IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN2-ljetni semestar.pdf · Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RN 2 2. GODINA – Učiteljski studij- 4. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja I odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24i

Zadar


1

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 2 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - 4 . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RN2:

dr.sc. Tomislav Košta

ured 4, prizemlje

termini mjesečnih sastanaka:

prvi ponedjeljak u mjesecu u 12.30h

kontakti: [email protected] 023/345 – 005

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima radi informiranja o tekućim događajima.

Osim grupnih sastanaka sa studentima voditelj studijske grupe prima studente na individualne konzultacije

vezano za pitanja o studiranju, studijskom program I odabiru izbornih kolegija.


2

Kalendarnastavnihaktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Početakakademskegodine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijemstudenataprvegodinepreddiplomskogstudija.

3.10.2017. Utorak Početaknastave u zimskomsemestruakad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnostiiblagdansv. Šime

1.11.2017. Srijeda BlagdanSvihsvetih – neradnidan

24.11.2017. Petak Blagdansv. Krševana – danGradaZadra – neradnidan

20.11.–24.11.2017. Izvanredniispitnirok

11.12.-15.12.2017. Apsolventskiispitnirok

24.12.2017.-

5.1.2018. Božićniinovogodišnjiblagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdansv. Stošije – nenastavnidan

26.1.2018. Petak Završetaknastave u zimskomsemestruakad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimskiispitnirok

26.2.2018. ponedjeljak Početaknastave u ljetnomsemestruakad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventskiispitnirok

19.3.-23.3.2018. Redovitiispitnirokzavezanekolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsniblagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredniispitnirok

23.4.-27.4.2018. Redovitiispitnirokzavezanekolegije

1.5.2018. Utorak Međunarodnipraznikrada – neradnidan

31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradnidan

8.6.2018. Petak Završetaknastave u ljetnomsemestruakad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetniispitnirok

22.6.2018. Petak Dan antifašističkeborbe – neradnidan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradnidan

18.7.-31.8.2018. Godišnjiodmornastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenskiispitnirok

30.9.2018. Nedjelja Završetakakademskegodine 2017./18.

zimskisemestar

ljetnisemestar


3

Urediiučionice:

Br. prostorije

Vrstaprostorije Smještajprostorije Djelatnici Telefon

1 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. SašaŽivković

KarmenTravirkaMarčina, prof. Doc.dr.sc. Marina Đira

345-001

2 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. JelenaAlić

Mr.sc. PredragSaratlija Dr.sc. DonataVidakovićSamaržija

345-002

3 Urednastavnika Prizemlje Izv.prof.dr.sc. SmiljanaZrilić

Doc.dr.sc. Diana NenadićBilan 345-003 345-004

4 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. ZorakŠkoda Dr.sc. TomislavKošta Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Urednastavnika Prizemlje Prof.dr.sc. Mira Klarin

Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007 345-006

7 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. Tamara KisovarIvanda

Mr.sc. Milena Radovan Burja 345-008 345-049

8 Urednastavnika Prizemlje Doc.dr.sc. SlavicaŠimićŠašić

Doc.dr.sc. Marija Musa 345-009

11 Tajništvo Prizemlje EmilijaMatassiBotunac

Martina Šestan 345-043

13 Uredpročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /

35 Informatičkikabinet Prizemlje / /

103 Učionica 1. kat / /

103B Urednastavnika 1. kat SnježanaHabušRončević,prof.

345-033

104 Urednastavnika 1. kat Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato

Doc.dr.sc. Violeta ValjanVukić Dr.sc. Ante Delić

345-032




114 Urednastavnika 1. kat Doc.dr.sc. Katarina Ivon

Doc.dr.sc. SlavicaVrsaljko 345-047


4

RED PREDAVANJA

Šifra

predmeta

Ime i prezime

nastavnika

Naziv predmeta

Ukupno sati (semestralno)

ECTS

bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

UČZD213 Izv. prof. dr. sc.

Smiljana Zrilić

Obiteljska pedagogija 30 15

0 3

UČZD214 Doc. dr. sc. Marija

Musa

Leksikologija hrvatskog

standardnog jezika

15 0 15 2

UČZD215 Doc. dr. sc. Zoran

Škoda

Matematika 4 30 0 15 3

UČZD216 Josip Cindrić, prof. Informatika 2 30 0 15 3

UČZD217 Dr. sc. Tomislav Košta Glazbena kultura

30 15 0 3

UČZD218 Karmen Travirka

Marčina, prof.

Likovna kultura 1 30 15 0 3

UČZD219 Doc. dr. sc. Katarina

Ivon

Temeljni pojmovi teorije

književnosti

30 15 0 3

UČZD220 Ime naknadno Engleski jezik struke 2 15 15 0 2

UČZD221 Mr. sc. Predrag

Saratlija

Kineziološka kultura 4 0 0 30 1

Dr.sc. Donata Vidaković

Samaržija

A 1

UČZD222 Izv. prof. dr. sc. Robert

Bacalja

Novija hrvatska književnost -

romantizam

15 15 0 3

A 2

UČZD223

Doc.dr.art.Marina

Đira

Trodimenzionalno oblikovanje i

dizajn II

15 0 15 3


5

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

UČZD224 Dr.sc.Tomislav Košta Zborno pjevanje IV 15 0 15 2

UČZD225 Josip Cindrić, prof. Uvod u programiranje 15 0 15 2


Teodora Vigato

Lutkarstvo 15 15 0 2

UČZD227 Mr. sc. Milena Radovan

Burja

Izabrana poglavlja filozofije

odgoja

15 15 0 2

Bilješka: Studenti moraju upisati najmanje 1 izborni predmet. Ukupan broj ECTS bodova za izborne

predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS bodova.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela

Student/ica pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 ECTS bodova.

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

UČZD224 Dr.sc.Tomislav Košta Zborno pjevanje IV 15 0 15 2

UČZD225 Josip Cindrić, prof. Uvod u programiranje 15 0 15 2


Teodora Vigato

Lutkarstvo 15 15 0 2

UČZD227 Mr. sc. Milena Radovan

Burja


odgoja

15 15 0 2


6

RASPORED SATI

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK

8,00- 9,30 Mr.sc. Milena Radovan

Burja


odgoja (IZBORNI)

37

11,00-12,30 Doc.dr.art. Marina Đira Trodimenzionalno oblikovanje

i dizajn II

37

12,30-14,00 dr.sc. Tomislav Košta Glazbena kultura (P) 103

14,00-15,00 dr.sc. Tomislav Košta Glazbena kultura (V) 103

18,00-20,00 dr.sc. Tomislav Košta Zborno pjevanje IV (IZBORNI) 103

UTORAK

8,00- 9,00 doc.dr.sc.Marija Musa Leksikologija hrvatskog

standardnog jezika (P)

107

9,00-10,00 doc.dr.sc.Marija Musa Leksikologija hrvatskog

standardnog jezika (V)

107

13,00-15,30 Karmen Travirka Marčina,

prof.

Likovna kultura 1 109

15,30-17,00 izv. prof. dr. sc. Teodora

Vigato

Lutkarstvo (IZBORNI) 105

18,00-19,30 Josip Cindrić,prof. Uvod u programiranje Info. kab.

SRIJEDA

8,00-9,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana

Zrilić Obiteljska pedagogija (P) 103

9,30-10,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana

Zrilić Obiteljska pedagogija (S) 103

10,30-12,00 izv.prof.dr.sc. Robert

Bacalja

Novija hrvatska književnost-

romantizam

107

13,00-14,00 Mr.sc. Dajana Jašić Kineziološka kultura 2 S.C. Višnjik

15,30-16,30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika IV (V) 105


7

ČETVRTAK

8,00-10,30 doc. dr. sc. Katarina Ivon Temeljni pojmovi teorije

književnosti

103

10,30-12,30 doc.dr.sc. Zoran Škoda Matematika IV (P) 105

13,00-14,30 Josip Cindrić, prof. Informatika (Grupa I) Inf. Kab.

14,30-16,00 Josip Cindrić, prof. Informatika (Grupa II) Inf. Kab.

PETAK

13,30-15,00 Ime naknadno Engleski jezik struke 2 103


8

Nastavni plan kolegija

Naziv kolegija OBITELJSKA PEDAGOGIJA

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv.prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj;

Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju.

Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete.

Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje.

Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao pretpostavke za njenu odgojnu funkciju.

Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita teorijska gledišta kojima se tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji.

Znati zakonski okvir.

Preduvjeti za

upis

Ispitna

literatura

1. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali profesor, Zagreb. 2. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica: U: Puljiz, V.

i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (191-204).

3. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci 4. Rosić, V. , Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji

Dopunska

literatura

Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str. 47-54)

Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str. 239-274).

Buljan – Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.


9

Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str. 594-600).

Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb.

Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb.

Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, 2006.

Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb.

Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, 2006.

Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (str. 105-111)

Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, (239-263).

Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, 2005.

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str. 125-138).

Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.

Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001.

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od 01.11.2015.

Konvencija o pravima djeteta


10

Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš.

Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.

Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb

Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.

Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.

Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.

Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja. Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.

Oblici

provođenja

nastave

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Jezik poduke

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

1.

Teorijske pretpostavke suvremene obiteljske pedagogije kao pedagoške

discipline.Cilj, zadaci i predmet proučavanja obiteljske pedagogije;određenje

mjesta u sustavu pedagoških disciplina i njen odnos prema drugim znanostima.

2. Posebnosti istraživanja u području obiteljske pedagogije - od kvantitativnog ka

kvalitativnim istraživanjima.Obitelj kao društvena skupina.

3.

Kraći povijesni pregled razvoja:od porodice do suvremene obitelji.Osnovne

sociološke kategorije obitelji: pojam srodstva, obiteljske strukture, odnosi u obitelji

te obiteljske funkcije

4. Pedagoške implikacije promjena u suvremenoj obitelji u kontekstu aktualnih

društvenih promjena.Obitelj kao odgojna zajednica.


11

5. Obitelj kao odgojna zajednica (pojam obitelji, zadaće obitelji, temeljni uvjeti

obiteljskog odgoja, struktura i neke funkcije obitelji)

6. Tradicionalne i suvremene obitelji

Funkcionalne i disfunkcionalne obitelji

7. Stilovi odgoja roditelja

Uloga oca i majke u odgoju djeteta

8. Ozračje u obitelji kao preduvjet uspješnog odgojnog djelovanja

Obitelj i odgojna komunikacija

9. Utjecaj roditelja na socijalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta

10. Obitelj i škola – partneri odgoja, Oblici suradnje s roditeljima

11. Obiteljski zakon, Konvencija o pravima djeteta

12. Oblici nasilja na djecom, zapuštena djeca, preventivni programi i pomoć zapuštenoj

i zlostavljanoj djeci,

13. Roditelji konzumenti alkohola i droga, utjecaj na dijete.

14. Oblici nasilja nad ženama.

Primarna, sekundarna i tercijalna prevencija nasilja nad nad ženama

15. KOLOKVIJ


12

Naziv kolegija Leksikologija hrvatskoga standardnog jezika

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

doc. dr. sc. Marija Musa


- definirati temeljne i specifične pojmove iz područja leksikologije;

- samostalno promišljati o leksičko-semantičkim odnosima (sinonimiji,

antonimiji; polisemiji, homonimiji i sl.);

- primijeniti usvojene pravopisne, pravogovorne, fonološke,

morfološke i sintaktičke i leksičke norme

- u pisanom i usmenom iskazu;

- razumjeti vrijednosti govorne i pisane komunikacije i njegovanja

jezične kulture;

- samostalno se služiti stručnom literaturom i normativnim priručnicima.

Preduvjeti za

upis

Položen ispit iz kolegija Sintaksa hrvatskoga standardnog jezika

Ispitna

literatura

.

1. Samardžija, M. (1995. i kasnija izdanja) Leksikologija hrvatskoga

jezika, Zagreb: Školska knjiga.

2. Škiljan, D. (1980.) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga.

3. Silić, J. (1984.) Od rečenice do teksta, Zagreb: SNL.

4. Katičić, R. (1992.) Novi jezikoslovni ogledi, Zagreb: Školska knjiga.


13

Dopunska

literatura

1. Klaić, B. (2002.) Rječnik stranih riječi, Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.

2. Melvinger, J. (1989.) Leksikologija (skripta), Osijek: Pedagoško fakultet.

3. Šonje, J. i Nakić, A. (ur.) (2000) Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža i Školska knjiga.

PRIRUČNICI

1. Babić, S. –Finka, B. –Moguš, M. (2000. i kasnija izdanja) Hrvatski pravopis, Zagreb:

Školska knjiga.

2. Barić, E. i drugi (1995., 1997.) Hrvatska gramatika, Zagreb: Školska knjiga.

3. D. Raguž (1997.) Praktična hrvatska gramatika, Zagreb: Medicinska naklada.

4. Težak, S. –Babić, S. (1992. i kasnija izdanja) Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb:

Školska knjiga.

5. www.pravopis.hr

6. www.prirucnik.hr

Oblici

provođenja

nastave

predavanja, seminari, samostalni zadatci

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pisani i usmeni ispit

Jezik poduke hrvatski jezik

PREDAVANJA


27. 2. 1 Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Jezični znak.

http://www.prirucnik.hr/


14

6. 3. 1 Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, metafora i metonimija.

13. 3. 1 Sinonimija i antonimija. Homonimija.

20. 3. 1 Leksičko raslojavanje - vremenska i prostorna raslojenost leksika.

27. 3. 1

Funkcionalna raslojenost leksika.

Književno-umjetnički funkcionalni stil. Razgovorni funkcionalni stil.

3. 4. 1 Administrativni funkcionalni stil (personalni podstil ).

10. 4 1 Znanstveni funkcionalni stil (pisanje članka, citiranje, navođenje).

17. 4 1 Publicističko-novinarski funkcionalni stil - značajke i žanrovi.

24. 4. 1 Frazem, podrijetlo i vrste.

1. 5. 1 Državni praznik – Prvi svibnja

8. 5. 1 Leksičko posuđivanje.

15. 5. 1 Onomastika. Antroponimi. Toponimi.

22. 5. 1 Tvorba riječi. Tvorba imenica, pridjeva i glagola.

29. 5. 1 Jezična kultura. Jezični purizam.

5. 6. 1 Leksikografija.

Seminar


27. 2. 1 Leksik kao dio jezičnog sustava; leksem kao jezična jedinica.

6. 3. 1 Tipovi značenja – monosemija i polisemija; vrste prenesenih značenja metafora i

metonimija.

13. 3. 1 Rad na tekstu – prepoznavanje sinonimije, antonimije i homonimije.

20. 3. 1 Vremenski i prostorno raslojeni leksemi.


15

27. 3. 1 Funkcionalna raslojenost leksika: književno-umjetnički tekstovi – značajke.

3. 4. 1 Razgovorni funkcionalni stil – leksičke značajke.

10. 4 1 Administrativni funkcionalni stil – žanrovi personalnog podstila (pisanje životopisa, prijave,

zamolbe).

17. 4 1 Znanstveni funkcionalni stil: citiranje i navođenja bibliografskih jedinica.

24. 4. 1 Publicističko-novinarski funkcionalni stil – pisanje vijesti, putopisa, reportaže (vježba).

1. 5. 1 Državni praznik – Prvi svibnja

8. 5. 1 Prilagodba posuđenica – vježba na tekstu.

15. 5. 1 Purizam i jezična kultura.

22. 5. 1 Nazivlje - nazivlje u udžbenicima četvrtog razreda osnovne škole.

29. 5. 1 Frazemi – vrste.

5. 6. 1 Imena učenika u prvom razredu osnovne škole (izvori).

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Redovita nazočnost i aktivno sudjelovanje u nastavi; sudjelovanje u svim seminarima (pisano i usmeno

izlaganje seminarskoga rada) i predviđenim vježbama; pisani i usmeni ispit. Pisani ispit studenti mogu

položiti i putem dvaju predviđenih kolokvija.


16

Naziv kolegija Matematika 4

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Zoran Škoda


- promatrati i klasificirati skupove operacija simetrija, permutacija, brojevne

sustave, skupove matrica, vektora i brojeva u aritmetici modulo p kao

algebarske strukture i uočavati njihova apstraktna svojstva

- realizirati apstraktne algebarske strukture i vektorske prostore u više

izomorfnih realizacija

- primjenjivati vektore i matrice u analitičkom pristupu geometriji u 2 i 3

dimenzije

- geometrijski interpretirati sustave linearnih jednadžbi i njihova rješenja

- koristiti dinamički softver geogebra i mathsage za crtanje, prezentacije i

rješavanje geometrijskih i algebarskih problema

Preduvjeti za

upis

Položeni ispiti iz Matematike 1 i Matematike 2.

Ispitna

literatura

Odabrana poglavlja knjige K. Horvatić, Linearna algebra i, u manjoj mjeri, B.

Pavković, D. Veljan, Elementarna matematika I,II, Školska knjiga, Zagreb 2003 i

materijali kolegija na webu ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarmat4

Dopunska

literatura

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja, vježbe, web stranica ncatlab.org/zoranskoda/show/zadarmat4 i

njoj podređene stranice, te dodatna komunikacija i zadaci preko merlin sustava.

Termin srijedom je u nekim tjednima proširen s 45 na 60 minuta radi nadoknade

nekih sati nastave u svibnju i gubitka zbog praznika na tijelovo 30.5.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Nekoliko domaćih zadaća, kolokvij u sredini semestra, mali studentski projekt u

dinamičkom softveru, završni pismeni i završni usmeni ispit.


17

Jezik poduke hrvatski

PREDAVANJA, 30 sati


28.2. 1+1/

3 Pojam operacije simetrije, pojam grupe, primjeri. Pojam algebarske strukture.

1.3. 2 Magma, polugrupa i monoid. Polugrupa i monoid riječi na danom alfabetu.

8.3. 2 Grupe, Cayleyeva tablica grupe. Primjeri grupa simetrija poligona, poliedra i

kristalografske grupe. Abelove grupe. Graf konačne grupe.

15.3. 2

Podgrupe i homomorfizmi, izomorfizmi, automorfizmi. Permutacije. Broj

permutacija. Grupe permutacija. Cayleyev teorem. Centralne i normalne

podgrupe. Susjedne klase grupe s obzirom na podgrupu. Lagrangeov teorem.

22.3. 2 Kvocijentna grupa. Slučaj Abelovih grupa. Djelovanja grupa. Prsteni.

29.3. 2 Komutativni i nekomutativni prsteni. Djelitelji nule, tijela i polja. Primjeri i

kontraprimjeri. Prsteni kvadratnih matrica. Tijelo kvaterniona.

30.3. 2+2/

3 Prezentacija softvera u algebri. Mathsage i geogebra.

5.4. 2

Brojevni sustavi kao primjeri algebarskih struktura s ponavljanjem definicija i

konstrukcija brojevnih sustava N,Z,Q,R,C iz Matematike 1. Trigonometrijski zapis

kompleksnog broja. n-ti korijen kompleksnog broja.

12.4. 2

Polinomi nad poljem. Operacije nad polinomima. Teorem o dijeljenju polinoma s

ostatkom. Euklidov algoritam za zajedničku mjeru polinoma. Identiteti za polinome.

Nultočke polinoma. Osnovni teorem algebre. Rastav polinoma na proste

množitelje. Pojam algebarskog broja i transcendentnog broja. Binomna formula.

19.4. 2 Važni primjeri prstena: aritmetika ostataka modulo p, konačna polja, Booleovi

prsteni i njihovo pojavljivanje (logika, skupovi, elektronički sklopovi).

26.4. 2

Vektori u 2 i 3 dimenzije kao razredi ekvivalencije usmjerenih dužina. Zbrajanje

vektora i množenje sa skalarom. Duljina vektora, komponente vektora. Smjer i smisao

vektora. Skalarni,vektorski i mješoviti umnožak vektora i njihova geometrijska

interpretacija. Ovaj dio je velikim dijelom ponavljanje s kraja kolegija Matematika 2.

Definicija vektorskog prostora nad poljem. Linearne kombinacije vektora. Linearna

ljuska skupa vektora.

3.5. 2 Linearna nezavisnost skupa vektora, baza i dimenzija vektorskog prostora. Vektor

reci i vektor stupci. Zapis vektora u bazi. Prostori vektor redaka i vektor stupaca.


18

Vektori reci i stupci kao posebni slučaj matrica. Množenje matrice i vektora.

Skalarni umnožak u više dimenzija. Vektorski potprostori.

(10.5.) 0 Nema predavanja (nadoknada 23.3.).

17.5.

2 Koordinatni sustav u ravnini i prostoru s naglaskom na vektorski prikaz. Biranje

ishodišta. Afini prostor. Pravci i ravnine u vektorskom pristupu. Paralelni i okomiti

pravci. Okomica na ravninu. Udaljenost dva mimoilazna pravca. Volumen

paralelepipeda. Jednadžba kružnice i kugle. Parametarska jednadžba krivulje.

Presjek krivulja kao rješenje sustava jednadžbi. Kvalitativno ponavljanje aksiomatike

stereometrije i diskusija osnovnih tipova izometrija u 2 i 3 dimenzije.

24.5.

2 Linearni operatori i njihova veza s matricama. Množenje matrica kao kompozicija

linearnih operatora. Matrični prikaz i geometrijska interpretacija sustava linearnih

jednadžbi. Geometrijska interpretacija rješenja sustava linearnih jednadžbi.

(31.5.) 0 Praznik, tijelovo

5.6. 2 Izometrije prostora i ravnine u terminama matrica. Matrice rotacije. Dilatacije. Osna

simetrija.

Vježbe


7.3. 1+1/3 Primjeri grupa i polugrupa.

14.3. 1+1/3 Primjeri grupa simetrija.

21.3. 1+1/3 Primjeri iz teorije grupa. Zadaci s permutacijama.

28.3. 1+1/3 Ponavljanje brojevnih sustava. Promatranje brojevnih sustava kao algebarskih

struktura. Rekurzivne definicije u aritmetici.

4.4. 1+1/3 Kolokvij


19

11.4. 1+1/3 Trigonometrijski zapis kompleksnog broja, zadaci. Zadaci s polinomima. Simbolička

algebra u sageu.

18.4. 1+1/3 Zadaci s polinomima, nastavak.

25.4. 1+1/3 Ponavljanje vektora iz Matematike 2 sa zadacima. Ponavljanje pojmova iz

planimetrije i stereometrije.

2.5. 1+1/3 Ponavljanje sustava linearnih jednadžbi iz matematike 3. Geometrijska interpretacija.

Koordinatni sustav u 2 i 3 dimenzije.

(9.5.) 0 nema predavanja

16.5. 1 Vježbe geometrije u koordinatnom sustavu, često uz uporabu vektora.

23.5. 1 Linearne transformacije u bazi. Operacije s matricama. Vektorska prezentacija i

linearne transformacije u računarskim grafičkim sustavima.

30.5. 1 Geometrijski primjeri s koordinatama. Primjene sa softverom.

4.6. 1 Analitička geometrija, zadaci. Izometrije u analitičkom pristupu.


ilSve aktivnosti se boduju. Dolaženje na nastavu se bilježi. Na završni usmeni ispit mora se doći s barem 50%

ukupnih bodova. Ukupna ocjena se modificira na završnom usmenom ispitu. U nekim slučajevima pada na

usmenom ispitu pismeni ispit se ne mora ponavljati ukoliko je barem 50%, student to želi i slijedeći rok je u

manje od 4 tjedna.


20

Naziv kolegija Informatika 2

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Josip Cindrić


Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u

odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim

sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom

i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u

skladu sa naprednim tehnologijama , algoritamsko rjesavanje problema primjenom

programiranja. Analizirati programe u rjesavanju problema i prakticnih zadatak.

Koristiti programski jezik Logo u korelaciji s metodikom matematike .

Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost

za timski rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i

algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog

jezika LOGO ponuditi rješenja za u metodici matematike.

Kreirati materijala za rad pomoću uz programskog jezika LOGO.Razviti sklonost za timski

rad, interakciju i suradnju služeći se samostalno kreiranim aplikacijama i algoritmima. Analizirati matematičke probleme , grafički uz korištenje programskog jezika LOGO

ponuditi rješenja za predmet Metodika Matematike. Znati koristiti programski jezik Logo

u korelaciji s matematikom do cetvrtog razreda.

Preduvjeti za

upis

Ispitna

literatura

Logo 4.0 ,Kniewald, Zagreb (1999)

Terrapin Logo , Ines Kniewald , Zagreb 2005

Uvod u programiranje : Microsoft Visual Basic .NET, Teo Zuljevic,2003

http://www.uml.org/

Dopunska

literatura

Materijali s : merlin.srce.hr --Online tečajevi za korištenje naprednih CMS web alata

http://www.uml.org/


21

Oblici

provođenja

nastave

Predavanje, Vježbe, E-učenje, Hibridna nastava

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima

studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu.

Studentske evaluacije nastavnika.

Jezik poduke HR

PREDAVANJA

TERMIN SATI sadržaj

1 Uvodni sat, obveze i podjela u grupe ,pristup na moodle

1 Uvod u programiranje , algoritmi

1 UML

1 UML osnovni dijagrami

1 Logo -osnovne naredbe

1 Logo slicice

1 Petlje

1 Pisemo prve logo programe

1 Uvjetno grananje

1 Kolokvij

1 Rijeci

1 Liste

1 Naredbe za rad s vise kornjaca

1 Koordinate

1 Kolokvij

Vjezbe

TERMIN SATI sadržaj

1 Uvod u programiranje , algoritmi

1 UML osnovni dijagrami

1 UML crtanje osnovnih dijagrama

1 Logo -osnovne naredbe

1 Logo slicice

1 Petlje

1 Pisanje prvih programa u Logu i njihovo pokretanje

1 Uvjetno grananje

1 Kolokvij


22

1 Riječi

1 Liste

1 Liste

1 Naredbe za rad s vise kornjaca

1 Koordinate

1 Kolokvij


23

Naziv kolegija Glazbena kultura

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Tomislav Košta

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Poznavati značajke glazbenih vrsta glazbeno-stilskih razdoblja te

tradicijske glazbe Hrvatske,

Odrediti sastavnice glazbenog djela i prepoznati izvođače temeljem

slušanja,

definirati i razlikovati temeljne pojmove iz glazbene kulture

upoznati i usvojiti spoznaje o stilskim razdobljima u glazbenoj povijesti

razviti kulturu slušanja glazbe; prepoznati i uspoređivati značajke

stilskih razdoblja

prepoznati, analizirati i uspoređivati različita glazbena djela u pogledu

glazbene vrste, formalne strukture, stilskog razdoblja kojem djelo

pripada i ostalih izražajnih sastavnica samostalno primijeniti stečena

znanja i sposobnosti u predmetnoj metodici.

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna

literatura

Perak – Lovričević N., Ščedrov, Lj. (2008): Glazbeni susreti 1.-4. vrste,

Profil International, Zagreb.

Županović I, (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb.

Njirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga,

Zagreb.

Partiture pjesama iz programa Glazbene kulture od I. do III. razreda

osnovne škole.

Dopunska

literatura

Golčić I. (1998): Pjesmarica za osnovne škole, HKD sv. Jeronima,

Zagreb.

Stipčević, E. (1997): Hrvatska glazba, Školska knjiga, Zagreb.

Tuksar S. (2000): Kratka povijest europske glazbe, Matica hrvatska,

Zagreb.

Udžbenici glazbene kulture u osnovnoj školi.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.


24

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni i pismeni

Jezik poduke Hrvatski i engleski

SADRŽAJ

Sadržaj kolegija obuhvaća:

Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

Glazbena kultura antičke Grčke i Rima

Glazba srednjeg vijeka

Renesansa

Barok

Pretklasika i bečka klasika

Predstavnici bečke klasike

Romantizam i predstavnici romantizma

Slavenska glazba 19. Stoljeća

Opera u 19. Stoljeću

Glazbeni impresionizam i ekspresionizam

Glazbeni smjerovi 20. Stoljeća

Glazba u Hrvatskoj i predstavnici hrvatske umjetničke glazbe

Hrvatska tradicijska glazba

Terenska nastava (odlazak na koncert uz vlastiti osvrt – nije nužno zadnja cjelina

kolegija već je ovisan o koncertnoj ponudi u Zadru.)


Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni

ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja

nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS

postotnih bodova).


25

Naziv kolegija Lkovna kultura I

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Karmen Travirka Marčina, prof


Objasniti temeljne pojmove iz likovne kulture i likovnog izražavanja.

Vrednovanje likovnih oblika u odnosu na povijesna razdoblja

Razviti pozitivan odnos prema estetskom okruženju.

Kreiranje vizualnog i estetskog opažanja.

Uvažavati različitosti i multikulturalnosti.

Razviti kreativnu dimenziju učitelja.

Razvijati vizualno i estetsko opažanje.

Razvijati vrijednosne stavove prema umjetnosti i kulturnoj baštini

Preduvjeti za

upis

Nema ih

Ispitna

literatura

Ivančević, R. (1999.) Stilovi razdoblja život. Zagreb, Profil,

•Ivančević, R. (2000.) Stilovi razdoblja život II. Zagreb, Profil,

•Karaman, A., (2005.) Opća povijest umjetnosti od prapovijesti do suvremenosti,

Zagreb, Školska knjiga,

Dopunska

literatura

Janson H. W., Janson A. F.(2013.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Stanek d.o.o.

Gombrich, E. H., (1999.) Povijest umjetnosti, Zagreb, Golden marketing

Likovna enciklopedija, Zagreb, Leksikografski zavod M. Krleža

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari


26

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom

ispitu: pohađanja nastave (12,5 ECTS postotnih bodova),priprema za predavanje (12,5

ECTS postotnih bodova), seminarski rad ( 25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50

ECTS postotnih bodova)

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


Utorkom

13 -

14 i

30sa

ti

Grane likovne umjetnosti; arhitektura, slikarstvo, kiparstvo grafika i dizajn

Relativnost povijesnog vremena.

Ovisnost likovnih oblika o društvenim okolnostima zajednice.

Osnovni likovni elementi čovjekova izražavanja kroz povijesna razdoblja:

prapovijest

antika

srednji vijek

srednji vijek

srednji vijek

renesansa početak

renesansa

renesansa

barok

barok

barok

Analiziranje likovnih oblika prema društvenoj razvijenosti


27

Seminar


Utorkom

14 i

30-

15i

30sa

ti

Arheološki muzej Zadar

Amfiteatar u Puli

Dioklecijanova palača

Eufrazijeva bazilika

Crkva sv. Križa u Ninu

Katedrala Trogir

Katedrala Zadar

Radovanov portal

Katedrala Šibenik

Katedrala Zagreb

Ivan Duknović

Franjo i Lucijan Vranjanin

Dubrovačka slikarska škola i Dubrovačke barkone crkve


28

Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski Učiteljski studij

Naziv kolegija Temeljni pojmovi teorije književnosti

Status kolegija obvezni

Godina 2. Semestar 4.

ECTS bodovi 4

Nastavnik Doc.dr.sc. Katarina Ivon e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Srijeda 11:30 – 12:30 Četvrtak 12:30 – 13:30

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja nastave

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.

Nastavno opterećenje P+S+V

30P+0V+15S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Ispitni rokovi

1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prva pol. veljače

Druga pol. veljače

Prva pol. rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja

Osposobiti studente za pravilno tumačenje i analiziranje temeljnih pojmova teorije književnosti. Osposobiti studente za samostalno interpretiranje književnih djela. Osposobiti studente za uočavanje, definiranje i analiziranje rodovskih i žanrovskih sličnosti i razlika. Osposobiti studente za poznavanje i razumijevanje književnopovijesnih, književnoteorijskih i stilskoformacijskih osobitosti pojedinih književnih djela i njihova konteksta. Osposobljavanje studenata za razumijevanje i tumačenje suvremenih književnih teorija. Kod studenata se razvija sposobnost samostalnog učenja i napredovanja izvođenjem samostalnih zadataka tijekom nastavnog procesa ovisno o tome koja se jezična problematika definira i analizira ili o kojoj se temi raspravlja. Kod studenata se razvijaju istraživačke vještine na razini izrade stručnog rada.

Kod studenata se razvijaju sposobnosti za kontinuirano vrjednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada i učinkovitosti

Preduvjeti za upis -

mailto:[email protected]


29

Sadržaj kolegija

Naziv i pojam književnosti. Temelji proučavanja književnosti. Područje znanosti o

književnosti (povijest književnosti, teorija i kritika). Kratki prikaz temeljnih

književnopovijesnih razdoblja. Stih( vrste versifikacijskih sustava) . Književni rodovi i

vrste. Terminološka određenja: književne epohe, književna razdoblja, književni pravci

i stilske formacije. Stil, stilske figure. Stihovni oblici (lirika i epika) . Umjetnička proza.

Trivijalna književnost. Drama i kazalište. Kratka priča, novela, esej, feljton.

Upoznavanje sa žanrovima iz dječje književnosti : slikovnica, dječja priča, dječja

poezija, dječji roman, basna, igrokaz, strip.

Prikaz suvremenijih pristupa u interpretaciji književnih djela. Poststrukturalizam i

dekonstrukcija . Novi historizam i postkolonijalna teorija. Feministička teorija.

Imagologija. Kulturalni studiji.

Obvezna literatura

Solar, M. 2005. Teorija književnosti, Zagreb: Školska knjiga.

Solar, M. 2011. Književni leksikon, Zagreb: Matica hrvatska

Škreb, Z.; Stamać, A. 2000. Uvod u književnost. Teorija, metodologija, Zagreb:

Nakladni zavod Globus. (odabrana poglavlja)

Culler, J. 2001. Književna teorija, Zagreb; Biblioteka AGM

Biti, V. 2000. Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije , Zagreb: Matica hrvatska

Dopunska literatura

Biti, V. 1992. Suvremena teorija pripovijedanja, Zagreb: Globus Solar, M. 2006. Uvod u filozofiju književnosti, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Pavletić, V.1995. Kako razumjeti poeziju, Zagreb: Školska knjiga. Bouša, D. 2004. Priručnik za interpretaciju poezije s pojmovnikom, Zagreb: Školska knjiga. Peleš, G.1990.Tumačenje romana, Zagreb: ArTresor. Žmegač, V. 1991. Povijesna poetika romana, Grafički zavod Hrvatske: Zagreb Frangeš, I; Žmegač, V. 1998. Hrvatska novela – interpretacije, Zagreb: Školska knjiga. Solar, M. 2004. Ideja i priča, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Solar, M. 2006. Smrt Sancha Panze i drugi eseji, Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga. Eagleton, T. 1987. Književna teorija, Zagreb: SNL. Oraić Tolić, D. 1996. Paradigme 20. stoljeća: avangarda i postmoderna, Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Solar, Milivoj . 2005. Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska Trag i razlika : čitanja suvremene hrvatske književne teorije (ur. Biti,V; Ivić,N; Užarević, J.), Zagreb: Naklada MD. Dukić, D. i dr. 2009. Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb: Srednja Europa. Hall, S. 2006. Kulturalni studiji i njihovo teorijsko naslijeđe. Politika teorije. Zbornik rasprava iz kulturalnih studija , (ur. Duda, Dean), Zagreb: Disput.

Internetski izvori


30

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni

dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 0,5 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 0,25 ECTS, aktivnost u nastavi 0,25 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.

Način formiranja konačne ocjene

Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 1.3.

Uvodni sat: upoznavanje s kolegijem i s obvezama studenata. Naziv i pojam književnosti. Temelji proučavanja književnosti.

2. 8.3.

Područje znanosti o književnosti (povijest književnosti,

teorija književnosti i književna kritika), sinkronijski i

dijakronijski pogled na književnost.

3. 15.3. Analiza književnog djela; filološka analiza teksta; Tema i motivi; kompozicija, fabula i siže. Pripovjedač, priča i lik.

4. 22.3. Stil i stilistika. Pojam figure. Figure dikcije, figure riječi, figure konstrukcije, figure misli.

5. 29.3. Versifikacija (kvantitativna, silabička i akcenatska versifikacija). Raščlanjivanje i vrste stiha, strofa i rima.

6. 5.4.

Klasifikacija književnosti. Pojam književne vrste, književnog roda. Dijakronijska klasifikacija (književne epohe, književna razdoblja i književni pravci)

7. 12.4. Lirska i epska poezija; struktura lirske pjesme i lirske vrste. Karakteristike i vrste epske poezije.

8. 19.4. Struktura proznog književnog djela. Prozne vrste: novela i roman. Vrste romana.

9. 26.4. Drama i kazalište. Struktura dramskog teksta i dramske vrste.

10. 3.5. Trivijalna književnost. Kratka priča, esej, feljton


31

11. 10.5.

Upoznavanje sa žanrovima iz dječje književnosti : slikovnica, dječja priča, dječja poezija, dječji roman, basna, igrokaz, strip

12. 17.5.

Metodološki problemi znanosti o književnosti. Pozitivizam i kritika pozitivizma. Nova kritika. Učenje o interpretaciji. Sociologija književnosti

13. .24.5.

Prikaz suvremenijih pristupa u interpretaciji književnih

djela. Poststrukturalizam i dekonstrukcija

14. 31.5. Novi historizam i postkolonijalna teorija. Feministička

teorija

15. 5.6. Imagologija i kulturalni studiji.

Seminari Red.

br. Datum Naslov Literatura

1. 1.3. Aristotel: O pjesničkom umijeću. Čitanje i analiza sa studentima

Aristotel: O pjesničkom umjeću, Zagreb, 1983.

2. 8.3. Određivanje teme i motiva, kompozicije, fabule i sižea na odabranim predlošcima (poezija i proza)

Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature

3. 15.3. Josip Pupačić: (More, Tri moja brata, Moj križ svejedno gori, Zaljubljen u ljubav) (interpretacija)


4. 22.3. Dobriša Cesarić: (Voćka poslije kiše, Balada iz predgrađa, Slap….) (interpretacija)


5. 29.3. Silvije Strahimir Kranjčević: pjesme po izboru. Uočavanje versifikacijskog sustava


6. 5.4. Antun Gustav Matoš: izbor. Uočavanje književne forme: sonet; stilska analiza.


7. 12.4. Epska poezija: Jure Kaštelan: Tifusari; I.G.Kovačić: Jama; balade: Stanko Vraz, Petar Preradović, August Šenoa


8. 19.4. Hrvatski ekspresionisti: zajedničke osobine: analiza tekstova


9. 26.4. Bajka: Ivana Brlić-Mažuranić (analiza karakteristika književne vrste)


10. 3.5.

Novela: K.S.Gjalski, Josip Kozarac, Dinko Šimunović, A.G.Matoš, Miroslav Krleža, Ranko Marinković (po izboru, uočavanje karakteristika književne vrste)


11. 10.5. Roman (realizam): V.Novak Posljednji Stipančići (obiteljski roman), roman lika : Povratak Filipa Latinovicza;


12. 17.5. Drama: Ivo Vojnović, Miroslav Krleža, Ranko Marinković Izabrani predlošci; Naslovi iz obvezne literature

13. .24.5. Suvremena ženska proza ( Drakulić – Vrkljan – Ugrešić) interpretacija po izboru


14. 31.5. Pokušaj analize nacionalnih identiteta na predlošcima po izboru. (imagološki pristup)

Izabrani predlošci Dukić, D. i dr. (2009.), Kako vidimo strane zemlje: uvod u imagologiju, Zagreb.


32

15. 5.6. Orhan Pamuk: Muzej nevinosti (elementi zabavne književnosti), postkolonijalna teorija i orijentalizam

Said, E. W. (1999.)Orijentalizam. Konzor : Zagreb; Solar, Milivoj (2005), Laka i teška književnost, Zagreb: Matica hrvatska


33

Naziv kolegija Kineziološka kultura 4

ECTS 1

Nastavnici i/ili

suradnici

Mr.sc. Dajana Jašić

Ishodi učenja


objasniti i opisati osnovna teorijsko-praktična znanja nekih fitness programa: aerobik i pilates

povezati i primijeniti usvojene informacije o pravilnosti izvođenja pojedinih vježbi, doziranju intenziteta i volumena opterećenja, planiranju i provedbi individualnih programa vježbanja izvan nastave i u slobodno vrijeme

Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti neke kineziološke programe kao primjere različitog strukturiranja slobodnog vremena

razviti potrebu za sustavnim tjelesnim vježbanjem s ciljem pozitivnog utjecaja na organizam

planirati kineziološke aktivnosti s ciljem pozitivnog utjecaja na morfološki, motorički i funkcionalni status

planirati kineziološke aktivnosti s ciljem redukcije potkožnog masnog tkiva

izračunati sastav tijela metodom mjerenja kožnih nabora;

procijeniti status uhranjenosti putem različitih morfoloških mjera i indeksa;

Preduvjeti za

upis

Uvjeti za upis predmeta su ispunjene sve studijske obveze koje je student/ica

preuzeo/la upisom u odgovarajući semestar prethodne godine.

Ispitna

literatura

Fučkar, K. (1997). Aerobika za mlađu školsku dob. Suvremena aerobika- Zbornik

radova, šesti zagrebački sajam sporta. Zagreb: FKK.

Furjan-Mandić, G. (2009.) Vježbe snage u aerobici. CD priručnik. Zagreb: Medaktor.

ISBN 978-953-55801-0-2

Jagodić Rukavina A.(2006). Body tehnika, Makronova Zagreb

Mišigoj Duraković M. i sur.(1995). Morfološka antropometrija u sportu, FFK, Zagreb


34

Dopunska

literatura

Brown, L.E., Ferigno, V.A., Santana, J.C. (2006). Brzina agilnost, eksplozivnost. Gopal

d.o.o. Zagreb

Radcliffe, J.C., Farentinos, R.C. (2003). Pliometrija, Gopal, Zagreb

Kalish, S. (2000). Fitnes za djecu- praktični savjeti za roditelje. Zagreb: Gopal.

Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji.

Sveučilište u Splitu, Fakultet prirodoslovno-matematičkih znanosti i kineziologije

(sveučilišni udžbenik)

Jukić, I., Marković, G. (2005). Kondicijske vježbe s utezima (priručnik za nastavu iz

predmeta Osnovne kineziološke transformacije). Kineziološki fakultet Sveučilišta u

Zagrebu

Oblici

provođenja

nastave

Vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Rad studenta na predmetu će se vrednovati tijekom nastave , praktičnim radom,

te izradom završnog seminara: pohađanje nastave (25,0 ECTS postotnih

bodova), seminarski rad (50,0 ECTS postotnih bodova), , praktični rad (25,0

ECTS postotnih bodova). Ocjene iz kolegija nema.

Jezik poduke Hrvatski

Vježbe


7.3. 2 Aerobic niskog inteziteta namijenjen mlađoj školskoj dobi

14.3 2 Aerobic niskog inteziteta namijenjen mlađoj školskoj dobi

21.3. 2 Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog

28.3. 2 Aerobic: Pojedinačno izvođenje više koraka u kretanju i mjestu i povezivanje istog

4.4. 2 Vježbe za oblikovanje i jačanje trbušne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela

klasičnog sata aerobica

11.4. 2 Vježbe za oblikovanje i jačanje leđne muskulature u sekciji snage kao sastavnog dijela

klasičnog sata aerobica

18.4. 2 Osnove pilates tehnike

25.4. 2 Osnove pilates tehnike- pilates na lopti

2.5. 2 Osnove pilates tehnike- pilates na lopti


35

9.5. 2 Osnove pilates tehnike- primjena elastične trake

16.5. 2 Pilates vježbe za pojedine regije tijela

23.5. 2 Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje kožnih nabora

30.5. 2 Morfološka mjerenja u kineziologiji; mjerenje voluminoznosti tijela

6.6. 2 Utvrđivanje morfološkog statusa studentica i izrada odgovarajućeg programa vježbanja


Ocjene iz kolegija nema.


36

Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje

Naziv kolegija Hrvatski književni romantizam

Status kolegija obvezni

Godina 2 Semestar 4.

ECTS bodovi 4

Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija ponedjeljak: 9,00 – 10,00, utorak:9,00-10,00


Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.


15P+0V+15S


Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.



Prema dogovoru

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prva pol. Lipnja

Druga pol. Lipnja Prva pol. rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja


Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija te povijesnog i književnopovijesnog konteksta.

Poznavanje i razumijevanje autora i pojava koje su prethodile hrvatskom preporodu.

Poznavanje i razumijevanje periodizacije hrvatskog narodnog preporoda i značaja Ljudevita Gaja.

Poznavanje, razumijevanje hrvatskog književnog romantizma i pokreta ilirizma. Komparacija hrvatskog romantizma s europskim modelima.

Poznavanje i razumijevanje žanrova hrvatskog književnog romantizma i značaja Stanka Vraza.

Poznavanje i razumijevanje hrvatskih putopisa romantizma te opusa Petra Preradovića i Ivana Mažuranića.

Poznavanje i razumijevanje književne periodike tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća.

Poznavanje i razumijevanje ukupnosti književnog stvaralaštva romantizma i početaka hrvatske književne povijesti.


37

Preduvjeti za upis -

Sadržaj kolegija

Zbog visokog stupnja prožimanja političkih, jezičnih, književnih i opće kulturnih tendencija

kolegij je orijentiran i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne, političke, filozofske,

sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Analizirat će se literarna vrijednost

važnijih djela unutar zadanog korpusa nacionalne književnosti. Osobita će se pozornost

posvetiti uočavanju vezā tih literarnih ostvaraja s književnom tradicijom, kao i njihovoj

ulozi u izričajnom, predmetno-tematskom i strukturnom približavanju djelima u zrelom

realizmu. Tematizirat će se i valorizirati mjesto i dosezi hrvatske književnosti tog

razdoblja u odnosu prema svjetskoj književnosti

Hrvatski romantizam (1813.-1860.)

*Uvod. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i književni

preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.). Razvojne faze hrvatskog

književnog i narodnog preporoda. *Kulturna djelatnost preporoditelja. Uloga časopisa.

Ilirske čitaonice. *Poetološki uzusi preporoda sa starijim poetikama hrvatske

književnosti i aktualnim svjetskim i evropskim poetikama. *Žanrovska slika razdoblja,

struktura pojedinih žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog

razdoblja. Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz

poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke hrvatske proze:

novelistika – pregled, putopisi – pregled i analiza Putositnice A. Nemčića, roman –

pregled i analiza Požeškog đaka M. Kraljevića. Poetološke značajke hrvatske drame:

pregled i analiza Teute D. Demetera. *Programski i kritički tekstovi. *Sinteza.

Obvezna literatura

N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993. K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997. D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998. I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987. S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944. T. Maštrović, Nad jabukama vile Hrvatice (kroatističke studije), Zagreb, 2001.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.


38


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni

dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 0,5 ECTS, aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.


Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena



1. 28. 2 Uvodne napomene i literatura. Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. 7. 3.

Prilike uoči preporoda od kraja 18. stoljeća do tridesetih

godina devetnaestog stoljeća.

3. 14. 3

Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazia i djelovanje Julija

Bajamontija.

4. 21.3.

Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku i

žanrovsko proširenje hrvatske književnosti.

5. 28. 3. Periodizacija hrvatskog narodnog i književnog preporoda.

6. 4. 4. Ljudevit Gaj i njegovi suvremenici

7. 11. 4. Hrvatski književni romantizam u europskom kontekstu.

8. 18. 3. Ilirizam.

9. 25. 4. Žanrovi tijekom hrvatskog književnog romantizma.

10. 2. 5.

Djelovanje Stanka Vraza (početci hrvatske književne

kritike)

11. 9. 5.

Antun Nemčić i Matija Mažuranić (i putopisi hrvatskog

književnog romantizma).

12. 16.5. Petar Preradović i Ivan Mažuranić


39

13. 23. 5.

Književna periodika tijekom tridesetih i četrdesetih godina

XIX. stoljeća Novine horvatske i Danicza, Kolo i

Kuzmanićeva Zora dalmatinska

14. 30. 5. Hrvatska književnost tijekom apsolutizma

15. 6. 6. Ostali autori hrvatskog književnog romantizma.

Seminari Red.


1. 28. 2. Pregled periodike hrvatskog narodnog preporoda

D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

2. 7. 3 Ante Kuzmanić i Zora dalmatinska


3. 14. 3. Uloga i značenje Ljudevita Gaja

D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

4. 21. 3.

Pjesništvo Petra Preradovića: interpretacija: Miruj,miruj

serce moje, Stalnost i nepokoj, Crni dan, Moja lađa,

Kasno!, Mujezin, Prvi ljudi

M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.

5. 28. 3.

Pjesništvo Stanka Vraza, interpretacija: Đulabije I,

Gazele.

M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.

6. 4. 4. Antun Nemčić: Putositnice

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.

7. 11. 4. Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.

8. 18. 4. Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993;


40

P. Pavličić, Kojoj književnoj vrsti pripada „Smrt Smail-age Čengića“?, Umjetnost riječi, Zagreb, 1991, br. 3, str. 187-201.

9. 25. 4. Dimitrija Demeter: Teuta N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

10. 2. 5 Dimitrija Demeter: Grobničko polje


11. 9. 5 Antun Nemčić: Kvas bez kruha N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

12. 16. 5. Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

13. 23. 5.

Kritički članci Stanka Vraza, Ljudevita Vukotinovića i

Dimitrija Demetra

D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

14. 30. 5. Luka Botić: Bijedna Mara

15. 6. 6.

Janko Jurković: Pavao Čuturić/ Ivan Perkovac: Stankovačka

učiteljica


41

Naziv kolegija Trodimenzionalno oblikovanje prostora i dizajn II

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

doc. dr. art. Marina Đira


- razlikovati i usporediti različite kiparske forme i kiparske materijale

- osmisliti vlastito kiparsko djelo od skice do realizacije i samovrednovanja prema zadanoj temi

- istražiti određene kiparske forme te ih redefinirati u vlastitom radu

- razlikovati i usporediti različite pristupe arhitektonskom djelu i oblikovanju okoliša

- istražiti određene arhitektonske forme te ih redefinirati u vlastitom radu

- razviti vlastitu ideju integracije arhitektonskog djela u definirani urbanizirani okoliš

- osmisliti idejno rješenje takvog arhitektonskog djela od skice do realizacije i samovrednovanja

- razlikovati i usporediti različite forme dizajna (prvenstveno produkt dizajna)

- istražiti određene forme produkt dizajna te ih redefinirati u vlastitom radu

- osmisliti prototip dizajnerskog djela od skice do realizacije i samovrednovanja

Preduvjeti za

upis

/

Ispitna

literatura

Damjanov, Jadranka. 1991. Vizualni jezik i likovna umjetnost. Školska knjiga.

Zagreb.

Jakubin, Marijan. 1999. Likovni jezik i likovne tehnike. Temeljni pojmovi. Educa,

Zagreb

Šuvaković, Miško, 2005. Pojmovnik suvremene umjetnosti. Horetzky. Zagreb.

Dopunska

literatura

Fiell, Charlotte; Fiell, Peter. 2008. Design now! V.B.Z. Zagreb; Beograd. Hrvatska likovna enciklopedija. 2005. Ur. Domljan, Žarko. Leksikografski zavod

Miroslav Krleža. Vjesnik. Zagreb.

Janson, Horst Woldemar; Janson, Antony F. 2005. Povijest umjetnosti. Stanek.

Varaždin.

Jencks, Charles. 1988. Architecture Today. Academy Editions. London.

Lucie-Smith, Edward. 2003. Vizualne umjetnosti dvadesetog stoljeća. Golden

marketing-tehnička knjiga. Zagreb.

Magaš, Boris. 2012. Arhitektura. Pristup arhitektonskom djelu. Školska knjiga.

Zagreb.

Rodgers, Paul; Milton, Alex. 2011. Product design. Laurence King. London.

Ruhrberg, Karl et al. 2004. Umjetnost 20. stoljeća. V.B.Z. Zagreb.

Vizualna kultura. 2002. Ur. Jenks, Chris. Naklada Jesenski i Turk. Zagreb.


42

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

praktični likovni radovi nastali u sklopu vježbi, usmeni ispit

Jezik poduke hrvatski

PREDAVANJA


26.2.2018. 11.00-12.30 Uvod u Trodimenzionalno oblikovanje i dizajn II

5.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (I)

12.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (II)

19.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (III)

26.3.2018. 11.00-12.30 Elementi kiparske forme (IV)

9.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (I)

16.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (II)

23.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (III)

30.4.2018. 11.00-12.30 Arhitektura i urbanizam (IV)

7.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (I)

14.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (II)

21.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (III)

28.5.2018. 11.00-12.30 Povezanost oblika i funkcije (IV)

4.6.2018. 11.00-12.30 Sistematizacija obrađenih sadržaja

Vježbe


26.2.2018. 11.00-

12.30

Analiza likovnih radova nastalih u sklopu kolegija Trodimenzionalno

oblikovanje i dizajn I uz isticanje ključnih pojmova koji će se značenjski

proširivati i produbljivati u okviru ovog kolegija


43

5.3.2018. 11.00-

12.30 Osmišljavanje skica za izvedbu skulpture prema zadanoj temi

12.3.2018. 11.00-

12.30 Izvedba skulpture

19.3.2018. 11.00-

12.30 Izvedba skulpture

26.3.2018. 11.00-

12.30 Kritičko sagledavanje dovršene skulpture

9.4.2018. 11.00-

12.30 Izvedba idejne skice arhitektonskog djela u odnosu na zadni urbanistički

okvir

16.4.2018. 11.00-

12.30 Izvedba idejne makete arhitektonskog djela

23.4.2018. 11.00-

12.30 Oblikovanje urbanističkog okoliša u koji se arhitektonsko djelo smješta

30.4.2018. 11.00-

12.30 Kritičko sagledavanje dovršene makete smještene u okoliš

7.5.2018. 11.00-

12.30 Osmišljavanje skica za izvedbu dizajnerskog rada prema zadanoj temi

14.5.2018. 11.00-

12.30 Izvedba dizajnerskog rada

21.5.2018. 11.00-

12.30 Izvedba dizajnerskog rada

28.5.2018. 11.00-

12.30 Kritičko sagledavanje dovršenog dizajnerskog rada

4.6.2018. 11.00-

12.30 Odabir radova i koncipiranje postava završne izložbe


Studenti su dužni redovito pohađati nastavu. Tolerira se 15% izostanaka. Studenti su isto tako dužni u sklopu vježbi

izvoditi praktične zadatke. Studenti koji zadovoljavaju opisane uvjete stječu pravo na potpis i polaganje usmenog

ispita.

Termini ispita su 12.6.2018. i 26.6.2018. u ljetnom ispitnom roku te 7.9.2018. i 21.9.2018. u jesenskom ispitnom

roku.


44

Naziv kolegija Zborno pjevanje IV

ECTS 2

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Tomislav Košta

Ishodi učenja Opće kompetencije:

Usvajanje bitnih elemenata zborskog pjevanja:

- Osnove vokalne tehnike,

- Razvoj glazbenog sluha s posebnim naglaskom na harmoniju,

- Točno intoniranje,

- Fraziranje, artikulacija i agogika u pjevanje,

- Skupno muziciranje Razvoj glazbenog ukusa i muzikalnosti; poznavanje različitih izvodilačkih praksi

od baroka do najsuvremenijih glazbenih djela od a cappella do različitih

vokalno-instrumentalnih izvedbi; sposobnost samostalnog nastupa s naglaskom na

skupno muziciranje.

Specifične kompetencije:

- Sposobnost samostalnog kultiviranog pjevanja s osnovama vokalne tehnike,

- Sposobnost prepoznavanja i razumijevanje intonativnih problema,

- Sposobnost tonske prilagodbe situaciji u zboru i kreativnog sudjelovanja u ansamblu,

- Poznavanje temeljne zborske literature,

- Sposobnost timskog rada,

- Korištenje stećenih interpretacijskih znanja i vještina u razredu,

- Vrednovanje sposobnosti skupnog muziciranja,

- Vrednovanje kvalitetne interpretacije.

Preduvjeti za upis Provjera i vokalnih sposobnosti – audicija.

Ispitna

literatura

Izabrane zborske skladbe iz hrvatske i svjetske glazbene baštine – a cappella i

vokalno-instrumentalna djela.

Dopunska

literatura

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.


45

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni

Jezik poduke Hrvatski i engleski

SADRŽAJ

- vokalno-tehničke vježbe za razvoj glasovnih sposobnosti

- upjevavanje

- pomno odabrana zborska literatura koja omogućava postupno oblikovanje zborskog zvuka od manje zahtjevnije literature do težih a cappella i vokalno-instrumentalnih djela iz svjetske i hrvatske glazbene literature (s obzirom na glasovne sposobnosti i sastav trenutnog zborskog ansambla – mješoviti, ženski ili komorni zbor)

- izvodilačka praksa u obliku javnih nastupa (različitih koncerata i prigodnih nastupa za potrebe Sveučilišta)


Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati na pokusima i svim nastupima

Akademskog pjevačkog zbora Sveučilišta u Zadru.


46

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani preddiplomski i

diplomski učiteljski studij 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+15

1.2. Godina studija 2 1.7. Očekivani broj

studenata na predmetu

20

1.3. Naziv predmeta Informatika 2 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić, prof

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)

3 1.9. Suradnici

1.5. Status predmeta

redovni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Ciljevi kolegija Informatika su prezentirati studentima temeljna informatička znanja

vezana za računala , softver,informacijske sustave, baze podataka i neke elemente

umjetne inteligencije. Utjecati na studente da prihvate i razumije važnosti informacija i

informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje edukacijskih i organizacijskih

sustava. Osposobiti studente da se samostalno služe potrebnim programskim

paketima i naprednom WEB tehnologijama.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvjeta nema , potrebne ulazne kompetencije studenti stiću tijekom obrazovanja kroz

osnovnu i srednju školu.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u odgojno

obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim sustavom.

Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom i obrazovnom

ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u skladu sa naprednim

tehnologijama.Razviti istraživačke vještine i statističke obrade prikupljenih podataka

korištenjem računala.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove

generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.Razviti sklonost za timski

rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Za ulogu suradnika

na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta on-line tečajeva za

korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim administratorima.Za moderiranje on-line

tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi portala za nastavu ,te www stranice

namjenjene najmlađima ...

2.5. Sadržaj predmeta detaljno



47

razrađen prema satnici nastave

Uvodni sat, obveze i podjela u grupe, provjera

AAI identiteta

Uvod u izradu WWW stranica Dizajn –story bord

FTP protokol File zilla, rad na serveru

RAD S TEKSTOM I OBRADA SLIKE

Osnovni html elementi , Microsoft SharePoint

Designer

Prvo WWW mjesto "nova www stranica" linkovi

Source kod

Umetanje Java skripti

Rad s zvukom

Web 2.0 alati

Izrada CMS internet stranica ( Content i Cours)

Content management system (pregled Open source

sustava)

Wix,Wordpres,Joomla,Drupal

Moodle

On-line tečajevi

Kolokvij

Vježbe


AAI identitet , ažuriranje i kreiranje student-web

prostora

Mrežna arhitektura , home page , story bord

File zilla-program za transfer datoteka preko mreže

Rad s tekstom i obrada slike(osnovna www

pravila , Paint)


48

Microsoft SharePoint Designer –izrada osobne

stranice

Source kod –osnove html koda

Umetanje open source Java skripti

Umetanje open source Java skripti

Kolokvij

Umetanje zvučnih datoteka

Pregled WEB-2.0 alata i njihovo korištenje na

osobnim stranicama

Pregled CMS sustava Moodle , sukreiranje teme na

tečaju

Pregled CMS sustava Content (Drupal, Wordpres ,

Jomla ...)

Drupal , transfer osobne stranice na Drupal

platformu

Drupal

Kolokvij

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja

vježbe mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža mentorski rad

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

2. Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat – 10% ocjene

3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene

4. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

Pohađanje nastave

0,2 Praktični rad Kolokvij 0,6


49

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće 0,2 Seminarski rad

Usmeni ispit 1

Istraživanje Esej

(Ostalo

upisati)

Eksperimentalni

rad Projekt

Izrada web

portala 1

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pohađanje nastave 10 %, Domaće zadaće 30 %, Projekt 25%, Kolokvij10% i Usmeni

ispit 25 %.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem ostalih

medija

Vodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)

Windows 7 / Ljiljana Milijaš, Radek Perši, Varaždin :

Pro-mil, 2010

Vodič kroz Microsoft Office XP / Joe Habraken Zagreb : Miš, 2002

.

E-Moderating The kay to teaching and Learning online

–Gilly Salomon,, London

Informatika za najmlađe / Arjana Blažić ; [ilustrirao Žarko Jovanovski ; fotografije Robert Leš] ,Zagreb : Naklada Haid, 2003.

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A

Guide to Creating the Virtual Classroom,

RoutledgeFalmer, London.


50

Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za

korištenje naprednih CMS web alata

Vodič kroz Microsoft Windows XP : home edition/ Shelley O'Hara ; [preveo s engleskoga Tomislav Vičić] Zagreb : Miš, 2002. ([Zagreb] : Grafički zavod Hrvatske)

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave prijedloga studijskoga programa)

Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-

Bass/Pfeiffer, San Francisco.

Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall, USA,

2007.

Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems, John

Wiley & Sons Inc., USA, 2000.

Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University, Oxford,

2009.

Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima

studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu.

Studentske evaluacije nastavnika.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


51

Naziv studija RAZREDNA NASTAVA

Naziv kolegija Lutkarstvo

Status kolegija izborni

Godina 2 Semestar 5

ECTS bodovi 2

Nastavnik Izv. prof. dr. sc. Teodora Vigato e-mail [email protected] vrijeme konzultacija Ponedjeljkom 10-12

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija Ponedjeljkom 14 i 30 do 15 i 30


105

Oblici izvođenja nastave Predavanja i vježbe


P+V


Kolokvij, sudjelovanje u predstavi, pismeni i usmeni ispit




11. 6. 2018. 26. 6. 2018. 9. 9. 2018. 17. 9. 2018.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovog predmeta studenti će biti sposobni:

identificirati, imenovati i opisati različite vrste lutaka, prepoznati

vrste lutaka koje su pogledali u kazališnoj predstavi,

diskutirati o vrstama lutaka i njihovoj primjeni u lutkarskoj predstavi,

uspoređivati lutkarske tehnike,

demonstrirati načine kako se animira lutka,

odabrati pravi lutkarski tip za pojedini lutkarski tekst,

prikazati mogućnosti koje mogu koristiti pojedini lutkarski tipovi,

dizajnirati lutku prema pravilima lutkarskog tipa, izraditi lutku

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj kolegija

1. Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka. 2. Povijest ginjola. 3. Ginjol danas. 4. Mimičke lutke izrade i animacije. 5. Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu danas. 6. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete. 7. Tehnologija izrade, mogućnosti animacije marionete. 8. Marionete od tkanine. 9. Kazalište sjena u povijesti i danas. 10. Kazalište sjena u Indiji. 11. Bunraku kazalište. 12. Kazalište sjena u Europi. 13. Narodne lutke. 14. Kazalište lutaka u Hrvatskoj. 15. Kazalište lutaka u Zadru.

Obvezna literatura

Mrkšić, B. (1975). Drveni osmjesi. Zagreb: Savez društva naša djeca.

Glibo, R. (2000). Lutkarstvo i scenska kultura. Zagreb: Ekološki glasnik

Hrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski

centar UNIME.


52

Županić Benić, M. (2009). O lutkama i lutkarstvu. Zagreb: Leykam

Dopunska literatura

Bognar, Šaban, A. (1988). Marionete osvajaju Zagreb. Zagreb: Hrvatsko društvo

kritičara i teatrologa

Vigato, T. (2011). Metodički pristupi scenskoj kulturi, Zadra: Sveučilište u Zadru

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Predavanje i vježbe


Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi


Vježbanje pojedinih animacijskih postupaka

Samostalno izvođenje lutkarske etide

Pismeni i usmeni ispit


Redovito sudjelovanje na nastavi - 30% ocjene

Redovito pohađanje vježbi – 60 % ocjene

Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze

pristupit će završnom usmenom ispitu – 10% ocjene

Studenti koji nisu pohađali nastavu i vježbe. Polažu pismeni i usmeni dio

ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski (usmenom ispitu se ne može

pristupiti bez položenog pismenog dijela ispita) na usmenom dijelu ispita

moraju samostalno izvesti lutkarsku etidu pred kolegama.

Napomena



1. 27. 2. '18. Teorije o nastanku lutkarstva, osnovni tipovi lutaka

Mrkšić, B

2. 6. 3. Povijest ginjola. Županić Benić, M.

3. 13. 3. Ginjol danas. Županić Benić, M.

4. 20. 3. Mimičke lutke izrade Županić Benić, M.

5. 27. 3.

Lutke na štapu, povijesni aspekt i lutka na štapu

danas Županić Benić, M.

6. 3.4. Povijest marioneta - Sicilijanka marionete.

Mrkšić, B.

7. 10.4. Marionete od tkanine.

Mrkšić, B.

8. 17. 4. Stolne lutke

9. 24. 4. Kazalište sjena u povijesti i danas Županić Benić, M.

10. 8. 5. Bunraku kazalište

Mrkšić, B.


53

11. 15. 5. Narodno lutkarstvo

12. 22. 5. Kazalište lutaka u Hrvatskoj

Hrvatsko lutkarstvo (2000). 2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Hrvatski centar UNIME

13. 29. 5. Kazalište lutaka u Zadru

Hrvatsko lutkarstvo

14. 5. 6 Suvremeno lutkarsko kazalište Hrvatsko lutkarstvo

Vježbe Red.


1. 27. 2. '18. Animacija predmeta iz naše okoline

Županić Benić, Vigato , Glibo

2. 6. 3. Animacija ginjola


3. 13. 3. Ruka u ulozi lutke i njena animacija


4. 20. 3. Animacija mimičke lutke


5. 27. 3. Stvaranje i animiranje jednostavne lutke na štapu


6. 3.4. Animiranje predmeta koja dolazi odozgo (marionete) Županić Benić, Vigato , Glibo

7. 10.4. Pokretanje „lutke lopte“


8. 17. 4. Stvaranje i pokretanje marionete od tkanine. Županić Benić, Vigato , Glibo

9. 24. 4. Stvaranje kazalište sjena uz pomoć grafoskopa


10. 8. 5. Lutke na stolu i njihova animacija


11. 15. 5. Lutke na „uzalj“ izrada i animacija


12. 22. 5. Lutke na štapu (strašilo)


13. 29. 5. Pokret lutkom i govor


14. 5. 6 Priprema za odlazak u kazalište


15. Razgovor o onom što smo gledali u kazalištu



54

Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje

Naziv kolegija Izabrana poglavlja iz filozofije odgoja

Status kolegija izborni

Godina 2 Semestar 4.

ECTS bodovi

Nastavnik Mr.sc .Milena Radovan Burja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija


Sveučilište u Zadru, Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Oblici izvođenja nastave


1P+1S





Ishodi učenja

Razumjeti, analizirati i kritički vrednovati pojmove i probleme vezane uz pojam književne imaginacije s obzirom na doprinos filozofije odgoja širem sagledavanju odgoja građana i pitanja suosjećanja; odgovorno problematizirati pitanja važna za obrazovanje građana u demokratskom društvu danas te izazovi u vezi s tim; razvijati vještine primjene književne imaginacije i temeljnih sposobnosti humanog razvoja u svakodnevnom životu i budućem radu.

Preduvjeti za upis Zainteresiranost za kritičko propitivanje pitanja o humanom razvoju odgoja i obrazovanja danas

Sadržaj kolegija

Filozofija odgoja i odgoj građana; Uloga književne imaginacije u obrazovanju za demokraciju; Književna imaginacija, emocije i pitanja suosjećanja; Karakteristike pristupa sposobnosti M.C.Nussbaum; Književna imaginacija i odgoj kritičkog mišljenja; Nussbaum o odgoju građana svijeta; Globalizacija, profit i položaj obrazovanja danas; Književna imaginacija i pitanja moralnog izbora; Filozofija odgoja i pitanja feminizma; Odgoj humanosti, opasnosti i izazovi današnjeg doba

Obvezna literatura

M.C.Nussbaum (2012), Ne profitu,.Zašto demokracija treba humanistiku, Zagreb,AGM M.C.Nussbaum(2005).Pjesnička pravd. Književna imaginacija i javni život, Zagreb M.Wollstonecraft(1999).Obrana ženskih prava, Zagreb

Dopunska literatura Filozofija i odgoj u suvremenom društvu/ur.M.Polić(2006).Zagreb, Hrvatsko filozofsko društvo


55

Članci M.Radovan-Burja: M.Wollstonecraft o odgoju žena kao dio doprinosa feminističkih shvaćanja filozofiji odgoja, Magistra Iadertina,8(1)2013.; M.Radovan Burja: Uloga književne imaginacije u razumijevanju pitanja moralnog izbora u shvaćanjima Aristotela i Oriane Fallaci, Magistra Iadertina,9(1),2014.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Po propisima kvalitete u visokoškolskoj nastavi


Aktivno sudjelovanje u nastavi, raspravama i izrada seminarskog rada



Napomena

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN2-ljetni semestar.pdf · Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje