IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG · PDF fileFilipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl,

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2013./2014.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Opća pedagogija Povijest odgoja i obrazovanja

Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Razvojna psihologija

Tjelesna i zdravstvena kultura

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Obiteljska pedagogija Didaktika

Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

Tjelesna i zdravstvena kultura

V. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Andragogija Komparativna pedagogija

Razvojna pedagoška djelatnost Seminar završnog rada

Interni izborni predmeti

Odgoj i obrazovanje za civilno društvo

Sociologija obrazovanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU (obvezni kolegij) Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (P2+V+S2) tjedno, 60 (P30+V0+S30) semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom, 14:15-16:00; soba 301 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Kornelija Mrnjaus Suradnik dr. sc. Slavica Žužić, kabinet 319 Vrijeme za konzultacije Srijeda 13:00-14:00; Četvrtak 13:00-14:00

Kabinet 323 Telefon 051/265-721 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija, položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav

Velikani pedagogijske misli Institucionalizacija odgoja Razvoj Prakse i modeli odgoja Odgoj i reprodukcija čovjekova života Odgoj kao humanističko-društveni fenomen Antropologijske osnove odgoja Odgoj – konstituanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija, individuacija) Bitne odrednice odgoja Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija, formalizacija odgojne prakse) Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine Odgoj kao društvena funkcija Odgoj kao upravljanje Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra,oblikovanje sposobnosti i formiranje, rekonstrukcija iskustva,

emancipacija) Odgojni ideali, ciljevi i metode odgoja Odgoj kao komunikacijski proces Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, masovni

mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama Školski sustav i školski kurikulum OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj predmeta je da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove i klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- vještinu indukcije, analize, sinteze, komparacije, evaluacije; - analizirati složenost fenomena odgoja; - vještinu primjene ideja u analizi prakse; - opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; - analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; - oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima; - izraditi i prezentirati rad na odabranu temu koja obrađuje fenomen odgoja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – obrazovanje na daljinu

x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODO�IMA MAX BROJ BODOVA

mailto:[email protected]


Pohađanje nastave 0.5 0 Aktivnost u nastavi 0.5 5 Studij literature 1 20 Seminarski rad 2 35 Kontinuirana provjera znanja 2 40 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Pohađanje nastave nije obavezno. Aktivnost u nastavi Za aktivno sudjelovanje na nastavi student može ostvariti 5 bodova. Aktivno sudjelovanje podrazumijeva pripremu za nastavni sat, da je student pročitao materijale, aktivno i argumentirano sudjelovanje u raspravama. Studij literature Student odabire tri knjige s popisa preporučene literature. Student treba pročitati i napraviti prikaz svake knjige na 3-5 kartica. Student će dobiti popis preporučene literaturei te obrazac prema kojem treba napraviti prikaz knjige. Svoje uratke student će predavati putem sustava Mudri. Iz ovog zadatka student može maksimalno ostvariti 20 ocjenskih bodova. Seminarski rad Student izrađuje Seminarski rad na temu koju odabire u dogovoru s asistenticom i prezentira ga na nastavi. Student će dobiti sve potrebne informacije i upute za izradu Seminarskog rada te će se upoznati s kriterijima za bodovanje. Prilikom izrade projekta student će koristiti metode analize, prikupljanja i prikaza statističkih izvještaja, dokumentacije i zakonskih propisa vezanih uz područje obrazovanja i rada. Iz Seminarskog rada student može maksimalno ostvariti 35 ocjenskih bodova – 20 bodova iz pismenog dijela i 15 bodova iz usmenog dijela. Pismeni dio seminarskog rada mora imati 10-12 kartica teksta ne računajući naslovnu stranicu, sadržaj i literaturu. Manji ili veći broj kartica teksta rezultirati će smanjivanjem bodova. Tijekom izrade seminarskog rada obavezne su konzultacije studenta s asistentom. Nakon pismenog dijela seminarskog rada slijedi usmeni dio u sklopu kojega student, prema utvrđenom rasporedu, prezentira seminarski rad drugim studentima na nastavi. Za prezentaciju (usmeni dio) može se dobiti maksimalno 15 bodova. Prezentacija seminarskog rada treba trajati 15 minuta. Student je obavezan predati seminarski rad u utvrđenom roku asistentu i svim ostalim studentima putem sustava Mudri. U svrhu pripremanja za nastavu svi studenti su obavezni pročitati seminarski rad koji slijedi prema rasporedu prezentacija. Za evaluaciju seminarskog rada izradit će se obrasci. Pismeni dio seminarskog rada evaluira i boduje asistent, dok će usmeni dio bodovati ostali studenti (vršnjačka evaluacija) i sam student (samoevaluacija). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova oko predaje seminarskog rada i prezentiranja istog rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova odnosno smanjivanjem ocjene. Bodovi za seminarski rad dodjeljuju se na sljedeći način:

Kriterij Ocjenski bodovi

Napomena

Izrada projekta (pismeni dio) Adekvatna forma projekta (rad sadrži sve e�emente koji su navedeni u uputama za pisanje projekta – naslovna stranica, sažetak, sadržaj, uvod, glavni dio rada, zaključak, literatura)

2.5

Student će dobiti: upute za izradu seminarskog rada

Relevantnost informacija i sadržaja za temu projekta

8

Strukturirano i jasno izložene ideje o problemu (integracija teksta, primjerenost zaključka, stil pisanja)

7

Kvaliteta i primjerenost zaključka te samostalna interpretacija o problemu (argumentirano i jasno prikazano kritičko promišljanje)

2.5

Uku�no 1� 20 Prezentacija projekta (usmeni dio)

Prezentacija rada (jasnoća, struktura izlaganja, zanimljivost i didaktičko-metodički način izlaganja, trajanje)

9.5

Diskusija (uključivanje studenata, poticanje studenata na aktivno usvajanje znanja, usmjeravanje i vođenje studenata, dodatni materijali)

5.5

Ukupno 2: 15 Ukupno 1 + 2: 35

Kontinuirana provjera znanja Student tijekom semestra piše dvije pismene provjere znanja. S datumom održavanja pismene provjere znanja student će biti upoznat na početku semestra. Pristupanje pismenim provjerama znanja je obvezno. Iz svake pismene provjere znanja student može ukupno dobiti 20 ocjenskih bodova. Student iz pismene provjere znanja mora ostvariti minimalno 10 ocjenskih bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Student koji ostvati manje od 10 bodova na međuispitu mora pristupiti popravku. Popravku međuispita mogu pristupiti studenti koji nisu zadovoljni ostvarenim brojem bodova na međuispitu. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa Gudjons, H. (1994). Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa Mrnjaus, K. (2008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Marsh, C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa

Izborna literatura: Makarenko, A. S. (1965). Pedagoška poema. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva Neill, A.S. (1985). Slobodna djeca Summerhilla. Beograd: BIGZ

Ilič, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Dewey, J. 1970. Vaspitanje i demokratija. Cetinje: Obod Descartes, R. (1951). Rasprava o metodi. Zagreb: Matica hrvatska Vrcelj, S., Mušanović, M. (2001). Pedagoška futurologija (Škola budućnosti). Rijeka: HPKZ, Graftrade Vrcelj, S., Mušanović, M. (2012). Kome još (ne)treba feministička pedagogija?! Rijeka: HFD Žužić, S. (2009). Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Dopunska literatura: Dopunska literatura daje pregled udžbenika, studija, monografija, priručnika i dokumenata korisnih za izradu seminarskih i diplomskih radova i studijski rad. Agnew, M. i dr. (1997). Kako do boljih ocjena. Zagreb: Mozaik knjiga Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Antić, S. (1995). Europska orijentacija hrvatskog školstva. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (1996). Hrvatska škola u trendu razvoja. Zagreb: HPKZ. Antić, S. (2000). Rječnik suvremenog obrazovanja. Zagreb: HPKZ. Ayalon, O. (1995). Spasimo djecu. Zagreb: Školska knjiga Bastašić, Z. (1995). Pubertet i adolescencija. Zagreb: Školska knjiga Bašić, J. i dr. (1994). Integralna metoda. Zagreb: Alinea Berne, E. (1984). Koju igru igraš? Beograd: Nolit Berne, E.(1989). Što kažeš nakon "zdravo"? Beograd: Nolit Bezić, K., i Strugar, V. (1998). Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ Bićanić, J. (2001). Vježbanje životnih vještina – priručnik za razrednike. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Europska komisija (1995). Bijeli dokument o obrazovanju: Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Birkenbihl, E. V. (1998). Uključite svoj mozak - iskoristite svoje mentalne sposobnosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Boffey, D. B. (1995). Nanovo se roditi : postanite osoba kakva želite biti koristeći postavke teorije kontrole. Zagreb: Alinea Bognar L., Matijević M. (1993). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga Bognar, L., Štumfol, B. (1998). Model osnovne škole. Zagreb: Udruga roditelja “Korak po korak” Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Zagreb: Školske novine Brajša, P. (1995). Sedam tajni uspješne škole. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (1990). Mikropedagogija. Zagreb: Školske novine Bratanić, M. (2002). Paradoks odgoja. II izdanje. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Brdar, I., Rijavec, M. (1998). Što učiniti kada dijete dobije lošu ocjenu. Zagreb: IEP Brezinka, W. (1992). Philosophy of Educational Knowledge. Kluwer Academic Publishers Buljan-Flander, G. (2003). Što je to školsko nasilje. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i sporta Bunčić, K. i dr. (1994). Igrom do sebe. Zagreb: Alinea Cian, L. (1997). Kako do zrelosti. Zagreb: Katehetski Salezijanski centar Cindrić, Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb: Educa Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Cvetković-Lay, J. (1996). Ja hoću i mogu više : Priručnik za odgoj darovite djece od 3-8 godina. Zagreb: Alinea. Cvetković-Lay, J. i Sekulic-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea. Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb: Znamen De Zan, D., i De Zan, M. (n.d.). Psihodinamski pristup djeci i mladeži s teškoćama učenja. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Desforges, Ch. (ur.) (2001). Uspješno učenje i poučavanje : psihologijski pristupi. Zagreb: Educa Dieter, L. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Nepušenje: Puniji doživljaj života. Zagreb: Klinika za djecje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). AIDS : Nemojte umrijeti zbog neznanja. Zagreb: Klinika za dječje bolesti Zagreb, Služba za reproduktivno zdravlje Dobravc-Poljak, J. (ur.) (1998). Alkohol: život je previše dragocjen da biste ga utopili. Zagreb: Klinika za dječje bolesti, Služba za reproduktivno zdravlje. Dryden, G., Voss, J. (2001). Revolucija u učenju. Zagreb: Educa Dryden, G., Vos, J. (2001). Revolucija u učenju. Kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa Dyregrov, A. (2001). Tugovanje u djece. Zagreb: Educa Edgar, M. (2002). Odgoj za budućnost. Zagreb: Educa Ellis, A., Dryden, W. (2001). REBT - Racionalno- emocionalna bihevioralna terapija. Jastrebarsko: Naklada Slap

Filipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl, V.(1987). Nečujan vapaj za smislom. Zagreb: Naprijed Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija: različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Gardner, H. i dr. (1999). Inteligencija : različita gledišta. Jastrebarsko: Naklada Slap Glasser, W. (1997). Teorija kontrole. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2002). Nesretni tinejdžeri - način na koji roditelji i učitelji mogu doprijeti do njih. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola. Zagreb: Alinea Glassser, W. (2001). Teorija izbora. Zagreb: Alinea Goleman, D. (1997.). Emocionalna inteligencija. Zagreb: Mozaik knjiga Gossen, D. (1994). Restitucija- preobrazba školske discipline. Zagreb: Alinea Gossen, D. Ch., i Anderson, J. (1996.). Stvaranje uvjeta za kvalitetne škole. Zagreb: Alinea Green, B. (1996). Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih škola. Zagreb: Alinea Grgin, T. (1994). Školska dokimologija. Jastrebarsko: Naklada Slap Hansen, A., Kirsten i dr. (1996). Odgoj za demokratsko društvo. Zagreb: «Mladi profesor» Harris A.B., Harris T.A. (1998). Ostati OK. Zagreb: V.B.Z. Harris T. A.(1998). Ja sam OK, ti si OK. Zagreb: V.B.Z. Hentig, H. (1997). Humana škola : škola mišljena na nov način. Zagreb: Educa. Hitrec, G. (1991). Kako pripremiti dijete za školu. Zagreb: Školska knjiga Hudek, J., i De Zan, I. (1995.). Kako zaštiti svoje dijete od ovisnosti. Đakovo: Temposhop Ilich, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ Jampolski, G. G. (1993). Ljubav umjesto straha. Zagreb: Znanje Janković, J. (1996). Pristupanje obitelji. Zagreb: Alinea Janković, J. (1998). Savjetovanje – nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (2000). Pristupanje obitelji: sistemski pristup. Zagreb: Alinea Janković, J. (1994). Sukob ili suradnja. Zagreb: Alinea Jelavić, F. (1996). Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop Jull, J. (1995). Razgovor s obiteljima. Zagreb: Alinea Jull, J. (1995). Vaše kompetentno dijete: Za nove temeljne vrijednosti obitelji. Zagreb: Educa Jull, J. (1995). Razgovori s obiteljima: Perspektive i procesi. Zagreb: Alinea Katz, L. G., i Mc Clellan, E. (1999). Poticanje razvoja djecje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa Kempler, W. (1994). Načela obiteljske geštalt terapije. Zagreb: Alinea Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa Kocijan-Hercigonja, D. (1996). Moje dijete se mijenja - u čemu je problem. Zagreb: Školska knjiga. Kocijan-Hercigonja, D. (1997). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Jastrebarsko: Naklada Slap Lackovic-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap Lalić, D., i Nazor, M. (1997). Narkomani: smrtopisi. Zagreb: Alinea Lavrnja, I. (1985). Učenik kao subjekt obrazovanja. Rijeka: Izdavački centar Rijeka Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa Legrand, L. (1995). Moralna izobrazba danas. Zagreb: Educa Lesourne, J. (1993). Obrazovanje i društvo: izazovi 2000. godine. Zagreb: Educa Madelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Malenica, B. (1994). Ovisnosti. Zagreb: “August Šenoa Maleš, D. (1995.). Izmedu djetinjstva i mladosti. Đakovo: Temposhop Maleš, D., i Stričević, I. (1991). Druženje djece i odraslih. Zagreb: Školska knjiga Malić, J., Mužić, B. (1981). Pedagogija. Zagreb: Školska knjiga Marsh, C. J. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Matijević, M. i dr. (1994). Pluralizam u odgoju i školstvu. Zagreb: Katehetski salezijanski centar Matulović, M. (1992). Ljudska prava. Zbornik tekstova iz suvremenih teorija ljudskih prava. Rijeka: Izdavački centar Medelin, A. (1991). Osloboditi školu. Zagreb: Educa Metodički obzori Meyer, H. (2002). Didaktika - razredne kvake. Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole. Zagreb: Educa Mialaret, G. (1989). Uvod u edukacijske znanosti. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (1994). Osnove ustroja školskog sustava. Zagreb: Školske novine Mijatović, A. (ur.) (1999). Osnove suvremene pedagogije (odabrana poglavlja). Zagreb: HPKZ

Miličić, V. (1994). Smisleno učenje. Zagreb: Alinea Miller, A. (1995). Drama djetinjstva. Zagreb: Educa Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Modrić, N. (1999). Lutka, vodić za razumijevanje ljudskih potreba i za rješavanje sukoba. Zagreb: vlastita naklada Mougniotte, A. (1995). Odgajati za demokraciju. Zagreb: Educa Mušanović, M. (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja. Rijeka: Graftrade Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava (1999). Zagreb: Vlada RH Neill, A. S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Neill, A. S. (1994). Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa Ogbu, J. G. (1989). Pedagoška antropologija. Zagreb: Školske novine Olweus, D. (1998). Nasilništvo u školi - što znamo o nasilništvu i što možemo poduzeti. Zagreb: Educa Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Pastuović, N. (1987). Edukološka istraživanja. Zagreb: Biblioteka suvremena istraživanja, Školske novine Pavlović, P. V. (1996). Filozofija odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada Perls, F. (1983). Geštaltistički pristup psihoterapiji. Beograd: Zodijak Good, P. (n.d.). U potrazi za srećom. Kako pomoći klincima da si sami pomognu. Opći smjer. Zagreb: Alinea Perry, N., i Zark Z. (1999). Razmisli o budućnosti : školski program profesionalnog razvoja za osnovne škole. Zagreb: Razbor Philipps, S. (1999). Montessori priprema za život - odgoj neovisnosti i odgovornosti. Jastrebarsko: Naklada Slap. Pivac, J. (1989). Škola na prekretnici. Zagreb: Školske novine Polić, M. (1993). Odgoj i svije(s)t. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo Rijeka Povjerenstvo EU (1996). Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa Pregrad, J. (ur.) (1996). Stres, trauma oporavak - udžbenik programa Osnove psihosocijalne traume i oporavka. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć. Prekop, J. (1997). Mali tiranin : kakav oslonac djeca traže? Zagreb: Educa. Previšić, V. (ur.) (2007). Kurikulum. Teorije, metodologija, sadržaj, struktura. Zagreb: Školska knjiga Raboteg Šarić, Z. (1995). Psihologija altruizma - čuvstveni i socijalni aspekti prosocijalnog ponašanja. Zagreb: Alinea Rafajac, B. (1991). Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Rijeka Rečić, M. (1996). Odgoj u obitelji. Đakovo: Temposhop Rogers, C. R. (1985). Kako postati ličnost. Beograd: Nolit Rosić, V., Zloković, J. (2002). Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade Sagadin, J. (1991). Rasprave iz pedagoške metodologije. Ljubljana: Filozofska fakulteta Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava čisti pluća. Zagreb: Sysprint Salovev, P., Sluvter, D. 1999. Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija-pedagoške implikacije. Educa, Zagreb. Salovey, P., i Sluyter J. D. (ur.) (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija - pedagoške implikacije. Zagreb: Educa. Savater, F. (1998). Etika za Amadora. Zagreb: Educa Schachl, H. (1999). Učenje bez straha: više radosti i uspjeha u školi. Zagreb: Educa Cuidon, S., Cuidon, J. (2001). Izgrađivati dijete -ljubavlju i povjerenjem. Čakovec: Zrinski d.d. Shapiro, L. E. (1998). Kako razviti emocionalnu inteligenciju djeteta. Zagreb: Mozaik knjiga Silov, M. (2003). Pedagogija. Zagreb: Persona Sodobna pedagogika Srića V. (1992). Upravljanje kreativnošću. Zagreb: Školska knjiga Staničić, S. (2003). Školski menadžment. Zagreb: Napredak, 144 (3): 286-3001 Stoll, L., Fink, D. (2000). Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Šimunovic, M. (1997). Zašto ne pušiti? Zagreb: Vlastita naklada. Školstvo u svijetu; komparativna analiza hrvatskog i europskog (svjetskog) školstva. (1993). Zagreb: HPKZ Švajcer, V. (1964). Grupa kao subjekt obrazovanja. Zagreb: Matica hrvatska UN (1989). Konvencija o pravima djeteta UNESCO (1997). Međunarodna klasifikacija obrazovanja Uzelac, M. i dr. (1994). Budimo prijatelji. Priručnik odgoja za nenanasilje i suradnju. Zagreb: Biblioteka Slon Vrcelj S., i Mušanović M. (2001). Pedagoška futurologija. Rijek: Graftrade Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet

Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci Vrcelj, S., Mušanović, M. (2003). Reforma školstva - Je su li moguće promjene škole? Zbornik, Sabora pedagoga hrvatske, Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva. Zagreb: HPKZ Vujević, E. (1998). Droga-opća opasnost. Spli : Lukana Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Wubbolding, R. E. (1998). Kako razumjeti realitetnu terapiju. Zagreb: Alinea Wubbolding, R.E. (1998). Primjena realitetne terapije. Zagreb: Alinea Wood, D. (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa Bošnjak, B., Vrgoč, H. (ur.) (1997). Školsko i razredno-nastavno ozračje - put prema kvalitetnoj hrvatskoj školi i nastavi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1998). Kvaliteta u uodgoju i obrazovanju. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1999). Nastavnik – čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet Rijeka x x x (1988). Odgoj i obrazovanje na pragu 21. stoljeća. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor x x x (1995). Pedagoško obrazovanje roditelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci x x x (1996). Pedagogija i hrvatsko školstvo. Zagreb: HPKZ x x x (1999). Nastavnik čimbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci x x x (2000). Prvi koraci. Priručnik o odgoju i obrazovanju za ljudska prava. Zagreb: Amnesty International Hrvatske x x x (2002). Odnos pedagogijske teorije i pedagoške prakse. Zbornik radova. Međunarodni znanstveni kolokvij. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet x x x (2003). Odgoj, obrazovanje i pedagogija. Mužić, V. (1977). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svjetlost Zaninović, M. (1985). Pedagoška hrestomatija. Zagreb: Školska knjiga Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Zbornici radova znanstvenih skupova: Zibar-Komarica, V. (1993). Neuspjeh u školi. Zagreb: Školska knjiga. Zloković, J. (1998). Školski neuspjeh-problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Filozofski fakultet (odabrana poglavlja) Žanko, N. (1999). Osnove transakcijske analize. Zagreb: Alinea Časopisi: Pedagogijska istraživanja, Napredak, Theleme, Zrno, Život i škola, Croatian Journal of Education

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 5 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći pristupiti ispitu. Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju projekta i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka biti će dogovoreni sa studentima i objavljeni na Mudrom. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova regulirati će se oduzimanjem ocjenskih bodova. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnoozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na Mudrom te na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju.

Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem Mudrog. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će, osim na predavanjima i seminarima, moći kontaktirati s nositeljem kolegija u predviđenim terminima za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u predviđenim terminima za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Esmeralda Sunko _PDJ). Predstavnik studenata asistentu mora poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticati će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude predavao putem sustava Mudri treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Vrsta rada (npr. Perić_Pero_analiza dokumenata; Perić_Pero_projekt). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

VI. POPIS TEMA - predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija 2. Pedagogijska praksa - teorije 3. Pojam pedagogije kao znanosti 4. Konstitutivni elementi pedagogije 5. Antički koncepcije odgoja 6. Fenomen odgoja – filogenetsko i ontogenetsko shvaćanje odgoja 7. Proces odgoja 8. Strukturni elementi procesa odgoja – ideali, ciljevi, sadržaji, metode, interakcije, evaluacija 9. Pismena provjera znanja 1 10. Sredine odgoja – ustanove (obitelj, ustanove ranog odgoja,škola, vršnjaci, TV, gospodarske

sredine, virtualne sredine, crkva…)

11. Školski odgoj 12. Cjeloživotni odgoj 13. Odgojnoobrazovn komunikacija 14. Dinamika odgojne skupine

15. Pismena provjera znanja 2

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja.

VI. POPIS TEMA - seminari

Popravni ispit nije u svrhu popravljanja ocjene iz kolegija i na njega se ne moţ e izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija. Na popravni ispit može se izaći samo jednom! Popravni ispit je usmeni i student dobije 4 pitanja na koja treba odgovoriti. Studentu se daje određeno vrijeme da si napravi koncept za odgovaranje nakon čega usmeno odgovara na postavljena pitanja. Svako pitanje se boduje sa 5 bodova što ukupno iznosi 20 bodova. Student za odgovor na svako pitanje moţ e maksimalno dobiti 5 bodova prema sljedećim kriterijima:

Ocjenski bodovi Kriterij

1 Odgovor zadovoljava minimalne kriterije 2 Odgovor je zadovoljavajući, ali sa značajnim nedostacima 3 Odgovor je prosječan sa primjetnim greškama 4 Odgovor je iznad prosjeka, sa ponekom greškom 5 Izuzetan odgovor

Ukupno se na popravnom ispitu moţ e dobiti 20 bodova, koji se zatim pretvaraju u 10 ocjenskih bodova na sljedeći način: Za prolaz student mora sakupiti minimalno 4 ocjenska boda.

Ocjenski bodovi Bodovi Ocjenski

bodovi Bodovi

0 0-10 6 16 1 11 7 17 2 12 8 18 3 13 9 19 4 14 10 20 5 15

Završna ocjena se određuje zbrajanjem bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:

Postotak usvojenog znanja

ECTS ocjena

Brojčana ocjena Objašnjenje

80-100% A 5 Izvrstan 70-79% B 4 Vrlo dobar 60-69% C 3 Dobar 50-59% D 2 Dovoljan 50-59% E 2 Dovoljan 40-49% Fx 1 Nedovoljan – ima pravo na popravni ispit ili moţ e ponovo upisati kolegij 0-39% F 1 Neuspješan – ne moţ e steći ECTS bodove i nema pravo na popravni ispit

9

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest odgoja i obrazovanja Studij Pedagogija, Jednopredmetni studij (JP) Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+V+S) 2+0+2

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda, 8.15 - 10.00, predavaonica 301 Seminari: četvrtak, 10.15 - 12.00, predavaonica 205

Nositelj kolegija Dr. sc. Jasminka Ledić, redovita profesorica Suradnik - asistent Marko Turk, prof. Suradnik - demonstrator Ivana Miočić, studentica 2. godine diplomskog studija Pedagogije Vrijeme za konzultacije Konzultacije se dogovaraju individualno uz prethodnu najavu putem e-pošte.

Kabinet Nositeljica kolegija: 311 Suradnik-asistent: 313

Telefon Nositeljica kolegija: 051/ 26 57 18 Suradnik-asistent: 051/ 26 57 13

E-mail Nositeljica kolegija: [email protected] Suradnik-asistent: [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA I. Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim pol isima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovan je u 20. stoljeću. II. Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijske strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i kritički pristup tekstu; - sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja;

- prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; - vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim okvirima imajući u vidu njihova

izvorišta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X - E-učenje

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 1

Izrada i prezentacija prikaza knjige 1 30 Aktivno sudjelovanje na atu seminara 1 Seminarske aktivnosti (dnevnik + esej) 2 15 + 15 Međuispit 1 (opća povijest) 0,5 20 Međuispit 2 (nacionalna povijest) 0,5 20 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Konačan broj bodova u kolegiju (100) izvodi se iz 5 aktivnosti koje se ocjenjuju. Pozitivna ocjena svake aktivnosti jest minimalno 40% ocjenskih

10



bodova. Studenti moraju imati pozitivno ocijenjenu svaku od 5 aktivnosti. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci. Studenti mogu jedan put ponavljati/popraviti bilo koju od 2 aktivnosti u kojima nisu zadovoljili prag prolaznosti od 40%. Studenti koji tijekom rada u kolegiju imaju negativno ocijenjene 3 ili više aktivnosti ne mogu popravljati aktivnosti već ponovno upisuju kolegij druge akademske godine. Aktivnosti se popravljaju na kraju semestra, kada se stekne uvid u cjelokupni rad. Valja naglasiti da je kolegij koncipiran tako da omogućuje studentima da SVE obaveze izvrše tijekom semestra budući da završni ispit na kolegiju nije predviđen. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledić, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci, (interni materijal za kolegij

Povijest odgoja i obrazovanja) 3. UNESCO-va mrežna stranica http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

(tekstovi koje će koristiti studenti bit će dostupni studentima na sustavu za udaljeno učenje MudRi) 4. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno učenje MudRi tijekom semestra. Studentima je dostupan i materijal za učenje u elektronskoj formi.

Izborna literatura: 1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dužnostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod 7. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja poučavati svakoga u svemu.

Beograd: Zavod za izdavanje užbenika Socijalističke Republike Srbije 9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio). Rijeka: Sveučilište u Rijeci 11. Locke, J. (1967). Misli o vaspitanju. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije 12. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-književni zbor 13. Matičević, S. (1934). K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak nadbiskupske tiskare 14. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex 15. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 16. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 17. Platon (2005). Država. Zagreb: Naklada Jurčić 18. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 19. Trstenjak. D. (1951). O odgoju djece, nagradama i kaznama. Zagreb: Pedagoško-književni zbor


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka reguliran je Statutom. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne

11

http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA: Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za udaljeno učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze izvrše do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. OSTALE UPUTE: Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati i baratati dokumentima u *.doc i *.pdf formatu te napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Ukoliko nije precizirano svi materijali koje studenti predaju za ocjenjivanje putem sustava za udaljeno učenje MudRi predaju se u *.doc formatu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima.

VI. POPIS TEMA - predavanja Tjedan/ Datum Tema Prethodna priprema studenata

1./2.10. Uvod u kolegij, Sudjelovanje na otvaranju izložbe „Učitelji i učiteljice u Hrvatskoj od 1849. - 2009. godine“ i tematskim predavanjima1

2./9.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 1/4 3./16.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 2/4 4./23.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 3/4 5./30.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 4/4 6./6.11. Prezentacije prikaza knjige (stari/srednji vijek) 7./13.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek) 8./20.11. Prezentacije prikaza knjige (novi vijek) 9./27.11. Međuispit 1 10./4.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 1/2

11./11.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 2/2 12./18.12. Prezentacije prikaza knjige (nacionalna povijest) 13./8.1. Priprema za provjeru znanja 14./15.1. Međuispit 2

15./22.1. Predavanje stručnjaka iz prakse – Branka Manin, ravnateljica Hrvatskog školskog muzeja, Zaključak rada u kolegiju

VII. POPIS TEMA - seminari Tjedan/ Datum Tema Prethodna priprema studenata

1./3.10. Uvod – upute za rad na seminarskom dijelu nastave, upoznavanje sa sustavom za udaljeno učenje MudRi, ciljevi i zadaci seminara, ishodi učenja. /

2./10.10. Homer: Ilijada i Odiseja

Iz navedenih je djela potrebno pročitati sljedeća pjevanja, Ilijada - 6, 9, 11 i 22 i Odiseja - 1, 2, 3, 4, 16 i 17, te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

3./17.10. Individualni rad izvan učionice Studenti se pripremaju za nastavu seminara u 4. tjednu nastave te rade na dnevniku čitanja.

4./24.10. Platon: Teetet Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


6./7.11. Tommaso Campanella: Grad sunca Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

1 Otvorenje izložbe i tematska predavanja održavaju se u prostorima Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u vremenu od 12.00 do 14.00 sati. Studenti su dužni prisustvovati otvorenju izložbe i jednom od dva tematska predavanja.

12


8./21.11. J. A. Komensky: Informatorij za školu materinsku Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


10./5.12. C. M. Talleyrand: Referat o narodnom obrazovanju L-M. Lepeletier: Plan nacionalnog odgoja

Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


12./19.12. F. Higy-Mandić: Uzgojni domovi i nastava u prirodi Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


14./16.1. H. Bazin: Guja u šaci Pročitati navedeno djelo te se sukladno uputi pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

15./21.1. Pisanje ocjenskog eseja Priprema za esej sukladno uputi. Napomena: Sva djela koja će studenti čitati u okviru nastave seminara bit će dostupna studentima u digitaliziranom obliku na sustavu za udaljeno učenje MudRi.

13

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje 2P + 2S Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom:

predavanja od 12:15 do 14:00 (301) seminari od 10:15 do 12:00 (205)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik (asistent) Maja Močibob Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Kabinet 310/III Telefon 051 265714 E-mail [email protected], [email protected]


Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja; Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam); Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup; Određivanje svrhe i ciljeva; Odnos teorije i empirijskog istraživanja; Analiza procesa istraživanja – faze; Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova; Definiranje cilja i zadataka istraživanja; Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka; Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli; Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja; Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja; Dizajniranje korelacijskog, kauzalno-komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja; Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje); Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja; Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i paradigme u istraživanju odgojnih i obrazovnih fenomena; Razlikovati svrhe istraživanja i vrste nacrta; Formulirati i obrazložiti istraživački problem, odrediti ciljeve, hipoteze i definirati varijable; izvršiti pretraživanje baza podataka i biti osposobljeni za analizu znanstvene literature. Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja sam za sebe, a posebno u kombinaciji s kolegijima Metodologija pedagoških istraživanja, Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju i Evaluacijska istraživanja predstavlja sadržajnu i logičku cjelinu koja na dodiplomskom studiju ostvaruje dvojaku funkciju: a) omogućuje izgradnju konkretnih radnih kompetencija i b) predispozicija za daljnje stručno i napose znanstveno usavršavanje.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Prisustvo na predavanjima i seminarima 1 0 Pretraživanje baza podataka i kataloga 1 20 Nacrt istraživanja 1,5 25 Kritički osvrt 1,5 25 Međuispit� (kolokvij) 2* 30* ZAVRŠNI ISPIT 2** 30** UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Varijanta 1* (bez završnog ispita): Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij obuhvaća dio gradiva i nosi 15 ocjenskih bodova. Prvi međuispit će se održati 25.11.2013., a drugi 20.01.2014. Drugom međuispitu mogu pristupiti samo studenti koji su položili prvi međuispit.

14

Završni ispit Varijanta 2** (završni ispit): Studenti koji ne pristupe kolokvijima, ili ne polože oba kolokvija, pristupaju ispitu u ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. Završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih ��dova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap. (do 92 str.) Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Vujević, M. (2002). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga (osim poglavlja 9., 10. i 11.)

Izborna literatura: Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction. Boston [etc.]: Allyn and Bacon, Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Rafajac, B (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. Research in the field of education, Univerza v Mariboru, str. 394-398. Rafajac, B. (2001). Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theoretical and Methodological foundation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 51-58.


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na nastavi). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama.KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e-učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.

15

VI. POPIS TEMA - Predavanja Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

06.01. Blagdan

14.10. Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja

21.10. Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam) 28.10. Određivanje svrhe i ciljeva, odnos teorije i empirijskog istraživanja

04.11.

Analiza procesa istraživanja - faze Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova Rad na literaturi Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

11.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

18.11. Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja

25.11. 1. kolokvij Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).

02.12. Dizajniranje korelacijskog, kauzalno-komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja

09.12. Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup

16.12. Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje)

06.01. Blagdan 13.01. Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja. 20.01. 2. kolokvij

VI. POPIS TEMA - Seminari Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

06.01. Blagdan 14.10. Uvod (obaveze, bodovanje, plan rada) 21.10. Odabir tema nacrta istraživanja 28.10. Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka 04.11. Pretraživanje literature (samostalni rad) 11.11. Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova 18.11. Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

25.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

02.12. Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja

09.12. Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka)

16.12. Rad na nacrtu istraživanja (samostalni rad) 06.01. Blagdan 13.01. Izlaganje nacrta istraživanja 20.01. Završni osvrt zadatke i prikupljene bodove, evaluacija kolegija

16

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJA Studij Pedagogija- jednopredmetni Semestar I (P) Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 30+15+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave predavanja: srijeda, 10,15-12,00; vježbe: srijeda 12,15-13,00; seminari:

srijeda13,15-14,00 Učionica: 302

Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić Suradnik - Vrijeme za konzultacije Utorak 10,00-11,30

Četvrtak 11,00-12,30 Kabinet 367 Telefon 265-764 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji; Razvoj u odrasloj dobi.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika


Predavanja Seminari Konzul�acije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x x




Pohađanje nastave 1,5 Aktivnost u nastavi 0,3 Samos�alni rad 0,2 7 Esej 0,2 7 Seminarski rad 0,8 16 1. međuispit 0,75 20 2. međuispit 0,75 20 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 1. Samostalni rad- Primjena Piagetovih zadataka - ispitivanje djece- izvještaj Zadatak studenata je da kroz individualni rad s djetetom primjene zadatke za procjenu kognitivnog razvoja i napišu izvještaj o provedenoj aktivnost (priloženi protokol i podatke o suradnji s djetetom) te prokomentiraju odgovore djeteta u kontekstu Piagetove teorije kognitivnog razvoja. Za ukupni uradak student maksimalno može dobiti 7 ocjenskih bodova. Aktivnosti se boduju prema sljedećem kriteriju: 1 ocjenski bod - provedena vježba i priložen protokol; 2 ocjenski bod – priloženi podaci o suradnji s djetetom 4 ocjenska boda - komentar odgovora na tri zadatka u kontekstu Piagetove teorije 2. Esej – Obaveza je studenata/tica napisati osobni kritički osvrt na određenu temu. Dodatne upute za izradu eseja kao i predložene teme dostupne su preko sustava za e-učenje (MudRi). Maksimalni broj ocjenskih bodova je 7. Bodovi se dodjeljuju na sljedeći način: 1 ocjenski bod - napisan esej do 1 - 2 stranice; 3 ocjenska boda – interpretacija odgovora povezana s teorijskom podlogom ili potkrijepljenja rezultatima istraživanja, 2 ocjenski bod – osobni osvrt u analizi fenomena 1 ocjenski bod – navedeni izvori literature

17

3. Seminarski rad Maksimalni broj ocjenskih bodova za izradu i prezentaciju seminara je 16. Kriterij za ocjenjivanje seminarskog rada biti će prezentirani studentima na sustavu MUDRI. 4. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Studenti/ce su obavezni/e položiti 2 međuispita. Svaki se međuispit sastoji od zadataka višestrukog izbora, zadataka nadopunjavanja i kratkih esejskih zadataka. Maksimalni broj ocjenskih bodova za svaki međuispit je 20. Kriterij za dobivanje bodova je 40% riješenih zadataka. Pristup popravku međuispita U slučaju neuspjeha na jednom od međuispita moguće je pisanje ispravka u posljednjem tjednu nastave. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Završni ispit Završni ispit je pismeni. Pismeni ispit sastoji se od 4 problemska zadatka esejskog tipa. Ukupan broj ocjenskih bodova na pismenom ispitu je 30. Ispitni prag na pismenom ispitu je 50% uspješno riješenih zadataka. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do�79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 oc�enskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Izabrati 1 . • Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) • Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409)

Izborna literatura: • Bujšić, G. (2005). Dijete i kriza. Zagreb: Golden Marketing. Tehnička knjiga • Čudina-Obradović, M i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golding Market- Tehnička knjiga • Buljan-Flander, G., Kocijan-Hercigonja, D. (2003). Zlostavljanje i zanemarivanje djece, Zagreb: Marko.M. • Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. • Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap • Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap • Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. • Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap • Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. • Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golding market. (str.11-61) • Vizek-Vidović, V., Rijavec, M. Vlahović-Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP-Vern (41-140) • Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb:Educa • http://hrcak.srce.hr/index.php • mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

18

Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti bit će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti se mogu obratiti nastavnicama u terminima konzultacija i putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE U izradi seminara i eseja svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnog rada i eseja. Kod nepridržavanja dogovorenih rokova za predaju seminarskog rada, rad se ocjenjuje po važećim kriterijima vodeći računa o nepoštivanju rokova. Studenti su obavezni izložiti seminarski rad u dogovorenom terminu. U slučaju objektivne spriječenosti obavezni su na vrijeme obavijestiti nastavnika i održati seminar u drugom terminu. Studenti su dužni pristupiti međuispitima u dogovoreno vrijeme.

VI. POPIS TEMA-predavanja

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u razvojnu psihologiju, osnovni pojmovi 2. Razvojne teorije 3. Razvojne teorije 4. Tjelesni rast i razvoj 5. Kognitivni razvoj 6. Kognitivni razvoj 7. Intelektualni razvoj Međuispit 8. Emocionalni razvoj 9. Moralni razvoj 10. Razvoj slike o sebi 11. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike 12. Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima Međuispit 13. Odnosi s vršnjacima 14. Razvojni zadaci u adolescenciji rok za predaju eseja 15. Rizični i zaštitni faktori razvoja

VI. POPIS TEMA-vježbe i seminari Tjedan Tema vježbi Priprema studenata Tema seminara Priprema studenata

1. Upoznavanje s obavezama na vježbama

Upoznavanje s obavezama

2. Usporedba normativnih i nenormativnih događaja

Prikaz rada na seminarima

3. Obrambeni mehanizmi u prilagodbi djece

Poticanje kritičkog mišljenja Odabrati temu seminara

4. Primjena razvojnih teorija na primjerima

Analiza literature za izradu seminara

5. Priprema za samostalni rad: ispitivanje djece (Piagetovi zadaci)

Pregled koncepta seminara

6. Razvoj govora Izlaganje seminara Pismeni koncept seminara 7. Uloga nasljeđa i okoline u

razvoju intelektualnih sposobnosti

Izlaganje seminara Predati sažetak seminarskog rada i pripremu za izlaganje

8. Razvojni strahovi Izlaganje seminara 9. Moralni razvoj – raskorak

ponašanja i mišljenja Izlaganje seminara

10. Slika o sebi- realni i idealni self

Izlaganje seminara

11. Očekivanja o rodnim ulogama

predati izvještaj (Piaget) do 18.12. (iznimno 8.1.)

Izlaganje seminara Predati kompletan seminarski rad

12. Sramežljivost Izlaganje seminara 13. Vršnjački pritisak Izlaganje seminara 14. Razvoj seksualnosti Izlaganje seminara 15. Adolescencija: problemi

odrastanja- dokumentarni film

Izlaganje seminara

19

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto

održavanja nastave

Obiteljska pedagogija (preddiplomski jednopredmetni studij)

6 2 P + 1 V + 1 S

- predavanja i seminari utorkom 10.15 - 14.00 - prostorija 301

Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail Prof.dr.sc. Jasminka Zloković

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00

317 051 265 707 [email protected]

Petra Polić, prof., znanstvena novakinja - asistentica

Utorkom od 9.30 do 10.30 Srijedom od 13.00 do 14.00

321 051 265 782 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Socijalizacija. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Moralni razvoj. Odgojne strategije. Dječja igra i stvaralaštvo. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - usvojiti znanja o različitim pogledima i suvremenim teorijama o obitelji - usvojiti znanja o važnosti obiteljske kohezije, fleksibilnosti, komunikacije i kompetencije - osposobiti studente za usvajanje novih stavova, znanja i umijeća te za samostalno, otvoreno i kritičko razmišljanje na području

obiteljske i predškolske pedagogije; - usvojiti znanja i osposobiti studente za učinkovito djelovanje u promjeni odgojne prakse u obitelji i predškolskom odgoju; - osposobiti i usvojiti osnovne vještine za uspostavljanje bolje interakcije s obitelji; - shvatiti ulogu prosvjetnog djelatnika kao odnos suradnje obitelji i škole; - osposobiti za primjenu osnovne metodologije istraživanja obitelji i obiteljskih odnosa; - usvojiti znanja i osposobiti za opažanje, praćenje, preveniranje i interveniranje u nekim aktualnim odgojno-obrazovnim

problemima na području obiteljske i predškolske pedagogije

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe X X x


*OCJENJIVANJE Varijanta 1. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.

Varijanta 2. (bez ispita) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti je 100 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici) s ravnomjernim raspoređivanjem bodova na ostale aktivnosti umjesto ispita.

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i vježbama 1 10 Aktivnost u nastavi 0.5 10 Seminari 1 10 Kontinuirana provjera znanja 0.5 5 Istraživanje 0.5 15 Praktičan rad 1 25 Pismeni ispit 1 15 Usmeni ispit 0.5 10 UKUPNO 6 100

20

IV. LITERATURA Obavezna literatura

1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, str.11-52.

2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji: sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa, str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Sheridan, M. D. (1998), Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb:

Educa, str. 15-50. 6. Maleš, D. (ur.) (2011) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod

za pedagogiju. 7. Collins, W.A., Madsen, S.D. i Susman-Stillman, A. (2012). Parenting During Middle Childhood. U:

M.H.Bornstein (ur.), Handbook of Parenting: Vol. 1 Children and Parenting, 73-101. New York: Psychology Press.

Dopunska literatura 1. Bašić, J. i dr. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima, Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Coloroso, B. (2007). Disciplina sa srcem! Buševec: Ostvarenje. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 5. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 6. Hart, B., Risley, T. R. (1995), Meaningful differences in the everyday experience of young American Children.

Baltimore: PH, Brookes. 7. Hechler, O. (2012). Pedagoško savjetovanje. Teorija i praksa odgojnog sredstva. Zagreb: Erudita. 8. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 9. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska istraživanja ,

6, br. 1-2, str.191-202. 10. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. Obitelj u suvremenom društvu (Čikeš, J.ur). Zagreb:

Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladih., str.105-111- 11. Miljak, A. (1996), Humanistički pristup teoriji i praksi predškolskog odgoja. Zagreb: Persona. 12. Sims, M. (2002). Designing Family Support Programs: Building Children, Family and Community Resilience.

Altona: Common Ground Publishing. 13. XXX, Obiteljski zakon (NN 116/03). 14. XXX, Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN 10/97) 15. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and

Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

16. Zloković, J. (1998), Kvalitetan odgojno-obrazovni rad kao podrška razvoju djeteta. U: Rosić, V. (ur.) Kvaliteta u odgoju i obrazovanju, Međunarodni znanstveni kolokvij, Rijeka, 19–20. veljače, 1998, Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Odsjek za pedagogiju, str. 258–268.

XXX, Mrežni izvori

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE Obvezno je prisustvo na predavanjima i seminarima.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Podrazumijeva se.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Neposredno na nastavi, konzultacije, e-mail.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Tijekom predavanja, konzultacija, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Tijekom nastave, konzultacije, neposredno s profesoricom i asistenticom ili putem e-maila.

21

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. predavanja Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

01.10.2013. Perspektive i problemi odgoja djece u obitelji 15.10.2013. Suvremene obitelji da 22.10.2013. Obiteljska kohezija i fleksibilnost da 29.10.2013. Teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Teorija ekološke perspektive da 05.11.2013. Međuodnos roditeljskih uloga da

12.11.2013. Roditeljske kompetencije ‘Jesu li pećinski ljudi bili bolji roditelji?’

da

19.11.2013. Licencirano roditeljstvo da 26.11.2013. Međugeneracijski odnosi u obitelji da 03.12.2013. Tradicionalni i suvremeni pogledi na roditeljske uloge da 10.12.2013. Komunikacijski odnosi u obitelji da 17.12.2013. "Alternativne" obitelji i roditeljstvo - tradicionalni i suvremeni pogledi da 07.01.2014. Oblici (ne)primjerene skrbi o djeci da 14.01.2014. Pogledi na budućnost odgoja djece u obitelji da 21.01.2014. Odnos obieljskog i institucijskog odgoja. Evaluacija da

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. vježbe i seminari Datum/tjedan Tema Prethodna

priprema studenata

Napomena

01.10.2013. Uvod u seminar 15.10.2013. Roditeljstvo: određenja, determinante, dimenzije i temeljna obilježja da 22.10.2013. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (uvod) da 29.10.2013. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (vježba) da 05.11.2013. Postavljanje pravila (granica ponašanja) u odgoju djeteta (vježba) da 12.11.2013. Pedagoško obrazovanje roditelja: razvoj, podjele, programi (uvod) da 19.11.2013. Pedagoško obrazovanje roditelja: izrada radionice (vježba) da 26.11.2013. Pedagoško savjetovanje da 03.12.2013. Odnosi u obitelji djece s teškoćama u razvoju da 10.12.2013. Posjet Obiteljskom centru PGŽ-a da 17.12.2013. Izlaganja seminarskih radova da 07.01.2014. Izlaganja seminarskih radova da 14.01.2014. Izlaganja iskustva volontiranja u instucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima da 21.01.2014. Evaluacija da

22


Naziv kolegija DIDAKTIKA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje 5 (2+1+2) – tjedno; 75 (30+15+30) – semestralno Vrijeme i mjesto odrţ avanja nastave prema rasporedu sati Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-327 Telefon 051/ 265 716 E-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-324 Telefon 051/ 265 709 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŢAJ KOLEGIJA

Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite

tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Komunikacijski procesi u nastavi. Odgojno-obrazovna ekologija. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim sustavima obrazovanja i nastave s kritičkim i stvaralačkim odnosom prema didaktičkoj teoriji i praksi; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju s teorijom curriculuma; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se upoznaju sa komunikacijskim procesima u nastavi; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim

disciplinama 2. identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika

23



3. definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove 4. identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5. objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6. razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7. nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa 8. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9. objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave 10. opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11. izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa 13. opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave 14. nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja 15. klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja 16. razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju 17. klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije 18. izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada 19. izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada 20. realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke 21. izraditi materijal za samostalno učenje 22. nabrojati i opisati modele komuniciranja 23. identificirati probleme u komunikacijskom procesu 24. definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije 25. identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci X X X X

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo X X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAKSIMALAN BROJ OCJENSKIH BODOVA

Pohađanje nastave 2.0 0 Set vježbi 2.0 35 Seminarski rad 1.0 15 Kolokvij 1 1.0 20 Završni ispit 1.0 30 UKUPNO 7.0 100

PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana poglavalja)

Teorijski pristup i terminološka pitanja (str. 13-36) Povijesni i suvremeni didaktički sustavi (str. 37-70) Odgojno-obrazovne strategije (str. 267-298)

Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet. (odabrana poglavlja) Pojam, predmet i zadaci didaktike (str. 7-11) Temeljni pojmovi didaktike (str. 12-17) Cilj i zadaci nastave (str. 18-22) Planiranje i programiranje nastave (str. 23-33) Artikulacija i etape nastavnog procesa (osim evaluacije u procesu nastave i učenja)(str.34-45) Principi u procesu nastave i učenja (str. 54-68)

24

Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str. 69-88) Oblici (forme) rada u nastavi i učenju (str. 89-101) Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str. 102-113)

Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod

za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. (odabrana poglavlja) Pedagogija i metodologija kurikuluma (str. 15-34) Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma (str. 117-150) Hrvatski nacionalni kurikulum (str. 157-204) Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju kurikuluma

o Uloga i zadaci sudionika u školskom kurikulumu: učenika, nastavnika, stručno-razvojnih službi, ravnatelja i roditelja (str. 365-379)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja, vježbi i seminara. Crveno označena poglavlja su dio literature koja će biti uključena u Kolokvij1.

Izborna literatura:

Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske

novine. Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto,

Nova Gorica: Educa. Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike.

Novo mesto: Pedagoška obzorja. Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole.

Zagreb: Educa. Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja, vježbe i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 2.0 ECTS boda. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja, vježbi i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

25

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima, vježbama i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima, vježbama i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

PRIDRŢAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi, seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_GiMIP; Kušić_NP; Kušić_NPGR; Kušić_seminar). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"

VI. POPIS TEMA – PREDAVANJA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1. Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata

2. Teorijsko-metodološko utemeljenje didaktike

3. Temeljni pojmovi didaktike( odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

4. Ciljevi i zadaci nastave; Perspektive poučavanja 5. Nacionalni okvirni kurikulum 6. Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

7. Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

8. Proces planiranja i programiranja

9. Artikulacija nastavnog procesa Artikulacija situacije nastave i učenja

26


10. Oblici i metode rada u nastavi. 11. Nastavni principi 12. Tehnologija i mediji 13. E-učenje 14. Pedagoška klima 15. Evaluacija rada na kolegiju

VII. POPIS TEMA – VJEŢBE I SEMINARI Tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

1.

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Temeljni pojmovi didaktike Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju – radionica „Osobine nastavnika“ - anketa

Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju

2.

Diskusija o filmu Osobine ličnosti studenata (budućih pedagoga i nastavnika) „Osobine nastavnika“ – rezultati ankete Tipovi učitelja

Osmijeh „Mona Lise“ – gledanje filma

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3.

Analiza upitnika „Teaching Perspectives Inventory“ (TPI) Daniel D. Pratt: Dobro poučavanje: Jedno rješenje za sve Perspektive poučavanja

ZADATAK 1 Ispuniti upitnik „Teaching

Perspectives Inventory“ (TPI) i rezultate upitnika donijeti na sat vježbi

Pročitati i proučiti članak Daniela D. Pratt

Promišljanje o vlastitim perspektivama poučavanja

4. Nacionalni okvirni kurikulum Analiza dokumenta Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

ZADATAK 2 Pročitati i proučiti poglavlje

Hrvatski nacionalni kurikulum (autori: Dijana Vican, Ladislav Bognar, Vlatko Previšić) iz knjige Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura (urednik: Vlatko Previšić).

Pročitati i proučiti Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

Odabir didaktičkog problema (tema seminarskog rada) i podjela studenata za grupni rad

5.

Proces planiranja i programiranja Izrada konceptualne mape – WinCmapTools (računalni program) Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

ZADATAK 3 Pročitati i proučiti

prezentaciju „Proces planiranja i programiranja“

Pročitati i proučiti materijale o svrsi nastavnog sata i očekivanim ishodima učenja

6.

Predzadatak za Vježbu1 – očekivani ishodi za odabrani nastavni predmet Vježba1 – Predmetni kurikulum (izvedbeni program)

ZADATAK 4 Prikupljanje i upoznavanje

svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe1

7. Samostalan rad studenata Izrada Vježbe1 Priprema za Kolokvij1

8. Kolokvij1 Artikulacija nastavnog procesa

Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

9. Artikulacija situacije nastave i učenja Vježba2 – Priprema za izvođenje nastavne situacije

ZADATAK 5 Pročitati i proučiti

prezentaciju „Artikulacija

Rok za predaju Vježbe1

27

situacije nastave i učenja“ Prikupljanje i upoznavanje

svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe2

Podjela studenata za grupni rad

10. Samostalan rad studenata

Izrada Vježbe2 Rad na grupnim

prezentacijama o didaktičkim načelima, metodama rada i socijalnim oblicima rada

11.

Nastavna načela, metode i oblici rada (prezentacije studenata u trajanju od cca. 15 minuta) Vježba3 – Priprema nastavne situacije za izvođenje grupnog oblika rada

ZADATAK 6 Priprema prezentacije o

didaktičkim načelima, metodama rada i socijalnim oblicima rada (po grupama)

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe3

Rok za predaju Vježbe2

12. Diskusija o tehnologiji i medijima u obrazovanju (koncept e-učenja)

ZADATAK 7 Pročitajte i proučite

poglevlje „Uloga medija i tehnologije u obrazovanju“

Pročitajte i proučite članak „E-learning i obrazovanje na daljinu - novi pristup obrazovanju odraslih i cjeloživotnom učenje“

Pripremite bilješke kako biste lakše sudjelovali u diskusiji o pročitanim tekstovima

13. Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

Rok za predaju Vježbe3 Rok za predaju seminarskih radova

14. Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

15. Priprema za završni ispit Evaluacija rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Promišljanje o načinima rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

ZAVRŠNI ISPIT

28

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

PohaĎanje nastave 2.0 1-25

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Set vjeţ bi 2.0 8,11, 18,19

Set vježbi sastoji se od 3 vježbe koje student samostalno izrađuje: Vježba1: Izvedbeni program (predmetni kurikulum) Vježba2: Priprema za izvođenje nastavne situacije Vježba3: Priprema nastavne situacije za izvođenje grupnog oblika rada

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje. Dobiveni bodovi se pretvaraju u ocjenske bodove.

35 Vježba1=15 Vježba2=10 Vježba3=10

14 Vježba1=6 Vježba2=4 Vježba3=4

Seminarski rad 1.0 1-25

Studenti će se podijeliti u grupe. Formirana grupa studenata odabire temu i izrađuje seminarski rad te ga usmeno prezentira na nastavi. Svaki član grupe (student) mora aktivno sudjelovati u izradi i prezentaciji seminarskog rada.


15 (pismeni dio

10 + usmeni dio 5)

6

(pismeni dio 4 +

usmeni dio 2)

Kolokvij1 1.0 1-12 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


20 8

Završni ispit 1.0 1-25

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 3 postavljena pitanja)


30 (pismeni dio 15 + usmeni

dio 15)

12 (pismeni dio

6 + usmeni dio

6)

UKUPNO 7.0 100 40 * 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – meĎuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku meĎuispita Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:

Postotak usvojenog znanja ECTS ocjena

Brojčana ocjena

80-100 ocjenskih bodova A 5 70-79,9 ocjenskih bodova B 4 60-69,9 ocjenskih bodova C 3 50-59,9 ocjenskih bodova D 2 40-49,9 ocjenskih bodova E 2 30-39,9 ocjenskih bodova Fx 1 0-29,9 ocjenskih bodova F 1

29

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska pedagogija s teorijama škole Studij Prediplomski studij pedagogije Semestar Zimski Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje 3+1+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 8,15.-11.00 / Seminari i vježbe: srijeda 11.15-13.00 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Suradnik Iva Buchberger, mag. paed et phil. Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru i iza nastave Telefon 265-710 (Vrcelj) / 265-617 (Buchberger) E-mail [email protected] / [email protected]


Školska pedagogija u sustavu pedagoška disciplina; historijska i futuristička dimenzija škole; kritika škole i njena transformacija; različita određenja i funkcije škole; škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti pristupi, različiti modeli, zakonska regulativa rada škole); škola i okruženje; školska kultura.


Očekuje se da će studenti moći:

- nabrojati, usporediti, klasificirati, sintetizirati sadržaj školske pedagogije; - izraditi plan i program rada školskog pedagoga; - izraditi plan kulturne i javne djelatnosti škole; - izraditi protokol praćenja nastave; - analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa; - prezentirati i argumentirano diskutirati o manje složenom fenomenu iz školske pedagogije.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo (e-učenje) x x




Pohađ��je nastave 1 5 Aktivnost na nastavi 1 10 Kontinuirana provjera znanja (dva kolokvija) 2 30 Vježbe (3 vježbe) 1 15 Dnevnik čitanja 1 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 20 UKUPNO 7 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

30

Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodov� 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: - Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. - Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. - Walford, G. (1992). Privatne škole – iskustva u deset zemalja. Educa: Zagreb. - Tillman, K. J. (1994). (ur.). Teorije škole. Zagreb: Educa. - Dewey, J. Moj pedagoški kredo Preuzeto s http://dewey.pragmatism.org/creed.htm 21. rujna 2012. - Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz. - Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod. - Sartre, J. P. Egzistencijalizam je humanizam Preuzeto s http://ponude.biz/knjige/j/Jean-Paul%20Sartre%20-

%20Egzistencijalizam%20je%20humanizam.pdf 21. rujna 2012. , do str. 44. - Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola: Škola bez prisile. Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:

- http://anarhija-blok45.net1zen.com/ - http://www.schoolofeducators.com/wp-content/uploads/2011/12/EXPERIENCE-EDUCATION-JOHN-

DEWEY.pdf


POHAĐANJE NASTAVE Student je obvezan prisustvovati svim oblicima nastave iz ovog kolegija i izvršavati sve obveze propisane programom kolegija. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će relevantne informacije dobivati na nastavi navedenog kolegija, e-mail; individualnim konzultacijama u navedeno vrijeme i preko Mudrog. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U terminima nastave, na konzultacijama i putem e-maila.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Studenti u realizaciji obveza ovoga kolegija mogu dolaziti na konzultacije koje će se pismeno evidentirati. Studenti koji svoje neizvršavanje obveza budu pravdali neznanjem, a nisu dolazili na konzultacije, neće stjecati bodove predviđene za određenu aktivnost.

VI. POPIS TEMA (predavanja)


1. Uvod u kolegij Školska pedagogija s teorijama škole 2. Škola kao društveno povijesni fenomen 3. Kritika škole i njena transformacija 4. Reformska pedagogija i reorganizacija škole 5. Suvremene teorije škole 6. Odgojno-obrazovni potencijali škole 7. kolokvij 8. Škola i okruženje (čimbenici škole); 9. Školska kultura 10. Alternativne škole 11. Školsko obrazovanje i razvojnost učenika 12. Upravljanje školom 13. Školska dokumentacija 14. Kolokvij 15. Evaluacija kolegija

31

VI. POPIS TEMA (seminari i vježbe)

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata Napomena

1 2. 10.

Upoznavanje s aktivnostima na kolegiju Upute za rad

2 9.10.

Samostalni rad studenata Konzultativna nastava

Istraživanje literature, priprema prezentacija, čitanje i pisanje dnevnika čitanja

3 16.10.



4 23.10.



5 30.10.

Stara škola Prezentacija studenata V1: Analiza elemenata stare škole u školskoj praksi

Čitanje i pisanje dnevnika čitanja

6 6.11.

Nova škola Prezentacija studenata V2: Analiza elemenata nove škole u školskoj praksi / Usporedba stare i nove škole

Čitanje i pisanje dnevnika čitanja

12.11. Predaja dnevnika čitanja 7 13.11.

Glasser: Kvalitetna škola Prezentacija studenata

8 20.11.

V1: Izrada plana kulturne djelatnosti škole

9 27.11.

V2: Izrada protokola praćenja nastave

3.12. Predaja V1.: Plan kulturne djelatnosti škole 10 4.12.

V3: Analiza škola Proučiti literaturu i razmisliti o vrsti škola i kriterijima podjela škola

11 11.12.

Analiza škole prema izrađenom obrascu Samostalni rad

12.12. Predaja V3.: Analiza škole prema izrađenom obrascu 12 18.12.

Dewey: Moj pedagoški kredo Prezentacija studenata Diskusija

13 8.1.

Sartre: Egzistencijalizam je humanizam Prezentacija studenata Diskusija

14.1. Predaja V2.: Protokol praćenja nastave 14 15.1.

Freire: Pedagogija obespravljenih Prezentacija studenata Diskusija

15 22.1.

Illich: Dolje škole Prezentacija studenata Diskusija

Napomena: Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira realizirati terenska nastava.

32

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju Studij Sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar III Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 2P+2V Vrijeme i mjesto održavanja nastave - predavanja: ponedjeljkom od 10:15 do 12:00 (301)

- vježbe: ponedjeljkom od 12:15 do 14:00 (201) Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik Doc.dr.sc.Nena Rončević Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Kabinet F-310 Telefon 051 265714 E-mail [email protected], [email protected]


Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.); Mjere disperzije (RV, Q, sd) Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z-vrijednost); Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije; T-test (veliki nezavisni uzorci); Metoda diferencije za male zavisne uzorke; Testiranje značajnosti razlike između parametara; Smisao i princip korelacije; r-koeficijent, Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije;Hi-kvadrat-test; Neparametrijski testovi


Očekuje se da će studenti znati prepoznati prirodu praktičnog ili istraživačkog problema koji se može riješiti statističkim metodama i postupcima; razumjeti, planirati i primijeniti odgovarajuće statističke postupke i metode te interpretirati dobivene rezultate; bit će osposobljeni služiti se SPSS-om (Statistical Package for the Social Sciences) u stručne i znanstvene svrhe.


Predavanja Semin�ri Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe x




Pohađanje nastave 1 0 Definiranje varijabli i unos podataka u SPPS-u 0,5 5 Obrada podataka i interpretacija rezultata 1,5 15 Provjere znanja na računalu 1,5 50 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita

33

Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjensk�h bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec D. (2012). Petzova statistika Osnove statističke metode za ne matematičare Jastrebarsko: Naklada Slap. NAPOMENA: (mogu i ranija izdanja gdje je autor samo Petz B.). 2. Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura: 1. Šošić, I., i Serdar, V. (2000). Uvod u statistiku (bilo koje izdanje). Zagreb: Školska knjiga. 2. Mužić, V. (1997). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svijetlost (drugi dio: pedagoška statistika).


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i vježbama). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e-učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovoddo oduzimanja ocjenskih bodova. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegijuza e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

34

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. 30.09. nema nastave 2. Nema nastave

3. Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice;

4. Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.);

5. Mjere disperzije ( RV, Q, sd)

6. Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z-vrijednost)

7. Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije

8. T-test (veliki nezavisni uzorci)

9. Mali zavisni uzorci Metoda diferencije za male zavisne uzorke;

10. Smisao i princip korelacije; r-koeficijent,

11. Hi-kvadrat test

12. Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije

13. Blagdan

14. Neparametrijski testovi Priprema za ispit

15. Predrok (za studente koji su položili oba kolokvija)

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. 30.09. nema nastave

2. Nema nastave

3. Upoznavanje s programom SPSS (Statistical Package for Social Sciences) Upoznavanje s programom SPSS, definiranje varijabli, unos podataka

4. Tablice frekvencija, Deskriptivna statistika

5. Grafičko prikazivanje podataka, Z-vrijednosti i normalnost distribucije

6. Ponavljanje i vježbanje

7. 1. kolokvij, unos podataka u SPPS (za 2. zadaću)

8. T – test, za jedan uzorak, za nezavisne uzorke, za zavisne uzorke

9. Bivarijatna korelacija

10. Kontingencijske tablice i hi-kvadrat test

11. Statistička obrada podataka i interpretacija rezultata (za 2. zadaću)

12. Ponavljanje i vježbanje

13. Blagdan

14. 2. kolokvij

15. Evaluacija kolegija

35


Naziv kolegija ANDRAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-327 Telefon 051/ 265 716 E-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-324 Telefon 051/ 265 709 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Andragogija kao znanost i temeljni andragoški pojmovi. Povijesni razvoj i različita shvaćanja andragogije. Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih. Suvremeni faktori obrazovanja odraslih (demografske, socijalne i tehnološke promjene). Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava. Obrazovanje odraslih u društvu koje uči; Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Pregled nekih teorija i suvremenih andragoških pravaca. Suvremene koncepcije andragogije (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Finska, Britanska, Američka,

Hrvatska koncepcija andragogije). Pojam odraslosti; Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba. Različita gledišta o potrebama; Potrebe u relaciji sa motivima, interesima i stavovima. Suvremena shvaćanja obrazovnih potreba; Različite klasifikacije obrazovnih potreba. Utvrđivanje obrazovnih potreba. Priroda participacije odraslih u obrazovanju i učenju. Koncepcije motivacijske orijentacije. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih. Andragoški ciklus. Organizacija nastave za odrasle (organizacijski oblici i modeli nastave za odrasle). Strategije, metode i načela u obrazovanju odraslih; Tehnologija i mediji u obrazovanju odraslih. Edukatori u obrazovanju odraslih. Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost. Perspektive obrazovanja odraslih. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da studenti upoznaju teorijsko-metodološke osnove obrazovanja odraslih; da se upoznaju s osnovama andragoških teorija, pravaca i koncepcija; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja; da se upoznaju s pojmom odraslosti; da se upoznaju s prirodom participacije odraslih u procesu obrazovanja i učenja; da se upoznaju s područjima i sadržajima obrazovanja odraslih; da se upoznaju sa fazama andragoškog ciklusa; da se osposobe za analizu i interpretaciju različitih fenomena u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima obrazovanja odraslih; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz ovog predmeta na ostale predmete i situacije; da se upoznaju s perspektivama obrazovanja odraslih i da se motiviraju za istraživački rad na području obrazovanja odraslih. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati andragogiju kao znanstvenu disciplinu te njen odnos prema drugim znanostima 2. definirati i objasniti temeljne andragoške pojmove 3. kritički promišljati o fazama razvoja andragogije 4. nabrojati i objasniti funkcije obrazovanja odraslih

36

5. identificirati i analizirati suvremene faktore obrazovanja odraslih 6. objasniti fenomen obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja 7. identificirati i objasniti andragoške teorije, pravce i koncepcije 8. usporediti andragoške teorije, pravce i koncepcije 9. definirati i objasniti različita shvaćanja pojma odraslosti 10. identificirati i objasniti posebnosti odgojno-obrazovnog rada s odraslima 11. identificirati i analizirati obrazovne potrebe, motive i razloge sudjelovanja odraslih u obrazovanju 12. nabrojati i vrednovati područja i sadržaje obrazovanja odraslih 13. nabrojati i objasniti faze andragoškog ciklusa 14. identificirati i objasniti osnovne elemente koji utječu na organizaciju nastave za odrasle 15. nabrojati i objasniti organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 16. usporediti i vrednovati organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 17. nabrojati i objasniti strategije, metode i načela u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 18. nabrojati i objasniti upotrebu raznih tehnologija i medija u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 19. primijeniti specifične vještine za rad s odraslima npr. komunikacija, socijalne vještine, prepoznavanje

mehanizama u obrazovnoj grupi odraslih, vođenje grupa i sl. 20. identificirati važnost obrazovanja edukatora za rad s odraslima 21. identificirati i objasniti povezanost obrazovanja odraslih i tržišta rada 22. identificirati i vrednovati perspektive obrazovanja odraslih 23. uspješno koristiti različite izvore u istraživanju fenomena obrazovanja odraslih.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci X X X

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo X X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

ECTS BODOVIMA MAKSIMALAN BROJ

OCJENSKIH BODOVA

Pohađanje nastave 1.6 0

Seminarski rad 1.1 20

Portfolio 0.9 20

Kolokvij 1 1.2 30

Kolokvij 2 1.2 30

UKUPNO 6.0 100 NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga. (odabrana

poglavlja) Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana poglavlja) Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada. (odabrana

poglavlja) Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb:

Birotehnika. (odabrana poglavlja) Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara.

37

Izborna literatura: Delors, J. (2000), Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa. Jarvis, P. (1993), Rekonceptualizacija obrazovanja odraslih za razvoj: zapadnoeuropska

perspektiva. Theleme, vol. 39 (br. 1-4). Jarvis, P. (1995), Adult and Continuing Education, Theory and Practice. London:

Roudledge. Jelenc, Z. (1991), Terminologija izobraževanja odraslih. Ljubljana: Pedagoški institut pri

Univerzi v Ljubljani. Klapan, A., Matijević, M. (ur.) (2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje: Zbornik

radova međunarodne konferencije Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u kontekstu cjeloživotnog učenja. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.

Knowles, M. (1980), The Modern Practice of Adult Educataion from Pedagogy to Andragogy. Revised and Updated. Cambridge Adult Education: Englewood Clifs.

Lavrnja, I., Klapan, A. (1996), Adult Education Based on Social and Professional Neede, European Intagration and Active Citizenship, p.82-86. Tallinn: Publishing House Kulim in Tallinn.

Lavrnja, I., Klapan, A. (1998), Training Adult Educators for Working with Adults in Croatia: The Proceedings of the 3 rd International Conference on Training Adult Educators, p.106-111. Exeter: University of Exeter, Centre for Research in Continuing Education.

Pastuović, N. (1999), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.

Pongrac, S. (ed.) (1999), Adult Education in Croatian Society. Rijeka: Faculty of Philosophy in Rijeka.

Titmus, C.J. (ed.) (1989), Lifelong Education for Adults: An International Handbook. Pergamon Press.


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

38

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_PJP). Predstavnik studenata asistentu može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na web stranici kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_seminar; Kušić_portfolio). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"



Napomena

1. Andragogija kao znanost Osnovni pojmovi andragogije Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih

2. Pojam odraslosti Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja

3. Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava (demografske, socijalne i tehnološke promjene i obrazovanje odraslih)

4. Andragoški ciklus 5. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba 6. Različite klasifikacije obrazovnih potreba 7. Utvrđivanje obrazovnih potreba 8. Razlozi participacije odraslih u obrazovanju i učenju 9. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih

10. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

11. Organizacija nastave za odrasle (organizacijeski oblici, modeli nastave, metode, tehnologija i mediji)

12. Edukatori u obrazovanju odraslih 13. Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja 14. Perspektive obrazovanja odraslih 15. Evaluacija rada na kolegiju

39

VII. POPIS TEMA – SEMINARI


Napomena

1

Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

2

Gledanje dokumentarnog filma: Tjedan cjeloživotnog učenja – Vrijeme je za učenje Odabir tema za seminarske radove

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3

Andragogija kao znanost Razlikovanje temeljnih andragoških pojmova

4 Diskusija: Predmet i značaj andragogije; Suvremeni faktori obrazovanja odraslih

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

5

Obrazovne potrebe i motivi odraslih Ciljevi i zadaci obrazovanja odraslih Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

6 Diskusija: Tko je odrasla osoba?; Kako i zašto odrastao čovjek uči?

Ponoviti gradivo s predavanja i seminara te proučiti pripremljeni materijal

7

Opće i strukovno obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog učenja Diskusija: „Profesionalizacija“ općeg obrazovanja i „deprofesionalizacija“ strukovnog obrazovanja Faze andragoškog ciklusa

8 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici

9 Stručna posjeta (Narodno sveučilište)

Terenska nastava

10

Andragoška didaktika 1/2 (oblici i modeli obrazovanja odraslih)

11

Andragoška didaktika 2/2 (didaktičke strategije i netradicionalne metode u obrazovanju odraslih; e-učenje)

12 Prezentacija studentskih portfolia 1/3 Predaja seminarskih radova

13 Prezentacija studentskih portfolia 2/3

14 Prezentacija studentskih portfolia 3/3

15 Kolkovij 2 Evaluacija rada na seminarima

Pismena provjera znanja u učionici Osvrt asistenta i studenata - diskusija

40

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih


ostvariti

Pohađanje nastave

1.6 1-23

Student je dužan prisustvovati na svim oblicima nastave minimalno 70% od predviđenog fonda sati.


0

Seminarski rad

1.1 1-23

Student odabire temu i izrađuje seminarski rad prema uputama koje će dobiti na početku nastave.


20 (pismeni dio

20)

8 (pismeni dio

8)

Portfolio 0.9 1-23

Student izrađuje portfolio u okviru kojega prikuplja relevantne članke o andragoškim fenomenima i pitanjima te u pismenom obliku kritički promišlja o istima. Seminarski rad ujedno je i jedan od dijelova portfolia. Svaki student prezentira svoj portfolio kao rezultat rada na kolegiju.



dio 5)


dio 2)

Kolokvij1 1.2 1-13 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


30 12

Kolokvij 2 1.2 14-23 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom satu u učionici.


30 12

UKUPNO 6.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:


Brojčana ocjena

80-100 ocjenskih bodova A 5 70-79,9 ocjenskih bodova B 4 60-69,9 ocjenskih bodova C 3 50-59,9 ocjenskih bodova D 2 40-49,9 ocjenskih bodova E 2 30-39,9 ocjenskih bodova Fx 1 0-29,9 ocjenskih bodova F 1

41


Naziv kolegija KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje 4 (2+1+1) – tjedno; 60 (30+15+15) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Nositelj kolegija prof. dr.sc. Sofija Vrcelj Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Kabinet F-316 Telefon 051/ 265 710 E-mail [email protected] Suradnik dr.sc. Siniša Kušić, viši asistent Vrijeme za konzultacije po dogovoru e-mailom Kabinet F-324 Telefon 051/ 265 709 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma Tipologije u komparativnim istraživanjima Strukturni elementi obrazovnih i školskih sustava Razvijeni školski sustavi Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst) OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj kolegija je da studenti upoznaju različite školske sustave i različite pristupe u njihovu proučavanju; da studenti upoznaju globalne probleme odgoja i obrazovanja i tendencije razvoja pojedinih segmenata obrazovanja; da se studenti osposobe za primjenu spoznaja u različitim situacijama institucionalnog obrazovanja temeljem iskustva u vlastitoj i u drugim zemljama; da se kod studenata razvije kritički i stvaralački odnos prema specifičnim problemima odgojno-obrazovne prakse u različitim okruženjima. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. sistematizirati i kritički koristiti znanja o drugim kulturama i obrazovnim sustavima; 2. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava; 3. prepoznati promjenu školskih sustava u društvu te analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj školskih

sustava; 4. komparirati pojedine segmente školskog sustava.NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci X X X X

E-učenje Terenska nastava Konzultacije Ostalo X X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U

ECTS BODOVIMA MAKSIMALAN BROJ

OCJENSKIH BODOVA

Pohađanje nastave 1.6 0

Seminarski rad 1.0 20

Istraživački rad 1.0 20

Kolokvij 1 1.2 30

Završni ispit 1.2 30

UKUPNO 6.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

42

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Vrcelj, S. (2005), U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka:

Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo. Savićević, D. (1984), Komparativno proučavanje vaspitanja i obrazovanja. Beograd: Prosveta. Vrgoč, H. (ur). (1993), Školstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ. Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustvo u deset zemalja. Zagreb: Educa. Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja, seminara i vježbi.

Izborna literatura: Školske novine Napredak Internet izvori (Eurydice i ostali)


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja, seminari i vježbe) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Nositeljica kolegija i asistent će redovito voditi evidenciju o pohađanju svih oblika nastave na kolegiju. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). Studenti su obvezni pridržavati se početka nastave uz pravo na pauze. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o predavanjima, seminarima i vježbama iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na web stranici kolegija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju, web stanicu kolegija i e-mailove (grupni ili individualni).

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima, seminarima i vježbama moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se nositeljici kolegija ili asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog i istraživačkog rada te ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima na početku nastave iz kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova.

43

U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Ukoliko student/ica više puta kasni s predajom zadaće, uskratiti će im se potpis iz kolegija.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_seminar; Kušić_istraživački rad). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. "Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!"



Napomena

1.

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Komparativna pedagogija u sustavu pedagogijskih disciplina

2.

Različiti pristupi u komparativnoj pedagogiji (povijesni, antropološki, geografski, sociološki, filozofski) Traganje za znanstvenim identitetom komparativne pedagogija?

3. «Stari» i novi problemi komparativnih istraživanja; odnos tradicije i suvremenosti

4. Kvalitativne i kvantitativne metode u komparativnom istraživanju

5. Trendovi komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja

6. Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma?

7. Tipologije u komparativnoj pedagogiji (školskih sustava, strukturnih elemenata obrazovnih sustava, teorija…)

8. Strukturni elementi školskih sustava Razvijeni školski sustavi – europski kontekst

9. Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst) 10. Evaluacija 11. Obrazovanje marginaliziranih skupina 12. Privatno školstvo u svijetu 13. Trendovi razvoja školskih sustava i obrazovanja 14. Srednje strukovno obrazovanje 15. Evaluacija rada na kolegiju

VII. POPIS TEMA – SEMINARI I VJEŽBE

Datum Tema Prethodna priprema studenata

Napomena

1. Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

Studenti će dobiti sve upute i obrasce za rad na kolegiju Studenti trebaju poslati svoju e-mail adresu

44

2.

Uvod u komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja – mogućnosti i metode komparacije. Tri tematska bloka u okviru seminara kolegija: 1. Komparativna analiza nacionalnih obrazovnih

sustava – odabrani primjeri pojedinih zemalja; 2. Komparativna analiza pojedinih strukturnih

elemenata i aspekata različitih nacionalnih obrazovnih sustava – osnovno, srednjoškolsko, visokoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih; kurikulum; integracija i diferencijacija u srednjoškolskom obrazovanju; legislativa; upravljanje kvalitetom; strategije obrazovanja nastavnika; privatno i državno školstvo.

3. Tematske komparativne analize na primjeru

odabranih zemalja – rezultati i implikacije PISA programa; Program za cjeloživotno učenje (Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig, Transverzalni program, Jean Monnet); Bolonjski proces; obrazovanje manjina; upisi u školu; završni ispiti; školske uniforme; slobodno vrijeme učenika i studenata; interkulturalne kompetencije...

Rasprava o temama seminarskih radova Rasprava o istraživačkom zadatku (definiranje istraživačkog pitanja, cilja i zadataka istraživanja).

Osvještavanje o mogućnostima i metodama komparacije obrazovnih sustava i različitih odgojno-obrazovnih fenomena.

3.

Diskusija: Prevladavajuće orijentacije i kulture u europskom (i svijetskom) prostoru obrazovanja – neoliberalizam, neokonzervatizam, PISA projekt; kultura globalizacije, internacionalizacije, standardizacije, rangiranja, privatizacije.. Rasprava o odabranim temama seminarskih radova i radnim verzijama nacrta istraživanja – povratne informacije asistenta.

Proučiti literaturu i pripremljene materijale Pregledati literaturu i odabrati temu za seminarski rad Radna verzija nacrta istraživanja

Rok za odabir tema seminarskog i istraživačkog rada Obvezne konzultacije

4. Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i nacrta istraživanja

Proučena literatura Individualne konzultacije po potrebi

5.

Povratne informacije asistenta o konačnim verzijama nacrta istraživanja. Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Proučena literatura

Rok za predaju nacrta istraživanja Individualne konzultacije po potrebi

6. Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Individualne konzultacije po potrebi


Individualne konzultacije po potrebi

8. Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici



Rok za predaju seminarskih i istraživačkih radova

11. Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata




15.

Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata Evaluacija rada na seminarima (osvrt asistenta i studenata - diskusija)

45

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih


ostvariti

Pohađanje nastave

1.6 1-4

Student je dužan prisustvovati na svim

oblicima nastave minimalno 70% od

predviđenog fonda sati.


0

Seminarski rad

1.0 1, 2

Student odabire temu i izrađuju seminarski rad

te ga usmeno prezentira na nastavi.

Pismeni dio seminarskog rada boduje asistent, a usmeni dio ostali studenti te sam

student. Dobiveni bodovi se

pretvaraju u ocjenske bodove.


dio 5)


dio 2)

Istraživački rad

1.0 1, 3, 4

Student izrađuje nacrt istraživanja za jedan od

fenomena/ pitanja u okviru komparativne pedagogije i provodi

istraživanje. Istraživački rad nadopuna je

seminarskom radu te se usmeno prezentira u

sklopu seminarskog rada.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje.

Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

20 8

Kolokvij1 1.2 1-4 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom

satu u učionici.



ocjenske bodove.

30 12

Završni ispit 1.2 1-4

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je

ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 2

postavljena pitanja)



ocjenske bodove.


dio 10)

12 (pismeni dio

8 + usmeni dio

4)

UKUPNO 6.0 100 40* 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji su se procjenjivali i konačna ocjena se donosi prema slijedećem kriteriju:


Brojčana ocjena

80-100 ocjenskih bodova A 5

70-79,9 ocjenskih bodova B 4 60-69,9 ocjenskih bodova C 3 50-59,9 ocjenskih bodova D 2

40-49,9 ocjenskih bodova E 2 30-39,9 ocjenskih bodova Fx 1 0-29,9 ocjenskih bodova F 1

46

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Razvojna pedagoška

djelatnost

J‐6, Dv‐4 J‐60, Dv‐30 Ponedjeljkom

od 14:15 do 16 sati – dvopredmetni

od 14:15 do 18 sati – jednopredmetni

učionica 302 Nositelj kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail

Dr. sc. Slavica Žužić Ponedjeljak od 18 do

18,30 sati

322 Odsjek

265‐708

[email protected]

Asistent Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail


Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu. Aktualna koncepcija razvojne pedagoške

djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti

pedagoga. Temeljna područja i nositelji razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama – njihove uloge i

potrebne kompetencije. Profesija i metodika rada školskog pedagoga. Funkcije pedagoga. Informativna funkcija. Instruktivna

funkcija. Operativno‐koordinacijska funkcija. Studijsko‐analitička funkcija. Istraživačka funkcija. Savjetodavna funkcija.

Normativna funkcija. Funkcija vođenja. Metode rada pedagoga. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon uspješno položenog ispita iz ovog kolegija student će moći:

‐ Prepoznati ulogu i važnost razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.

‐ Pravilno interpretirati profesije stručnih suradnika i njihovu ulogu u internom razvoju odgojno‐obrazovne ustanove.

‐ Projektirati ostvarivanje razvojnih ciljeva odgojno‐obrazovne ustanove.

‐ Prepoznati važnost i razlikovati elemente koncepcije razvojne djelatnosti.

‐ Opisati osnovna područja razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.

‐ Definirati funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

‐ Razlikovati uloge nosilaca razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno‐obrazovnim ustanovama.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE

Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Aktivno sudjelovanje na predavanjima 0,5 10

Izrada seminarskog rada 1,0 15

Izlaganje sadržaja seminarskog rada 1,0 15

Studij literature 0,5 10

Završni ispit 3,0 50

UKUPNO 6,0 100

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

Mušanović, Marko (2000) Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi stručni suradnici u

inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor, 19‐28.

Mušanović, Marko; Staničić, Stjepan; Jurić, Vladimir; Vrgoč, Hrvoje (2002) Razvojna pedagoška djelatnost. U:

Koncepcija promjena odgojno‐obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa R

Prosvjetno vijeće.

Resman, Metod (2000) Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor.

Staničić, Stjepan (1989) Razvojno‐pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za prosvjetno‐pedagošku službu SR

47

Hrvatske.

Staničić, Stjepan (1997) Prema novoj koncepciji razvojno‐pedagoške djelatnosti škole. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐

književni zbor.

Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.

Izborna literatura:

*** (1996.) Profesionalizacija šolskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portorož: ZDPDS ‐ Sekcija šolskih

svetovalnih delavcev.

Mušanović, Marko (2002) Metodika rada pedagoga: Odabrana poglavlja. Rijeka: Vlastita naklada.

Rozmarić, Antun (1989.) Unapređivanje razvojno‐pedagoške službe u osnovnoj školi. Zagreb: Školska knjiga.

Silov, Milan (1987) Stručno‐pedagoška služba i razvojna djelatnost. Život i škola (Osijek), 36:19‐29, br. 1.

Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi – stručni suradnici u

inovacijskom vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. 53‐62.

Staničić, Stjepan (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279‐295.

Vrcelj, Sofija i Mušanović, Marko (2001) Pedagoška futurologija. Rijeka: Graftrade.

Zloković, Jasminka (1998) Školski neuspjeh ‐ problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijec

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA Pridržavanje rokova se podrazumijeva, a sankcije za nepridržavanje utvrdit će se za svaki pojedinačni slučaj.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e‐poštom.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e‐poštom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013. / 2014. Datum / tjedan

Tema Prethodna priprema studenata*

Napomena

1. Cilj, zadaće, područja rada i organizacija odgojno‐obrazovne ustanove

2. Razvojna pedagoška djelatnost u odgoju i obrazovanju

3. Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom

školstvu

4. Konceptualna i zakonodavna utemeljenost razvojne pedagoške djelatnosti

5. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti

6. Temeljna područja razvojne pedagoške djelatnosti

7. Nositelji razvojne‐pedagoške djelatnosti, njihove uloge i potrebne

kompetencije

8. Planiranje razvoja odgojno‐obrazovne ustanove i programi razvojne

djelatnosti stručnih suradnika

9. Materijalne i stručne pretpostavke za djelovanje stručnih suradnika

10. Instrumenti za rad stručnih suradnika

11. ICT u funkciji razvojne pedagoške djelatnosti

12. Nadzor nositelja razvojne pedagoške djelatnosti

13. Profesionalizacija rada nositelja razvojne pedagoške djelatnosti

14. Pregled i sistematizacija temeljnih sadržaja razvojne pedagoške djelatnosti

15. Evaluacija rada

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora seminarskih radova.

48


Naziv kolegija Broj ECTS-a Nastavno opterećenje Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Odgoj i obrazovanje za civilno društvo (jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije)

5 P + S + V 2 + 1 + 0

Semestar V, učionica 302/325 Nastava: četvrtak, 14.15-15.00

Seminar: četvrtak, 15.15 – 16.00 Nositeljica kolegija Vrijeme za konzultacije Kabinet Telefon E-mail

dr. sc. Bojana Ćulum, doc. Po dogovoru e-mailom

MudRi sustav Facebook grupa

313 265-711 [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Civilno društvo: temeljni pojmovi Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije Društveni kapital: temeljni pojmovi, mjerenje društvenog kapitala u zajednici Civilno društvo i filantropija Volonterstvo kao društvena vrijednost Mladi i civilno društvo / politike prema mladima – međunarodna i domaća iskustva Aktivizam i aktivističke kampanje – međunarodna i domaća iskustva (primjeri dobre i loše prakse) Globalno civilno društvo: snage i ograničenja Nasljeđe, sadašnje stanje i perspektive razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Pristupni fondovi Europske unije i ulaganje u organizacije civilnog društva u Hrvatskoj. Organizacije civilnog društva u unapređivanju odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Međunarodne i nacionalne inicijative i programi odgoja i obrazovanja organizacija civilnog društva. Prosvjetna politika u Republici Hrvatskoj u svjetlu odgoja i obrazovanja za civilno društvo Socijalno poduzetništvo Aktualne teme hrvatske svakodnevne javnosti – rasprave i analize aktualnih događanja u RH koje se tiču kolegija

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije: - sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposebnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja rješavanjem problema, timskog i individualnog rada; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja. Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna: - defninirati pojam civilnog društva, njegova korijena, razvoja i stanja u Republici Hrvatskoj i u svijetu; - vrednovati utjecaj i potencijalni doprinos civilnog društva općenito i u posebnim područjima, posebice u odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim razmjerima; - razviti projektne prijedloge (manjeg opsega) koji se odnose na osnaživanje uloge organizacija civilnog društva s posebnim naglaskom na one koje djeluju u području odgoja i obrazovanja. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza (priprema za nastavu i seminar; aktivno sudjelovanje u diskusijama, panelima i ostalim aktivnostima, samostalni rad na tekstu INSERT metodom)

0,5 5

Panel rasprava (priprema materijala i prezentacija/predavanje) (30 materijali +10 prezentacija) 2 40

49

(30 materijali +10 prezentacija) Izrada projektnog prijedloga za prijavu potencijalim donatorima (timski rad) i prezentacija projekta (30+10)

2

40 Volontiranje/ posjeta organizaciji/posjeta predavanjima i/ili tribinama 0,25 5

Provjera znanja/Završni ispit 0,25 10 UKUPNO 5 100

Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. * Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Civilnodruštvo.hr - http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/107/subcategory/147 (Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga

društva, časopis) Bežovan, G. (2004). Civilno društvo. Zagreb: Nakladni zavod Globus. Bežovan, G., Zrinščak, S. (2007). Civilno društvo u Hrvatskoj. Zagreb: Naklada Jesenski iTurk; Hrvatsko sociološko društvo Spajić-Vrkaš, V. (2002). Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo u Hrvatskoj –izvješće. Zagreb, Centar za istraživanje,

izobrazbu i dokumentaciju u obrazovanju za ljudska prava i demokratsko građanstvo, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnice će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

Izborna literatura: Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dobiti u elektronskoj formi.


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja ć e se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Popis prisutnih studenata redovito ć e se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Kašnjenje s predajom zadaća može rezultirati smanjenjem ocjene za 10-20%. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustava za udaljeno učenje.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti tijekom prvog tjedna nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.

50

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi ć e se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti č im je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).

VI. POPIS TEMA, zimski semestar 2013/ 2014. – nastava i seminar Datum/tjedan Tema Prethodna priprema studenata Napomena

10.10.2013. Uvod u kolegij Predstavljanje izvedbenog plana

17.10.2013. Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva – diskusija: što je za mene civilno društvo? Što mislim da (ne)znam o civilnom društvu?

24.10.2013.

Organizacije civilnog društva i njihova uloga u jačanju demokracije Pisanje prijedloga projekta – radionica (1/2)

Posjete organizacijama, predavanjima, okruglim

stolovima, projekcijama – u ovisnosti od aktualnih

zbivanja u Rijeci tijekom cijelog semestra

31.10.2013. Pisanje prijedloga projekta – radionica (2/2)

Dogovor oko tema za panel rasprave – samostalni rad i/ili rad u parovima; (prikaz nacionalnih politika, OCDa i iksustva prakse u raznovrsnim područjima, aspektima civilnoga društva u Hrvatskoj – npr. manjine, homoseksualizam, siromaštvo, beskućnici, osobe s invaliditetom i sl.) Studenti samostalno rade na literaturi (Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva); rade na pojmovniku civilnog društva i na prikupljanju bibliografije za pripremu panela. Studenti u timu razvijaju prijedlog projekta (podjela u timove, prijedlog tema); važno je u projektu naglasiti ulogu studenata

individualni rad studenata izvan učionice

07.11.2013.

14.11.2013.

Temeljni koncepti i pojmovi civilnog društva: studenti prezentiraju pojmovnik civilnog društva

Tekstovi/sažeci o temeljnim pojmovima i konceptima civilnog društva; radne materijale podijeliti s ostalim polaznicima kolegija;

21.11.2013. Mladi i civilno društvo – primjeri aktivizma u (lokalnoj) zajednici - gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

28.11.2013. Volonterstvo kao društvena vrijednost – predavanje + gostovanje na nastavi ili gostovanje u organizaciji

Opcionalno – studenti mogu imati na raspolaganju ovo vrijeme za samostalni rad i pripremu tema za panele i projektnih prijedloga ukoliko bude potrebno

51

06.12.2013.

13.12.2013.

20.12.2013.

Panel rasprave + prezentacija i procjena projektnih prijedloga

prezentacije zadanih/odabranih tema, rad u parovima

09.01.2014.

16.01.2014. Prezentacija/obrana projektnih prijedloga i njihovo vrednovanje

Priprema za prezentaciju projektnih prijedloga

23.01.2013.

Završni ispit

Zaključak kolegija

Razgovor o postignutim rezultatima i ishodima učenja, evaluacija.

Dio seminarskih obveza studenti mogu realizirati putem slijedećih aktivnosti: volontiranje, posjeta organizaciji, posjeta predavanjima i/ili tribinama/okruglim stolovima/filmskim projekcijama; studenti su nakon posjete dužni napraviti kratki (novinarski) izvještaj i prenijeti/prezentirati svoja iskustva ostalim studentima i nastavnici, a izvještaje postaviti na MudRi sustav/facebook grupu, u za to predviđeno mjesto.

52


Naziv kolegija Sociologija obrazovanja Studij PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 1+0+1 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 12:15 do 14:00 uč. 205 Nositelj kolegija Doc.dr.sc.Nena Rončević Suradnik Vrijeme za konzultacije Putem emaila i prema dogovoru.

Kabinet F-314 Telefon 051 265 720 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA o nastanak i razvoj sociologije obrazovanja o pregled teorijskih i metodoloških pristupa sociologiji obrazovanja o nejednakosti u obrazovnim iskustvima i postignućima o obrazovanje i socijalne promjene o globalizacija i obrazovne perspektive o evaluacija kurikuluma o sadržaji obrazovanja za aktivno građanstvo, interkulturalizam, za održivi razvoj... o budućnost obrazovanja i uloga nastavnika o socijalizacija danas, gdje će se sutra odvijati?

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije:

o kritičko mišljenje o sposobnost analiziranja i sintetiziranja; o sposobnost učenja rješavanjem problema; o sposobnost primjene znanja u praksi; o sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijana; o sposobnost da rade samostalno i u timu.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti: o razumiju odnos između društva i obrazovanja na mikro i makro razini; o analiziraju nejednakosti u obrazovnim iskustvima i postignućima o mogu evaluirati kurikulum; o mogu vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj o mogu predložiti promjene koje vode transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj


Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x X – istraživački rad




Pohađanje nastave 0,5 0 Istraživanje 2,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

53

Preddiplomski studij:


IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. Haralambos, H. (2002.) Sociologija: teme i perspective. Zaggreb, Golden Marketing, Poglavlje 11. Obrazovanje, str.774-882.

2. Giddens A. (2007.) Sociologija, Zagreb, Nakladni Zavod Globus XVI.poglavlje Obrazovanje str.488-526

3. Saha, L.J. (2008). Sociology of education, u: Thomas L. Good (ur.) 21st Century Education: A Reference Handbook. California: Sage, 299-307.

Izborna literatura:

1. Bernstein B. (1979.) Jezik i društvene klase, Beograd, Bigz 2. Cifrić I. (1990) Ogledi iz sociologije obrazovanja, Zagreb, Školske novine 3. Delores, J. I sur. (1998.) Učenje: blago u nama, Zagreb, Educa 4. Durkheim E. (1996.) Obrazovanje i sociologija, Zagreb, Zavod za sociologiju Filozofskog

fakulteta u Zagrebu 5. Flere, S. Ur. (1986.) Proturječja suvremenog obrazovanja: ogledi iz sociologije obraovanja 6. Gewirtz S., Cribb A. (2012.) Razumevanje obrazovanja: Sociološka perspektiva, Edicija REČ,

Beograd 2102. 7. Illich I. (1980.) Dole škole, Beograd, Bigz 8. Koković, D. (2009.) Društvo i obrazovni kapital, Novi Sad Mediterra Publishing 9. Lesourne J. (1993.) Obrazovanje i društvo, izazovi 2000 godine. Zagreb, Educa 10. Mannheim, Karl (2009.) Dijagnoza našeg vremena : ratni eseji jednog sociologa, Novi Sad

Mediterra Publishing 11. Pilić Š. (2008.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije: prilozi sociologiji obrazovanja 12. Prpić K. (ur.) (2005.) Elite znanja u društvu (ne)znanja, Zagreb IDIZ 13. Vujčić V. (1990.) Obrazovne šanse, Zagreb, Školske novine 14. Vujević, M. (1991.) Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb


POHAĐANJE NASTAVE Od studenata se očekuje da redovito pristustvuju nastavi. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem emaila. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Putem emaila, na konzultacijama prema dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Kvaliteta rada studenata i nastavnika na ovom predmetu provodi se kontinuirano i/ili koncentrirano sukladno predmetnim aktivnostima i obvezama. Za provjeru kvalitete izrade pojedinih aktivnosti na predmetu potrebnih za stjecanje ECTS bodova nastavnica je dostupna studentima kontinuirano tijekom cijelog semestra (konzultacije, e-pošta). Kvalitetu rada nastavnika studenti procjenjuju pomoću ISVU sustava i/ili putem obrazaca za vrednovanje pripremljenih od strane predmetnih nastavnika i/ili Fakulteta.Kontinuiranom provjerom kvalitete svoga rada nastavnici i student osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija.

54

VI. POPIS TEMA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. 03.10. Nema nastave 2. 10.10. Uvod Podjela u timove 3. 17.10. Sociološke teorije o obrazovanju (I) Timski rad na nacrtu

istraživanja 4. 24.10. Timski rad na nacrtu istraživanja 5. 31.10. Sociološke teorije o obrazovanju (II)

Predaja radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i dorada nacrta (kontinuirano) : konzultativna nastava

Timski rad na konačnoj verziji nacrta istraživanja

6. 7.11. Predaja konačne verzije nacrta i izrada radne verzije anketnog upitnika 7. 14.11. (Ne)jednakost obrazovnih šansi

Predaja radne verzije anketnog upitnika: povratna informacija i dorada nacrta (kontinuirano) : konzultativna nastava

8. 21.11. Predaja konačne verzije anketnog upitnika: konzultativna nastava, dogovor za anketiranje

9. 28.11. Rod i obrazovanje, etnička pripadnost i obrazovanje Anketiranje 10. 05.12. Unos i obrada podataka 11. 12.12. Reforme u obrazovanju 12. 19.12. Pisanje izvještaja: povratna informacija i dorada izvještaja

(kontinuirano) : konzultativna nastava

13. 09.01. Interkulturalizam, obrazovanje za održivi razvoj 14. 16.01. Predaja konačne verzije 15. 23.01. Povratna informacija o ocjenskih bodovima

Evaluacija kolegija Predrok?

55

Documents

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG · PDF fileFilipović, I. (1994). Kako biti bolji roditelj. Zagreb: Alinea Frankl, V.(1986). Zašto se niste ubili? Uvod u logoterapiju. Zagreb Frankl,