IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewčitanje, analiziranje i prevođenje raznovrsnih tekstova s njemačkog na hrvatski jezik i s hrvatskog na njemački jezik (lakši novinski članci,

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

NJEMAČKOGA JEZIKA I KNJIŽEVNOSTIDiplomski studij – prevoditeljski smjer

Akademska godina 2014./2015.

1095

1096

IZVEDBENI PLAN NASTAVE– prevoditeljski smjer –

I. GODINAAk. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

OBVEZNI PREDMETI SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SPrevođenje književnih tekstova 1

---

-3

6 prof. dr. sc. Vladimir Karabalićdoc. dr. sc. Sanja Cimer

Pregled razvoja znanosti o prevođenju 1 - 1 3 doc. dr. sc. Goran SchmidtHrvatski jezik za prevoditelje 1 2 - 6 doc. dr. sc. Jadranka Mlikota

IZBORNI PREDMETI Opće prijevodne vježbe 1 - 4 - 6 Snježana Babić, viša lektoricaPsiholingvistika za prevoditelje 1 - 1 3 doc. dr. sc. Sanja CimerKnjiževnost DDR-a 1

---

-1

3 doc. dr. sc. Tihomir Englerdr. sc. Sonja Novak, poslijedoktorandica

Napomena: U I. semestru studenti Engleskoga jezika i književnosti biraju izborne predmete iz ponude diplomskoga studija Njemačkoga jezika i književnosti – prevoditeljski smjer u vrijednosti od minimalno 3 ECTS.Studenti Hrvatskoga jezika i književnosti biraju umjesto obveznog predmeta "Hrvatski jezik za prevoditelje" jedan od ponuđenih izbornih predmeta iz ponude diplomskoga studija Njemačkoga jezika i književnosti – prevoditeljski smjer.Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadržaja obuhvaćenim studijskim programom.

II. ljetni semestar

OBVEZNI PREDMETI SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SStručni jezici 1

--1

--

3 prof. dr. sc. Vladimir Karabalićdoc. dr. sc. Sanja Cimer

Suvremena znanost o prevođenju 1 - 1 3 doc. dr. sc. Goran SchmidtHrvatska leksikologija -

1--

-1

3 doc. dr. sc. Jadranka Mlikota, nositeljicadr. sc. Maja Glušac, poslijedoktorandica

IZBORNI PREDMETIOpće prijevodne vježbe 2 - 4 - 6 Snježana Babić, viša lektoricaUvod u tekstnu lingvistiku 1 - 1 3 doc. dr. sc. Ivana JozićPoslovno dopisivanje - 2 2 6 doc. dr. sc. Sanja CimerKnjiževnoznanstvena metodologija 1

---

-1

3 doc. dr. sc. Tihomir Englerdr. sc. Sonja Novak, poslijedoktorandica

Napomena: Studenti Hrvatskoga jezika i književnosti biraju umjesto obveznog predmeta "Hrvatska leksikologija" jedan od ponuđenih izbornih predmeta iz ponude diplomskoga studija Njemačkoga jezika i književnosti – prevoditeljski smjer.U II. semestru studenti Engleskoga jezika i književnosti biraju izborne predmete iz ponude diplomskoga studija Njemačkoga jezika i književnosti – prevoditeljski smjer u vrijednosti od minimalno 6 ECTS, a studenti Hrvatskoga jezika i književnosti u vrijednosti od minimalno 9 ECTS.Student u semestru mora ostvariti 15 ECTS bodova kroz obveznu i izbornu nastavu iz sadržaja obuhvaćenim studijskim programom.

1097

1098

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Prevođenje književnih tekstova

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 6Broj sati nastave (P+V+S) 1+0+3

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

prof. dr. sc. Vladimir Karabalić 57

prema rasporedu konzultacija u

semestru4674 [email protected]

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail




doc. dr. sc. Sanja Cimer 57prema rasporedu

konzultacija u semestru

4674 [email protected]

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Prikaz značajnijih suvremenih teorija književnog prevođenja; osobitosti književnog prevođenja u odnosu na prevođenje uporabnih tekstova; osobitosti prevođenja književnih žanrova proze, poezije i kazališnih tekstova; strategije kod prevođenja pojedinih književnih žanrova; konvencionalno i nekonvencionalno u prevođenju književnosti; prevedena književnost kao dio nacionalnog literarnog korpusa.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- identificirati specifičnosti konkretnog književnog djela- definirati osobitosti književnih djela u odnosu na uporabne tekstove- definirati osobitosti prevođenja književnih žanrova proze, poezije i književnih tekstova- prevesti isječak iz književnog djela- pismeno prikazati određeni aspekt književnog prevođenja (npr. prevođenje Biblije, stripova, is

l.)

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 20%pismene zadaće 1,25 -kolokvij 1 (proza) 1,25 50%kolokvij 2 (poezija) 1 20%završni usmeni ispit 0,5 10%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjene

1099

U oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjene iz sljedećih komponenti: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija 1 (proza), 20% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija 2 (poezija), 20% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti na nastavi, a 10% konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ako je pohađao najmanje 70% održanih nastavnih sati.

LITERATURAObvezna literatura

1. Snell-Hornby, Mary (1999): Handbuch Translation. Stauffenburg Verlag, Tübingen (odabrani članci).

Dopunska literatura

1. Kittel, Harald et al. (2004): Übersetzung. Ein internationales Handbuch zur Übersetzungsforschung. 1.Teilband. Walter de Gruyter, Berlin (odabrani članci).

2. House, Juliane; Schultze, Brigitte (2007): Übersetzung. Ein internationales Handbuch zur Übersetzungsforschung. 2.Teilband. Walter de Gruyter, Berlin (odabrani članci).

3. Bonačić, Mirjana (1999): Tekst Diskurs Prijevod. O poetici prevođenja. Split.4. Karabalić, Vladimir; Cimer, Sanja (2008): Neka obilježja jezika Josipa Kozarca u području

sintakse. U: šokačka rič 5. Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, održanoga u Vinkovcima 9. i 10. studenoga 2007. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 213-246.

5. Karabalić, Vladimir (2005): Zur Rezeption der kroatischen Literatur im deutschsprachigen Ausland. U: Informatologia 38 (1-2), 49-56.

6. Karabalić, Vladimir (2004): Kako prevoditi književnost na dijalektu. U: Šokačka rič 2. Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt 26.-27.11.2004. Vinkovci: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije, 223-236

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pregled razvoja znanosti o prevođenju






doc. dr. sc. Goran Schmidt 69








U kolegiju se obrađuju prilozi pojedinih autora i škola razvoju znanosti o prevođenju. Nakon pregleda važnijih priloga teoriji prevođenja u predznanstvenom razdoblju prije i u prvim desetljećima 20. stoljeća, detaljnije će se obraditi razvoj znanosti o prevođenju u 20. stoljeću, tj. sljedeći autori, škole odnosno teorijski koncepti: J. Levý, E. A. Nida, Stylistique comparée, Lajpciška škola, W. Koller, P. Newmark, K. Reiß, teorija skoposa, dekonstruktivizam, deskriptivna translatologija i njezini

1100

najvažniji ogranci (Manipulation School, teorija polisistema) i razvoji zadnjih godina (npr. feministička znanost o prevođenju, postkolonijalna translatologija).Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- protumačiti najvažnije teorije u znanosti o prevođenju u svijetu od početaka teorije prevođenja u

predznanstvenom razdoblju, preko razvoja unutar lingvistike i znanosti o književnosti, do profiliranja u samostalnu znanost o prevođenju 80. i 90. godina prošlog stoljeća.

- usporediti najvažnije teoretičare, škole i koncepcije prevođenja u spomenutom razdoblju- procijeniti relativan doprinos navedenih teorija u okviru znanosti o prevođenju- vrednovati pojedine ideje, teorije i hipoteze sa stajališta znanosti o prevođenju

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno + usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenikolokvij x 2 1,8 80%usmena prezentacija 0,45 20%pohađanje nastave 0,75

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneKonačna ocjena se oblikuje po formuli: (prosječna ocjena iz 2 kolokvija x 0,8) + (usmena prezentacija x 0,2)Npr. ako student ostvari 75 bodova na prvom kolokviju, 85 bodova na drugom kolokviju i 90 bodova iz usmene prezentacije:(75 + 85) : 2) x 0,8 = 80 x 0.8 = 64; 90 x 0,2 = 18; 64 + 18 = 82

Dakle, prosječna ocjena iz 2 kolokvija (80 bodova) množi se s 0,8 jer je udio kolokvija u konačnoj ocjeni 80%.Ocjena iz usmene prezentacije (90 b.) množi se s 0,2 jer je udio te ocjene u konačnoj ocjeni 20%. Zbrajanjem dobivamo konačnu ocjenu, u ovom slučaju 82 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeKorektivni faktor ocjene, npr. ako je student između ocjene vrlo dobar i izvrstan, bit će ukupna aktivnost studenta u okviru kolegija.


1. Prunč, Erich (2003): Einführung in die Translationswissenschaft. Band 1: Orientierungsrahmen. Graz: Institut für Translationswissenschaft.ili:

2. Delisle, Jean / Woodsworth, Judith, eds. (1995): Translators through History. Amsterdam: Benjamins / UNESCO Publishing.

Dopunska literatura

1. Stolze, Radegundis (1997): Übersetzungstheorien. Eine Einführung. Tübingen: Narr.2. Vermeer, Hans J. (1992): Skizzen zu einer Geschichte der Translation. Frankfurt: Verlag für

Interkulturelle Kommunikation.3. Venuti, Lawrence (1995): The Translator´s Invisibility. A History of Translation. London / New

York: Routledge.4. Benjamin, Walter (1923): Die Aufgabe des Übersetzers. In: Benjamin, Walter (1977):

Illuminationen. Ausgewählte Schriften I. Ausgewählt von S. Unseld. Frankfurt: Suhrkamp, 50-

1101

62.5. Nida, Eugene A. (1964): Toward a Science of Translating. With Special Reference to

Principles and Procedures Involved in Bible Translating. Leiden: Brill. – Dt.: Nida, Eugene A. / Taber, Charles R. (1969): Theorie und Praxis des Übersetzens, unter besonderer Berücksichtigung der Bibelübersetzung. Stuttgart: Weltbund der Bibelgesellschaften.

6. Levi, Jiří (1982): Umjetnost prevođenja. Sarajevo: Svjetlost.7. Vinay, Jean-Paul / Darbelnet, Jean (1995): Comparative Stylistics of French and English. A

methodology for translation. Amsterdam / Philadelphia: Benjamins.8. Jäger, Gert (1975): Translation und Translationslinguistik. Halle: Niemeyer.9. Kade, Otto (1980): Die Sprachmittlung als gesellschaftliche Erscheinung und Gegenstand

wissenschaftlicher Untersuchung. Leipzig: Enzyklopädie.10. Kade, Otto (1981): Probleme des übersetzungswissenschaftlichen Textvergleichs. Leipzig:

Enzyklopädie.11. Koller, Werner (2001): Einführung in die Übersetzungswissenschaft. Wiebelsheim: Quelle &

Meyer.12. Newmark, Peter (1988): Approaches to Translation. New York etc.: Prentice Hall International.13. Newmark, Peter (1995): A Textbook of Translation. New York etc.: Phoenix ELT.14. Reiß, Katharina (1983): Texttyp und Übersetzungsmethode. Heidelberg: Groos.15. Reiß, Katharina (2000): Translation Criticism – The Potentials & Limitations. Manchester: St.

Jerome Publishing.16. Reiß, Katharina / Vermeer, Hans J. (1991): Grundlegung einer allgemeinen

Translationstheorie. Tübingen: Niemeyer.17. Holz-Mänttäri, Justa (1984): Translatorisches Handeln. Theorie und Methode. Helsinki:

Suomalainen Tiedakatemia.18. Holmes, James S. (1988): Translated! Papers on Literary Translation and Translation Studies.

Amsterdam: Rodopi.19. Derrida, Jacques (1993): Die Schrift und die Differenz. Frankfurt: Suhrkamp.20. Hirsch, Alfred, ed. (1997): Übersetzung und Dekonstruktion. Frankfurt: Suhrkamp.21. Hermans, Theo, ed. (1985): The Manipulation of Literature. Studies in literary translation. New

York: St. Martin Press.22. Even-Zohar, Itamar (1990): Polysystem Studies. Special issue of Poetics Today. Vol. II, no. 1.23. Toury, Gideon (1995): Descriptive Translation Studies and beyond. Amsterdam / Philadelphia:

Benjamins.24. Bassnett, Susan / Lefevere, André, eds. (1990): Translation, History and Culture. London /

New York: Pinter Publishers.25. Bassnett, Susan / Trivedi, Harish, eds. (1999): Post-colonial Translation. Theory and practice.

London / New York: Routledge.26. Messner, Sabine / Wolf, Michaela (2000): Mittlerin zwischen den Kulturen – Mittlerin zwischen

den Geschlechtern? Studie zu Theorie und Praxis feministischer Übersetzung. Graz: Institut für Translationswissenschaft.

27. Simon, Sherry (1996): Gender in Translation. Cultural identity and the politics of transmission. London / New York: Routledge.

28. Flotow, Luise von (1997): Gender and Translation. Translation in an Era of Feminism. Manchester: St. Jerome Publishing.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatski jezik za prevoditelje




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


doc. dr. sc. Jadranka Mlikota

86 prema rasporedu konzultacija u


1102

semestruIzvođač(i) Kabinet Vrijeme


doc. dr. sc. Jadranka Mlikota 86




Program kolegija Hrvatski za prevoditelje oblikovan je tako da obuhvaća pregled hrvatske gramatike od fonetike do sintakse s posebnim osvrtom na pravogovor i pravopisanje u oblikovanju teksta.Kolegij sadržava sljedeće cjeline: 1. Glasovi, glasovne promjene2. Uporaba i značenje hrvatskih oblika3. Tvorba riječi: tvorbeni načini i jedinice; prodor stranih tvorbenih obrazaca, posebice

polusloženica, složenica i indeklinabilnih oblika (porculan suđe; Zagreb festival)4. Sintagmatika i sintaksa5. Pravopisna norma i njezin razvitak: oblici pismenog izražavanja.6. Usmeno izražavanje: naglasni sustav, izgovorne cjeline, pomicanje naglaska, govorne vrednote7. Lektura i korektura teksta


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga jezika i njihove najbitnije osobine- analizirati i rješavati pitanja koja se tiču pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika prilikom

prevođenja- argumentirati odluke koje se tiču izbora leksika u hrvatskome standardnom jeziku svjesni

njegove polifunkcionalne naravi- razlikovati temeljne razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice- analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa- opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom- definirati temeljne lingvističke pojmove i razumjeti njihovu važnost u jezičnom opisu- argumentirati svoja rješenja određenih jezičnih pitanja i problema odgovarajućim metajezikom.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,2 -aktivnost na nastavi 1,4 -kolokvij 1,7 50%završni pismeni ispit 1,7 50%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir položen kolokvij te ocjena iz završnoga pismenoga ispita: 50% konačne ocjene čini položen kolokvij i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenoga ispita.Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,5) + (pism. isp. x 0,5).Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1)

1103

položio je kolokvij, (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Stjepan Babić, Sanda Ham, Milan Moguš, Hrvatski školski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2008. (ili: Stjepan Babić, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb, 2010.)

2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novija izdanja)

3. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (poglavlje: Normativnost u hrvatskome jeziku, str. 37.-225.)

Dopunska literatura

1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, HAZU i Globus, Zagreb, 1991.2. Eugenija Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školska knjiga i Institut za

hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.3. Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (ili novija

izdanja) 4. Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.5. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, II. izdanje, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti i Globus, Zagreb, 1991.6. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb,

1992.7. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.8. Branka Tafra, Što su brojevi (Gramatički i leksikografski problem), Rasprave Zavoda za

jezik, Zagreb, 1989., str. 219.-237.9. Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990 .

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Opće prijevodne vježbe 1






Snježana Babić, viša lektorica 97








Pismeno prevođenje s njemačkog na hrvatski jezik te s hrvatskog na njemački jezik, i to:- prevođenje metafora, usporedbi, poslovica, šala, idiomatskih fraza, metonima, lažnih parova,

raznog nazivlja (naziva institucija, igara, proizvoda, zemljopisnih naziva, naziva znamenitosti)- čitanje, analiziranje i prevođenje raznovrsnih tekstova s njemačkog na hrvatski jezik i s

hrvatskog na njemački jezik (lakši novinski članci, članci iz časopisa, reklamni letci, turističke

1104

brošure, uputstva za upotrebu i sl.)Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati specifične forme, ustrojstvo i stilska obilježja određenih tekstova- primijeniti osnovne tehnike prevođenja - zapamtiti temeljna znanja o čimbenicima koji ograničavaju ili otežavaju proces prevođenja - primijeniti odgovarajuće strategije za prevođenje različitih tekstova ovisno o njihovom kontekstu

i svrsi- prevesti jednostavnije tekstove s hrvatskog na njemački jezik- prevesti zahtjevnije tekstove s njemačkog

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni10 zadaća - prijevoda 3 50%Ispit 3 50%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneZbroj ocjena zadaća i ispit čine konačnu ocjenu.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje80% nazočnost na nastaviLITERATURAObvezna literatura

Studenti na početku semestra dobivaju zbirku materijala

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psiholingvistika za prevoditelje










doc. dr. sc. Sanja Cimer 57 prema rasporedu konzultacija u


1105

semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Kolegij se bavi psiholingvističkim aspektima procesa prevođenja.Objašnjavaju se sljedeći elementi: povijesni razvoj discipline, osnovni istraživački pojmovi, područja i metode, problemi i strategije pri prevođenju, različiti modeli prijevodnog procesa. Posebna pažnja posvećuje se primjeni kognitivnih i semantičkih modela pri prevođenju, te razvoju kreativnih strategija sa ciljem rješavanja prevoditeljskih problema (kroz vježbe i analize).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati neke od kognitivnih procesa koji se odvijaju pri prevođenju- definirati neke od psiholingvističkih elemenata u prevođenju- analizirati proces prevođenja pomoću elemenata psiholingvistike i kognitivne lingvistike- primijeniti određene kreativne strategije s ciljem rješavanja prevoditeljskih problema i

postizanja kvalitetnijih prijevoda

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -aktivnost na seminarskoj nastavi 0,5 -pismeni ispit 1,5 80%završni usmeni ispit 0,25 20%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjene iz pismenog ispita i završnog usmenog ispita: 80% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita, a 20% ocjena iz završnog usmenog ispita.



1. Göpferich, Susanne (2008): Translationsprozessforschung. Günter Narr, Tübingen.2. Hönig, H.G. (1997): Konstruktives Übersetzen. Stauffenburg Verlag, Tübingen.

Dopunska literatura

1. Kussmaul, Paul (2000): Kreatives Übersetzen. Stauffenburg Verlag, Tübingen.2. Kussmaul, Paul (2008): Verstehen und Übersetzen. Narr, Tübingen.3. Snell-Hornby, Mary (1999): Handbuch Translation. Stauffenburg Verlag, Tübingen.4. Kittel, Harald et al. (2004): Übersetzung. Ein internationales Handbuch zur

Übersetzungsforschung. 1.Teilband. Walter de Gruyter, Berlin (odabrani članci).5. Target. International Journal of Translation Studies.

1106

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Književnost DDR-a






doc. dr. sc. Tihomir Engler 27







dr. sc. Sonja Novak, poslijedoktorandica



Pregled povijesnih činjenica: kapitulacija nacističke Njemačke i podjela zemlje 1949: BRD (Marchallov plan, monetarna reforma, Bundeswehr, Zapadni blok) – DDR (SED, kolektivizacija, Istočni blok), Berlinski zid 1961. Literatura u funkciji izgradnje socijalizma: Johannes R. Becher i Ana Segers. Brechtovi učenici: Peter Hacks i Heiner Müller. Müllerovi „udarnički igrokazi“, obrada antičkih motiva i dramsko razračunavanje s njemačkom poviješću. Dilema marksističkog intelektualca. Poetika fragmentarnosti. Christa Wolf: žensko i humanističko pismo. Moderniziranje narativne tehnike. Jurek Becker – miljenik široke publike. Uwe Johnson i njemačko-njemačke kontroverzije. DDR kao književna tema nakon njezinog ugasnuća.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- razlikovati čimbenike u povijesnim okolnostima podjele Njemačke (1949-1989)- definirati bitna obilježja književnosti u službi izgradnje socijalizma- navesti glavne predstavnike i djela od trajne vrijednosti- prepoznavati ideološki obilježenu književnost- razviti kritički stav prema književnosti „realnog socijalizma“- reagirati na predrasudu o isključivo propagandnoj literaturi- povezivati književnost DDR-a sa srodnim pojavama u književnosti SFRJ

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0.50 -esej u vezi lektire 0.50 20%izlaganje na zadanu temu 0.50 20%seminarski rad 0,50 20%

1107

usmeni ispit 1,00 40%Ukupno 3 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz eseja u vezi lektire (20% konačne ocjene), kraćeg izlaganja na zadanu temu (20%), seminarskog rada (20%) i završnog usmenog ispita (40% konačne ocjene).Student je dužan u 11. tjednu nastave predati dnevnik čitanja kao preduvjet sudjelovanja u seminarskom dijelu kolegija i pristupiti izradi eseja u 12. tjednu nastave, a u sklopu seminarskog dijela kolegija održati i kraće izlaganje na odabranu temu, odnosno, predati seminarski rad. Formula izračunavanja završne ocjene: (esej x 0,20) + (izlaganje x 0,20) + (seminarski rad x 0,20) + (usmeni ispit. x 0,40). Primjer:Student je ostvario ocjenu 4 iz eseja, 2 iz izlaganja, 2 iz seminarskog rada i ocjenu 4 iz završnog usmenog ispita pa izračun završne ocjene izgledao ovako: (4 x 0,20) + (2 x 0,20) + (2 x 0,20) + (4 x 0,40) = 3,20. Završna se ocjena zaokružuje pa bi ona glasila dobar (3).Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i predao dnevnik čitanja. Ako student u nekom od elemenata nije zadovoljio ili ga nije obavio, tada pristupa pismenoj i usmenoj provjeri cjelokupnog gradiva.


Primarna literatura (lektira)

Becker, Jurek: „Jakob der Lügner“, „Amanda herzlos“Hacks, Peter: „Schlacht bei Lobositz“ Johnson, Uwe: „Zwei Ansichten“Müller, Heiner: „Germania Tod in Berlin“, „Die Schlacht“, „Hamletmaschine“, „Der Auftrag“Plenzdorf, Ulrich: "Die neuen Leiden des jungen Werthers"Wolf, Christa: „Der geteilte Himmel“, „Kassandra“

Sekundarna literatura:Geerdts, H. J. (Hg.). „Literatur in der DDR. Einzeldarstellungen“. Berlin 1987Greiner, B.. „Literatur der DDR in neuer Sicht“. Frankfurt/Main 1986“Heiner Müller“. U: Text+Kritik 73 (1982)„Heiner Müller Material“. Leipzig: Reclam, 1990„Heiner Müller“. U: Prolog teorija/tekstovi 1(1985), urednik Vlado Obad

Dopunska literatura

“Uwe Johnson“. U: Text+Kritik 65/66 (2001)“Christa Wolf“. U: „Text +Kritik 46 (1985)Werner, Hans Georg: „Christa Wolf“. U: Steinecke (1994). „Deutsche Dichter des 20. Jahrhunderts“. Berlin: Erich Schmidt VerlagEmmerich, Wolfgang (2007). Kleine Literaturgeschichte der DDR. Berlin: Aufbau

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Stručni jeziciBodovna vrijednost i način izvođenja

ECTS koeficijent opterećenja studenata 3Broj sati nastave (P+V+S) 1+1+0Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

1108

nastaveljetni semestar














Stručni jezik/ci i «obični jezik» - horizontalni i vertikalni jezični varijeteti – tipologije stručnih tekstova – povijest proučavanja stručnih jezika – deskriptivna i preskriptivna lingvistika stručnih tekstova – konvencije tekstnih tipova – transfer znanja i razumljivost – optimiranje teksta.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usporediti stručni i „običan“ jezik- prepoznati određene konvencije stručnih tekstnih tipova- optimirati stručni tekst- definirati određene pojmove vezane uz prevođenje stručnih tekstova

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 -aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25 -kolokvij 1 (teorija) 1 50%kolokvij 2 (prijevod) 1 50%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjene iz dvaju kolokvija: 50% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija 1 (teorija), a 50% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija 2 (prijevod).



1. Stolze, Radegundis (1999) Die Fachübersetzung. Eine Einführung. Tübingen: Narr.

1109

Dopunska literatura

1. Fluck, Hans Rüdiger (1996) Fachsprachen: Einführung und Bibliographie. T'ubingen/Basel: Francke.

2. Roelcke, Thorsten (2005) Fachsprachen. Berlin: Schmidt.3. Target. International Journal of Translation Studies.4. Omazić, Marija/Karabalić, Vladimir/Brdar, Mario (eds.) (2009) Lingvistika javne komunikacije:

Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. (Linguistics of Public Communication: Translatological, Terminological, Intercultural and the problems of the Language for Special Purposes). Zagreb - Osijek: HDPL - Filozofski fakultet Sveučilišta J.J.Strossmayera.

5. Karabalić, Vladimir/Omazić, Marija (eds.) (2008) Istraživanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi prevođenja – Explorations, Challenges and Changes in Translation Theory and Practice – Theorie und Praxis des Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten. Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera – Filozofski fakultet.

6. Karabalić, Vladimir (2005) „Grundzüge des professionellen Übersetzens“. In: Tóth, József (ed.) Sprache(n) und Literatur(en) im Kontakt. Beiträge der internationalen Konferenz 6.-7. November 2003. Szombathely – Wien: Praesens Verlag. (Acta Germanistica Savariensia. Wissenschaftliche Beiträge des Lehrstuhls für deutsche Sprache und Literatur der Hochschule “Berzsenyi Dániel“), 383-395.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Suvremena znanost o prevođenju














Prevođenje kao sveprisutni globalni fenomen u suvremenom svijetu; prevođenje kao gospodarstveni faktor; prevođenje kao konstitutivni faktor nacionalne kulture (vanjska prezentacija nacionalne kulture s povratnim efektom njezina statusnog pozicioniranja, prezentacija stranih kultura na domaćem jeziku i dinamika njihove asimilacije u nacionalnoj kulturi); prevođenje kao konvencionalizirana međujezična transkulturalna interakcija (društvena prihvaćenost odnosno prihvatljivost te ograničenost na konkretne partnere u interakciji kao mogući kriteriji za konvencionalnost prijevoda, prevoditelji kao kulturni eksperti i posrednici među grupama i pojedincima s različitom kulturnom pozadinom); prevođenje u svjetlu spleta interesa i moći zainteresiranih partnera (autora, nalogodavca prijevoda, prevoditelja i adresata); relativni karakter ekvivalentnosti polaznog teksta i prijevoda; proces prevođenja: dekonstrukcija polaznog teksta, tehnička redakcija, produkcija paralelnog teksta na ciljnom jeziku.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- protumačiti prevođenje kao transkulturalni međujezični konvencionalni komunikativni čin za koji

1110

prevoditelj preuzima odgovornost- razlučiti kulturološke, etičke i političke implikacije prijevoda odnosno njihovih normi- prihvatiti,- opravdati i- vrednovati nužnost profesionalizacije prevođenja u svrhu očuvanja gospodarskih i kulturnih

interesa države i nacije.

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno + usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenikolokvij x 2 1,8 80%usmena prezentacija 0,45 20%pohađanje nastave 0,75

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneKonačna ocjena se oblikuje po formuli: (prosječna ocjena iz 2 kolokvija x 0,8) + (usmena prezentacija x 0,2)

Npr. ako student ostvari 75 bodova na prvom kolokviju, 85 bodova na drugom kolokviju i 90 bodova iz usmene prezentacije:(75 + 85) : 2) x 0,8 = 80 x 0.8 = 64; 90 x 0,2 = 18; 64 + 18 = 82

Dakle, prosječna ocjena iz 2 kolokvija (80 bodova) množi se s 0,8 jer je udio kolokvija u konačnoj ocjeni 80%.Ocjena iz usmene prezentacije (90 b.) množi se s 0,2 jer je udio te ocjene u konačnoj ocjeni 20%. Zbrajanjem dobivamo konačnu ocjenu, u ovom slučaju 82 boda.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeKorektivni faktor ocjene, npr. ako je student između ocjene vrlo dobar i izvrstan, bit će ukupna aktivnost studenta u okviru kolegija.


1. Snell-Hornby, Mary et al., Hrsg. (1999): Handbuch Translation. Tübingen: Stauffenburg.ili:

2. Snell-Hornby, Mary / Pöchhacker, Franz / Kaindl, Klaus, eds. (1994): Translation Studies. An Interdiscipline. Amsterdam / Philadelphia: Benjamins.

Dopunska literatura

1. Gentzler, Edwin (1993): Contemporary Translation Theories. London / New York: Routledge.2. Lefevere, André (1992): Translation, Rewritting, and the Manipulation of Literary Fame.

London / New York: Routledge (Translation Studies)3. Bachmann-Medick, Doris, ed. (1997): Übersetzung als Repräsentation fremder Kulturen.

Berlin: Schmidt.4. Vermeer, Hans J., Hrsg. (1996): Kulturspezifik des translatorischen Handelns. Frankfurt:

Verlag für Interkulturelle Kommunikation.5. Prunč, Erich / Stachl-Peier, Ursula, eds. (1994): electronics & translation. Graz: Selbstverlag.6. Wright, Sue Ellen / Wright, L., eds. (1993): Scientific and Technical Translation. Amsterdam /

Philadelphia: Benjamins.7. Stolze, Radegundis (1999): Die Fachübersetzung. Eine Einführung. Tübingen: Narr.8. Sandrini, Peter, Hrsg. (1999): Übersetzen von Rechtstexten. Tübingen: Narr.

1111

9. Horn-Helf, Brigitte (1998): Technisches Übersetzen in Theorie und Praxis. Tübingen: Francke.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Hrvatska leksikologija




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


doc. dr. sc. Jadranka Mlikota 86




dr. sc. Maja Glušac, poslijedoktorandica 86




Program je kolegija Hrvatska leksikologija prilagođen potrebama prevoditeljskog studija i ne zahvaća sve opće leksikološke sadržaje budući da ih studenti obrađuju i na studiju germanistike. Kako leksik pripada onom dijelu jezičnoga sustava u kojem se najbrže odražavaju društvene mijene, naglasak je u tom kolegiju stavljen na tri sadržajne cjeline: prva, raslojenost leksika te načini njegova proširivanja; druga, novotvorbe te prevedenice ili kalkovi (posebice one kojima je njemački jezik izvor ili posrednik) i jezična kultura; treća, upoznavanje s hrvatskom jednojezičnom i višejezičnom leksikografijom.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- osposobiti studente za ekscerpiranje građe iz starih hrvatskih rječnika- osposobiti studente za rad i istraživanje u hrvatskim knjižnicama koje čuvaju stare rječnike

(sveučilišne knjižnice, samostanske knjižnice i sl.)- osposobiti studente za izradbu manjih rječnika (dijalektnih, žargonskih, tematskih, frazeoloških)- svladati vještinu prepoznavanja autora i naslova rječnika na temelju fragmenata iz rječnika- napisati seminarski rad na temu iz stare hrvatske leksikologije

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,8 -aktivnost na nastavi 0,6 -seminarski rad 0,8 50%završni usmeni ispit 0,8 50%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjene

1112

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena iz seminarskoga rada te ocjena iz završnoga usmenoga ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenoga spita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,5) + (usm. isp. x 0,5). Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) izložio je i napisao seminarski rad, (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (poglavlja: Hrvatski standardni jezik, Višefunkcionalnost u hrvatskome jeziku)

2. Jasna Melvinger, Leksikologija (skripta), Pedagoški fakultet, Osijek, 1990.3. Marko Samardžija, (prir.), Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, Zagreb,

1999. (samo leksikološki radovi)

Dopunska literatura

1. Lada Badurina, Marina Kovačević, Raslojavanje jezične stvarnosti, Dometi, Rijeka, 2001.2. Eugenija Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,

Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999. 3. Dalibor Brozović, Standardni jezik, Zagreb, 1970. (poglavlje Slavenski standardni jezici i

usporedna slavistika)4. Josip Matešić, Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, Školska knjiga, Grfički

zavod Hrvatske, Zagreb, 1982.5. Antica Menac, Željka Fink-Arsovski, Radomir Venturin, Hrvatski frazeološki rječnik, Naklada

Ljevak, Zagreb, 2003.6. Vesan Muhvić-Dimanovski, Prevedenice – jedan oblik neologizama, Rad HAZU, knj. 446,

1992. str. 93.-205. 7. Bernardina Petrović, Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, Hrvatska

sveučilišna naklada, 2005.8. Vlasta Rišner, Hrvatsko jezično savjetništvo u XX. stoljeću, Zbornik Hrvatski jezik u XX.

stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006., str. 367.-393. 9. Vlasta Rišner, Maja Glušac, Kroz mijene i dodire publicističkoga stila, Filozofski fakultet

Osijek, Osijek, 2011. 10. Marko Samardžija, Jezični purizam u NDH, Zagreb, 1993. 11. Marko Samardžija (prir.), F. Iveković, I. Broz, T. Maretić, V. Rožić, M. Rešetar, A. Radić, N.

Andrić, D. Boranić. Jezikoslovne rasprave i članci, Zagreb, 2001.12. Marko Samardžija, Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti

hrvatskoga standardnog jezika, Izdavački centar Rijeka, Rijeka, 2002.13. Branka Tafra, Jezikoslovna razdvojba, Zagreb, 1995., str. 5.-105.14. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.15. Ladislav Zgusta, Priručnik leksikografije, prijevod, Svjetlost, Sarajevo, 1991.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Opće prijevodne vježbe 2



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

1113

konzultacija









Pismeno prevođenje s hrvatskog na njemački jezik te s njemačkog na hrvatski jezik, i to:- novinski članci i članci iz časopisa s razl. područja (medicina, zdravlje, obrazovanje, mediji,

kultura, politika, popularnoznanstveni tekstovi i sl.) - čitanje i prevođenje književnih tekstova te usporedba prevedenih tekstova s postojećim

(objavljenim) prijevodom


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati specifičnosti određenih tekstova- primijeniti optimalne prijevodne strategije ovisno o vrsti teksta - primijeniti tiskana i elektronička pomagala i resurse potrebni za prevođenje- prevesti zahtjevnije tekstove s hrvatskog na njemački jezik- prevesti zahtjevnije tekstove s njemačkog na hrvatski jezik

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni10 zadaća - prijevoda 3 50%Ispit 3 50%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneZbroj ocjena zadaća i ispit čine konačnu ocjenu. Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje80% nazočnost na nastaviLITERATURAObvezna literatura

Studenti na početku semestra dobivaju zbirku materijala

Dopunska literatura

1114

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Uvod u tekstnu lingvistiku






doc. dr. sc. Ivana Jozić 70prema rasporedu




doc. dr. sc. Ivana Jozić 70prema rasporedu




Tekstna lingvistika pobuđuje veliko zanimanje kako lingvista tako i prevoditelja, te unutar lingvističke analize teksta na jednostavan i pristupačan način objašnjava temeljne pojmove suvremenih lingvističkih disciplina: pragmalingvistike, tekstne lingvistike i teorije govornih činova. Istovremeno, ona se oslanja na temeljne lingvističke znanosti, morfologiju i sintaksu te iz jedne nove perspektive pokazuje zainteresiranima put k suvremenom shvaćanju teksta kako lingvističke tako i informatičke i sociološke pojave. Ono što tekst odvaja od tradicionalne gramatike je to da je ponajprije on a ne rečenica shvaćen kao osnovna jedinica. Nadalje, u ovakvomu je pristupu naglasak stavljen na praktično predstavljanje teksta te na razliku između strukture i funkcije teksta. Svoje mjesto u ovomu kolegiju imat će i vještina razumijevanja teksta što je jako bitno za studente stranoga jezika, budući da je većina njihove primarne a i sekundarne literature na stranim jezicima. Dotaći će se i pojmovi koji u modernom shvaćanju jezika igraju veliku ulogu a to su kontekst i koncept. Obradit će se i dosta tekstnih vrsta na kojima će se moći praktično primijeniti stečena znanja te na jednostavan i zanimljiv način naći vlastiti put k razumijevanju teksta.Kolegij je osmišljen tako da se u prvomu dijelu seminara obrađuju teorijska polazišta, a u drugomu, praktičnom, dijelu radit će se na primjerima. U sklopu kolegija obradit će se sljedeće tematske jedinice: Pojam teksta: uporaba riječi «tekst» u svakodnevnom jeziku, Lingvistički pojam teksta: kako ga shvaća tekstna lingvistika, Analiza stukture teksta: rečenica kao osnovna tekstna jedinica; Pojam referencije i koreferencije, Tematski uvjeti koherentnosti teksta; Osnove razvijanja teme, Analiza funkcije teksta; Pojam funkcije teksta, Osnovne tekstne funkcije; Analiza na primjeru te Analiza tekstnih vrsta.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- identificirati i analizirati tekstne vrste u konkretnom jezičnom materijalu,- prepoznati funkcije teksta,- analizirati strukturu teksta i načine razvijanja teme, - definirati elemente koji tvore tekst,- opisati implicitno i eksplicitno ponavljanje teme u tekstu,- koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa teksta i njegovih obilježja na konkretnom

jezičnom materijalu.



1115



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 0,75 –seminar 0,75 30%aktivnost na seminarskoj nastavi 0,25 –završni pismeni ispit 1,25 70%

Ukupno 3 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena iz usmene prezentacije seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju Student je ostvario ocjenu 4 iz seminara i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,3) + (isp. x 0,7).U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju ostvaruju pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispune dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremili su i usmeno prezentirali seminar i (2) bili su nazočni na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Glovacki-Bernardi, Zrinjka: O tekstu. Školska knjiga, Zagreb, 20042. Glovacki-Bernardi et al.: Uvod u lingvistiku. Školska knjiga, Zagreb, 20013. Brinker, Klaus.: Linguistische Textanalyse. Erich Schmidt Verlag, Berlin, 2001

Dopunska literatura

1. Antos, G./H. P. Krings (Hrsg.): Die Zukunft der Textlinguistik. Tradition, Transformationen, Trends. Tübingen, 1997

2. Coseriu, E..: Textlinguistik. Eine Einführung. Tübingen, 19803. Dijk, T. A. van: Text and Context. Explorations in the Semantics and Pragmatics of Discourse.

London, New York, 1977.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Poslovno dopisivanje









Izvođač(i) Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

1116

konzultacija





Sadržaj ovog kolegija treba studentima ponuditi teorijsku i praktičnu osnovu za razumijevanje procesa poslovnog dopisivanja kao preduvjet za uspješno prevođenje poslovnih pisama, te ih upoznati sa stručnim rječnicima gospodarske struke - poslovnog dopisivanja. Analizom različitih vrsta poslovnih pisama studenti se upoznaju sa njihovim specifičnim oblicima i sadržajima (upit, ponuda, narudžba, potvrda primitka naloga, odbijanje narudžbe, opoziv narudžbe, ugovor, otpremnica, račun, opomena: kašnjenje isporuke, kašnjenje plaćanja, reklamacija). Kolegij je zamišljen tako da se studentima omogući proučavanje, razumijevanje i usvajanje morfoloških, sintaktičkih i semantičkih specifičnosti njemačkog jezika u funkciji struke / u poslovnom dopisivanju, te prevođenjem vokabulara i fraza specifičnih za pojedinu vrstu poslovnog pisma stvori preduvjet za brzo, korektno i uspješno prevođenje različitih vrsta poslovnih pisma s njemačkog jezika na hrvatski jezik, te s hrvatskog jezika na njemački jezik.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- razlikovati različite vrste poslovnih pisama na njemačkom jeziku (upit, ponuda, ...)- definirati različite vrste poslovnih pisama na njemačkom jeziku- analizirati različite vrste poslovnih pisama na njemačkom jeziku- prepoznati specifičnu kupoprodajnu situaciju- primijeniti specifičnu terminologiju kupoprodajnog procesa, vokabular i frazeologiju jezika

poslovne korespondencije- usporediti specifične gramatičke strukture koje se koriste u njemačkoj i hrvatskoj poslovnoj

korespondenciji - prevesti različite vrste poslovnih pisama s njemačkog jezika na hrvatski jezik kao i s hrvatskog

jezika na njemački jezik- sastaviti sve vrste poslovnih pisama na njemačkom jeziku

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na seminarskoj nastavi 1 -pismene zadaće 1,5 30%pismeni ispit 1,5 70%

Ukupno 6 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene za studente na jednopredmetnom i dvopredmetnom studiju uzimaju se u obzir ocjena iz pismenih zadaća i ocjena iz pismenog ispita: 30% konačne ocjene čini ocjena iz pismenih zadaća, a 70% čini ocjena iz pismenog ispita.


LITERATURA

1117

Obvezna literatura

1. Čičin-Šain Buljan, M. / Kosanović, J. / Štampalija, A.(2000): Geschäftliches Kommunizieren - Poslovno komuniciranje. Zagreb: Mikrorad.

2. Sachs, R. (2004): Deutsche Handelskorrespondenz, Max Hueber Verlag, Ismaning.

Dopunska literatura

1. Duden – Briefe gut und richtig schreiben, Dudenverlag, Mannheim/Leipzig/Wien/Zürich, 2002.2. Riegler-Poyet, M. / Boelcke, J. / Straub, B. / Thiele, P. (2000): Das Testbuch

Wirtschaftsdeutsch. Berlin, Munchen, Wien, Zurich, New York: Langenscheid

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Književnoznanstvena metodologija








semestru4653 -




semestru4653 -

dr. sc. Sonja Novak, poslijedoktorandica



Počevši od definiranja pojmova "književnost", "metoda", "znanost o književnosti" daje se povijesni razvoj književnoznanstvene terminologije i metodologije na njemačkom govornom području. Pri tome se polazi kako od društveno-povijesnog konteksta i društveno-povijesne dimenzije bavljenja književnošću u njemačkim zemljama, tako i od tzv. "teorije paradigme", odnosno od modela znanstvene evolucije Th. S. Kuhna. Obrađuju se, pored tzv. "predznanstvene faze", iz koje su zastupljeni Lessing, Herder, Schiller, braća Schlegel i J. Grimm, književnoznanstveni modeli pozitivizam, "povijest duha", lingvostilistika, "međusobno osvjetljavanje umjetnosti", germanistika u vrijeme NS-režima, fenomenologija, imanentni pristup, marksizam, estetika recepcije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- upoznati najznačajnije teoretičare njemačke znanosti o književnosti i njihove idejne i

metodološke pozicije - steći predstavu o konstituiranju njemačke književnoznanstvene germanistike u kontekstu

povijesnog razvoja njemačke znanosti i kulture, kao i u književnom procesu - umjeti prepoznati metodološke postupke i terminologiju u književnoznanstvenim radovima - naučiti primjenjivati pojedine metodološke operacije književnoznanstvene analize- ovladati književnoznanstvenom terminologijom - steći svijest o smislu književnog stvaranja i njegove znanstvene analize u kontekstu čovjekovih

duhovnih aktivnosti

1118

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0.75 -kolokvij 0.65 30%sudjelovanje u nastavnim aktivnostima 0.95 40%seminarski rad i/ili prezentacija 0.65 30%

Ukupno 3 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija (30% konačne ocjene), ocjena za sudjelovanje u nastavnim aktivnostima seminarskog dijela kolegija (40% konačne ocjene), kao i ocjena iz seminarskog rada i/ili prezentacije (30% konačne ocjene).Formula izračunavanja završne ocjene: (kolokvij x 0,30) + (sudjelovanje x 0,40) + (seminarski rad x 30%). Primjer:Student je ostvario ocjenu 4 iz kolokvija, ocjenu 3 iz sudjelovanja i 3 iz seminara pa izračun završne ocjene izgledao ovako: (4 x 0,30) + (3 x 0,40) + (3 x 0,30) = 3,30. Završna se ocjena zaokružuje pa bi ona glasila dobar (3).Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).Ukoliko student zadovolji u svim navedenim elementima, oslobađa se završnog ispita iz kolegija. Ukoliko student ne zadovolji u jednom od elemenata, pristupa provjeri cjelokupnog gradiva u obliku pismenog i usmenog završnog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i predao neplagirani seminarski rad i/ili prezentaciju.


Reader s nastavnim materijalom po izboru nastavnika

Babić, Josip (1994). Uvod u književnoznanstvenu metodologiju. Novi sad: SvetoviGutzen, Dieter; Oellers, Norbert; Petersen, Jürgen (1981). Einführung in die neuere deutsche Literaturwissenschaft. Berlin: Erich SchmidtŽmegač, Viktor, Škreb Zdenko (Hrsg.) (1971). Methoden der deutschen Literaturwissenscahft. Frankfurt/M Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko (Hrsg.) (1973). Zur Kritik literaturwissenschaftlicher Methodologie. Frankfurt/M

Dopunska literatura

Hermand, Jost (1977). Synthetisches Interpretieren. Zur Methodik der Literaturwissenschaft. München: Nymphenburger VerlagshandlungBeker, Miroslav (1986). Suvremene književne teorije. Zagreb: LiberŠkreb, Zdenko; Stamać, Ante (1998). Uvod u književnost. Teorija i metodologija, Zagreb: GlobusSolar, Milivoj (2005). Teorija književnosti. Zagreb: ŠK

1119

ISPITNI ROKOVI – diplomski studij – PREVODITELJSKI - DVOPREDMETNI1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Prevođenje književnih tekstova prof. dr. sc. V. Karabalić - 02.02. 9h 16.02. 9h 17.04. 9h 23.06. 9h 06.07. 9 h 03.09. 9h 17.09. 9hPregled razvoja znanosti o prevođenju

doc. dr. sc. G. Schmidt 10.11. 12h 26.01. 12h 09.02. 12h 13.04. 12h 15.06. 12h 29.06. 12h 01.09. 12h 15.09. 12h

Hrvatski jezik za prevoditelje doc. dr. sc. J. Mlikota 17.11. 10h 02.02. 10h 23.02. 10h 20.04. 10h 22.06. 10h 06.07. 10h 02.09. 10h 16.09. 10hOpće prijevodne vježbe 1 S. Babić, viša lektorica 11.11. 16h 28.01. 11h 11.02. 11h 13.04. 16h 17.06.

10,30h01.07. 10,30h

02.09. 10,30h

16.09. 10,30h

Psiholingvistika za prevoditelje doc. dr. sc. S. Cimer 12.11. 14h 26.01. 10.00h

09.02. 10.00h

13.04. po dogovoru

16.06. 10.00h

30.06. 10.00h

27.08. 10.00h

14.09. 10.00h

Književnost DDR-a doc. dr. sc. T. Engler 11.11. 11h 09.02. 14h 23.02. 14h 14.04. 11h 15.06. 14h 29.06. 14h 07.09. 14h 21.09. 14hStručni jezici prof. dr. sc. V. Karabalić - - - - 23.06. 9h 06.07. 9h 03.09. 9h 17.09. 9hSuvremena znanost o prevođenju doc. dr. sc. G. Schmidt 10.11. 12h 26.01. 12h 09.02. 12h 13.04. 12h 15.06. 12h 29.06. 12h 01.09. 12h 15.09. 12hHrvatska leksikologija doc. dr. sc. J. Mlikota

dr. sc. M.Glušac17.11. 10h 02.02. 10h 23.02. 10h 20.04. 10h 22.06. 10h 06.07. 10h 02.09. 10h 16.09. 10h

Opće prijevodne vježbe 2 S. Babić, viša lektorica 11.11. 16h 28.01. 11h 11.02. 11h 13.04. 16h 17.06. 10,30h

01.07. 10,30h

02.09. 10,30h

16.09. 10,30h

Uvod u tekstnu lingvistiku doc. dr. sc. I. Jozić 10.11. 14,30h

26.01. 9 h 09.02. 9 h 13.04. 14,30h

15.06. 9 h 29.06. 9 h 01.09. 9 h 15.09. 9 h

Poslovno dopisivanje doc. dr. sc. S. Cimer - - - - 18.06. 10.00h

02.07. 10.00h

28.08. 10.00h

15.09. 10.00h

Književnoznanstvena metodologija

doc. dr. sc. T. Engler 18.11. 11h 02.02. 14h 16.02. 14h 21.04. 11h 23.06. 14h 06.07. 14h 01.09. 14h 15.09. 14h

Prevođenje tekstova iz marketinga i menadžmenta

doc. dr. sc. S. Cimer 12.11. 14h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. po dogovoru

16.06. 10h 30.06. 10h 01.09. 10h 14.09. 10h

NAPOMENA:Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

1120

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

Nastavnici Odsjeka za njemački jezik i književnost

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. doc. dr. sc. Melita Aleksa Varga ponedjeljak, od 10,00 h srijeda, od 8,00 h2. Snježana Babić, viša lektorica ponedjeljak, 11,20 – 12,10 h

te prema dogovoru ili putem e-maila

prema dogovoru

3. izv. prof. dr. sc. Vesna Bagarić Medve

ponedjeljak, 11,15 – 12,00 hutorak, 11,15 – 12,00 h

ponedjeljak, 11,15 – 12,00 hsrijeda, 9,15 – 10,00 h

4. Silvija Berkec, viša lektorica utorak, od 15,35 h utorak, od 15,35 h5. doc. dr. sc. Sanja Cimer utorak, od 16,30 h i prema

dogovoruutorak, od 16,30 h i prema dogovoru

6. Ruzica Cubela, OEAD lektorica utorak, 14,00 – 15,00 h i prema dogovoru

utorak, 14,00 – 15,00 h i prema dogovoru

7. doc. dr. sc. Tihomir Engler utorak, 11,00 – 12,00 h utorak, 11,00 – 12,00 h8. Sarina Jobanian, DAAD lektorica srijeda, 14,00 – 15,30 h srijeda, 14,00 – 15,30 h9. doc. dr. sc. Ivana Jozić utorak, od 11,00 h i prema

dogovoruutorak, od 11,00 h i prema dogovoru

10. dr. sc. Stephanie Jug, poslijedoktorandica

utorak, 16,15 – 17,15 h srijeda, 10,00 – 11,00 h

11. prof. dr. sc. Vladimir Karabalić četvrtak i petak od 14,45 h četvrtak i petak od 14,45 h12. dr. sc. Sonja Novak,

poslijedoktorandica13. doc. dr. sc. Leonard Pon četvrtak, od 10,30 h četvrtak, od 10,30 h14. izv. prof. dr. sc. Tomislav Talanga nakon nastave nakon nastave15. prof. dr. sc. Željko Uvanović ponedjeljak, 10,30 – 11,15 h

te 14,00 – 14,45 hponedjeljak, 14,00 – 15,30 h

1121

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA1.

800-845 2Opće prijevodne vježbe 1

(S.Babić,v.lektor)Književnost DDR-a

(doc.dr.sc.T.Engler) izb. P 82

Književnost DDR-a(________________,

poslijedoktorandica) izb. S 82

845-930 3 - „ - Pregled razvoja znan.o prevođ. (doc.dr.sc.G.Schmidt)

930-1015 4. - „ -P S 84

1030-1115 5. izb. V 34 Psiholing.za prevoditelje(doc.dr.sc.S.Cimer)

1115-1200 6. izb. P S 44

Prevođ.knjiž.tekstova(prof.dr.sc.V.Karabalić)

P 34

1215-1300 1.Prevođ.knjiž.tekstova(doc.dr.sc.S.Cimer)

1300-1345 2. - „ -

1400-1445 3. S 7

1445-1530 4.

1545-1630 5.

1630-1715 6.

1730-1815 7. Hrv.jez.za prevod.(doc.dr.sc.J.Mlikota)

1815-1900 8. - „ -

1915-2000 9. P V 7

1122

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewčitanje, analiziranje i prevođenje raznovrsnih tekstova s njemačkog na hrvatski jezik i s hrvatskog na njemački jezik (lakši novinski članci,