hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji na stilove. Hrvatski je standardni jezik (jezik koji je obvezatan

  • View
    0

  • Download
    0

Embed Size (px)

Transcript

  • hrvatski jezik u poslovnoj komunikaciji

    drugo izdanje

    Priznanje „Dr. Ivan Šreter“ za promicanje hrvatske jeziËne kulture

    www.prirucnik.hr

  • JeziËni priruËnik Coca-Cole HBC Hrvatska nastao je u okviru projekta Kultura poslovne komunikacije u razdoblju od listopada 2008. do rujna 2011. godine. Prvotno je bio zamiπljen kao praktiËan priruËnik namijenjen uporabi unutar tvrtke i podizanju razine poslovne komunikacije zaposlenika s kupcima i potroπaËima. Kako je tijekom svojega trogodiπnjeg nastanka obuhvatio viπe od dvije tisuÊe rijeËi i naziva koji su ovjereni na visokoj znanstvenoj razini, tvrtka ga je odluËila pokloniti Hrvatskomu poslovnom savjetu za odræivi razvoj i tako ga uËiniti dostupnim javnosti. JeziËni priruËnik Coca-Cole HBC Hrvatska primjer je druπtveno odgovornoga ponaπanja tvrtke te iskaz njezina poπtovanja prema hrvatskim potroπaËima i kupcima te hrvatskome druπtvu u cijelosti. Svoje prijedloge, komentare i upite moæete poslati na e-adrese drustvena.odgovornost@cchellenic.com i ured@hrpsor.hr.

    Odjel za komunikacije i odnose s javnoπÊu Coca-Cole HBC Hrvatska d.o.o.

  • Dragi zaposlenici,

    pred vama je priruËnik Ëija je namjena olakπavanje vaπe svakodnevne poslovne komunikacije i podizanje razine jeziËne kulture u njoj.

    Nadamo se da Êete primjenjujuÊi savjete iz ovoga priruËnika, nastaloga u okviru druπtveno odgovornih aktivnosti Coca-Cole HBC Hrvatska, svojim suradnicima i poslovnim partnerima dati dobar primjer primjerene i jeziËno pravilne poslovne komunikacije.

    Odjel za komunikacije i odnose s javnošÊu Coca-Cole HBC Hrvatska

  • Temeljni je cilj ovoga priruËnika dvojak.

    Uži je cilj, onaj koji je u prvome trenutku potaknuo nastajanje ovoga pri- ruËnika, podizanje razine jeziËne kulture u komunikaciji u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska i izvan nje, tj. u meusobnoj poslovnoj komunikaciji njezinih zaposlenika te komunikaciji zaposlenika tvrtke sa svim njezinim dionicima, kupcima i potrošaËima. Drugi, još važniji cilj, u koji je ukljuËen i prvi, podi- zanje je razine jeziËne kulture u poslovnoj komunikaciji uopÊe.

    Ona je veoma Ëesto ugrožena predrasudama da se nešto ne može izreÊi na hrvatskome jeziku, da se pojmovi engleskim ili kojim drugim stranim jezi- kom opisuju bolje i preciznije te da je komunikacija koja se temelji na stra- nim nazivima ili na djelomiËno ili posve prilagoenim stranim rijeËima (u praksi veoma Ëesto do neprepoznatljivosti iskrivljenim engleskim nazivima) upravo ona koja omoguÊuje sporazumijevanje na meunarodnoj razini.

    Nema meutim niËega što se može izreÊi na engleskome ili kojemu dru- gom jeziku, a što se ne bi moglo izreÊi na hrvatskome, a komunikaciju na meunarodnoj razini može unaprijediti samo temeljito poznavanje drugih jezika, u prvome redu engleskoga, a nipošto neprimjereno unošenje stranih elemenata u hrvatski jezik. U jeziËnoj bi se uporabi u svakome trenutku trebalo zrcaliti poštovanje prema jeziËnoj i društvenoj zajednici kojoj se pri- pada. »esto se zaboravlja da je i u Ustavu Republike Hrvatske, u njegovu 12. Ëlanku, izrijekom navedeno: „U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latiniËno pismo.“

    PriruËnik je nastao u okviru stalna nastojanja tvrtke da posluje u skladu s naËelima društvene odgovornosti, a to je svakako i odgovornost prema vlastitu jeziku, osobito u današnje vrijeme u kojem se odreuje buduÊi status hrvatskoga jezika u Europskoj uniji.

    PriruËnik nije pravopis, nije gramatika, nije rjeËnik. On je praktiËno poma- galo, vrsta praktiËnoga i namjenskoga jeziËnoga savjetnika, nastalo na teme- lju zbirke tekstova lektoriranih tijekom dviju godina, a u kojoj su tekstovi namijenjeni unutarnjoj i vanjskoj komunikaciji koja se u tome razdoblju odvijala u tvrtki Coca-Cola HBC Hrvatska.

    Zbirku tekstova Ëine poslovni dopisi svih vrsta, promidžbeni i marketinški materijali, plakati, leci, organizacijske obavijesti, objave za medije, Ëlanci za tvrtkin Ëasopis Ljudi itd. Tijekom tih dviju godina rješavane su gotovo

    Predgovor

  • svakodnevno razliËite jeziËne dvojbe i svi jeziËni problemi na koje se naišlo uvršteni su u ovaj priruËnik.

    U pravopisnim rješenjima ovaj priruËnik slijedi BabiÊ-Finka-Mogušev pra- vopis iz 1996. godine koji je prije njegova nastanka prihvaÊen kao pravopisni standard Coca-Cole HBC Hrvatska i koji je do danas jedini pravopis što ga je Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa odobrilo za službenu uporabu u školama u Republici Hrvatskoj.

    PriruËnik je nastao na temelju stvarnoga i konkretnoga materijala te stoga njegova korisnika, osobito korisnika rjeËniËkoga dijela, može zaËuditi zašto se u njemu neke rijeËi nalaze, a druge ne nalaze. Odgovor je na to da je on voen stvarnim korpusom tekstova i njime odreen. To je i objašnjenje zašto su u rjeËniËkome dijelu odgovori na neke pravopisne dvojbe, a na druge nisu, zašto u njemu ima pojedinih marketinških, informatiËkih, financijskih i ostalih naziva, a drugih nema.

    PriruËnik se sastoji od triju osnovnih dijelova: teorijskoga, u kojemu se po jeziËnim razinama nastoje obuhvatiti svi opÊenitiji jeziËni problemi uoËe- ni u korpusu tekstova na temelju kojega je nastao, rjeËniËkoga, u kojemu se abecednim redom navode rijeËi i izrazi, i to tako da se s lijeve strane u pravilu donosi rijeË s kojom je povezan kakav uporabni problem, a s desne strane prijedlog rješenja tog problema, a u treÊemu su dijelu dodaci koji daju smjernice za rješavanje svakodnevnih problema pisane komunikacije te organiziran popis ustrojbenih jedinica Coca-Cole HBC Hrvatska koji je posljedica uspjela nastojanja da se u ustrojbeni unese i jeziËni red.

    U rjeËniËkome dijelu donose se, meu ostalim, brojni nazivi iz razliËitih veÊ spomenutih struka koji su dio svakodnevna poslovanja tvrtke. Neki su od njih veÊ u rjeËnicima struka, neki su normirani na hrvatskome jeziku, ali velik dio naziva koji se spominju u rjeËniku strani su nazivi ili djelomiËno prilagoeni strani nazivi za koje se u njemu daje prijedlog rješenja. Svako jeziËno normiranje naziva zapoËinje upravo poticajem, prijedlogom koji do- lazi ili iz struke ili od jezikoslovaca, pa jednim od najveÊih doprinosa ovoga priruËnika smatramo poticanje dijaloga izmeu struËnjaka razliËitih struka i jezikoslovaca koji bi trebao pridonijeti konaËnu prihvaÊanju hrvatskih naziva u mnogim strukama Ëiji su nazivi sastavnim dijelom svakodnevne poslovne komunikacije, osobito velikih tvrtka.

  • 1. Administrativni funkcionalni stil

    1.1. Funkcionalni stilovi standardnoga jezika 1.2. Poæeljne znaËajke administrativnoga stila 1.3. UprosjeËenost jezika poslovne komunikacije 1.4. JeziËne nepravilnosti u administrativnome stilu 1.5. Ustrojstva koja treba izbjegavati u administrativnome stilu

    1.5.1. Pleonazmi 1.5.2. Ustrojstva nepunoznaËni glagol + imenica 1.5.3. Vezna sredstva s namjerom da, u sluËaju ako, u sluËaju kad itd.

    1.6. »itanje elektroniËkih adresa 1.7. Ana Horvat, voditelj sluæbe za nabavu /Ana Horvat, voditeljica sluæbe za nabavu 1.8. Reklame i jeziËna pravilnost

    2. Utjecaj engleskoga jezika na hrvatski

    2.1. Veliko i malo slovo 2.2. Pisanje rednoga broja 2.3. Decimalna toËka ili zarez 2.4. Spojnica i crtica 2.5. Pisanje razmaka 2.6. Pisanje egzotizama 2.7. Preuzimanje engleskih kratica i pokrata 2.8. Ustrojstva poput Avonova krema, Panasonicov televizor 2.9. Glagolske dopune 2.10. Pasiv 2.11. Ostala Ëesta ustrojstva preuzeta iz engleskoga 2.12. Laæni prijatelji 2.13. Uporaba anglizama/internacionalizama umjesto bolje domaÊe rijeËi 2.14. Uporaba engleskih naziva u hrvatskome nazivlju

    3. Ostala Ëesta odstupanja od jeziËnih pravila

    3.1. Pravopis 3.1.1. », Ê, dæ,  3.1.2. Ije/je

    10

    10 11 11 12 13

    16 18 18

    19 22

    25

    27

    32 34 35 35 36 38 38 42 46 46 48 49 52 55

    58

    58

    58 59

    Sadržaj

  • 59 59 61 61 65 69 72 72 74 74

    76

    76 81 85 86 86 87 89 89 90 90

    90 90 91 94 95 95 96 97

    97 98

    3.1.3. Biljeæenje/nebiljeæenje glasovnih promjena 3.1.4. Zarez 3.1.5. Tri toËke 3.1.6. Crtica i spojnica 3.1.7. Navodnici 3.1.8. Uporaba kurziva 3.1.9. Pisanje brojeva 3.1.10. Okomito nabrajanje 3.1.11. Navezivanje prijedloga i priloga (kad pisati s, a kad sa) 3.1.12. Navezivanje pridjeva (lijepoga/lijepog)

    3.2. Izvoenje oblika rijeËi 3.2.1. Sklanjanje kratica i pokrata 3.2.2. Sklanjanje imena 3.2.3. Sklanjanje brojeva 3.2.4. Sklanjanje brojevne imenice dvije 3.2.5. Sklanjanje odnosnih pridjeva (na -ski) 3.2.6. Sklanjanje posvojnih pridjeva (na -ov, -ev, -in) 3.2.7. Sklanjanje posvojnih zamjenica za 3. lice (njegov, njezin, njihov) 3.2.8. Glagol biti u kondicionalu 3.2.9. Infinitiv u futuru I. 3.2.10. Glagolski pridjev trpni glagola dati, donijeti, dati, dovesti, iznijeti itd.

    3.3. Tvorba rijeËi 3.3.1. Imenice na -ista/-ist, -ta/-t 3.3.2. Imenice na -telj/-lac/-oc 3.3.3. Imenice na -arna/arnica i -ara 3.3.4. Imenice na -ona/-onica 3.3.5. Tvorenice s prefiksoidom (auto-, bio-, eko- itd.) 3.3.6. Polusloæenice 3.3.7. Pridjevne polusloæenice (turistiËko-rekreacijski) i sloæenice (javnozdravstveni) 3.3.8. Brojevne izvedenice 3.3.9. Komparativ i superlativ pridjeva optimalan, minimalan, maksimalan

  • 3.3.10. Glagoli na -iti/-jeti 3.3.11. Glagoli na -iva