IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti

IZVEDBENI PLAN NASTAVEDVOPREDMETNOGA STUDIJA

PEDAGOGIJEDiplomski studij

Akademska godina 2014./2015.

IZVEDBENI PLAN NASTAVEI. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

I. zimski semestar

PREDMET SATI TJEDNO ECTSNASTAVNIKNositelj predmeta ili izvođač dijela nastave

P V SSocijalna pedagogija 2

---

-2

5 doc. dr. sc. Goran Livazović, Sara Kakuk, asistentica

Metodika rada pedagoga I 2-

--

-2

5 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić KuzmanovićRužica Pažin-Ilakovc, asistentica

Pedagogija djece s teškoćama u razvoju 2 - 2 5 izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić-KuzmanovićPedagoška praksa - 2 - 0 Ružica Pažin-Ilakovac, asistentica

IZBORNI PREDMETIMedijska pedagogija 2

---

-2

4 prof. dr. sc. Zlatko Milišadr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS

II. ljetni semestar


P V SMetodika odgoja 2

---

-2

5 prof. dr. sc. Stanislava IrovićSanja Simel, asistentica

Andragogija 2 - 2 5 doc. dr. sc. Renata JukićUpravljanje i autonomija škole 2

---

-2

5 doc. dr. sc. Mirko Lukašdr. sc. Sanja Španja, poslijedoktorandica

IZBORNI PREDMETIOdgoj i obrazovanje za održivi razvoj 2 - 2 5 doc. dr. sc. Renata JukićRazredni menadžment 2 - 2 4 doc. dr. sc. Mirela Tolić

IZVEDBENI PLAN NASTAVEII. GODINA

Ak. god. 2014./2015.

III. zimski semestar


P V SSuvremeno djetinjstvo 2

---

-2

5 prof. dr. sc. Nada BabićKatarina Rengel, asistentica

Komparativna pedagogija 2-

--

-2

5 doc. dr. sc. Renata Jukić Sanja Simel, asistentica

Metodika rada pedagoga II 2-

--

-2

5 prof. dr. sc. Stanislava IrovićRužica Pažin Ilakovac, asistentica

IV. ljetni semestar


P V SDiplomski rad - - - 30Pedagoška praksa - 2 - 0 Ružica Pažin-Ilakovc, asistentica

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Socijalna pedagogija

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+2

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij hrvatskiNositelj kolegija Kabinet Vrijeme

konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Goran Livazović 73

prema rasporedu konzultacija u

semestru4688 [email protected]

Izvođač(i) Kabinet Vrijeme konzultacija Tel. e-mail

doc. dr. sc. Goran Livazović 73



Sara Kakuk, asistentica 49prema rasporedu

konzultacija u semestru

4730 [email protected]

OPIS KOLEGIJASadržaj kolegija

Odgoj kao socijalna priroda i mobilitet pojedinca u strukturi društva. Mjesto socijalne pedagogije u sustavu pedagoških disciplina: predmet, sadržaj, područje djelovanja, metodologija i metodika rada. Socijalna pedagogija u sustavu otvorene komunikacije. Supsidijarno-socijalni oblici i pojave odgojnog djelovanja u obitelji, školi, lokalnoj zajednici, slobodnom vremenu, vršnjačkim skupinama i javnim ustanovama. Poremećaji u ponašanju školske djece i mladeži. Antipedagogija i pedagoška viktimologija u odgoju i obrazovanju: pre-opterećenje učenika, školske fobije, apsentiranja od nastave, nasilje, agresivnost, bullying u školi – uzroci, pojave, posljedice, prevencija i terapija. Ovisničko ponašanje mladih: postupci i procesi pedagoške prevencije.

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- imenovati i odrediti osnovne pojmove socijalne pedagogije- opisati povijesni razvoj socijalne pedagogije kao znanstvene discipline- opisati i imenovati osnovne teorijske pravce utemeljenja socijalne pedagogije - imenovati i opisati značajke, te razlikovati poremećaje u ponašanju- osmisliti i primijeniti programe prevencije poremećaja u ponašanju

Oblici nastave

X predavanja terenska nastavavježbe samostalni zadaci

X seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,5 10%seminarski rad 1 20%pismeni/usmeni ispit 2 70%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Iz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 20% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz aktivnosti, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,1) + (sem. x 0,2) + (isp. x 0,7).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 1,2 + 2,1 = 3,7 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je javno izložio i predao završnu verziju seminarskog rada.

LITERATURAObvezna literatura

1. Bratanić, M. (1990.), Mikropedagogija. Zagreb: Školska knjiga.2. Durkheim, E. (1996.), Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Societas.3. Marburger, H. (1979.), Razvoj i koncepti socijalne pedagogije. Zagreb: Fakultet za

defektologiju.4. Uzelac, S. (1995.), Socijalna edukologija. Zagreb: Sagena.

Dopunska literatura

1. Gruden, Z. (1989.), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodika rada pedagoga I






izv. prof. dr. sc. Vesna Buljubašić Kuzmanović 73







Ružica Pažin Ilakovac, asistentica 45




Temeljne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti (operativna, studijsko-analitička, informativno-dokumentacijska, instruktivna, savjetodavno-terapijsko-supervizijska, istraživačka, normativna. Područja razvojne pedagoške djelatnosti (priprema za ostvarenje plana i programa odgojno obrazovne ustanove, opće planiranje i organiziranje rada, izvedbeno planiranje i programiranje,

ostvarivanje uvjeta za realizaciju programa, neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu, uvođenje novih programa i inovacija, praćenje i izvođenje odgojno-obrazovnog rada, rad s učenicima posebnih potreba, savjetovanje i rad stručnih suradnika, analize, istraživanja i vrednovanje procesa i ostvarenih rezultata, informacijska, bibliotečna i dokumentacijska djelatnost, Izvršitelji razvojne pedagoške djelatnosti (stručni suradnici; pedagog, psiholog, defektolog, socijalni djelatnik, knjižničar).


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- znaju sastaviti popis temeljnih kompetencija pedagoga- znaju sastaviti popis školske dokumentacije na temelju koje bi se moglo izvršiti

istraživanje- razumiju potrebu identifikacije dominantnih odgojnih problema u školi- naprave istraživanje koje će se temeljiti na poznavanju pedagogijske teorije i

metodološke osposobljenosti- naprave istraživanje koje će se temeljiti na prikupljenim podacima od učenika, učitelja i roditelja- budu osposobljeni za primjenu općih pedagogijskih zakona na pojedinačnu odgojnu praksu- iz pojedinačne odgojne prakse sintetiziraju pedagogijska pravila, načela i zakonitosti- rangiraju prioritetne odgojne probleme za godišnju i višegodišnju analizu

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno x usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeniPohađanje nastave 1,5 -Seminarski rad 0,5 20Seminarske vježbe 0,25 20Kolokvij (2) ili završni pisani ispit 1,5 30Usmeni ispit 1,25 30

Ukupno 5 100Način oblikovanja konačne ocjenePrimjer izračunavanja ocjene: Seminarski rad – 5 Seminarske vježbe – 4 Kolokvij ili pisani ispit – 3Usmeni ispit - 4(5 x 0,2) + (4 x 0,2) + (3 x 0,3) + (4x 0,3) = 1 + 0,8 + 0,9 + 0,9 = 3,6

Konačna ocjena 3,6 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati, a vrednuju se i ocjenjuju svi ostali navedeni elementi praćenja njihova rada.


1. Jurić, V. (2004.), Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga.2. Resman, M. (2000.), Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.3. Staničić, S. (2001.), Kompetencijski profil školskog pedagoga. Zagreb: Napredak, 3, 279.-295.4. Staničić, S. (1992.), Razvojno-pedagoška djelatnost u osnovnoj školi. Zagreb: Napredak, 3,

314.-316.

Dopunska literatura

1. Mušanović, M. (2000.), Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi i stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 19.-28.

2. Mušanović, M., Staničić, S., Lavrnja, I., Drandić, B. (1992.), Koncepcija razvojno-pedagoške djelatnosti u institucijama odgoja i obrazovanja. Zagreb: Napredak, 2, 189.-194.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagogija djece s teškoćama u razvoju














Nazivi za pedagogiju djece steškoćama u razvoju (terminologija). Pedagogija djece s teškoćama u razvoju i druge znanosti. Definicije teškoća u razvoju. Klasifikacija teškoća u razvoju. Biološko medicinski uzroci teškoća u razvoju. Ekonomsko socijalni uzroci teškoća u razvoju. Ekološki uzroci teškoća u razvoju. Učestalost djece i mladeži, te odraslih osoba s teškoćama razvoju. Značaj ranog otkrivanja i ranog stručnog tretmana djece s teškoćama u razvoju. Timski rad u procesu dijagnosticiranja, odgoja, obrazovanja rehabilitacije djece s teškoćama u razvoju. Sustav odgoja, obrazovanja i rehabilitacije djece I mladeži s teškoćama u razvoju. Stereotipni stavovi prema djeci s teškoćama u razvoju. Mogućnosti odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Poznati primjeri osoba s teškoćama u razvoju koje su se posebno istakle na polju znanosti i culture. Integrirani odgoj i obrazovanje djece i mladeži s teškoćama u razvoju i suvremene tendencije. Načela odgoja i obrazovanja djece s teškoćama u razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama vida. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama sluha. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama u govornom i jezičnom razvoju. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s tjelesnim smetnjama i kroničnim oboljenjima. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s poremećajima u ponašanju i osobnosti. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s mentalnom retardacijom. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s autizmom. Opće karakteristike, pedagoške potrebe i problemi djece s teškoćama u čitanju i pisanju. Socijalna i pravna skrb o djeci s teškoćama u razvoju. Neki praktični problemi uključivanja djece s teškoćama u razvoju u redovnu školu. Rasprava o seminarskim radovima.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- Prepoznati i imenovati govorne teškoće, oštećenja sluha i vida te poremećaje u ponašanju kod

djece predškolske i školske dobi,- Planirati i provesti postupak opservacije uz suradnju roditelja i drugih stručnjaka- Opisati utjecaj teškoća u razvoju na sposobnosti učenja, čitanja i pisanja te ponašanja

- Osmisliti, prilagoditi, provesti i vrednovati individualizirani proces učenja- Organizirati pomoć i savjetodavni rad učiteljima i roditeljima

Oblici nastave




Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeniPohađanje nastave 1,5 - Seminarski rad 0,25 10% (0-10 bodova)Aktivnosti na nastavi i zadaće 0,25 10% (0-10 bodova) Kontinuirano praćenje znanja 2, 50% (0-50 bodova) Završni ispit 1, 30% (0-30 bodova)

Ukupno 5 100% (100 bodova)Način oblikovanja konačne ocjeneOstvareni % ocjene: 59-69,9 (E,D-dovoljan 2), 70-79,9 (C-dobar 3), 80-99,9 (B-vrlo dobar 4) 90-100 (A-izvrstan 5)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje


1. Gruden, Z. (1989.), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine.2. Komarica-Zibar, V. (1993.), Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga.3. Levandovski D. (1991.), Mjerni instrumenti za utvrđivanje obrazovnih dostignuća učenika

usporenog kognitivnog razvoja. Zagreb: Fakultet za defektologiju.4. Novosel, M. (1995.), Priručnik za djelatnike u osnovnoškolskom odgoju, obrazovanju i

rehabilitaciji učenika s teškoćama u razvoju. Zagreb: Fakultet za defektologiju.5. Novosel-Kerinc, M. (1991.), Dijagnosticiranje u defektologiji. Zagreb: Fakultet za defektologiju.6. Pribanić, Lj. (1992.), Čuj, čuj, o djeci i odraslima oštećena sluha. Zagreb: Fakultet za

defektologiju.7. Sekulić-Majurec, A., Djeca s teškoćama u razvoju. Zagreb: Školska knjiga.8. Zovko, G. (1986.), Specijalna pedagogija. Zagreb: Fakultet za defektlogiju.9. Zovko, Z. (1994.), Peripatologija. Zagreb: Školske novine.

Dopunska literatura

1. Brestovci, B. (1986.), Mucanje. Zagreb: Fakultet za defektologiju.2. Čimbur, P. (1981.), Izliječio sam Petra. Zagreb: Školska knjiga.3. Kovačević, V., Stančić, V., Mejovšek, M. (1988.), Osnove teorije defektologije. Zagreb:

Fakultet za defektologiju.4. Lash, J.P. (1984.), Helen i učiteljica. Zagreb: Savez slijepih Hrvatske,Zagreb, 1984.5. Levandovski, D. Teodorović, B. (1991.), Kako poticati dijete s mentalnom retardacijom.

Zagreb: Fakultet za defektologiju.6. Matanović-Mamuzić, M. (1982.), Teškoće u čitanju i pisanju. Zagreb: Školska knjiga.7. Matijević, M. (1994.), Aletrnativne škole. Zagreb: Institut za pedagoška istraživanja.8. Manenica, B. (1994.), Ovisnosti. Zagreb: Vlastita naklada.9. Pozojević-Trivanović, M. (1984.), Slušanje i govor. Zagreb: Filozofski fakultet.10. Prebeg-Vilke, M. (1991.), Vaše dijete i jezik (materinski, drugi i strani jezik). Zagreb: Školska

knjiga.11. Škarić, I. (1982.), U potrazi za izgubljenim govorom. Zagreb: Školska knjiga - SN Liber.12. Škarić, I. (1987.), Govorne poteškoće i njihovo uklanjanje. Zagreb: Mladost.13. Stančić, V. (1991.), Ispitivanje stavova i vrijednosti u djece niže osnovnoškolske dobi. Zagreb:

Fakultet za defektologiju.

14. Škrinjar, J. (1989.), Primjena metode modifikacije ponašanja u radu s osobama s većim teškoćama socijalne integracije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

15. Teodorović, B., Levandovski. D. (1986.), Odnos roditelja prema djetetu s mentalnom retardacijom. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

16. Vuletić, D. (1990.), Test artikulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.17. Vuletić, D. (1991.), Istraživanje govora. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Pedagoška praksa



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za zimski/ljetni semestar



Ružica Pažin-Ilakovac, asistentica 73








Student nazoči, prati ili sudjeluje u svim aktivnostima i događanjima u osnovnoj i srednjoj školi tijekom 30 sati boravka na praksi. Upoznaje prostor, radne uvjete i opremljenost škole i školskoga okoliša; školski kurikulum, godišnji plan i program rada škole, razvojni plan i izvješća o radu škole te opću pedagošku dokumentaciju; suradničke i partnerske odnose škole s obiteljima i lokalnim okružjem.

U neposrednom mentorskom radu s pedagogom detaljnije upoznaje i analizira potrebe, ciljeve, planiranje, funkcije i područja rada te dokumentaciju stručnoga suradnika pedagoga, dnevnu i tjednu dinamiku njegovoga rada te važnost i načine suradnje sa svima odgojno-obrazovnim subjektima.

Upoznaje praktičan rad pedagoga unutar područja razvojne pedagoške djelatnosti (priprema za ostvarenje plana i programa odgojno- obrazovne ustanove; neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu; analize, istraživanja i vrednovanje procesa i ostvarenih rezultata; stručno usavršavanje i profesionalni razvoj; informacijska, bibliotečna i dokumentacijska djelatnost).

Student samostalno ostvaruje zadane praktične radove: razgovor savjetovanja s učenikom i roditeljem, pedagošku radionicu, intervju s nastavnikom i razrednikom, strukturirano i nestrukturirano praćenje nastavnoga procesa te razgovor vijećanja s učiteljem/nastavnikom o praćenoj nastavi.


Po završetku pedagoške prakse student će moći:- operacionalizirati glavne ciljeve razvojne pedagoške djelatnosti u neposrednim školskim

uvjetima;- razumjeti povezanost rada pedagoga i rada škole u cjelini- primijeniti osnovne oblike i metode rada pedagoga u odgojno-obrazovnom radu- uspostavljati suradničke i partnerske odnose- planirati, ostvariti i vrednovati savjetodavni rad s učenicima, roditeljima i učiteljima/nastavnicima- usvojiti praktičnu metodologiju praćenja i unaprjeđivanja nastave;

- upoznati mogućnosti stručnoga usavršavanja i profesionalnog razvoja pedagoga i učitelja/nastavnika

- razumjeti i kritički prosuđivati proces inoviranja odgoja i obrazovanja- voditi i koristiti školsku dokumentaciju te evidenciju i dokumentaciju pedagoga.

Oblici nastave

predavanja terenska nastavaX vježbe samostalni zadaci

seminari i radionice konzultacijeobrazovanje na daljinu praktični radmultimedija i mreža mentorski radlaboratorij


1. Jurić, V. (2004), Metodika rada pedagoga. Zagreb:Školska knjiga.2. Jurić, V., Mušanović, M., Staničić, S., Vrgoč, H. (2001), Koncepcija razvojne pedagoške

djelatnosti stručnih suradnika. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa, Prosvjetno vijeće i HPKZ.

Dopunska literatura

1. Sekulić-Majurec, A. (2007), Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma. U: Previšić, V. (ur.), Kurikulum: teorije-metodologija-sadržaj-struktura. Zagreb: Zavod za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu – Školska knjiga, 351-383.

2. Staničić, S. (2005), Uloga i kompetencije školskih pedagoga. Pedagogijska istraživanja. 2 (1), str. 35 – 47.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Medijska pedagogija






prof. dr. sc. Zlatko Miliša 49




prof. dr. sc. Zlatko Miliša 49



dr. sc. Mirela Tolić, poslijedoktorandica, VS 49


semestru4730


Definiranje osnovnih medijsko-pedagogijskih i komunikoloških pojmova, te uvid u njihov položaj i funkciju u kontekstu masovnih medija. Upoznavanje s vrstama masovnih medija i njihovim glavnim obilježjima, te razvojem novih komunikacijsko-informacijskih tehnologija, i utjecajem na komunikaciju, odgoj i obrazovanje, te socijalizaciju. Pregled analiza teorija masovnih medija s ciljem

razumijevanja njihova povijesnog razvoja i konceptualnog okvira uloge medija i medijski posredovanih sadržaja u društvu, kao i razumijevanje trendova unutar medijske industrije. Temeljni pojmovi i procesi: medijsko obrazovanje, odgoj za medije, medijska kultura, medijska kompetencija i pismenost, medijska pedagogija, medijska didaktika, medijska etika, kritika medija. Osnovne teme:Vrste i posebnosti masovnih medija; Teorijska polazišta istraživanja utjecaja medija; Masovni mediji kao izražajno sredstvo u obrazovnoj funkciji; Komunikacija kao oblik prijenosa informacija, ideja i međusobnog sporazumijevanja; Primjena suvremenih medija u obrazovanju; Mediji i socijalizacijska iskustva učenika; Odgojno-obrazovni potencijali medija; Mediji kao odgojno-socijalizacijski agens; Značaj, uloga i posebnosti odgojno-obrazovnog djelovanja suvremenih medija u odgoju i obrazovanju; Utjecaj medija na poremećaje u ponašanju djece i mladih; Mediji u slobodnom vremenu mladih; Pozitivni aspekti medijskih iskustava mladih; Kritičko promišljanje sadržaja masovne komunikacije;; Masovni mediji i njihova uloga u budućnosti (futurološki pristup); Mediji u nastavi; Obrazovanje medijskog pedagoga; Kompetencije u području medijskog odgoja


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati i definirati osnovne odrednice medijske pedagogije kao znanosti o medijskom

odgoju i obrazovanju,- objasniti i klasificirati temeljne pojmovno-kategorijalne pojmove medijske pedagogije,- usporediti rezultate temeljnih istraživanja utjecaja medija na djecu i mlade,- definirati, razlikovati i demonstrirati osnovne značajke djelokruga rada medijskog pedagoga u

praksi,- ovladati općim i specifičnim kompetencijama, u kombinaciji sa studijskim sadržajima pedagogije

i drugih društveno-humanističkih znanosti- klasificirati medijsku pedagogiju kao pedagošku disciplinu, te analizirati, izraditi i provesti njen

interdisciplinarni okvir- prepoznati, usporediti i analizirati uzročno-posljedične veze između različitih medijsko-

pedagoških i odgojno-socijalizacijskih fenomena- imenovati, grupirati i razlikovati različite medijske teorije, pravce, modele i sustave- razlikovati vrste medija i analizirati njihov utjecaj na nastavni proces, odgoj i socijalizaciju djece

i mladih- organizirati, oblikovati i primijeniti temeljne sastavnice medijske pedagogije u praktičnom

odgojno-obrazovnom radu

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno x pismeno X usmeno i

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave 1,5 0%aktivnost na nastavi 0,5 20%Seminarska nastava 0,5 20%završni pismeni i usmeni ispit 1,50 60 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene. U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.


1. Kunczik, M., Zipfel, A., (2006): Uvod u znanost o medijima i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb

2. Ilišin, V.; Bobinac Marinović, A; Radin, F. (2001): Djeca i mediji: Uloga medija u svakodnevnom životu djece, Zagreb, DZOMM/IDIZ

3. Baacke, D. (2007), Medienpadagogik, Max Niemeyer Verlag, Tubingen.4. Ronneberger, F., (1971.): Sozialisation durch Massenkommunikation, Stuttgart5. Livazović, G., (2009), Teorijsko-metodološke značajke utjecaja medija na adolescente, Život i

škola, Osijek, br. 21 (1/2009.), str. 108.-115

Dopunska literatura

1. Schenk, M.,(1986): Langfristige Medienwirkungen: Soziokulturelle Effekte; In: Mahle, W. A. (Hrsg.): Langfristige Medienwirkungen, Berlin

2. Schenk, M., (2002): Medienwirkungsforschung; Tübingen3. Livazović, G., (2011), Odnos dimenzija medijske i socijalne kompetencije, Pedagogijska

istraživanja, HPD, Zagreb (u tisku)

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodika odgoja



Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za ljetni semestar



prof. dr. sc. Stanislava Irović 59







Sanja Simel, asistentica 49prema rasporedu




Teorijska polazištaUpoznavanje studenata sa zadacima i sadržajima kolegija, dogovor o načinu realizacije programa, te o interesima studenata. Različito shvaćanje čovjeka i društva i utjecaj na poimanje odgoja.Proces individuacije i socijalizacije

Etape u razvoju ličnosti. Razvoj dječje moralnosti. Razvoj društvenosti.Teorije odgojaBihevioristička, psihoanalitička i humanistička teorija odgoja.Cilj i zadaci odgojaIndividualni i društveni aspekt cilja odgoja. Program odgoja. Planiranje odgoja.Aspekti odgojaEgzistencijalni odgoj (zdravstveni, tjelesni, radni, samozaštitni), socijalni odgoj (nenasilna komunikacija, rješavanje sukoba, moralni odgoj, spolni odgoj, odgoj za ljudska prava), humanistički odgoj (odgoj pozitivne slike o sebi, samoaktualizacija, posttraumatski stres, žalovanje).Faktori odgojaObiteljska zajednica, dječje grupe, učenička zajednica, učitelj/učiteljica.Strategije odgojaStrategija egzistencije (igre, simulacije, akcije), strategija socijalizacije (igre, simulacije, akcije), strategija individuacije (igre, simulacije, akcije).Praćenje i vrednovanje u odgojuEvaluacija odgojnog procesa, evaluacija odgojnih postignuća, vođenje djece


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- biti u stanju definirati pojam odgoja- objasniti društvenu uvjetovanost odgoja- navesti osnovna područja odgoja (egzistencijalni, socijalni i humanistički odgoj) te objasniti

značajke svakog od navedenih područja- biti u stanju razlikovati i objasniti važnost čimbenika odgoja (obitelj, dječje grupe i učenička

zajednica)- predložiti adekvatna rješenja za uočene odgojne probleme- biti u stanju izraditi plan i provesti pedagošku radionicu primjenjujući naučene metode odgoja- biti u stanju osmisliti i provesti studiju slučaja, akcijsko istraživanje ili odgojnu igru- izrditi portfolij u kojemu su sistematizirani sadržaji kolegija Metodika odgoja.- biti u stanju provesti samovrednovanje procesa odgoja

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 0,5 10%projekt 1 20%završni pismeni ispit 2 70%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

Primjer izračunavanja ocjene:aktivnost na nastavi – 4projekt – 4završni pismeni ispit – 3

(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 0,8 + 2,1 = 3,3Konačna ocjena 3,3 dobar (3)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Bognar, L. (2001.), Metodika odgoja. Osijek: Pedagoški fakultet.2. Bratanić, M. (1990.), Mikropedagogija. Zagreb: Školska knjiga.3. Gruden, Z. (1989.), Psihoterapijska pedagogija. Zagreb: Školske novine.

Dopunska literatura

1. Bognar, L., Hugo, M., Jerkelund, Ch., Munjiza, E., Peko, A., Vodopija, I. (2004.), Problemi mladih Slavonije i Baranje. Osijek: Filozofski fakultet, Visoka učiteljska škola.

2. Glasser, W. (1991.), Dobra šola, Radovljica.3. Legrand, L. (1995.), Moralna izobrazba danas, Ima li to smisla? Zagreb: Educa.4. Montessori, M. (1984.), Erziehung zum Menschen, Montessori-Pädagogik heute, Fischer

Tashenbuch Verlag, Frankfurt am Main.5. Mougniotte, A. (1995.), Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa.6. Steiner, R. (1990.), Odgoj djeteta. Zagreb: Društvo prijatelja waldorfske pedagogije7. Žagar, D., Brajša, P., Žemva, B., Kunstelj, A., Grgurevič, J. ,Guzelj, E. (2001.), Razrednik,

Vloga, delo in odgovornost. Ljubljana: Založništvo Jutro.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Andragogija






doc. dr. sc. Renata Jukić 35prema rasporedu







Sara Kakuk, asistentica 49prema rasporedu




Andragogija – osnovno pojmovlje. Povijesni razvoj obrazovanja odraslih. Teorije obrazovanja odraslih. Odrasla osoba i učenje odraslih. Andragoški programi. Sustav andragoških institucija. Metode u obrazovanju odraslih. E-learning i nove informacijske tehnologije u obrazovanju odraslih. Andragozi – stručnjaci za obrazovanje odraslih. Financiranje obrazovanja odraslih. Suvremeni andragoški razvoji u Hrvatskoj i u međunarodnom prostoru. UNESCO-ov program "Obrazovanje za sve". "Grundtvig program" za suradnju u obrazovanju odraslih Europske unije. Istraživanja u obrazovanju odraslih.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- definirati osnovne pojmove andragogije- analizirati i interpretirati teorijsko metodološke osnove obrazovanja odraslih- analizirati i interpretirati različite fenomene u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima

obrazovanja odraslih- prepoznati odrednice i povezati strategije cjeloživotnog učenja- provesti i interpretirati jednostavnije istraživačke zadatke iz područja obrazovanja odraslih

Oblici nastave



Oblici praćenja i provjeravanja usmeno pismeno X usmeno i

pismenoElementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 1 20 %seminarski rad 1,5 20 %završni pismeni ispit 1 60 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(aktivnost na nastavi x 0,2) + (seminarski rad x 0,2) + (ispit x 0,60).

Primjer izračunavanja ocjene: aktivnost na nastavi – 5 seminarski rad – 4 završni pismeni ispit – 3.(5 x 0,2) + (4 x 0,2) + (3 x 0,60) = 1 + 0,8 + 1,8 = 3,6

Konačna ocjena 3,6 → Vrlo dobar (4) Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Jarvis, P. (2004.), Adult Education and Lifelong Education. London: Routledge Falmer.2. Jarvis, P. (2003.) (ur.), Poučavanje: teorija i praksa. Zagreb: Andragoški centar.

Dopunska literatura

1. Gartenschlager, U. i H. Hinzen (ur.) (2000.), Perspektive i tendencije obrazovanja odraslih u Europi. Zagreb: Hrvatska zajednica pučkih otvorenih učilišta.

2. Peko, A. (1998.), Praćenje i mjerenje nastavnmikove uloge u nastavi – put k promjeni nastavne komunikacije. U: Vrjednovanje obrazovanja, Osijek, 12.-13. prosinca 1996., Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa (Ur.: Peko, A., Vodopija, I.). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet, str. 12.-23.

3. Peko, A., Sablić, M. (2002.), Standardi za učitelje. U: Dijete i jezik (ur. I. Vodopija), Osijek: Viskoka učiteljska škola u Osijeku.

4. Povjerenstvo za obrazovanje odraslih (2005.), Strategija i akcijski plan obrazovanja odraslih. Zagreb: Povjerenstvo za obrazovanje odraslih VRH.

5. Tekuća godišta časopisa Obrazovanje odraslih (Zagreb) i Adult Education and Development (Bonn), te odgovarajući izvori na webu.

6. Tight, M. (2002.), Key Concepts in Adult Education. 2nd ed. London: Routledge.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Upravljanje i autonomija škole






doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49prema rasporedu




doc. dr. sc. Mirko Lukaš 49prema rasporedu



dr. sc. Sanja Španja, poslijedoktorand 35




Učinkovitost i podrška razvoju učenika – nove odrednice pedagogije. Različiti pristupi i kritike učinkovitosti i kvalitete odgoja i obrazovanja. Centralizirani i administrativni sustavi upravljanja ; neučinkovitost i neodgovornost. Nacionalni i međunarodni sustavi procjene kvalitete obrazovanja. Upravljanje – osnova za kvalitetno ostvarivanja planiranih zadaća. Teorije upravljanja i organizacija suvremene škole primjerene autonomije. Upravljanje autonomnih sustava, stupnjevi autonomija, organizacija, kurikulum i evaluacija. Autonomija škole – između lokalnog, standardiziranog i globalnog. Aspekti autonomije i njihovo uvjetovanje upravljanja. Autonomija i samoprilagodba; visoki zajednički standard i različitost postupaka ostvarivanja. Nastavnici u školama visoke autonomije; viša autonomija više odgovornosti. Autonomija škole i funkcija roditelja u upravljanju školom. Novi pristup profesionalnoj etici i novi profesionalni kodeks.Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- razlikovati i primijeniti nove oblike i stupnjeve autonomije kako školskih sustava tako i škole- razlikovati i tumačiti prednosti i nedostatke centraliziranih i decentraliziranih školskih sustava i

načine upravljanja u svakom od njih- opisati značajke autonomnih sustava i u praksi se koristiti njihovim prednostima - približiti i upoznati ostale sudionike sustava s prednostima ostvarivanja autonomije sustava u

kojem funkcioniraju- koristiti se roditeljskom funkcijom u upravljanju školom- poznavati novu profesionalnu etiku i profesionalni kodeks ponašanja na radnom mjestu

pedagoga ili drugom funkcijom unutar škole

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na satu seminarskog rada 1 15 %aktivnost na nastavi 1 15 %završni pismeni ispit 1,5 70 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(aktivnost na seminaru x 0,15) + (aktivnost na nastavi x 0,15) + (ispit x 0,70).

Primjer izračunavanja ocjene: aktivnost na seminaru – 5 aktivnost na nastavi – 5 završni pismeni ispit – 3.

(5 x 0,15) + (5 x 0,15) + (3 x 0,70) = 0,75 + 0,75 + 2,1 = 3,6Konačna ocjena 3,6 → Vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obaviti zadatak praktične aktivnosti i aktivnosti na nastavi (povezani – praktična aktivnost i izvještaj na nastavi) barem za ocjenu dovoljan (2).LITERATURAObvezna literatura

1. Fidler, B. (1997.), Choice for Self-Managing School:Autonomy and Accountability, www.amazon.com

2. Glenn, Ch. & De Groof, J. (2002. ); Freedom, Autonomy, and Accontabiley in Education, UK, Lema.

3. Odbrani članci iz recentne literature, periodičnih izdanja i publikacija Vijeća Europe.4. Rotterdam Conference on School Autonomy; Schooling for Tomorrow, OECD.5. West, E.G. (2001)School Autonomy and Perental Choice, Australien, Educational Monitor.Dopunska literatura

Odbrani članci iz recentne literature, periodičnih izdanja i publikacija Vijeća Europe

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj













OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

1. Čovjek- ekologija-okoliš-održivi razvoj - Razvoj čovjekove misli o okolišu2. Koncept razvoja suvremenog društva 3. Ekološka pismenost / Ekološka svijest4. Odgoj/obrazovanje za okoliš Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj5. Održivi razvoj: modeli, dimenzije, problemi i perspektive Održiva budućnost. 6. Mjesto pedagogije u strukturiranju odgoja i obrazovanja za održivi razvoj7. Vrijednosti u odgoju i obrazovanju za održivi razvoj8. Odgoj/obrazovanje za održivi razvoj između znanja, vještina, navika, stavova i ponašanja9. Polazišta i pristupi odgoju i obrazovanju za održiv razvoj kao konceptu Višedimenzionalnost i

razvojnost. 10. Cjeloživotno učenje i odgoj i obrazovanje za održivi razvoj 11. Holistički pristupi odgoju i obrazovanju za održivi razvoj 12. Škola kao mjesto odgoja i obrazovanja za održivost 13. Aktivnosti djece školske dobi kao jedan od preduvjeta održivog razvoja 14. Elementi školskog kurikuluma u razvoju osjetljivosti djece/učenika za održivi razvoj (Školski

okoliš i održivi razvoj - Kreiranje školskog okružja i održivi razvoj; Kalendar odgoja i obrazovanja za održivi razvoj u školskim ustanovama; Projekti odgoja i obrazovanja za okoliš i održivi razvoj u školskim ustanovama;Školski menadžment i održivi razvoj)

15. Sukonstrukcija kurikuluma održivog razvoja16. Kompetencije nastavnika za odgoj i obrazovanje za održivi razvoj

Očekivani ishodi kolegijaPo završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- prepoznati i imenovati osnovne pojmove iz područja održivog razvoja;- opisati povijesni razvoj održivog razvoja kao znanstveno utemeljenog koncepta;- razumjeti koncept održivog razvoja;- kritičkog promišljati i argumentirano izražavati relevantne stavove;- osmisliti, prilagoditi, provesti i vrednovati proces integriranja koncepta održivog razvoja u

nastavnom procesu- pratiti aktualne, globalne, društveno-pedagoške teme i problematiku koncepta održivog razvoja

u povezanosti s razvojem osobnih stavova i prihvaćanja odgovornosti prema problematici održivog razvoja kao neizostavnog dijela vlastite i cjelokupne budućnosti globalnog svijeta

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,50 -pismeni ispit 1,00 -projekt 1,50usmeni ispit 1,00

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, projektni rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 40% ocjene je kvaliteta projektnog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeObveza je studenta pohađanje predavanja i seminara, aktivno sudjelovanje na nastavi, te izrada projektnog zadatka na zadanu temu.


1. Cifrić, I. (2012), Leksikon socijalne ekologije, Kritičko promišljanje. Školska knjiga: Zagreb.2. Cjeloživotno učenje za održivi razvoj (2008.). 1. 2. i 3. svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L.; 3.

svezak ur. Uzelac, V., Vujičić, L., Boneta, Ž. Učiteljski fakultet u Rijeci, Rijeka 2008. Znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem Cjeloživotno učenje za održivi razvoj, svibanj 2008., Plitvice.

3. Jukić, R. (2011), Ekološko pitanje kao odgojno-obrazovna potreba. Socijalna ekologija, 20 (3), 267-286.

Dopunska literatura

1. Uzelac, V. (1990), Osnove ekološkog odgoja. Zagreb: Školske novine.2. Andevski, M. (2006), Ekologija i održivi razvoj. Novi Sad: Cekom.3. Devernay, B. i suradnici (2001), Obrazovanje za okoliš i održivi razvoj. Zagreb: Centar za

građanski odgoj i demokraciju.4. Ostali časopisi ekološke problematike: Socijalna ekologija, National geografic, Eko-revija, Geo,

Meridijani, Gospodarstvo i okoliš, Horizont i dr.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Razredni menadžment







doc. dr. sc. Mirela Tolić 35prema rasporedu




Temeljni pojmoviUčitelj kao manager, karakteristike razrednog menadžmenta, prag tolerancije, proaktivno i reaktivno ponašanje, vrijeme rada i vrijeme odmora, ponašanja unutar razrednih obveza, neprimjerena ponašanja, komponente dobrog razrednog menadžmenta, planiranje i identifikacija očekivanog – poželjnog ponašanja.

Menagerske funkcijePlaniranje, strategije, dobra organizacija, kvaliteta vođenja, uspješna kontrola.

Posebnosti upravljanja razredomPedagoška uloga razrednika u vođenju i upravljanju razreda, administrativni poslovi, razrednik voditelj tima, pripremanje nastavnika za timski rad (s razredom, roditeljima, razrednim vijećem…)

Ostali upravljački posloviPartnerski odnosi roditelj – razrednik (stavovi i predrasude), strategije unapređivanja suradnje

Upravljanje razredom

Teorije upravljanja razredom (Glasser, Ginett, Wessler);Sustavi upravljanja razredom;Tehnike – modeli upravljanja razredom: uzor, ugovor, paradoks, ignoriranje;Strategije permanentnog djelovanja, verbalne i neverbalne reakcije, skupne strategije, pismene, asertivno ponašanje;Stvaranje pozitivne klime, normi i ozračja za rad i učenje u razredu;Osmišljavanje vlastitog sustava upravljanja razredom.

Očekivani ishodi kolegijaPolaznici su u stanju razlikovati i primjenjivati osnovne spoznaje predviđene za bolje razumijevanje komunikacije i upravljanje razredom.Polaznici mogu na temelju prepoznatih situacija djelovati na mijenjaju i poboljšanju discipline i razrednog ozračja. Znanja i iskustva stečena temeljem ovog kolegija omogućit će polaznicima otvaranje većeg broja slobodnog vremena za obrazovne aktivnosti na satu.Polaznici su spremni osmisliti svoju mapu osnovnih strategija upravljanja razredom, svoj stil vođenja, razinu upravljanja i primjenjivati je u svakodnevnoj pedagoškoj praksi.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,10 -aktivnost na nastavi 0,90 -portfolio i mapa strategija upravljanja 1,00završni pismeni i usmeni ispit 1,00

Ukupno 4 100%Način oblikovanja konačne ocjene

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeKvaliteta i uspješnost izvedbe kolegija vrednovat će se putem anonimnih evaluacija aspekata izvođenja nastave (predavanja i seminari), pripremljenosti predavača i radnih materijala za seminare.


1. Emmer, E.T. (1987) Classroom Management. The International Encyklopedia of Teaching and Teacher Education. Pergamon Press.

2. Jurić, V. (2004) Pedagoški menadžment – refleksija opće ideje o upravljanju. Zagreb: Pedagogijska istraživanja I. str. 137-147.

3. Silov, M. (2001) Suvremeno upravljanje i rukovođenje u školskom sustavu. Velika Gorica: Persona.

4. Stančić, S. (2006) Menadžment u obrazovanju. Rijeka.

Dopunska literatura

1. Cowley, S. (2006) Tajne uspješnog rada u razredu – Vještine, tehnike i ideje. Zagreb: Školska knjiga.

2. Faber, A., Mazlish, E. (2000) Kako razgovarati s djecom da bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.

3. Rijavec, M. (1995) Uspješan menedžer – Svakodnevne metode upravljanja. Zagreb: MEP

Consult.4. Srića, V. (1994) Inventivni menedžer. Zagreb: Croman & MEP Consult.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Suvremeno djetinjstvo






prof. dr. sc. Nada Babić 59prema rasporedu




prof. dr. sc. Nada Babić 59prema rasporedu



Katarina Rengel, asistentica 59




Teorijski koncepti djetinjstva : sociologija, etnografija, psihologija, pedagogija djetinjstva. Djetinjstvo: mit/ovi i/ili realnost.Suvremeno djetinjstvo: djetinjstvo i globalizacija; institucionalizacija djetinjstva (dječje jaslice, dječji vrtići, škola...); perspektive djece i odraslih; kontinuitet i diskontinuitet u odrastanju i razvoju; javna i individualna odgovornost...Istraživanja djetinjstva: metodologijski pristupi, proturječnosti i komplementarnost. Pedagoška rekonstrukcija djetinjstva: socijalizacija djece, učenje i poučavanje djece u edukacijskim kontekstima, dječja iskustva u izvanškolskom kontekstu, dječja konceptualizacija iskustva i očekivanja u edukaciji, edukacijski programi .


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:Znanja o različitim teorijskim koncepcijama djetinjstva; razumijevanje djetinjstva (teorijski pristupi i suvremena praksa); sposobnosti kritičke analize suvremenih gledišta o djetinjstvu i stvarnosti djetinjstva; promišljanje djetinjstva iz perspektive djece; znanja i sposobnosti primjene kvalitativnih/interpretativnih postupaka u istraživanja djetinjstva u različitim kontekstima; sposobnosti i vještine provođenja istraživanja s djecom; znanja, sposobnosti i vještine korištenja literature u teorijskom i empirijskom proučavanju djetinjstva; sposobnosti i vještine predstavljanja kritičke analize suvremenih proturječnosti djetinjstva.

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na predavanjima i seminarima 0,7 -seminarski rad 1,4 50%usmeni ispit 1,4 50%

Ukupno 5 100%Način oblikovanja konačne ocjeneU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir seminarski rad i usmeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene Student je ostvario ocjenu 4 iz seminarskog rada i 3 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,5) + (isp. x 0,5).U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:(4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlodobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudent ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je predao završnu verziju seminarskog rada.


1. Alanen, L., Mayall, B.(Eds.) (2003). Conceptualizing Child-Adult Relations. London: Routlege Falmer.

2. Babić, N., Irović, S.(2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (13- 34). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.

3. Babić, N. (2010). Contemporary childhood: ideale and reality. In I. Adamek, B. Muhacka (Eds.) Dziecko-uczeń w systemie edukacyjnym teraźniejszość I przyszłość (19 – 27). Krakow: Wydawnictwo Naukowe UP.

4. Christensen, P., James, A. (Eds.) (2008). Research with Children: Perspectives and Practices, London: Routledge.

5. Corsaro, W. A.(2005) The Sociology of Childhood. Thousand Oaks, CA: Pine Forge Press.6. James, A., James, A. (2004). Constructing childhood: theory, policy and social practice.

London: Palgrave Macmillan.7. Juodaityte, A. The metacontext pedagogical reconstruction of the childhood phenomenon. U:

N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (159 – 178). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.

8. Sommer, D., Premling Samuelsson, I. (Eds.) (2010). Child perspectives and children’s perspectives in theory and practice. London: Springer.

9. Prout, A. (2005). The future of childhood. London: Routledge Falmer.

Dopunska literatura

5. Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama: o odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa.

6. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap.7. Qvortup, J. (Ed.)(2005). Studies in Modern Childhood. London: Palgrave Macmillan

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Komparativna pedagogijaBodovna vrijednost i način izvođenja

ECTS koeficijent opterećenja studenata 5Broj sati nastave (P+V+S) 2+0+2Vrijeme i mjesto izvođenja nastave prema rasporedu sati za

nastavezimski semestar










Sanja Simel, asistentica 49prema rasporedu




Komparativna pedagogija – osnovno pojmovlje, semantičke i sintatičke strukturalne razlike pojmovnog određenja, pristupi, dinamizam, diverzifikacija i univerzalizam komparativne pedagogije, interdisciplinarnost.Povijesni pregled razvoja komparativne pedagogije – paradigmatske promjene, razvoj organizacija i institucija vezanih uz komparativnu pedagogiju.Metodologija komparativnih istraživanja – metode, statistički trendovi i interpretacija, razine komparacije.Komparativna analiza nacionalnih obrazovnih sustava – odabrani primjeri pojedinih zemalja.Komparativna analiza pojedinih aspekata različitih nacionalnih obrazovnih sustava – legislativa, upravljanje, privatno i državno školstvo, kurikulum, integracija i diferencijacija u srednjoškolskom obrazovanju, strategije obrazovanja učitelja, učinkovitost.Tematske komparativne analize na primjeru odabranih zemalja: sudjelovanje u programima Europske unije (Comenius, Erasmus, Lingua itd.), PISA program – rezultati i implikacije, obrazovanje manjina, obrazovanje osoba s posebnim potrebama, visokoškolsko obrazovanje – specifičnosti i transformacije kroz Bolonjski


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- pravilno interpretirati i opisati temeljne pojmove komparativne pedagogije, različite pristupe i

paradigmatske promjene;- identificirati probleme suvremene komparativne pedagogije i različite pristupe rješenju istih;- usvojiti metodologiju komparativnih istraživanja;- provesti i interpretirati jednostavnije komparativno istraživanje primjenom adekvatne metode;- kritički analizirati recentne prilike i probleme obrazovanja u Hrvatskoj;- razumjeti i kritički prosuđivati promjene u različitim aspektima obrazovnih sustava (u svjetlu

postmoderne i globalizacijskih procesa).

Oblici nastave




Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -aktivnost na nastavi 1 20 %seminarski rad 1,5 20 %završni pismeni ispit 1 60 %

Ukupno 5 100 %Način oblikovanja konačne ocjeneIz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Ocjene se izračunavaju na slijedeći način:(aktivnost na nastavi x 0,2) + (seminarski rad x 0,2) + (ispit x 0,60).

Primjer izračunavanja ocjene: aktivnost na nastavi – 5 seminarski rad – 4 završni pismeni ispit – 3.

(5 x 0,2) + (4 x 0,2) + (3 x 0,60) = 1 + 0,8 + 1,8 = 3,6Konačna ocjena 3,6 → Vrlo dobar (4) Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati i obavljati aktivnosti zadane na nastavi te napisati i izložiti seminarski rad barem za ocjenu dovoljan (2).


1. Antić, S. (ur) (1993.), Školstvo u svijetu, Zagreb: HPKZ.2. Walford, G. (1992.), Privatne škole: iskustva u deset zemalja. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura

1. Anweiler, O. (ur.) (1997.), Bildungssysteme in Europa. Weinheim: Beltz.2. Kodron, C. (ur) (1997.), Comparative Education: Challenges-Intermediation-Practice. 1 i 2.

Köln: Böhlau. 3. Lauterbach, U. (2002.), Vergleichende Berufsbildungsforschung. Baden-Baden: Nomos.4. Schriewer, J. (ur.) (2000.), Discourse Formation in Comparative Education. Frankfurt: Lang.5. Tekuće godište različitih časopisa iz područja komparativne pedagogije.6. Odgovarajući izvori na webu.

OSNOVNI PODACI Naziv kolegija Metodika rada pedagoga II
















OPIS KOLEGIJA

Sadržaj kolegija

Savjetovanje i pedagoške dimenzije savjetodavnog rada. Odnos pedagoškog savjetodavnog rada, pedagoškog vođenja i terapijskih postupaka. Suština, specifičnosti i pretpostavke pedagoškog savjetodavnog rada. Mogućnosti i ograničenja pedagoškog savjetodavnog rada. Znanja i vještine potrebne za pedagoško savjetovanje. Faze savjetodavnog rada, pedagoška dijagnoza. Put pronalaženja rješenja problema. Aktivnosti i uloge povezane s pedagoškim savjetovanjem. Individualni pedagoški savjetodavni rad. Grupni pedagoški savjetodavni rad, autoritet i odgovornost. Odnosi u procesu pedagoškog savjetovanja. Direktivni i nedirektivni savjetodavni rad. Metode i tehnike savjetodavnog rada. Specifičnosti pedagoškog savjetovanja s djecom i odraslima. Pedagog i pedagoško savjetovanje. Profesionalna orijentacija – obvezni dio obrazovnog djelovanja škole. Profesionalno informiranje, profesionalno savjetovanje. Profesionalno praćenje.


Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:- imenovati, definirati, objasniti, usporediti različite teorijske pristupe pedagoškog savjetodavnog

rada- razlučiti, usporediti, odabrati i kreirati odnos pedagoškog savjetodavnog rada, pedagoškog

vođenja i terapijskih postupaka, predvidjeti i odrediti prioritet u provedbi s učenicima, roditeljima i suradnicima, kako u grupnom tako i individualnom radu,

- razlučiti i definirati faze/korake savjetodavnog rada i ustanoviti pedagošku dijagnozu- predvidjeti, organizirati i procjenjivati djelotvornost postupaka za rješenje problema- sudjelovati, procjenjivati, djelovati, izvoditi učinkovito profesionalno informiranje i savjetovanje- kreirati, prikazati, objasniti i obraniti metode i tehnike svoga osobnog koncepta savjetodavnog

rada, vođenja ili terapijskog postupaka u stvarnoj/zamišljenoj odgojno-obrazovnoj situaciji predstavljajući ju tijekom seminara

Oblici nastave





Elementi praćenja i provjeravanja opterećenje u ECTS udio (%) u ocjenipohađanje nastave 1,5 -seminarski rad 0,5 20seminarske vježbe 0,25 20kolokvij (2) ili završni pisani ispit 1,5 30usmeni ispit 1,25 30

Ukupno 5 100Način oblikovanja konačne ocjenePrimjer izračunavanja ocjene: Seminarski rad – 5 Seminarske vježbe – 4 Kolokviji ili pisani ispit – 4Usmeni ispit - 5(5 x 0,2) + (4x 0,2) + (4 x 0,3) + (5x 0,3) = 1 + 0,8 + 1,2 + 1,5 = 4,5Konačna ocjena 4,5 → odličan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanjeStudenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati, a vrednuju se i ocjenjuju svi ostali navedeni elementi praćenja njihova rada.


1. Janković, J. (1997.), Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea. 2. Juul, J. (1995.), Razgovori s obiteljima – perspektive i procesi. Zagreb: Alineja. 3. Resman, M. (2000.), Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.4. Jelavić, F. (1996.), Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop.5. Hechler, O. (2012.), Pedagoško savjetovanje. Zagreb: Erudita

Dopunska literatura

1. Brajša, P. (1996.), Umijeće razgovora. Pula: C.A.S.H.2. Peko, A. (2000.), Neki putovi pedagoške podrške. U: Zajedno jači, pristupi kojima se potiče:

afirmacija, komunikacija, oslobađanje od predrasuda, nenasilno rješavanje sukoba, odgoja i obrazovanja za mir, ljudska prava i suradnju (Ur. Peko, A., Jaković, J.), Osijek-Vukovar, str. 43.49.

3. Reardon, K. K. (1998.), Interpersonalna komunikacija. Zagreb: Alinea.

ISPITNI ROKOVI – diplomski studij 1. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Socijalna pedagogija doc. dr. sc. G. Livazović, 10.11. 10h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. 10h 15.06. 10h 29.06. 10h 01.09. 10h 15.09. 10hMetodika rada pedagoga I izv. prof. dr. sc. V.

Buljubašić Kuzmanović13. 11. 04. 02. 18. 02. 16. 04. 17. 06. 01. 07. 03. 09. 17. 09.

Pedagogija djece s teškoćama u razvoju

izv. prof. dr. sc. V. Buljubašić-Kuzmanović

11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 30.06. 04.09. 15.09.

Medijska pedagogija prof. dr. sc. Z. Miliša 14.11. 12 h 06.02. 12 h 20.02. 12 h 17.04. 12 h 19.06. 12 h 03.07. 12 h 04.09. 12 h 11.09. 12 hPrevencija poremećaja u ponašanju

doc. dr. sc. G. Livazović 10.11. 10h 26.01. 10h 09.02. 10h 13.04. 10h 15.06. 10h 29.06. 10h 01.09. 10h 15.09. 10h

Metodika odgoja prof. dr. sc. S. Irović 12.11. 12 h 30.01. 8,30h 12.02. 8,30h 20.04. 12h 11.06. 8h 25.06. 8h 03.09. 8,30h 17.09. 8,30hAndragogija prof. dr. sc. S. Irović

dr. sc. R. Jukić11.11. 27.01. 10.02. 14.04. 16.06. 06.07. 08.09. 22.09.

Upravljanje i autonomija škole doc. dr. sc. M. Lukaš 14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13hOdgoj i obrazovanje za održivi razvoj

doc. dr. sc. M. Lukašdr. sc. R. Jukić

17.06. 07.07. 08.09. 22.09.

Razredni menadžment doc. dr. sc. M. LukašXXX

14.11. 13h 10.02. 13h 24.02. 13h 17.04. 13h 19.06. 13h 3.07. 13h 4.09. 13h 18.09. 13h

2. godina

Kolegij NastavnikIzvanredni

rok10.-22.11.

ZIMSKI ROK26.01.-27.02.2015.

Izvanredni rok

13.-24.04.

LJETNI ROK15.06.-15.07.2015.

JESENSKI ROK.1.-30.09.2015.

Suvremeno djetinjstvo prof. dr. sc. N. Babić 18.11. 12h 29.01. 9h 19.02. 9h 16.04. 10,30h

17.06. 9h 02.07. 9h 02.09. 9h 16.09. 9h

Komparativna pedagogija doc. dr. sc. G. Livazovićdr. sc. R. Jukić

11.11. 10.02. 24.02. 14.04. 16.06. 06.07. 08.09. 22.09.

Metodika rada pedagoga II prof. dr. sc. S. Irović 13. 11. 54. 02. 19. 02. 16. 04. 17. 06. 01. 07. 03. 09. 17. 09.

NAPOMENA:Kod kolegija gdje se povjerava nastava, ispitni rok dogovorno određuju nositelj kolegija i izvođač nastave.

KONZULTACIJE U AKADEMSKOJ GODINI 2014./2015.

NASTAVNIK ZIMSKI SEMESTAR LJETNI SEMESTAR1. prof. dr. sc. Nada Babić srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h2. izv. prof. dr. sc. Vesna

Buljubašić Kuzmanovićutorak, 12,30 – 14,00 h utorak, 12,30 – 14,00 h

3. Senka Gazibara, asistentica utorak, 12,30 – 14,00 h utorak, 12,30 – 14,00 h4. prof. dr. sc. Stanislava Irović četvrtak, od 12,15h i prema

individualnom dogovoručetvrtak, od 12,15h i prema individualnom dogovoru

5. doc. dr. sc. Renata Jukić utorak, 10,00 – 12,00 h utorak, 10,00 – 12,00 h6. Sara Kakuk, asistentica srijeda, 10,30 – 12,00 h srijeda, 10,30 – 2,00 h7. doc. dr. sc. Goran Livazović ponedjeljak, 12,00 – 13,00 h,

prije i poslije nastave (ili prema dogovoru)

ponedjeljak, 12,00 – 13,00 h, prije i poslije nastave (ili prema dogovoru)

8. doc. dr. sc. Mirko Lukaš utorak, 14,00 – 15,30 h utorak, 14,00 – 15,30 h9. prof. dr. sc. Zlatko Miliša petak, prije i poslije nastave petak, prije i poslije nastave10. Ružica Pažin-Ilakovac,

asistenticautorak, 11,00 – 12,00 hsrijeda, 11,00 – 12,00 h

utorak, 11,00 – 12,00 hsrijeda, 14,00 – 15,00 h

11. prof. dr. sc. Vlatko Previšić (VS)

prema dogovoru prema dogovoru

12. Katarina Rengel, asistentica srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h srijeda i četvrtak, 12,00 -13,30 h13. doc. sr. sc. Marija Sablić (VS) poslije nastave prema rasporedu poslije nastave prema rasporedu14. Sanja Simel, asistentica ponedjeljak, 10,30 – 12,00 h ponedjeljak, 10,30 – 12,00 h15. dr. sc. Sanja Španja,

poslijedoktorandicapetak, 12,00 – 14,00 h prema rasporedu

16. XXX17. XXX

RASPORED SATI – I. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA

1.

800-845 2 Socijalna pedagogija(doc.dr.sc.G.Livazović)

Pedagoška praksa(R.Pažin-Ilakovac)

845-930 3 P 32 V 32

930-1015 4. Socijalna pedagogija(S.Kakuk)

1030-1115 5. S 321115-1200 6.

1215-1300 1.Metodika rada pedagoga 1(izv.prof.dr.sc.V.Buljubašić

Kuzmanović)

Metodika rada pedag. 1(Ružica Pažin Ilakovac)

1300-1345 2. P 32 S 32

1400-1445 3.

1445-1530 4.

1545-1630 5.Pedag. djece s tešk u raz. (izv.prof.dr.sc.V.Buljubašić

Kuzmanović)

Medijska pedagogija(prof.dr.sc.Z.Miliša)

1630-1715 6. P 53izb.

P 32

1730-1815 7.Pedag. djece s tešk u raz. (izv.prof.dr.sc.V.Buljubašić

Kuzmanović)

1815-1900 8. Medijska pedagogija(doc.______??____) S 53

1915-2000 9. izb.S 32

RASPORED SATI – III. SEMESTAR

SAT PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA1.

800-845 245-930 3 Komparativna pedagogija

(dr.sc.R.Jukić)Suvremeno djetinjstvo

(prof.dr.sc.N.Babić)

930-1015 4. P 32 P 32

1030-1115 5. Komparativna pedagogija(S.Simel)

Suvremeno djetinjstvo(K.Rengel)

1115-1200 6. S 32 S 32

1215-1300 1.

1300-1345 2.

1400-1445 3. Metodika rada pedagoga 2(prof.dr.sc.S.Irović)

1445-1530 4. P 32

1545-1630 5. Metodika rada pedagoga 2(R.Pažin Ilakovac)

1630-1715 6. P 321730-1815 7.

1815-1900 8.

1915-2000 9.

Documents

IZVEDBENI PLAN NASTAVE · Web viewU oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti