IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewSanja Simel, asistentica Završni rad 3 OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove pedagogije Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

PEDAGOGIJEPreddiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SOsnove pedagogije 2

---

-2

4 doc. dr. sc. Mirko LukašSara Kakuk, asistentica

Opća povijest pedagogije 2 - 1 4 doc. dr. sc. Mirko LukašPovijest i filozofija odgoja i obrazovanja 1

---

-2

4 izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkićmr. sc. Darija Rupčić, zn. novakinja, asistentica

Strani jezik – engleski I - njemački I

--

22

--

2 doc. dr. sc. Biljana OklopčićGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura I - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIPedagoška komunikacija I -

-

-

-

-

2

2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović, nositeljicaSanja Španja, asistentica

Odgoj za nenasilje i suradnju I -1

--

-1

2 doc. dr. sc. Mirko Lukaš, nositeljdr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS

Napomena:Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studijskoga programa Pedagogije. Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje još jedan izborni predmet iz studijskoga programa Pedagogije.

II. ljetni semestar


P V SPedagoška statistika 2

---

-2

4 doc. dr. sc. Goran LivazovićSara Kakuk, asistentica

Povijest hrvatske pedagogije i školstva 2 - 1 4 doc. dr. sc. Mirko LukašTeorije odgoja 2

---

-1

4 prof. dr. sc. Nada BabićKatarina Rengel, asistentica

Strani jezik – engleski II - njemački II

--

22

--

2 doc. dr. sc. Biljana OklopčićGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura II - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETIPedagoška komunikacija II -

-

-

-

-

2

2 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-Kuzmanović, nositeljicadr. sc. Sanja Španja, poslijedoktorandica

Odgoj za nenasilje i suradnju II 1 - 1 2 doc. dr. sc. Mirela Tolić

Napomena:Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studijskoga programa Pedagogije, u pravilu drugi dio onoga kojega je slušao u zimskom semestru kao prvi. dio, a nastavlja se u ljetnom. Ako je student izabrao kombinaciju sa studijem Engleskog jezika i književnosti ili Njemačkog jezika i književnosti, onda ne upisuje strani jezik već upisuje još jedan izborni predmet iz studijskoga programa Pedagogije.Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi računa da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar


P V STeorije obrazovnih sustava -

1--

-1

3 prof. dr. sc. Zlatko Miliša, nositeljdr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS

Obiteljska pedagogija 2 - 1 4 prof. dr. sc. Stanislava IrovićMetodologija pedagogijskih istraživanja I 2 - 2 5 prof. dr. sc. Nada BabićStrani jezik – engleski III - njemački III

--

22

--

2 Dubravka Kuna, viša predavačicaGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura III - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

IZBORNI PREDMETITeorije kurikuluma 2

---

-2

4 prof. dr. sc. Vlatko Previšić, VSdoc. dr. sc. Renata Jukić

Napomena: Student obvezno upisuje jedan izborni predmet iz studijskoga programa Pedagogije.

IV. ljetni semestar


P V SPsihologija odgoja i obrazovanja -

---

-4

5 doc. dr. sc. Silvija Ručević, nostieljicadr. sc. Gabrijela Vrdoljak, poslijedoktorandica

Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja 2-

--

-1

4 prof. dr. sc. Nada BabićKatarina Rengel, asistentica

Metodologija pedagogijskih istraživanja II 2 - 2 5 prof. dr. sc. Stanislava IrovićStrani jezik – engleski IV - njemački IV

--

22

--

2 Dubravka Kuna, viša predavačicaGordana Todorović, viša predavačica

Tjelesna i zdravstvena kultura IV - 2 - 1 Željko Beissmann, viši predavač

Napomena: Student pri upisu ljetnog semestra mora voditi računa da ukupno s predmetima s drugog studija ima upisano najmanje 60 ECTS bodova.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEIII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

V. zimski semestar


P V SDidaktika 2

---

-2

5 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićSenka Gazibara, asistentica

Sociologija odgoja i obrazovanja 2-

--

-2

5 prof. dr. sc. Zlatko MilišaSanja Španja, asistentica

Interkulturalna pedagogija 2-

--

-2

5 doc. dr. sc. Marija Sablić, VSSanja Španja, asistentica

VI. ljetni semestar


P V SŠkolska pedagogija 2 - 2 5 prof. dr. sc. Zlatko MilišaPedagogija slobodnog vremena 2

---

-2

5 doc. dr. sc. Goran LivazovićSara Kakuk, asistentica

Domska pedagogija 2-

--

-2

5 doc. dr. sc. Mirela Tolić Sanja Simel, asistentica

Završni rad 3

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove pedagogije

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 4Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+2

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49prema rasporedu

konzultacija u semestru

4730 [email protected]

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail




Sara Kakuk, asistentica 49prema rasporedu



OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Pedagogija znanost o odgojuOdnos naslijeđa i odgoja. Teorije nativizma, empirizma, konergencije i dinamička teorija. Odgoj, socijalizacija, samoaktivnost. Antropološke osnove odgoja. Zakoni filogeneze i ontogeneze u odgoju. Razvoj i maturacija, preuranjivanje i kašnjenje. Bitne odrednice odgoja. Pedagogijska znanost i pedagogijski sustav. Pedagogijska interdisciplinarnost.Temeljni pedagogijski pojmoviSličnosti i razlike između odgoja i socijalizacije. Odgoj, obrazovanje, izobrazba. Intencionalni i funkcionalni odgoj. Nastava. Didaktika i metodike. Učenje i poučavanje. Kurikulum. Učitelj, učenik, roditelj. Savjetovanje, pomoć.Institucionalni i vaninstitucionalni odgojObitelj, vrtić, škola. Grupa vršnjaka, masovni mediji, slobodno vrijeme i potrošnja. Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Vaninstitucionalni odgojni rad. Odgoj odraslih. Pluralistička socijalizacija.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati osnovne pojmove kao što su „pedagogija“, „odgoj“, „obrazovanje“ i sl.- imenovati grane pedagogije. - razlučiti različite teorije u odgoju i obrazovanju. - prepoznati i objasniti jednostavnije odgojne probleme.- predložiti postupke s ciljem unapređivanja nekog aspekta odgojne prakse. - stručno raspravljati o različitim pedagoškim temama.- izraditi portfolij u kojemu su sistematizirani sadržaji kolegija Pedagogija.- provesti samovrednovanje procesa učenja.

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 1,5 -kontinuirano praćenje - -kontinuirano provjeravanje znanja 1,5 70 %seminarski rad 1 30 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i tijekom semestra riješiti 7 kvizova znanja kojima se kontinuirano provjerava znanje studenata o usvojenosti i praktičnoj primjenjivosti temeljnih pedagoških pojmova.

LITERATURAObvezna literatura

1. Giesecke, H. (1993.), Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa. 2. Gudjons, H. (1994.), Pedagogija-temeljna znanja. Zagreb: Educa. Poglavlje 8, str. 171.-185.3. Mialaret, G. (1989.), Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine. Poglavlja 1 i 2, str.

17.-34.4. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-

književni zbor. Poglavlja 1, str. 13.-37; 4 i 5, str. 101.-148; 7, 8, 9 str. 175.-244.

Dopunska literatura

1. Cindrić, M. (1995.), Profesija učitelj u svijetu i u Hrvatskoj. Velika Gorica-Zagreb: Persona.2. Glasser, W. (1994.), Kvalitetna škola. Zagreb: Educa.3. Marsh, C. (1994.), Kurikulum - temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 4. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Stavovi mladih prema drugim narodima u multikulturalnoj

istočnoj Slavoniji. Napredak, 145 (3): 305.-314.5. Mušanović, M. (2001.), Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade.6. Ogbu, J. G. (1989.), Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine.7. Rosić, V., Zloković, J. (2002,), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek

za pedagogiju.8. Rosić, V., Zloković, J. (2003.), Modeli suradnje obitelji i škole. Đakovo: Tempo d.o.o.9. Redovito pratiti dva pedagoška časopis u Hrvatskoj i po mogućnosti jedan svjetski.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Opća povijest pedagogije









Izvođač(i) Kabinet Vrijeme Tel. e-mail

konzultacija





Predmet, zadaci i istraživanja na području povijesti pedagogijePrve refleksije o odgojuOdgojna praksa i pedagogijska teorija. Iskustveni odgoj. Prve pedagogijske ideje. Školstvo i pedagogija kod istočnih naroda.Pedagogijske teorije u sustavu antičke filozofijePedagogijske ideje u djelima antičkih književnika. Školski sustavi u demokratskoj Ateni i aristokratskoj Sparti. Pedagogijske ideje u djelima antičkih filozofa.Počeci osamostaljivanja pedagogije u djelima pedagoga humanistaSrednjovjekovni školski sustav, skolastika, Značaj crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca, franjevaca na području školstva i pedagogije. Pedagozi humanisti.Izgradnja pedagogijskog sustavaPredstavnici građanske pedagogije XVII. i XVIII. stoljeća.Postignuta znanstvena autonomija pedagogijeJohan Heinrieh Pestalozzi, Johann Friedrich Herbart, Friedrich Fröbel, Adolf Diesterweg.Pedagogija XIX. stoljećaPedagogijske ideje socijalista utopista: Rober Owen, Charles Fouier. Pedagogijeske ideje: Herberta Spencera, Konstantina Dimitrijeviće Ušinskog i Lava Nikolajevića Tolstoja.Pravci i pokreti reformirane pedagogijeProgresivna pedagogija. Pedagogija pragmatizma. Pedagogija radne škole, Eksperimentalna pedagogija. Ostali pravci u reformiranoj pedagogiji.Utjecaji povijesnih idejaSuvremeno stanje u pedagogiji kao odraz povijesnih ideja i iskustava. Perspektiva na području pedagogije.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju imenovati pedagogijske pojmove, pravce, teorije i pedagoge- ispričaju kontinuirani razvoj pedagogijskih pravaca, procesa i teorija- razumiju prednosti i ograničenja pojedinih pedagogijskih teorija i pravaca - opišu pojedine škole, školske sustave i pedagogijske sustave- naprave samostalan usmeni i pismeni prikaz pojedinog pravca, teorije, škole, pedagoga- iz općih pedagogijskih zakona / pravila izluče oblike praktične primjenjivosti- na temelju pojedinih slučajeva iz odgojne prakse sintetiziraju opće odgojno pravilo / zakonitost- vrednuju značaj pojedinih pedagogijskih ideja za povijesni kontinuitet i doprinos

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -aktivnost na nastavi 0,5 -seminarski rad 1 20 %pismeni ispit – kvizovi 1,4 80 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih

bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(seminarski rad x 0,2) + (kvizovi x 0,20x4).

Primjer izračunavanja ocjene: seminarski rad – 4 kvizovi – 3+2+4+3. (4 x 0,2) + (12 x 0,20) = 0,8 + 2,4 = 3,2

Konačna ocjena 3,2 → dobar (3) Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, poglavlje 2, str. 39.-77.

2. Munjiza, E. (1992.a), Jan Amos Komensky i inovativna škola. Život i škola, br. 1, str. 1.-15.3. Munjiza, E. (1992.b), Stara škola i aktivnost učenika. U: Ličina, B., Previšić, V., Vučak, S. (ur.)

Prema slobodnoj školi. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja, str. 83.-90.4. Zaninović, M. (1988.), Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga.5. Zaninović, M. (1985.), Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga.

Dopunska literatura

1. Aristotel (1975.), Politika. Beograd: Izdavački grafički zavod.2. Komensky, J. A. (1871.), Didaktika. Zagreb: HPKZ.3. Pataki, S. (1938.), Problemi i pravci reformirane pedagogije. Zagreb: Minerva.4. Pastuović, N. (1996.), Razvoj pedagogije i obrazovnih znanosti u svijetu. U: Vrgoč, H. (ur.)

Pedagogija i hrvatsko školstvo, Zagreb: HPKZ, str. 15.-23.5. Pestalozzi, H. (1891.), Lienhard i Gertruda. Zagreb: HPKZ.6. Pestalozzi, H. (1946.), Kako Gertruda uči svoju djecu. Beograd: Prosveta.7. Platon (1977.), Država. Zagreb: Sveučilošna naklada Liber.8. Rousseau, J. J. (1871.-1889.), Emil ili ob uzgoju. Zagreb: HPKZ.

Od ponuđene dopunske literature studenti biraju dva djela.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest hrvatske pedagogije i školstva


ECTS koeficijent opterećenja studenata 4Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+1Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

zimski semestarJezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija

Tel. e-mail

doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49 prema rasporedu konzultacija u

semestru


Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija

Tel. e-mail

doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49 prema rasporedu konzultacija u

semestru



Počeci pedagogijske misli u HrvataPrve škole i poučavanja u okviru crkvenih redova: benediktinaca, dominikanaca i franjevaca. Javno školstvo u Hrvatskoj do zakonske regulativePrve građanske škole. Državna javna škola i školski sustav Ivana Felbirgera. Općinske narodne elementarne škole. Privatne nacionalne, vjerske i alternativne škole.Izgradnja pedagogijskog sustavaDoprinosi dr. Stjepana Ilijaševića, Stjepana Novotnya, Stjepana Basaričena i dr. Đure Arnolda. Pedagogijsko okruženje: zakonsko reguliranje hrvatskog školstva, stručna udruga HPKZ i počeci pedagoške periodike.Pedagogija autonomna znanost u HrvataŠkolski sustav i stanje u školstvu nakon donošenja prvih školskih zakona. Školski zakoni iz 1888. i 1929. godine. Doprinosi značajnijih pedagoga.Reformski pedagogijski pokreti izmedu dva rataPokret radne škole manualnog i duhovnog karaktera. Pokret radne škole umjetničkog karaktera. Škole u prirodi i njihova pedagogija., te Istaknutiji pedagozi.Školstvo i pedagogija poslije Drugog svjetskog rataStanje, problemi, kritičko preispitivanje radi uspješnije projekcije novih pedagogijskih ideja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju imenovati vrste škola, školskih sustava, odgojne prakse o pedagogijske teorije u

Hrvatskoj- samostalno ispričaju doprinose i ideje pojedinih pedagoga u Hrvatskoj- razumiju razlike između primarnih, sekundarnih i tercijarnih povijesnih izvora- upotrebljavaju kritički aparat u povijesnoj analizi, sintezi i utvrđuju uzročno – posljedične veze- naprave samostalan istraživački projekt uz korištenje povijesnih izvora i upotrebe kritičkog

aparata- naprave usporede po vremenu i idejama između općih pedagogijskih tendencija i naših

nacionalnih- prikažu pojedinačne podatke sintetički kroz različite oblike: tablice, grafikone- vrednuju značaj pojedinih pedagogijskih ideja i pedagoga s nacionalne na opću razinu

Oblici nastave X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci


NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJAOblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -aktivnost na nastavi 0,5 -seminarski rad 1 20 %pismeni ispit – kvizovi 1,4 80 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(seminarski rad x 0,2) + (kvizovi x 0,20x4).

Primjer izračunavanja ocjene: seminarski rad – 5

kvizovi – 5+2+4+3. (5 x 0,2) + (14 x 0,20) = 1 + 2.8 = 3,8Konačna ocjena 3,8 → vrlo dobar (4) Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Dumbović, I. (1991.), Razvoj školstva u Hrvatskoj. U: Zbornik radova. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja, str. 82.-104.

2. Dumbović, I. (1996.), Glavne zapreke razvoju hrvatske pedagogije (s povijesnim osvrtom) U: Vrgoč, H. (ur.) Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ, str. 31.-38.

3. Franković, D. (ur.) (1958.), Povijest školstva i pedagogije u Hrvatskoj. Zagreb: PKZ.4. Mijatović, A. (ur.) (1999.), Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ, poglavlje 3, str. 79.-

100.5. Munjiza, E. (1995.), Hrvatska javna pučka škola do 1918. Zagreb: Školske novine br. 39, str.

6.-7.

Dopunska literatura

1. Dumbović, I. (1979.), Milka Pogačić društveni i pedagoški rad. Zagreb: Školske novine.2. Franković, D. (1978.), Davorin Trstenjak borac za slobodnu školu 1848.-1921. Zagreb:

Školska knjiga.3. Jakopović, S. (1984.), Pokret radne škole u Hrvatskoj. Zagreb: Školske novine.4. Jindra, R. (1982.), Jagoda Truhelka pedagoški i društveni rad (1864.-1957.). Zagreb: Školske

novine.5. Kujundžić. N., Marjanović, I. (1991.), Personalistička pedagogija Stjepana Matičevića. Zagreb:

Katehetski salezijanski centar. 6. Kujundžić, N. (1996.), Pedagogija braće Radić. Zagreb: Školske novine.7. Munjiza, E. (2002.a), Osposobljavanje za učiteljsku službu u Hrvatskoj prije utemeljenja

učiteljsltih škola. Zbornik Učiteljske akademije. Zagreb: Učiteljska akademije br. 4., str. 37.-44.8. Munjiza, E. (2002.b), Stručno usavršavanje hrvatskih učitelja u XIX. i na početku XX. st.

Napredak, 143 (1): 90.-98.9. Munjiza, E. (2004.), Pedagoško-psihološko osposobljavanje učitelja u učiteljskim školama od

1849. do 1960. Zbornik Učiteljske akademije Vol. 6 br. 1 (7) str. 31.-50.10. Ogrizović, M. (1980.), Likovi istaknutih pedagoga I. i II. Zagreb: Školske novine.11. Ogrizović, M. (1973.), Marija Fabković. Zagreb: Školske novine.12. Ogrizović, M. (1979.), Marija Jambrišak. Zagreb: Školske novine.13. Petz, V. (1942.), Razvitak hrvatskog pedagogijskog mišljenja. Napredak, LXXXIII (1-2): 1.-26.14. Vrgoč, H. (ur.) (1994.), Prosudba djela Ivana Filipovića. Zagreb: HPKZ.15. Od predloženih izvora studenti biraju dva naslova.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij engleskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


doc. dr. sc. Biljana Oklopčić 91

prema rasporedu konzultacija u

semestru4735 [email protected]


konzultacija





Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja engleskog govornog područja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati karakteristične leskičke i gramatičke strukture te rečenična vezna sredstva u

akademskom diskursu- razlikovati opći leksik od akademskog - objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima iz područja psihologije te ih

pravilno rabiti- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski jezik i

obrnuto s posebnim naglaskom na stručni leksik

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences I (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik I




Jezik na kojem se izvodi kolegij njemačkiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme


Gordana Todorović, viša predavačica 61








Čitanje i slušanje tekstova koji omogućavaju nadgradnju jezične kompetencije u području struke i njezine uže specijalizacije. Odabir tekstova provodi se na osnovi stručnih kolegija.U sklopu svih aktivnosti naglasak je na razumijevanju i razvijanju vokabulara, te gramatičke točnosti. Provode se govorne i pismene vježbe.Proširuju se znanja studenata iz područja kulture i civilizacije zemalja njemačkog govornog područja


Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja jemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,3 0 %kontinuirano provjeravanje znanja (2 kolokvija)

1,2 30 % + 30 %

usmeni ispit 0,5 40 %Ukupno 2 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domaće zadaće da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.


1. Stručni tekstovi iz knjiga, časopisa i s interneta.2. Drever/Schmitt, Lehr-und Ubungsbuch der deutschen Grammatik3. Helbig/Buscha, Ubungsgrammatik Deutsch4. Wahrig: Deutsches W6rterbuch5. Njemačko-hrvatski i hrvatsko-njemački rječnik (po izboru)

Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I.-IV.



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



Željko Beissmann, viši predavač 4




Željko Beissmann, viši predavač 4



Darko Pšihistal, predavač, VS -


semestru- -


Omogućiti studentima izbornu nastavu TZK iz područja gimnastike, športova, športskih igara, estetske gimnastike i plesa, planinarenja i izletništva prema prostornim, vremenskim i kadrovskim mogućnostima.1. Opća tjelesna priprema: stjecanje višeg stupnja znanja, umijeća i navika kretanja, upoznavanje

zakonitosti i međusobne uvjetovanosti gibanja iz raznih područja športske aktivnosti; razvijanje osjećaja za prostorne, vremenske i energetske elemente kretanja, razvijanje čula sluha, vida i ravnoteže. Sadržaje rada prilagoditi prethodnoj osposobljenosti studenata u sadržajima izabrane športsko-rekreativne djelatnosti.

2. Športovi: Teoretski dio (šport i njegovo mjesto i položaj u fizičkoj kulturi. Povijesni razvoj u svijetu i kod nas, biomehaničke osnove, metodika, pravila i organizacija natjecanja). Praktični dio: stavovi i tehnika kretanja, usavršavanje pokreta: uočavanje pogrešaka. Povećanje motoričkih sposobnosti, povezivanje elemenata u cjelovitost ekonomičnog kretanja. Upotreba opreme, sprava, pomagala.

3. Sportske igre: rukomet, nogomet, odbojka, košarka. Razvoj određene športske igre u svijetu i kod nas, značaj igre, pravila i suđenje, igralište, uređaji i oprema, metodika, te testiranje motoričko-tehničkih dostignuća. Praktično: Tehnika kretanja, elementi baratanja ispitom u

mjestu i kretanju, taktika igre u napadu i obrani, protunapad, indiviudalna i kolektivna taktika, te igra.

4. Estetska gimnastika i plesovi. Realizacija notnih vrijednosti i tekstova, metričke i ritmičke vježbe. Elementi klasičnih i modernih plesnih oblika. Narodni plesovi (izbor).

5. Sportska gimnastika. Kolutovi, kovrtljaji, upori i naupori. njihanja i ljuljanja, okreti, uzmasi, naskoci, saskoci, premeti i prekopiti. preskoci, povezivanja elementa na tlu i na spravama. Asistiranja i zaštita prilikom vježbanja.

6. Izletništvo i planinarenje, priprema planinarenja, orijentacija, signalizacija, načini kretanja, izbor i upotreba opreme, čuvanje prirode. Izgradnja priručnih objekata, vrste ognjišta i vatre. Terenske igre.

7. Korektivna gimnastika i rehabilitacija, omogućiti studentima sa smanjenim tjelesnim mogućnostima adekvatne aktivnosti prilagođeno osobnim korektivniin i rehabihtacijskim potrebama.

8. Natjecajnja. Sudjelovanje u fakultetskim, međufakultetskim i ostalim prigodnim natjecanjima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- usavršiti specifična kineziološka teorijska i motorička znanja iz određenih sportova i sportske

rekreacije- pratiti i ponavljati zadane vježbe- izvoditi vježbe za razvoj i jačanje svih mišićnih skupina uz instrukciju profesora- samostalno izvoditi vježbe koje još nisu precizne i automatizirane.- steći znanje o najvišoj razini odgovornosti za osobno zdravlje i zdravlje drugih - usvojiti osnovna motorička znanja u funkciji učinkovite prilagodbe- ciljano razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti potrebna za obavljanje svakodnevnog

zanimanja- postići optimalni odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva- biti osposobljen za održavanje antropoloških obilježja tijekom radnog vijeka- imati razvijenu svijest o uljudnim pravilima športskog ponašanja tijekom bavljenja športskim

aktivnostima i za vrijeme promatranja istih- biti osposobljen za primjenu športskih i rekreacijskih aktivnosti radi održavanja radne

sposobnosti i unapređenja kulture življenja- usvojiti i primjenjivati osnovno znanje o planiranju, programiranju i kontroli individualnog

procesa vježbanja- zadovoljiti potrebe osobne afirmacije u skupini a biti i osposobljen za timski rad- biti osposobljen za rješavanjem problema u hitnim situacijama- usvojiti i usavršiti motorička znanja kojima se po potrebi mogu prilagoditi novom radnom

okruženju i životnim situacijama- pojačanim tjelesnim vježbanjem regulirati negativno ponašanje-osloboditi se napetosti i stresa- razumjeti i poštovati spolne, nacionalne i rasne razlike- povezivati više vježbi u jednu cjelinu, sastaviti i odraditi cijelu koreografiju, npr. aerobika

Oblici nastave



OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagoška komunikacija I




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski

Nositelj kolegija Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović 73




Sanja Španja, asistentica 35




Metakomunikacijska razina:Što je komunikacija?Verbalna i neverbalna komunikacija.Obilježja pedagoške komunikacije.Uloga učitelja uzora komunikacijskog ponašanja učenika. Komunikacijska razina:Metode i tehnike uspješne komunikacije: aktivno slušanje, vođenje razgovora, igranjeuloga, pedagoška psihodrama, moderirana rasprava.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Definirati osnovne komunikacijske teorije- Usporedit Jezik zmije i jezik žirafe- Razlikovati čistu od nečistu komunikacije- Argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu

Oblici nastave






pohađanje nastave 0,75 0%aktivnost na nastavi 0,15 10%projekt 0,20 15 %portfolio 0,30 25%završni pismeni i usmeni ispit 0,60 50 %


Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.


1. Apel, H. J. (2003.), Predavanje uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.2. Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003.), Kako se razumljivo izražavati.

Zagreb:Erudita.3. Schulz von Thun (2002.), Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb: Erudita.

Dopunska literatura

1. Brajša, P. (1994.), Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.2. Bratanic, M. (1993.), Mikropedagogija. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja (3. izd.).

Zagreb: Školska knjiga.3. Neill, S. (1994.). Neverbalna komunikacija. Zagreb: Educa.4. Peko, A. Janković, J. (2002.), Zajedno jači. Osijek-Vukovar. Proni centar.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Odgoj za nenasilje i suradnju I






doc. dr. sc. Mirela Tolić 35prema rasporedu








Rad na sebiTo sam ja, ja i moja obitelj, ljudi koji mi puno znače, moje traumatsko iskustvo, svi moji uspjesi, planiranje budućnosti.Ruka pomirenjaMost do drugih ljudi (komunikacija, afirmacija, kooperacija), stereotipije i predrasude, prijatelj-neprijatelj, praštanje, pomirenje.Govor nenasiljaJa-poruke, govor prihvaćanja, asertivnost, nenasilni Ja-govor (zapažanje, osjećanja, potrebe, želje), Ti-govor (dijagnoza, poricanje odgovornosti, zahtjevi).Aktivno slušanjeOmetači aktivnog slušanja, aktivno i pasivno slušanje, pokret i mimika, reinterpretacija, otvorena pitanja, empatija, pretvaranje nasilnog u nenasilni govor.Sukob ili suradnjaAnatomija sukoba, moj sukob, sukob koji sam uspješno riješio, društveni sukobi, suradnja u sukobu.


Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Analizirati vrijednosti u kontekstu Odgoja za nenasilje i suradnju- Definirati osnovne pojmove odgoja, nenasilja i suradnje- Napraviti portfolio kao oblik samoevaluacije- Razlikovati različita pristupe u sukobima

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,25pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeUsmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti


1. Bognar, L, Uzelac, M., Bagić, A. (1994.), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995.), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. Ništ, M., Bognar, L., Tonković, Lj. (2004.), Miroljupci. Osijek: Centar za mir

Dopunska literatura

1. Gordon, T. (1991.), Družinski pogovori. Ljubljana: Svetovalni center.2. Masheder, M. (1995.), Surađujmo. Osijek: Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rješavanju sukoba

namijenjene roditeljima i učiteljima djece mlađe dobi.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagoška statistika



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar



doc. dr. sc. Goran Livazović 73




doc. dr. sc. Goran Livazović

73 prema rasporedu konzultacija u


semestru





Uloga statistike u istraživanjima odgoja i obrazovanja. Tabeliranje i grafičko prikazivanje podataka. Indexi i relativni brojevi. Srednje vrijednosti. Mjere raspršenja. Umjeravanje. Korelacija. Procjena parametara osnovnog skupa. Testiranje hipoteze o razlici među parametrima. Neparametrijske procjene.


Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- obraditi kvantitativne podatke i prikazati ih grafički i tablično.- izračunati srednje vrijednosti, mjere raspršenja i korelaciju kvantitativnih podataka dobivenih u

jednostavnijim pedagogijskim istraživanjima.- izračunati pokazatelje potrebne za procjenu aritmetičke sredine i proporcija osnovnog skupa

na temelju podataka dobivenih iz uzorka.- izračunati neparametrijski pokazatelj χ2.- protumačiti kvantitativne pokazatelje dobivene korištenjem statističkih postupaka.- kritički razmotriti i raspravljati o rezultatima jednostavnijeg pedagogijskog istraživanja.- na temelju statističkih pokazatelja studenti mogu predložiti mjere za unapređenje odgojnog

procesa.- provesti samovrednovanje procesa učenja koristeći statističke pokazatelje.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,6 10%seminarski rad 1 20%pismeni/usmeni ispit 1,3 70%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 20% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz aktivnosti, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,1) + (sem. x 0,2) + (isp. x 0,7).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 1,2 + 2,1 = 3,7 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te

pravo izlaska na usmeni ispit ako je obavljao aktivnosti zadane na nastavi te ako je javno izložio, napisao i predao završnu verziju seminarskog rada barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Petz, B. (1981.): Osnovne statističke metode za nematematičare. Zagreb: SNL.

Dopunska literatura

1. Cohen, L., Holliday, M. (1996.): Practical Statistic for Students. London: Paul Chapman Publishing Ltd.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Povijest i filozofija odgoja i obrazovanja






izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkić 14




izv. prof. dr. sc. Vladimir Jelkić 14



mr. sc. Darija Rupčić, zn. novakinja, asistentica

14prema rasporedu




Što je filozofija i čemu ona? Srodnost i razlika između filozofije i drugih pristupa svijetu, čovjeku i životu (religija, umjetnost, znanost).Čovjek kao predmet filozofijskih promišljanja: karakteristična shvaćanja čovjeka, njihov značaj, ograničenost i posljedice. Čovjek i sloboda. Smisao pitanja o čovjeku i slobodi: odgovornost.Etički problem u povijesti filozofske misli iz aspekta određenog shvaćanja čovjeka i traganja za najvišom vrijednošću; temeljna etička stajališta; problem važenja moralnih vrijednosti i normi; problem vrednovanja ljudskih postupaka: namjera, čin i odnos među njima. Etika i pedagogija.Filozofijski pristup odgoju: ontološke, gnoseološke i etičke pretpostavke i implikacije odgoja. Filozofijsko-vrijednosni karakter i sadržaj cilja odgoja. Pregled značajnijih odgojnih koncepcija iz aspekta njihova filozofijsko-vrijednosnog utemeljenja. Problem odgoja u suvremenom svijetu.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- kritički pristupati fenomenu odgoja, uz znanje razlike filozofskog pristupa od pristupa ostalih

znanosti o odgoju - objasniti centralne probleme suvremene odgojne problematike, od koncepata inovativnih škola

do koncepta obrazovanja za budućnost,- tumačiti ključne teze filozofa koji su se referirali na odgojnu problematiku, od antike preko

novovjekovlja do suvremenih svjetskih i hrvatskih relevantnih autora, - objasniti fenomen odgoja iz diskursa etičke problematike, a s obzirom na nužnost uvažavanja

jedinstvenog pristupa svakoj osobi i svakoj situaciji, bilo u institucionalnim okvirima ili drugdje.

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1.2 ---pismeni kolokvij 0,8 25%referat 0,5 15%seminarski rad 0,5 -završni usmeni ispit 1 60%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz referata (15%), ocjena iz pismenog kolokvija (25%), a 60 % konačne ocjene čini ocjena iz završnog usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni tri uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je referat; (2) prihvaćen mu je seminarski rad; (3) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Zagreb, 2006. 2. Milan Polić, Odgoj i svije(s)t, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura

1. Vuk Pavlović, P. (1998.), Filozofija odgoja 2. Anzenbacher, A. (1992.), Filozofija, Školska knjiga, Zagreb, Osobito: 1. Što je filozofija, str. 1.-

31; Čovjek, str. 157.-190.; Etika, str. 191.-230. 3. Kalin, B. (1991.), Povijest filozofije, Školska knjiga, Zagreb, Osobito: Uvod, str. 9.-75. 4. Marinković, J. (1981.), Utemeljenost odgoja u filozofiji, Školska knjiga, Zagreb.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Teorije odgoja






prof. dr. sc. Nada Babić 59prema rasporedu







Katarina Rengel, asistentica 59




Odgojna stvarnost i teorija odgoja. Razumijevanje, tumačenje i istraživanje odgojne stvarnosti. Implicitna - personalna „teorija“ i znanstvena teorija odgoja. Zdravo-razumsko i znanstveno- teorijsko utemeljenje odgojne stvarnosti.

Teorije odgoja. Osnovni pojmovi: koncepcije, paradigme, škole, pristupi, pravci. Dominantne teorije odgoja: normativna, empirijska, kritička, konstruktivistička. Teorije odgoja, istraživanja i odgojne prakse. Postmodernizam i teorije odgoja. Pluralizam teorijskih koncepcija i odgojnih praksi. Refleksivna

teorija odgoja. Integracija i konvergencija suvremenih teorija/koncepcija odgoja.


- razumijevanje suvremenih teorija odgoja te međupovezanosti društva, kulture i odgoja sposobnosti analize i interpretacije teorijskih pristupa i odgojnih praksi

- sposobnost kritičkog promišljanja teorije i prakse odgoja- znanja i sposobnosti pismene i usmene elaboracije teorijskih pristupa i praksi odgoja- sposobnosti vođenja dijaloga, diskusije, rasprave

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,6 -seminarski rad 1 30%usmeni ispit 1,3 70%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir seminarski rad i usmeni ispit: 30% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz seminarskog rada i 3 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,3) + (isp. x 0,7).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 = 3.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je predao završnu verziju seminarskog rada.


1. Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa, Poglavlje 2, str. 29 – 48.; Poglavlje 12, str. 261 – 272.

2. König, E., Zedler, P. (2001). Teorije o znanosti o odgoju. Zagreb: Educa.3. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa

Dopunska literatura

1. Babić, N. (2007). Konstruktivizam i pedagogija. Pedagogijska istraživanja, 4 (2), 217 – 229.2. Bašić, S. (1998). Modeli samopoimanja pedagogije. Napredak, 139 (1), 33 – 43.3. Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama: o odgoju i ne-odgoju. Zagreb:

Educa.4. Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ. Poglavlje 7, str. 175

– 203.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik II
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- objasniti uporabu pasiva u stručnom tekstu te ga pravilno prevoditi s hrvatskog na engleski

jezik i obrnuto- razlikovati i opisati različite grafičke prikaze u akademskom diskursu (grafove, dijagrame,

tablice) služeći se odgovarajućim leksikom - prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te ih pravilno prevoditi s engleskog na hrvatski

jezik i obrnuto - prevoditi jednostavnije stručne tekstove

Oblici nastave





pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni usmeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences II (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Cox, K. & Hill, D. (2004) EAP now! Pearson/Longman (odabrana poglavlja).2. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik II
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- uočiti razlike u školskim sustavima Hrvatske i zemalja njemačkog govornog područja- razlikovati opći leksik od akademskog- objasniti uporabu glagolskih vremena u stručnim tekstovima i pravilno ih rabiti- opisati jednostavnim rečenicama strukturu svog studija

Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %


Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).




Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagoška komunikacija II










konzultacijadr. sc. Sanja Španja, poslijedoktorandica 35




Oblici podučavanja: monološki i dijaloški."Komunikacijski profili" učitelja i etika komunikacije.Neverbalna komunikacija u nastavi (značenje poruka tijela, pokreta, gesta).Aktualne teme: interkulturalna komunikacija u nastavi.Komunikacija na daljinu.Virtualna komunikacija.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Definirati osnovne komunikacijske teorije- Usporedit Jezik zmije i jezik žirafe- Razlikovati čistu od nečistu komunikacije- Argumentirano voditi i održati razgovor u profesionalnom kontekstu

Oblici nastave





pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%aktivnost na nastavi 0,15 10%projekt 0,20 15 %portfolio 0,30 25%završni pismeni i usmeni ispit 0,60 50 %


Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%. LITERATURAObvezna literatura

1. Apel, H. J. (2003.), Predavanje uvod u akademski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.2. Langer, I., Schulz von Thun, F., Tausch, R. (2003!), Kako se razumljivo izražavati. Zagreb:

Erudita.3. Schulz von Thun (2002.), Kako međusobno razgovaramo (1-3), Zagreb: Erudita.

Dopunska literatura

1. Brajša, P. (1994.), Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine.2. Bratanic, Ivi. (1993.), Mikropedagogija. Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja (3. izd.).

Zagreb: Školska knjiga.3. Neill, S. (1994.). Neverbalna komunikacija. Zagreb: Educa.4. Peko, A. Janković, J. (2002.), Zajedno jači. Osijek-Vukovar: Proni centar.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Odgoj za nenasilje i suradnju II










dr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS 49


semestru4730


Nasilje i nenasiljeObiteljsko nasilje, nasilje u društvu, nasilje u prirodi, snaga nenasilja, nenasilje u društvu i prirodi.Produktivan pristup sukobuStrategije pregovaranja, metode nenasilnog rješavanja sukoba bez posrednika, proces posredovanja, uloga posrednika (medijatora).Izgradnja i održavanje miraRat i mir, vrste ratova, ratna stradanja, mogućnosti prevencije ratnih sukoba, pravedni mir, ljudska prava, povijest mira, heroji mira.Mir s prirodomZaštita okoliša, onečišćenje vode zraka i tla, zdrava prehrana, prevencija ovisnosti (pušenje, alkohol, droga), ljudska seksualnost, AIDS bolest današnjice, moj mali korak k prirodi.Nenasilje u odgoju i obrazovanjuDječji interesi i potrebe, program orijentiran na učenika, sedam inteligencija (lingvistička, logičko matematička, prostorna, kinestetička, glazbena, interpersonalan, intrapersonalna), cjelovito učenje, kreativno učenje, interaktivno učenje, evaluacija u školi uspjeha za sve.


Ishodi učenja:Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- analizirati vrijednosti u kontekstu odgoja za nenasilje i suradnju- definirati osnovne pojmove odgoja, nenasilja i suradnje- napraviti portfolio kao oblik samoevaluacije- razlikovati različita pristupe u sukobima

Oblici nastave X predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75aktivnost na nastavi 0,25pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 2 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeUsmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti


1. Bognar, L, Uzelac, M., Bagić, A. (1994.), Budimo prijatelji. Zagreb: Slon. Čudina-Obradović, M., Težak, D. (1995.), Mirotvorni razred. Zagreb: Znamen. Ništ, M., Bognar, L., Tonković, Lj. (2004.), Miroljupci. Osijek: Centar za mir

Dopunska literatura

1. Gordon, T. (1991.), Družinski pogovori. Ljubljana: Svetovalni center.2. Masheder, M. (1995.), Surađujmo. Osijek: Djelatnosti i zamisli o miroljubivom rješavanju sukoba

namijenjene roditeljima i učiteljima djece mlađe dobi.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Teorije obrazovnih sustava






prof. dr. sc. Zlatko Miliša 49




dr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS 49


semestru4730


Temeljni pojmovi. Učenje, obrazovanje, izobrazba odgoj, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, samoobrazovanje, iskustveno učenje, cjeloživotno obrazovanje/učenje, obrazovni sustav, sustavski pristup analizi obrazovanja.Koncepcija cjeloživotnog učenja. Kriza obrazovanja i odgoja te cjeloživotno učenje kao odgovor na krizu obrazovanja i odgoja. Europski trendovi i problemi u ostvarivanju koncepcije cjeloživotnog učenja. Koncept "društva koje

uči".Temeljne i primijenjene znanosti. Temeljne i primijenjene znanosti o obrazovanju i odgoju. Sustavi obrazovnih znanosti (sustav odgojnih teorija Wolfganga Brezinke, sustav edukacijskih znanosti Gastona Mialareta i edukološki sustav znanja o edukaciji analitičkih filozofa).Ciljevi obrazovanja i odgoja. Stvarni i proklamirani ciljevi, vanjski i unutarnji ciljevi obrazovanja: gospodarski, politički/socijalni, kulturalni i samoostvarujući ciljevi edukacije. Elementi obrazovnog sustava kao otvorenog društvenog podsustava. Ulazi u sustav, transformacijski procesi, izlazi i učinci sustava te povratna veza. Formalna struktura (organizacija) školskih sustava. Primarno obrazovanje, sekundarno obrazovanje, obvezno obrazovanje, predtercijarno i tercijarno obrazovanje. Stupnjevi obrazovanja prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja. Reforma obrazovanja i prosvjetna politika. Definiranje osnovnih pojmova. Kurikularna, organizacijska i tehnološka reforma obrazovnog sustava.Strukturne promjene osnovnog i obveznog obrazovanja u svijetu i hrvatska situacija.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati temeljne pojmove - objasniti potrebu promjena obrazovnog sustava u suvremenom postindustrijskom društvu. - razlikovati različite teorije učenja: bihevioristička, kognitivistička, socijalna i humanistička

teorija učenja.- sastaviti upute za učenje učenika polazeći od humanističke teorije učenja.- razlikovati različite sociološke teorije obrazovanja.- prikazati osnovne postavke povijesnih i alternativnih modela škole.- izvješćivati o specifičnostima suvremenih školskih sustava u različitim zemljama. - izraditi prijedlog plana procesa promjena u nekoj odgojnoj ustanovi.- provesti samovrednovanje procesa učenja polazeći od humanističke teorije učenja.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,3 10%seminarski rad 0,5 20%pismeni/usmeni ispit 1,2 70%


Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz aktivnosti, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,1) + (sem. x 0,2) + (isp. x 0,7).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 1,2 + 2,1 = 3,7 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je javno izložio i predao završnu verziju seminarskog rada.


1. Delors, J. (ur.) (1998.), Učenje-blago u nama. Zagreb: Educa.2. Memorandum o cjeloživotnom učenju (2002.). Ministarstvo za europske integracije.3. Pastuović, N. (1999.), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i

odgoja. Zagreb: Znamen.4. Prema društvu koje uči: poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa.

Dopunska literatura

Dokumentacija o obrazovanju dostupna na internet adresi: http://www.euridice.orgMeđunarodna standardna klasifikacija obrazovanja, ISCED 1997. Zagreb: Državni zavod za statistiku.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Obiteljska pedagogija






prof. dr. sc. Stanislava Irović 59








Obiteljska pedagogija - jedna od pedagogijskih disciplina. Obitelj i društvo. Obitelj kao odgojna zajednica. Obiteljska klima i njezin utjecaj na razvoj djeteta. Koncept i dimenzije roditeljstva. Pretpostavke uspješnog roditeljstva. Uloga majke u odgoju djeteta. Uloga oca u odgoju djeteta. Različiti tipovi obitelji. Ugrožavanje prava djeteta u obitelji. Priprema za spolni život i roditeljstvo. Metodologija istraživanja obiteljskog odgoja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- elaborirati ciljeve i metode obiteljskog odgoja, odgojnu funkciju obitelji, dinamiku odnosa medu

članovima obitelji i njezin utjecaj na razvoj i odgoj djeteta; - prepoznati različite roditeljske uloge i odgojne stilove roditelja, njihove karakteristike i odgojne

ishode; - dijagnosticirati moguće uzroke odgojnih problema u obitelji; te stečena znanja primijeniti u radu

s obiteljima, učiteljima, predškolskim institucijama i školom

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 0,5 10%seminarski rad 1 20%završni pismeni ispit 1 70%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:(seminarski rad x 0,2) + (ispit x 0,7).

Primjer izračunavanja ocjene:aktivnost na nastavi – 4seminarski rad – 4završni pismeni ispit – 3(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,8 + 2,1 = 3,3Konačna ocjena 3,3 dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Gordon, T. (1996.), Škola roditeljske djelotvornosti. Zagreb: Poduzetništvo Jakić.2. Maleš, D. (1988.), Obitelj i uloga spolova. Zagreb: Školske novine.3. Miller, A. (1995.), Drama djetinjstva. Zagreb: Educa.4. Zlostavljanje u obitelji. Dijete i društvo. Vol. 2, br. 2, 2001.

Dopunska literatura

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska1. Janković, J. (2004.), Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea.2. Prekop, J. (1997.), Mali tiranin. Zagreb: Educa.3. Winkel, R. (1996.), Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.4. Časopis Zrno

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodologija pedagogijskih istraživanja I




Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski










Idiografički i nometetički pristup proučavanju pedagoških problema. Značaj istraživanja odgoja i obrazovanja. Povijesni razvoj. Odnos hipoteze i teorije. Vrste istraživanja: temeljna, razvojna, primijenjena i akcijska. Longitudinalni i transverzalni pristup istraživanjima. Deskriptivna i kauzalna istraživanja. Osnovne paradigme istraživanja odgoja i obrazovanja. Izrada projekta istraživanja. Provođenje istraživanja. Etika istraživačkog čina. Odabiranje uzorka istraživanja. Vrste uzoraka. Izrada izvješća o istraživanju. Vrste znanstvenih i stručnih tekstova.


Razumijevanje metodologijske terminologije i suvremenih istraživačkih paradigmi; sposobnost identificiranja, argumentiranja i elaboracije problema istraživanja; sposobnost izbora, analiziranja i zaključivanja o empirijskim istraživanjima odabranog fenomena; znanja, sposobnosti te vještine prikupljanja, odabira i uporabe literature u izradi projekta istraživanja; sposobnosti i vještine usmenog i pismenog prezentiranja informacija; komunikacijska prikladnost i suradnja u timskom i individualnom radu na projektu istraživanja;

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,7 -projekt istraživanja 1,4 50%usmeni ispit 1,4 50%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir projekt istraživanja i usmeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz projekta istraživanja, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz projekta istraživanja i 3 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (prj. x 0,5) + (isp. x 0,5).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlodobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je predao završnu verziju projekta istraživanja.


1. Cohen, L., Manion, L., Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Mužić, V. (2004.), Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja (2. prošireno izdanje). Zagreb: Educa.

3. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

4. Sekulić-Majurec, A. (2000.), Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289.-300.

Dopunska literatura

1. Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

2. Sekulić-Majurec, A. (2001.), Quo vadis metodologija pedagogije? U: Rosić, V. (ur.): Teorijsko - metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja. Zbornik radova Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 27.-39.

3. Silobrčić, V. (2000.), Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik III






Dubravka Kuna, viša predavačica 61










Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati kolokacije u stručnom tekstu te karakteristična rečenična vezna sredstva, pravilno

ih rabiti i prevoditi- prepoznavati i pravilno rabiti gramatičke strukture u stručnim tekstovima s posebnim osvrtom

na pasiv i participne konstrukcije - samostalno obraditi leksičku i gramatičku strukturu jednog znanstvenog članka na engleskom

jeziku po izboru s naglaskom na kolokcijskom potencijalu zadanih imenica (npr. research, study, analysis), prevođenju rečenica s pasivnim konstrukcijama te prevođenju pola stranice teksta po izboru

- usmeno prepričati ciljeve, metodologiju i rezultate znanstvenog istraživanja na temelju obrađenog znanstvenog članka na engleskom jezik

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,50 40%

završni pismeni ispit 0,75 60%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences III (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik III













OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija




Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %


Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4) - 90% - 100% = izvrstan (5).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i pravovremeno predati pismene sastave i domaće zadaće da bi ostvarili pravo na potpis. Prepisivanje tijekom kolokvija kažnjava se odstranjivanjem s kolokvija i ocjenom 0%.



Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Teorije kurikuluma






prof. dr. sc. Vlatko Previšić, VS -


semestru- -


prof. dr. sc. Vlatko Previšić, VS -


semestru- -

doc. dr. sc. Renata Jukić 35prema rasporedu




Pojmovno određenje kurikuluma. Vodeći teorijsko-metodološki pristupi razvoju kurikuluma (konceptualna određenja, kurikulumske koncepcije, načini legitimiranja i tipovi kurikuluma). Socijalno-političko, ekonomsko, kulturno i pravno utemeljenje i legitimiranje kurikuluma. Permanentno inoviranje odnosno razvijanje kurikuluma kao odgovor na nove tendencije u svijetu rada i kulturi (komparativna analiza na globalnoj odnosno nacionalnoj razini).Metodologija planiranja i oblikovanja kurikuluma ( teorija ciljeva , modeli formuliranja, modeli legitimiranja ciljeva učenja, kriteriji izbora sadržaja i metodologija didaktičkog oblikovanja sadržaja, planiranje provedbe, kriteriji i načini evaluacije odgojno-obrazovnih učinaka).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati, pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove kurikuluma, različita kurikulumska

polazišta i teorije; metodološke pristupe izradi kurikuluma- analizirati i kritički promišljati kurikulumska pitanja- implementirati kurikulum u odgojno-obrazovnoj ustanovi- kritički procjenjivati kurikulum i međusobne zavisnosti brojnih aspekata koji iz njega proizlaze

za današnju školu brzih promjena i stalnog rasta novog i raznovrsnog znanja- analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikulumski pristup nastavi- na temelju stečenog uvida u teorijsko-metodološke pristupe izraditi školski kurikulum- provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja istraživanja kurikuluma- analitički procjenjivati interne modele evaluacije

Oblici nastave






pohađanje nastave 1,5 -

aktivnost na nastavi 0,5 10 %seminarski rad 1 20 %završni pismeni ispit 1 70 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:(seminarski rad x 0,3) + (ispit x 0,7).

Primjer izračunavanja ocjene: aktivnost na nastavi - 4seminarski rad – 4 završni pismeni ispit – 3.

(4 x 0,1) + (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,9 + 2,1 = 3,4Konačna ocjena 3,4 → Dobar (3)



1. Marsch, J.C. (1994.) Kurikulum: Temeljni pojmovi, Zagreb:Educa2. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Zavod

za pedagogiju; Školska knjiga.3. Didaktičke teorije (1992.) (ured. Gudjons et.al.), Zagreb: Educa

Dopunska literatura

1. Moon, B.(2001). A Guide to the national Curriculum. Oxford, New York:Oxford University Press.

2. Ornstein, A.C.& Hunkins, F.P. (1998):Curriculum:Fundations, Principies, and Issues. Boston:Allan&Bacon piblishers

3. Hameyer, E. /Hrsg./ (1983.) : Hdb. der Curriculumforschung, darin: Strukturtheoretische Konzepte

4. Schröder, H. (2002.) : Lernen, Lehren, Unterricht: lernpsychologische und didaktische Grundlagen. München: Oldenbourg

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja






doc. dr. sc. Silvija Ručević 81A




dr. sc. Gabrijela Vrdoljak,

83 prema rasporedu konzultacija u


poslijedoktorandica semestru OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Ciljevi psihologije obrazovanja. Determinante ishoda učenja: osobine učenika i karakteristike obrazovnog konteksta. Primjena teorijskih pristupa procesu učenja u školskom kontekstu. Pristupi poučavanju. Poučavanje vještina učenja. Školsko okruženje i učenje. Primjena teorija motivacije u školskom kontekstu. Strategije za poticanje motivacije u učenju. Interesi i emocije u školskom kontekstu. Razredna klima. Razredna disciplina. Procjenjivanje i mjerenje školskog postignuća učenika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija, student će moći:- nabrojati osnovne pojmove iz psihologije odgoja i obrazovanja- definirati osnovne metode istraživanja u znanosti odgoja i obrazovanja- prikazati odnos procesa poučavanja i ishoda učenja u pojedinim akademskim domenama- opisati važnost primjene pojedinih metoda poučavanja - nabrojati ishode učenja po pojedinim metodama poučavanja- analizirati postupke za poticanje razvoja strategija poučavanja i tehnika učenja i poučavanja - objasniti teorijske modele s područja motivacije i socijalnih procesa u odgojno-obrazovnom

procesu- analizirati sociološke pojave iz tzv. skrivenog kurikuluma i njegove posljedice na odgojno-

obrazovni proces

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi) i provjeravanje znanja

1,95 50%

završni pismeni ispit 1,95 50%Ukupno 5 100%

Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene.Konačna se ocjena oblikuje na slijedeći način:(završni pismeni ispit x 0,50) + (kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja x 0,50) Primjer oblikovanja konačne ocjene:Završni pismeni ispit – dobar (3)Kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja – vrlo dobar (4) (3 x 0,50) + (4 x 0,50) = 1,50 + 2 = 3,5Konačna ocjena u ovom slučaju je vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati i aktivno sudjelovati na 70% održanih nastavnih sati te uspješno položiti završni pismeni ispit barem za ocjenu dovoljan.


1. Vizek Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003.), Psihologija

obrazovanja, Zagreb: IEP.

Dopunska literatura

1. Barth, B. M.(2004.), Razumjeti što djeca razumiju. Zagreb: Profil International.2. Brdar, I. i Rijavec, M. (1998.), Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, Zagreb: IEP.3. Gossen, D. C. (1995.), Restitucija - preobrazba školske discipline. Zagreb: Alineja.4. Zarevski (ur.) (2000.), Učitelji za učitelje, Zagreb: IEP.5. Woolfolk, A. (2005.), Educational psychology, Boston, Allyn i Bacon

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja













Katarina Rengel, asistentica 59




Pedagogija ranog djetinjstva kao sustav znanstvenih činjenica, istraživačkih metoda i znanstvenih teorija o odgoju u ranom djetinjstvu. Odgoj, obrazovanje, razvoj i socijalizacija. Društvena i kulturna uvjetovanost ranog odgoja i obrazovanja u obitelji i izvan obiteljskom kontekstu.Učenje i obrazovanje u ranom djetinjstvu: socijalna i komunikacijska dimenzija učenja djece, okruženje učenja, roditelji i predškolski profesionalci u učenju i poučavanju, suvremeni teorijski pristupi i istraživanja o učenju i poučavanju djece. Igra u predškolskoj (ranoj) edukaciji: pedagogija dječje igre, suvremena istraživanja igre u institucionalnom kontekstu, igra i kreativnost, uloge odraslih. Kurikulum/program rane edukacije: teorijske osnove suremenih predškolskih programa, vrste programa, metodologija izradbe i praćenje programa, istraživanja. Obitelj i predškolski (rani) odgoj i obrazovanje: promjene u obitelji-dekontekstualizacija i diskontinuitet odgoja, partnerstvo obitelj - dijete - predškolska institucija – kontinuitet odgoja, uloge roditelja i predškolskih profesionalaca .Predškolska/rana i školska edukacija: položaj, uloge i iskustva djece (diskontinuitet i(ili) kontinuitet), priprema i spremnost djece za školsko učenje, partnerstvo predškolskih i školskih profesionalaca.Praćenje i proučavanje djece: važnost i načini praćenja i proučavanja, analiza prikupljenih podataka, uporaba rezultata u edukacijskoj praksi.


Razumijevanje teorije i prakse odgoja i obrazovanja djece u institucionalnom i obiteljskom kontekstu; sposobnost praćenja, dokumentiranja i procjenjivanja programa i praksi; znanja i sposobnosti analiziranja i interpretacije suvremene literature o institucionalizaciji ranog djetinjstva;

sposobnosti kritičkog promišljanja teorija (pristupa, perspektiva) i praksi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja; znanja i sposobnosti primjenjivanja znanja o igri, učenju i razvoju u dizajniranju predškolskih programa; znanja i sposobnosti uspješnog funkcioniranja u različitim socijalnim okruženjima s različitim sudionicima; znanja i sposobnosti samo procjenjivanja profesionalne djelatnosti, osobnih „teorija“ i znanja o odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,1 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,5 -pismeni ispit 1,2 50%usmeni ispit 1,2 50%

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir pismeni i usmeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog ispita, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 3 iz pismenog ispita i 4 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (pis. x 0,5) + (usm. x 0,5).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(3 x 0,5) + (4 x 0,5) = 1,5 + 2 = 3,5 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlodobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.


1. Babić, N. , Irović, S., Krstović, J. (1997.), Vrijednosni sustav odraslih, odgojna praksa i razvojni učinci, Društvena istraživanja, Vol 6, 4-5, 551.-577.

2. Babić, N., Kuzma, Z. (2000.), Kontinuitet/diskontinuitet u razvoju djetetove autonomije. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta (24 – 39). Osijek: Sveučilište J. J.Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.

3. Irović, A., Krstović, J. (2000.), Vrijednosni sustav roditelja/odgojitelja i autonomija djeteta. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Interakcija odrasli – dijete i autonomija djeteta (7-23). Osijek: Sveučilište J.J.Strossmayera, Visoka učiteljska škola, Rijeka: Sveučilište, Visoka učiteljska škola.

4. Babić, N., Irović, S. (2001.), Učenje i poučavanje u predškolskim programima u svjetlu konstruktivizma, Napredak, Vol.141, 1, 39 – 50.

5. Babić, N., Irović, S. (2003.), Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (13-34). Osijek: Visoka učiteljska škola.

6. Babić, N., Irović, S. (2004.), Djeca i odrasli u igri. U: N. Babić, S. Irović, Z. Redžep-Borak (Ur.), Rastimo zajedno (15-24). Osijek: Centar za predškolski odgoj , Visoka učiteljska škola; 15-24.

7. Miljak, A. (1996.), Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja: model izvor, Zagreb: Persona.

8. Šagud, M. (2002.), Odgajatelj u dječjoj igri, Zagreb: Školske novine.9. Maleš, D. (2011.) , Nove paradigme ranog odgoja, Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu – Zavod za pedagogiju.

Dopunska literatura

1. Babić, N. (2000.), Odrasli i dijete u procesu učenja i poučavanja. U: E. Slunjski (Ur.), Učiti zajedno s djecom – učiti (str.91-97). Čakovec: Dječji centar i Visoka učiteljska škola.

2. Jasper, J. (2002.), Razgovori s obitljima – perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.3. Milanović, M., Stričević, I., Maleš, D., Sekulić – Majurec, A. (2000.), Skrb za dijete i poticanje

ranog razvoja djeteta u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Targa.4. Montessori, M. (2003.), Dijete – tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Skap.5. Slunjski, E. (2001.), Integrirani predškolski kurikulum: rad djece na projektima. Zagreb: Mali

profesor.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodologija pedagogijskih istraživanja II














Osnovne značajke kvantitativno usmjerenih istraživanja. Izvori podataka u pedagoškim istraživanjima. Problem mjerenja: direktno i indirektno mjerenje. Hipotetski konstrukti, intervenirajuće i manifestne varijable u pedagogijskim istraživanjima. Mjerne ljestvice. Osnovne značajke eksperimenta. Osnovni eksperimentalni nacrti. Pokusi i kvazi-pokusi. Ex-post facto eksperiment. Statistika, njena povijest i uloga u opisivanju i istraživanju pedagoških pojava i problema. Deskriptivna i induktivna statistika.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Klasificirati, vrednovati, koristiti i metodološki korektno citirati i parafrazirati različite izvore

podataka u pedagoškim istraživanjima; - koristiti različite postupke direktnog i indirektnog mjerenja; - razumjeti različite hipotetske konstrukte i načine testiranja znanstvenih hipoteza; - razumjeti logiku i organizaciju provedbe pedagoškog eksprimenta te moći primijeniti

jednostavne eksperimentalne nacrte u vlastitom istraživanju;- razumjeti principe i postupke deskriptivne statistike te ih primijeniti pri obradi rezultata

istraživanja; - metodološki korektno oblikovati stručni rad – izvješće o provedenom istraživanju.

Oblici nastave X predavanja terenska nastava

vježbe samostalni zadaciX seminari i radionice konzultacije

obrazovanje na daljinu praktični rad

multimedija i mreža mentorski radlaboratorij



Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 0,5 10%seminarski rad 1 20%završni pismeni ispit 2 70%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:aktivnost na nastavi – 4seminarski rad – 4završni pismeni ispit – 3

(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,8 + 2,1 = 3,3Konačna ocjena 3,3 dobar (3)



1. Halmi: A.(1999.), Temelji kvantitativne analize u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea (Poglavlja: 1., 3., 4. i dio 5.)

2. Kovačević, M. (ur.. 1992.), Standardi za psihološko-pedagoško testiranje. Zagreb: Educa.3. Mužić, V. (1996.), Paradigmatski aspekti odnosa kvalitativnog i kvantitativnog vrednovanja

odgojno-obrazovnog procesa. U: Vrednovanje obrazovnog procesa, programa, ostvarivanja, učinka (ur. A. Peko i V. Mužić). Osijek: Pedagoški fakultet, str. 1.-27.

4. Sekulić-Majurec, A. (2001.), Quo vadis metodologija pedagogije? U: Rosić, V. (ur.): Teorijsko - metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja. Zbornik radova Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, str. 27.-39.

Dopunska literatura

1. Kumar, R. (1999.), Research Methodology. London: Sage.2. Mužić, V. (1993.), Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine.3. Sekulić-Majurec, A. (2000.), Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima pedagoških

fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3): 289.-300.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Engleski jezik IV
















Po završetku nastave iz navedenog kolegija studenti će moći:- prepoznavati karakterističnu leksičku i gramatičku strukturu te prevoditi stručne tekstove- opisati i razlikovati dijelove akademskog eseja- napisati uvodni odlomak koji sadrži uvodnu rečenicu, definiciju, hipotezu i pregled- argumentirati hipotezu u tri odlomka i napisati kratak zaključak - tekst jezično i logički povezati koristeći različite tipove diskurznih obilježivača

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 0,75 0%kontinuirano povjeravanje znanja u obliku kolokvija

0,25 20%

završni usmeni ispit 1 80%Ukupno 2 100 %


1. English for Humanities and Social Sciences IV (Nastavni materijali iz engleskog kao jezika struke dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta)

Dopunska literatura

1. Hewings, M. (2005) Advanced Grammar in Use. Cambridge: CUP.2. Jordan, R. R. (2004) Academic Writing Skills. Edinburgh: Longman.3. McCarthy, M. i O'Dell, F. (2008) Academic Vocabulary in Use. Cambridge: CUP.4. Oxford Advanced Learner’s Dictionary. Oxford: OUP.5. Oxford Collocations Dictionary. Oxford: OUP.6. Vince, M. (2003) Advanced Language Practice. Oxford: Macmillan.7. Excerpts from textbooks, newspapers, video clips etc

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Njemački jezik IV

















Oblici nastave






1,2 30 % + 30 %


Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. Skala je ocjenjivanja sljedeća: - 60% - 69,9% = dovoljan (2)- 70% - 79,9% = dobar (3)- 80% - 89,9% = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).




Dopunska literatura

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Didaktika













Senka Gazibara, asistentica 73




Osnovni pojmovi. Didaktika, obrazovanje, odgoj, nastava, edukacija, naobrazba, izobrazba, školovanje. Nastava kao komunikacija. Interaktivnost nastave. Neverbalna nastavna komunikacija. Cilj ili ciljevi nastavne komunikacije. Bipolarnost nastave. Koncept kurikuluma.Svrha, ciljevi i zadaće obrazovanja i nastave. Opći ciljevi obrazovanja, individualni ciljevi, praćenje ostvarivanja ciljeva obrazovanja. Taksonomijsko određivanje ciljeva. Ciljevi i zadaće nastave.Sadržajna utemeljenost nastave. Školski kurikulum. Nacionalni kurikulum. Nastavni plan i program. Opseg, dubina i slijed obrazovnog programa. Praćenje programskog oblikovanja sadržaja.Organizacijska utemeljenost nastave. Nastavni izvori. Nastavne metode. Nastavne tehnike. Društveno radni oblici u nastavi. Čelni rad, skupni rad, rad u paru, individualni i individualizirani rad. Suradničko učenje. Projektna nastava.Tijek nastavnoga procesa. Pripremanje, prijam i obradba sadržaja, vježbanje, ponavljanje, vrednovanje. Snimanje i analiza nastave. Vrednovanje obrazovanja.Nastavni sustavi. Pojmovna određenja i vrste. Predavačka i predavačkoprikazivačka nastava. Katehetička i majeutička nastava. Egzemplarna nastava. Problemska nastava. Mentorska nastava.

Programirana nastava. Simulacija i igra u nastavi. Individualizirana nastava. Od nastavnikova poučavanja do učenikova samostalnog učenja. Osposobljavanje učenika za samoobrazovanje.Poučavanje i učenje izvan škole. Instrukcija i obučavanje. Samoorganizirano učenje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove didaktike, različite didaktičke teorije, pravce i

modele;- Izraditi i analizirati nastavni plan i program uvažavajući kurikularni pristup nastavi;- Osmisliti i izvesti nastavni sat primjenom adekvatne nastavne metode;- Izraditi materijal za samostalno učenje;- Koristiti i obrazložiti izbor nastavne tehnologije;- Osmisliti i primijeniti tehnike procjenjivanja i ocjenjivanja postignuća učenika- Provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja didaktike

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -seminarski rad 0,25 10% (0-10 bodova)aktivnosti na nastavi i zadaće 0,25 10% (0-10 bodova) kontinuirano praćenje znanja 2 50% (0-50 bodova) završni ispit 1 30% (0-30 bodova)

Ukupno 5 100% (100 bodova)Način oblikovanja konačne ocjeneOstvareni % ocjene: 49-59,9 (E,D-dovoljan 2), 60-69,9 (C-dobar 3), 70-79,9 (B-vrlo dobar 4) 80-100 (A-izvrstan 5)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Bognar, L., Matijević, M. (2002.), Didaktika, Zagreb: Školska knjiga.2. Desforges, C. (2001.), Uspješno učenje i poučavanje: psihologijski pristupi. Zagreb: Educa.3. Jelavić, F. (1995.), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Naklada Slap.4. Peko, A., Pintarić, A. (1999.), Uvod u didaktiku hrvatskoga jezika, Osijek: Pedagoški fakultet.5. Terhart, E.(2001.), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura

1. Borić, E., Peko, A. (2003.), Mogućnost simetrične nastavne komunikacije, Zagreb: Napredak 144, (305.-319.).

2. Dryden, G., Vos, J.(2001), Revolucija u učenju. Zagreb: Educa.3. Klippert, H. (2001.), Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa.4. Meyer, H. (2002.), Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa.5. Peko, A. (1999.) Obrazovanje, U: Osnove suvremene pedagogije (ur.: Mijatović, A., Vrgoč, H.,

Peko, A., Mrkonjić, A., Ledić, J.), Hrvatsko pedagoško-književni zbor, Zagreb, str. 203.-223. (recenzenti: prof. dr. Valentin Puževski, prof. dr. Esad Ćimić).

6. Peko, A., Sablić, M., (2004.), Projektna nastava. Osijek: Život i škola 1, 15.-26.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Sociologija odgoja i obrazovanja

















Predmetna, metodološka i teorijska utemeljenost sociologije odgoja (odnos opće sociologije i sociologije odgoja; predmet proučavanja, odnos sa srodnim disciplinama; nužnost interdicsiplinarnog pristupa u istraživanju odgojnih procesa; sociološke teorije i problem odgoja).Konstitutivni elementi društva i njihov utjecaj na odgojne procese (vrijednosti, norme i socijalizacija; društvene uloge i statusi; devijantnost i društvena kontrola; društvene grupe; društvene organizacije).Društvena stratifikacija i odgojno-obrazovni proces (društveni slojevi i subkulture; društvena pokretljivost; obrazovanje i društvena stratifikacija).Spolna struktura društva i odgoj (društvene razlike i nejednakosti; socijalizacija uloga prema spolu; spol, identitet i društvo).Dobna struktura i položaj mladih u suvremenim društvima (dobne skupine kao društvene kategorije; odnosi među dobnim skupinama; subkulture i kontrakulture mladih; značaj rituala prijelaza).Etnicitet i odgoj (etnička pripadnost i etnički identitet; etničke i rasne razlike u odgojno-obrazovnom procesu: socijalna psihologija predrasuda; ideologija rasizma)Društvene institucije i odgoj (obrazovni sustav, znanost, religija, rad i dokolica, moć i politika).Društvene promjene i mladi (tradicija i modernizacija; vrijednosna usmjerenost mladih u industrijskom i postindustrijskom društvu. Tehnološki razvitak i promjene u odgojno-obrazovnim sustavima; ekološki odgoj).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- opisati i definirati predmet sociologije odgoja i obrazovanja- imenovati i definirati različite teorije odgoja i obrazovanja- razlikovati prednosti i nedostatke pojedinih teorija odgoja i obrazovanja koje su upoznali- prepoznati potrebu interdisciplinarnog sagledavanja problema odgoja i obrazovanja- prepoznati razloge i potrebu sagledavanja problema odgoja i obrazovanja u širem društvenom

kontekstu- razlučiti razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije, manipulacije

i odgoja- osposobiti se za način komunikacije i prezentacije odgojnih i obrazovnih sadržaja koji pozivaju

na kreativnost, angažman, a ne na pasivnost i konformizam u odgojno obrazovnom procesu- razlikovati odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja- razlikovati formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja

- razlikovati formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne mobilnosti- procijeniti i argumentirano kritizirati štetne, neadekvatne“odgojne“ čimbenike i sadržaje,

uključujući medijske sadržaje

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 0%aktivnost na nastavi 0,3 10%seminarski rad 0,8 20%završni pismeni i usmeni ispit 2,4 70 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).



1. Cifrić, I. (1990.), Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.2. Haralambos, M., Heald, D. (1989.), Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.3. Lesourne, J.J. (1993.), Obrazovanje i društvo. Zagreb: Educa.4. Rafajac, B. (1991.), Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Zagreb: HPKZ.5. Vujević, M. (1991.), Uvod u sociologiju obrazovanja. Zagreb: nformator.

Dopunska literatura

1. Fromm, E. (1979.), Imati ili biti. Zagreb: Naprijed.2. Fromm, E. (1989.), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed.3. Fromm, E. (1989.), Zdravo društvo. Zagreb: Naprijed.4. Smelser, N. J. (ed) (1988.), Hanbook of Sociology, Sage.5. (1996.), Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Interkulturalna pedagogijaBodovna vrijednost i način izvođenja


nastaveVrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

zimski semestarJezik na kojem se izvodi kolegij hrvatski


doc. dr. sc. Marija Sablić (VS) -


semestru- -


doc. dr. sc. Marija Sablić (VS) -


semestru- -





Teorijska polazišta antropoloških, socioloških, demografskih, kulturoloških i politoloških pristupa multikulturalnim pojavama. Interkulturalizam na tragu postmodernih i globalizacijskih trendova i promjena. Interkulturalizam i identitet (ja – mi – oni) – predrasude, stereotipi, distance: povijesni, nacionalni, vjerski, kulturni, jezični - između pluralizma, izolacije i asimilacije. Odgoj i obrazovanje u multikulturalnim društvima: formalne institucije, mediji, slobodno vrijeme, turizam, poslovne komunikacije i dr. Interkulturalni odgoj kao pluralno razumijevanje, uvažavanje, snošljivost, prijateljstvo, mir i građansko pravo. Interkulturalno obrazovanje i komunikacija u konfliktnim i asimetričnim odnosima. Interkulturalna harmonizacija europskog obrazovanja. Interkulturalna pedagogija kao odgojno-obrazovna teorija i koncept transkulturalne pedagogije. Interkulturalna stanja i perspektive hrvatskog školstva. Interkulturalni kurikulum kao strategija obrazovne prakse: metodologija i struktura. Novi profil učitelja: interkulturalni medijator i socijalni integrator.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- omogućiti uvid u predmet, sadržaj, metodologiju istraživanja i metode rada u području

interkulturalnog odgoja i obrazovanja i interkulturalnoj pedagogiji.- upoznati će multikuluturalizam kao društveno-strukturnu pojavu i interkulturalne odnose kao

praksu odgoja za demokratska i građanska prava i- moći povezati postmoderne, globalizacijske i demokratske procese (i praksu) s potrebom

odgoja, obrazovanja i socijalizacije djece i mladih za suživot u suvremenom društvu.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 0,5 10 %seminarski rad 1 20 %završni pismeni ispit 2 70 %

Ukupno 4 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:(seminarski rad x 0,3) + (ispit x 0,7).

Primjer izračunavanja ocjene: aktivnost na nastavi - 4seminarski rad – 4 završni pismeni ispit – 3.

(4 x 0,1) + (4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,9 + 2,1 = 3,4

Konačna ocjena 3,4 → Dobar (3)



1. Izazovi interkulturalizma (1996.), "Društvena istraživanja“, br. 25-26, Zagreb.2. Kalanj, R. (2004.), Globalizacija i postmodernost. Zagreb: Plotička kultura.3. Perotti, A. (1995.), Pledoaje za interkulturalni odgoj. Zagreb: Educa.4. Previšić, V. (1994.), Multi- i interkulturalizam kao odgojni pluralizam. U: Pluralizam u odgoju i

školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar.5. Spajić-Vrkaš, V. (1997.), Globalna etika, kulturni pluralizam, demokracija. U: „Odgoj i

obrazovanje u demokratskom društvu“. Zagreb: HPKZ.

Dopunska literatura

1. Katunarić, V. (1994.), Bogovi, elite, narodi. Zagreb: Antibarbarus.2. Multicultural Reality and Perspectives in Croatia. (1997.), Ed. V. Katunarić. Zagreb:

Interkultura.3. Munjiza, E., Peko, A. (2004.), Gledišta mladih u multikulturalnoj istočnoj Slavoniji. Zagreb:

Napredak 145(3)305.-319.4. Peko, A., Munjiza, E. (2002.), Polazišta u obrazovanju mladih za multikulturalnost u istočnoj

Slavoniji. Zagreb: Napredak 3(1)178.-186.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Školska pedagogija














Teorije škole, povijesni nastanak i razvoj škole, školstvo u suvremenom društvu, kritika škole. Vrste škola. Odgojno-obrazovni proces. Subjekti odgojno-obrazovnog procesa, organizacija odgojno-obrazovnog procesa. Školski prostor i oprema. Školska zgrada, okoliš škole. Školska higijena. Školske svečanosti i rituali. Suradnja škole i obitelji. Rukovođenje školom.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju definirati teorije škole i imenovati različite vrste škola- razumiju položaj i odnose subjekata i njihovu ulogu u odgojno-obrazovnom procesu,

identificirati ih i raspravljati o njihovoj različitoj ulozi kroz povijest školstva- naprave usmenu ili pismenu raspravu o različitim odgojno-obrazovnim modelima- analizu školske arhitekture i namještaja u didaktičko–metodičkoj organizaciji nastave- klasificiraju različite pojedinačne aktivnosti škole u logičke cjeline / kategorije- vrednuju ulogu školske okoline u općoj pedagogizaciji škole

Oblici nastave






pohađanje nastave 1,5 0%aktivnost na nastavi 0,5 15%seminarska nastava 0,9 25%završni pismeni i usmeni ispit 2,1 60 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).



1. Bognar. L., Štumpfol, B. (1998.), Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja Korak po korak.

2. Hentig, H. (1997.), Humana škola, Škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa.3. Gossen, D., Anderson, J. (1996.), Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alineja.4. Pivac, J. (1995.), Škola u svijetu promjena. Zagreb: Institut za pedagogijska istraživanja

Filozofskog fakulteta.

Dopunska literatura

1. Janković, P., Rodić, R. (2002.), Školska pedagogija. Sombor: Učiteljski fakultet.2. Matijević,M. (2001.), Alternativne škole, Didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex.3. Neill, A. S. (1999.), Škola Samerhill, Novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93.4. Stoll, L., Fink, D. (2000.), Mijenjajmo naše škole, Kako unaprijediti djelotvornost i kvalitetu

škola. Zagreb: Educa.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagogija slobodnog vremena

















Slobodno vrijeme kao pojava: društveni, gospodarski i kulturni aspekti. Interdisciplinarni pristup interpretaciji slobodnog vremena. Slobodno vrijeme i kultura mladih: stilovi, mjesta i načini provođenja. Struktura, sadržaj i mjesta provođenja slobodnog vremena djece, mladih, odraslih i ostarjelih – pedagoške implikacije. Slobodno vrijeme kao sustav otvorene socijalne i kulturne komunikacije. Izvanškolske i izvannastavne aktivnosti u slobodnom vremenu učenika. Turizam i slobodno vrijeme: učiti putujući. Pedagogija slobodnog vremena kao znanstvena disciplina: predmet, metodologija, sadržaji i metodika praktičnog djelovanja.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- imenovati i odrediti osnovne pojmove pedagogije slobodnog vremena- opisati povijesni razvoj pedagogije slobodnog vremena kao znanstvene discipline- opisati i imenovati osnovne teorijske pravce utemeljenja pedagogije slobodnog vremena- shvatiti važnost odnosa kvalitetnog provođenja slobodnog vremena i prevencije poremećaja u

ponašanju i antisocijalnih oblika ponašanja- shvatiti važnost odnosa provođenja slobodnog vremena i razvoja znanja, vještina i sposobnosti

s ciljem veće kvalitete društvenog života pojedinca- osmisliti i primijeniti programe kvalitetne provedbe slobodnog vremena

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,5 10%seminarski rad 1 20%pismeni/usmeni ispit 2 70%


Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz aktivnosti, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,1) + (sem. x 0,2) + (isp. x 0,7).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 1,2 + 2,1 = 3,7 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je javno izložio i predao završnu verziju seminarskog rada.


1. Janković, V. (1976), Slobodno vrijeme u suvremenoj pedagoškoj teoriji i praksi. Zagreb: PKZ.2. Krippendorf, J. (1986), Putujuće čovječanstvo: za novo poimanje slobodnog vremena i

turizma. Zagreb: Liber.3. Martinić, T. (1987), Slobodno vrijeme i suvremeno društvo. Zagreb: Informator.4. Plenković, J. (2000), Slobodno vrijeme mladeži. Rijeka: Sveučilište u Rijeci.

Dopunska literatura

1. Huzinga, J. (1987), Homo ludens. Zagreb: Matica Hrvatska.2. Mlinarević, V. (2005.), Stilovi slobodnog vremena srednjoškolaca Slavonije i Baranje,

Recenzenti prof. dr. sc. Vlatko Previšić i doc. dr. sc. Neven Hrvatić, prihvaćen i recenziran kao znanstveni izvorni rad, Pedagogijska istraživanja 2005.

3. Mlinarević, V. (2004.), Dijete i televizijia, Zbornik radova Rastimo zajedno sa 3. stručnog i znanstvenog skupa u Osijeku (str. 39.-45.). Osijek: Centar za predškolski odgoj i Visoka učiteljska škola u Osijeku.

4. Previšić, V. (1987), Izvannastravne aktivnosti i stvaralaštvo. Zagreb: Školske novine.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Domska pedagogija






doc. dr. sc. Mirela Tolić 35 prema rasporedu konzultacija u


semestruIzvođač(i) Kabinet Vrijeme





Sanja Simel, asistentica 49prema rasporedu




Temelji domskog odgoja, povijesna i suvremena određenja. Domska pedagogija: predmet i područje istraživanja. Vrste domova: dječji, učenički, specijalni, odgojni... - pojmovna određenja i mjesto u odgojno-obrazovnom sustavu. Oblici i sadržaji odgojno-obrazovnog rada u domovima. Organizacija i upravljanje domom. Upoznavanje, praćenje i vrednovanje odgojnog rada u domu. Funkcija odgajatelja i metodika odgojnog rada. Domski kurikulum.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati predmet, zadatke i svrhu domske pedagogije- definirati područje istraživanja domske pedagogije- razlučiti područje domske pedagogije od ostalih pedagogijskih disciplina- klasificirati različite vrste domova prema različitim kriterijima- imenovati i definirati oblike odgojno obrazovnog rada u domu i sadržaje odgojno obrazovnog

rada- razlučiti oblike odgojno obrazovnog rada od sadržaja odgojno obrazovnog rada- sastaviti listu mogućih sadržaja odgojno obrazovnog rada za konkretni dom s kojim će se

upoznati tijekom terenske nastave- usporediti sadržaje i oblike odgojno obrazovnog rada konkretnih domova koje su upoznali

tijekom terenske nastave- opisati i objasniti pojam , ulogu i značaj odgajatelja i ravnatelja u domu- prosuditi značaj osobnosti i profesionalne kompetencije odgajatelja - imenovati profesionalne kompetencije odgajatelja- imenovati i vrednovati prednosti i nedostatke života u domu- usporediti i vrednovati stručni rad i ulogu odgajatelja i ravnatelja prije i nakon izgradnje

demokratskog društva- razlučiti razliku između planiranja i programiranja rada u domu i domskog kurikuluma- kreirati i sastaviti anketne upitnike kao instrumente sumativne evaluacije pedagoškog rada u

domu, a koje će primijeniti u domovima koje budu obilazili tijekom terenske nastave

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 0%aktivnost na nastavi 0,3 10%seminarski rad 0,8 20%završni pismeni i usmeni ispit 2,4 70 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih

bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).



1. Hrvatić, N. (2002.), Domska pedagogija: od teorije do odgojne prakse, Zbornik radova: odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci

2. Klapan, A. (1996.), Učenje u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci.3. Rosić, V. (2001.), Domski odgoj. Rijeka: Graftrade.4. Vukasović, A. (2001.), Pedagogija, (Poglavlje VI. - Odgoj u domovima). Zagreb: HKZ "MI".

Dopunska literatura

1. Klapan, A., Vrcelj, S. (1991.), Dosezi pedagoške misli o domskom odgoju u Hrvatskoj. Zagreb: HPKZ.

2. Mehringer, A. (2003.), Mala specijalna pedagogija. Zagreb: Educa.3. Rosić, V. (1996.), Odgojno-obrazovni rad u učeničkom domu. Rijeka: Pedagoški fakultet u

Rijeci.

ISPITNI ROKOVI – preddiplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-30.09.2015.

Osnove pedagogije doc. dr. sc. M. Lukaš 14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13hOpća povijest pedagogije doc. dr. sc. M. Lukaš 14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13hPovijest i filozofija odgoja i obrazovanja

izv. prof. dr. sc. V. Jelkić 18.11. 28.01. 23.02. 21.04. 19.06. 13.07. 03.09. 18.09.

Strani jezik – engleski I - II doc. dr. sc. Biljana Oklopčić

13.11. 10,30h

28.01. 9h 11.02. 9h 15.04. 12,30h

15.06. 9h 29.06. 9h 01.09. 10,00h

15.09. 10,00h

Strani jezik – njemački I G. Todorović, viša predavačica

04.02. 14h 25.02. 14h 15.04.15,45

17.06. 14h 01.07. 14h 09.09. 14h 23.09. 14h

Strani jezik – njemački II G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Pedagoška komunikacija I izv. prof. dr. sc. V. Buljubašić Kuzmanović

18.11. 10h 28.01. 10h 18.02. 10h 14.04. 10h 16.06. 10h 01.07. 10h 08.09. 10h 23.09. 10h

Odgoj za nenasilje i suradnju I doc. dr. sc. M. LukašXXX

14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13h

Pedagoška statistika doc. dr. sc. G. Livazović 10.11. 10h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. 10h 15.06. 10h 29.06. 10h 01.09. 10h 15.09. 10hPovijest hrvatske pedagogije i školstva

doc. dr. sc. M. Lukaš 14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13h

Teorije odgoja prof. dr. sc. N. Babić 18.11. 10h 28.01. 10h 18.02. 10h 14.04. 10h 16.06. 10h 01.07. 10h 03.09. 10h 17.09. 10hPedagoška komunikacija II izv. prof. dr. sc. V.

Buljubašić-Kuzmanović10. 11. 02. 02. 16. 02. 20.04. 22. 06. 06. 07. 07. 09. 21. 9. 2015.

Odgoj za nenasilje i suradnju II doc. dr. sc. M. LukašXXX

14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13h

2. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Teorije obrazovnih sustava prof. dr. sc. Z. MilišaXXX

14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 h

Obiteljska pedagogija prof. dr. sc. S. Irović 12.11. 12 h 30.01. 8,30h 12.02. 8,30h 20.04. 12h 11.06. 8h 25.06. 8h 03.09. 8,30h 17.09. 8,30hMetodologija pedagogijskih istraživanja I

prof. dr. sc. N. Babić 18.11. 9h 28.01. 9h 18.02. 9h 14.04. 8,30h

16.06. 8h 01.07. 8h 03.09. 8h 17.09. 8h

Strani jezik – engleski III - IV D. Kuna, viša predavačica

14.11. 9h 30.01. 9h 13.02. 9h 17.04. 9h 19.06. 9h 03.07. 9h 04.09. 9h 18.09. 9h

Strani jezik – njemački III G. Todorović, viša predavačica

04.02. 16h 25.02. 16h 15.04.17,30h

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16h

Strani jezik – njemački IV G. Todorović, viša predavačica

17.06. 16h 01.07. 16h 09.09. 16h 23.09. 16

Teorije kurikuluma prof. dr. sc. V. Previšić, VS

11.11. 29.01. 26.02. 14.04. 16.06. 06.07. 08.09. 22.09.

Psihologija odgoja i obrazovanja doc. dr. sc. S. Ručevićdr. sc. G. Vrdoljak

11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 02.09. 16.09.

Pedagogija ranog odgoja i obrazovanja

prof. dr. sc. N. Babić 18.11. 11h 29.01. 10h 19.02. 10h 16.04. 11,30h

17.06. 8h 02.07. 8h 02.09. 8h 16.09. 8h

Metodologija pedagogijskih istraživanja II

prof. dr. sc. S. Irović 12.11. 12 h 30.01. 8,30h 12.02. 8,30h 20.04. 12h 11.06. 8h 25.06. 8h 03.09. 8,30h 17.09. 8,30h

3. godina


rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK1.-18.09.2015.

Didaktika izv. prof. dr. sc. V. Buljubašić-Kuzmanović

11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 04.09. 15.09.

Sociologija odgoja i obrazovanja prof. dr. sc. Z. Miliša 14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 hInterkulturalna pedagogija doc. dr. sc. M. Sablić, VS 28.01. 9h 11.02. 9h 14.04. 9h 17.06. 9h 08.07. 9h 01.09. 9h 15.09. 9hŠkolska pedagogija prof. dr. sc. Z. Miliša 14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 hPedagogija slobodnog vremena doc. dr. sc. G. Livazović 10.11. 10h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. 10h 15.06. 10h 29.06. 10h 01.09. 10h 15.09. 10hDomska pedagogija doc. dr. sc. G. Livazović 10.11. 10h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. 10h 15.06. 10h 29.06. 10h 01.09. 10h 15.09. 10h

NAPOMENA: Ispitni rokovi u rujnu 2015. za studente treće godine preddiplomskoga studija trebaju završiti do 18. rujna 2015.

Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. prof. dr. sc. Nada Babić srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h2. izv. prof. dr. sc. Vesna

Buljubašić Kuzmanovićutorak, 12,30 – 14,00 h utorak, 12,30 – 14,00 h

3. Senka Gazibara, aistentica utorak, 12,30 – 14,00 h utorak, 12,30 – 14,00 h4. prof. dr. sc. Stanislava Irović četvrtak, od 12,15h i prema

individualnom dogovoručetvrtak, od 12,15h i prema individualnom dogovoru

5. doc. dr. sc. Renata Jukić utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h6. Sara Kakuk, asistentica srijeda, 10,30 – 12,00 h srijeda, 10,30 – 2,00 h7. doc. dr. sc. Goran Livazović ponedjeljak, 12,00 – 13,00 h,

prije i poslije nastave (ili prema dogovoru)

ponedjeljak, 12,00 – 13,00 h, prije i poslije nastave (ili prema dogovoru)

8. doc. dr. sc. Mirko Lukaš utorak, 14,00 – 15,30 h utorak, 14,00 – 15,30 h9. prof. dr. sc. Zlatko Miliša petak, prije i poslije nastave petak, prije i poslije nastave10. Ružica Pažin-Ilakovac,

asistenticautorak, 11,00 – 12,00 hsrijeda, 11,00 – 12,00 h

utorak, 11,00 – 12,00 hsrijeda, 14,00 – 15,00 h

11. prof. dr. sc. Vlatko Previšić (VS)

prema dogovoru prema dogovoru

12. Katarina Rengel, asistentica srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h13. doc. sr. sc. Marija Sablić (VS) poslije nastave prema rasporedu poslije nastave prema rasporedu14. Sanja Simel, asistentica ponedjeljak, 10,30 – 12,00 h ponedjeljak, 10,30 – 12,00 h15. dr. sc. Sanja Španja,

poslijedoktorandicapetak, 12,00 – 14,00 h prema rasporedu

16. XXX17. XXX

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

1.

800-845 2. Pedagoška komunikacija I(S.Španja)

Povijest i filozofija odg.i obr. (izv. prof. V. Jelikić)

P 44

845-930 3. izb.P S 46

Povijest i filozofija odg.i obr. (mr. sc. D. Rupčić))

Njem.jez. I(G.Todorović)

930-1015 4. S 44V 40

1030-1115 5. Engl.jez. I(D.Kuna)

Engl.jez.(D.Kuna)

1115-1200 6. HJK-POV / HJK-FILHJK-PED V 58

POV.-PEDV 58

1215-1300 1. Osnove pedagogije(doc.dr.sc.M.Lukaš)

Osnove pedagogije(S.Kakuk)

1300-1345 2. P 53 S 15

1400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630 5. Engl.jez.(doc.dr.sc.B.Oklopčić)

1630-1715 6. MAĐ / HJK-PED-FIL.V 58

1730-1815 7. Opća povijest pedagogije(doc.dr.sc.M.Lukaš)

TZK(Beissmann)

Odgoj za nenasilje i surad. I ( ??? ___________)

1815-1900 8. P 46O.Š. F.Krežme

17,00-18,00 96

1915-2000 9. - „ - S 46

RASPORED SATI – III. SEMESATAR


1.

800-845 2

845-930 3 Metodologija ped.istr. I(prof.dr.sc.N.Babić)

Njem.jez.III(G.Todorović)

930-1015 4. P 32Obiteljska pedagogija

(prof.dr.sc.S.Irović) V 96

1030-1115 5.Engl.jez. III(D.Kuna)

Metodologija ped.istr. I(prof.dr.sc.N.Babić) P 15

Teorija kurikuluma(prof.dr.sc.V.Previšić)

Teorije obrazov.sustava

1115-1200 6. HRV-PED / HJK-MAĐV 56 S 32

- „ -S 15

izb P 32(jednom mjesečno)

________________)P S 32

1215-1300 1. Teorije kurikuluma (dr.sc.R.Jukić)

1300-1345 2. izbS 32

1400-1445 3.Engl.jez. III(D.Kuna)

1445-1530 4. POV.-PEDV 58

1545-1630 5.

1630-1715 6.

1730-1815 7. TZK(Beissmann)

1815-1900 8. O.Š. F.Krežme17,00-18,00

1915-2000 9.

RASPORED SATI – V. SEMESTAR


1.

800-845 2.

845-930 3. Sociologija odgoja i obrazovanja

930-1015 4. (S.Španja)S 44

1030-1115 5. Interkulturalna pedagogija(S.Španja)

1115-1200 6. S 58

1215-1300 1. Didaktika(S.Gazibara,asis.)

Sociologija odgoja i obrazovanja

1300-1345 2. S 32 (prof.dr.sc.Z.Miliša)P 32

1400-1445 3. Didaktika(izv.prof.dr.sc.V.Buljubašić-

1445-1530 4. Kuzmanović)P 44

1545-1630 5. Interkulturalna pedagogija(doc.dr.sc.M.Sablić)

1630-1715 6. P 32

1730-1815 7.

1815-1900 8.

1915-2000 9.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewSanja Simel, asistentica Završni rad 3 OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Osnove pedagogije Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave ECTS koeficijent