IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RPOO1 ljetni semestar.pdf · Jozić i ostali. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. - Novija izdanja

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RPOO 1 1. GODINA – Rani i predškolski odgoj i obrazovanje - 2. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24i

Zadar


1

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 1 . G O D I N A – R A N I I P R E D Š K O L S K I O D G O J I O B R A Z O VA N J E - 1 . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RPOO1:

dr.sc. Donata Vidaković Samaržija

ured 2, prizemlje

termini mjesečnih sastanaka : 19.10.; 16.11.; 14.12.; 25.01. u 10 sati

individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:00

kontakti: [email protected], 023/345 – 002

Poštovane studentice i studenti,

Na početku ste studiranja i sigurno imate brojna pitanja i nejasnoće. Stoga vam stojim na raspolaganju kao

voditelj vaše studijske grupe. Planirano je da se voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje sa

studentima radi informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka imate mogućnost individualnih

konzultacija vezano za pitanja o studiranju, studijskom programu i odabiru izbornih kolegija.

U ovom dokumentu naveden je slijedom kalendar nastavnih aktivnosti za akademsku godinu 2017/18, popis

ureda i učionica, obavijest o vježbaonicama, raspored sati za tekući semestar i nastavni planovi pojedinih

kolegija.

Srdačno,

Donata Vidaković Samaržija

mailto:[email protected]


2

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Početak akademske godine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.

3.10.2017. Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2017. Srijeda Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2017. Petak Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan

20.11.–24.11.2017. Izvanredni ispitni rok

11.12.-15.12.2017. Apsolventski ispitni rok

24.12.2017.-

5.1.2018. Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan

26.1.2018. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimski ispitni rok

26.2.2018. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventski ispitni rok

19.3.-23.3.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsni blagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredni ispitni rok

23.4.-27.4.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2018. Utorak Međunarodni praznik rada – neradni dan

31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradni dan

8.6.2018. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetni ispitni rok

22.6.2018. Petak Dan antifašističke borbe – neradni dan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradni dan

18.7.-31.8.2018. Godišnji odmor nastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenski ispitni rok

30.9.2018. Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18.

zimski semestar

ljetni semestar


3

Uredi i učionice:

Br. prostorije

Vrsta prostorije

Smještaj prostorije

Djelatnici Telefon

1 Ured

nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša Živković Karmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira 345-001

2 Ured


Doc.dr.sc. Jelena Alić Mr.sc. Predrag Saratlija

Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija

345-002

3 Ured


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

345-003 345-004

4 Ured


Doc.dr.sc. Zorak Škoda Dr.sc. Tomislav Košta Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Ured


Prof.dr.sc. Mira Klarin Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007 345-006

7 Ured


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda Mr.sc. Milena Radovan Burja

345-008 345-049

8 Ured


Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić Doc.dr.sc. Marija Musa

345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi Botunac

Martina Šestan 345-043

13 Ured

pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /

35 Informatički

kabinet Prizemlje / /

103 Učionica 1. kat / /

103B Ured

nastavnika 1. kat

Snježana Habuš Rončević,prof.

345-033

104 Ured

nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić 345-032




114 Ured

nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina Ivon Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

345-047


4

Vježbaonice:

DV “Radost”

objekti

mentori


5

Red predavanja

Šifra predmet

a

Ime i prezime nastavnika

Naziv predmeta Ukupno sati (semestralno)

ECTS bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

RPO112 Ime naknadno Strani jezik II 15 0 30 3

RPO113 Doc. dr. sc. Slavica Vrsaljko

Hrvatski jezik II 30 15 0 5

RPO114 Izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato

Dijete i jezik 15 15 0 2

RPO115 Mr. sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura II 0 0 30 1

RPO116 Izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Obiteljska pedagogija 30 15 0 4

RPO117 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva 30 15 0 4

RPO118 Doc. dr. sc. Diana Nenadić -Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II

30 15 0 4

RPO119 Dr. sc. Tomislav Košta Notno pismo 15 0 15 2

RPO120 Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić

Stručna praksa I 0 0 30 2

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

RPO121 Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan

Obitelj u riziku 15 0 15 3

RPO122 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualna pismenost

15

0

15

3

RPO123 Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda

Baština i predškolsko dijete 15 0 15 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s matičnog studija kojim/a se stječe najmanje 3 boda.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANOG PREDDIPLOMSKOG I DIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA, CENTRA „STJEPAN MATIČEVIĆ“, CENTRA ZA STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu izborne predmete s drugih studija kojim/a se stječe najmanje .......... boda/ova.

Student/ica pod A), B) i C) mora upisati, slušati i polagati predmete kojim/a se stječe najmanje 30 bodova***

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, INTEGRIRANIH I STRUČNIH STUDIJA ****:

RPO121 Doc. dr. sc. Diana Nenadić-Bilan

Obitelj u riziku 15 0 15 3

RPO122 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualna pismenost 15 0 15 3

RPO123 Doc. dr. sc. Tamara Kisovar Ivanda

Baština i predškolsko dijete 15 0 15 3

Predmeti se upisuju u Upisni list po redu predavanja kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, prvo svi

obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj

izbornih predmeta s drugih studija.


6

* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce matičnog odjela ili putem studomata, na

temelju odobrenih kvota.

** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce drugih odjela ili putem studomata, na

temelju odobrenih kvota.

*** Studenti/ce jednopredmetnih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.

**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se u Upisni list kod tajnika/ce ovoga odjela ili

putem studomata, na temelju odobrenih kvota.

Raspored sati

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK

10,00-11,30 doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (P)

105

11,30-12,30 doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II (S)

105

13,00-14,30 doc.dr.sc.. Diana Nenadić Bilan

Obitelj u riziku (IZBORNI) 105

14,30-16,00 Karmen Travirka Marčina, prof.

Vizualna pismenost (IZBORNI) 109

UTORAK

8,00-9,30 doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko Hrvatski jezik II (P) 109

9,30-10,30 doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko Hrvatski jezik II (S) 109

10,30-12,00 izv. prof.dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (P) 109

12,00-13,30 izv. prof.dr.sc. Mira Klarin Psihologija djetinjstva (S) 109 SRIJEDA

8,00-9,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Obiteljska pedagogija (P) 103

9,30-10,30 izv. prof. dr. sc. Smiljana Zrilić

Obiteljska pedagogija (S) 103

12,00-13,00 mr.sc. Predrag Saratlija Kineziološka kultura II S.C. Višnjik ČETVRTAK

12,30-14,00 izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato

Dijete i jezik 105

14,30-16,00 dr.sc. Tomislav Košta Notno pismo 103

16,00-17,30 doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda

Baština i predškolsko dijete (IZBORNI)

37

PETAK

9,00-11,00 Doc. dr.sc. Violeta Valjan Vukić

STRUČNA PRAKSA I

11,00-13,30 Ime naknadno Strani jezik II 103


7

Nastavni plan kolegija

Naziv studija Sveučilišni preddiplomski studij Rani i predškolski odgoj i obrazovanje

Naziv kolegija HRVATSKI JEZIK 2.

Status kolegija obvezni

Godina

1 Semestar 2

ECTS bodovi 5

Nastavnik Doc.dr.sc Slavica Vrsaljko

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Četvrtkom od 8.30 do 10.30

Suradnik / asistent /

e-mail /

vrijeme konzultacija /

Mjesto izvođenja nastave učionica

Oblici izvođenja nastave Predavanja i seminari

Nastavno opterećenje P+S+V 2+1+0

Način provjere znanja i polaganja ispita

Vrednuje se uspješno napisan seminarski rad, kolokviji te pismeni i usmeni ispit.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Po dogovoru Po dogovoru

Ispitni rokovi

1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Pratiti službene rokove




Ishodi učenja

Student će razumjeti i primijeniti temeljna znanja iz područja pravopisa, pravogovora, sintakse i leksikologije hrvatskoga standardnog jezika.

Steći će kompetentnost gramatičke analize teksta, sudjelovanja u različitim komunikacijskim situacijama sa sposobnošću uočavanja kršenja standardnojezičnih norma u govoru i pismu.

Koristit će temeljne normativne priručnike iz hrvatskoga jezika. Jasnom i argumentiranom komunikacijom na materinskom jeziku razvit će sklonost za timski rad, interakciju i suradnju.

Razumjet će načine usvajanja govora i jezika, djetetove stvaralačke potencijale te ukupnost njegova tjelesnog, kognitivnog i socijalnog razvoja. U svoju profesiju će uključiti kreativnu dimenziju te samostalno primijeniti načela integriranog kurikuluma u povezivanju jezično-komunikacijskog s drugim razvojnim područjima.

Promicat će potrebu cjeloživotnog učenja i brigu o kvaliteti rada.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Hrvatski jezik 1.

Sadržaj kolegija Sintaksa. Rečenica i njezino gramatičko, obavijesno i sadržajno ustrojstvo. Gramatičke veze među članovima sintagme. Članovi rečeničnoga ustrojstva. Vrste


8

rečenica prema sastavu. Red riječi. Semantika - značenje, pojam i smisao. Leksikologija. Leksik kao dio jezičnog sustava. Leksem kao jezična jedinica. Značenje riječi. Tipovi značenja – monosemija i polisemija, sinonimija, antonimija, homonimija; metafora i metonimija. Leksičko raslojavanje (vremensko, područno, funkcionalno i individualno). Termin – terminologija. Frazem – frazeologija. Onomastika. Osnove teorije standardnoga jezika – jezični i izvanjezični utjecaji. Lingvistički, sociolingvistički, psiholingvistički, etnolingvistički . Jezična kultura. Pisani i govorni žanrovi

Obvezna literatura

Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš Milan. 2000. Hrvatski pravopis. Zagreb: Školska knjiga (i novija izdanja).

Barić, Eugenija i drugi. 1997. Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga. Frančić, Anđela; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2005. Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naknada.

Jozić i ostali. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- Novija izdanja gimnazijskih udžbenika iz jezika za treći i četvrti razred bilo kojeg autora.

Dopunska literatura

Samardžija, Marko. 1999. Norme i normiranje hrvatskoga jezika. Zagreb.: MH

Katičić, Radoslav. 1991. Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Globus, HAZU.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa Redovito pohađanje i sudjelovanje na nastavi.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Način formiranja konačne ocjene

Nakon uspješno položenih kolokvija, pismenog i usmenog ispita te izvršenih ostalih obveza formira se konačna ocjena

Napomena


9

Studij Studij za odgojitelje

Naziv kolegija Dijete i jezik Metodičke osnove razvijanja jezičnih sposobnosti predškolske djece

Status kolegija obvezni

Godina 1. Semestar 2.

ECTS

Nastavnici i/ili suradnici

Izv. prof. . dr. sc. Ivica Vigato

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: razumjeti procese usvajanja djetetova jezika kako bi stvorili uvjete za razvoj komunikacijskih sposobnosti predškolske djece na razini svih priopćajnih idioma materinskog jezika; prepoznati osnovne jezične osobitosti svih hrvatskih narječja kako bi kroz cjeloživotno obrazovanje mogli produbiti dijalektološko znanje zavičajnog idioma kraja gdje se vrtić nalazi; kontrastivno pristupiti različitim jezičnim sustavima kojima se dijete koristi; prema jezičnim osobitostima zavičajnoga idioma planirati obrazovne sadržaje; pozitivno se odnositi prema zavičajnom idiomu uvažavajući njihove osobitosti i pridonositi čuvanju jezične zavičajne baštine; prepoznati i njegovati djetetovu kreativnu uporabu jezika i razlikovati je od dijalektalnih pogrešaka; individualno pristupiti djeci s poteškoćama u govoru.

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj Jezik, govor, mišljenje, teorije o usvajanju jezika, procesi usvajanja materinjskog jezika, nejezični sustav govora, mjesni govor, interdijalekt, standardni jezik, hrvatska narječja, komunikacijska kompetencija i priopćajni idiom hrvatskoga jezika, dvijezičnost i odgojiteljevo poznavanje zavičajnog govora, planiranjje obrazovnih sadržaja koji uključuju zavičajni idiom

Ispitna

literatura

Mirjana Prebek-Vilke (1991)Vaše dijete i jezik, Zagreb: Školska knjiga. Pavličević Franić (2005) Komunikacijom do gramatike, Zagreb: Alfa. Pavličević Franić, Jezik i nejezični sustav govora, Jezik, 55 (2008/2) str. 41-53. Zrinka Jelaska (2005 ) Hrvatski kao drugi i strani jezik, zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada

Dopunska literatura Ivo Škarić (1982) U potrazi za izgubljenim govorom, Zagreb: Školska knjiga – SN Liber. Dubravko Škijan (1987) Pogled u lingvistiku, Zagreb: Školska knjiga. Teodora Vigato i Ivica Vigato (2010) Zavičajni govor i dramska igra. Školski vjesnik, vol. 62., br. 1, str. 85-100. Pavličević, Franić, Paralelni jezični kodovi, Napredak, 148 (2007/23) str. 157-172.

Oblici provođenja nastave

predavanje, vježbe, radionice


praktični rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Jezik poduke hrvatski

Način praćenja kvalitete

standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitat će se stavovi studenata o kvaliteti nastave Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnost na ispitu


10

Naziv kolegija Kineziološka kultura II

ECTS 1


Mr.sc. Predrag Saratlija

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: -razviti kritički i stvaralački odnos prema kineziološkoj znanosti i odgojno-obrazovnom području tjelesne i zdravstvene kulture; -razvijati sposobnosti analize i sinteze primjene kinezioloških operatora -razvijati interese i osjećaje za angažirano i kreativno izvođenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih, izvanškolskih i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada -razlikovati, opisati i realizirati sat tjelesne i zdravstvene kulture i njegove pojedine dijelove; -definirati i prenijeti motoričke informacije; -opisati i analizirati metodičke postupke i metodičke organizacijske oblike rada: -razlikovati i opisati doziranje i distribuciju opterećenja na satu tjelesne i zdravstvene kulture;

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna

literatura

1.Bovverman, W.J., Freeman, W.H. i V. Gambeta (1999): Atletika, Gopal, Zagreb, 2. Despot, N. (1960): Atletika u školama, Zagreb 3.Milanović, D. i suradnici (1986): Atletika - znanstvene osnove, Zagreb

Dopunska literatura


Vježbe


Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave

Jezik poduke Hrvatski


11

Naziv kolegija OBITELJSKA PEDAGOGIJA

ECTS


Izv.prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni: 1. Razumjeti psihodinamike odnosa medu članovima obitelji i njezin utjecaj na odgoj; 2. Prepoznati i utvrditi uzroke odgojnih problema u obitelji te djelovanje u skladu s

kompetencijama odgojitelja na njihovu uklanjanju. 3. Kvalitetno i učinkovito surađivati s roditeljima. 4. Prepoznati zlostavljano, zapušteno i zanemareno dijete. 5. Znati reagirati i postupiti kada se primijeti zlostavljanje. 6. Razumijevanje strukture suvremene obitelji kao pretpostavke za njenu odgojnu

funkciju. 7. Definirati, elaborirati, interpretirati i usporediti različita teorijska gledišta kojima se

tumače posebnosti odgojnog djelovanja u suvremenoj obitelji. 8. Znati zakonski okvir.

Preduvjeti za upis

Ispitna

literatura

9. Ljubetić, M. (2007): Biti kompetentan roditelj. Mali profesor, Zagreb. 10. Previšić, V. (2003): Obitelj kao odgojno-socijalna zajednica: U: Puljiz, V. i Bouillet, D.

(ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (191-204).

11. Rosić, V. (1998): Obiteljska pedagogija. Sveučiliše u Rijeci 12. Rosić, V. , Zloković, J. (2002): Prilozi obiteljskoj pedagogiji

Dopunska literatura Ajduković, M. (1990): Stil odgoja u obitelji kao faktor delikventnog ponašanja djece. Zagreb: Primijenjena psihologija, br. 11(1)., (str. 47-54)

Ajduković, M. (ur), (2001): Nasilje nad djecom u obitelji. Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži.

Ajduković, M. (2001: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković, M. (2001) : Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Ajduković, M. (2003.): Nasilje u obitelji. U: Puljiz, V. i Bouillet, D. (ur.): Nacionalna obiteljska politika. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, (str. 239-274).

Buljan – Flander Gordana, Karlović Ana: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.

Buljan-Flander, G.; Bilić, V. i Znaor, M. (2003.): Nastavnikova uloga u prepoznavanju zlostavljanog i zanemarenog djeteta. U: Vrgoč, H. (ur.): Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zbornik radova Sabora pedagoga hrvatske. Zagreb: HPKZ (str. 594-600).

Dulčić, A. (2001): Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb.

Hrabar, D. (2001): Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb.

Juul Jesper: Vaše kompetentno dijete, Naklada Pelago, Tisak Gipa, Zagreb, 2006.

Killen, K. (2001): Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za


12

psihološku pomoć, Zagreb.

Klarin Mira: Razvoj djece u socijalnom kontekstu, Naklada Slap, Sveučilište u Zadru, 2006.

Maleš, D. (1999.): Uloga majke i oca u odgoju djeteta. U: Čikeš, J. (ur.): Obitelj u suvremenom društvu. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži (str. 105-111)

Pečnik, N (2001).: Teorijski pristupi objašnjenju zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb.

Raboteg-Šarić, Z., Sakoman, S., Brajša-Žganec, A. (2002): Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Zagreb, Društvena istraživanja 11, 2-3, (239-263).

Rosić Vladimir: Odgoj, obitelj, škola, Žagar d.o.o., Rijeka, 2005.

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., broj 1. Zagreb, (str. 125-138).

Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.. Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Ajduković M.: Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Ajduković Marina: Prevencija zlostavljanja i zanemarivanja djece, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Buljan – Flander, G. Karlović, A.: Odgajam li dobro svoje dijete, savjeti za roditelje, Tisak Marko M. usluge d.o.o., Zagreb, 2004.

Dulčić, A.: Zlostavljana i zanemarena djeca - obiteljsko ozračje i društvena zaštita, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Hrabar, D.: Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, Zagreb, 2001.

Killen, K.: Izdani: zlostavljana djeca su odgovornost svih nas, Društvo za psihološku pomoć, Zagreb, 2001.

Konvencija o pravima djeteta, Državni zavod za zaštitu materinstva i mladeži, Zagreb, 2001.

Obiteljski zakon NN 103/15 - na snazi od 01.11.2015. Konvencija o pravima djeteta

Kovačević, A., Petric, P. (2007). Uloga oca u prosocijalnom ponašanju djece. Partnerstvo s roditeljima. Zbornik radova Mirisi djetinjstva. 13. dani predškolskog odgoja Županije Splitsko- dalmatinske. Omiš.

Maleš, D. (2003). Afirmacija roditeljstva.U: Nacionalna obiteljska politika, Državni zavod za zaštitu obitelji, Zagreb, 275 -302.

Buljan,G. (2004). Odgajam li dobro svoje dijete?, Ljevak, Zagreb

Raboteg-Šarić, Z. ,Sakoman,S., Brajša-Žganec,A.(2002). Stilovi roditeljskog odgoja, slobodno vrijeme i rizično ponašanje mladih, Društveno istraživanje (58-59), 239-263.

Biti roditelj (2003). Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladeži,Zagreb

Zrilić, S. (2005): Autoritarni odgojni stil roditelja kao prediktor školskog neuspjeha. Pedagogijska istraživanja., Zagreb, 2(1): 125-138.

Zrilić, S. (2005): Obiteljske determinante školskog neuspjeha učenika. Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, Zadar: 85-102.

Zrilić, S. (2007): Analiza školskih izostanaka s obzirom na bračni status roditelja.


13

Magistra Jadertina. Zadar: 31-42.



Jezik poduke

Naziv kolegija Psihologija djetinjstva

ECTS 4


Prof.dr.sc. Mira Klarin

Ishodi učenja - Nabrojati i opisati osnovne pojmove iz Psihologije djetinjstva.

- Nabrojati zakonitosti razvoja.

- Prepoznati i izreći razvojne promjene na tjelesnom, motoričkom, kognitivnom,

emocionalnom i socijalnom planu tijekom djetinjstvu.

- Identificirati, razlikovati, usporediti i objasniti razvojne promjene u različitim aspektima

razvoja.

- Protumačiti i povezati promjene koje se događaju u različitim aspektima razvoja

tijekom djetinjstva.

- Identificirati i procijeniti različite razvojne promjene u različitim razvojnim razdobljima i

u različitim aspektima razvoja tijekom djetinjstva.

Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode.

Preduvjeti za upis Položen kolegij Uvod u razvojnu psihologiju

Ispitna

literatura

Vasta, R. i suradnici (2001): Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

područja)

Berk, L.E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

područja)


14

Dopunska literatura Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Bukatko,D., Daehler, M.W. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin Company.

Thomas, R.M. (2001). Recent theories of human development, London: Sage Publications, Inc.

Santrock, J.W. 1999). Life-Span Development. Boston: McGraw Hill Collage.


Nastava se provodi putem predavanja, seminara te rasprava na zadanu temu.


Provjera znanja provodi se putem pismenog i na zahtjev usmenog ispita. Tijekom semestra

provode se dva kolokvija i/ili na kraju semestra 4 ispitna roka. Također, udio u konačnoj ocjeni

čini seminar kojega studenti realiziraju u manjim skupinama.


PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

Uvod u kolegij, sadržaj, ciljevi

Prenatalni razvojni period

Teratologija

Razvoj osjeta i percepcije

Razvoj pažnje kod djece

Razvoj pamćenja kod djece

Razvoj govora kod djece

Socioemocionalni razvoj djeteta

Temperament

Privrženost i teorija privrženosti

Uloga roditelja u razvoju

Uloga vršnjaka u razvoju

Uloga odgajatelja/nastavnika u razvoju

Slika o sebi - Selmanov model razvoja

Teorijski pristupi o razvoju slike o sebi

Samoregulacija, znanje o sebi, samovrednovanje


15

SEMINAR


Roditeljstvo i razvoj

Uloga oca u razvoju

Razvoj samopoimanja

Vršnjački odnosi i razvoj

Razvoj radnih uloga

Emocije i njihov razvoj

Inteligencija i školsko postignuće

Uloga odgojiteljice u razvoju

Privrženost kroz životni vijek

Problemi u ponašanju kod djece

Motivacija i učenje

Darovitost

Metode učenja kod djece

Samoregulacija ponašanja


16

Naziv kolegija Pedagogija ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja II

ECTS 4


Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Prepoznati primjenu različitih pristupa u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju s obzirom na posebnosti odgojnog konteksta: obitelj – predškolska ustanova.

Razviti kritičko promišljanje aktualnih dosega teorije i prakse ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i na toj osnovi razvojno djelovanje.

Stvarati osobne teorije u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju te izgradnja refleksivne prakse.

Definirati i objasniti igre, učenja i obrazovanja u ranom djetinjstvu te ih interpretirati u odgojno-obrazovnom kontekstu.

Razviti sposobnosti kreiranja razvojno optimalnog institucionalnog konteksta u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju djetinjstvu.

Demonstrirati tehnike i metode izrade predložaka za dizajniranje suvremenih kurikuluma.

Preduvjeti za upis Nema.

Ispitna

literatura

- Šagud, M. ( 2002 ). Odgajatelj u dječjoj igri. Zagreb: Školske novine (odabrana poglavlja)

- Maleš, D. (ur.) (2011). Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) -Šagud, M.(2006).Odgajatelj kao refleksivni praktičar. Visoka učiteljska škola u Petrinji, Petrinja.

- Duran, M. ( 2001 ). Dijete i igra. Jastrebarsko:Slap. (odabrana poglavlja) - Nenadić-Bilan, D. ( 2000 ). Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u predškolskom odgoju.

Zbornik Učiteljske akademije u Zagrebu, 2/2000.,Zagreb,119-127 .

Dopunska literatura - Woolfson C.R. (2004). Razumjevanje i poticanje razvoja vašeg djeteta.Educa. Zagreb - Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor.(odabrana

poglavlja) - Duran, M. ( 2003 ). Simbolička igra i stvaralaštvo. Jastrebarsko:Slap. (odabrana

poglavlja) - Bredekamp, S. ( 1996 ). Kako odgajati djecu: Odgojno primjerena praksa za djecu od

rođenja do osme godine. Zagreb: Educa. -Sullo, R. ( 1995 ): Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea.

- Nenadić-Bilan,D. (2002), Mogućnosti procjene igre djeteta, Zbornik Mirisi djetinjstva - 9.dani predškolskog odgoja Splitsko-dalmatinske županije, Split: Dječji vrtići Županije splitsko-dalmatinske, str. 19-23 .

- Nenadić-Bilan, D. (2003). Igra u mješovitoj skupini djece, Zbornik radova Stručnog odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece, sv. 3., Zadar: Sveučilište u Zadru, str. 105-113.


Predavanja i seminari.


17


Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.

Jezik poduke Hrvatski.

PREDAVANJA


26.2. 10-

11,30 - Temeljne odrednice predškolskog kurikuluma ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja- humanističko-razvojni pristup i sukonstrukcija kurikuluma.

5.3. - Orijentacijsko planiranje i programiranje djelatnosti.

12.3. - Teorijski pristupu fenomenu dječje igre. Klasifikacija dječje igre.

19.3. - Komponente dječje igre.

26.3. - Uloga odgojitelja u dječjoj igri.

9.4. - Kolokvij

16.4. - Funkcija simboličke igre.

23.4. - Materijalno-prostorna dimenzija u organizaciji dječje igre.

30.4. - Obitelj i institucionalni rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

7.5. - Partnerstvo obitelji i ustanove za rani i predšk.odgoj i obrazovanje.

14.5. - Odgojitelj kao nositelj djelatnosti u ranom i predšk.odgoju i obrazovanju.

21.5. - Različite suvremene uloge odgojitelja.

28.5. - Odgojitelj kao refleksivni praktičar.

4.6. - Kolokvij

-

SEMINAR


26.2. 11,30-

12,30 - Karakteristike humanističke koncepcije

5.3. - Orijentacijski, tjedni i dnevni plan rada

12.3. - Primjeri simboličkih i funkcionalnih igara te igara s pravilima.

19.3. - Analiza dječje igre.

26.3. - Prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja odraslih u dječjoj igri.


18

9.4. - Kolokvij

16.4. - Edukacijska dobrobit igre.

23.4. - Igra i igračka.

30.4. - Suvremena obitelj kao odgojni čimbenik.

7.5. - Oblici partnerstva obitelji i predšk.ustanove.

14.5. - Kompetencije odgojitelja.

21.5. - Cjeloživotno obrazovanje odgojitelja.

28.5. - Timski rad odgojitelja.

4.6. - Kolokvij

-


19

Naziv kolegija Notno pismo

ECTS 2


Dr. sc. Tomislav Košta

Ishodi učenja

Primijeniti praktična znanja i vještine u realizaciji glazbenih aktivnosti (pjevanje, sviranje, slušanje glazbe i glazbeno stvaralaštvo)

Protumačiti osnove glazbenog pisma,

Protumačiti osnove glazbene teorije,

Razvijati sposobnost čitanja i analiziranja notnog materijala,

Razvijati sposobnost prepoznavanja i reproduciranja glazbenih sadržaja,

Razvijati samostalnost i sposobnost timskog rada

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna literatura

T. Petrović (2010): Osnove teorije glazbe Završki J. (1979): Teorija glazbe Njirić N. (1994): Pjevanka – priručnik za učitelje, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura


Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.


Usmeni i pismeni

Jezik poduke Hrvatski i engleski

SADRŽAJ

Sastavnice glazbenog jezika (melodija, harmonija, ritam, boja, slog)

Karakteristike tona

Notno crtovlje, ključevi, pauze.

Note u crtvolju i njihovi nazivi

Glazbena abeceda i solmiizacija

Ritam i mjera

Barok

Durske i molske ljestvice

Intervali

Akordi (kvintakord i njegovi obrati)

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i usmeni ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu: pohađanja nastave (25

ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni ispit (25 ECTS postotnih bodova).


20

Naziv kolegija Stručna praksa I

ECTS 2 ECTS


Doc. dr. sc. Violeta Valjan Vukić

Ishodi učenja

razviti sposobnost za kontinuirano vrednovanje i samovrednovanje vlastitoga rada;

posjedovati kapacitet za učenje kao pretpostavku za generiranje novih ideja i za prilagodljivost na nove situacije;

vrednovati predanost za misiju profesionalca u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju;

opravdati stalnu brigu o kvaliteti;

procijeniti djetetove aktivnosti i mogućnosti kao pretpostavke konstrukcije integriranog kurikuluma u smislu odgovora na njihove razvojne i odgojno – obrazovne potrebe


Ispitna literatura

Szanton Stokes, E. (2000) Kurikulum za jaslice: razvojno-primjereni program za djecu od rođenja do 3 godine: priručnik br. 2 / Zagreb: Udruga roditelja "Korak po korak" za promicanje kvalitete življenja djece i obitelji, Zagreb: Grafa. Hansen, K. A.; Kaufman, R. K.; Walsh, K. B.(2004) Kurikulum za vrtiće. Zagreb: Pučko otvoreno učilište korak po korak. Slunjski, E. (2001), Integrirani predškolski kurikulum. Zagreb: Mali profesor.

Dopunska literatura Duran, M. (2004). Dijete i igra, Naklada Slap, Jastrebarsko.


Praktični rad u vježbaonici.


Rad studenta na kolegiju Stručna praksa V vrednovati će se na temelju sljedećih kriterija: redovitog pohađanja prakse, praktičnog rada u vježbaonici, te pisanja dnevnika stručne prakse.


VJEŽBE


1. 2 Program dječjeg vrtića/jaslica.

2. 2 Plan i program za odgojnu skupinu.

3. 2

Dokumentacija odgojitelja.

4. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – unutarnji prostor

5. 2 Ustrojstvo prostora vrtića/jaslica – vanjski prostor


21

6. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti – dolazak u vrtić

7. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti

8. 2 Raspored i dnevni tijek aktivnosti

9. 2 Suradnja vrtića/jaslica s roditeljima – planiranje, vrste, načini ostvarivanja

10. 2 Suradnja vrtića/jaslica s lokalnom zajednicom - planiranje, vrste, načini ostvarivanja

11. 2 Svakodnevno promatranje cjelodnevnih aktivnosti i uključivanje, uz pomoć mentorice



14. 2 Analiza dječje igre

15. 2

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Student stručnu praksu ostvaruje u predškolskoj ustanovi gdje mu se dodjeljuje mentor /odgojitelj. Obveze studenata su redovno pohađanje vježbi (stručne prakse). O realiziranoj stručnoj praksi student vodi dnevnik stručne prakse u koji bilježi realizirani sadržaj predviđen programom kolegija.


22

Naziv kolegija Obitelj u riziku

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Diana Nenadić-Bilan


- Identificirati i objasniti rizikeu obiteljskom kontekstu. - Vrednovati profesionalno , odgovorno i etičko ponašanje. - Razviti otvorenost novim problemima te sposobnost njihovog rješavanja.

Klasificirati i interpretirati znanstveno utvrđene karakteristike obitelji u riziku. Prepoznati i objasniti rizične i zaštitne čimbenike na osobnoj, obiteljskoj i društvenoj razini.

- Procjenjivati i određivati primjerene metode i sadržaje postupanja na razini primarne prevencije.


Ispitna

literatura

- Bilić,V., Zloković,J. (2004). Fenomen maltretiranja djece: prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Zagreb: Ljevak.

- Zloković, J. (2000). Prinos istraživanju profila rizične obitelji. Zagreb: Previšić, V. (ur.), Napredak, HPKZ, br.1, (141), str. 35-42.

- Zloković, J., Nenadić-Bilan, D. (2009). Primarna prevencija ovisnosti djece – uloga roditelja, odgajatelja i socijalne okoline tijekom (pred)školskog perioda. Iskanja, 27,35-48.

- Hrabar,D.(2001).Zanemarivanje i zlostavljanje djece u obitelji – pravni aspekti, Dijete i društvo, 3,1-2,21-31.

- Zloković, J. (2009). Nasilje djece nad roditeljima - Obiteljska tajna?. Rijeka: Zambelli.

Dopunska literatura - Bašić, J. (2009). Teorije prevencije. Zagreb: Školska knjiga (odabrana poglavlja) - Forward, S., Buck, C. (2002). Otrovni roditelji. BIOS - Društvo roditelja. Zagreb:

Hrvatska udruga za zaštitu djece od zlostavljanja i zanemarivanja, Biblioteka ANIMA. - Karlović, A., Buljan-Flander, G., Vranić, A. (2001). Validacija Upitnika o zlostavljanju u

djetinstvu. Suvremena psihologija, Vol. 4, br. 1-2.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja i seminari.

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Pismeni i usmeni ispit, seminarski rad.

Jezik poduke Hrvatski.

PREDAVANJA


26.2. 13-

13,45

- Obitelji u riziku i vrste rizika. Uzroci i posljedice rizika.

5.3. - Egzistencijalni problemi. Bolesti i izloženost stresovima.


23

12.3. - Konzumenti alkohola i droga.

19.3. - Neprimjereno postupanje roditelja.

26.3. - Nasilje u obitelji.

9.4. - Kolokvij

16.4. - Interakcija različitih oblika nasilja

23.4. - Prepoznavanje obitelji u riziku

30.4. - Teorijsko-metodološko utemeljenje prevencije.

7.5. - Suvremeni modeli prevencije (odgojnoobrazovni, integrativni, ekološki, socijalni,

razvojni i dr.).

14.5. - Primarna prevencija i odgojno-obrazovni modeli. Metode, tehnike i faze izrade

preventivnih programa.

21.5. - Obitelj i preventivni programi.

28.5. - Uspostavljanje mreže prevencije.

4.6. - Kolokvij

SEMINAR


26.2. 13,45-

14,30 - Vježba „Stablo rizika“

5.3. - Hospitalizacija djece.

12.3. - Tjelesno zlostavljanje djece.

19.3. - Psihološko zlostavljanje djece.

26.3. - Spolno zlostavljanje djece.

9.4. - Kolokvij

16.4. - Pedagoško zanemarivanje djece.

23.4. - Rizični čimbenici.

30.4. - Zaštitni čimbenici.

7.5. - Koncept otpornosti.

14.5. - Partnerstvo obitelji i odgojno-obrazovne ustanove u prevenciji.


24

21.5. - Partnerstvo s lokalnom zajednicom.

28.5. - Analiza slučaja.

4.6. - Kolokvij

-

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA Redovita nazočnost predavanjima, aktivno sudjelovanje na seminarima, provedba istraživačkog zadatka.


25

Naziv kolegija VIZUALNA PISMENOST

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Karmen Travirka Marčina, prof.


Objasniti temeljne spoznaje iz vizualne pismenosti i suvremenih vizualnih komunikacija

potrebno za profesionalni rad s djecom.

Uvažavati različitosti i multikulturalnosti

Promatrati i vrednovati djetetove kreativne mogućnosti i aktivnosti.

Surađivati s kulturnim ustanovama lokalne zajednice

Razvijati vizualno i estetsko opažanje.

Kritički vrednovati oblike vizualnih komunikacija

Preduvjeti za upis Nema ih

Ispitna

literatura

Karaman, A., (2005.) Osnovni elementi, oblici i vrste likovnog govora, Zagreb, Školska knjiga,

Damjanov, J. (1991.) Vizualni jezik i likovna umjetnost. Zagreb, Školska knjiga

Paić Ž. (2008.) Vizualne komunikacije - uvod, Zagreb, CVS

Dopunska literatura Ivančević, R., (1996) Perspektive, Zagreb, Školska knjiga,

Vukić, F., (1996) Stoljeće hrvatskog dizajna, Zagreb, Meandar

J.M.Floch, (2000) Visual Identities, London and New York, Continum

Oblici provođenja

nastave

Predavanje i vježbe

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Praktični dio vježbe i pismeni ispit

Jezik poduke Hrvatski i engleski

PREDAVANJA


Ponedjeljkom

14 i

30-

16 Uvod u kolegij

Fiziologija gledanja

Pojedinac i okolina

Pojedinac i okolina

Vizualne komunikacije

Grafički dizajn

Grafički dizajn


26

Plakat

Fotografija

Fotografija

Strip

Film

Film

Televizija

Muzeji kao oblik komunikacije

Vježbe



27

Studij Studij za odgojitelje

Naziv kolegija Baština i predškolsko dijete

Status kolegija izborni

Satnično

opterećenje

1+1

Semestar 2.

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda

Preporučena

literatura

1. Igra i učenje djeteta u kulturološkom okružju vrtića, Od baštine za baštinu, 4. dani predškolskog odgoja, Split, 2005.

2. Baština kao poticaj, Od baštine za baštinu, 3. dani predškolskog odgoja, Split, 2003.

Dopunska

literatura

1. Kisovar-Ivanda, T.; Batarelo Kokić, I. (2012.) Povezanost zavičajnog identiteta i muzejskog iskustva učenika. Magistra Iadertina, 7(1), Zadar, str. 7-19.

2. Kisovar-Ivanda,T. (2014.), Modeliranje muzejskih sadržaja i interakcijske aktivnosti učenika u muzejskom okruženju. Školski vjesnik, 63(1-2), Split, str. 53-69.

3. Kisovar-Ivanda, T. (2013.), Dimenzije učeničke percepcije muzejskih sadržaja i dob učenika. Pedagogijska istraživanja, 10 (2), Zagreb, str. 343-360.

4. Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine, Od baštine za baštinu, 2. dani predškolskog odgoja, Split, 2001.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, seminari.

Termini kolokvija i

ispita

Nastavne jedinice Trajanje

1. Baština-određenje pojma, materijalna i nematerijalna baština 1+1

2. UNESCO i zaštita hrvatske kulturne i prirodne baštine 1+1

3. Identitet i imidž 1+1

4. Komunikacijski aspekti kurikula u dječjem vrtiću u odnosu na baštinu 1+1

5. Pravo djeteta na njegovanje kulturnog nasljeđa 1+1

6. Suradnja dječjeg vrtića i muzeja u upoznavanju baštine 1+1

7. Tradicijske igre u odgoju djece 1+1

8. Igračka i kultura 1+1

9. Etno projekti u funkciji čuvanja kulturne baštine 1+1

10. Baština kao poticaj (uspavanke, brojalice) 1+1

11. Integrirani pristup izučavanju baštine u području umjetničkog izričaja 1+1

12. Odgojni projekti u vrtiću vezani za baštinske sadržaje 1+1

13. Etnografska zbirka kao izvor likovnog stvaralaštva djece 1+1

14. Temeljne vrijednosti baštine u odgoju i obrazovanju 1+1

15. Zavičajna baština u funkciji očuvanja hrvatskog identiteta 1+1


28

NASLOVI SEMINARA I PROJEKATA

1. Igra i učenje djece u kulturološkom okruženju vrtića

2. Zadar i njegova kulturna baština

3. Muzeji grada Zadra

4.-15. Naslove seminara prilagođavamo zavičaju iz kojeg student dolazi kako

bi zavičajno porijeklo studenta iskoristiliza sadržajno obogaćivanje kolegija.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RPOO1 ljetni semestar.pdf · Jozić i ostali. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. - Novija izdanja