Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Department of Telecommunications University of Zagreb, Croatia
Zavod za telekomunikacije Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska
Optičke komponente
Nina Skorin-Kapov, Marija Furdek, Marin Vuković
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 2
Pregled
♦ WDM – uvod i motivacija
♦ Optičke komponente: ! Podesivi optički filtri ! Optički mux i demux ! Optički predajnici - podesivi laseri ! Optički prijemnici ! Optička pojačala, EDFA ! Optički prospojnici, valni usmjeritelji ! Optički valni pretvornici
prošlo predavanje
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 3
Koliko su optičke mreže – optičke?
♦ Optičke mreže nisu nužno potpuno optičke
♦ Prijenos: optički ♦ Komutacija: može biti
elektronička, ili optička, ili hibridna; bazirana na konekcijama, paketima ili snopovima
Komutiranje optičkih snopova / Optical Burst Switching (OBS)
Komutiranje optičkih paketa / Optical Packet Switching (OPS)
Vrijeme Oče
kiva
na e
volu
cija
tehn
olog
ije
Prva generacija optičke mreže Prijenos u optičkoj domeni
Komutiranje optičkih krugova/ Optical Circuit Switching (OCS)
Optical networking
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 4
Multipleksiranje s valnom podjelom Wavelength Division Multiplexing (WDM)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 5
Motivacija: Zašto WDM? (1/3) Tr
ažen
i kap
acite
t
Vrijeme
1990 1995 2000 2005 2010
30 do 45 % godišnji porast prometa!
Ref: 1
Data Voice
61% ukupni godišnji porast podatkovnog prometa mobilnih uređaja!
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 6
Motivacija: Zašto WDM? (2/3)
♦ Optička vlakna imaju potencijalno jako veliki kapacitet ♦ Problem: tzv. elektroničko usko grlo, “Electronic
Bottleneck” ! Brzina pristupa mreži sa strane krajnjih korisnika je
ograničena brzinom elektroničkih uređaja (nekoliko Gbit/s) à ne može se iskoristiti kapacitet vlakna korištenjem jednog kanala na jednoj valnoj duljini
♦ Rješenje: WDM (Wavelength Division Multiplexing) – tehnologija pomoću koje se više signala prenosi simultano na raznim valnim duljinama
♦ Glavna prednost: dramatično povećanje kapaciteta bez investicije potrebne za postavljanje novih vlakana
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 7
Motivacija: Zašto WDM? (3/3)
♦ Optička vlakna imaju potencijalno ogroman kapacitet (100 THz)
♦ Brzina jednog kanala ograničena je zbog elektronike na krajevima
♦ Rješenje: Wavelength-division multiplexing (WDM)
♦ Više 10 ili 40-Gb/s kanala simultano se prenosi preko vlakna G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication
systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN 0471215716 2002
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 8
Optički prozori i pojasevi
λ [nm]
Attenuation [dB/km]
1
2
800 1000 1200 1400 16001310 1550
First window
Second window
Third window
O(original)
E(extended)
S(short)
L(long)
U(ultra-long)
C(conventional)
1260 1360 1460 1565 1660 16751530 1625
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 9
Princip WDM-a (1/4)
1. Više podatkovnih signala (od kojih svaki odgovara brzini krajnjeg korisnika) moduliraju signal na različitim valnim duljinama (svaki laser emitira svjetlost na drugoj valnoj duljini)
2. Dobiveni signali se spajaju (multipleksiraju) i zajedno prenose optičkim vlaknom
3. Na predajnoj strani se signali ponovno odvajaju, a svaki predajnik selektivno izvuče odgovarajući signal korištenjem podesivih optičkih filtara
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 10
Princip WDM-a (2/4)
L1
MUX
laserioptički
multipleksor
optički filteri
detektori
E O
rasprežnikλ1
λ2
λ3
λ4
L2
L3
L4
F1
F2
F3
F4
O E
λ1 λ2 λ3 λ4
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 11
Princip WDM-a (3/4)
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 12
Princip WDM-a (4/4)
♦ Potrebne funkcionalnosti mreže: ! Generiranje signala na izvorištu ! Stapanje (multipleksiranje) signala na
zajedničko vlakno ! Usmjeravanje signala kroz mrežu ! Razdvajanje (demultipleksiranje) na
zasebna vlakna ! Detekcija signala na odredištu
U optičkoj domeni!
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 13
Coarse Wavelength Division Multiplexing (CWDM)
♦ “Grubi” WDM ♦ International Telecommunication Union ITU-T
preporuka G.694.2 (najnoviji: 2003.) ♦ Koristi se pojas valnih duljina od 1271 nm do
1611 nm ♦ Podjela na 18 kanala s razmakom od 20 nm ♦ Prednosti:
! Velika podjela spektra, potrebna manja preciznost predajnika i prijamnika
♦ Nedostaci: ! Mali broj kanala ! Ograničenje udaljenosti (optička pojačala rade samo u
dijelu spektra)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 14
Dense Wavelength Division Multiplexing (DWDM)
♦ “Gusti” WDM ♦ ITU-T preporuka G.694.1 (najnoviji: 2012.) ♦ Podjela spektra na odsječke od 12.5 do preko
100 GHz ♦ Dozvoljene središnje frekvencije signala f uz
razmak između kanala fcs i broj kanala n računaju se kao f = 193.1 + n* fcs [THz]
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 15
Standardi razmaka između kanala: DWDM i CWDM
♦ ITU standard razmaka između kanala ♦ Referentni kanal: 193.1 THz (1552.25 nm)
♦ Veza između Δν i Δλ na 1550 nm:
λν
c= λ
λν Δ⋅=Δ 2
0
c
Δν (GHz) 12.5 25 50 100 200 400 800 Δλ (nm) 0,1 0,2 0,4 0,8 1,6 3,2 6,4
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 16
Komercijalne optičke mreže
♦ Optički spektar u rasponu od 1530-1565 nm (3. prozor – EDFA!) podijeljen je u fiksne odsječke razmaka 50 GHz
♦ Sustavi koji podržavaju brzinu prijenosa podataka od 100 Gbit/s već su komercijalno raspoloživi
♦ Fiksna podjela spektra od 50 GHz ne može podržati brzinu prijenosa od 400 Gbit/s i 1 Tbit/s – preklapanje spektra
♦ Potrebno je nekoliko 50 GHz odsječaka za prijenos 400 Gbit/s i 1 Tbit/s – neučinkovito korištenje spektra
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 17
Elastične optičke mreže
♦ Očekivani sljedeći korak u evoluciji optičkih mreža
♦ Umjesto fiksne podjele na odsječke od 50 GHz, podržana je fleksibilna podjela optičkog spektra
♦ Predajnici i prijamnici podržavat će elastične optičke puteve s promjenjivim brzinama prijenosa podataka
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 18
Elastične optičke mreže (2)
Ref: 4
G.694.1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 19
Elastične optičke mreže (3)
♦ Prednosti elastične podjele spektra: ! Potpora velikih brzina prijenosa podataka: 400
Gbit/s, 1 Tbit/s ! Razmjerno ispunjavanje zahtjeva za konekcijama ! Manji razmak između kanala zbog koherentne
detekcije ! Bolji kompromis između dosega i spektralne
učinkovitosti ! Bolje udovoljavanje dinamičnim zahtjevima
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 20
Optičke komponente: Optički rasprežnici
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 21
Optički rasprežnik
♦ Osnovna primjena: sprezanje i rasprezanje signala
♦ Mogu biti pasivni i aktivni ♦ Pasivni optički sprežnik (eng. coupler) ne
koristi napajanje niti elektroničke komponentne
♦ Najčešće korišten tip pasivnih optičkih rasprežnika dobiva se stapanjem dvaju svjetlovoda
Input 1
Input 2
Output 1
Output 2
coupling length
optical fibers
Input 1 Output 1
Input 2 Output 2
Input 1 Output 1
Input 2 Output 2
a) b) c)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 22
Optički rasprežnik (2)
♦ Dva stanja: ! cross: sva snaga iz jednog valovoda se prenosi na
drugi valovod ! bar: nema prijenosa snage između valovoda
♦ Splitter = rasprežnik sa samo jednim ulazom (dijeli signal)
♦ Combiner = sprežnik sa samo jednim izlazom (kombinira signal)
♦ Zbog očuvanja energije, dva signala na izlazu imaju relativni pomak u fazi od π/2 – korisno za primjenu u optičkim filtrima
♦ Recipročni uređaj: može se koristiti u oba smjera, funkcionalnost se ne mijenja
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 23
Optički rasprežnik (3)
♦ Karakteristike performansi: ! Omjer rasprezanja α: dio snage signala na ulazu
koji se pojavljuje na izlazu istog valovoda " α – 1 se pojavljuje na izlazu drugog valovoda
! Gubitak rasprezanja (splitting loss): jednak je omjeru između razine snage na izlazu i na ulazu u sprežnik " Za idealni 2x2 sprežnik, iznosi 3 dB (polovica snage
pojavljuje se na svakom izlazu)
! Unešeni gubici (insertion loss): 0,1 do 1 dB ! Usmjerenost: količina snage koja se prenosi sa
jednog ulaza na drugi ulaz (40 do 50 dB)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 24
Optički rasprežnik (4)
♦ Primjene: ! Izuzimanje dijela signala (10%) za svrhe nadzora
mreže ! Valno-osjetljivi rasprežnici koriste se za sprezanje
signala na 1310 i 1550 nm ! U optičkim pojačalima: sprezanje signala iz
optičke pumpe na 980 nm s korisničkim signalom ! Komponente optičkih filtara, komutatora,
(de)multipleksora i pretvornika valnih duljina ♦ Vrste:
! FBT (Fused Biconical Taper) ! PLC (Planar Lightwave Circuit)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 25
Optičke komponente: Optički filtri
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 26
Optički filtri
http://www2.rad.com/networks/1999/wdm/wdm.htm
♦ Uloga: odvojiti (selektirati) željeni kanal (valnu duljinu)
♦ Podkomponente puno kompleksnijih WDM komponenti
♦ Raspon filtra mora biti dovoljno velik da prođe željeni kanal, a dovoljno malen da blokira susjedne kanale i izbjegne preslušavanje (crosstalk)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 27
Optički filtri
♦ Svi filtri moraju imati neki mehanizam odabira valnih duljina (wavelength selective mechanism) Temeljni mehanizmi:
1. optička interferencija: pojava superpozicije (zbrajanja, slaganja) valova koji se susretnu u jednoj točki prostora
2. optička difrakcija (ogib): pojava raspršenja svjetlosnog vala prilikom nailaska na prepreku ili prorez
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 28
Glavne karakteristike optičkih filtara
♦ Nominalna valna duljina: specificirana od strane proizvođača
♦ Središnja valna duljina: ona u središtu između rubova propusnog pojasa
♦ Vršna valna duljina: ona na kojoj je gubitak (prigušenje) najmanji
♦ Širina pojasa: udaljenost između rubova; izražena za određenu razliku od vršne valne duljine ! Primjer: 1-dB širina pojasa obuhvaća one valne duljine
koje će biti prigušene za 1 dB u odnosu na vršnu ! 3-dB širina pojasa se često naziva Full Width at Half
Maximum (FWHM)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 29
Ilustracija parametara filtra
Central wavelength
Peak wavelength
Crosstalk
Wavelength [nm]
Neighboring channel
Filter transmission
[dB]
3 dB
3 dB bandwidth
0-3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 30
Podesivi filtri
♦ Podesivi filtri ! Fabry-Perot etalon ! Mach-Zehnder chain (electro-optic effect, ...) ! Grating-based (acousto-optic effect, ...) ! Amplification-based ! Liquid-crystal (LC) Fabry-Perot
B. Mukherjee, Optical WDM Networks, Springer, 2006
Tunable Filter Approx. Tuning Range (nm) Tuning Time Fabry-Perot 500 1-10 msec.
Acousto-optic 250 ~10 µsec. Electro-optic 16 1-10 nsec.
LC Fabry-Perot 50 0.5-10 µsec.
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 31
Poželjna svojstva optičkih filtara
♦ Široki raspon podešavanja kako bi maksimizirali broj kanala koje možemo odabrati
♦ Malo preslušavanje (crosstalk) od susjednih kanala
♦ Visoka brzina podešavanja (tuning time) kako bi minimizirali vrijeme pristupa (access time)
♦ Mali gubitak zbog umetanja (insertion loss) ♦ Mala osjetljivost na polarizaciju ♦ Stabilnost prilikom promjena u okolini
(temperatura, vlažnost, vibracije,...) ♦ Niska cijena
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 32
Glavne karakteristike podesivih optičkih filtara
♦ Glavne karakteristike: 1. Raspon podešavanja (tuning range)
! Određuje raspon valnih duljina koje filtar može izvući ! Širi raspon à više kanala
2. Brzina podešavanja (tuning time) ! Vrijeme potrebno da filtar podesi na drugu valnu duljinu ! (Brzo vrijeme podešavanja je ključno kod LAN-ova s
Broadcast and Select arhitekturom) ! Neki filtri (npr. Fabry-Perot) su dodatno karakterizirani
parametrima Free Spectral Range (FSR) i Finesse (F) opisanima u nastavku
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 33
Etalon
♦ Koristi pojavu optičke interferencije ♦ Sastoji se od šupljine formirane pomoću dva zrcala ♦ Svjetlost s ulaznog vlakna ulazi u šupljinu i reflektira se
između zrcala (zrcalo na izlazu je polupropusno) ! Ako je razmak između zrcala cjelobrojni višekratnik faktora λ/2,
gdje je λ valna duljina signala, svjetlost interferira konstruktivno ♦ Mijenjanjem razmaka među zrcalima može se podesiti da
se jedna valna duljina propagira kroz šupljinu dok ostale destruktivno interferiraju ! Razmak se može podešavati mehanički (Fabry-Perot filtar) ili
mijenjanjem indeksa loma materijala unutar šupljine ♦ Postoje razna unapređenja:
! Mutipass filter – svjetlost propagira kroz šupljinu više puta ! Multicavity filter – više filtara u kaskadi
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 34
Fabry-Perot Filtar
♦ Mehaničko-podesivi etalon gdje se elektronički upravlja duljinom šupljine pomoću piezoelektričnog pretvornika
Zrcala
Optičko vlakno
Piezoelektrični pretvornik
Piezoelektrični sistem; Brzina podešavanja > 1 ms ; sporo zbog mehaničkog podešavanja
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 35
Fabry-Perot Filtar
♦ Oblik prijenosne funkcije filtra (passband) se ponavlja periodički s periodom FSR (Free Spectral Range), tj. frekvencije koje se pojavljuju na udaljenosti nFSR od odabrane frekvencije prolaze
FSR=ΔvL =c/2ngL ; ng=grupni indeks materijala u šupljini; L=duljina šupljine ♦ Finesse (F): mjera širine prijenosne funkcije definirana kao omjer FSR i
širine pojasa (FWHM) filtra F=ΔvL/ΔvFP=π(√R)/(1-R) ; R=reflektivnost zrcala
Δvsig
ΔvL = FSR
Δvch
ΔvFP
frekvencija
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 36
Filtar ograničava maksimalan broj kanala
♦ Maksimalni broj kanala je ograničen FSR-om i finesse-om filtra; svi kanali moraju stati u FSR i biti razmaknuti tako da prijenosna funkcija isfiltrira samo 1 kanal
♦ Finesse: ! Ako je finesse visok, šiljci prijenosne funkcije su uži i više
kanala stane u jedan FSR ! Ako je finesse nizak, kanali moraju biti više razmaknuti kako bi
smanjili preklapanje (crosstalk) ! Maksimalan broj kanala:
N<F/Sch = F/(Δvch/B)=π√R/[(1-R)(Sch)] Sch = normaliziran razmak kanala; B=brzina prijenosa
! Primjer: Ako je Sch=3 normalizirani razmak, onda FP filtar s 99% reflektivnosti može isfiltrirati 104 kanala
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 37
FP filtri s tekućim kristalom (Liquid Crystal FP)
♦ Kod LC FP filtra, šupljina FP filtra je puna tekućeg kristala (liquid crystal, LC)
♦ Indeks refrakcije LC-a može se modulirati pomoću električne struje kako bi se isfiltrirala željena valna duljina
♦ + ! zahtjeva nisku snagu ! Jeftina proizvodnja
Tuning range: 50 nm at 1.5 µm, Tuning time: ~µs
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 38
FP filtri mogu se složiti u kaskadu kako bi poboljšali performanse
♦ Veći finesse (F~1000) s kaskadom od 2 FP filtra: " Uža prijenosna funkcija - strmina (sharper transfer
function) " Izolator između kaskada: veći gubici " Razlučuje dvostruko više kanala " Raspon podešavanja: 9 ns na 1.5 µm
♦ Karakteristike: ! Prednosti: širok raspon podešavanja, nema PDL
(polarization dependent loss – gubitci ovisni o polarizaciji), uska prijenosna funkcija,...
! Nedostaci: sporo vrijeme pristupa, loše performanse obzirom na preslušavanje,....
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 39
Mach-Zehnder (MZ) interferometar
Ref: Ram2010
ΔL
3 dB couplers
λ1 λ2 λ3 λ4
φ1
φ2
φ'1
Input 1
Input 2 Output 2
Output 1φ1
1 ,φ21
φ12 ,φ2
2
λ2 λ4
λ1 λ3
♦ Prvi rasprežnik podijeli ulazni signal i šalje ih kroz dva valovoda a drugi rasprežnik ih ponovno spaja na izlazu
♦ Podesivi element za kašnjenje kontrolira duljinu jednog valovoda kako bi se postigao pomak u fazi kad se signali ponovno spajajuàvalne duljine pomaknute u fazi za 180 se poništavanju
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 40
Mach-Zehnder (MZ) filtar
♦ Ako slažemo MZ interferometre u kaskadu možemo odvojiti odabrani kanal
ΔLΔL
ΔL
λ1 + λ2 + λ3 + λ4λ1 + λ2
λ3 + λ4
λ2
λ1
λ3
λ4
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 41
Mach-Zehnder (MZ) filtar
♦ Prednosti: ! niska cijena jer je napravljeno od poluvodičkog materijala ! nema PDLa (polarization dependent loss) ! minimalno preklapanje (crosstalk)
♦ Nedostaci: ! Vrijeme podešavanja ~ms zbog termalnih elementa u
elementu za kašnjenje ! Upravljanje podešavanjem je kompleksno – u kaskadi, svaki
element za kašnjenje u svakom stupnju ovisi o prethodnim stupnjevima
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 42
Braggova rešetka
♦ Rešetka: bilo koji uređaj koji uključuje interferenciju između više signala iz istog izvora ali s različitim relativnim faznim pomacima
♦ Općenito, svaka periodička promjena u optičkom mediju služi kao Braggova rešetka ! Obično se ta promjena odnosi na varijaciju u indeksu
loma materijala ♦ Princip rada:
! Između dva svjetlosna vala koja putuju u suprotnim smjerovima s propagacijskim konstantama β0 i β1 će doći do prijenosa energije ako zadovoljavaju Braggov uvjet poklapanja faze:
ΛΠ
=−2|| 10 ββ Λ=period rešetke
Ref: RSS10
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 43
Braggova rešetka (2)
♦ Na odgovarajućoj valnoj duljini, energija iz moda koji putuje ‘naprijed’ se prenosi na mod koji putuje ‘natrag’
♦ Ako je propagacijska konstanta moda koji putuje ‘naprijed’ β0, tada se energija tog vala prenosi na raspršeni val u suprotnom smjeru na istoj valnoj duljini ako vrijedi:
♦ Uvjet reflektiranja vala:
ΛΠ
==−−22|)(| 000 βββ
00 /2 λβ effnΠ= λ0=valna duljina ulaznog signala; neff = efektivni indeks loma niti
Λ= effn20λ Braggova valna duljina Ref: RSS10
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 44
Braggova rešetka (3)
Ref: RSS10
♦ Signal na Braggovoj valnoj duljini će se reflektirati, dok će ostale valne duljine biti propuštene
Incoming light
Reflected light
PeriodPeriodic refractive
index changes
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 45
Akusto-optički filtar
♦ Akusto-optički filtri koriste interakciju akustičnih i optičkih valova
♦ Radijski (RF) valovi prolaze kroz piezoelektrični kristal koji pretvara valove zvuka u mehaničko kretanje à mijenja indeks loma kristala pa djeluje kao rešetka
♦ Svjetlost koja upada u rešetku odbija se pod kutom koji ovisi o valnoj duljini i kutu upada
♦ Mijenjanjem RF valova može se podesiti da jedna valna duljina prolazi kroz kristal dok se ostale ponište destruktivnom interferencijom
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 46
Akusto-optički filtar
♦ Veliki raspon podešavanja: 1.3 do 1.6 µm ♦ Vrijeme podešavanja je ograničeno vremenom potrebnim da akustični val
popuni duljinu interakcijskog prostora (~ µs) ♦ Jaka i jedinstvena sposobnost odabira više kanala simultano puštanjem više
RF valova kroz rešetku: 5 kanala s razmakom 2.2 nm ♦ Insertion loss ~ 5 dB ♦ Nedostatak: visoko preklapanje (crosstalk) što stavlja ograničenje na razmak
kanala, tj. ograničava broj kanala unatoč širokom rasponu podešavanja
• Ogibna rešetka formirana akustičnim valovima • Podešavanje valne duljine se ostvaruje mijenjanjem frekvencije tih valova • Dinamička rešetka ima periodu jednaku periodi akustične valne duljine
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN 0471215716 2002
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 47
Elektro-optički filtar
♦ Slično kao akusto-optički filtar ali koristi električnu struju kako bi mijenjali indeks loma kristala ! Elektrode se nalaze u kristalu i stvaraju struju
♦ Ovo ubrzava vrijeme podešavanja ! Vrijeme podešavanja ~ns
♦ Međutim raspon podešavanja je mali ! ~16nm (10 kanala)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 48
Optičke komponente: Multipleksori i demultipleksori
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 49
Multipleksori i demultipleksori
2-ch WDM λ1
λ2
λ1 and λ2
2-ch WD-DM λ1
λ2
λ1 and λ2
High density WDM λ1
λΝ
λ1,.... λΝ
High density WD-DM λ1
λΝ
λ1, ..... λΝ
Mux-demux su ključni elementi u WDM mrežama (isti uređaj može se koristiti za mux i za demux ovisno o smjeru propagacije)
Mux: spaja izlaze iz više predajnika u jedan signal koji se prenosi optičkim
vlaknom
Demux: razdvaja preneseni signal u pojedine kanale koji
odlaze do odgovarajućih prijemnika
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 50
WDM Mux/Demux karakteristike
♦ Temeljni mehanizmi: ! Interferencija ! Difrakcija
♦ Karakteristike ! Alokacija kanala i njihova gustoća ! Insertion (coupling) loss (IL), return loss, crosstalk,
isolation, ... ♦ Tipovi komponenata:
! Waveguide arrays ! Zig-zag filters ! Mach-Zehnder interferometer ! Interference filters ! Diffraction gratings ! Fiber Bragg gratings ! Fused couplers
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 51
(De)mux pomoću raspršenja na prizmi
Ulazno vlakno
Prizma
λ1
λ2
λ3
λ1-λ3
Izlazna vlakna
δ λ θ α λ θ θ α α( ) sin (sin )( ² ( ) sin ² ) sin cos= + − −⎡⎣⎢
⎤⎦⎥−−1 1
2n
δθα
Courtesy of the Electromagnetism and Telecommunications Department of the
Faculté Polytechnique de Mons, Belgium.
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 52
(De)mux pomoću ogibne rešetke i zrcala
λ1-λN
λ1 λN
Gratings + Mirror
Courtesy of the Electromagnetism and Telecommunications Department of the Faculté Polytechnique de Mons, Belgium.
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 53
(De)mux pomoću ogibne rešetke i kompaktne leće
Ulazno vlakno λ1-λ3
λ1
λ2 λ3
Rešetka Izlazna vlakna Rod Lens
♦ Ulazni WDM signal fokusira se pomoću leće sa stupnjevitim indeksom loma na refleksijsku rešetku koja prostorno odvaja komponente (valne duljine)
♦ Performanse: ! Insertion Loss ~ 1.9 i 3.5 dB za 20 kanala; ! Channel spacing: 27 do 31 nm;
♦ Problem: karakteristike propusnog pojasa ovise o dimenzijama ulaznog i izlaznog vlakna (pogotovo jezgre)
Courtesy of the Electromagnetism and Telecommunications Department of the Faculté Polytechnique de Mons, Belgium.
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 54
Leća sa stupnjevitom promjenom indeksa loma
(De)mux pomoću ogibne rešetke i kompaktne leće
λ1
λ2
λ3
λ1+λ2 +λ3
Silicijska ogibna rešetka
Optička vlakna
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 55
(De)mux s Mach - Zehnderovim interferometrom
♦ Koristi fenomen optičke interferencije Osnovna ideja: ♦ Jedna grana MZI-a je duža od druge kako bi
se unio pomak u fazi ovisan o valnoj duljini ♦ Razlika u duljini putova je takva da se ukupna
ulazna snaga s 2 ulaza na različitim valnim duljinama pojavljuje samo na jednom izlazu
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 56
Optička vlakna
λ1
λ2
λ3
λ4
λ1+λ2
λ3+λ4λ1+λ2+λ3+λ4
MZ1
MZ2
MZ3
(De)mux s Mach - Zehnderovim interferometrom
Za (de)mux od 4 kanala treba 3 MZ interferometra Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 57
(De)mux pomoću Arrayed Waveguide Gratings (AWGs)
Temeljna ideja: ♦ Ulazni WDM signal dijeli se rasprežnikom i više signala
ulazi u skup valovoda različitih duljina ♦ Signal u svakom valovodu ima drugačiji pomak u fazi zbog
različitih duljina valovoda. Pomak u fazi je također ovisan o valnoj duljini jer se propagacijske konstante razlikuju
♦ Različite valne duljine se tako fokusiraju na različite prostorne točke kad prolaze kroz drugi rasprežnik na izlazu i ulaze u različita izlazna vlakna
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 58
(De)mux pomoću Arrayed Waveguide Gratings (AWGs)
♦ Skup valovoda ponaša se kao ogibna rešetka
♦ Može se izvesti pomoću silicija, InP, LiNbO3 tehnologije
♦ Duljine valovoda se razlikuju konstantnom veličinom
♦ Različiti kanali se fokusiraju na različita izlazna vlakna
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN
0471215716 2002
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 59
Optičke komponente: Multipleksor s dodavanjem/izuzimanjem
(OADM)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 60
Optički Add/Drop Multipleksor (OADM)
♦ OADM omogućuje dodavanje (add) / izuzimanje (drop) određenih kanala (i.e. valnih duljina) ! Omogućuje smanjenje OEO jer odbacivanje/dodavanje
signala ne utječe na transparentnost ostalog prometa ♦ Može biti:
! Statičan (fixed) – add/drop relacije predeterminirane, fiksirano ručno
! Reconfigurabilan (reconfigurable) – mreža može add/drop dinamički podešavati; kompleksnije; omogućuje posluživanje na zahtjev " Wavelength selective (WS); Broadcast selective (BS)
architecture
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 61
Port 2
Port 1
Port 4
Port 3
Rešetke
3 dB sprežnik
3 dB sprežnik
Ulaz
Add Drop
Izlaz ADM
λ1,λ2,...,λi, ....,λν
λi
Add/Drop filter s Mach - Zehnderovim interferometrom s dvije fiber Bragg rešetke (MZ-FG)
λi
λi
λi’
λi’
λi’
λ1,λ2,...,λi’, ....,λν
Izlaz
Add
Drop
Ulaz
Bragg rešetka reflektira odabranu valnu duljinu natrag prema izvoru dok ostale prolaze nesmetano
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 62
Arhitekture OADM-a
♦ Serijska
♦ Paralelna
Drop ports Add ports
Demultiplexer Multiplexer
Prednosti: - samo odabrane valne duljine prolaze demultipleksiranje - potrebna manja preciznost valnih dulijna - modularnost Nedostatak: - Kod izuzimanja većeg broja valnih duljina, kaskadiranje demuxeva može povećati gubitke na tranzitnim signalima
Prednost: - Stabilni gubitci neovisni o broju valnih duljina Nedostaci: - Nepotrebno velik trošak kod izuzimanja malog broja valnih duljina - Zbog konkatenacije filtera potrebna veća preciznost valnih duljina
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 63
OADM s optičkim prospojnicima
♦ Demuxàskup 2x2 prospojnikaàmux
♦ Demultipleksor odvaja sve kanale
♦ Optički prospojnici se koriste kako bi odbacili, dodali ili propustili pojedine kanale
♦ Multipleksor ponovno spaja cijeli signal na izlazu
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN
0471215716 2002
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 64
Optičke komponente: Optički prospojnici
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 65
Switching elements – optički prospojnici
♦ U mrežama od točke do točke (Point to Point, P2P), optičko vlakno je samo transmisijski medij, a na krajevima je OE konverzija, elektronički prospojnici
♦ Sve-optičke mreže : optički podatkovni signal se transparentno prospaja/usmjerava; kontrola elektronička ! Neovisno o prijenosnoj brzini i protokolnom formatu
♦ 2 vrste prospojnika: 1. Logički uređaji 2. Relacijski uređaji
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 66
Logički uređaji
♦ Logički uređaji – podatkovni ulazni signal određuje stanje uređaja tako da se neka logička funkcija izvrši nad ulazima (Booleova logika)
♦ Mora imati komponente koje mogu mijenjati stanje (i.e. “switch”) brže ili jednako brzo kao i prijenosna brzina signala
♦ Nudi fleksibilnost ali ograničava maksimalnu brzinu prijenosa
♦ Realizira se pomoću OEO pretvorbe; ne sve-optički
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 67
Relacijski uređaji
Relacijski uređaji – postavi relacije/odnose između ulaznih i izlaznih portova koji su funkcija upravljačkih signala neovisni o podatkovnom signalu ♦ Podatkovni signal ne može mijenjati relacije ♦ Transparentnost podataka – ne može razlučiti
pojedine bitove ♦ Nedostatak – gubitak fleksibilnosti jer se dijelovi ne
mogu drugačije prospojiti/usmjeriti
♦ npr. rasprežnik (directional coupler)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 68
Zvjezdasti rasprežnik (star coupler)
♦ Spaja višestruke signale na ulazu i dijeli spojeni signal jednako na izlaze
♦ Nema wavelength-selective elemente, tj. ne odvaja pojedine kanale
♦ Broj ulaza ne mora biti jednak broju izlaza ! npr. video distribucija – mali broj ulaza, veliki broj
izlaza Star Coupler λ1
λ2
λΜ
λ1, λ2,..λM
λ1, λ2,..λM
M x N
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 69
Zvjezdasti rasprežnik (star coupler)
♦ Raniji pristup: korištenjem 2x2 rasprežnika a za više stupnjeve se kombiniraju ! e.g. za 8x8 treba 12 2x2
rasprežnika ! Problem skalabilnosti
♦ Rješenje – fused biconical taper couplers ! Kompaktni monolitni rasprežnici ! Ideja: spojiti velik broj vlakana i
produžiti spojeni dio u bikonični konus gdje se signali miješaju i jednako dijele na izlazu
! Radi dobro s višemodnim vlaknima; za jednomodna vlakna ograničeno na par vlakana
! Viši stupnjevi se mogu raditi kombiniranjem više 2x2 fused rasprežnika s jednomodnim vlaknima
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN
0471215716 2002
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 70
Optičke komponente: Valni usmjeritelji
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 71
Valni usmjeritelji (wavelength routers)
♦ Valni usmjeritelj može usmjeriti signale sa različitih ulaza na različite izlaze ovisno o njihovoj valnoj duljini
♦ Princip rada: signali na ulazu se demultipleksiraju na različite valne duljine, svaka valna duljina se posebno usmjerava/prospaja. Signali na izlazu se opet multipleksiraju
♦ 2 mogućnosti: 1. Nepodesivi (nonreconfigurable) – nema usmjeravanja
između demux i mux; putevi za pojedine valne duljine su fiksni
2. Podesivi (reconfigurable) – finija usmjeravanja, može se upravljati elektronički
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 72
Nepodesivi valni usmjeritelji (statički optički prospojnici)
♦ Sastoje se od stupnja demuxa koji dijele valne duljine na ulaznom vlaknu, te stupnja muxa koji spaja razne ulazne signale u jedan izlazni signal
♦ Izlazi demuxa su fiksno (hardwired) spojeni na ulaze muxa ♦ Matrica usmjeravanja određuje karakteristike prospojnika
WDMDEMUX
WDMMUXλ1 λ2 λ3
Optički predajnici
OPTIKA
ELEKTRONIKA
Optički prijamnici
a ačvor a
b
b b
c
cc
Pristupna mreža(elektronika)
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 73
Waveguide Grating Routers (WGR) ili Arrayed Waveguide Grating (AWG)
♦ Statično (fiksno) usmjeravanje s ulaznog na izlazni port ovisno o valnoj duljini
♦ Signali na različitim valnim duljinama na istom ulaznom portu se usmjeravaju na različite izlazne portove
♦ Različiti signali na istim valnim duljinama ali različitim ulaznim portovima se usmjeravaju na različite izlazne portove bez interferencije
♦ WGR usmjeritelji spajaju funkcionalnost zvjezdastog rasprežnika s operacijama multipleksiranja i demultipleksiranja ! Dok pasivni zvjezdasti rasprežnik može podržati određenu valnu
duljinu sa samo jednog ulaza, WGR može podržati N ulaznih i N izlaznih portova (N2 konekcija)
♦ Prednost: Integrirani i pasivan uređaj - jeftin! ♦ Nedostatak: Ima fiksnu matricu usmjeravanja koja se ne može
rekonfigurirati
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 74
Waveguide Grating Routers (WGR) ili Arrayed Waveguide Grating (AWG)
♦ Sastav: 2 pasivna zvjezdasta rasprežnika spojena nizom rešetki (grating array)
♦ Prvi rasprežnik je NxN’ a drugi N’xN gdje je N<<N’ ♦ Ulazi su odvojeni kutom α, a izlazi kutom α’ ♦ Niz rešetki sastoji se od N’ valovoda duljina l1, l2, ...lN’ gdje je
l1<l2<...<lN’ ; li+Δl=li+1 ♦ Signal sa bilo kojeg ulaznog porta se dijeli i šalje na N’ izlaza iz
rasprežnika, odnosno ulaza u niz rešetki àsignal dobije različiti pomak u fazi u svakom valovodu ovisno o duljini valovoda i valnoj duljini signalaàna ulazu u drugi rasprežnik, razlika u fazi je takva da se signal konstruktivno spaja samo na jednom izlaznom portu
♦ Razlika u fazi susjednih valovoda = βxΔl, β=2πnef/λ, β – propagacijska konstanta, nef - efektivni indeks refrakcije valovoda, λ – valna duljina
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 75
Waveguide Grating Routers (WGR) ili Arrayed Waveguide Grating (AWG)
♦ Transmisijski spektar je konstantan zbog konstantnog pomaka u fazi pa djeluje kao N demuxa koji rade sljedeće:
♦ Ako se signal s prvog ulaznog porta distribuira preko N izlaznih portova tako da je slijed λ1, λ2, ...,λN, onda se signal s drugog izlaznog porta distribuira kao λN, λ1, ..., λN-1.
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems,
3rd Edition, Wiley, ISBN 0471215716 2002
Input 1
2
3
4
Output 1
2
3
4
WAVELENGTH ROUTING f1 f2 f3 f4
Ref: 1
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 76
Waveguide Grating Routers (WGR) ili Arrayed Waveguide Grating (AWG)
♦ Dva signala na istoj valnoj duljini s dva različita ulazna porta ne interferiraju jer postoji još dodatni pomak u fazi kao posljedica razmaka između dva ulazna porta ! Signali se spajaju u rešetci ali se odvajaju u drugom
rasprežniku i šalju na različite izlaze ♦ Razlika u fazi takva dva signala: kR(p-q)αα’
! k – propagacijska konstanta neovisna o valnoj duljini
! R – razmak između dva fokusa optičke zvijezde ! p – broj ulaznog porta ! q - broj izlaznog porta
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 77
♦ Više naziva: active optical crossconnect (active OXC), reconfigurable wavelength routing switch (WRS), wavelength selective crossconnect,...
♦ Koristi optičke prospojnike ♦ Više fleksibilnosti nego pasivni uređaji jer daju
dodatnu kontrolu pri uspostavljanju veza ♦ Usmjeravanje je funkcija valne duljine i
konfiguracije prospojnika
Podesivi valni usmjeritelji (aktivni optički prospojnici)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 78
Podesivi valni usmjeritelji (Aktivni optički prospojnici)
♦ Ako ima N ulaznih vlakana i M valnih duljina na svakom vlaknu, valne duljine na ulazima se odvajaju pomoću mux-a i spojeni su na M NxN aktivnih optičkih prospojnika
♦ Svi signali na istoj valnoj duljini usmjereni su u isti prospojnik nakon čega su usmjereni i multipleksirani na odgovarajući izlaz ! Prospojnici su prostorni i rade na osnovi prostornog položaja
ulaza
♦ Prostorni optički prospojnici unutar OXC (Optical cross-connect) mogu biti sastavljeni od 2x2 prospojnika; mogu se podesiti i tako mijenjati ovisno o prometu
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 79
Ugodivi filtri Rasprežnici
Prostorni komutatori
optička mreža elektronička mreža
predajnici & prijamnici digitalni elektronički prospojnik
nadzor
Sprežnici
EDFA
EDFA
Ref: 3
Podesivi valni usmjeritelji (Aktivni optički prospojnici)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 80
♦ Active optical cross-connects (OXC) omogućuju dinamičko usmjeravanje
♦ Dodatni ulazni i izlazni port se može dodati kako bi se omogućilo dodavanje i odvajanje pojedinih kanala (add/drop)
G. P. Agrawal, Fiber-Optic Communication systems, Third Edition, Wiley and sons, ISBN 0471215716 2002
Ref: 1
Podesivi valni usmjeritelji (Aktivni optički prospojnici)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 81
Optičke komponente: Valni pretvornici
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 82
Valni pretvornici (wavelength converters): Motivacija
♦ Wavelength Continuity Constraint – ukoliko nema valnih pretvornika u mreži, cijeloj konekciji (svjetlosnom putu, lightpath) mora biti dodijeljena ISTA valna duljina ! Konekcija c3 je blokirana
♦ Kad bi bilo valnih pretvornika, ne bi došlo do blokiranja
1 2
3 4
λ1 λ2
c1
c2 c3
WC
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 83
Valni pretvornici (wavelength converters)
♦ Funkcija: pretvori podatkovni signal na ulaznoj valnoj duljini u potencijalno drugu izlaznu valnu duljinu
♦ Karakteristike idealnog valnog pretvornika: ! Brza uspostava izlazne valne duljine ! Umjerena ulazna snaga ! Mogućnost iste ulazne i izlazne valne duljine ! Neosjetljivost na polarizaciju signala ! Konverzija u dulje i kraće valne duljine ! Nisko cvrkutanje izlaznog signala sa visokim
extinction ratio i visokim SNR ! Jednostavna implementacija
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 84
Valni pretvornici (wavelength converters, WC)
♦ 2 vrste 1. Opto-elektronički valni pretvornici 2. Sve-optički valni pretvornici
1. Korištenjem koherentnih efekata 2. Korištenjem međufazne modulacije
(crossmodulation)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 85
Opto-elektronički valni pretvornici
♦ Signal se pretvara u elek. domenu pomoću fotodetektora, te se električki niz bitova sprema u buffer (FIFO) i koristi kao ulaz u podesivi laser podešen na željenu izlaznu frekvenciju.
♦ Kompleksno i troši puno snage ♦ OE konverzija utječe na transparentnost
(modulacijski format i brzina moraju biti specificirana) ♦ Sva informacija o fazi, frekvenciji i analognoj
amplitudi se gubi u konverziji ♦ do 10 Gbps
Prijemnik Predajnik λ1 λ2 I(t)
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 86
Sve-optički valni pretvornici temeljeni na koherentnim efektima
♦ Najčešće se temelje na nelinearnim efektima miješanja valova: ! Miješanje 4 vala (FWM, Four Wave Mixing)
" FWM se pojavljuje kao nelinearni optički efekt medija kad interakcija 3 optička vala s frekvencijama f1, f2, i f3, kreira četvrti s frekvencijom f4 = f1 +/- f2 +/- f3
ILI ! Difference Frequency Generation (DFG)
" Interakcija dva optička vala: signal iz laserske pumpe i podatkovni signal
♦ Sačuva informaciju o fazi i amplitudiàpotpuna transparentnost ♦ Može pretvoriti skup valnih duljina u drugi skup valnih duljina ♦ Do 100 Gbps Aktivni
sloj Filter
SLA (semiconducter laser amplifier)
λ1
λp (CW)
λ2=(n-1)λp – λ1
n=3, FWM
n=2, DFG
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 87
Sve-optički valni pretvornici temeljeni na međufaznoj modulaciji (crossmodulation)
♦ Koriste aktivne poluvodičke optičke uređaje ! npr. poluvodička optička pojačala i lasere
♦ Spadaju u klasu pretvornika pomoću optičke rešetke
♦ 2 vrste: 1. Gain saturation u SLA (semiconductor
laser amplifier; poluvodičko lasersko pojačalo)
2. Fazna modulacija u SLA na jednom kraku MZ interferometra
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 88
Valni pretvornik: Gain saturation in SLA (semiconducter laser amplifier)
♦ Ulazni signal λ1 ulazi u SLA zajedno sa CW snopom svjetlosti (iz laserske pumpe) na valnoj duljini λ2
♦ Oba signala saturiraju pojačalo, međutim CW signal je jako pojačan za vrijeme 0 bitova a slabije pojačan za vrijeme 1 bitovaàniz bitova se preslikava na valnu duljinu λ2 ali u obrnutom redoslijedu
♦ Do 20 Gbps ♦ Nedostaci: Potreban CW laser s jako visokom brzinom podešavanja;
Signal se degradira zbog spontane emisije; Distorzija faze zbog cvrkutanja frekvencija
Poluvodičko lasersko pojačalo (SLA)
Aktivni sloj Filter
λ1
λ2 λ2
Ref: 3
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 89
Pretvorba valne duljine pomoću cross-gain modulacije u SOA
Izvor: RSS10
♦ S povećanjem ulazne snage signala, nosioci u SOA pojačalu se troše i pojačanje pojačala se smanjuje
♦ Zbog velike brzine tog procesa, pojačanje se mijenja u rangu fluktuacija bitova
♦ Signal manje snage na drugoj valnoj duljini (probe) iskusit će malo pojačanje kad je ulazni signal u 1, a veće pojačanje kad na ulazu 0
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 90
Valni pretvornik: Fazna modulacija u SLA na jednom kraku MZ interferometera
♦ Koriste se 2 SLA pojačala ♦ Podatkovni signal λ1 i CW signal λ2 propagiraju
simultano kroz dva kraka MZ interferometra. ♦ Dodatni pomak u fazi se uvodi za svaki 1 bit u
signaluà2 vala konstruktivno ili destruktivno interferiraju ovisno o fazià CW signal je poslan na različite izlaze ovisno o nizu bitova, tj. jedan izlazni port preslika je originalnog signala ali na valnoj duljini λ2
SLA Filter
λ1
Pulsed
λ2
(CW)
λ2
Pulsed SLA
Fotoničke telekomunikacijske mreže 2015/2016 91
Literatura Skripta: Marija Furdek, Optical WDM networks key components, 2012 Knjige: ♦ B. Mukherjee, Optical WDM Networks, Springer, 2006 ♦ Govind P. Agrawal, Fiber-Optic Communication Systems, 3rd
and 4th editions, Wiley and sons, 2002, 2012 ♦ [RSS10] R. Ramaswami, K. N. Sivarajan, G. H. Sasaki,
Optical Networks: A Practical Perspective, 3rd edition, Morgan Kaufmann, 2010.
Dodatne reference: ♦ [1] V. Moeyaert, M. Morvan, P. Nankoua, V. Garcia-Muñoz ePhoton One+
course: Optical Transmission, IV-WDM transmission ♦ [2] R. Inkret, Transmisijski sustavi; pripreme za 2. lab.vj. ♦ [3] B. Mikac, Transmisijski sustavi, predavanja ♦ [4] O. Gerstel, M. Jinno, A. Lord, S.J. Ben Yoo, Elastic Optical Networking: A
New Dawn for the Optical Layer?, IEEE Communications Magazine, pp. S12-S20, Feb. 2012.
♦ [5] M. Jinno, et al., Distance-Adaptive Spectrum Resource Allocation in Spectrum-Sliced Elastic Optical Path Network, IEEE Communications Magazine, pp. 138-145, Aug. 2010.
♦ [6] H. Dutton, Understanding Optical Communications, IBM Redbooks, 1998. ♦ [7] CISCO VNI: Forecast and Methodology 2012-2017