo4.7 Graevinsko podruje naselja Katinovac4.8 Graevinsko podruje naselja Mala Vranovina4.9 Graevinsko podruje naselja Malika4.10 Graevinsko podruje naselja Pecka4.11 Graevinsko podruje naselja Perna4.12 Graevinsko podruje naselja Ponikvari4.13 Graevinsko podruje naselja Staro Selo Topusko4.14 Graevinsko podruje naselja Topusko4.15 Graevinsko podruje naselja Velika Vranovina4.16 Graevinsko podruje naselja Vorkapi


30/81



C/ KNJIGA III.- sadri sljedee obvezne priloge Plana:

II. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANAII.1. Obrazloenje Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine TopuskoII.2. Izvod iz dokumenata prostornog ureenja ireg podruja, koji se odnose na

podruje obuhvata prostornog planaII.3. Strune podloge na kojima se temelje prostorno planska rjeenjaII.4. Popis sektorskih dokumenata i propisa koji su potivani u izradi planaII.5. Zahtjevi i miljenja iz lanka 79. i lanka 94. Zakona o prostornom ureenju i

gradnji ("Narodne novine" 76/07, 38/09, 55./11 i 90/11.)II.6. Izvjee o prethodnoj raspraviII.7. Izvjee o javnoj raspraviII.8. Izvjee o ponovnoj javnoj raspraviII.9. Evidencija postupka izrade i donoenja Izmjena i dopuna Prostornog plana

ureenja Opine TopuskoII.10. Saetak za javnost

lanak 3.Izmjene i dopune Prostornog plana ureenja Opine Topusko izraene su temeljemOdluke o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana ureenja Opine Topusko ("Slubenivjesnik Opine Topuskobr. 25 /09).

lanak 4.(1) Prostorni plan ureenja Opine Topusko (Slubeni vjesnik Opine Topusko" broj03/05.) mijenja se i dopunjuje na sljedei nain:

A) Odredbe za provoenje mijenjaju se i dopunjuju na nain kako je reeno upoglavlju II. ODREDBE ZA PROVOENJE ove Odluke.

B) Grafiki dio kartografski prikazi u mjerilu 1:25 000 i 1:5000 zamjenjuju se u

cijelosti novim kartografskim prikazima navedenim u lanku 2., stavku (2),toki B ove Odluke.C) Obrazloenje Plana mijenja se i dopunjuje Obrazloenjem Izmjena i dopuna

Prostornog plana ureenja Opine Topusko koje je sastavni dio Obveznihpriloga.

II. ODREDBE ZA PROVOENJE

lanak 5.Tekstualni dio Plana poglavlje: II. ODREDBE ZA PROVOENJEmijenja se i glasi:

"1. UVJETI ZA ODREIVANJE NAMJENA POVRINA NA PODRUJUOPINE TOPUSKO

Toka 1.(1) Planom su na podruju Opine Topusko odreene sljedee osnovne namjenepovrina:

a) POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE PROSTORA IZVAN GRAEVINSKIHPODRUJA1. poljoprivredne povrine2. umske povrine3. ostale poljoprivredne i umske povrine4. vodne povrine5. povrine za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina

6. povrine koridora/trasa, te povrine pojedinanih zahvata u prostoruprometnih, telekomunikacijskih, vodnih, energetskih i komunalnihgraevina.


31/81



b) POVRINE ZA RAZVOJ I UREENJE UNUTAR GRAEVINSKIH PODRUJA-1. graevinska podruja naselja - izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraeni

dio podruja tog naselja planiran za njegov razvoj i proirenje2. izdvojeni dio graevinskog podruja naselja - odvojeni dio postojeeg

graevinskog podruja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornihi funkcionalnih utjecaja

3. izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja iskljuivo za gospodarskunamjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja

(2) Razmjetaj i veliina povrina navedenih u prethodnom stavku ove toke prikazanisu na kartografskom prikazu broj 1. Koritenje i namjena povrina u mj 1:25 000.

(3) Povrine za razvoj i ureenje naselja utvrene su u pravilu granicama graevinskihpodruja naselja, koje su detaljno prikazane na grafikim prikazima 4.1-4.16Graevinska podruja naselja u mj 1:5000.

(4) Na graevinskoj estici za koju je Planom izriito navedena namjena, ne moe se

obavljati nikakva druga djelatnost ili izgradnja umjesto predviene.

(5) Pojedinane graevinske estice sa legalno izgraenom graevinom, koje su ostaleizvan utvrenih graevinskih podruja naselja, kao i graevinske estice koje suIzmjenama i dopunama Prostornog plana (bive) Opine Vrginmost (Slubeni vjesnikuSisku br. 41/84) svrstane u graevinsko podruje, te je na njima zapoeta gradnjatemeljem odobrenja (akta) za graenje ili su za izgradnju izdana potrebna rjeenja,lokacijska dozvola, ili odobrenje za graenje do stupanja na snagu ovog Plana, a ovimPlanom nisu ule u graevinsko podruje, smatrat e se izdvojenim dijelomgraevinskog podruja, ija se povrina ne moe proirivati, osim u sluaju intenzivnograzvoja postojeeg poljoprivrednog domainstva.

(6) Ako kod utvrivanja izgraenog dijela graevinskog podruja postoji dvojba otome koji dio prostora ili vee parcele pripada izgraenom dijelu graevinskog podrujanaselja, izgraenim dijelom graevnog podruja naselja (ili izgraenim dijelom veeparcele) smatrat e se dio podruja ili parcele, udaljen najvie 25 m od stambenezgrade, odnosno od gospodarske zgrade koja sa stambenom zgradom ini funkcionalnucjelinu.

2. UVJETI ZA UREENJE PROSTORA

2.1. Graevine od vanosti za Dravu i upanijuToka2.

(1) Temeljem Uredbe o odreivanju zahvata u prostoru i graevina za kojeMinistarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i /iligraevinsku dozvolu i Prostornog plana Sisako-moslavake upanije (Slubeni glasnikSisako - moslavake upanijebr. 04/01. i 12/10.) utvruju se sljedei zahvati u prostoru(gradnja novih ili rekonstrukcija postojeih graevina) od vanosti za Dravu napodruju Opine Topusko:a) prometne graevine:

- novogradnje: brza cesta SlunjTopuskoGlinaPetrinjaSisakKutina -Virovitica Terezino Polje s odvojkom Karlovac Gvozd Glina (tzv.Moslavako - pokupski cestovni smjer uvrten u III . skupinu prioriteta ucestovnoj mrei Republike Hrvatske, prema Strategiji prometnog razvitka RH)

- odravanje, ureenje i rekonstrukcija dravne ceste D-6 do ranga brze ceste(Karlovac - GvozdGlina - PetrinjaSisakPopovaa KutinaViroviticaTerezino Polje)


32/81



b) elektroenergetske graevine - dalekovodi, transformatorska i rasklopnapostrojenje (napona 220 - 400 kV )

c) graevine za transport nafte i plina s pripadajuim graevinama, odnosnoureajima i postrojenjima- meunarodni i magistralni naftovod- magistralni plinovod (SisakKarlovac)

d) vodne graevine- regulacijske i zatitne vodne graevine (nasipi, obaloutvrde i dr. temeljem

Zakona o vodama):- graevine na meunarodnim vodama Gline- graevine na ostalim vodotocima I. reda- retencije, akumulacije, lateralni kanali i druge graevine dravnog znaaja

- graevine za osnovnu melioracijsku odvodnju, odteretni i lateralni kanali

Toka3.Graevine i zahvati u prostoru od vanosti za Sisako - moslavaku upaniju, napodruju Opine Topusko, utvreni su Prostornim planom Sisako - moslavakeupanije:a) gospodarske povrineb) graevine drutvenih djelatnosti (uprava i pravosue, obrazovne ustanove, kulturne

ustanove, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi i portsko rekreacijskisadraji)

c) graevine za postupanje s neopasnim proizvodnim otpadomd) prometne graevine:

- lokalna eljeznika pruga Sisak (Caprag) - Karlovac (L-217) s pripadajuimgraevinama i prunim postrojenjima; predvia se osposobljavanje i stavljanje upromet

- upanijske ceste s pripadajuim graevinama i ureajimae) graevine telekomunikacija i pota :

- svjetlovodni sustav prijenosa- pristupne mree i udaljeni pretplatniki stupnjevi- pokretne mree ( analogne i digitalne)- sredinji i mjesni potanski uredi

f) energetske graevine :- dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje (napona 20110 kV )- elektroopskrbne graevine od upanijskog znaenja koje se dugorono planiraju:

1. transformacijske:TS 110/20 kV Topusko sa prikljukom na DV 110 kVGlina-Gvozd,

2. prijenosne: DV 110 kV Glina - Gvozd - Vojni - jedna od prioritetnih vezag) graevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske

stanice) i budua upanijska plinska mrea

h) vodne graevine:- graevine i ureaji vodozahvata, crpljenja, pripreme, spremanja i distribucije vodekoji pripadaju vodoopskrbnom sustavu Gvozd - Topusko

- vodoopskrbni sustav Gvozd - Topusko- dovrenje sanacije postojeih cjevovoda- dovrenje vodoistranih radova na crpilitu Perna i proirenje

kapaciteta tog crpilita- izgradnja crpilita Pecka- povezivanje crpilita s postojeim vodoopskrbnim sustavom- proirenje vodoopskrbnog sustava na sva naselja Opine Topusko

i) graevine sustava odvodnje - graevine i ureaji sustava odvodnje otpadnih voda(kolektor, crpke, ureaji, ispusti i drugo)

j) eksploatacijska polja za proizvodnju mineralnih sirovina.


33/81



2.2. Graevinska podruja naselja i izdvojeni dijelovi graevinskihpodruja naselja

2.2.1. NAMJENA GRAEVINA

Toka 4.(1) Graevinsko podruje naselja obuhvaa izgraeni i ureeni dio naselja i neizgraenidio podruja tog naselja planiran za njegov razvoj i proirenje. Izdvojeni diograevinskog podruja naselja je odvojeni dio postojeega graevinskog podruja istognaselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja.U graevinskim podrujima naselja predviena je gradnja novih graevina, te obnova,rekonstrukcija i dogradnja postojeih graevina.

(2) U graevinskim podrujima naselja smjeteni su :- prostori za stanovanje i pratee pomone i gospodarske funkcije- prostori za rad, gospodarstvo, servisne i sline djelatnosti, sve bez tetnih

utjecaja na okoli

- prostori za javne i pratee sadraje- prostori za drutvene i sline djelatnosti- prostori za gradnju trgovakih i uslunih sadraja- prostori za gradnju turistikih i ugostiteljskih sadraja- prostori za gradnju vjerskih graevina- graevine i ureaji javne, komunalne i druge infrastrukture- manje zelene povrine, parkovne povrine, sportsko - rekreacijske povrine,

djeja igralita i sline povrine- groblja- prostori za druge graevine koje se mogu graditi prema posebnim zakonima i

propisima.

Toka 5.Izgradnja iz prethodne toke nije mogua na zemljitu na kojem su utvreni sljedei

faktori ogranienja:- tektonski rasjedi- klizita- zemljite nagiba veeg od 30%- zemljite nedovoljne nosivosti- poplavno podruje.

Toka 6.(1) Na jednoj graevinskoj estici u graevinskom podruju naselja i izdvojenimdijelovima graevinskih podruja naselja moe se graditi jedno od sljedeeg:

a) jedna stambena graevinab) jedna poslovna graevinac) jedna stambena i jedna poslovna graevinad) jedna stambenoposlovna graevinae) jedna stambenoposlovna i poslovna graevina.

(2) Uz graevine iz prethodnog stavka mogu se u svrhu redovitog koritenja izgraditigospodarske i pomone graevine koje s ovima ine cjelinu.

(3) Za obavljanje djelatnosti iz stavka (1) ove toke mogu se koristiti i prostorije iligraevine koje ranije nisu bile namijenjene za tu djelatnost u cijelom ili dijelu stambenog,

pomonog, gospodarskog ili stambenog prostora.


34/81



(4) Stambene, poslovne i stambeno - poslovne graevine se u pravilu postavljaju premaulici, a pomone, gospodarske i dvorine poslovne graevine po dubini estice iza tihgraevina.

(5) Iznimno se moe dozvoliti i drugaiji smjetaj graevina na graevinskoj estici,ukoliko konfiguracija terena i oblik estice, te tradicionalna organizacija estice nedozvoljavaju nain gradnje odreen u prethodnom stavku ove toke.

Toka 7.(1)Stambenim graevinamasmatraju se zgrade za stanovanje, stambeno - poslovne iviestambene zgrade, te zgrade za povremeno stanovanje - vikendice).

(2) Viestambene zgrade su stambene ili stambeno - poslovne zgrade s vie od tristambene jedinice.

Toka 8.(1) Poslovnim graevinama smatraju se one zgrade koje imaju vie od 50% udjela

poslovne namjene- ugostiteljsko-turistike, uslune, trgovake, za proizvodnju manjegopsega i zanate (zgrade gospodarske namjene), komunalno servisne i sl. :a) za tihe i iste djelatnostibez opasnosti od poara i eksplozije:

prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslune i trgovake djelatnosti,manji proizvodni pogoni sa istim i tihim tehnolokim postupcima ( kod koji h nemabuke, oneienja zraka, vode i tla), obrtnike (servisno zanatske), ugostiteljsko -turistike djelatnosti bez glazbe na otvorenom prostoru i s ogranienim radnimvremenom, preraivake i sline djelatnosti;

b) za bune i potencijalno opasne djelatnosti:pogoni male privrede, pilane, male klaonice, klesarske radionice, izrada plastike,automehaniarske i proizvodne radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovanice,stolarije, ugostiteljski objekti sa glazbom na otvorenom i slino.

(2) Tihe i iste djelatnosti mogu se obavljati i u sklopu stambene graevine, ukoliko zato postoje tehniki uvjeti.

(3) Bune i potencijalno opasne djelatnosti potrebno je locirati minimalno 20 m odstambenih zgrada, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji seodnose na zatitu od buke, zatitu zraka, vode i tla.

(4) U zoni mjeovite preteito stambene namjene poslovni prostori s bunim ipotencijalno opasnim djelatnostima mogu se graditi samo iznimno, ukoliko tehnolokorjeenje, veliina estice i njen poloaj u naselju i predviene mjere zatite toomoguavaju.

Toka 9.Pomonim graevinama smatraju se garae, drvarnice, spremita, nadstrenice,kotlovnice za kruto ili tekue gorivo, podzemni i nadzemni spremnici goriva za grijanje,ljetne kuhinje i slino.

Toka 10.(1) Gospodarskim graevinamasmatraju se :

- bez izvora oneienja: upe, kolnice, sjenici, staklenici, plastenici, spremitapoljoprivrednih strojeva i proizvoda i sl.

- s potencijalnim izvorima oneienja: tovilita, staje, svinjci, kokoinjci,kuninjacii slino.


35/81



Toka 11.(1) U sklopu graevinskih podruja naselja Opine Topusko mogu se graditigospodarske graevine s potencijalnim izvorima oneienja za uobiajeni uzgoj i tovstoke do 50 uvjetnih grla, a peradi i kunia do 10 uvjetnih grla.Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo teine 500 kg i obiljeava koeficijentom 1,00 te setemeljem toga sve vrste stoke ili peradi svode na uvjetna grla primjenom sljedeihkoeficijenata:

Domaa ivotinja UG/ domaoj ivotinjiOdrasla goveda starija od 24mjeseca

1,0

Goveda starosti od 12 do 24mjeseca

0,6

Goveda starosti od 6 do 12mjeseci

0,3

Rasplodni bikovi 1,4

Telad 0,15

Konji 1,2drebad 0,5Ovce i koze 0,1

Janjad i jarad 0,05

Krmae 0,3Nerasti 0,4

Svinje u tovu od 25 do 110 kg 0,15

Odojci 0,02

Kokoi nesilice 0,004Tovni pilii 0,0025Purani 0,02

Kunii i pernata divlja 0,002

(2) Gradnja graevina iz stavka (1) ove toke nije dozvoljena unutar graevinskogpodruja naselja Topusko, te u podrujima posebnog reima zatite.

Toka 12.Poslovni prostori s bunim i potencijalno opasnim djelatnostima i gospodarske graevines potencijalnim izvorima oneienja mogu se graditi u graevinskim podrujima naseljai izdvojenim dijelovima graevinskih podruja naselja samo ukoliko karakter naselja,tehnoloko rjeenje, veliina estice i njen poloaj u naselju to omoguavaju.

Toka 13.

(1) Unutar graevinskog podruja naselja predvieno je ureenje parkovnih i zatitnihzelenih povrina, kao i drugih graevina i povrina koje slue za normalnofunkcioniranje naselja, a u svrhu ureenja i zatite okolia.

(2) U sklopu povrina iz stavka (1) ove toke omogueno je ureenje i gradnja :a) kolnih i pjeakih putovab) biciklistikih stazac) sportsko - rekreacijskih povrina i igralitad) manjih graevina pratee namjene (paviljoni, nadstrenice, vidikovci i slino).

(3) Ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina pod d) izprethodnog stavka ove toke moe iznositi najvie 10 % zelene povrine, te

oblikovanjem, a naroito visinom, koja ne prelazi visinu prizemlja s potkrovljem (osimvidikovca) trebaju biti u skladu s ureenjem prostora u kome se grade.


36/81



Iznimno, osim graevina navedenih u stavki (2) ove toke, u zoni pejzanog i zatitnogzelenila mogu se zadrati i rekonstruirati zatiene stare stambene i gospodarskegraevine u svojoj izvornoj funkciji.

Toka 14.

Unutar graevinskog podruja naselja i izdvojenih dijelova graevinskog podrujanaselja, odnosno u njihovoj neposrednoj blizini ne mogu se graditi graevine koje bisvojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugroavale ivot i rad ljudi unaselju, odnosno vrijednosti postojeeg okolia naselja.

2.2.2. OBLIK I VELIINA GRAEVINSKE ESTICE

Toka 15.(1) Parcelacija zemljita u svrhu osnivanja graevinske estice, moe se provoditi samou skladu s rjeenjem o uvjetima graenja, lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju

graevne estice ili detaljnim planom ureenja.(2) Graevna estica u graevinskom podruju naselja ili u izdvojenom dijelugraevinskog podruja izvan naselja mora imati povrinu i oblik koji omoguuju njenofunkcionalno i racionalno koritenje i izgradnju u skladu s odredbama Plana.

(3) Parcelacija zemljita izvan granica graevinskog podruja radi poveanja graevneestice unutar granica graevnog podruja nije doputena.

(4) Granice graevinskog podruja koje presijecaju postojee katastarske esticeutvrivat e se preparcelacijom tih estica u skladu s rjeenjem o uvjetima graenja,lokacijskom dozvolom, rjeenjem o utvrivanju graevne estice i detaljnim planom

ureenja na nain da se osigura pravolinijska povezanost estica ije granice inegranicu graevinskog podruja.

Toka16.(1) Graevna estica mora imati neposredan pristup na prometnu povrinu irineminimalno 3 m. Prometna povrina je povrina javne namjene, nerazvrstana cesta,povrina u vlasnitvu vlasnika graevne estice ili povrina na kojoj je osnovano pravoslunosti prolaza u svrhu pristupa do graevne estice.(2) U sluaju prilaza na dravnu, upanijsku ili lokalnu cestu u postupku izdavanjalokacijske dozvole potrebno je ishoditi posebne uvjete prikljuenja od strane nadlenogtijela koje tim cestama upravlja.(3) U sluaju kada se graevna estica nalazi uz spoj ulica razliitog znaaja, prilaz s te

estice na javnu prometnu povrinu obvezatno se ostvaruje preko ulice nieg znaaja,ukoliko to dozvoljava konfiguracija terena.

Toka 17.(1) Veliina i oblik graevinske estice moraju biti takvi da omoguavaju njenokoritenje i gradnju u skladu s odredbama za provoenje Plana.

(2) Minimalne veliine graevinskih estica (irina graevinske estice uvijek je kraastranica graevinske estice)stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada iznose:


37/81


38/81



Toka 19.Veliina estice na kojoj e se uz stambenu graevinu graditi i gospodarske graevinemora biti takva, da omoguuje minimalne udaljenosti graevine na estici, te propisanuizgraenost graevne estice iostale uvjete ovih odredbi.

Toka 20.(1) Maksimalna povrina graevne estice za izgradnju stambenih zgrada unutargraevinskog podruja na podruju Plana iznosi :a) za gradnju graevine na samostojei nain 2.000 m2b) za gradnju graevine napoluotvoreni nain 1.350 m2c) za gradnju graevina u nizu 900 m2

(2) Iznimno, graevna estica moe biti i vea, ali ne vea od 3.000 m 2, uz maksimalnuizgraenost od 30%, kada se uz graevine za stanovanje izgrauju i graevine zaobavljanje poljoprivredne djelatnosti, te kod stambeno-poslovnih i poslovnih graevinaija tehnologija, nain organiziranja proizvodnje i proizvodni proces zahtijeva veupovrinu.

Toka 21.Veliina graevnih estica i bruto izgraenost estice za gradnju graevina zapovremeno stanovanje (vikendice) odreuje se na isti nain kao i za ostale stambenegraevine.

Toka 22.(1) Povrina graevne estice za viestambene zgrade iznosi minimalno 500 m2, autvruje se shodno potrebama te graevine i u pravilu obuhvaa zemljite ispodgraevine i zemljite potrebno za redovitu upotrebu graevine.

(2) Povrina graevne estice iz prethodnog stavka odreuje se posebno za svakupojedinanu graevinu, a temeljem prijedloga iz strune podloge za izdavanje lokacijskedozvole, pri emu bruto izgraenost tako formirane estice ne smije biti vea od 40%.

Toka 23.U postupku mogueg objedinjavanja graevnih estica objedinjava se i povrina zagradnju graevine, tako da se zadravaju samo propisane udaljenosti prema susjednimesticama.

Toka 24.Prostornim planom ueg podruja mogu se propisati i drugaiji urbanistiko-tehnikiuvjeti, odnosno moe se odrediti vii prostorni standard od standarda odreenog ovimPlanom u pogledu oblika, veliine i izgraenosti graevne estice ovisno o gustoi ipostojeoj tipologiji izgradnje.

2.2.3. SMJETAJ GRAEVINE NA GRAEVNOJ ESTICIUDALJENOST GRAEVINAOD REGULACIJSKOG PRAVCA

Toka 25.(1) Najmanja udaljenost graevine od regulacijskog pravca odreuje se :

a) za stambene graevine iposlovne graevine za tihe i iste djelatnosti 5,0 m

b) za garae u sklopu stambene graevine 3,0 mc) za pomone graevine na graevnoj estici 10,0 md) za viestambene graevine 10,0 me) za poslovne graevine i gospodarske graevine

s potencijalnim izvorima buke i oneienja 20,0 m


39/81



(2) Najmanja udaljenost regulacijskog pravca od osi prometnice odreuje se premapozitivnim zakonskim propisima.

(3) Za interpolaciju ili zamjensku gradnju graevina u ve izgraenim dijelovima naselja,a gdje za to postoje uvjeti (postava susjednih graevina na regulacijskom pravcu, ili kada

radi ve izgraenih gospodarskih graevina nije mogua gradnja u propisanoj dubinigraevinske estice, moe se dozvoliti gradnja graevina i na manjoj udaljenosti odpropisane, odnosno na regulacijskom pravcu.

Toka 26.(1) Ako graevna estica granii s vodotokom, udaljenost regulacionog pravca esticeod granice vodnog dobra odrediti e se prema vodopravnim uvjetima.

(2) Graevna estica ne moe se osnivati na nain koji bi onemoguavao ureenje koritai oblikovanje inundacije potrebne za maksimalni protok vode ili pristup vodotoku.

(3) Radi ouvanja i odravanja regulacijskih i zatitnih te drugih vodnih graevina i

sprjeavanja

pogoranja vodnog reima zabranjeno je:a) podizati zgrade i druge objekte na udaljenosti manjoj od 10 m od ruba vodotoka ilikanala

b) u ureenom inundacijskom podruju:- podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim regulacijskih i zatitnih vodnih

graevina do 6 metara od vanjske noice nasipa, odnosno od vanjskog rubaregulacijsko-zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

- vaditi pijesak, ljunak, kamen, glinu i ostale tvari do 20 metara od vanjskenoice nasipa, odnosno od vanjskog ruba regulacijsko-zatitne vodne graevinekoja nije nasip (obala i obaloutvrda)

- kopati i buiti zdence do 20 metara od vanjske noice nasipa, odnosno vanjskogruba regulacijsko-zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)

- buiti tlo do 20 metara od vanjske noice nasipa, odnosno od vanjskog rubaregulacijsko-zatitne vodne graevine koja nije nasip (obala i obaloutvrda)c) u neureenom inundacijskom podruju, protivno vodopravnim uvjetima:

- podizati zgrade, ograde i druge graevine, osim regulacijskih i zatitnih vodnihgraevina

- vaditi pijesak, ljunak, kamen, glinu i ostale tvari- kopati i buiti zdence- buiti tlo

d) graditi i/ili doputati gradnju na zemljitu iznad natkrivenih vodotoka, osim gradnjejavnih povrina (prometnice, parkovi, trgovi)

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga lanka, odstupanja su mogua uz suglasnost Hrvatskihvoda:

1. pod uvjetom da ne dolazi do ugroavanja stabilnosti i sigurnosti vodnih graevina,2. pod uvjetom da ne dolazi do pogoranja postojeeg vodnog reima, 3. ako to nije protivno uvjetima koritenja vodnog dobra utvrenim Zakonom o

vodama.

UDALJENOST GRAEVINA OD RUBA GRAEVNE ESTICE

Toka 27.(1) Graevine koje se izgrauju na samostojei nain ne mogu se graditi na udaljenostimanjoj od 3,0 m od susjedne mee.

(2) Iznimno, graevine se mogu svojom jednom stranom pribliiti susjednom zemljitu,

ali ne manje od 1m, pod uvjetom da smjetaj graevine na susjednoj graevnoj esticiomoguava postizanje propisanog razmaka izmeu graevina, odnosno potivanje ritmaizgradnje u naselju ili dijelu naselja.


40/81



(3)Ukoliko je samostojea stambena graevina izgraena na udaljenosti manjoj od 1mod susjedne mee, a provodi se postupak legalizacije graevine, graevinu je moguelegalizirati ukoliko su zadovoljeni uvjeti iz toke 17. ovoga Plana i ostali posebni propisi.

(4) Na dijelu graevine koja je izgraena na udaljenosti manjoj od 3,0 m od susjednemee, ne mogu se projektirati niti izvoditi otvori.

(5) Otvorima se u smislu stavke 1. i 4. ovoga lanka ne smatraju fiksna ostakljenjaneprozirnim staklom maksimalne veliine 60 x 60 cm, dijelovi zida od staklene opeke,ventilacijski otvori maksimalnog promjera, odnosno stranice 15 cm, a kroz koje seventilacija odvija prirodnim putem i kroz koji nije mogue ostvariti vizualni kontakt.

Toka 28.(1) Graevine koje se izgrauju na poluotvoreni nain (dvojne graevine) jednom svojomstranom ili njenim dijelom prislanjaju se na granicu susjedne graevne estice, odnosnouz susjednu graevinu.

(2) Zid izmeu dvije graevine mora se izvesti kao protupoarni, vatrootpornosti odnajmanje 2 sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupoarni zid morapresijecati itavo krovite.

Toka 29.(1) Graevine koje se izgrauju u nizu dvjema svojim stranama ili njihovim dijelovimaprislanjaju se na granice susjednih graevnih estica i uz susjedne graevine.

(2) Zid izmeu dvije graevine mora se izvesti kao protupoarni, vatrootpornosti odnajmanje 2 sata. Ukoliko se izvodi goriva krovna konstrukcija, protupoarni zid morapresijecati itavo krovite.

(3) Krajnje graevine u nizu, ovisno o njihovoj visini, tretiraju se kao graevine koje se

izgrauju na poluotvoreni nain, te za njih vrijede odredbe o udaljenostima koje seodnose i na poluugraene graevine.Toka 30.

(1) Udaljenost gnojita, gnojinih i sabirnih jama gospodarskih graevina, tegospodarskih graevina u kojima se sprema sijeno i slama ili su izraene od drveta moraiznositi od susjedne mee najmanje 5,0m.

(2) Iznimno, udaljenost gnojita od susjedne mee moe biti i manja, ali ne manje od 1,0m, pod uvjetom da se na toj dubini susjedne graevinske estice odreuju uvjeti ili vepostoji gnojite, odnosno graevina s izvorima oneienja.

(3) Vodonepropusnu septiku ili sabirnu jamu stambenih, poslovnih i stambeno-

poslovnih graevina bez moguih isputanja u okoli, locirati tako da bude pristupanaza vozilo radi povremenog pranjenja i raskuivanja, te minimalno udaljena 3,0 m odmee susjeda.

Toka 31.Kao dvojne ili u nizu mogu se na zajednikoj mei graditi i gospodarske graevine poduvjetom da su uz zid susjedne graevine izvedeni protupoarni zidovi minimalneotpornosti dva sata.

Toka 32.(1) Uz stambenu graevinu na istoj graevinskoj estici se mogu graditi pomone, manjeposlovne i gospodarske graevine koje sa stambenom graevinom ine stambenu igospodarsku cjelinu i to :

a) prislonjeni uz stambene graevine na istoj graevinskoj estici na poluugraeninain,

b) odvojeno od stambene graevine na istoj graevinskoj estici,


41/81



c) na mei, uz uvjet da se :- prema susjednoj estici izgradi protupoarni zid minimalne otpornosti dva sata,- zid prema susjedu izvede bez otvora i istaka,- odvod krovne vode i snijega s pomone graevine rijei na pripadajuu esticu.

(2) Povrina pomone graevine uraunava se u povrinu izgraenosti graevinske

estice.

MEUSOBNA UDALJENOST IZMEU GRAEVINA

Toka 33.(1) Meusobni razmak graevina odreuje se prema visini graevine :

- za prizemne graevine ( P ) : 6,0 m- za jednokatne graevine ( P+1 ) : 8,0 m

pri emu udaljenost od jedne mee ne moe biti manja od 3,0 m.

(2) Meusobni razmak graevina moe biti i manji od propisanoga:a) ako se radi o ve izgraenim graevinskim esticama,b) ako je tehnikom dokumentacijom dokazano :

- da konstrukcija graevine ima poveani stupanj otpornosti na ruenje odelementarnih nepogoda ;

- da u sluaju potresa ili ratnih razaranja ruenje graevine nee u veemopsegu ugroziti ivote ljudi, niti izazvati oteenje na drugim graevinama.

Toka 34.U svrhu sprjeavanja irenja poara na susjedne graevine, graevina mora biti udaljenaod susjednih graevina najmanje 4m ili manje, ako se dokae, uzimajui u obzir poarnooptereenje, brzinu irenja poara, poarne karakteristike materijala graevine, veliinuotvora na vanjskim zidovima graevine i dr. da se poar nee prenijeti na susjedne

graevine ili mora biti odvojena od susjednih graevina poarnim zidom vatrootpornostinajmanje 90 minuta, koji u sluaju da graevina ima krovnu konstrukciju ( ne odnosi sena ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graevine najmanje0,5m ili zavrava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti, duine najmanje 1m ispodpokrova krovita, koji mora biti od negorivog materijala najmanje u duini konzole.

Toka 35.Udaljenost pomone graevine od stambene graevine na istoj graevinskoj esticimora biti u skladu s tokama 33. i 34. ovog Plana kada se gradi kao posebna dvorinagraevina.

Toka 36.

(1) Udaljenost gospodarskih graevina s potencijalnim izvorom oneienja odstambenih i poslovnih graevina ne moe biti manja od 12,0 m, a u postojeimdvoritima gdje se to ne moe postii doputa se minimalna udaljenost od 8,0 m.

(2) Udaljenost gnojita, gnojinih i sabirnih jama ne moe biti manja od :- 20,0 m od graevina za snabdijevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) ,- 20,0 m od uline ograde,- 15,0 m od stambenih i manjih poslovnih graevina.

(3) Udaljenost pelinjaka od stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i gospodarskihgraevina u kojima boravi stoka ne moe biti manja od 20 m. Ostali uvjeti za pelinjakepropisani su Pravilnikom o dranju pela i katastru pelinje pae.


42/81



2.2.4. VISINA I OBLIKOVANJE GRAEVINA

Toka 37.(1) Na podruju Opine Topusko dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno- poslovnih

i poslovnih zgrada maksimalne visine prizemlje + 1 kat i potkrovlje uz mogunostizgradnje podruma i/ili suterena.

(2) Iznimno od stavka 1. ove toke, radi usklaivanja visine zgrade sa okolnimgraevinama, maksimalna visina zgrada unutar graevinskog podruja naselja Topuskomoe biti i vea, do maksimalne visine prizemlje + 4 kata, uz mogunost izgradnjepodruma i/ili suterena.

(3) Iznimno od stavke 1. i 2. ove toke, omoguuje se i gradnja graevina viih odpropisanih (npr. vodotornjevi, crkveni i vatrogasni tornjevi i sl.), ali samo kada je tonuno zbog djelatnosti koja se u njima obavljaju i to iskljuujui prostor zatienihpovijesnih jezgri naselja, te kontaktna podruja spomenika kulturne i prirodne batine.

(4) Najvea dozvoljena visina poslovnih graevina do vijenca iznosi 10 m.

(5) Etana visina pomonih, gospodarskih i dvorinih poslovnih graevina ne moe bitivea od prizemlja i potkrovlja.

(6) Visina dvorine poslovne, gospodarske ili pomone graevine ne smije biti via odvisine stambene, stambeno - poslovne ili poslovne graevine s kojom se nalazi na istojparceli i ini funkcionalnu cjelinu.

Toka 38.(1) Potkrovlje je dio graevine iji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno

ispod kosog ili zaobljenog krova. Visina nadozida potkrovlja ne moe biti via od 120cm.

(2) Krovna konstrukcija moe biti ravna ili kosa. Kosa krovita ne smiju imati vei nagibod 450. Iznimno dozvoljavaju se i vei nagibi na manjim dijelovima krovita ( do 25 %krovne plohe).

(3) Izvan navedenih gabarita mogu se izvoditi pojedini elementi kao dimnjaci, poarnizidovi i slino.

(4) Prozori potkrovlja, u pravilu, izvedeni su u kosini krova, kao krovne kuice ili nazabatnom zidu.

Toka 39.(1) Postojea potkrovlja mogu se prenamijeniti u stambene ili druge prostore ukoliko seprenamjena moe izvriti u postojeim gabaritima.

(2) Izvedena ravna krovita koja zbog loe izvedbe ne odgovaraju svrsi, mogu sepreurediti u kosa. Rekonstrukcija e se izvriti u skladu s lokacijskom dozvolom iregulacijskim uvjetima (visina nadozida, nagib krova, sljeme) propisanim u prethodnomlanku.

(3) Rekonstrukcijom dobivena potkrovlja iz prethodnog stavka ove toke mogu se

privoditi stambenoj ili poslovnoj namjeni.


43/81



Toka 40.(1) Ispod graevina po potrebi se moe graditi podrum i suteren.

(2) Podrum je dio graevine koji je potpuno ukopan ili je ukopan vie od 50% svogavolumena u konano ureeni zaravnani teren i iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja,odnosno suterena.

(3) Suteren je dio graevine iji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je domaksimalno 50 % svoga volumena u konano ureeni i zaravnani teren uz proeljegraevine, odnosno da je najmanje jednim svojim proeljem izvan terena.

Toka 41.(1) Horizontalni i vertikalni gabariti graevina, oblikovanje proelja i krovita, teupotrijebljeni graevinski materijali moraju biti usklaeni s okolnim graevinama,krajolikom i tradicionalnim nainom gradnje.

(2) Graevine koje se izgrauju na poluotvoreni nain ili u nizu moraju s graevinom nakoju su prislonjeni initi arhitektonsku cjelinu.

(3) Loe na viestambenim zgradama ( tzv. kolektivno stanovanje ) mogue je zatvoriti,ali iskljuivo na nain da se na pojedinom tipu zgrade primjeni samo jedan oblikovnimodel zatvaranja loe.

2.2.5. OGRADE I PARTERNO UREENJE

Toka42.Ulina ograda podie se iza regulacijskog pravca uodnosu na javnu prometnu povrinu.

Toka43.(1) Ograda se moe podizati prema ulici i na mei prema susjednim graevinskimesticama.

(2) Na graevinskim esticama ograde se u pravilu postavljaju s unutranje stranemee. Ograde se mogu postavljati i na druginain, ali samo u dogovoru sa susjedom.

(3) Susjedski dio ograde iz stavke 1. ove toke, izgrauje vlasnik odnosno korisnikgraevinske estice u cijelosti, ako takva ograda nije izgraena ranije, odnosno ako sene gradi istovremeno sa susjedom.

(4) Ograda iz prethodnog stavka ove toke mora se tako izvesti da lei na zemljituvlasnika ograde, pri emu je glatka strana ograde okrenuta prema ulici, odnosno premasusjedu.

Toka44.(1) Najvea visina ograde moe biti 1,7 m, pri emu podnoje ograde moe biti izvedenood vrstog materijala (beton, metal, opeka ili sl.), najvee visine do 50 cm.

(2) Iznimno, ograde mogu biti vie od 1,7m, ako je to nuno radi zatite graevina ilinaina njihova koritenja.

(3) Ulina ograda treba biti izvedena kao zeleni nasad (ivica) iliprozrana, izvedena oddrveta, pocinane ice ili drugog materijala slinih karakteristika u kombinaciji sa ivicom.


44/81



Toka45.(1) Dio seoske graevinske estice organiziran kao gospodarsko dvorite na kojemslobodno borave domae ivotinje mora se ograditi ogradom koja onemoguava izlazstoke i peradi.

(2) Kada se graevna estica formira na taj nain da ima izravni pristup sa sporedneulice, a svojom stranjom ili bonom stranom granii sa zatitnim pojasom dravne,upanijske ili lokalne ceste odnosno eljeznike pruge, graevna se estica moraograditi uz te mee na nain koji onemoguava izlaz ljudi i domaih ivotinja.

Toka46.(1) Dio graevinske estice oko graevine, potporne zidove, terase i slino, treba izvestina nain da se ne naruava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno otjecanje vodena tetu susjednih graevinskih estica i graevina.

(2) Zabranjuje se podizanje ograda, potpornih zidova i izvoenje drugih radova koji bisprijeili propusnu mo vodotoka ili na neki drugi nain ugrozili vodotok i podruje oko

vodotoka.

(3) Prilazna stubita, terase u razini terena ili do najvie 0,6 m iznad razine terena,potporni zidovi i slino mogu se graditi i izvan povrina za razvoj tlocrta graevine, ali nanain da se na jednoj strani graevinske estice osigura nesmetan prilaz u dvorini diograevne estice, irine najmanje 3,0 m.

2.3. Izgraene strukture izvan graevinskih podruja

Toka 47.(1) Graevine, koje se u skladu s posebnim propisima mogu ili moraju graditi izvangraevinskog podruja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na nain da ne ometaju

poljoprivrednu i umsku proizvodnju, koritenje drugih graevina, te da ne ugroavajuvrijednosti ovjekovog okolia i krajobraza.

(2) Izvan graevinskog podruja na podruju Opine Topusko dozvoljena je izgradnja:a) infrastrukturnih graevina javne, komunalne i druge infrastrukture (trase, te

pojedinani zahvati u prostoru prometne, telekomunikacijske, vodne, energetske idruge infrastrukture)

b) rekreacijskih (lovaki domovi, planinarski domovi, promatranice, vidikovci,odmorita i sklonita za izletnike i slino)i zdravstvenih graevina

c) vojnih i drugih graevina od interesa za obranu zemlje i zatitu od elementarnihnepogoda

d) graevina za istraivanje i eksploataciju mineralnih sirovina (separacija ljunka i

pijeska, proizvodnja graevinskih materijala i sl.)e) stambenih i gospodarskih graevina za vlastite potrebe i potrebe seoskog

turizma, a sve u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti :- stambeno - gospodarski sklopovi ( farme )- graevine za uzgoj i tov ivotinja ( tovilita )- klijeti u vinogradima i spremita voa u vonjacima- ostave za alat, orue, kultivatore i sl.- pilane- uzgoj nasada (rasadnici, staklenici, plastenici i sl.)- pelinjaci- ribnjaci- kampova i kampiralita u sklopu poljodjelskih domainstava koja se bave

seoskim turizmom


45/81



f) groblja i manjih sakralnih graevina ( kapelice, raspela, mrtvanice i sl. )g) graevina za gospodarenje umama ( umarske kuice, lugarnice, spremite

drva u umama )h) spomenici i obiljeja u vezi povijesnih dogaaja i osoba.

Iznimno od stavka 2 ovog lanka izvan graevinskog podruja na povrinama I. i II.bonitetne skupine mogu se graditi samo stambene i gospodarske graevine u funkcijiobavljanja poljoprivredne djelatnost, te graevine javne i komunalne infrastrukture.

(3) Gradnja graevina iz prethodnog lanka na pojedinanim lokacijama povrine veeod 10,0 ha moe se odobravati samo ukoliko je predviena kartografskim prikazom 1.Koritenje i namjena povrina u Planu.

(4) Pod graevinama u smislu stavka 2. alineje e) ove toke ne smatraju se graevinepovremenog stanovanja (vikendice).

2.3.1. INFRASTRUKTURNE GRAEVINE

Toka 47.aInfrastrukturne graevine javne, komunalne i druge infrastrukture (trase, te pojedinanizahvati u prostoru prometne, telekomunikacijske, vodne, energetske i drugeinfrastrukture) izvan graevinskih podruja naselja mogu se graditi u skladu s tokom 5.Uvjeti utvrivanja koridora ili trasa i povrina javne i komunalne infrastrukture, ovihodredbi.

2.3. 2. REKREACIJSKE I ZDRAVSTVENE GRAEVINE

Toka 48.(1) Izvan graevinskog podruja naselja mogu se graditi rekreacijske graevine u kojimase odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno povezane sa pojedinim prirodnim podrujimai prirodnim znaajkama koje su vane za odvijanje razliitih oblika rekreacije(konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza i sl. ), a namijenjene su aktivnoj ipasivnoj rekreaciji graana, te edukativnom i izletnikom turizmu: edukativne staze,etnice, biciklistike staze, planinarski putovi, trim staze, vjebalita, izletniki i sliniprostori.

(2) Svi drugi zahvati (izgradnja rekreacijskih i zdravstvenih graevina, te graevinapratee namjene - sportskih, ugostiteljsko-turistikih i sl.), koje se u skladu s Planommogu graditi izvan graevinskog podruja, mogu se provoditi samo na temelju cjelovitogidejno-urbanistiko-arhitektonskog rjeenja, ukoliko se izvode na ureenim graevnimesticama, odnosno na temelju urbanistikog plana ureenja ukoliko se izvode na jednojili vie neposredno povezanih neizgraenih i neureenih estica zemljita ukupnepovrine vee od 5000 m2.

(3) Oblik i visina zgrada odreuje se sukladno odredbama koje odreuju dimenzije(gabarite) stambenih zgrada, te u skladu s ouvanjem tradicijske slike krajobraza itradicijskog oblikovanja zgrada.

(4) Najvea doputena izgraenost graevinske estice je sljedea:- 10 % izgraene povrine pod graevinama- najmanje 60 % povrine graevne estice treba biti ureeno kao parkovni nasadi

i/ili prirodno zelenilo.


46/81


47/81



ISTRANI PROSTOR MINERALNE SIROVINE:

NASELJE NAZIV POLJAMINERALNA

SIROVINA

POVRINA ha

(prema

koordinatama)

STATUS

DONJA

EMERNICABLATUA-EMERNICA

OPEKARSKA GLINA 23,4 ISTRANI PROSTOR

CRNI POTOK CRNI POTOK KERAMIKA GLINA 6,24 ISTRANI PROSTOR

PONIKVARI

POLJANI(MOKRO POLJE)

OPEKARSKA GLINA 109,27 ISTRANI PROSTOR

DRAGIN JARAKKERAMI KA IVATROSTALNAGLINA

92,97 ISTRANI PROSTOR

STARO SELOSTARO SELOTOPUSKO

T-G KAMEN 22,66 ISTRANI PROSTOR

PONIKVARI TOPLIKA KOSA KERAMIKA GLINA


48/81


49/81



(2) Povrina i raspored graevina iz stavka (1) ove toke utvruju se lokacijskomdozvolom u skladu s potrebama tehnologije pojedine vrste poljoprivredne djelatnosti.Graevine je potrebno locirati na nain da budu grupirane u jednom dijelu posjeda.

(3) Za gradnju pojedinih vrsta graevina iz stavka (1) ove toke primjenjuju se odredbeza visinu gradnje, najveu bruto izgraenost estice, minimalne udaljenosti od javneprometne povrine, susjedne estice i drugih graevina kao i za gradnju u sklopugraevinskih podruja, pri emu se veliina graevinske estice odreuje idejnimprojektom za izdavanje lokacijske dozvole, na nain da se na pripadajuoj graevinskojestici osiguraju svi potrebni uvjeti za normalno koritenje i funkcioniranje graevina. Idejnim projektom za izdavanje lokacijske dozvole treba odrediti:

- veliinu estice- poloaj estice u odnosu na graevinska podruja i prometnice- poloaj estice u odnosu na dominantne smjerove vjetrova- poloaj estice u odnosu na vodotoke i kanale- tehnoloko rjeenje i kapacitet

- nain smjetavanja pojedinih sadraja na esticu (naroito prostorije za rad iboravak ljudi)- raspored i lokaciju pojedinih sadraja s potencijalnim utjecajem na okoli ( silos,

gnojite i sl.)- prometno rjeenje s pristupom na prometnu povrinu- mogunost opremanja estice komunalnom infrastrukturom ( opskrba vodom,

nain sabiranja, odvodnje i proiavanja otpadnih voda, postupanje s otpadom isl.)

- nain ograivanja estice- ozelenjavanje estice i sadnja zatitnog zelenila- potencijalni utjecaj na okoli i mjere zatite okolia.

(4) Iznimno, visina graevina moe biti i vea od propisanih ukoliko to njihova funkcija ilineki tehnoloki proces iziskuje (silos i sl.).

(5) Poljoprivredno zemljite koje je sluilo kao osnova u postupku utvrivanja lokacijskedozvole za izgradnju gospodarskog sklopa u funkciji obavljanja poljoprivrednihdjelatnosti ne moe se dijeliti na manje estice.

GOSPODARSKE GRAEVINE ZA UZGOJ I TOV IVOTINJA

Toka 54.(1) Izvan graevinskog podruja moe se dozvoliti gradnja gospodarskih graevina za uzgoj i tov ivotinja (stoke i peradi ) od najmanje 15 uvjetnih grla.

(2) Gradnja gospodarskih graevina za uzgoj i tov ivotinja nije dozvoljena na podrujunaselja Topusko.

(3) Povrina graevinske estice za graevine iz stavka (1) ove toke ne moe biti manjaod 5000 m2, s najveom izgraenou do 30%.

(4) Gospodarske graevine za uzgoj i tov ivotinja mogu se graditi na sljedeimminimalnim udaljenostima od graevinskih podruja i cesta:


50/81



Kapacitettovilita-brojuvjetnih grla

(UG)

Udaljenost odgraevinskog

podrujanaselja

Udaljenost oddravnih

cesta

(m)

Udaljenost odupanijskih

cesta(m)

Udaljenost odlokalnih cesta

(m)

1550 30 25 20 1051-100 60 75 40 15

101-200 100 100 50 35

vie od 200 200 150 60 45

(5) Iznimno, udaljenost tovilita od stambene graevine na usamljenoj izgraenojgraevinskoj estici moe biti i manja ukoliko je o tome suglasan vlasnik graevine nanavedenom graevinskom podruju, pod uvjetom da je tovilite propisno udaljeno oddrugih graevinskih podruja.

(6) Minimalna udaljenost graevina za uzgoj i tov ivotinja od groblja, zdravstvenih ituristikih kompleksa, kao i zona sporta i rekreacije za sva naselja iznosi 200 metara.

(7) Za gospodarske graevine za uzgoj ivotinja, to e se graditi na graevinskoj esticizateenog gospodarstva, udaljenost od stambene zgrade tog gospodarstva, odnosno odzdenca ne smije biti manja od 30 m, uz uvjet da su propisno udaljene od ostalih lokalitetautvrenih u tablici iz stavka (4) ovoga lanka.

OSTALE POLJOPRIVREDNE GOSPODARSKE GRAEVINE

Toka55.

(1) Ukoliko se izgrauju izvan graevinskog podruja naselja, poljoprivrednegospodarske graevine mogu se graditi samo na poljoprivrednim esticama ija povrinanije manja od 5000 m2 .

(2) Poljoprivredno zemljite na kojem postoji pojedinana gospodarska graevina, ija jeveliina i vrsta takva da to zemljite u smislu odredaba ove Odluke ne bi bilo dovoljnoveliko za gradnju dvaju gospodarskih graevina, ne moe se parcelirati na manjedijelove, bez obzira u koje vrijeme i po kojoj osnovi je ta graevina podignuta.

Toka 56.(1) Etana visina pojedinanih gospodarskih graevina je prizemnica s mogunouizvedbe podruma (ili suterena) i potkrovlja.

(2) Iznimno od stavka (1) ovog lanka omoguava se gradnja i viih graevina ukoliko jeto neophodno zbog tehnolokog rjeenja ( mlinovi, silosi i sl.).

(3) Oblikovanje pojedinanih gospodarskih graevina proizlazi iz tehnologije graevine,a mora u pravilu biti u skladu s lokalnom graditeljskom tradicijom. Potrebno je koristitiautohtone materijale i naela tradicijskog oblikovanja.

(4) Na terenu s nagibom dua strana graevine mora biti poloena paralelno saslojnicama. Pojedinane gospodarske graevine moraju se locirati nie od sljemenabreuljaka, najmanje toliko da se ne ocrtavaju na njihovom obrisu.


51/81



Toka 57.(1) Klijeti razvijene neto povrine podruma (ili suterena) i prizemlja do 40 m2 (ukupnapovrina svih etaa) mogu se graditi u vinogradima ija povrina nije manja od 2000 m2.

(2) Razvijena povrina iz stavka (1) ove toke moe se uveati za 10 m2za svakih daljih1000 m2vinograda, ali najvie do 80 m2.

(3) Iznimno, ukoliko je povrina vinograda manja od one propisane stavkom (1) ovetoke, moe se odobriti u vinogradu gradnja prizemne drvene gospodarske graevine,veliine najvie 9,0 m2.

Toka 58.(1) Spremite voa moe se graditi samo u ve podignutim vonjacima, starim najmanje2 godine, a ija povrina nije manja od 2000 m2.

(2) Uvjeti za kleti odnose se i na spremita voa i povra.

Toka 59.

(1) Kada se klijet, odnosno spremite voa locira u blizini sjeverne mee do susjednogvinograda (vonjaka) udaljenost graevine od te mee ne moe biti manja od srednjevisine vijenca u odnosu na zavrnu kotu ureenog terena, a nikako manja od 3,0 m.

(2) Udaljenost klijeti, odnosno spremita voa, od ostalih mea ne moe biti manja od1,0m.

(3) Meusobna udaljenost klijeti, odnosno spremita voa, koje su izgraene nasusjednim esticama ne moe biti manja od 6,0 m.

(4) Iznimno kad susjedi sporazumno zatrae izdavanje lokacijske dozvole za gradnjuklijeti ili spremita voa na poluotvoren nain, graevina se moe graditi na susjednoj

mei. Toka 60.(1) Na poljoprivrednim povrinama unutar ili izvan graevinskog podruja mogu segraditi staklenici za uzgoj povra, voa i cvijea, te plastenici.

(2) Staklenicima se smatraju montane graevine s ostakljenom nosivom konstrukcijom.

(3) Plastenicima se smatraju montane graevine od plastine folije na drvenom ilimetalnom rotilju.

Toka 61.(1) Na potocima i stajaim vodama mogu se graditi ribnjaci u skladu s posebnimuvjetima nadlenih ustanova i slubi.

(2) Na vodotocima se mogu graditi i male hidroelektrane (snage do maksimalno 10MW),te mlinovi u skladu s posebnim uvjetima nadlenih ustanova i slubi. Prije izgradnje malihhidroelektrana potrebno je provesti odgovarajue postupke, dokazati ekonomskuisplativost, te zadovoljiti uvjete zatite okolia i prirode i nadlene konzervatorske slube.

2.3.6. GROBLJAToka 61a.

(1) Na postojeim grobljima mogu se graditi mrtvanice i ostali objekti za potrebe groblja.

(2) Ureenje groblja koja su pod posebnom zatitom potrebno je provoditi u skladu sprirodnim i kulturnim vrijednostima, koristiti i obnavljati tradicionalne biljne vrste ivica idrvea, te uvati i obnavljati povijesne nadgrobne spomenike i tradicionalna sakralnaobiljeja.


52/81



(3) Nova groblja ne mogu se locirati na plavnim prostorima, prostorima u kojima postojimogunost negativnog utjecaja na podzemne vode, te klizitima.

3. UVJETI SMJETAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Toka 62.(1) Na podruju Plana predviene su povrine iskljuivo za gospodarsku namjenu bezstanovanjaproizvodnu i poslovnu, odnosno gospodarske zone. U jednoj gospodarskojzoni moe biti smjeteno vie razliitih djelatnosti.

(2) Razmjetaj i veliina graevinskih podruja za gospodarsku namjenu prikazani su nakartografskom prikazu br.1. Koritenje i namjena povrina.

(3) Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se poslovne graevine i proizvodnipogoni iste industrijske i druge proizvodnje, servisne i zanatske djelatnosti, skladita iservisi, vei prodajni i slini prostori i graevine, komunalne graevine, te graevine za

poljoprivredne i ostale sline djelatnosti.(4) Graevine iz stavka (3) ove toke trebaju se graditi na nain da svojim postojanjem iradom ne ugroavaju okoli.

(5) Smjetaj veih proizvodnih sadraja mogu je samo:- u sklopu posebnih zona unutar graevinskog podruja naselja- u sklopu izdvojenih graevinskih podruja gospodarske namjene.

Manji proizvodni sadraji mogu se smjetati unutar granica graevinskog podrujanaselja:

- u sklopu zona mjeovite izgradnje uz potivanje odrednica o zatiti okolia,

- u sklopu posebnih zona.

(6) Za graevine gospodarskih djelatnosti izrauju se, u svrhu pripreme zahvata uprostoru, idejno rjeenje u skladu sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji, a popotrebi i studija mogueg utjecaja na okoli.

Kod planiranja, projektiranja i odabira pojedinih sadraja i tehnologija potrebno sepridravati propisanih mjera zatite okolia ( zatita od buke, smrada, oneienja zraka,oneienja povrinskih i podzemnih voda i sl.).

(7) Uz gospodarske sadraje mogu se, uz osnovnu namjenu, graditi graevine slijedeihsadraja:

- uredski prostori, istraivaki centri i kole vezane za gospodarske djelatnosti,- poslovne graevine ( uslune, trgovake i komunalno servisne ),- tehnoloki parkovi i poduzetniko poslovni centri,- graevine i postrojenja za koritenje obnovljivih izvora energije i kogeneracija - trgovaki centri, specijalizirane prodavaonice, izlobeno prodajni saloni i sl.- ugostiteljske graevine i graevine za zabavu,- komunalne graevine, benzinske postaje i javne garae,- graevine i povrine za sport i rekreaciju- ulice, trgovi i parkovi,- rasadnici i ostali pratei sadraji.

(8) U sklopu zona gospodarskih djelatnosti gradnja treba biti tako koncipirana da :a) maksimalni koeficijent izgraenosti graevinske estice iznosi do 60%

b) najmanje 20 % od ukupne povrine graevinske estice mora biti ozelenjenoc) veliina graevinske estice za proizvodno industrijsku namjenu utvruje se uskladu sa planiranom namjenom i tehnolokim zahtjevima planirane proizvodnje.


53/81



(9) Graevine gospodarskih djelatnosti moraju biti udaljene od stambenih i javnihgraevina najmanje 50 m i odijeljene zelenim pojasom najmanje irine 20 m, javnomprometnom povrinom, zatitnim infrastrukturnim koridorom ili slino.

Udaljenost od stambenih i javnih graevina moe biti i manja, ali ne manja od 20,0m, uz uvjet da izmeu gospodarskih i drugih graevina postoji tampon visokog zelenila.

(10) Najmanja udaljenost graevina gospodarskih djelatnosti od granica graevinskeestice mora iznositi 5 m. Urbanistikim planom ureenja ili detaljnim planom ureenjase ta udaljenost moe odrediti i drugaije.

(11) Graevinske estice graevina gospodarske djelatnosti potrebno je ograditizatitnom ogradom dovoljne visine, kako bi se sprijeio nekontrolirani ulaz ljudi iivotinja. Visina ograde je u pravilu do 2,0 m, a moe biti i vea ukoliko to zahtijevajutehnoloke i sigurnosne potrebe.

Toka 63.

(1) Najveu doputenu visinu gospodarskih graevina odreuje uz tehnoloke zahtjeve,topografija tla, te visina i obiljeja okolnih graevina. Visinu gradnje treba odrediti natemelju analize slike naselja, te vizurnih pojaseva koji se otvaraju na prilazu naselja.

(2) Upravna ili proizvodna graevina, kojoj to doputa tehnoloki proces, moe sesastojati najvie od podruma (ili suterena) i dvije etae iznad razine podruma. Podvisinom etae u ovom sluaju smatra se razmak izmeu gornjih kota dviju meustropnihkonstrukcija i ne smije iznositi vie od 3,5 m.

(3) Visina svih graevina na graevnoj estici, od kote konano zaravnatog terena dovijenca krova, mora biti u skladu s namjenom i funkcijom graevine, ali ne smije iznositivie od 10 m, osim ako to zahtjeva veliina stroja koji se smjeta u graevinu, odnosno

tehnoloki proces.

(4) Parkiranje treba rijeiti na graevnoj estici.

Toka 63a.(1) Na lokacijama za koje je u kartografskim prikazima odreena povrina, aoznaenesu oznakom T4, mogua je gradnja manjih ugostiteljsko-turistikih graevina,maksimalnog smjetajnog kapaciteta do 20 leajeva. Maksimalna izgraenost pojedinegraevinske estice ne moe biti vea od 30 %, a najmanje 40 % svake estice treba bitiureeno kao prirodno zeleniloili parkovni nasadi. Najvea doputena visina graevina jepodrum+prizemlje+kat.

(2) Na lokacijama oznaenim u kartografskom prikazu 1. Koritenje i namjenapovrina, oznaenim oznakom T4, mogue je objekte tradicionalne seoske prerade(vodenice, mlinovi) obnoviti kao objekte ugostiteljsko - turistike namjene uz potivanjeuvjeta nadlene konzervatorske slube i zadovoljavanje ostalih posebnih propisa.

(3) U sklopu obnove objekata iz stavke (2) ove toke, na lokacijama na kojima prostorniuvjeti to dozvoljavaju, mogua je izgradnja male hidroelektrane (maksimalnog kapacitetasnage do 10MW). Prije izgradnje male hidroelektrane potrebno je provesti odgovarajuepostupke, dokazati ekonomsku isplativost, te zadovoljiti uvjete zatite okolia i prirode inadlene konzervatorske slube.


54/81



4.UVJETI SMJETAJA DRUTVENIH DJELATNOSTI

Toka64.U graevinskim podrujima naselja mogua je gradnja javnih i prateih sadraja za : - obrazovanje,- djeju zatitu ,- zdravstvenu zatitu,- djelatnost drutvenih i kulturnih organizacija,- javne djelatnosti (pote, banke i sl.),- trgovine dnevne opskrbe,- uslune zanate,- ugostiteljstvo i- ostale javne i pratee sadraje (vjerske, sportske i dr.).

Toka65.(1) Koeficijenti izgraenosti graevinskih estica za izgradnju graevina iz toke 64.

odreuju se kao i za stambene graevine, osim za graevine kola i predkolskihustanova.

(2) Koeficijent izgraenosti graevinske estice na kojoj e se graditi kola ilipredkolska ustanova iznosi najvie 0,3, u kojeg se ne uraunavaju povrine vanjskihportskih terena i prostora za odmor i rekreaciju (terase u nivou terena) uenika,odnosno djece.

(3) Ako se djeji vrti, jaslice ili osnovna kola grade sjeverno od postojee graevine,njihova udaljenost od te graevine mora iznositi najmanje tri visine postojee graevine,odnosno ako se ispred navedenih javnih sadraja gradi nova graevina, njena udaljenostprema jugu od navedenih javnih sadraja ne moe biti manja od tri visine.

Toka 66.U mjestima u kojima se planira ustrojavanje novih vatrogasnih postrojbi prostor zagradnju vatrogasne postaje potrebno je locirati u skladu sa posebnim propisima.

Toka 66.aGraevine sporta i rekreacije

(1) Graevine sporta i rekreacije mogu se graditi unutar graevinskih podruja naselja ina izdvojenim graevinskim podrujima izvan naselja koja su odreena iskljuivo zanamjenu sporta i rekreacije bez stanovanja, a prikazana su na kartografskom prikazu 1.Koritenje i namjena povrina.

(2) Maksimalna veliina graevinske estice za gradnju graevina za sportsko-rekreacijske drutvene djelatnosti unutar granice graevinskih podruja naselja i naizdvojenim dijelovima graevinskih podruja naselja nije ograniena.

(3) U granicama planiranih povrina za sport i rekreaciju predvia se izgradnja:a) sportskih terena (otvorenih i zatvorenih igralita s gledalitima)b) graevina pratee namjene (klupskih prostorija,uprava, spremita rekvizita,

svlaionica i sl.)c) graevina pomone namjene (manjih ugostiteljsko-turistikih i slinih sadraja)

(4) Najvea visina graevina iz stavka (1) ovog lanka :a) sportskih terena -sukladno sportskim standardima


55/81



b) graevina pratee namjene (klupske prostorije, svlaionice i sl.) - podrum +prizemlje+1 kat

c) graevina pomone namjene (manji ugostiteljski i slini sadraji) -visina ovisi opotrebnoj visini za pojedinu pomonu namjenu.

(5) Ukupna tlocrtna bruto povrina zatvorenih i natkrivenih graevina za sport i rekreacijumoe iznositi najvie 10 % povrine sportskih terena i sadraja, a najmanje 60 %povrine svake graevne estice treba biti ureeno kao parkovni nasadi i prirodnozelenilo.

5. UVJETI UTVRIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRINA JAVNE IKOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Toka 67.(1) Planom je predvieno opremanje podruja Opine Topusko sljedeom javnom i

komunalnom infrastrukturom :- promet (cestovni, eljezniki, potanski, javne telekomunikacije),- energetika (elektroenergetika, transport nafte i plina)- vodno gospodarstvo (vodoopskrba, odvodnja otpadnih voda, ureenje vodotoka,

hidromelioracija i sl.).

(2) Unutar Planom utvrenih koridora javne i komunalne infrastrukture nije dozvoljenagradnja graevina, a za sve intervencije potrebno je ishoditi odobrenja i suglasnostinadlenih organa i javnih poduzea. Planirani koridori za infrastrukturne vodove smatrajuse rezervatom, i u njihovoj irini i po itavoj trasi nije dozvoljena nikakva gradnja sve doizdavanja lokacijske dozvole na temelju idejnog rjeenja, kojim se utvruje stvarna trasa izatitni pojas.

(3) Detaljno odreivanje trasa prometnica, komunalne i energetske infrastrukture, unutarkoridora koji su odreeni Planom, utvruje se dokumentima prostornog ureenja niegreda odnosno lokacijskom dozvolom, vodei rauna o konfiguraciji tla, posebnimuvjetima i drugim okolnostima.

(4) Za pojedine planirane infrastrukturne koridore potrebno je izvesti dodatnaistraivanja u cilju utvrivanja tonih koridora. Kroz ta dodatna istraivanja potrebno jeusuglasiti razliite interese pojedinih korisnika u prostoru, s teitem na zatiti kulturne iprirodne batine, te okolia.

(5) Ako se izdaje lokacijska dozvola za graenje objekata i instalacija na javnoj cesti ili

unutar zatitnog pojasa javne ceste, prethodno se moraju zatraiti uvjeti Hrvatskihautocesta d.o.o. kad se radi o autocestama, Hrvatskih cesta d.o.o. kada se radi odravnim cestama i upanijske uprave za ceste, ako se radi o upanijskoj i lokalnoj cesti.

(6) Zatitni pojas u smislu stavka 5. ove toke mjeri se od vanjskog ruba zemljinogpojasa tako da je u pravilu irok sa svake strane:- brze ceste u smislu zakona kojim se ureuje sigurnost prometa na cestama, 40 m,- dravne ceste, 25 m,- upanijskeceste, 15 m,- lokalne ceste, 10 m.

(7) Koridor planirane brze ceste titi se u irini od 150 m.


56/81



Toka68.(1) Sve javne prometne povrine unutar graevinskog podruja (ulice i trgovi) na kojepostoji neposredan pristup sa graevinskih estica, ili su uvjet za formiranje graevinskeestice, moraju se projektirati, graditi i ureivati na nain da se omoguuje voenjekomunalne infrastrukture, te moraju biti vezane na sustav javnih prometnica.

(2) Prilaz sa graevinske estice na javnu prometnu povrinu treba odrediti tako da sene ugroava javni promet.

Toka69.(1) Ulicom se smatra svaka cesta ili javni put unutar graevinskog podruja uz kojiseizgrauju ili postoje stambene ili druge graevine, te na koji te graevine imaju izravanpristup.

(2) Ulice u naselju s funkcijom dravne, upanijske ili lokalne ceste smatraju se tomvrstom ceste.

(3) Ulica iz stavka (1) ove tokemora imati najmanju irinu 5,5 m (za dvije vozne trake),odnosno 3,5 m (za jednu voznu traku).

(4) Samo jedna vozna traka moe se izgraivati samo iznimno na preglednom dijeluulice, pod uvjetom da se na svakih 150 m uredi ugibalite, odnosno u slijepim ulicamaija duina ne prelazi 100 m na preglednom dijelu ili 50 m na nepreglednom.

(5) Za potrebe nove gradnje na neizgraenom dijelu graevinskog podruja koje se iriuz dravnu ili upanijsku cestu treba osnivati zajedniku sabirnu ulicu preko koje e seostvariti direktan pristup na javnu prometnu povrinu, a sve u skladu s posebnimuvjetima organizacije nadlene za upravljanje prometnicom na koju se prikljuuje.

Toka70.(1) Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika treba osigurati mogunostgradnje odvodnog jarka, usjeka nasipa, bankine i nogostupa, a ne moe biti manja odone odreene zakonskim propisima.

(2) Iznimno uz kolnik slijepe ulice moe se osigurati gradnja nogostupa samo uz jednunjenu stranu.

(3) Ne dozvoljava se gradnja graevina, zidova i ograda, te podizanje nasada kojispreavaju proirivanje previe uskih ulica, uklanjanje otrih zavoja, te zatvaraju vidnopolje vozaa i time ometaju promet.

(4) Udaljenost svih graevina od zemljinog pojasa dravnih, upanijskih, lokalnih iostalih nerazvrstanih cesta utvrdit e se u postupku izdavanja lokacijske dozvole ilirjeenja o uvjetima graenja sukladno posebnim propisima.

(5) Kada se javna cesta koja prolazi kroz graevinsko podruje ureuje kao ulica,udaljenost vanjskog ruba uline ograde od osi ceste odredit e se prema posebnimuvjetima nadlene slube za ceste, temora iznositi najmanje:- kod dravne ceste - 10,0 m- kod upanijske ceste - 8,0 m- kod lokalne ceste - 5,0 m- nerazvrstane ceste - 3,5 m.(6) Iznimno udaljenost moe biti i manja, ukoliko zbog zateenog izgraenog stanja nijemogue ispotovati traene zahtjeve iz prethodnog stavka.


57/81



Toka71.Sve prometne povrine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da na njimanema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovnitva.

Toka72.(1) U postupku izdavanja lokacijske dozvole za gradnju graevina javne, proizvodno-servisne, sportsko-rekreativne, viestambene i sl. namjene nuno je utvrditi potrebuosiguranja odgovarajueg broja parkiralinih mjesta za osobna ili teretna vozila.

(2) Dimenzioniranje broja parkiralino-garanih mjesta za osobna vozila za graevine izprethodnog stavka odrediti e se na temelju sljedee tablice :

NAMJENA GRAEVINE BROJ MJESTA NA :POTREBAN BROJPARKIRNO-GARANIHMJESTA

1. INDUSTRIJA ISKLADITA 1 zaposleni 0,15 - 0,45 PGM

2. UREDSKI PROSTORI 1.000 m korisnog prostora 7 - 20 PGM3. TRGOVINA 1.000 m korisnog prostora 20 - 30 PGM4. BANKA, PO TA,

USLUGE 1.000 m2korisnog prostora 30 - 40 PGM

5. UGOSTITELJSTVO 1.000 m korisnog prostora 15 - 25 PGM

6. VI ENAMJENSKEDVORANE 1 gledatelj 0,15 PGM

7. PORTSKEGRAEVINE 1 gledatelj 0,200,30 PGM

8. ODGOJ IOBRAZOVANJE 1 zaposleni 2 PGM

9. ZDRAVSTVO 1.000 m korisnog prostora 20 PGM

10. VJERSKE USTANOVE 1 sjedalo 0,10 PGM

11. VI ESTAMBENE

GRAEVINE 1 stan 1 PGM

(3) Smjetaj potrebnog broja parkiralinih mjesta za osobna i teretna vozila potrebno jepredvidjeti na graevinskoj estici ili iznimno u sklopu zelenog pojasa izvan estice, najavnim povrinama.

Toka 73.(1) Odredbama Plana se predvia koritenje mjesnih i meumjesnih ulica za javniprijevoz.

(2) Na odgovarajuim mjestima potrebno je predvidjeti proirenja za stajalita snadstrenicama za putnike.

(3) Odredbama Plana se predvia gradnja i ureenje biciklistikih staza tako da im irinabude min 1,0 m za jedan smjer, odnosno 1,6 m za dvosmjerni promet.

(4) Odredbama Plana se uz mjesne ulice predvia ureenje plonika za kretanje pjeakau irini koja ovisi o pretpostavljenom broju korisnika, ali ne manjoj od 0,8 m.

Toka 74.(1) Trasa 110 kV dalekovoda Glina - Topusko - Vojni treba slijediti trasu postojeeg 20kV voda na relaciji Glina - Gvozd.

(2) Za dalekovod 2x400kv planiran je koridor za istraivanje. Tona trasa odrediti e

studijom utjecaja na okoli, odnosno projektnom dokumentacijom.


58/81



(3) Zatitni koridoridalekovoda iznose:- za dalekovod 110 kV zatitni koridor je 20 m sa svake strane dalekovoda - za dalekovod 2X400 kv zatitni koridor je 45 m sa svake strane dalekovoda.

(4) Unutar graevinskih podruja naselja mogue je izvoditi samostalne fotonaponskesustave i fotonaponske sustave prikljuene na javnu ele

Documents

Izmjene i Dopune PPUOT Odredbe Za Provodjenje