IZMJENEIDOPUNE URBANISTIČKOGPLANAUREĐENJA ...a većim dijelom kao kabelska. Nadzemna niskonaponska mreža uglavnom je izvedena samonosivim kabelskim snopovima presjeka 3x70+71,5+(2x16)mm2,

ARHETIP 21 d.o.o.VUKOVARSKA 7HR-52440 POREČtel +385 52 429 460fax +385 52 429 [email protected] arhetip21www.arhetip21.hr

IZMJENE I DOPUNEURBANISTIČKOG PLANA UREĐENJANASELJA VALBANDONPRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

C. OBRAZLOŽENJE

Nositelj izrade plana

OPĆINA FAŽANA43. ISTARSKE DIVIZIJE 8HR-52212 FAŽANAOIB 47321571460

Stručni izrađivač plana

ARHETIP 21 d.o.o.VUKOVARSKA 7HR-52440 POREČOIB 09032624524

Koordinatori planaIVAN OROVIĆ, dipl.iur.ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

Odgovorni voditelj izrade plana ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi planaROBERT RABAC, dipl.ing.arh.ANAMARIJA TUBAKOVIĆ, dipl.ing.arh.mr.sc. EDO KOS, dipl,ing.građ.

Odgovorna osoba stručnogizrađivača plana ROBERT RABAC, dipl.ing.arh.

Mjesto i datum izrade plana POREČ, veljača 2020.

ARHETIP 21 d.o.o.VUKOVARSKA 7HR-52440 POREČwww.arhetip21.hr

OPĆINA FAŽANAIZMJENE I DOPUNE

URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJANASELJA VALBANDON

Županija/Grad Zagreb: ISTARSKA ŽUPANIJAOpćina/Grad: OPĆINA FAŽANANaziv prostornog plana:IZMJENE I DOPUNE URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA NASELJA VALBANDONOdluka o izradi plana službeno glasilo):Službene novine Istarske županije, br. 14/19

Odluka predstavničkog tijela o donošenjuplana (službeno glasilo):Službene novine Istarske županije, br.

Javna rasprava (datum objave): Javni uvid održan:

Pečat tijela odgovornog za provođenje javnerasprave:

Odgovorna osoba za provođenje javnerasprave:

_________________________________Ivan Orović, dipl.iur.

Suglasnost na plan:Klasa:Ur.broj:Mjesto i datum:Pravna osoba/tijelo koje je izradilo plan:ARHETIP 21 d.o.o.Poreč, Vukovarska 7Pečat pravne osobe/tijela koje je izradiloplan:

Odgovorna osoba:

_________________________________Robert Rabac, dipl.ing.arh.

Koordinatori plana:Ivan Orović, dipl.iur. i Robert Rabac, dipl.ing.arh.Stručni tim u izradi plana:Odgovorni voditelj izrade plana Robert Rabac,dipl.ing.arh.Anamarija Tubaković, dipl.ing.arh.mr.sc. Edo Kos, dipl,ing.građ.Pečat predstavničkog tijela: Predsjednik predstavničkog tijela:

__________________________________Aleksej Mišan

Istovjetnost ovog prostornog plana sizvornikom ovjerava:

_________________________________(ime, prezime i potpis)

Pečat nadležnog tijela:




IZMJENE I DOPUNEURBANISTIČKOG PLANA UREĐENJANASELJA VALBANDONPRIJEDLOG PLANA ZA JAVNU RASPRAVU

C. OBRAZLOŽENJE




C. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI DIJELA NASELJA U PROSTORU

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru1.1.2. Prostorno razvojne značajke1.1.3. Infrastrukturna opremljenost1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno-povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i

posebnosti1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoća

stanovanja i izgrađenosti)1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ILI GRADSKOG ZNAČAJA

2.1.1. Demografski razvoj2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja odnosno dijela naselja2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA ODNOSNO DIJELA NASELJA

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina

2.2.2. Unapređenje uređenja grada i komunalne infrastrukture

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJA

POVRŠINA3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

3.6.1. Uvjeti i način gradnje3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnih

cjelina3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ




1. POLAZIŠTA

Na području Općine Fažana postoji kontinuitet razvojnog i urbanističkog planiranjapodručja od interesa svih namjena, pa tako i građevinskih područja naselja. Pojavom potrebe zadaljnjim razvojem zona javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene, te zapovezivanjem i usklađivanjem izgrađenog dijela građevinskog područja naselja s njegovimneizgrađenim dijelom, posebice u segmentu dovršetka planirane prometne mreže javnihprometnih površina, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukturne mreže, ukazala sepotreba za izradom Izmjena u dopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Valbandon (unastavku teksta: Plan).

Plan je dugoročni prostorno planski dokument, koji u skladu sa ciljevima i zadacimautvrđenim važećim prostornim planom šireg područja: Prostornim planom uređenja OpćineFažana ("Službene novine Istarske županije" broj 10/06, 09/08, 03/09, 01/14, 01/16, 14/19, udaljnjem tekstu: PPUO Fažana), te Odlukom o izradi Izmjena i dopuna Urbanističkog planauređenja naselja Valbandon ("Službene novine Istarske županije" broj 14/19), utvrđuje uvjetegradnje, korištenja, uređenja i zaštite površina i građevina svih namjena na području obuhvataPlana.

Izradi Plana pristupilo se radi proširenja područja obuhvata Plana u skladu s PPUO Fažana,te radi prenamjene zona javne i društvene namjene i javnog parkirališta u zonu javne idruštvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport, sve s ciljem formiranja zoneDruštveno sportskog centra Valbandon u središnjem istočnom dijelu područja obuhvata zajedno spostojećom zonom sportsko rekreacijske namjene (R8-2). S tim u vezi bilo je potrebno izvršitiusklađenje dijela rješenja prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukturetog dijela područja obuhvata Plana, kako bi se formirala primjerena zona javne i društvenenamjene, pretežito sportsko rekreacijske namjene u funkciji stanovnika naselja Valbandon išireg područja Općine Fažana.

Plan se donosi za područje obuhvata prikazano u grafičkom dijelu Plana, ukupne površinecca 70,0 ha, od kojeg je cca 65,0 ha unutar građevinskog područja naselja Valbandon, a cca 5,0ha je izvan građevinskog područja naselja.

Područje obuhvata Plana nalazi se unutar prostora ograničenja zaštićenog obalnogpodručja mora, odnosno unutar pojasa od 1000 metara od obalne crte mora.

1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI NASELJA, ODNOSNO DIJELA NASELJA U PROSTORUOPĆINE FAŽANA

Područje obuhvata Plana određeno je u PPUO Fažana, , te Odlukom o izradi Izmjena idopuna Urbanističkog plana uređenja naselja Valbandon ("Službene novine Istarske županije"broj 14/19), a nalazi se na južnom dijelu Općine Fažana. U većem je dijelu izgrađenograđevinsko zemljište, izuzev dijelova u središnjem sjevernom dijelu, te na njegovujugoistočnom dijelu. Teren unutar obuhvata Plana uglavnom je reljefno ujednačen s manjimuzvisinama i depresijama, a najveća visinska razlika kopnenog dijela područja obuhvata iznosicca 10 metara.

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru

Općina Fažana smještena je na jugozapadnom dijelu Istarskog poluotoka, a naseljeValbandon smješteno je uz županijsku cestu Ž 5115 TN Barbariga – Peroj – Fažana – A. G. GradaPule, koja povezuje Fažanu i Pulu. Naselje Valbandon je jedno od statističkih naselja OpćineFažana, unutar katastarske općine Fažana. Područje obuhvata Plana obuhvaća dio građevinskogpodručja naselja Valbandon smješten sjeverno od županijske ceste Ž 5115 i manji dio izvangrađevinskog područja naselja.

Postojeće stanje na području obuhvata Plana utvrđeno je analizom postojećeg stanjapovršina i građevina, te suradnjom s nadležnim komunalnim i javnim poduzećima te postojećimkorisnicima područja obuhvata Plana.




Po dostupnim podacima iz popisa stanovništva 2011. godine u naselju Valbandon jeevidentirano 1626 stalno nastanjenih stanovnika što rezultira gustoćom stanovništva Gnst= 23,12st/ha.

1.1.2. Prostorno razvojne značajke

Naselje Valbandon počelo se razvijati od sredine sedamdesetih godina prošlog stoljećakao “stambena zona obiteljskih kuća” grada Pule uz cestu Fažana-Pula na temelju Planauređenja naselja Valbandon. Na temelju istog izvršena je parcelacija zemljišta ne rješavajućiistovremeno vlasničke odnose. Proces rasta je stalan i početkom tisućljeća prerastao je okvirePlana uređenja naselja Valbandon u širenju prema stanciji Barbo i Šuridi parcelacijom zemljištaprema interesima vlasnika zemljišta i kupaca, vršeći svojom gradnjom pritisak na značajžupanijske ceste Ž 5115 Fažana-Pula. U morfološkom smislu bila je primjetna gradnja naseljustranih višestambenih zgrada na neodgovarajućim lokacijama.

Prema namjeni, Valbandon je pretežito, gotovo isključivo stambeno naselje, satelitskogkarakera u odnosu na grad Pulu, obzirom na ukupni gravitacijski utjecaj Pule na okolna naselja.

Unutar naselja Valbandon postoje građevine mješovite namjene, pri čemu je uzstambenu namjenu poslovna namjene pretežito uslužna, odnosno ugostiteljsko turističkanamjena, obzirom da je veći dio građevina sadrži i nudi apartmanski smještaj tijekom turističkesezone.

1.1.3. Infrastrukturna opremljenost

1.1.3.1. Prometna mreža

Na području naselja Valbandon, sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta (“Narodnenovine” broj 17/20), razvrstana je javna cesta – županijska cesta Ž 5115 TN Barbariga – Peroj –Fažana – A. G. Grada Pule, koja se nalazi izvan obuhvata Plana, ali njezin zaštitni pojas širine 15m prolazi zapadnim rubom uz granicu obuhvata Plana. Županijska cesta Ž 5115 jedina jepoveznica naselja Valbandon s bližom i daljom okolicom.

Obzirom da na području Općine Fažana nema javnih državnih cesta, ne provode seredovita brojanja prometa. Načelni podatak iz Prostornog plana Istarske županije navodi da jetijekom lipnja 1996. godine Istarska županija izvršila jednokratno 24-satno mjerenje prometa nadionici Pula - Fažana, te je tom prilikom zabilježen promet od 3075 vozila u oba smjera.Obzirom da su nakon tog mjerenja započeli s poslovanjem značajni turistički kapaciteti uneposrednoj blizini naselja Valbandon, što je pridonijelo povećanju prometa na Ž 5115,procjenjuje se da je prosječni ljetni dnevni promet na Ž 5115 cca od 4800 do 5000 vozila, aprosječni godišnji dnevni promet cca od 2800 do 3000 vozila.

Naselje Valbandon je u većoj mjeri izgrađeno, ali nedovršeno naselje kojem nedostajusadržaji javne i društvene namjene. Naselje je doživjelo snažan rast od početka 80-ih godinaprošlog stoljeća, temeljem tada važećeg PUMN-a Valbandon, a od početka 90-tih godina prošlogstoljeća gradilo se bez važećeg prostornog plana užeg područja. U skladu s navedenim planom,glavnu cestovnu os čini županijska cesta Ž 5115, te nerazvrstana cesta koja spaja županijskucestu i Stanciju Barbo. Na ove se javne prometnice priključuju sabirne ceste unutar naselja kojese radijalno granaju do pojedinih predjela unutar naselja i distribuiraju promet putemstambenih ulica. Sabirne i stambene ulice nisu u potpunosti realizirane, pa su neke od njih jošuvijek dijelomično izgrađene, te su im asfaltirane samo kolne trake prosječne širine 5,5 m, bezizgrađenih nogostupa, oborinske odvodnje i sl. ili su slijepe ceste.

1.1.3.2. Elektronička komunikacijska mreža

Na području naselja Valbandon postoji izgrađena korisnička elektronička komunikacijskazemaljska mreža, koja je u funkciji priključenja preplatnika na sustav elektroničkihkomunikacija. Mreža je većim dijelom podzemna, s trasama u javnim prometnim površinama, apriključci građevina se dijelom nadzemni.




Kapaciteti postojeće korisničke elektroničke komunikacijske mreže zadovoljavajutrenutne potrebe postojećih građevina. Mreža je dimenzionirana i za potrebe susjednih naselja.

Zapadnim rubom područja obuhvata Plana uz županijsku cestu Ž 5115 prolazi magistralnielektronički komunikacijski vod od Pule prema Umagu.

U naselju Valbandon ne postoji central elektroničkih komunikacija. Postojećaelektronička komunikacijska zemaljska mreža naselja Valbandon spojena je na centralu u Fažani,a postojeći kapacitet zadovoljava potrebe naselja Valbandon.

Centrala u Fažani povezana je s glavnom centralom u Puli putem podzemnogmeđumjesnog spojnog optičkog kabela uz županijsku cestu Ž 5115.

Na području naselja Valbandon, te u neposrednoj blizini ne postoji instalirana baznaradijska stanica pokretne telefonije. Područje je pokriveno signalom sa baznih stanica u Fažani,na Velom Vrhu (Pula) i sa otoka Brijuni.

1.1.3.3. Elektroenergetika

Područje Valbandona napaja se električnom energijom putem nadzemnog 10(20) kV vodaiz postojeće transformatorske stanice TS 35/10(20) kV Fažana. Postojeća 10(20) kV mreža unutarobuhvata Plana većim je dijelom nadzemna, a manjim dijelom kabelska.

Na području obuhvata Plana nalaze se četiri transformatorske stanice 10(20)/0,4 kV sinstaliranim snagama transformatora od od 160 kVA do 630 kVA (Valbandon 2, Valbandon 3,Valbandon 4 i Pozzo Fioran).

Niskonaponska mreža unutar obuhvata Plana manjim je dijelom izvedena kao nadzemna,a većim dijelom kao kabelska. Nadzemna niskonaponska mreža uglavnom je izvedenasamonosivim kabelskim snopovima presjeka 3x70+71,5+(2x16)mm2, 3x35+71,5+(2x16)mm2 i 4x16mm2. Kabelska niskonaponska mreža izvedena je niskonaponskim kabelima 0,6/1kV i to PP00-A4x150 mm2, PP00 4x95 mm2 i PP00-A 4x50 mm2, pri čemu se kabeli PP00-A 4x150 mm2 i PP004x95 mm2 koriste za tzv. primarnu niskonaponsku mrežu a ostali kabeli koriste se za tzv.sekundarnu niskonaponsku mrežu odnosno priključke.

Postojeća javna rasvjeta izvedena je uz dio javnih prometnica unutar područja obuhvataPlana.

1.1.3.4. Plinoopskrba

U naselju Valbandon ne postoji izgrađena distribucijska plinska mreža i postrojenje zadistribuciju plina, te se ne može govoriti o opskrbi potrošača plinom.

Postojeća potrošnja plina kao energenta svodi se na korištenje ukapljenog naftnog plina ubocama, odnosno spremnicima u građevinama, odnosno na građevnim česticama.

1.1.3.5. Vodoopskrba

Vodoopskrba naselja Valbandon osigurana je iz sustava izvorišta „Gradole“ putemvodospreme „Magornja“. Na području naselja Valbandon izgrađena je vodovodna mreža kojaprolazi postojećim prometnicama. Vodovodna mreža je u većem dijelu izvedena kao prstenastačime se osigurava dotok vode iz dva smjera. Postojeći profili cijevovoda kreću se od 250 do 80dok je manji dio cjevovoda profila manjeg od 80.

1.1.3.6.1. Odvodnja otpadnih voda

Na području naselja Valbandon izgrađen je javni sustav odvodnje komunalnih otpadnihvoda. Komunalne otpadne vode naselja gravitacijskim sustavom se odvode u crpnu stanicu CSValbandon. Crpna stanica nalazi se na području zaljeva Ribnjak uz samu obalu mora, s havarijskimispustom u more. Kapacitet crpne stanice iznosi 42 l/s. Od crpne se stanice otpadne vode naseljaValbandon odvode do gravitacijskog cjevovoda s kojeg se priključuju na sustav odvodnje naseljaFažane. Dalje se otpadne vode sustavom gravitacijskih i tlačnih cjevovoda odvode premasredišnjem uređaju za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda Peroj.




Uređaj je predviđen za izgradnju u dvije faze, a lociran je sjeverno od mjesta Peroj napodručju Općine Vodnjan. U sklopu uređaja pročišćavaju se otpadne vode naselja Vodnjan,Galižana, Barbariga, Štinjan, Valbandon i Fažana.

Na postojeću mrežu odvodnje otpadnih voda naselja Valbandon priključuju se i otpadnevode dijela Stancije Barbo.

Mreža sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda je izvedena cjevovodima profila 200i 250, a glavni odvodni kolektor prema crpnoj stanici je profila 300.

1.1.3.6.2. Odvodnja oborinskih otpadnih voda

Naselje Valbandon na području obuhvata Plana nema izgrađen javni sustav odvodnjeoborinskih otpadnih voda.

1.1.4. Zaštićene prirodne, kulturno povijesne cjeline i ambijentalne vrijednosti i posebnosti


Područje obuhvata Plana predstavlja transformirani odnosno antropogenizirani krajobrazgdje se spajaju relativno recentno izgrađeno područje i kultivirani agrarni krajolik. Jedinirazlikovni prirodni element područja predstavlja produžetak prostora Ribnjaka koji prolazi ispodžupanijske ceste Ž 5115 i ulazi u izgrađeno područje naselja Valbandon, kojega je potrebnoposebno valorizirati i hortikulturno osmisliti.

Na području obuhvata Plana, na sjeverozapadnom i najstarijem dijelu naselja Valbandon,istraživanjem koje je provedeno od 1986. do 1988. godine utvrđeno je arheološko nalazišteranosrednjevjekovne crkvice. Arheološki lokalitet je preventivno zaštićen kao kulturno dobrorješenjem Konzervatorskog odjela u Puli od 23. travnja 2004. godine i upisan je u Registarkulturnih dobara Republike Hrvatske i to kao preventivno zaštićeno kulturno dobro pod brojemP-799. Nalazište je konzervirano ali je potrebno omogućiti sistemsko istraživanje i konzervaciju,te prezentaciju lokaliteta.

Dio naselja Valbandon koji je najranije izgrađen sukladno PUMN-u Valbandon predstavljaodređenu prepoznatljivu matricu izgradnje stambenog naselja obiteljskih kuća u nizu koja sedjelomično narušila izgradnjom višestambenih građevina, pa je potrebno taj proces kritičkianalizirati.

1.1.5. Obveze iz planova šireg područja (obuhvat, broj stanovnika i stanova, gustoćastanovanja i izgrađenosti)

Prostornim planom uređenja Općine Fažana (“Službene novine Istarske županije” broj10/06, 09/08, 03/09, 01/14, 01/16, 14/19) određena je namjena površina koja predstavljaplanirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta. Prema tojnamjeni površina, područje obuhvata Plana dio je građevinskog područja naselja Valbandon inalazi se unutar zaštićenog obalnog područja mora - prostora ograničenja, odnosno unutarpojasa od 1000 metara od obalne crte mora.

PPUO-om Fažana posebno se određuju područja za koja se propisuje obaveza izradeprostornih planova užeg područja - urbanističkih planova uređenja, među kojima je i područjeobuhvata Plana.

Planom treba unutar građevinskog područja naselja osigurati diversifikaciju namjeneprostora, odnosno osigurati prostore za sadržaje javne i društvene namjene naselja Valbandon.

Javne površine unutar naselja (kolne i pješačke prometnice, trgovi, parkovi i pojasevizaštitnog zelenila uz prometnice, te površine javne i društvene - sportsko rekreacijske namjene)iznose najmanje 30% površine građevinskog područja naselja Valbandon.

PPUO Fažana utvrđuje oblik i veličinu građevnih čestica, koeficijente izgrađenosti iiskorištenosti građevnih čestica, visinu i broj etaža građevina, vrstu i nagib krova i vrstu pokrovagrađevina i druge uvjete gradnje.




1.1.6. Ocjena mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarskepodatke te prostorne pokazatelje

Demografski podaci pokazuju stalni manji rast stanovnika Općine Fažana od popisastanovništva 1971. godine. Taj rast je rezultat trenda rješavanja stambenog pitanja građenjemobiteljskih kuća stanovnika šireg migracijskog područja grada Pule, iz kojeg stanovnici dnevnozbog mjesta zaposlenja migriraju na relaciji Valbandon - Pula. Prema tome, razvoj naseljaValbandon nije do danas bio ovisan o gospodarstvu naselja Valbandon već je taj razvoj biorefleksija gospodarstva šireg područja grada Pule, gdje je više od dvije trećine zaposlenihstanovnika Valbandona radilo izvan Općine Fažana. Restrukturiranjem gospodarstva, kojim suuslužne djelatnosti popraćene novim tehnologijama generator razvoja, a među njimaugostiteljstvo i turizam nositelji razvoja, naselje Valbandon i izgrađena struktura obiteljskih ivišeobiteljskih građevina pruža mogućnosti za razvoj malog poduzetništva i obrtništva. Ovegospodarske aktivnosti okrenute su turizmu i uslugama, ali i poljoprivredi, čime se stvarajuuvjeti za samostalniji razvoj Fažane i naselja Valbandon. Ovakav razvoj treba pratiti iodgovarajući razvoj prometne, elektroničke komunikacijske i komunalne infrastrukture.

Uzimajući u obzir postojeće stanje te demografske i gospodarske podatke i prostornepokazatelje moguć je demografski i gospodarski razvoj područja obuhvata Plana, obzirom nanjegove prostorne mogućnosti u sinergiji s užim i širim okružjem, te na predviđeno planskorazdoblje.

2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA

2.1. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA OPĆINSKOG ZNAČAJA

Ciljevi prostornog razvoja i uređenja područja obuhvata Plana proizašli su iz analizepostojećeg stanja gospodarskih djelatnosti, infrastrukture, te analize stanja u prostoru, aizraženi su kroz sadržaj koji je definiran Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine,br. 106/98. 39/04. 45/04. i 163/04.).

Dokumenti prostornog uređenja daju temeljna i okvirna ishodišta za gospodarenjeprostorom. Politika urbanizacije, sustav naselja, prometni, komunalni i energetski sustavi,značajni gospodarski i infrastrukturni objekti, te zaštita prirodnih sustava, bitni su elementi nakojima počiva proces kontinuiranog prostornog planiranja.

Generalni ciljevi razvoja područja obuhvata Plana u funkciji su ostvarivanja trajnihciljeva dugoročnog razvoja užeg i šireg okružja područja obuhvata Plana, što se postiže uz:

− Optimalno korištenje prostora unutar obuhvata Plana uz njegovo puno vrednovanje,− Racionalno korištenje obnovljivih i neobnovljivih prirodnih resursa nužnih za opstanak i

razvoj, te poboljšanje i unapređenje kvalitete okoline i življenja,− Osiguranje prostornih uvjeta za ravnomjerni gospodarski razvitak,− Osiguranje prostornih uvjeta za optimalni razvitak prometnog, telekomunikacijskog,

vodnogospodarskog i energetskog sustava, te sustava zaštite na svim razinama, u skladu spotrebama gospodarskih djelatnosti,Zaštitu i oplemenjivanje okoliša, uz očuvanje i valorizaciju prirodne i graditeljske baštine,

kao sustavne komponente očuvanja ekološke i kulturne ravnoteže.Povećanje stupnja integriranosti prostora Općine Fažana uz istovremen razvoj uslužnih,

servisnih i prometnih djelatnosti u funkciji jačanja središnjih funkcija naselja uz istovremenoumanjivanje sada dominantne uloge grada Pule kao generatora razvoja naselja Valbandon širi jecilj prostornog razvoja.

2.1.1. Demografski razvoj

Demografski razvoj uvjetovan je optimalnom gustoćom izgrađenosti prostora u odnosu na




planski broj stanovnika za određeno plansko razdoblje.Gospodarske djelatnosti unutar obuhvata Plana mogu pridonijeti demografskom razvoju

užeg i šireg područja u okružju područja obuhvata Plana.

2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture

Unutar planskog razdoblja predviđen je kontinuirani prostorni i gospodarski razvojpodručja obuhvata Plana koji će pridonijeti i kvalitetnom prostornom razvoju užeg i širegokružja obuhvata Plana. Koncepcijom i organizacijom prostora omogućit će se kvalitetnaeksploatacija prostora, u cilju osiguranja uvjeta za razvoj prema načelu svrhovitog gospodarenja,korištenja i zaštite neobnovljivih i obnovljivih resursa, čime se želi:

− Omogućiti permanentan razvoj područja obuhvata Plana osiguranjem prostora za svepotrebne aktivnosti,

− Pomiriti potrebe i želje stanovnika susjednih zona s mogućnostima prostora igospodarskom snagom okružja,

− Pomiriti gospodarske, kulturne, krajobrazne i demografske kapacitete do nivoa održivograzvoja,

− Osigurati uvjete za razvoj, efikasnost i funkcionalnost gospodarskih djelatnosti unutarobuhvata Plana,

− Postaviti efikasan prometni sustav s ciljem brzog povezivanja s okružjem.

2.1.3. Prometna i komunalna infrastruktura

Planom se predviđa optimizacija opremanja područja obuhvata Plana potrebniminfrastrukturnim objektima i uređajima, uz dimenzioniranje daljnjeg razvoja svih sustava premaplaniranoj namjeni. Također, potrebno je osigurati koridore za gradnju i rekonstrukcijuprometne, telekomunikacijske i komunalne infrastrukture. Poseban se naglasak daje kvalitetnomprometnom rješenju, koje treba osigurati jasnu hijerarhiju prometnica unutar i izvan obuhvataPlana kao i odgovarajući prostor za pravilno planiranje raskrižja i prometnih priključaka,vatrogasnih pristupa i evakuacijskih puteva. Potrebno je osigurati odgovarajući prostor zapromet u mirovanju, dimenzioniran sukladno prostornom planu šireg područja, namjeni prostora,kvantificiranim prostornim pokazateljima, te prometnom rješenju unutar obuhvata Plana.Elektroničku komunikacijsku mrežu unutar obuhvata Plana potrebno je graditi i rekonstruirati nanačin da omogući korištenje svih dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga za sve planiranesadržaje. Potrebno je osiguravati opskrbljenost obuhvata Plana električnom energijom i plinom.Obvezno je potrebno planirati kvalitetno rješenje odvodnje komunalnih otpadnih voda ioborinskih otpadnih voda.

2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti naselja

Poradi maksimalnog očuvanja prostornih posebnosti naselja, razvojem područja obuhvataPlana treba poticati realizaciju zelenog i parkovnog okružja unutar kojeg treba smještatisadržaje predviđene Planom.

Naselje Valbandon prepoznato je kao stambeno naselje obiteljskih kuća i tuprepoznatljivost treba sačuvati.

2.2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA

Ciljevi i koncepcija prostornog uređenja naselja područja obuhvata Plana temelji se nasmjernicama prostornih planova šireg područja, te na analizi postojećeg stanja u prostoru.Planom se utvrđuju dugoročne osnove organiziranja i uređivanja prostora navedene zone uskladu sa ciljevima i zadacima gospodarskog razvoja, a posebno:

− Osnovna podjela prostora po namjeni, s uvjetima njegovog uređenja,− Infrastrukturni sustavi i njihovo povezivanje sa sustavima šireg područja,− Mjere zaštite i unapređivanja okoliša,




− Mjere provedbe Plana.Jedna od osnovnih postavki Plana predviđa da se heterogeno izgrađeni dijelovi naselja

Valbandon povežu u jedinstveni urbani sklop primjeren tipu stambenog naselja. Pojedine dijelovenaselja potrebno je povezati prometnicama, te u potpunosti infrastrukturno opremiti čitavopodručje.

U okviru odabrane prostorne strukture cilj je omogućiti poduzetništvo u području usluga,obrtništva i malog poduzetništva.

Sukladno prostornom planu šireg područja u naselju je potrebno izvršiti rezervacijuprostora za razvoj sadržaja javne i društvene namjene, posebice sportsko rekreacijske namjene.

2.2.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora u odnosu na postojeći i planirani brojstanovnika, gustoću stanovanja, obilježja izgrađene strukture, vrijednosti iposebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih i ambijentalnih cjelina.

Za ostvarenje ciljeva razvoja obuhvata Plana, potrebno je:− Valorizirati prirodno i stvorenog bogatstvo i funkcionalnu organizaciju prostora,− Osigurati u najvećoj mogućoj mjeri očuvanje, zaštitu i unapređenje postojećeg visokog

zelenila, kao i sadnju novog, radi postizavanja najvećih koristi koje zelenilo pružaokružju svojim direktnim i indirektnim utjecajima, te ga skladno inkorporirati međusadržaje obuhvata Plana,

− Onemogućiti neplansko, nekontrolirano i neracionalno korištenje prostora.Pravilno usmjeravanje razvoja i uređenja prostora mora počivati na principima

racionalnog gospodarenja neobnovljivim resursima i racionalnog korištenja obnovljivih resursa.Praćenje stanja u okolišu treba biti kontinuirani proces, koji obuhvaća trajno povećavanjekvalitete pojedinih dijelova okoliša, njihovih interakcija i kompleksnog utjecaja na čovjeka iprostor. Osnovnom namjenom prostora određuju se prostori, odnosno površine za razvoj,gospodarskih i drugih djelatnosti i infrastrukturnih sustava, na način da se očuvaju prirodnedatosti i da se ne naruši prirodna ravnoteža. Spoznaja stanja svih dijelova prostora, procesa uprostoru i mogućnosti intervencija omogućava očuvanje bitnih obilježja prostora i ekološkeravnoteže u njemu.

2.2.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture

Koncepcija razvoja, u smislu uređenja područja obuhvata Plana, počiva na prirodnimznačajkama, položaju, stanovništvu i njegovom radnom potencijalu. Realizacijom sadržaja iinfrastrukture unutar obuhvata Plana ostvaruje se mogućnost njegovog dodatnog uključivanja ugospodarske procese, potrošnju i zadovoljavanje potreba stanovništva za sadržajima područjaobuhvata Plana.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. PROGRAM GRADNJE I UREĐENJA PROSTORA

Polazišta za izradu Plana izrađena su na temelju analize postojećeg stanja, podataka oprostoru, te na temelju prostornih planova šireg područja. Temeljem smjernica i kriterijarazvoja područja, definiranih od strane nadležnih tijela Općine Fažana, utvrđen je programgradnje i uređenja prostora, te je donijeta odluka o izradi Plana. Kroz postupak izrade pojedinihfaza Plana, program prerasta u prijedlog Plana za javnu raspravu, a zatim i u konačni prijedlogPlana.

3.2. OSNOVNA NAMJENA PROSTORA

Namjena površina prikazana je u grafičkom dijelu Plana na kartografskom prikazu broj 1.Namjena pojedinih zona i lokacija temelji se na namjeni prostora određenoj prostornim




planom šireg područja, a primjenjena terminologija sukladna je zakonskoj regulativi u vrijemedonošenja ovog Plana.

Područje obuhvata Plana sastoji se od više površina različitih namjena - zona i lokacija(osnovne i prateće namjene) s utvrđenim uvjetima gradnje.

Osnovno razgraničenje postignuto je prometnim rješenjem koje osigurava jasnuhijerarhiju javnih prometnica.

Površina obuhvata ovog Plana, obzirom na način korištenja, namjenu i organizacijuprostora, razgraničena je na:

− površine stambene namjene (S),− površine mješovite namjene (M),− površine gospodarske namjene, ugostiteljsko turističke namjene - hotel (T1),− površine javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) i (R8-2),− površine javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - rekreacija (R2),− zaštitne zelene površine (Z),− javne prometne površine - kolne površine, pješačke površine i površine za promet u

mirovanju - parkirališta (P),− površine infrastrukturnih sustava (IS),− površine obradivog tla.

STAMBENA NAMJENA (S)Zone stambene namjene namijenjene su gradnji, rekonstrukciji i održavanju (dalje u

tekstu: gradnja) obiteljskih stambenih građevina i njima pripadajućih pomoćnih građevina.Obiteljska stambena građevina je građevina na zasebnoj građevnoj čestici s Planom

utvrđenim brojem stambenih jedinica i drugim uvjetima i načinom gradnje.U zonama stambene namjene postoji mogućnost gradnje i uređenja gospodarskih i

poslovnih prostorija, prostorija javne i društvene namjene u manjem dijelu ukupne površinegrađevine stambene namjene, te u manjem broju ukupnih funkcionalnih (stambenih i poslovnih)jedinica, sve sukladno posebnim propisima i pod uvjetom da svojim funkcioniranjem neposrednoili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja u okoliš zastambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode), te pod uvjetomda na svojoj vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih iklijenata. U okviru poslovnih prostorija ne mogu se obavljati proizvodne (niti industrijske nitizanatske), skladišne i slične djelatnosti.

U zonama stambene namjene mogu se graditi i javne pješačke i parkirališne površine,površine sportsko rekreacijske namjene, uređivati okućnice kao i javne zelene površine.

U zonama stambene namjene postoji okvirna mogućnost gradnje i pomoćnih građevina(garaže, spremišta i sl.).

MJEŠOVITA NAMJENA (M)Zone mješovite namjene namijenjene su gradnji poslovnih građevina na zasebnim

građevnim česticama, višestambenih građevina na zasebnim građevnim česticama, u kojima semogu, u manjem dijelu ukupne površine, graditi i poslovne prostorije, te poslovnih građevina ukojima će se, u manjem dijelu ukupne površine, graditi stambene jedinice i objektiinfrastrukturnih instalacija.

U zonama mješovite namjene mogu se graditi, rekonstruirati i održavati i javne pješačkei parkirališne površine, površine sportsko rekreacijske namjene, kao i javne zelene površine.

U zonama mješovite namjene postoji okvirna mogućnost gradnje i pomoćnih građevina(garaže, spremišta i sl.).

U zoni mješovite namjene mogu se graditi i obiteljske građevine na zasebnim građevnimčesticama po uvjetima koji se odnose na način gradnje slobodnostojećih (stambenih) građevina ina mješovit način gradnje.

U zonama mješovite namjene mogu se graditi i uređivati javne pješačke i parkirališnepovršine, površine sportsko rekreacijske namjene, uređivati okućnice kao i javne zelene površine.

U zoni mješovite namjene gradnja se planira sukladno posebnim propisima i pod uvjetomda građevine svojim funkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene




vrijednosti emisija štetnih tvari i utjecaja na okoliš za stambene zone, sukladno važećimpropisima (zrak, buka, otpad, otpadne vode), te pod uvjetom da na vlastitoj građevnoj česticiostvaruju mogućnost potrebnog parkiranja zaposlenih i klijenata. U okviru poslovne namjene nemogu se obavljati proizvodne (niti industrijske niti zanatske), skladišne i slične djelatnosti.

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA, SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA - SPORT (R1) I (R8-2)Zone javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport, namijenjene su

gradnji otvorenih i zatvorenih građevina sportske namjene. Građevine koje će se u ovim zonamagraditi mogu pored prostorija namijenjenih osnovnoj namjeni, u manjem dijelu površine imati iprostorije druge javne i društvene namjene (upravne, socijalne, zdravstvene i kulturne), osimvjerske.

U zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport, postojiokvirna mogućnost gradnje i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.).

U zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport. mogu segraditi i javne pješačke i parkirališne površine, površine sportsko rekreacijske namjene,uređivati okoliš kao i javne zelene površine.

GOSPODARSKA NAMJENA, UGOSTITELJSKO-TURISTIČKA NAMJENA - HOTEL (T1)Zone gospodarske namjene, ugostiteljsko turističke namjene - hotel (T1) namijenjene su

gradnji ugostiteljskih građevina iz skupine Hoteli prema važećem Pravilniku o razvrstavanju,kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli.

U zonama gospodarske namjene, ugostiteljsko-turističke djelatnosti postoji okvirnamogućnost gradnje i pomoćnih građevina (garaže, spremišta i sl.).

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA, SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA - REKREACIJA (R2)Zone javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - rekreacija, planirane

su kao otvoreni prostori rekreacije unutar građevinskog područja naselja Valbandon. Na ovimpovršinama planira se uređenje i opremanje rekreacijskih i dječjih igrališta, s potrebnomkomunalnom i urbanom opremom, ali bez mogućnosti gradnje građevina visokogradnje, a smogućnošću postavljanja građevina gotove konstrukcije (predgotovljene građevine, paviljoni,kiosci i sl.), maksimalne građevinske bruto površine 15 m2 i maksimalne visine 3,5 m.

U zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - rekreacija, moguse uređivati otvorene površine za različite vrste rekreacije opremljene potrebnim rekvizitima,parkovne površine s pješačkim stazama, dječja igrališta opremljena potrebnim rekvizitima, tesanirati postojeće i saditi nove vrste biljnog materijala.U području otvorenog kanala između dva mosta prostorno će se zaštititi koridor otvorenogkanala bujičnih voda i izvora vode, te hortikulturno urediti širi prostor otvorenog kanala.

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z)Zone zaštitnih zelenih površina uz županijsku cestu Ž 5115 uređivat će se saniranjem

postojećeg biljnog materijala i sadnjom odgovarajućih novih vrsta, te uređenjem pješačke stazei postavljanjem odnosno gradnjom bukozaštitnih objekata.

Osim u zonama posebno označenim u grafičkom dijelu Plana kao zone zelenih površina,parkovi, igrališta, drvoredi i ostale hortikulturno obrađene površine mogu se graditi i u zonamadrugih namjena.

JAVNE PROMETNE POVRŠINEZone javnih prometnih površina namijenjene su gradnji javnih kolnih, kolno-pješačkih,

servisnih i pješačkih prometnica i postavljanju objekata urbane opreme, i reklama.Prikazanom mrežom prometnica u grafičkom dijelu Plana, koja se smatra shematskom,

određen je planirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometnica. Oznaka tog koridoraujedno predstavlja crtu razgraničenja i dodira zone namijenjene javnim prometnim površinama izona drugih namjena. U postupku izdavanja akta za provedbu prostornog plana i građevinskedozvole za javnu prometnu površinu utvrdit će se konačni oblik i veličina građevne čestice za tujavnu prometnu površinu, pri čemu oni mogu i odstupiti od planiranog koridora rezervacije




prostora prikazanog u grafičkom dijelu Plana.Do izdavanja akata za provedbu prostornog plana i građevinskih dozvola za javne

prometne površine druge se (dodirne) namjene mogu razvijati (i osnivati građevne čestice) docrte koja označava planirani koridor rezervacije prostora za gradnju javne prometne površine.Po izdavanju akata za provedbu prostornog plana i građevinskih dozvola za javne prometnepovršine, te na temelju njih i ažuriranog stanja katastarske izmjere, druge se (dodirne) namjenemogu razvijati (i osnivati građevne čestice) do granica građevne (katastarske) čestice javneprometne površine.

JAVNA PARKIRALIŠTAZone javnog parkinga namijenjene su gradnji i uređenju parkirališnih površina u sklopu

proširenih koridora javnih prometnica na način da one zadovolje potrebe suvremenog prometa.U zoni javnog parkinga moguće je postavljati objekte urbane opreme i zaštite od sunca, klupe zaodmor, graditi infrastrukturne objekte i odgovarajuće hortikulturno uređivati prostor.

INFRASTRUKTURNI SUSTAVIZone infrastrukturnih sustava namijenjene su gradnji građevina elektroničke

komunikacijske, elektroenergetske, plinoopskrbne i vodoopskrbne mreže te sustava odvodnjeotpadnih i oborinskih voda.

3.3. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU, NAČIN KORIŠTENJA I UREĐENJAPOVRŠINA

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu, način korištenja i uređenja površina dan jetablicom:

NAMJENA POVRŠINA POVRŠINA(m2)

POVRŠINA PO ZONAMA(m2)

UDIO U POVRŠINIOBUHVATA PLANA

(%)

STAMBENA NAMJENA (S) 398524 S 398524 56,654MJEŠOVITA NAMJENA (M) 23979 M 23979 3,409

GOSPODARSKA NAMJENA,UGOSTITELJSKO TURISTIČKA NAMJENA- HOTEL (T1)

10573

T1-2

T1-3

T1-4

3515

5007

2051

1,503

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA,SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA -SPORT (R1)

15138 R1 15138 2,152

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA,SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA -SPORT (R8-2)

12200 R8-2 12200 1,734

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA,SPORTSKO REKREACIJSKA NAMJENA -REKREACIJA (R2)

86139 R2 86139 12,246

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE (Z) 9878 Z 9878 1,404JAVNE PROMETNE POVRŠINE - JAVNEPROMETNICE, KOLNO PJEŠAČKEPOVRŠINE I POVRŠINE ZA PROMET UMIROVANJU - PARKIRALIŠTA (P)POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA(IS) 98992 IS 98992 14,073

POLJOPRIVREDNA NAMJENA -OBRADIVO TLO 48009 48009 6,825

PODRUČJE OBUHVATA PLANA 703432 703432 100

Planirani broj stanovnika na području obuhvata Plana do 2025. godine iznosi najviše 1736stanovnika.

Gustoća stanovanja na temelju planiranog broja stanovnika na području obuhvata Planaiznosi Gst=43,56 st/ha (neto), Gust=31,26 st/ha (ukupno neto) i Gbst=25,95 st/ha (bruto).

Gustoća stanovništva na temelju planiranog broja stanovnika na području obuhvata Plana




iznosi Gnst=24,68 st/ha.

3.4. PROMETNA I ULIČNA MREŽA

Izgradnja novih prometnica i rekonstrukcija postojećih može se vršiti samo u skladu saktima za provedbu prostornog plana i građevinskim dozvolama za prometnice, izdanimtemeljem ovog Plana, te posebnih propisa. Građevna čestica prometnice mora biti prostornodefinirana aktom za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskom dozvolom naročitoelementima osovine i križanja, poprečnim profilima i niveletom.

Širina zaštitnog pojasa razvrstanih cesta i način njegovog uređivanja određeni su važećimZakonom o cestama.

Planom prometna mreža naselja Valbandon dijeli na glavne mjesne ulice, sabirne ulice istambene (ostale) ulice.

GLAVNE MJESNE ULICEGlavne mjesne ulice na području naselja Valbandon jesu postojeće ceste:

− javna cesta - županijska cesta Ž 5115 TN Barbariga - Peroj - Fažana - A. G. Grada Pule,izvan obuhvata plana

− nerazvrstana cesta – ulica Pineta (od Ž 5115 do St. Barbo).Glavne mjesne ulice su u grafičkom prilogu prikazane sa svojim postojećim koridorima i

profilima jer se većim dijelom nalaze u izgrađenom području naselja.Presjeci koji su dati u planiranim koridorima su maksimalni poprečni profili prometnica te

u samoj izvedbi stvarni koridor ceste može biti manji.Za županijsku cestu Ž 5115 koja tangira naselje Valbandon, na koju je planirana

realizacija dodatnih priključaka pripadajućih sabirnih ulica naselja, potrebno je u svemupoštivati odrednice Zakona o cestama i Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Pristupgrađevnih čestica na županijsku cestu Ž 5115 potrebno je planirati sabirnim i ostalim ulicama.Spojeve na županijsku cestu projektirati u skladu s Pravilnikom o uvjetima za projektiranje iizgradnju priključaka i pilaza na javnu cestu ("Narodne novine" broj 95/14), Pravilnikom oosnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i nj ihovi elementi moraju udovoljavati sastajališta sigumosti promera ("Narodne novine" broj 110/01), ostalim zakonima, propisima inormativima vezanim za predmetno područje planiranja i projektiranja. Postojeća i planiranakrižanja treba uređivati trakama za lijeve skretače.

Zaštitni pojas za županijske ceste koje prolaze u neizgrađenom dijelu je 15 m odvanjskog ruba zemljišnog pojasa. Ako se za građenje građevina i instalacija unutar zaštitnogpojasa županijske ceste izdaje akt za provedbu prostornog plana, odnosno građevinska dozvola,prethodno se moraju zatražiti uvjeti županijske uprave za ceste. Zabranjeno je poduzimati bilokakve radove ili radnje u zaštitnom pojasu županijske ceste bez suglasnosti županijske uprave zaceste ako bi ti radovi ili radnje mogli nanijeti štetu javnoj cesti, kao i ugrožavati ili ometatipromet na njoj te povećati troškove održavanja javne ceste. U suglasnosti se određuju uvjeti zaobavljanje tih radova ili radnji. Osoba koja namjerava izgraditi ili je izgradila građevinu uzaštitnom pojasu javne ceste ili izvan zaštitnog pojasa javne ceste nema pravo zahtijevatiizgradnju zaštite od utjecaja ceste i prometa sukladno posebnim propisima.

Najmanja širina kolnika novoplaniranih prometnica je 5,5 m. Na prometnicama se moraosigurati razdvajanje pješaka od prometa vozila gradnjom nogostupa. Najmanja širina nogostupaje 1,5 m.

Pristup građevnih čestica koje se nalaze neposredno uz javne razvrstane ceste kojeprolaze kroz građevinsko područje (županijske i lokalne ceste) utvrđuje se temeljem ovog Plana iposebnih propisa.

SABIRNE ULICEU kategoriji sabirnih ulica određuju se :

− priključak Voćarske ulice na Ž 5115 do križanja sa ulicom Lavanda− ulica Lavanda do raskrižja sa ulicom Pineta− ulica Mala vala




− ulica Kuntrada od ulice Mala vala do križanja sa ulicom Pineta (na krajnje istočnom dijelunaselja).

− novoplanirani priključak stambene i turističke zone – sjever na Ž 5115− novoplanirana sabirna cesta od križanja sa ulicom Pineta uz istočnu granicu naselja do

raskrižja sa ulicom Mala Vala odnosno južni priključak na Ž 5115.Sabirne ulice – kao postojeće ceste će se rekonstruirati sukladno profilima unutar

planiranih koridora. Prikazani su maksimalni profili u planiranim koridorima, dok se u stvarnostiprofili mogu smanjiti do kolnika minimalne širine 5,5 m za dvosmjerni promet te obostrano ilisamo sa jedne strane ulice nogostup minimalne širine 1,5 m.

Sabirne ulice moraju omogućiti i pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitnepomoći.

OSTALE STAMBENE ULICEOstale stambene ulice su ulice u izgrađenim stambenim dijelovima naselja na koje se

neposredno priključuju građevne čestice i koje promet odvode do sabirnih odnosno glavnihmjesnih ulica.

Građevna čestica mora imati neposredni priključak na javnu prometnu površinu koja jeodređena grafičkim dijelom Plana.

Neposredni pristup jedne građevne čestice osigurava se kolno–pješačkim pristupom(ostale ceste) minimalne širine 3 m i slobodne visine 4,5 m na način da udaljenost građevnečestice od prometnice višeg reda na koju se spaja pristupna prometnica mjereno po pristupnojprometnici nije veća od 30 m. Uzdužni nagib pristupa ne smije biti preko 12%. Ako je pristupnaprometnica u krivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu s propisima.

Neposredni pristup dviju do šest građevnih čestica osigurava se pristupnom prometnicom- stambenom ulicom minimalne širine 5,5 m s okretištem na kraju, ako udaljenost najudaljenijegrađevne čestice od prometnice na koju se spaja pristupna prometnica mjerena po pristupnojprometnici nije veća od 150 m. Uzdužni nagib pristupne prometnice ne smije biti preko 10%.Slobodna visina pristupne prometnice iznosi minimalno 4,5 m. Ako je pristupna prometnica ukrivini potrebno je povećati širinu i slobodnu visinu u skladu s propisima.

Neposredni pristup do građevnih čestica koje se nalaze na udaljenosti preko 150 mmjereno po pristupnoj prometnici – stambenoj ulici od prometnice na koju se spaja pristupnaprometnica kao i do svih ostalih građevnih čestica u građevinskim područjima ne može bitislijepa ulica, niti može biti užeg slobodnog profila prometnice od one koja sadržava minimumdvije minimalne kolne trake od 2,75 m i jedan minimalni pješački trak od 1,5 m uz prometnetrake.

Izuzetno, širina postojećih javnih prometnih površina – postojećih koridora (pk) može bitimanja, ako se radi o postojećim površinama koje nije moguće proširivati zbog postojećihgrađevina koje se ne predviđaju za uklanjanje.

Stambene ulice moraju omogućiti pristup komunalnim, vatrogasnim i vozilima hitnepomoći.

Ostale stambene ulice, koje nisu utvrđene u grafičkom dijelu Plana, mogu se planirati,ukoliko je prvo susjedno raskrižje sa cestom na koju se ulica priključuje, udaljeno min. 60 m odtog priključka.

Pored prometnica prikazanih u grafičkom dijelu plana moguće je i rješenje prilaznihprometnica za pojedinačne parcele uz prethodnu suglasnost općine u toku ishodovanja akta zaprovedbu prostornog plana, odnosno građevinske dozvole za te prometnice.

U slučaju kada su između građevne čestice i javne prometne površine izvedene odnosnoplanirane druge javne površine (parkiralište, zeleni pojas, odvodni jarak i drugo) kolni i pješačkiulaz se omogućava preko tih javnih površina.

Kolni priključak - prilaz građevnoj čestici mora biti prostorno potpuno definiran u skladu sovim Planom:

− elementima postojeće izgrađene prilazne javne prometne površine,− elementima novoplanirane prilazne javne prometne površine.

Kolni prilaz mora zadovoljavati uvjete preglednosti i sigurnosti prometa, u skladu svažećim propisima.




Kod građevnih čestica uz križanje prometnica nižeg reda - stambenih ulica i sl., kolni ulazse dozvoljava uz granicu građevne čestice koja je udaljena najmanje 5 m od križanja.

Kod građevnih čestica uz križanje prometnica sabirnih i glavnih mjesnih ulica, kolni ulazmora biti udaljen od početka križanja ulica najmanje 10 m, ako posebnim propisima nijedrugačije određeno, s izuzetkom kod rekonstrukcije postojećih građevina kod kojih seregulacijski i građevni pravac podudaraju, gdje kolni ulaz može biti zadržan na istome mjestu nakojem se nalazi.

Dužina kolnog ulaza standardno iznosi 6 m, a kolni ulaz može biti i duži ako se u građeviniili na građevnoj čestici obavlja poslovna djelatnost i kolni ulaz koriste teretna vozila i drugavozila većeg gabarita.

Izuzetno, kolni ulaz na koji se bez zaustavljanja može stupiti s javnih cesta i sabirnihulica, može biti i manje dužine, ako prostorne mogućnosti građevne čestice ne omogućavajudužinu kolnog ulaza od 6 m, odnosno ako je postojeća građevina na građevnoj čestici takolocirana da se ne može ostvariti kolni ulaz standardne dužine.

Građevnu česticu prometne površine čine: nasipi, usjeci, zasjeci, potporni zidovi, obložnizidovi, rigoli, bankine, pješačke površine i kolnik.

Prometnice projektirati za računsku brzinu V=50 km/h iznimno vV=40 km/h.Horizontalne elemente osovina definirati čistim kružnim krivinama, prijelaznicama tipa

"klotoide", te međupravcima.Niveletu prometnica treba utvrditi na način da prati postojeću okolnu izgrađenost,

postojeće priključke, konfiguraciju terena, te da zadovoljava vozno-dinamičke elementepropisane Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementimoraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa ("Narodne novine" broj 110/01).

Poprečni nagibi prometnica su jednostrešni, a vitoperenje kolnika odvija se oko osiprometnice.

Minimalni poprečni nagibi prometnica moraju biti 2,5% u pravcu do najviše 5,0% u krivini.Preporučuje se nagib nogostupa 2,0%, sa nagibom prema kolniku, radi odvodnje

oborinskih voda u oborinsku kanalizaciju.Odvodnja oborinskih voda je uvjetovana je poprečnim i uzdužnim profilom prometnice.Kolne i pješačke površine koje su prikazane u grafičkom dijelu Plana izradit će se od

asfaltnih materijala, a rubove završiti ivičnjakom.Prometnice projektirati i izgraditi na način da udovolje svojoj namjeni, važećim

propisima i standardima te zahtjevima sigurnosti prometa.Kod oblikovanja prometnica potrebno je pridržavati se Pravilnika o osiguranju

pristupačnosti građevinama osobama sa invaliditetom i smanjene pokretljivosti ("Narodnenovine" broj 78/13).

Do izdavanja akata za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskih dozvola zaprometne površine, građevne čestice drugih namjena mogu se osnivati do crte koja označavaplanirani koridor rezervacije prostora za gradnju prometne površine.

Po izdavanju akata za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskih dozvola zaprometne površine, te na temelju njih i ažuriranog stanja katastarske izmjere, građevne česticedrugih namjena mogu se osnivati do granica građevne (katastarske) čestice prometne površine.

Prometno rješenje utvrdit će se prometnim projektom, sve u skladu s Pravilnikom oprometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama ("Narodne novine" broj 92/19).

PJEŠAČKE I BICIKLISTIČKE POVRŠINEPješačke površine su nogostupi uz prometnice (vidljivo u grafičkom prilogu - presjeci koji

mogu biti maksimalne širine od 2 m) te samostalne pješačke staze minimalne širine 2 m.Pješačko-biciklističke prometnice izvesti će se u min. širini od 3 m.

JAVNA PARKIRALIŠTA I GARAŽEU području obuhvata Plana omogućava se gradnja javnih parkirališta, uređenih asfaltom,

betonskim elementima ili sličnim materijalom.Parkirališna mjesta za osobne automobile su dimenzija 5x2,5 m, a njihov maksimalni

uzdužni i poprečni nagib je 5%.




Javna parkirališta uređuju se na sljedeći način:− izgrađene površine parkirališta mogu zauzimati najviše 80 % površine građevne čestice, a

preostali dio uređuje se kao zelena površina− na 4 PM treba zasaditi 1 stablo− na javnim parkiralištima treba osigurati min 5% parkirališnih mjesta za osobe s

invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.Najmanji broj parkirališnih mjesta po određenim djelatnostima načelno se utvrđuje

prema tablici:NAMJENA - DJELATNOST POTREBAN BROJ PARKIRALIŠNIH /GARAŽNIH MJESTAPOSLOVNA - UPRAVA, FINANCIJE, POŠTA I SL. 20 / NA DO 1000 M2 BPPPOSLOVNA - TRGOVINE 1 / NA 10 M2 BPPPOSLOVNA - USLUGE 40 / NA DO 1000 M2 BPPUGOSTITELJSKA 1 / NA 20 M2 BPP, ODNOSNO 40 / NA DO 1000 M2 BPPSPORTSKO-REKREACIJSKA 0,20 / NA 1 KORISNIKAJAVNA - PREDŠKOLSKO OBRAZOVANJE I ŠKOLSTVO 1,5 / NA 1 ZAPOSLENIKAJAVNA - VJERSKA 0,1 / NA 1 KORISNIKASTAMBENA 1,5 NA STAMBENU JEDINICU (STAN, APARTMAN, STUDIO)

Iznimno za javne i društvene sadržaje, te sportsko rekreacijske sadržaje potrebnikapaciteti mogu se osigurati na javnim parkiralištima i garažama udaljenim do 200 m odgrađevne čestice.

U koridoru pristupne prometnice s parkiralištem prema zonama javne i društvenenamjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) i (R82) urediti okretište za autobuse kaozavršetak pristupne prometnice.

TRGOVI I DRUGE VEĆE PJEŠAČKE POVRŠINEUnutar granice obuhvata Plana u sklopu urbanističkog rješenja zona javne i društvene i

sportsko rekreacijske namjene omogućava se uređenje trgova i pješačkih zona, staza i sl.Pješački putovi i staze uređuju se i u sklopu površina zaštitnog zelenila, rekreacijskih

zona i poljoprivrednih površina, primarno koristeći postojeće putove.

3.5. KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.5.1. Elektroničke komunikacije

Zemaljska elektronička komunikacijska infrastruktura za pružanje javnih komunikacijskihusluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova prikazana je na kartografskom prikazu broj2.2.

Izgradnja nove elektroničke komunikacijske infrastrukture u vidu kabelske kanalizacije ipratećih uređaja, svojom strukturom, kvalitetom i kapacitetom treba omogućiti pružanjerazličitih vrsta usluga, od osnovne govorne usluge do širokopojasnih usluga.

Trase kabelske kanalizacije nepokretne zemaljske mreže elektroničke komunikacijskeinfrastrukture planiraju se kao podzemne, u pravilu u koridorima javnih prometnica, u zonamapješačkih staza ili zelenih površina, sukladno Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelskukanalizaciju ("Narodne novine" broj 114/10, 29/13), Pravilnika o načinu i uvjetima određivanjazone elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, zaštitne zone i radijskogkoridora te obveze investitora radova ili gradevine ("Narodne novine" broj 75/13) i Pravilnika osvjetlovodnim distribucijskim mrežama ("Narodne novine" broj 57/14).

Mjesta konekcije na postojeću elektroničku komunikacijsku infrastrukturu, odnosnomrežu, kao i eventualno potrebno proširenje, odnosno rekonstrukciju postojeće elektroničkekomunikacijske infrastrukture, odnosno mreže, potrebno je izvoditi vodeići računa da se nenaruši integritet postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture, odnosno mreže.

Uz postojeće i planirane trase elektroničke komunikacijske infrastrukture Planom seomogućuje postavljanje eventualno potrebnih građevina, odnosno malih građevina i vanjskihkabinetomarića za smještaj elektroničke komunikacijske opreme, za uvođenje novih tehnologijaodnosno operatora ili za rekonfiguraciju mreže.

Planirana kabelska kanalizacija gradi se u pravilu sa cijevima tipa PEHD promjera 50 i 75




mm, ili PVC cijevima promjera 110 mm. Na mjestima izrade spojnica na položenim kabelima tekod planiranih distributivnih točaka, predviđa se ugradnja odgovarajućih montažnih kabelskihzdenaca različitih dimenzija ovisno o namjeni zdenaca. Lokaciju i veličinu zdenaca kao i odabirtrase potrebno je usuglasiti i temeljiti na izvedbenim projektima ostale infrastrukture, anaročito projektu ceste.

Dubina rova za polaganje cijevi između zdenaca treba biti tolika da je minimalnaudaljenost od površine terena do tjemena cijevi u gornjem redu min 0,7 m. Na prijelazuprometnica taj razmak mora biti min 1,0 m.

Uz trase kabelske kanalizacije moguća je postava potrebnih građevina i uređaja UPS-a(male zgrade, vanjski kabinet - ormarić i slično), sve sukladno posebnim stručnim uvjetima zasmještaj ove vrste uređaja. Za smještaj UPS-a potrebno je osigurati cca 20 m2 prostora smogućnošću neometanog pristupa servisnih vozila, a za smještaj potencijalne telefonskegovornice 2 m2.

Tehnička rješenja za povezivanje korisnika na elektroničku komunikacijsku mrežu (zaizgradnju priključne kabelske kanalizacije) davati će operator (davatelj usluga nadležan zagrađenje, održavanje i eksploatiranje mreže) na zahtjev investitora, odnosno korisnika.

Osnovna mreža određena ovim Planom nadograđivat će se sukladno potrebama korisnika iprilagođeno fazama gradnje.

Elektronička komunikacijska infrastrukturna mreža dana u sklopu ovog Planausmjeravajućeg je značenja i detaljno će se razrađivati odgovarajućom projektnomdokumentacijom. Prilikom izrade projektne dokumentacije dozvoljene su odgovarajućeprostorne prilagodbe (trase i lokacije određene ovim Planom mogu se mijenjati radi prilagodbetehničkim rješenjima, obilježjima prostora, imovinsko pravnim odnosima i slično), a promjenene mogu biti takve da narušavaju opću koncepciju Plana.

Pri projektiranju i izvođenju elektroničke komunikacijske infrastrukture obvezno jepridržavati se važećih propisa o elektroničkim komunikacijama i drugih važećih propisa.

Gradnja antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim i/ili planiranimgradevinama i rešetkastim i/ili jednocjevnim stupovima, nove elektroničke komunikacijskeinfrastrukture za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova bezkorištenja vodova nije planirana unutar građevinskog područja naselja Valbandon.

3.5.2. Elektroopskrba

Sve nove transformatorske stanice predviđene su kao slobodnostojeće građevine nazasebnim građevnim česticama. Transformatorske stanice su predgotovljene, okvirnih dimenzija4,2x2,2 m s kosim krovom. U transformatorsku stanicu smješta se transformator nazivne snagedo 630(1000) kVA, srednjenaponski blok s dva (do četiri) vodna i jednim (do dva) trafo polja.Niskonaponski razvod sastojati će se od NN trafo polja (do dva) s pripadajućim razvodnim poljemsastavljenim od osam do dvanaest NN izvoda.

Trase polaganja nove srednjenaponske 10(20) kV kabelske mreže i primarneniskonaponske kabelske mreže predviđene su po javnim površinama uglavnom u pločnicima ilizelenim površinama uz prometnice. Ukoliko to u određenim slučajevima ne bude moguće,polaganje će se izvršiti bočno u trupu ceste s obveznim polaganjem kabela u PEHD cijevima naodgovarajućoj dubini.

Kako su na razmatranom području u tijeku pripreme za skorašnji prelazak sa sadašnjegsustava napajanja tj. (110)/35/10 kV na (110)/35/20 kV (odnosno 110/20 kV) dakle na postepenoukidanje 10 kV naponske razine i uvođenje nove 20 kV naponske razine, sva planiranasrednjenaponska oprema treba biti predviđena za 20 kV naponsku razinu (srednjenaponski diotransformatorskih stanica i srednjenaponski kabeli). U slučaju rekonstrukcija postojećihtransformatorskih stanica ili postojeće mreže treba planirati zamjenu eventualno postojeće 10kV opreme s 20 kV opremom.

Novu primarnu niskonaponsku mrežu potrebno je izvoditi kabelima tipa XP00-A 4x150mm2; 0,6/1 kV, odnosno PP00-A 4x150 mm2; 0,6/1 kV. Slobodnostojeće razvodne ormare (SSRO)potrebno je postavljati na rub javnih površina uz ogradne zidove građevnih čestica. UmjestoSSRO-a moguća je ugradnja u ogradne zidove razvodnih ormara (ROZ).




Sve transformatorske stanice, SN mreža i NN mreža, trebaju biti planirane i građene uskladu s granskim normama HEP-a, dok javna rasvjeta treba biti u skladu s preporukama CIE.

3.5.3. Plinoopskrba

Prema projektu “Idejni projekt plinifikacije grada Pule prirodnim plinom” od prosinca2004. godine u kojem se uz plinifikaciju grada Pule predviđa i plinifikacija okolnih naseljapredviđen je koridor plinovoda i količina potrošnje za naselje Valbandon. Planirano je da senaselje Valbandon opskrbljuje iz mjerno regulacijske stanice MRS1, te da se dalje napajajudaljnja naselja (Fažana, Peroj i Barbariga).

Prema PPUO Fažana planira se lokalni distribucijski plinovod srednjeg tlaka (4 bar) kojiprolazi koridorom uz naselje Valbandon.

U pogledu plinoopskrbne infrastrukture planirano je da naselje Valbandon čini jednufunkcionalnu cjelinu s naseljima Šurida i Stancija Barbo izvan obuhvata ovog Plana.

Kao tehnički propisi plinovodnih sustava i koridori plinovodne mreže, kućnih instalacija,kao i propisanih koridora plinovoda koji su specificirani prema nominalnom tlaku i promjeruplinovoda, primjenjuju se važeći tehnički i sigurnosni propisi.

Prema tehničkim propisima plinovodnih mreža koriste se cijevi od polietilena visokegustoće (PE-HD), a za kućne instalacije cijevi od čelika. Pri izgradnji lokalnih i distributivnihplinovoda koriste se DIN i ISO norme, za zaštitu čeličnih cjevovoda DIN i DVGW, a za kućneinstalacije uglavnom DIN.

Izradom idejnih, glavnih i izvedbenih projekata, te u postupcima ishođenja akata zaprovedbu prostornog plana, odnosno građevinskih dozvola, odredit će se točan položaj plinskemreže unutar predmetne lokacije situacijski i visinski, sa spojem na srednjetlačni plinovod prekoglavnog zapornog ventila, kada će se znati točan položaj srednjetlačnog plinovoda i tlak ucjevovodu na mjestu spajanja na navedeni cjevovod te profil cjevovoda.

Planom se predviđa izgradnja plinske mreže u sklopu buduće plinofikacije zone. Doizgradnje plinovoda Planom se dopušta korištenje ukapljenog naftnog plina za grijanje i hlađenjegrađevina i pripremu tople vode.

Plinovode u pravilu treba polagati u koridoru prometnica, pri čemu se cjevovodi morajuizvoditi kao srednjetlačni tlaka najmanje 1 bar, a najviše 4 bara. Plinovod se planira od PEHDPE100 SDR11 S5 cijevi, a planirani promjeri plinovoda su 160 mm, 110 mm i 90 m. Najmanjidozvoljeni razmak između plinske cijevi i ostalih uređaja i instalacija komunalne infrastruktureiznosi 1,0 m, od drvoreda i građevina iznosi 2,5 m, a najmanji dozvoljeni vertikalni razmak kodkrižanja s ostalim instalacijama iznosi 0,5 m. Plinske cijevi se polažu na pješčanu posteljicu, adebljina nadsloja iznad cijevi iznosi najmanje 0,9 m. Ukoliko se cjevovod mora polagati namanjim dubinama od 0,9 m, plinske se cijevi štite dodatnom čeličnom cijevi u koju se uvlačiplanirani cjevovod kako bi se izbjeglo pucanje cijevi pod utjecajem prometnog opterećenja.

Uvjete i tehnička rješenja za povezivanje korisnika i građevina na distribucijsku mrežu,odnosno za gradnju priključne distribucijske kanalizacije - kućnog priključka, davat će davateljusluga - distributer. Planiranje, izgradnja i korištenje građevina za transport plina mora biti uskladu s posebnim propisima za ove vrste građevina.

3.5.4. Vodoopskrba

Smještaj cjevovoda, građevina i uređaja odvodnje otpadnih voda prikazan je nakartografskom prikazu 2.4.

Planom se daju osnovne smjernice mreže vodoopskrbe, dok će se stvarni profilicjevovoda i trase unutar i izvan prometne površine utvrditi odgovarajućom projektnomdokumentacijom. U postupcima izrade projektne dokumentacije za ishođenje akata za provedbuprostornih planova i građevinskih dozvola dozvoljava se situacijska i visinska izmjena svihdijelova sustava vodoopskrbe, ukoliko to zahtjevaju geotehničke i hidrotehničke karakteristiketla, te ukoliko je tehnički, tehnološki i ekonomski izmjena opravdana, uz moguću faznurealizaciju.




Prilikom izrade projektne dokumentacije građevina i uređaja vodoopskrbne infrastrukturena području obuhvata Plana potrebno je temeljem hidrauličkog proračuna dimenzioniraticjevovode koji će obavezno obuhvatiti potrebe područja obuhvata Plana i susjednih izgrađenih ineizgrađenih zona. Projektnu dokumentaciju za ishođenje akata prostornog uređenja igrađevinskih dozvola građevina i uređaja vodoopskrbe uz područje i na području obuhvata Planapotrebno je izraditi prema posebnim uvjetima projektiranja i građenja nadležne pravne osobe zaopskrbu pitkom vodom, te obavezno izraditi detaljni hidraulički proračun.

Trasu planirane vodovodne mreže potrebno je planirati unutar koridora javnihprometnica, zaštitnih zelenih površina i drugih javnih površina, na način da ne presijecagrađevne čestice planirane za gradnju, gdje god je to moguće.

Kada se vodovodna cijev nalazi na građevnoj čestici namijenjenoj gradnji građevina,odnosno na građevnoj čestici preko koje ili uz koju je izgrađena javna vodoopskrbna mreža,određuje se zaštitni pojas koji je nužan za njezino održavanje, a izvan tog pojasa moguća jegradnja prema posebnim uvjetima nadležne pravne osobe za opskrbu pitkom vodom, pri čemuzaštitni pojas cjevovoda iznosi:

− za cjevovod do Ø 300 mm, 6 m (po 3 m lijevo i desno od osi cijevi),− za cjevovod veći od Ø 300 mm, 8 metara (po 4 m lijevo i desno od osi cijevi).

Kada se vodovodna cijev nalazi u trupu javne prometnice, zaštitni koridor je trupprometnice. U zaštitnom pojasu nije moguća bilo kakva gradnja, što podrazumijeva i gradnjuogradnih zidova, popločenja, nadstrešnica i sl., osim sadnje jednogodišnjih poljoprivrednihkultura.

Sve građevine unutar obuhvata Plana moraju se priključiti na vodoopskrbni cjevovod.Priključak građevne čestice na vodovodnu mrežu u pravilu se izvodi izgradnjom tipskog okna svodomjerom na srednjem dijelu parcele oko 1 m iza regulacijskog pravca (ukoliko se nepodudaraju regulacijski pravac i građevni pravac), te priključivanjem na najbliži cjevovod,sukladno posebnim propisima. Odabir mjesta priključenja i potreban profil priključnog cjevovodapotrebno je temeljiti na detaljnom hidrauličkom proračunu, te posebnim uvjetima građenjanadležne pravne osobe za opskrbu pitkom vodom, uvažavajući činjenice o postojećim i budućimpotrebama za količinom vode predmetne zone i susjednih zona koje su izgrađene ili se planirajugraditi.

Razvod hidrantske mreže planira se sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenjepožara (NN 6/08). Hidrante treba spojiti na vod lokalne mreže uz obveznu ugradbu zasuna.Hidranti će se izvesti kao nadzemni na međusobnoj udaljenosti prema navedenom Pravilniku.

Dubina rova za polaganje vodovodne cijevi mora biti prilagođena koti terena radimehaničke zaštite i zaštite od smrzavanja. Najniže i najviše točke na cjevovodu potrebno jeizvesti oknom muljnog ispusta i oknom sa zračnim ventilom, ukoliko za to postoji potreba.

Križanja i paralelna vođenja s ostalim instalacijama (cijevi oborinske i komunalneodvodnje otpadnih voda, plinske cijevi, energetski kabeli, kabeli elektroničke komunikacijskeinfrastrukture i slično) treba uskladiti s posebnim uvjetima građenja nadležnih javnopravnihtijela.

Pri rekonstrukciji postojećih cjevoda vodoopskrbe dozvoljava se izmještanje postojećihcjevovoda koji prolaze građevnim česticama, na način da se izmjeste u slobodni profil postojećihi planiranih javnih prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina.

3.5.5. Odvodnja otpadnih voda

Smještaj cjevovoda, građevina i uređaja odvodnje otpadnih voda prikazan je nakartografskim prikazima 2.6. i 2.7.

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće.Na području obuhvata Plana nema evidentiranih površinskih vodotoka u nadležnosti

Hrvatskih voda.Planom se daju osnovne smjernice za sustave odvodnje sanitarno tehničkih otpadnih voda

i oborinskih otpadnih voda, dok će se stvarne trase i profili cjevovoda sanitarno tehničke ioborinske kanalizacije odrediti odgovarajućom projektnom dokumentacijom u postupcimaishođenja akata za provedbu prostornih planova i građevinskih dozvola. Projektiranje i gradnja




građevina i uređaja javnih sustava odvodnje otpadnih voda mora biti u skladu s posebnimpropisima za ove vrste građevina, a svi zahvati na sustavu odvodnje moraju biti usklađeni saZakonom o vodama (“Narodne novine” broj 66/19), vodopravnim uvjetima i važećom odlukom oodvodnji otpadnih voda Općine Fažana.

Sustav odvodnje otpadnih voda naselja Valbandon planiran je kao razdjelni sustavodvodnje, što znači da se oborinske i komunalne otpadne vode odvode zasebnim kanalizacijskimsustavima. Unutar obuhvata Plana postoje dijelom izgrađene kanalizacijske mreže cjevovodaodvodnje komunalnih otpadnih voda oborinskih otpadnih voda. Gdje god je to moguće, osobitoza nove dijelove kanalizacijske mreže, potrebno je grupirati cjevovode oborinske odvodnje ikomunalne odvodnje u iste rovove. Kanalizacijsku mrežu cjevovoda otpadnih voda potrebno jeizvesti od PEHD, poliesterskih, PVC ili jednako vrijednih cijevi (cijevi treba polagati u koridorimaprometnica). Kolektori moraju biti strogo vodonepropusni radi zaštite tla, podzemnih voda iokoliša općenito, s propisnim revizijskim oknima za čišćenje i održavanje kanala. Revizijska oknana trasi cjevovoda potrebno je izvesti kao montažna, monolitna ili tipska s obaveznomugradnjom penjalica i poklopcima za prometno opterećenje prema poziciji na terenu (prometna,pješačka površina), a slivnike kao tipske s taložnicom.

odnosno granične vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije opasnih tvari koje seispuštaju u sustav javne odvodnje, odnosno u prijemnik, trebaju biti u skladu sa zakonima idrugim propisima, posebice u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnihvoda (“Narodne novine" broj 80/13, 43/14, 27/15 i 3/16).

Pri izradi projektne dokumentacije za ishođenje akata prostornog uređenja i građevinskihdozvola svih građevina potrebno je obavezno izraditi projekt odvodnje komunalnih i oborinskihotpadnih voda. Pri izradi projektne dokumentacije za ishođenje akata prostornog uređenja igrađevinskih dozvola građevina na području obuhvata Plana, ovisno o namjeni građevine,investitor je dužan ishoditi vodopravne uvjete prema Zakonu o vodama (“Narodne novine” broj66/19). Uz zahtjev za izdavanje vodopravnih uvjeta potrebno je dostaviti priloge određenezakonom i Pravilnikom o izdavanju vodopravnih akata (“Narodne novine” broj 9/20).

Prema Zakonu o vodama (“Narodne novine” broj 66/19) postupanje s otpadnim vodamana području jedinice lokalne samouprave određeno je odlukom o odvodnji otpadnih voda, a svepravne i fizičke osobe (korisnici prostora - građevina i površina unutar obuhvata Plana) dužne suotpadne vode ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnihvoda, odnosno na drugi način, sve sukladno važećoj odluci o odvodnji otpadnih voda OpćineFažana.

Na području naselja Valbandon planirano je proširenje postojećeg sustava javneodvodnje komunalnih otpadnih voda. Za građevine iz kojih se ispuštaju otpadne vode obaveznoje priključenje na mrežu sustava odvodnje otpadnih vode bez mogućnosti izgradnja septičkih(sabirnih) jama.

Crpne stanice sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda na području obuhvata Planaprikazane su na kartografskim prikazima odgovarajućim simbolom. Potrebno je osigurati stalnineometani pristupni put do postojećih i planiranih crpnih stanica interventnim vozilima ivozilima za kontrolu i održavanje sustava odvodnje od strane upravitelja sustava odvodnjeminimalne širine 4 m, te osigurati koridor dvostrukog napajanja električnom energijom crpnihstanica i dodati planirani incidentni preljev.

Kanalizacijska mreža odvodnje komunalnih otpadnih voda mora se izvoditi unutarslobodnog profila prometnica, zelenih površina i drugih javnih površina na način da cjevovodi nepresijecaju građevne čestice za gradnju građevina. Iznimno, kada nema mogućnosti gradnjeunutar slobodnog profila postojećih i planiranih prometnica, zelenih površina, te zbogkonfiguracije terena, moguće je mrežu odvodnje graditi preko građevnih čestica ili uz visinskinižu granicu građevnih čestica. Točna trasa kanalizacije određuje se na bazi podataka izgeodetskog snimka terena, položaja postojećih instalacija i hidrauličkog proračuna.

Priključak građevne čestice na sustav odvodnje komunalnih otpadnih voda u pravilu seizvodi spojem na reviziono okno javne odvodnje, vodonepropusnim cijevima, sukladno projektupnključka. Prije priključka na javni sustav odvodnje potrebno je izvesti kontrolno oknoneposredno uz rub građevne čestice.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_06_80_1681.html







Priključak na javni sustav odvodnje komunalnih otpadnih voda izvodi se u pravilugravitacijski prema uvjetima upravitelja sustava odvodnje komunalnih otpadnih voda. Kada tonije moguće, za pojedinu građevinu priključak se izvodi tlačno.

Za primarni i sekundarni sustav odvodnje porebno je osigurati:− koridor služnosti za primami sustav odvodnje 2+2m računajući od osi cjevovoda,− koridor služnosti za sekundami sustav odvodnje 1+1m računajući od osi cjevovoda.

Koridori za planirane i rekonstruirane vodove smatraju se rezerviranim površinama i unjihovoj širini duž cijele trase nije dozvoljena nikakva gradnja sve do utvrđivanja stvarne trase izaštitnog pojasa.

Unutar koridora koji se smatra zaštitnim pojasom nije dozvoljena gradnja građevina, a sviostali zahvati u prostoru podliježu obvezi ishođenja posebnih uvjeta i suglasnosti upraviteljasustava odvodnje komunalnih otpadnih voda.

Pri rekonstrukciji postojećih cjevoda odvodnje sanitarno tehničkih otpadnih vodadozvoljava se izmještanje postojećih cjevovoda koji prolaze građevnim česticama, na način dase izmjeste u slobodni profil postojećih i planiranih javnih prometnica, zelenih površina i drugihjavnih površina.

Na području obuhvata Plana zabranjuje priključenje odvodnje oborinskih voda na sustavkomunalne odvodnje otpadnih voda, te priključenje komunalne odvodnje na sustav oborinskeodvodnje otpadnih voda.

Na području obuhvata Plana planira se izgradnja sustava javne odvodnje oborinskihotpadnih voda (oborinske otpadne vode s javnih prometnih površina i parkirališta).

Oborinske vode s prometnih površina potrebno je prikupiti u kanalizaciju sustavomslivnika i linijskih rešetki koje imaju ugrađeni taložnik, radi prihvata plivajućih i krutih čestica uoborinskoj vodi, te tako obrađenu vodu ispustiti u okolno more preko separatora mineralnih uljai ugljikovodika.

Oborinske vode s javnih prometnica, parkirališta i manipulacijskih površina koje su većeod 400 m2 potrebno je, prije upuštanja u javni sustav oborinske odvodnje, prethodno pročistitiputem separatora mineralnih ulja i ugljikovodika, te ih je potom moguće koristiti u druge svrhe(zalijevanje zelenih površina i slično), što će se utvrditi projektnom dokumentacijom i aktimaprovedbu prostornih planova i građevinskim dozvolama.

Oborinske vode potrebno je odvoditi vodonepropusnim cjevovodom odgovarajućih profilaili otvorenim rigolima, kanalima i slično u sustav javne oborinske odvodnje Općine Fažana unutari izvan obuhvata Plana.

Oborinske vode s krovova građevina, odnosno građevnih čestica, ne moraju sepročišćavati preko separatora mineralnih ulja i ugljikovodika jer se smatraju relativno čistimvodama i mogu se upustiti u teren površinski na neizgrađene površine unutar vlastite građevnečestice uz uvjet da ne štete građevinama i površinama bujicama, erozijom tla i slično ili uupojne bunare i/ili retencije smještene unutar građevne čestice, kako bi se voda mogla koristitikao tehnološka voda za zalijevanje zelenih površina i slično.

Odvodnju oborinskih voda potrebno je riješiti lokalno na mjestu nastajanja upuštanjem uteren na način da se minimiziraju asfaltirane površine i da se koriste materijali za izradupješačkih površina i ostalih staza koji omogućavaju veću upojnost tla kao što su betonskiopločnici, šuplji zatravnjeni opločnici i slično.

Nije dozvoljeno odlijevanje oborinskih voda s građevnih čestica na susjedne i drugegrađevne čestice i javne površine.

Građevine oborinske odvodnje poslovnih i drugih prostora grade i održavaju njihovivlasnici, a građevine oborinske odvodnje s javnih površina i građevina koje se na njih priključujuu građevinskom području gradi i održava Općina Fažana.

Prilikom projektiranja odvodnje oborinskih voda u podzemlje putem upojnih bunara,potrebno je ispitati njihovu upojnost.

3.6. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA

Dugoročne osnove razvoja područja obuhvata Plana dane su prostornim planovima širegpodručja i ovim Planom, u kojima se uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina iskazuju kroz




oblike korištenja i kroz mjere zaštite prirodnih i kulturnih dobara.Cjelokupno područje obuhvata Plana predstavlja određenu ambijentalnu vrijednost koja

se štiti sveukupnim planskim rješenjem, dok su posebne mjere zaštite prostora i uređenjaprostora predviđene za prostor Ribnjaka, arheološkog lokaliteta i zaštitnog pojasa županijskeceste Ž 5115.

Planom su razgraničene uglavnom postojeće izgrađene zone građevina u nizu od zonaplanirane gradnje slobodnostojećih građevina, čime se nastoji zaštiti ambijentalne vrijednostiruralnog krajobraza.

Posebne uvjete građenja, rekonstrukcije, održavanja i uređenja građevina i površina uzaštitnom pojasu županijske ceste Ž 5115 izdaje nadležna uprava za ceste.

3.6.1. Uvjeti i način gradnje

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKE NAMJENEUvjeti smještaja građevina gospodarske namjene odnose se na građevine koje će se

graditi u zonama gospodarske namjene, ugostiteljsko turističke namjene (T1), planskih oznakaT1-2, T1-3 i T1-4.

Smještajni kapacitet pojedinačne građevine za smještaj unutar obuhvata Plana utvrđenje prostornim planom šireg područja i iskazan je tablicom:

PODRUČJE VRSTA POVRŠINA(ha)

TURISTIČKI KAPACITET NASELJAVALBANDONOZNAKA LOKACIJA

T1-2 VALBANDON (SJEVER) T1 0,32 100T1-3 VALBANDON (ISTOK) T1 0,48 50T1-4 VALBANDON (JUG) T1 0,45 50KATEGORIJA NAJMANJE 3* ILI 4*POLOŽAJ U ODNOSU NA PROSTOR OGRANIČENJA (ZOP) UNUTAR PROSTORA OGRANIČENJAKAPACITET UKUPNO (TURISTIČKIH POSTELJA) 200

Gradnja se planira sukladno posebnim propisima i pod uvjetom da građevine svojimfunkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnihtvari i utjecaja na okoliš za stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad,otpadne vode), te pod uvjetom da na vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnogparkiranja zaposlenih i korisnika.

Površina građevne čestice utvrđuje se sukladno veličini zahvata u prostoru, na način dazahvat u prostoru zadovolji sve potrebe za prostorom unutar građevne čestice, te da nepredstavlja opterećenje u zatečenom širem prostoru.

Minimalna površina građevne čestice za gradnju građevine za smještaj iznosi 2000 m2,koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi najviše 0,30, koeficijent iskorištenosti građevnečestice iznosi najviše 0,80, 40 % površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno,dozvoljeni broj nadzemnih etaža iznosi 3, visina građevine iznosi najviše 10 m, a za svakusmještajnu jedinicu iz važećeg Pravilnika o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardimaugostiteljskih objekata iz skupine Hoteli potrebno je osigurati po jedno parking mjesto nagrađevnoj čestici.

Građevna čestica odnosno građevina mora imati neposredan pristup na javnu prometnupovršinu.

Svi elementi akata za provedbu prostornog plana i građevinskih dozvola odnosno uvjetismještaja i gradnje građevina ugostiteljsko turističke djelatnosti utvrđivat će se na temelju ovogPlana, crpiti iz važećeg prostornog plana šireg područja, te posebnih propisa odgovarajućih zapojedini zahvat u prostoru.

Uvjeti utvrđeni za građevine gospodarske namjene odgovarajuće se primjenjuju i nagrađevine poslovne namjene.

UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTIUvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti odnose se na građevine koje će se

graditi u zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) i (R8-2).Zone javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) i (R8-2)

namijenjene su za sport i rekreaciju unutar građevinskog područja naselja Valbandon, a




planirane su za potrebe stanovništva, gostiju te članova i igrača sportskih klubova. Kaojedinstvena prostorna cjelina koja se sastoji od dvije zone, planiraju se kao društveno sportskicentar Valbandon, pri čemu je zona (R8-2) pretežito namijenjena nogometnom sportu, a zona(R1) pretežito ostalim sportskim i društvenim namjenama.

U zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport, uvjetismještaja i gradnje građevina utvrđivat će se na temelju ovog Plana, odnosno svi elementi akataza provedbu prostornog plana i građevinskih dozvola crpiti iz važećeg prostornog plana širegpodručja, te iz posebnih propisa odgovarajućih za pojedini zahvat u prostoru.

U zonama javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport, uvjetismještaja i gradnje građevina utvrđivat će se na temelju ovog Plana, odnosno svi elementi akataza provedbu prostornog plana i građevinskih dozvola crpiti iz važećeg prostornog plana širegpodručja, te iz posebnih propisa odgovarajućih za pojedini zahvat u prostoru.

Gradnja se planira sukladno posebnim propisima i pod uvjetom da građevine svojimfunkcioniranjem neposredno ili posredno ne premašuju dozvoljene vrijednosti emisija štetnihtvari i utjecaja na okoliš za stambene zone, sukladno važećim propisima (zrak, buka, otpad,otpadne vode), te pod uvjetom da na vlastitoj građevnoj čestici ostvaruju mogućnost potrebnogparkiranja zaposlenih i korisnika.

Površina građevne čestice utvrđuje se sukladno veličini zahvata u prostoru, na način dazahvat u prostoru zadovolji sve potrebe za prostorom unutar građevne čestice, te da nepredstavlja opterećenje u zatečenom užem susjedstvu.

Zona javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R8-2) planiranaje za izgradnju jednog nogometnog igrališta, građevine s pratećim sadržajima (svlačionice,sanitarije i klupske prostorije) i drugih sportskih sadržaja. Moguća je izgradnja manjih, isključivomontažnih tribina.

Zona javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R8-2) planira seu skladu sa sljedećim uvjetima:

− građevna čestica je površine najmanje 5000 m2, a najviše kao površina zone,− koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi najviše 0,8, od čega za gradnju

građevine visokogradnje iznosi najviše 0,1,− maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice određuje se kao dvostruki

iznos utvrđenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (kig) za građevine visokogradnje(za otvorene građevine ne propisuje se koeficijent iskorištenosti),

− visina građevine je najviše 10 m, katnosti najviše P+1,− udaljenost građevine visokogradnje od granice građevne čestice najmanje 5,0 m,− udaljenost građevine visokogradnje od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m,− udaljenost sportskih terena od granice građevne čestice i od regulacijskog pravca

najmanje 5,0 m,− građevina visokogradnje je prvenstveno namijenjena pratećim sadržajima sporta i

rekreacije (svlačionice, teretane, ambulanta i sl.) dok je manji dio (najviše 25%građevinske bruto površine) moguće namijeniti pratećim sadržajima kao što suugostiteljstvo (bez smještajnih jedinica), trgovina i druge uslužne djelatnosti,

− građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu koja ne može bitiužeg slobodnog profila od one koja sadržava najmanje dvije kolne trake širine 2,75 m ipješački trak širine 1,5 m obostrano uz kolnik,

− građevna čestica mora imati priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu:vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku i elektroničku komunikacijskumrežu,

− parkirališna mjesta u skladu s Planom,− unutar površina moguće je planirati i komunalne građevine (vodospreme, crpne stanice,

spremnike, trafostanice i sl.), ali isključivo u svrhu opskrbe sportsko rekreacijskihgrađevina,

− mogu se planirati javne i interne kolne, kolno-pješačke, servisne, interventne, pješačke iparkirališne površine, te uređivati javne zelene površine i postavljati sportski i drugirekviziti, urbana oprema i javna rasvjeta,

− igralište se može ograđivati u skladu sa sportskim i sigurnosnim pravilima.




Zona javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) planirana jeza izgradnju središnjeg pješačkog trga, većeg broja sportskih igrališta (rukomet, košarka,odbojka, tenis, badminton, boćanje, vježbanje (fitness, teretane i dr.) na otvorenom, dječjaigrališta, staze za rekreativno trčanje i biciklizam i drugih sportskih igrališta), središnjegrađevine i/ili više manjih građevina sportskih, društvenih i uslužnih djelatnosti(jednonamjenske i/ili višenamjenske zgrade s mogućnošću smještaja dvorane za predavanja iizložbe, prostorija za klubove, sanitarija, svlačionica, uprave, spremišta za rekvizite, dvorana zasastanke, ureda, fitness centra - teretana, manjeg ugostiteljskog prostora za okrijepu sportaša,potrebnih komunikacijskih i tehničkih prostora, vanjskih natkrivenih prostora i drugih sportskih,društvenih, pratećih i pomoćnih sadržaja), pješačkih i edukacijskih staza i površina i drugihmogućih sportskih i društvenih sadržaja.

Zona javne i društvene namjene, sportsko rekreacijske namjene - sport (R1) planira se uskladu sa sljedećim uvjetima:

− građevna čestica je površine najmanje 5000 m2 ha, a najviše kao površina zone,− koeficijent izgrađenosti (kig) građevne čestice iznosi najviše 0,65, od čega za gradnju

građevina visokogradnje iznosi najviše 0,1,− maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) građevne čestice određuje se kao dvostruki

iznos utvrđenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (kig) za građevine visokogradnje(za otvorene građevine ne propisuje se koeficijent iskorištenosti),

− visina građevine je najviše 10 m, katnosti najviše P+1,− udaljenost građevine visokogradnje od granice građevne čestice najmanje 5,0 m,− udaljenost građevine visokogradnje od regulacijskog pravca najmanje 10,0 m,− udaljenost sportskih terena od granice građevne čestice i od regulacijskog pravca

najmanje 5,0 m,− građevna čestica mora imati neposredan pristup na prometnu površinu koja ne može biti

užeg slobodnog profila od one koja sadržava najmanje dvije kolne trake širine 2,75 m ipješački trak širine 1,5 m obostrano uz kolnik,

− građevna čestica mora imati priključak na osnovnu komunalnu infrastrukturu:vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda, elektroenergetsku i elektroničku komunikacijskumrežu,

− parkirališna mjesta u skladu s Planom,− unutar površina moguće je planirati i komunalne građevine (vodospreme, crpne stanice,

spremnike, trafostanice i sl.), ali isključivo u svrhu opskrbe sportsko rekreacijskihgrađevina,

− mogu se planirati javne i interne kolne, kolno-pješačke, servisne, interventne, pješačke iparkirališne površine, te uređivati javne zelene površine i postavljati sportski i drugirekviziti, urbana oprema i javna rasvjeta,

− igrališta i druge sportske i rekreacijske površine mogu se ograđivati u skladu sa sportskimi sigurnosnim pravilima,

− najmanje 20% površine građevne čestice mora biti hortikulturno uređeno.

UVJETI I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINAU zonama stambene namjene uvjeti smještaja i gradnje građevina utvrđivat će se na

temelju ovog Plana, odnosno elementi akata za provedbu prostornog plana i građevinskihdozvola crpiti iz važećeg prostornog plana šireg područja, te iz posebnih propisa odgovarajućihza pojedini zahvat u prostoru.

Stambene građevine mogu se graditi odnosno rekonstruirati kao slobodnostojeće, ili kaograđevine u nizu.

Građevna čestica odnosno građevina mora imati neposredan pristup na javnu prometnupovršinu.

Posebno se određuju elementi temeljem kojih će se utvrđivati uvjeti gradnje odnosnoizdavati akti za provedbu prostornog plana i građevinske dozvole za namjeravani zahvat uprostoru u pojedinim zonama.

U zonama utvrđenim kao zone načina gradnje građevina u nizu posebno se uvjetuje:− oblik i veličina građevne čestice katastarski je već utvrđena parcelacijom provedenom na




temelju Plana uređenja Valbandona iz 1980. godine i mogućom manjom korekcijomtemeljem formiranja građevnih čestica prometnica,

− broj stambenih jedinica uključujući apartmane do 3− koeficijent izgrađenosti (kig) do 0,65− koeficijent iskorištenosti (kis) do 1,5− broj nadzemnih etaža do 3− visina građevine do 9 m− broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici

po stambenoj jedinici 2− građevna čestica odnosno građevina mora imati neposredan pristup na javnu prometnu

površinu.U zonama utvrđenim kao zone načina gradnje slobodnostojećih građevina posebno se

uvjetuje:− oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se sukladno veličini zahvata u prostoru na način

da zahvat zadovolji sve potrebe za prostorom unutar građevne čestice, te da zahvat nepredstavlja opterećenje u zatečenom širem prostoru, a predstavlja doprinos očuvanjukrajobraznih vrijednosti naselja Valbandon.Za veličinu građevne čestice od 600 m2 do 2000 m2:

− širina građevne čestice min. 15 m− broj stambenih jedinica uključujući apartmane do 3− koeficijent izgrađenosti (kig),

razmjerno odnosu 600 prema 2000 od 0,3 do 0,2− koeficijent iskorištenosti (kis), razmjerno odnosu 600 prema 2000 od 1 do 0,8− broj nadzemnih etaža do 3− visina građevine do 9 m− broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici

po stambenoj jedinici 2Za veličinu građevne čestice od 400 m2 do 600 m2:

− širina građevne čestice min. 13,5 m− broj stambenih jedinica uključujući apartmane do 2− koeficijent izgrađenosti (k-ig),

razmjerno odnosu 400 prema 600 od 0,4 do 0,3− koeficijent iskorištenosti (k-is),

razmjerno odnosu 400 prema 600 od 1 do 0,8− broj nadzemnih etaža do 2− visina građevine do 6 m− broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici

po stambenoj jedinici 2Za veličinu građevne čestice od 250 m2 do 400 m2:

− broj stambenih jedinica uključujući apartmane 1− koeficijent izgrađenosti (kig) do 0,4− koeficijent iskorištenosti (kis) do 1− broj nadzemnih etaža do 1− visina građevine do 4 m− broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici

po stambenoj jedinici 2U zonama mješovite namjene kao i u zonama utvrđenim mješovitim načinom gradnje

mogu se graditi i slobodnostojeće višestambene stambene građevine na zasebnim građevnimčesticama.

Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se sukladno veličini zahvata u prostoru na načinda zahvat zadovolji sve potrebe za prostorom unutar građevne čestice, te da predstavljadoprinos očuvanju krajobraznih vrijednosti naselja Valbandon.

Za ove slučajeve dodatno se uvjetuje:− veličina građevne čestice min. 1200 m2− širina građevne čestice min. 15 m




− broj stambenih jedinica uključujući apartmane do 6− koeficijent izgrađenosti (kig) do 0,25− koeficijent iskorištenosti (kis) do 0,9− hortikulturno uređene površine građevne čestice min 20%− broj nadzemnih etaža do 3− visina građevine do 9 m− broj parkirališnih/garažnih mjesta na građevnoj čestici

po stambenoj jedinici 2− građevna čestica odnosno građevina mora imati neposredan pristup na javnu prometnu

površinu.

3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih i ambijentalnihcjelina


Na području obuhvata Plana uspostavlja se zaštita nad područjem Ribnjaka kao dioprirodnog krajobraza lokalnog značaja. Zaštitom se postavlja zahtjev izrade idejnog rješenjahortikulturnog rješenja uređenja područja Ribnjaka, te uređenja postojećeg otvorenog vodotoka.Usvajanjem idejnog rješenja od Hrvatskih voda utvrđuju se mjere zaštite prirodnih vrijednostipodručja Ribnjaka unutar granica obuhvata Plana.

Istočno područje obuhvata Plana predstavlja određenu ambijentalnu vrijednost kaokultivirani agrarni krajolik devastiran nekontroliranim gradnjom. Planom se uvjetuje načingradnje i kvantificiranim pokazateljima se štiti ambijentalna vrijednost zatečenog kultiviranogagrarnog krajolika.

Na području obuhvata Plana nije obavljana sustavna konzervatorska obrada kulturnihdobara, te je sukladno tome potrebno obaviti arheološki pregled kopna. lzvješće o pregledusadrži popis kulturnih dobara te opće i posebne uvjete zaštite i očuvanja kulturnih dobara napodručju obuhvata Plana. Izvješće mora biti prihvaćeno od strane nadležnog javnopravnog tijelatijela, te ga po prihvaćanju treba ugraditi u Plan u redovitom postupku izmjena i dopunaprostornog plana.

Prema nepokretnim kulturnim dobrima, koja ovim Planom nisu posebno specificirana, imatreba se odnositi u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine”broj 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14,98/15, 44/17, 90/18) i drugim propisima.

Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine” broj 69/99,151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17,90/18) arheološki lokalitet Vela Boška je preventivno zaštićen kao kulturno dobro rješenjemKonzervatorskog odjela u Puli od 23.04.2004. i upisan u Registar kulturnih dobara RH - u listupreventivno zaštićenih kulturnih dobara do 2008 godine, pod brojem P-799. Za lokalitet seuspostavlja šira zona zaštite u radijusu od oko 100 m od nalazišta.

Po eventualnom isteku režima preventivne zaštite područje lokaliteta namjenjuje sestanovanju uz zahtjev osiguranja prometnog koridora između ulice Dragonje i zone rekreacije.

Mjere zaštite za zahvate u prostoru koji se nalaze u mogućim arheološkim područjimautvrđuju se na sljedeći način:

− svi zahvati u arheološkim područjima uvjetovani su prethodnim istraživanjima.,− rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s planiranom

intervencijom u prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvihgrađevnih radova.Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (“Narodne novine” broj 69/99,

151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17,90/18), ako se pri izvođenju građevinskih ili bilo kojih radova koji se obavljaju na površini iliispod površine tla, na kopnu, u vodi ili moru naiđe na arheološko nalazište ili nalaze, osoba kojaizvodi radove dužna je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo -Konzervatorski odjel u Puli.




3.7. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

Zaštita ugroženih dijelova okoliša provodit će se u skladu sa svim zakonima, odlukama ipropisima relevantnim za ovu problematiku, a naročito u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša("Narodne novine" broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), važećim prostornim planom širegpodručja i ovim Planom.

Na području obuhvaćenom Planom ne nalaze se građevine koje imaju nepovoljan utjecajna okoliš u smislu važećeg zakona i ostalih propisa. Prostornim rješenjima iz ovog Plana neplanira se izgradnja takvih građevina.

Na području obuhvaćenom Planom ne postoji mogućnost gradnje građevina u kojima bi seobavljala proizvodnja, smještaj ili čuvanje eksplozivnih tvari u smislu Zakona o eksplozivnimtvarima te proizvodnji i prometu oružja ("Narodne novine" broj 70/17).

Prilikom izdavanja akata za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskih dozvola,kao i prilikom izgradnje a potom i korištenja građevina, neophodno je uvažavati okoliš iprimjenjivati mjere kojima se neće ugroziti njegovo zatečeno (nulto) stanje.

Shodno važećim propisima iz područja zaštite okoliša za zahvate u prostoru definiraneposebnim propisom potrebno je izraditi studije o utjecaju na okoliš koje će propisatiodgovarajuće mjere zaštite okoliša. Akti za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskedozvole za mavedene zahvate u prostoru ne mogu se izdati prije pribavljenog odobrenjanadležnog tijela o prihvatljivosti utjecaja na okoliš namjeravanog zahvata u prostoru.

Postojeći povremeni potoci ili bujice moraju se čistiti i održavati, kako se ne bi ugrozilanjihova protočnost. Sve zahvate na istima, kao i u dodiru s njima, izvoditi uz obaveznu suradnjus Hrvatskim vodama.

POSTUPANJE S OTPADOMNamjenom prostora, odnosno gradnjom građevina predviđenih namjena na prostoru

obuhvata Plana ne planira se gospodarska djelatnost koja u proizvodnom procesu proizvodiopasan otpad.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, otpad će se zbrinjavati na odlagalištuotpada izvan područja obuhvata Plana, u skladu s Planom gospodarenja otpadom Općine Fažana.

Prikupljanje i odlaganje otpada obavljat će se prema Planu gospodarenja otpadomOpćine Fažana i prema važećem Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (“Narodne novine”broj 94/13, 73/17, 14/19, 98/19), te prema važećim odlukama o komunalnom redu na područjuOpćine Fažana.

Pri postupanju s otpadom potrebno je prije svega izbjegavati nastajanje otpada,smanjivati količine proizvedenog otpada, organizirati sortiranje komunalnog otpada u svrhusmanjivanja količina i volumena otpada, te organizirati sakupljanje, odvajanje i odlaganje svihiskoristivih otpadnih tvari (papir, staklo, metal, plastika, tekstil, krupni, odnosno glomazni otpadi drugo), a odvojeno sakupljati neopasni proizvodni, ambalažni, građevni, električni ielektronički otpad, otpadna vozila i otpadne gume, te eventualni opasni otpad, vodeći seosnovnim načelima gospodarenja otpadom (IVO - izbjegavanje, vrednovanje, uporaba/obrada) iprimijenjenoj metodologiji šireg lokalnog područja.

Proizvođači otpada i svi sudionici u postupanju s otpadom dužni su pridržavati se važećegZakona o održivom gospodarenju otpadom i propisa donesenih temeljem tog zakona.

Provođenje mjera za postupanje s komunalnim otpadom osigurava Općina Fažana, askuplja ga ovlaštena pravna osoba. Komunalni otpad skuplja se u propisane spremnike na svakojgrađevnoj čestici ili propisane spremnike koji se postavljaju organizirano na javnoj površini, uzosiguran prilaz za komunalno vozilo.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom komunalni otpad zbrinjavat će se naŽupanijskom centru za gospodarenje otpadom Kaštijun.

Gospodarenje otpadom i učinkovitost gospodarenja otpadom osiguravaju Vlada iMinistarstvo propisivanjem mjera gospodarenja otpadom (Plan gospodarenja otpadom RepublikeHrvatske), a Istarska županija i Općina Fažana dužni su osigurati uvjete i provedbu propisanihmjera. Odvojeno skupljanje ovih vrsta otpada svaki proizvođač dužan je osigurati na vlastitoj

https://www.zakon.hr/cms.htm?id=601








građevnoj čestici.Višak materijala od iskopa i drugi otpadni građevinski materijal (šuta) prilikom gradnje

građevina može se deponirati samo na mjesta koja će odrediti nadležno javnopravno tijeloOpćine Fažana.

Javnopravno tijelo nadležno za izdavanje akata za provedbu prostornih planova igrađevinskih dozvola može u slučaju potrebe odrediti i druge mjere i uvjete zaštite okoliša uskladu sa zakonom, prostornim planovima šireg područja, posebnim propisima nadležnihjavnopravnih tijela i drugim propisima i usvojenim znanstvenim dostignućima.

ZAŠTITA KAKVOĆE VODAZaštita voda provodi se sukladno Zakonu o vodama (“Narodne novine” broj 66/19). Svi

zahvati u prostoru i način korištenja građevina i površina moraju biti usklađeni s važećimpropisima. Za sve zahvate u prostoru posebne uvjete građenja, odnosno vodopravne uvjetepropisat će Hrvatske vode.

Područje obuhvata Plana nalazi se izvan zona sanitarne zaštite vode za piće sukladnoOdluci o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u Istarskoj županiji (SNIŽ 12/05 i 02/11).

Zaštita podzemnih voda i mora određuje se mjerama za sprečavanje i smanjivanjeonečišćenja, prije svega izgradnjom sustava odvodnje odvodnje otpadnih voda i obveznimpriključenjem potrošača vode na sustave odvodnje.

Opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje ili u drugi prijemnik, te uvodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne odvodnje otpadnih voda uprirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih vrijednosti pokazatelja i dopuštenekoncentracije prema važećem Praviliniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda(“Narodne novine” broj 80/13, 43/14, 27/15, 3/16).

Bazensku vodu prije ispuštanja i ispiranja filtera potrebno je deklorirati.Tijekom korištenja zahvata potrebno je redovno pratiti i kontrolirati rad cjelokupnog

kanalizacijskog sustava, posebno kakvoću sanitarnih i bazenskih otpadnih voda, sukladnouvjetima iz vodopravne dozvole.

Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih voda uključujuizbjegavanje odlijevanja onečišćenih voda, brigu korisnika o zaštiti i održavanju vodovodnemreže, hidranata i drugih vodovodnih uređaja unutar i ispred vlastite građevne čestice.

ZAŠTITA KAKVOĆE ZRAKAOsnovna je svrha zaštite i poboljšanja kakvoće zraka očuvati zdravlje ljudi, biljni i

životinjski svijet te kulturne i druge materijalne vrijednosti. Za područje obuhvata Planaodređuje se obveza održanja prve kategorije kakvoće zraka sukladno Zakonu o zaštiti zraka(“Narodne novine” broj 127/19).

Mjere za zaštitu zraka podrazumijevaju štednju i racionalizaciju energije uvođenjemplina kao energenta, a ložišta na kruta i tekuća goriva treba koristiti racionalno i upotrebljavatigorivo s dozvoljenim postotkom sumpora.

Stacionarni izvori onečišćenja zraka (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se uzrak ispuštaju onečišćujuće tvari) moraju biti proizvedeni, opremljeni, korišteni i održavani nanačin da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema propisu o graničnimvrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora.

ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKEMjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno Zakonu o zaštiti od buke (“Narodne

novine” broj 30/09, 55/13, 153/13, 41/16, 114/18), Pravilniku o najvišim dopuštenim razinamabuke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (“Narodne novine” broj 145/04) i drugim propisima.

Za nove građevine primjenom mjera zaštite od buke kod projektiranja, građenja iodabira tehnologije, potrebno je osigurati što manju emisiju zvuka.

Planiranom rekonstrukcijom i preoblikovanjem prometne mreže osigurat će se smanjenjeintenziteta prometa, a time i smanjenje onečišćenja zvukom.

U sustave ventilacije i kondicioniranja zraka u građevinama potrebno je ugraditimalobučne uređaje.




OSIGURANJE PRISTUPAČNOSTI GRAĐEVINA I POVRŠINA OSOBAMA S INVALIDITETOM ISMANJENE POKRETLJIVOSTIGradnja građevina i uređenje površina na području obuhvata Plana mora biti u skladu s

Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenepokretljivosti (“Narodne novine” broj 78/13) i drugim normama i tehničkim uvjetima zasprječavanje stvaranja arhitektonsko urbanističkih barijera, na način da je osobama sinvaliditetom i smanjene pokretljivosti osiguran nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad.

Potrebno je osigurati određen broj parkirnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom ismanjene pokretljivosti u odnosu na ukupni propisani broj parkirnih mjesta u skladu s propisima iovim Planom.

ZAŠTITA OD PRIRODNIH I DRUGIH NESREĆAMjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća temelje se na polazištima i ciljevima Plana,

pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što seposebno ističe određenim načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom korištenja.

Zahtjevi sustava civilne zaštite na području obuhvata Plana trebaju biti sukladni Zakonu osustavu civilne zaštite (“Narodne novine” broj 82/15 i 118/18), Pravilniku o mjerama zaštite odelementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uredivanju prostora(“Narodne novine” broj 29/83, 36/85 i 42/86) te Pravilniku o postupku uzbunjivanja stanovništva(“Narodne novine” broj 69/16).

Zahtjevima zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja Općine Fažana, kaosastavnom dijelu Procjene rizika od velikih nesreća za Općinu Fažana, određeni su zahtjevizaštite od prirodnih i drugih nesreća za područje Općine Fažana.

Zaštita od potresaPodručje obuhvata Plana nalazi se u prostoru intenziteta potresa do 7 stupnjeva MCS

(MSK 64) ljestvice. Stoga je pri gradnji građevina potrebno posebno voditi računa o izborumaterijala i mehaničkoj otpornosti i stabilnosti građevina. U svrhu učinkovite zaštite od potresapotrebno je konstrukcije svih građevina uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičkuzonu na način da se kod projektiranja građevina mora koristiti tzv. projektna seizmičnostsukladno utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MKS ljestvici njihove jačine premamikroseizmičkoj rajonizaciji Istarske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratniperiod 500 godina. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditisukladno važećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisuprojektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvoleza građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

Proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti na potres i druge prirodne utjecaje morauvažiti sve eventualne utjecaje koji bi mogli ugroziti temeljne zahtjeve za građevine.

Pri projektiranju građevina potrebno je posebno voditi računa o njihovoj međusobnojudaljenosti, o njihovoj udaljenosti od ruba javne površine i od kolnika prometnica svih značaja,te o udaljenosti neizgrađenih površina za sklanjanje i evakuaciju od drugih građevina, kako bi seštete od mogućeg rušenja svele na najmanju moguću mjeru i osigurao nesmetan prolaz žurnimslužbama.

Potrebno je regulirati širinu putova (evakuacijskih - protupožarnih) radi nesmetanogpristupa svih ekipa žurne pomoći. Projektnom dokumentacijom potrebno je osigurati propisanirazmak između građevina kako ne bi došlo do međusobnog zarušavanja.

Privremene lokacije za deponiranje materijala nakon eventualnih urušavanja prikazanesu na kartografskom prikazu broj 3.

Zaštita od ekstremnih vremenskih pojavaZaštita od opasnosti štetnog djelovanja olujnog ili orkanskog nevremena i jakih vjetrova

postiže se prvenstveno gradnjom građevina koje svojom konstrukcijom, oblicima i primijenjenimelementima moraju zadovoljiti uvjete otpornosti na olujne vjetrove. Proračun mehaničkeotpornosti i stabilnosti i građevne materijale potrebno je prilagoditi aspektima mogućeg




utjecaja olujnog vremena (pijavica, olujni vjetar, neverini i slično). Izbor građevnog materijala,a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica, potrebno je prilagoditi jačini vjetra, poštujućiproračune ali i iskustva povijesne arhitekture na ovim prostorima. Kod hortikulturnog uređenjaprostora i objekata treba birati autohtono bilje dubljeg korijena i otpornog na vjetar. Zaštita odopasnosti štetnog djelovanja vjetra postiže se čuvanjem postojećih i formiranjem novih tamponazaštitnog zelenila. Grupe građevina, a osobito javnih građevina, potrebno je štititi zonamazaštitnog zelenila, kojeg pretežno čine visoka autohtona krošnjasta stabla.

Zaštita od ekstremno visokih temperatura (suše i toplinskog vala) u otvorenom prostorupostiže se sprječavanjem uklanjanja šumskih površina i šumskog zemljišta, a kod građevinaprimjenom konstrukcija i materijala koji pružaju učinkovitu toplinsku zaštitu. Kod razvoja javnevodovodne mreže (vodovodnih ogranaka) nastaviti sa započetom praksom izgradnje hidrantskemreže. Obvezati investitore da kod izgradnje objekata vode računa o obaveznom priktjudenjuobjekata na sustav javne vodovodne mreže. Prilikom gradnje objekata u kojima će boravitiranjive skupine ili veći broj ljudi voditi računa o izboru građevnog i drugog materijala, teplanirati izradu odgovarajućih sjenila u cilju zaštite od izravnog utjecaja sunčeva zračenja ištetnog djelovanja toplinskog vala.

Mjere za zaštitu od šteta, koje mogu biti posljedica suša, usmjerene su na zabranuuklanjanja humusnog sloja s negradivog zemljišta te očuvanje i odražavanje šumskih površina išumskog zemljišta, a gdje god postoje preduvjeti omogućuje se navodnjavanje poljoprivrednihpovršina.

Zaštita od ekstremno niskih temepratura postiže se izborom protukliznih materijala (raznibetonski opločnici, kocke i ploče od grubo klesanog kamena), kako bi se spriječilo klizanje.

Sve građevine svojom konstrukcijom, oblikovanjem i ugrađenim materijalima moraju bitizaštićene od posljedica pojava tuče, leda i snježnih oborina.

Javne prometnice i prilazi zgradama izvode se s uzdužnim i poprečnim profilima na načinda je po njima omogućen promet i u otežanim uvjetima uzrokovanim kišom, snježnimpadalinama ili poledicom. Pri izgradnji prometnica voditi računa o njihovom nagibu i zaštitnimogradama, a uvažavajući konfiguraciju terena i dosadašnja iskustva.

Instalacija sustava untarnjeg uzbunjivanja i obavješćivanjaUtvrđuje se obveza vlasnika i korisnika građevina u kojima se okuplja ili istovremeno

boravi više od 250 osoba, te hoteli, turistička naselja i slično, u kojima se zbog buke ili akustičneizolacije ne može osigurati dovoljna čujnost znakova javnog sustava za uzbunjivanje, dauspostave i održavaju odgovarajući interni sustav uzbunjivanja i obavješćivanja njihovihkorisnika i zaposelnika (razglas, display), te da preko istog osiguraju provedbu javnoguzbunjivanja i prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje jepotrebno poduzeti.

Sklanjanje stanovništvaSklanjanje stanovništva u slučaju potrebe osigurati izgradnjom zaklona, te

prilagođavanjem podrumskih, prirodnih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanjastanovništva.

Evakuacija stanovništvaPotrebno je voditi računa o širini i prohodnosti, te održavanju evakuacijskih puteva, kako

bi se u slučaju potrebe evakuacija stanovništva mogla neometano i učinkovito provoditi.Putevi evakuacije stanovništva za slučaj elementarnih nepogoda određeni su

kartografskim prikazom broj 3.

ZAŠTITA OD ŠTETNOG DJELOVANJA OBORINSKIH VODA I MORAZaštita od štetnog djelovanja voda obuhvaća aktivnosti i mjere sukladno Zakonu o

vodama (“Narodne novine” broj 66/19).Vanjsku površinsku oborinsku odvodnju determinira konfiguracija terena, te je odvodnja

potpuno gravitacijska. Obzirom na konfiguraciju terena područja Općine Fažana, pa tako ipodručja obuhvata Plana, urbane površine nalaze se nizvodno u odnosu na prirodne površine




sliva, tako da je moguće površinsko slijevanje oborinskih voda s prirodnih uzvodnih površinaizvan obuhvata Plana prema izgrađenim površinama unutar obuhvata Plana. Stoga se planiraprovođenje mjera kojima se mogu smanjiti štete površinskih bujica kroz postojeće urbanepovršine (formiranje koridora kojima će se prikupljati i usmjeravati bujične vode, formiranjepočetnih dijelova ulica u gornjim dijelovima sliva tako da što više raspršuju površinske tokove,štićenje ugroženih pojedinačnih ulaza u građevine i slično).

Prema elaboratu Poplave mora na priobalnim područjima (Split, ožujak 2013.), metodomekspertne procjene procijenjene su maksimalne visine razine mora u odnosu na HVRS71:

Za područje sjeverno od Rovinja maksimalne visine razine mora za 50-godišnji povratniperiod iznose H≥125 cm,

Apsolutni maksimum visine vala na području otvorenog mora sjevernog Jadranazabilježen je 1986. za vrijeme dugotrajnog juga i iznosi Hmax=10,8 m,

Za situacije s burom maksimalna registrirana visina vala u sjevernom Jadranu iznosiHmax=7,2 m, a procijenjena 100-godišnja povratna vrijednost najvišeg vala u Jadranu iznosiHmax=13,5 m,

Navedene vrijednosti odnose se na otvoreni Jadran, dok se u obalnom području javljajubitno manji valovi ovisno o topografskim karakteristikama i otvorenosti akvatorija premadominantnim smjerovima vjetra.

Prema navedenom elaboratu, mjerodavna visina poplava mora na priobalnom područjuvelike vjerojatnosti pojave iznosi 2,175 mnm, srednje vjerojatnosti pojave iznosi 3,05 mnm imale vjerojatnosti pojave iznosi 4,8 mnm. Stoga se kod gradnje građevina na obalnom područjuOpćine Fažana, na zemljištu do 5 metara nadmorske visine, utvrđuje obveza analize rizika odpoplava mora te po potrebi mjere zaštite od poplava mora.

Potrebno je izraditi rješenje prihvata i zbrinjavanja oborinskih voda s poljoprivrednihpovršina te posebno za područje naselja gdje se mora spriječiti plavljenje kao posljediceizgradnje zgrada i drugih građevina kojima je zapriječena povezanost prirodnih tokova napostojeći odvodni kanal Valbandon s ispustom u more. Odvodne kanale čini korito sa obostranimpojasom širine od 10 m mjereno od ruba korita, a gradnja i uređenje unutar koridora projektirase i izvodi sukladno uvjetima koje određuju Hrvatske vode. Zabrane i ograničenja prava vlasnikai posjednika zemljišta i posebne mjere radi održavanja vodnog režima određene su Zakonom ovodama (“Narodne novine” broj 66/19).

ZAŠTITA OD POŽARAZaštitu od požara potrebno je provoditi sukladno važećem zakonu o zaštiti od požara i

drugim propisima.Projektiranje zaštite od požara građevina i površina provodi se prema važećim propisima

i s njima usklađenim i prihvaćenim normama iz područja zaštite od požara, te pravilima struke.U cilju zaštite od požara potrebno je:

− osigurati vatrogasne pristupe i površine za operativni rad vatrogasnih vozila i tehnike uskladu s propisima, odnosno odgovarajuće povećati udaljenost građevine od granicagrađevne čestice propisanu ovim odrebama, ukoliko je na građevnoj čestici potrebnoosigurati vatrogasni pristup i odgovarajuće unutarnje i vanjske radijuse zaokretanjavatrogasnih vozila ovisno o širini vatrogasnog pristupa, sve prema važećem pravilniku ouvjetima za vatrogasne pristupe, pri čemu najmanja širina površine za operativni radvatrogasnog vozila iznosi 5,5 m,

− vatrogasne pristupe planirati tako da omogućavaju sigurno kretanje vatrogasnog vozilavožnjom naprijed,

− slijepe vatrogase pristupe duže od 100 m planirati tako da na svom karju imaju okretištakoja omogućavaju sigurno okretanje vozila,

− osigurati evakuacijske puteve iz građevina i drugih površina u skladu s propisima,− osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s propisima, na način da se

prilikom gradnje nove ili rekonstrukcije postojeće vodoopskrbne mreže planira vanjskahidrantska mreža, a u sklopu građevnih čestica i građevina odgovarajuća propisanavanjska i unutarnja hidrantska mreža, pri čemu su nadzemni vanjski hidranti najmanjegpromjera 80 mm, na međusobnoj udaljenosti određenoj propisima,




− u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljenaod susjednih građevina prema uvjetima ovog Plana, ukoliko nije drukčije propisanoodgovarajućim pravilnikom o vatrogasnim pristupima i drugim propisima,

− svaka građevina mora na plinskom kućnom priključku imati glavni zapor putem kojeg sezatvara plin, a na plinovodima se moraju instalirati sekcijski zapori kojima se obustavljadotok plina za potrebno područje u slučaju požara većih razmjera.Pri projektiranju, gradnji, uređenju, korištenju i zaštiti građevina i površina na području

obuhvata Plana potrebno je pridržavati se sljedećih važećih propisa i stručnih dokumenata izdjelokruga zaštite od požara:

− Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine” broj 92/10),− Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima (“Narodne novine” broj 108/95, 56/10),− Zakona o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja (“Narodne novine” broj

70/17),− Pravilnika o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u

slučaju požara (“Narodne novine” broj 29/13, 87/15),− Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevanosti mjera zaštite od požara

(“Narodne novine” broj 56/12 i 61/12),− Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (“Narodne novine” broj 35/94, 55/94,

142/03),− Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (“Narodne novine” broj br. 8/06),− Pravilnika o ukapljenom naftnom plinu (“Narodne novine” broj 117/07),− Pravilnika o zapaljivim tekućinama (“Narodne novine” broj 54/99),− Pravilnika o postajama za opskrbu prijevoznih sredstava gorivom (“Narodne novine” broj

93/98, 116/07, 141/08),− Pravilnika o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata (“Narodne novine” broj 100/99),− Pravilnika o zaštiti od požara u skladištima (“Narodne novine” broj 93/08),− Pravilnika o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih

tvari (“Narodne novine” broj 26/09, 41/09, 66/10),− Pravilnika o temeljnim zahtjevima za zaštitu od požara elektroenergetskih postrojenja i

uređaja (“Narodne novine” broj 146/05),− Pravilnika o zaštiti šuma od požara (“Narodne novine” broj 33/14),− Pravilnika o zahvatima u prostoru u kojima tijelo nadležno za zaštitu od požara ne

sudjeluje u postupku izdavanja rješenja o uvjetima građenja odnosno lokacijske dozvole(“Narodne novine” broj 115/11),

− Ostalim važećim pravilnicima i usvojenim pravilima tehničke prakse kojima su propisanemjere zaštite od požara,

− Procjene ugroženosti od požara i plana zaštite od požara Općine Fažana.

Aktima za provedbu prostornog plana, odnosno građevinskim dozvolama za zahvate uprostoru propisat će se obaveza pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od požara izaštite okoliša.

Documents

IZMJENEIDOPUNE URBANISTIČKOGPLANAUREĐENJA ...a većim dijelom kao kabelska. Nadzemna niskonaponska mreža uglavnom je izvedena samonosivim kabelskim snopovima presjeka 3x70+71,5+(2x16)mm2,