IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG …

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA PEDAGOGIJE

ZIMSKI SEMESTAR ak.god. 2015./2016.

I. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Opća pedagogija Filozofija odgoja

Povijest odgoja i obrazovanja Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja

Razvojna psihologija Tjelesna i zdravstvena kultura

III. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Obiteljska pedagogija Didaktika

Školska pedagogija s teorijama škole Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju

Inkluzivna pedagogija Tjelesna i zdravstvena kultura

V. SEMESTAR

Obavezni predmeti

Andragogija Komparativna pedagogija

Razvojna pedagoška djelatnost Seminar završnog rada

Interni izborni predmeti

Sociologija obrazovanja

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Opća pedagogija Studij Sveučilišni preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1 Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 (30+30+0)

Vrijeme i mjesto održavanja nastave

Predavanja: Četvrtkom, 10:15 – 12:00 h Prostorija: 301 Seminari: Četvrtkom: 12:15 – 14:00 h Prostorija: 301

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Kornelija Mrnjaus

Kabinet 323

Vrijeme za konzultacije Utorkom 10:00 – 11:30 h Dogovor putem e-maila

Telefon 051/265-721 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Bojana Vignjević, mag. paed. et angl. Kabinet 322

Vrijeme za konzultacije Četvrtkom, 14:00 – 15:30 h Dogovor putem e-maila

Telefon 051/669-213 e-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Pedagogija kao znanost (predmet, zadaci, metodologija, položaj pedagogije u sustavu znanosti, sustav pedagogijskih disciplina, pedagogijski kategorijalni sustav)

Velikani pedagogijske misli Institucionalizacija odgoja Razvoj prakse i modeli odgoja Odgoj i reprodukcija čovjekova života Odgoj kao humanističko-društveni fenomen Bitna obilježja čovjekova bića - antropologijske osnove odgoja Odgoj - konstanta društvenosti i kulture (socijalizacija, inkulturacija, enkulturacija, asimilacija,

individuacija) Bitne odrednice odgoja Odgoj kao životna potreba zajednice (funkcionalnost, intencionalnost, institucionalizacija,

formalizacija odgojne prakse) Odgoj: utjecaji naslijeđa i društvene sredine Odgoj kao društvena funkcija Odgoj kao upravljanje Odgoj kao razvoj (priprema za život, razvoj iznutra, oblikovanje sposobnosti i formiranje,

rekonstrukcija iskustva, emancipacija) Odgojni ciljevi, ideali i zadaće

Odgojne sredine: velike društvene skupine, odgojno-obrazovni potencijali obitelji, vršnjaci, školska sredina, mass-mediji, sredine u slobodnom vremenu, radno -profesionalne sredine, sredine za djecu s posebnom potrebama

Odgojne metode i stilovi Odgoj kao komunikacijski proces Odgoj i obrazovanje u 21. stoljeću

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju osnovne pristupe, pojmove, klasifikacije pedagogije i oblikuju kritički stav prema stvarnosti odgoja u suvremenom svijetu. Predmet korespondira s predmetima koji tematiziraju povijest pedagogije i pedagogiju kao znanstveni sustav. Očekuje se da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:

- sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza, komparacija, evaluacija…) - analiziranje složenosti fenomena odgoja; - sposobnost planiranja i organiziranja; - sposobnost upravljanja vremenom; - sposobnost primjene ideja u analizi prakse; - sposobnost upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:

1. opisati, definirati i objasniti fenomen odgoja; 2. analizirati fenomen odgoja na primjerima i slučajevima; 3. oblikovati i izložiti ideje, sudjelovati u polemikama i dijalozima; 4. izraditi i prezentirati rad na odabranu temu koja obrađuje fenomen odgoja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – Obrazovanje na

daljinu Mudri x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Aktivnost u nastavi i doprinos nastavi 0,6 10 Kontinuirana provjera znanja 1 1,2 20 Kontinuirana provjera znanja 2 1,2 20 Kontinuirana provjera znanja 3 1,2 20 Završni ispit 1,8 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Napomena: Na ovom predmetu studenti 70 ocjenskih bodova stječu tijekom semestra. Na kraju pristupaju završnom ispitu koji je usmeni i iz kojeg mogu ostvariti 30 ocjenskih bodova. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:

OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih bodova

IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA

1. Giesecke, H. (1993). Uvod u pedagogiju. Zagreb: Educa.

2. Mrnjaus, K.(12008). Pedagoška promišljanja o vrijednostima. Rijeka: Filozofski fakultet 3. Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogije. Rijeka: Hrvatsko futurološko društvo 4. Vukasović, A. (1999). Pedagogija. Zagreb: Hrvatski katolički zbor MI 5. Vujčić, V. (2013). Opća pedagogija. Novi pristup znanosti o odgoju. Zagreb: HPKZ

IZBORNA LITERATURA

Mrnjaus, K., Rončević, N., Ivošević, L. (2013). (inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet

Gudjons, H. (1994). Pedagogija – temeljna znanja. Zagreb: Educa Lenzen, D. (2002). Vodič za studij o odgoju. Zagreb: Educa Marsh, C. (1994). Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa Rosenberg, M. B. (2006). Nenasilna komunikacija. Jezik života. Osijek: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Neill, A.S. (1988). Slobodna djeca Samerhila. Beograd: BIGZ Winkel, R. (1996). Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa Matijević, M. (1994). Humor u nastavi. Zagreb: UNA-MTV Miljković, D. (1996). Pomozite svojoj djeci da razviju samopouzdanje. Đakovo: Temposhop Sullo, R. A. (1995). Učite ih da budu sretni. Zagreb: Alinea Čudina-Obradović, M. (1995). Kako postati bolji učenik. Đakovo: Temposhop Ajduković M., Pečnik N. (1993). Nenasilno rješavanje sukoba. Zagreb: Alinea Biddulph, S. (1997). Tajna sretne djece. Zagreb: Prosvjeta Čudina-Obradović, M.,Težak, D. (1995). Mirotvorni razred - priručnik za učenje o nenasilnom odgoju. Zagreb:

Znamen Glasser, W. (2001). Teorija izbora. Zagreb: Alinea Glasser, W. (2005). Kvalitetna škola:škola bez prisile. Zagreb: Alinea Ortner, G. (1998). Bajke koje pomažu djeci. Zagreb: Mozaik knjiga Ouklander, V.(1997). Put do dječjeg srca. Zagreb Priručnik za nastavnike: pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja (2014). Preuzeto 7. srpnja 2014.

na http://www.mmh.hr/files/ckfinder/files/GOO%20prirucnik%20za%20nastavnike_SCREEN.pdf

Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex., str. 13-16., 56-77., 80-82.

Miljković, D.; Rijevec, M. (2004). Bolje biti vjetar, nego list. Zagreb. IEP. , str. 28-29; 34-37; 47-49.

Runkel, E. H. (2008). Odgojite svoje dijete bez vikanja. Zagreb: V. B. Z. , str. 115-119.

Odgoj i obrazovanje za ljudska prava i demokratsko građanstvo. Kompas – kratki vodič za

praktičare, str. 17-22. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.civilnodrustvo-istra.hr/uploads/media/1-Poglavlje1.pdf

Odgoj i obrazovanje za održivi razvoj: Kako spasiti našu zemlju? (2010), str. 15-18. Preuzeto 23. travnja 2012. s www.skolskenovine.hr/upload/tjednik/40-2010_110117125950.pdf

Ilič, I. (1972). Dole škole. Beograd: BIGZ

Žužić, S. (2009). Zašto učenici izostaju s nastave. Pazin: Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile Časopisi: Pedagogijska istraživanja, Napredak, Zrno, Život i škola, Croatian Journal of Education

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim oblicima nastave student može ostvariti 10 ocjenskih bodova. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositelja kolegija, asistenta i studenata te stoga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je zabranjeno. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. Ukoliko uradak nije predan u dogovorenom roku, smatrat će se da student nije izvršio zadatak.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati nositeljicu kolegija i asistenticu u terminima predviđenim za konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. Sve informacije o eventualnom izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije. Iznimno, putem e-maila. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Ivic_Iva_PDJ) U svrhu ostvarivanja komunikacije putem sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti na kolegij postavljen na Mudri.

NAČIN POLAGANJA ISPITA

Završni ispit je usmeni. Iz usmenog ispita studenti mogu ostvariti 30 ocjenskih bodova. Studenti iz ovog predmeta dobivaju ocjenu.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Od studenata se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Prilikom izrade zadataka predviđenih planom i programom kolegija studenti se ne smiju služiti tuđim tekstom kao svojim Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uratke koje studenti budu slali putem sutava Mudri trebaju imenovati na sljedeći način: Prezime_Ime_Studij_Vrsta rada_Godina (npr. Ivic_Iva_PDJ_Prikaz knjige_2015). Kopije svojih radova studenti trebaju zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne polože završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenata se očekuje da znaju koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku).

ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2.2016. u 9:30h 22.2.2016. u 9:30h

Proljetni izvanredni

29.3.2016. u 9:30h

Ljetni

Jesenski izvanredni

6.9.2016. u 9:30h 13.9.2016. u 9:30h

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME

1.10.2015. Uvodno izlaganje plana i programa kolegija

15.10.2015. Što je pedagogija?

22.10.2015. Odgoj i odgojni proces

29.10.2015. Odgoj kroz povijest

5.11.2015. Odgoj za vrijednosti – moralni odgoj

12.11.2015. Odgojna uloga priča

19.11.2015. Odgojno-obrazovna komunikacija

26.11.2015. Odgoj i obrazovanje za ljudska prava

3.12.2015. Odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo

10.12.2015. Zdravstveni odgoj

17.12.2015. Alternativne pedagogije; Alternativne škole

14.1.2016. Tajna sretne djece i sigurno dijete

21.1.2016. Promjena paradigmi u obrazovanju

28.1.2016. Evaluacija

*Moguća su manja odstupanja u redoslijedu tema predavanja. VII. POPIS TEMA, zimski semestar 2015 / 2016. – SEMINARI

Tjedan/ datum

Tema Priprema studenata

1.10.2015.

Uvodni dio: upoznavanje, upute za izradu pojmovnika te izlaganje o

rasporedu i sadržaju radionica

15.10.2015

Pojmovnik: diskusija o pedagoškim pojmovima

(grupni rad i plenarna rasprava) Tematska rasprava o aktualnim odgojno-obrazovnim problemima

Pronaći i interpretirati definicije traženih pojmova, upisati ih u pojmovnik te se pripremiti za

raspravu

22.10.2015

Radionica: Vrednovanje sebe u odnosu na gradivo

29.10.2015.


(grupni rad i plenarna rasprava) Tematska rasprava o aktualnim odgojno-obrazovnim problemi


raspravu

5.11.2015.

Radionica: Interaktivnost i uvjerljivost u nastavničkom i pedagoškom poslu

12.11.2015.




raspravu

19.11.2015.

Radionica: Komunikacijske vještine (prema uspješnoj pedagoškoj

komunikaciji)

26.11.2015.



Pronaći i interpretirati definicije traženih pojmova, upisati ih u pojmovnik te se pripremiti za raspravu

3.12.2015.

Radionica: Rješavanje konflikta

10.12.2015.




raspravu

17.12.2015.

Radionica: Religijska i etnička tolerancija u odgoju i obrazovanju

14.1.2016.




raspravu

21.1.2016.

Radionica: Socijalne kompetencije – kolaboracija i rješavanje problema u grupi

28.1.2016. Završna diskusija i evaluacija

PRILOG Aktivnost u nastavi Student-ica iz aktivnog sudjelovanja na nastavi može ostvariti do 10 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 1 – Pojmovnik Studenti izrađuju rječnik iz temeljnih pojmova pedagogija. Popis pojmova studenti će dobiti na početku nastave. Detaljna uputa za izradu Pojmovnika bit će objavljena na sustavu Mudri. Iz izrade Pojmovnika student-ica može ukupno ostvariti 20 ocjenskih bodova. Kontinuirana provjera znanja 2 – Prikaz dvije knjige Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dvije knjige iz područja pedagogije (prijedlog literature bit će stavljen na Mudri). Iz prikaza knjiga student-ica može ukupno ostvariti 20 bodova. Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaze knjiga student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije tri tjedna prije izlaska na usmeni ispit. Kontinuirana provjera znanja 3 – Prikaz dva rada Student-ica treba pročitati i izraditi prikaz dva znanstvena ili stručna rada iz područja pedagogije (prijedlog literature nalazi se u izvedbenom programu). Iz prikaza radova student-ica može ukupno ostvariti 20 bodova. Detaljna uputa za izradu prikaza bit će objavljena na sustavu Mudri. Prikaze radova student-ica treba predati putem sustava Mudri do najkasnije tri tjedna prije izlaska na usmeni ispit. Završni ispit Studenti su dužni pristupiti usmenom ispitu u vrijeme ispitnih rokova. Iz usmenog ispita student-ica može ukupno ostvariti 30 ocjenskih bodova.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 1. semestar Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 15+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom od 14,15-16,00 h učionica 301 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija Dr. sc. Aleksandra Golubović, docent

Kabinet 423 Vrijeme za konzultacije Srijedom od 10-11,30 h i po dogovoru

Telefon 265-643 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

- Uvod u kolegij filozofija odgoja – utemeljenost filozofije odgoja kao filozofske discipline, odnos

pedagogije i filozofije odgoja. - odabir i obrada najznačajnijih filozofa odgoja u povijesti filozofije. - Filozofija odgoja u antičko doba, u srednjem vijeku, u moderno i suvremeno doba (izazovi,

poteškoće, perspektive). - Platon, Aristotel, J. J. Rousseau, Immanuel Kant, John Dewey. - analiza temeljnih filozofskih stavova (analiza izvornih tekstova) reprezentativnih filozofa odgoja. - Epistemologija (spoznajna teorija) u službi filozofije odgoja. - Etika u službi filozofije odgoja. - Intelektualna i moralna dimenzija u izgradnji čovječnosti. - pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije.

- suvremena koncepcija filozofije odgoja.


- da studenti budu sposobni opisati, definirati, objasniti, analizirati i vrednovati temeljne odgojne

stavove filozofa odgoja polazeći od antičkih filozofa (Platon) pa sve do danas (J. J. Rousseau, John Dewey).

- da mogu opisati, objasniti i usporediti temeljne spoznajne i etičke teorije filozofa odgoja (kao i ovisnost odgoja o etici i etike o znanju).

- da mogu opisati i objasniti temeljne epistemološke stavove filozofa odgoja.

- da studenti mogu primijeniti odgojne principe najznačajnijih filozofa odgoja (s ciljem unapređenja nastave).


Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


Pohađanje nastave 1 Kontinuirana provjera znanja 1 1 35 Kontinuirana provjera znanja 2 1 35 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)


OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ

5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova

4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova

3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova

2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova

2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova

1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova

1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova


1) Boran Berčić, Filozofija (sv. 1 – odabrana poglavlja), Ibis grafika, Zagreb 2012. 2) Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 3) Aleksandra Golubović, „Odgojne implikacije Kierkegaardove antropologije. Od antropologije do

filozofije odgoja u misli Sorena Kierkegaarda”, Diacovensia 23 (2015), 2, str. 213-228. 4) Aleksandra Golubović, „Aktualnost Rousseauovih promišljanja filozofije odgoja s posebnim osvrtom

na moralni odgoj”, Acta Iadertina, 10 (2013), 1, str. 25-36. 5) Aleksandra Golubović, „Filozofija odgoja”, Riječki teološki časopis, 36 (2010), 2, str. 609-623. 6) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 7) Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja, Zagreb 1993. 8) Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006.

IZBORNA LITERATURA

1. Steven M. Cahn, Classic and Contemporary Readings in the Philosophy of Education, New York,

1997. 2. Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE

Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim radovima. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova.

Neizvršavanje obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti će napisati esej na zadanu temu. Krajnji rok za predaju eseja je 10. siječnja tekuće godine. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima”. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju.


U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.


Pismeni ili usmeni ispit


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10. i 25. veljače u 9 h


30. ožujka u 9 h

Ljetni 15. lipnja i 7. srpnja u 9 h

Jesenski izvanredni

7. i 14. rujna u 9 h


15.10.2015. Uvodni dio – predstavljanje kolegija, tj. izvedbenog plana (na seminarima će se čitati i analizirati tekstovi svjetskih i hrvatskih filozofa)

22.10. Definicija, ciljevi, metode, principi – filozofija odgoja vs. pedagogija

29.10. Sokrat – epistemologija i etika u službi odgoja

05.11. Platon – spoznaja i etika u službi odgoja (rad na tekstu)

12.11. Platon filozofija politike i odgoj (rad na tekstu)

19.11. Aristotel – etika vrlina (rad na tekstu)

26.11. Kolokvij 1

03.12. Temeljne etičke koncepcije u službi odgoja (odnos intelektualnog i moralnog odgoja)

10.12. Kršćanska i Kantova etika dužnosti (rad na tekstu)

17.12. Konsekvencijalistička etika

14.01.16. J. J. Rousseau – Emil ili o odgoju - analiza ključnih teza

21.01. John Dewey – suvremeni filozof odgoja

28.01. Kolokvij 2




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest odgoja i obrazovanja Studij Pedagogija, Jednopredmetni studij (JP) Semestar 1. Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2 + 2 + 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: utorak, 8.15 - 10.00, predavaonica 301 Seminari: petak, 12.15 - 14.00, predavaonica 301

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

DA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Ledić Kabinet 311

Vrijeme za konzultacije četvrtkom od 8.30 do 10.00 sati Telefon 051/ 26 57 18

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Dr. sc. Marko Turk

Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije prema dogovoru putem e-pošte

Telefon 051/ 26 57 13 e-mail [email protected]


I. Uvod u kolegij. Opći pregled razvoja odgoja i obrazovanja (pismenost u prvim civilizacijama; odgoj i obrazovanje u grčkim polisima; odgoj i obrazovanje u Rimu; obrazovna ideja i praksa srednjega vijeka; humanističko obrazovanje; reformacija, protureformacija i obrazovanje; razvoj obrazovanja i ideja o obrazovanju u novom vijeku). Odgoj i obrazovanje u 19. stoljeću. Odgoj i obrazovanje u 20. stoljeću. II. Povijesni okviri nacionalne povijesti odgoja i obrazovanja: međuzavisnost pedagogijske teorije i društveno-političke konstelacije. Počeci pedagogijske misli u Hrvatskoj (1850-1918). Pedagogijska strujanja između ratova (1918-1941). «Socijalistička» pedagogija nakon Drugog svjetskog rata. Odgoj i obrazovanje u Hrvatskoj u recentnom periodu: analiza i projekcije razvoja.


Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:

- sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja, s posebnim naglaskom na analizu i kritički pristup tekstu;

- sposobnosti planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.

Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna:

- prikazati temeljna obilježlja odgoja i obrazovanja i ideje o odgoju i obrazovanju u različitim vremenskim epohama i prostorima;

- opisati i objasniti utjecaj kulturnih, društveno-političkih, ideoloških i gospodarskih prilika koje u pojedinim društvenim epohama utječu na razvoj odgoja i obrazovanja;

- prikazati razvoj teorije i prakse odgoja i obrazovanja u nacionalnim okvirima; - vrednovati dosege recentnih pristupa odgoju i obrazovanju u nacionalnim i međunarodnim

okvirima imajući u vidu njihova izvorišta. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X – E-učenje

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Priprema za nastavu i aktivno sudjelovanje u nastavi 1 / Izrada i prezentacija prikaza knjige/znanstvenog/stručnog teksta 1 30 Aktivno sudjelovanje na satu seminara 1 / Seminarske aktivnosti (referat + usmena provjera znanja)

2 10 + 20

Međuispit 1 (opća povijest) 0,5 20 Međuispit 2 (nacionalna povijest) 0,5 20 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. Za svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje (osim međuispita) izrađuju se obrasci za vrednovanje, čime su studenti unaprijed upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na mrežnim stranicama kolegija u okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Tijekom semestra studenti moraju sudjelovati u izvršavanju svih aktivnosti na kolegiju i trebaju postići 50% bodova iz svake aktivnosti. Ako student ne preda aktivnost u zadanom roku ostvareni broj ocjenskih bodova bit će mu umanjen za 25%, a ukoliko aktivnost preda 5 dana nakon roka, smatra se da aktivnost nije obavljena. Izostanak s pisanih i usmene provjere znanja opravdan je uz odgovarajuću liječničku ili pisanu ispriku prije održavanja provjere znanja. Studenti koji u zakazanom terminu opravdano ne pristupe provjeri znanja, provjeru polažu u terminima redovitih ispitnih rokova. Studenti mogu jednom ponavljati 2 od 5 aktivnosti. Aktivnosti se popravljaju na završetku semestra kada se ima pregled cjelokupnog rada studenta, a trebaju se predati do 1. veljače 2016. Pisane provjere znanja u kojima studenti ne postignu 50% ponavljaju se u vrijeme redovnih i izvanrednih ispitnih rokova.










IV. LITERATURAOBVEZNA LITERATURA 1. Gombrich, E. (2000). Kratka povijest svijeta za mlade. Zagreb: Sysprint 2. Ledić, J. (Ur.) (2009). Misli i ideje o odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci,

(interni materijal za kolegij Povijest odgoja i obrazovanja) 3. UNESCO-va mrežna stranica http://www.ibe.unesco.org/International/Publications/Thinkers/

(tekstovi koje će koristiti studenti bit će dostupni studentima na sustavu za udaljeno učenje MudRi)

4. Zaninović, M. (1988). Opća povijest pedagogije. Zagreb: Školska knjiga Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati putem sustava za udaljeno učenje MudRi tijekom semestra. Studentima je dostupan i materijal za učenje u elektronskoj formi.

IZBORNA LITERATURA

1. Aristotel (1988). Nikomahova etika. Zagreb: Globus 2. Cicero, M., T. (2006). O dužnostima. Zagreb: Nova Akropola 3. Dewey, J. (1970). Vaspitanje i demokratija. Cetinje: OBOD 4. Durkheim, E. (1996). Obrazovanje i sociologija. Zagreb: Zavod za sociologiju 5. Huizinga, J. (1991). Jesen srednjeg vijeka. Zagreb: Naprijed 6. Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod 7. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Zagreb: Educa 8. Komensky, J. A. (1967). Velika didaktika: koja obuhvata opštu veštinu o tome kako valja

poučavati svakoga u svemu. Beograd: Zavod za izdavanje užbenika Socijalističke Republike Srbije

9. Le Goff, J. (1998). Civilizacija srednjovijekovnog zapada. Zagreb: Golden marketing 10. Ledić, J. (1991). Razvoj gledanja na cilj odgoja u povijesti hrvatske pedagoške misli (1. dio).

Rijeka: Sveučilište u Rijeci 11. Locke, J. (1967). Misli o vaspitanju. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika SR Srbije 12. Makarenko, A., S. (1948). Predavanja o odgoju djece. Zagreb: Pedagoško-književni zbor 13. Matičević, S. (1934). K problematici funkcije odgajanja i jedne nauke o njoj. Zagreb: Tisak

nadbiskupske tiskare 14. Matijević, M. (2001). Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije. Zagreb: Tipex 15. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap 16. Neill, A., S. (1999). Škola Summerhill: novi pogled na djetinjstvo. Zagreb: Sara 93 17. Platon (2005). Država. Zagreb: Naklada Jurčić 18. Rabelais, F. (1996). Gargantua. Zagreb: Matica Hrvatska 19. Trstenjak. D. (1951). O odgoju djece, nagradama i kaznama. Zagreb: Pedagoško-književni

zbor V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU

POHAĐANJE NASTAVE Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih izostanaka reguliran je Statutom. Popis prisutnih studenata redovito će se voditi. Od studenata/studentica očekuje se da se informiraju o nastavi koju su propustili i redovito posjećuju sustav za učenje MudRi. Izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno neizvršavanje tekućih zadataka. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni

svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Očekuje se da se studenti pripremaju za nastavu u skladu s uputama nastavnika. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta.


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju stranice kolegija na sustavu za udaljeno učenje MudRi.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-poštom, putem koje mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu MudRi.


Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u kolegiju.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA: Kašnjenje s predajom zadaća (seminara, eseja i sl.) rezultira smanjenjem ocjenskih bodova za 25%. Valja napomenuti da sustav za udaljeno učenje MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. Izvedbenim planom predviđa se da sve predmetom određene obveze izvrše do zadnjeg dana trajanja nastave u semestru u kojemu se predmet predaje. OSTALE UPUTE: Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektroničkom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati i baratati dokumentima u *.doc i *.pdf formatu te napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint. Ukoliko nije precizirano svi materijali koje studenti predaju za ocjenjivanje putem sustava za udaljeno učenje MudRi predaju se u *.doc formatu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. Studentski radovi pregledavat će se sustavom za provjeru izvornosti studentskih radova Turnitin, a akademsko nepoštenje sankcionirati.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 5.2. 2016. u 13 sati i 25.2.2016. u 16 sati


31.03.2016.u 16 sati

Ljetni 16.6. 2016. u 16 sati i 7.7.2016.u 16 sati

Jesenski izvanredni

9.9. i 14.9.2016. u 14.00 sati


1./6.10. Uvod u kolegij 2./13.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 1/5 3./20.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 2/5 4./27.10. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 3/5

5./3.11. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 4/5 6./10.11. Pregled opće povijesti odgoja i obrazovanja 5/5 7./17.11. Međuispit 1 8./24.11. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 1/2

9./1.12. Pregledno predavanje sadržaja iz NPOO 2/2 10./8.12. Prezentacije prikaza tekstova

11./15.12. Prezentacije prikaza tekstova 12./22.12. Prezentacije prikaza tekstova 13./12.1. Prezentacije prikaza tekstova 14./19.1. Međuispit 2 15./26.1. Vrednovanje i zaključak rada na kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA SEMINARA (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME Prethodna priprema studenata

1./9.10.

Uvod – upute za rad na seminarskom dijelu nastave, upoznavanje sa sustavom za udaljeno učenje MudRi, ciljevi i zadaci seminara, ishodi

učenja.

/

2./16.10. Homer: Ilijada i Odiseja

Iz navedenih je djela potrebno pročitati sljedeća pjevanja, Ilijada - 6, 9, 11 i 22 i Odiseja - 1, 2, 3, 4, 16 i 17, te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

3./23.10. Individualni rad izvan učionice Studenti se pripremaju za nastavu seminara u 4. tjednu nastave.

4./30.10. Platon: Teetet Pročitati navedeno djelo te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


6./13.11. Tommaso Campanella: Grad sunca Pročitati navedeno djelo te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


8./27.11. J. A. Komensky: Informatorijum za školu

materinsku

Pročitati navedeno djelo te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.


10./11.12. C. M. Talleyrand: Referat o narodnom

obrazovanju L-M. Lepeletier: Plan nacionalnog odgoja

Pročitati navedene tekstove te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

11./18.12. F. Higy-Mandić: Uzgojni domovi i nastava u

prirodi

Pročitati navedeno djelo te se u skladu s uputom pripremiti za aktivno sudjelovanje u nastavi.

12./25.12. Nema nastave /

13./15.1. Individualni rad izvan učionice Priprema za usmenu provjeru znanja

14./22.1. Usmena provjera znanja (gradivo seminarske

nastave) U terminu redovite nastave prema unaprijed pripremljenom rasporedu

15./26.1. Vrednovanje i zaključak rada na kolegiju / Napomena: Sva djela koja će studenti čitati u okviru nastave seminara bit će dostupna studentima u digitaliziranom obliku na sustavu za udaljeno učenje MudRi.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I

Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja

Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije

Semestar 1.

Akademska godina: 2015/2016

Broj ECTS‐a 7

Nastavno opterećenje 2P + 2S


Ponedjeljkom: predavanja od 12:15 do 14:00 (301) seminari od 10:15 do 12:00 (205)

Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Suradnik na kolegiju Nena Vukelić

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00

Kabinet 310/III

Telefon 051 265714

E‐mail [email protected], [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja; Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja; Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam); Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup; Određivanje svrhe i ciljeva; Odnos teorije i empirijskog istraživanja; Analiza procesa istraživanja – faze; Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova; Definiranje cilja i zadataka istraživanja; Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka; Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli; Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja; Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja; Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja; Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje); Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja; Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).


Nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti će moći prepoznati i objasniti temeljne metodološke pojmove i paradigme u istraživanju odgojnih i obrazovnih fenomena; Razlikovati svrhe istraživanja i vrste nacrta; Formulirati i obrazložiti istraživački problem, odrediti ciljeve, hipoteze i definirati varijable; izvršiti pretraživanje baza podataka i biti osposobljeni za analizu znanstvene literature. Kolegij Uvod u metodologiju znanstvenog istraživanja sam za sebe, a posebno u kombinaciji s kolegijima Metodologija pedagoških istraživanja, Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju i Evaluacijska istraživanja predstavlja sadržajnu i logičku cjelinu koja na dodiplomskom studiju ostvaruje dvojaku funkciju: a) omogućuje izgradnju konkretnih radnih kompetencija i b) predispozicija za daljnje stručno i napose znanstveno usavršavanje.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x



AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Prisustvo na predavanjima i seminarima 1 0

Pretraživanje baza podataka i kataloga 1 20

Nacrt istraživanja 1,5 25

Kritički osvrt 1,5 25

Međuispiti (kolokvij) 2* 30*

ZAVRŠNI ISPIT 2** 30**

UKUPNO 7 100

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Varijanta 1* (bez završnog ispita): Ispit se može položiti kroz dva kolokvija (sredinom i na kraju semestra), pri čemu svaki kolokvij obuhvaća dio gradiva i nosi 15 ocjenskih bodova. Prvi međuispit će se održati 23.11.2015., a drugi 25.01.2016. Drugom međuispitu mogu pristupiti samo studenti koji su položili prvi međuispit. Završni ispit Varijanta 2** (završni ispit): Studenti koji ne pristupe kolokvijima, ili ne polože oba kolokvija, pristupaju ispitu u ispitnim rokovima, koji se sastoji od pismenog dijela. Završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju, Jastrebarsko: Naklada Slap. (do 92 str.) Mejovšek, M. (2003). Uvod u metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (Prvi dio) Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.(Prvi dio) Vujević, M. (2002). Uvođenje u znanstveni rad u području društvenih znanosti. Zagreb: Školska knjiga (osim poglavlja 9., 10. i 11.)

Izborna literatura: Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003). Educational Research, An Introduction. Boston [etc.]: Allyn and Bacon, Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati: elementi metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: Hrvatski pedagoško‐književni zbor. Rafajac, B (1995). Methodological and strategic condition for research improvement in education. Research in the field of education, Univerza v Mariboru, str. 394‐398. Rafajac, B. (2001). Multimethodological Researches as Initiative for Educational Theories integration. U zborniku: Teorijsko‐metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja, (Theoretical and Methodological foundation of Educational Research) Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 51‐58.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na nastavi). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e‐učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje.


Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na konzultacijama.


Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. u 09:00.


30.3. u 09:00

Ljetni 16.6. i 29.6. u 09:00

Jesenski izvanredni

7.9. i 13.9. u 09:00

VI. POPIS TEMA ‐ Predavanja

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

05.10. Djelokrug i funkcije metodologije znanstvenog istraživanja;

12.10. Ontološke i epistemološke pretpostavke metodologije; Znanstvena i neznanstvena spoznaja

19.10. Pojam paradigme; Istraživačke paradigme u društvenim znanostima (pozitivizam)

26.10. Određivanje svrhe i ciljeva, odnos teorije i empirijskog istraživanja

02.11.

Analiza procesa istraživanja ‐ faze Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova Rad na literaturi Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

9.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

16.11. Određivanje istraživačke strategije; Izrada nacrta istraživanja

23.11. 1. kolokvij

30.11. Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka).

07.12. Dizajniranje korelacijskog, kauzalno‐komparativnog i eksperimentalnog nacrta istraživanja

14.12. Dizajniranje povijesnog i deskriptivnog nacrta istraživanja

21.12. Alternative pozitivističkoj društvenoj znanosti – naturalistički pristup

11.01. Operacionalizacija istraživanja prema interpretativnoj paradigmi (kvalitativno istraživanje)

18.01. Izrada i evaluacija izvedbenog projekta istraživanja.

25.01. 2. kolokvij

VI. POPIS TEMA ‐ Seminari


05.10. Uvod (obaveze, bodovanje, plan rada)

12.10. Odabir tema nacrta istraživanja

19.10. Edukacija za pretraživanje znanstvene i stručne literature u bazama podataka

26.10. Pretraživanje literature (samostalni rad)

02.11. Izbor, analiza i obrazloženje problema za istraživanje i definiranje ključnih pojmova

9.11. Definiranje cilja i zadataka istraživanja;

16.11. Formuliranje hipoteza; Klasifikacija i operacionalizacija varijabli

23.11. Određivanje istraživačke strategije;

30.11. Izrada nacrta istraživanja

07.12. Izbor istraživačkih metoda, postupaka i instrumenata evidentiranja empirijskih činjenica (podataka)

14.12. Rad na nacrtu istraživanja (samostalni rad)

21.12. Rad na nacrtu istraživanja (samostalni rad)

11.01. Izlaganje nacrta istraživanja

18.01. Izlaganje nacrta istraživanja

25.01. Završni osvrt zadatke i prikupljene bodove, evaluacija kolegija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija RAZVOJNA PSIHOLOGIJAStudij Pedagogija - jednopredmetni Semestar 1. (PD) Akademska godina 2015/2016. Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+0+0


Predavanja: srijeda, 10,15-11,45; Vježbe: srijeda 12,15-13,00; Seminari: srijeda 13,15-14,00 Učionica: 302

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku - Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Sanja Smojver-Ažić

Kabinet 367 Vrijeme za konzultacije Srijeda, 14,00-15,30

Telefon 265-764 e-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Razvojne teorije; Fizički rast i razvoj: norme psihomotoričkog razvoja; Pubertet i biološke promjene; Kognitivni razvoj; Intelektualni razvoj i postignuće; Razvoj govora; Emocionalni razvoj; Moralni razvoj; Slika o sebi; Razvoj spolnih uloga i spolne razlike; Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima; Uloga škole; Odnosi s vršnjacima; Uloga medija u razvoju; Razvojni zadaci u adolescenciji; Stres u djece i adolescenata; Zlostavljanje; Problemi prilagodbe u adolescenciji; Razvoj u odrasloj dobi.


Očekuje se da će nakon položenog ispita iz kolegija Razvojna psihologija studenti moći: 1. opisati specifičnosti razvoja u djetinjstvu i adolescenciji 2. objasniti normativni razvoj i specifičnosti individualnog razvoja 3. primijeniti spoznaje u razumijevanju individualnih razlika među djecom i adolescentima 4. analizirati ulogu obitelji i škole u razvoju djeteta i važnosti interakcije ovih čimbenika


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radx x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo- vježbex x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,8 Kontinuirana provjera znanja 1 0,2 7 Kontinuirana provjera znanja 2 0,2 7 Kontinuirana provjera znanja 3 0,8 16 Kontinuirana provjera znanja 4 0,75 20 Kontinuirana provjera znanja 5 0,75 20 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Kontinuirana provjera znanja 1 - samostalni rad (kognitivni razvoj) Kontinuirana provjera znanja 2 - izvještaj (osvrt) Kontinuirana provjera znanja 3 - seminar Kontinuirana provjera znanja 4 - kolokvij Kontinuirana provjera znanja 5 - kolokvij Kriterij bodovanja kolokvija i dodatnih aktivnosti biti će dostupan putem sustava MUDRI.











IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA (izbor 1 udžbenika)

1. Vasta, R., Haith, M.M., Miller, S.A. (1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko, Slap. (str. 24-62, 107-120,191-207, 253- 399, 457-467; 476-486; 488-644) ili

2. Berk, L. E. (2008). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap (275-409) Ili

3. Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap

IZBORNA LITERATURA

1. Bujšić, G. (2005). Dijete i kriza. Zagreb: Golden Marketing. Tehnička knjiga 2. Čudina-Obradović, M i Obradović, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golding Market-

Tehnička knjiga 3. Feinstein (2005). Tajne tinejdžerskog mozga. Naklada Kosinj. 4. Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Slap 5. Lacković-Grgin, K. (2006). Psihologija adolescencije. Jastrebarsko, Slap 6. Lacković-Grgin, K. (2000). Stres u djece i adolescenata. Jastrebarsko, Slap. 7. Lebedina Manzoni, M. (2006): Psihološke osnove poremećaja u ponašanju, Naklada Slap 8. Salovey, P. (1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Zagreb: Educa. 9. Starc, B., Čudina-Obradović, M., Pleša, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psihološki uvjeti

razvoja djeteta predškolske dobi. Priručnik za odgojitelje, roditelje i sve one koji odgajaju djecu predškolske dobi. Zagreb: Golding market. (str.11-61)

10. Wood (1995). Kako djeca misle i uče. Zagreb: Educa 11. http://hrcak.srce.hr/index.php 12. mrežne stranice i radovi iz časopisa po preporuci uz određenu temu


POHAĐANJE NASTAVE

Očekuje se redovito prisustvovanje nastavi u skladu s Pravilnikom o studiju uz aktivno sudjelovanje. Studenti/ce su obavezni/e pisati međuispite i predati izvještaje te izaći na završni ispit.


Nastavni materijali, dodatne upute za rad i opis aktivnosti biti će dostupni putem sustava za e-učenje MUDRI. Obaveza je studenata/tica unutar prva dva tjedna nastave prijaviti se na kolegij postavljen na MudRi. Lozinku za prijavu studenti će dobiti na prvom predavanju.


Studenti/ce se mogu obratiti nastavnici u terminima konzultacija i putem e-maila.


Završni ispit je pismeni.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2016. u 9,00; 18.2.2016. u 9,00

Proljetni izvanredni 31.3.2016. u 9,00

Ljetni 16.6.2016. u 9,00; 30.6.2016. u 9,00

Jesenski izvanredni 7.9.2016. u 9,00; ili 14.9.2016. u 9,00

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)

DATUM NAZIV TEME

7.10. Uvod u razvojnu psihologiju

14.10. Razvojne teorije

21.10. Razvojne teorije i tjelesni rast

28.10. Tjelesni rast i razvoj

4.11. Kognitivni razvoj



25.11. Moralni razvoj; 1. KOLOKVIJ

2.12. Emocionalni razvoj

9.12. Razvoj slike o sebi

16. 12. Razvoj rodnih uloga i spolne razlike

23.12 Odrastanje u obitelji: odnosi s roditeljima

13.1 Odnosi s vršnjacima; 2. KOLOKVIJ

20.1. Razvojni zadaci u adolescenciji

27.1. Rizični i zaštitni faktori razvoja

VI. POPIS TEMA-vježbe i seminari i obaveze studenata

Tema vježbi Obaveza/pripremastudenata

Tema seminara Obaveza/ priprema studenata

7.10. Radionica za brucoše

Usporedba normativnih i nenormativnih događaja

14.10. Freudova teorija razvoja-ponavljanje

Obrambeni mehanizmi u prilagodbi djece

21.10. Primjena razvojnih teorija na primjerima

Analiza literature za izradu seminara

Odabrati temu seminara

28.10. Tjelesni razvoj Prikaz rada na

seminarima Izbor literature za seminar

4.11. Video prikaz - odrastanje Rad preko sustava

MUDRI Rad preko sustava MUDRI

11.11. Uloga nasljeđa i okoline u razvoju intelektualnih sposobnosti

Priprema za samostalni rad: ispitivanje kognitivnog razvoja

18.11. Kognitivni razvoj- primjeri pojmova

Priprema za samostalni zadatak

Pregled koncepta seminara

25.11. Moralni razvoj – raskorak ponašanja i mišljenja

Izlaganje seminara Predati sažetak seminarskog rada i pripremu za izlaganje

2.12. Razvojni strahovi Prepoznavanje emocija

Izlaganje seminara

9.12. Aspekti slike o sebi i samopoštovanje

Izlaganje seminara

16. 12. Očekivanja o rodnim ulogama

Izlaganje seminara Predati seminarski rad

23.12 Roditeljstvo i razvoj djece Izlaganje seminara

13.1 Vršnjački pritisak Predati izvještaj

(kognitivni razvoj) Izlaganje seminara

20.1. Razvoj seksualnosti Izlaganje seminara

27.1. Adolescencija: problemi odrastanja

Izlaganje seminara Predati 2. izvještaj




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obiteljska pedagogija Studij Preddiplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar 3 Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+2+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorkom od 10.15 do 14.00 (prostorija 301) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković Kabinet 317

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00 Telefon 051 265 707

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja)

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od 11.00 do 12.00

Telefon 051 265 782 e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Osnovni pojmovi. Obitelj prva odgojna i obrazovna sredina. Odgoj kao proces. Temeljne teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Tradicionalne, moderne i postmoderne obitelji. Taksonomija obitelji. Funkcioniranje obitelji i međusobni odnosi. Obiteljske vrijednosti. (Ne)univerzalnost obitelji i globalizacijski trendovi. Socijalni, emocionalni, intelektualni i moralni razvoj djeteta. Međuodnos roditeljskih uloga. Odgoj i komunikacija. Stilovi odgoja. Uspostavljanja discipline. Učenje spolnih uloga. Socijalizacija. Metode i tehnike u ispitivanju obitelji. Sustav predškolske brige o djeci. Odnos obiteljskog i institucionalnog odgoja. Odgoj i socijalizacija kroz predškolske institucije. Moralni razvoj. Odgojne strategije. Dječja igra i stvaralaštvo. Razvijanje socijalne kompetencija u ranom djetinjstvu. Uobičajeni problemi socijalizacije. Prosocijalno ponašanje. Uloga vršnjaka. Prijateljstvo među djecom. Uloga socijalnog konteksta u razvoju djece.


- usvojiti znanja o različitim pogledima i suvremenim teorijama o obitelji - usvojiti znanja o važnosti obiteljske kohezije, fleksibilnosti, komunikacije i kompetencije - osposobiti studente za usvajanje novih stavova, znanja i umijeća te za samostalno, otvoreno i

kritičko razmišljanje na području obiteljske i predškolske pedagogije; - usvojiti znanja i osposobiti studente za učinkovito djelovanje u promjeni odgojne prakse u obitelji i

predškolskom odgoju; - osposobiti i usvojiti osnovne vještine za uspostavljanje bolje interakcije s obitelji; - shvatiti ulogu prosvjetnog djelatnika kao odnos suradnje obitelji i škole; - osposobiti za primjenu osnovne metodologije istraživanja obitelji i obiteljskih odnosa; - usvojiti znanja i osposobiti za opažanje, praćenje, preveniranje i interveniranje u nekim aktualnim

odgojno-obrazovnim problemima na području obiteljske i predškolske pedagogije


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni radX X X X


X X X


Pohađanje nastave i aktivnost u nastavi

1 20

Kontinuirana provjera znanja 1 – ocjenska vježba

2 20

Kontinuirana provjera znanja 2 – seminarski rad / učenje zalaganjem u zajednici

2 30

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih

bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











Knjige – odabrana poglavlja:

1. Rosić, V., Zloković, J. (2002), Prilozi obiteljskoj pedagogiji. Rijeka: Filozofski fakultet, Odsjek za pedagogiju, Graftrade, str.11-52.

2. Janković, J. (2000), Pristupanje obitelji:sistemski pristup. Zagreb: Alinea, str. 15-55. 3. Katz, L. G., McClellan, E. (1999), Poticanje razvoja dječje socijalne kompetencije. Zagreb: Educa,

str.15-98. 4. Ljubetić, M. (2007). Biti kompetentan roditelj. Zagreb: Mali profesor. (odabrana poglavlja) 5. Maleš, D. (ur.) (2011) Nove paradigme ranog odgoja. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zavod za pedagogiju. (odabrana poglavlja) 6. XXX, Obiteljski zakon (NN. god.2014).

IZBORNA LITERATURA

1. Bašić, J. i sur. (1994), Integralna metoda u radu s djecom i njihovim roditeljima. Zagreb: Alinea. 2. Bratanić, M. (2002), Paradoks odgoja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, II izdanje. 3. Coloroso, B. (2007). Disciplina sa srcem! Buševec: Ostvarenje. 4. Gordon, T. (1996), Škola roditeljske odgovornosti. Zagreb: D-graf. 5. Fromm, E. (1981), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed. 6. Key, E. (2000). Stoljeće djeteta. Educa, Zagreb. 7. Kušević, B. (2009). Licencija za roditeljstvo-buduća realnost ili utopijska projekcija. Pedagogijska

istraživanja, 6, br. 1-2, str.191-202. 8. Maleš, D. (1999). Uloga majke i oca u odgoju djeteta. Obitelj u suvremenom društvu (Čikeš, J.ur).

Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji,materinstva i mladih., str.105-111-

9. Sims, M. (2002). Designing Family Support Programs: Building Children, Family and Community Resilience. Altona: Common Ground Publishing.

10. Sheridan, M. D. (1998). Dječji razvoj od rođenja do pete godine: kako se djeca razvijaju i napreduju. Zagreb: Educa, str. 15-50.

11. Zloković, J., (2007). Partnerstvo roditelja i učitelja u ostvarivanju odgojne funkcije. Partnership of Parents and Teachers in Creating the Education Function. U: Zborniku radova, I. International conference from educators of boarding schools, Modeli vzgoje v globalni družbi, The models of education in global society. Ljubljana: Zavod za šolstvo RS, Ministarstvo šolstva, Društvo vzgojiteljev dijaških domov Slovenije, (1) str. 23-31.

12. Zloković, J. (2007).Suvremene obitelji između tradicionalnih i virtualnih odnosa. U: Pedagogija prema cjeloživotnom obrazovanju i društvu znanja. (ur.) Previšić, V., Zagreb: HPD, 761-770.

13. XXX, Mrežni izvori


Prisustvo na predavanjima i seminarima je obavezno.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e-maila.


Pismeni i usmeni ispit.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 8.2. i 24.2.2016.

Proljetni izvanredni 29.3.2016.

Ljetni 15.6. i 4.7.2016.

Jesenski izvanredni 8.9. i 12.9. 2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) PREDAVANJA

DATUM NAZIV TEME

6.10.2015. Perspektive i problemi odgoja djece u obitelji

13.10.2015. Suvremene obitelji

20.10.2015. Obiteljska kohezija i fleksibilnost

27.10.2015. Teorije obiteljske i predškolske pedagogije. Teorija ekološke perspektive

3.11.2015. Međuodnos roditeljskih uloga

10.11.2015. Roditeljske kompetencije – 'Jesu li pećinski ljudi bili bolji roditelji?'

17.11.2015. Licencirano roditeljstvo

24.11.2015. Međugeneracijski odnosi u obitelji

1.12.2015. Tradicionalni i suvremeni pogledi na roditeljske uloge

8.12.2015. Komunikacijski odnosi u obitelji

15.12.2015. 'Alternativne' obitelji i roditeljstvo – tradicionalni i suvremeni pogledi

22.12.2015. Oblici (ne)primjerene skrbi o djeci

12.1.2016. Pogledi na budućnost odgoja djece u obitelji

19.1.2016. Odnos obiteljskog i institucijskog odgoja


VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) SEMINAR

DATUM NAZIV TEME

6.10.2015. Uvod u seminar

13.10.2015. Roditeljstvo: određenja, determinante, dimenzije i temeljna obilježja

20.10.2015. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (uvod)

27.10.2015. Disciplina: tehnike pozitivne discipline (vježba)

3.11.2015. Postavljanje pravila (granica ponašanja) u odgoju djeteta (vježba)

10.11.2015. Ocjenska vježba

17.11.2015. Pedagoško obrazovanje roditelja: razvoj, podjele, programi (uvod)

24.11.2015. Pedagoško obrazovanje roditelja: izrada radionice (vježba)

1.12.2015. Posjet Obiteljskom centru PGŽ-a

8.12.2015. Izlaganja seminarskih radova



12.1.2016. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima

19.1.2016. Izlaganja iskustva volontiranja u institucijama i civilnim udrugama koje rade s obiteljima





MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija DIDAKTIKA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar III Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 7 Nastavno opterećenje (P+S+V) 5 (2+1+2) – tjedno; 60 (30+15+30) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Adriana Ažić Bastalić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru e-mailom Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Predmetna i metodološko-epistemološka utemeljenost didaktike. Temeljni didaktički pojmovi i didaktički sustav. Didaktičke teorije, pravci, modeli i sustavi. Tipovi nastavnika Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadaci-ishodi učenja i sadržaji; zakoni i zakonitosti, zakonite

tendencije). Odgojno-obrazovne i nastavne situacije. Nastavni plan, program i curriculum. Planiranje i programiranje nastave (strukturiranje curriculuma). Teorije o izboru i strukturiranju sadržaja nastave. Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave. Didaktički ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i evaluacija nastave i obrazovanja). Artikulacija situacije učenja i nastave. Didaktička načela u procesu nastave i učenja. Didaktičke metode nastave i učenja. Socijalni oblici rada u nastavi i učenju. Tehnologija i mediji obrazovanja i nastave. Komunikacijski procesi u nastavi. Odgojno-obrazovna ekologija.


Cilj je predmeta da se studenti upoznaju sa pojmom i predmetom didaktike; da upoznaju teorijsko-metodološku utemeljenost didaktike i temeljne didaktičke pojmove; da se upoznaju sa didaktičkim sustavima obrazovanja i nastave s kritičkim i stvaralačkim odnosom prema didaktičkoj teoriji i praksi; da se upoznaju s elementima nastavne situacije i drugih odgojno-obrazovnih situacija; da se upoznaju s procesom planiranja i programiranja nastave i da se osposobe za izradu nastavnog programa; da se upoznaju s teorijom curriculuma; da se upoznaju sa fazama nastavnog procesa i artikulacijom pojedine

nastavne situacije; da se upoznaju sa načelima, metodama, tehnologijom i medijima u nastavi i učenju; da se osposobe za pripremu nastavne situacije; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralačka rješenja u praksi kao i unapređenje njezina razvitka; da se upoznaju sa komunikacijskim procesima u nastavi; da se upoznaju s elementima koji utječu na odgojno-obrazovnu klimu; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na različite situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa; da se motiviraju za istraživački rad na području didaktike i za poziv prosvjetnog djelatnika. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati didaktiku kao pedagošku disciplinu, te njen odnos prema drugim znanstvenim

disciplinama 2. identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika 3. definirati i objasniti temeljne didaktičke pojmove 4. identificirati uzročno-posljedične veze između različitih didaktičkih fenomena 5. objasniti i usporediti različite didaktičke teorije, pravce, modele i sustave 6. razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni proces 7. nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa 8. pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode učenja 9. objasniti i usporediti različite teorije izbora sadržaja nastave 10. opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja 11. izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni predmet 12. nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa 13. opisati i analizirati artikulaciju situacije učenja i nastave 14. nabrojati i opisati didaktička načela u procesu nastave i učenja 15. klasificirati i opisati didaktičke metode nastave i učenja 16. razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i učenju 17. klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije 18. izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvođenje nastave ili drugog oblika odgojno-obrazovnog rada 19. izraditi i analizirati pripremu za izvođenje grupnog oblika rada 20. realizirati jedan nastavni sat i primijeniti različite didaktičko-metodičke odluke 21. izraditi materijal za samostalno učenje 22. nabrojati i opisati modele komuniciranja 23. identificirati probleme u komunikacijskom procesu 24. definirati i analizirati pojam odgojno-obrazovne ekologije 25. identificirati i opisati faktore koji utječu na stvaranje odgojno-obrazovne klime. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


Terenska nastava Vježbe E-učenje Ostalo X X X


Pohađanje nastave 2.0 0 Set vježbi 2.0 35 Seminarski rad 1.0 15 Kolokvij 1 1.0 20 Završni ispit 1.0 30 UKUPNO 7.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Bognar, L., Matijević, M. (2002), Didaktika. Zagreb: Školska knjiga. Poglavalja:

Teorijski pristup i terminološka pitanja (str. 13-36) Povijesni i suvremeni didaktički sustavi (str. 37-70) Odgojno-obrazovne strategije (str. 267-298)

2. Lavrnja, I. (1998), Poglavlja iz didaktike. Rijeka: Pedagoški fakultet.

Poglavlja: Pojam, predmet i zadaci didaktike (str. 7-11) Temeljni pojmovi didaktike (str. 12-17) Cilj i zadaci nastave (str. 18-22) Planiranje i programiranje nastave (str. 23-33) Artikulacija i etape nastavnog procesa (osim evaluacije u procesu nastave i

učenja)(str.34-45) Principi u procesu nastave i učenja (str. 54-68) Pojam i klasifikacija metoda nastave i učenja (str. 69-88) Oblici (forme) rada u nastavi i učenju (str. 89-101) Artikulacija (strukturiranje) situacije učenja i nastave (str. 102-113)

3. Previšić, V. (ur.) (2007), Kurikulum: Teorije – Metodologija – Sadržaj – Struktura. Zagreb: Zavod

za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga. Poglavlja:

Pedagogija i metodologija kurikuluma (str. 15-34) Obrazovni standardi – didaktički pristup metodologiji izrade kurikuluma (str. 117-150) Hrvatski nacionalni kurikulum (str. 157-204) Uloga sudionika odgojno-obrazovnog procesa u stvaranju, provedbi i vrednovanju

kurikuluma Uloga i zadaci sudionika u školskom kurikulumu: učenika, nastavnika, stručno-razvojnih

službi, ravnatelja i roditelja (str. 365-379) Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja, vježbi i seminara. IZBORNA LITERATURA

1 Bezić, K., Strugar, V. (1998), Učitelj za treće tisućljeće. Zagreb: HPKZ. 2 Bežen, A., Jelavić, F., Kujundžić, N., Pletenac, V. (1991), Osnove didaktike. Zagreb: Školske

novine. 3 Jelavić, F. (1994), Didaktičke osnove nastave. Jastrebarsko: Slap. 4 Jensen, E. (2003), Super-nastava. Zagreb: Educa. 5 Kramar, M. (1993), Načrtovanje in priprava izobraževalno-vzgojnega dela v šoli. Novo mesto,

Nova Gorica: Educa. 6 Kyriacou, C. (1995), Temeljna nastavna umijeća. Zagreb: Educa. 7 Marentič-Požarnik, B., Strmčnik, F., Cencič, M., Blažič, M. (1991), Izbrana poglavlja iz didaktike.

Novo mesto: Pedagoška obzorja. 8 Marsh, J.C. (1994), Kurikulum: temeljni pojmovi. Zagreb: Educa. 9 Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake.Rasprave o didaktici, metodici i razvoju škole.

Zagreb: Educa. 10 Pastuović, N. (1999), Edukologija. Zagreb: Znamen. 11 Terhart, E. (2001), Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa.


POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja, vježbe i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 2.0 ECTS boda. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja, vježbi i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima, vježbama i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima, vježbama i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistenticom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistentice. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected] . Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij. Predstavnik studenata asistentici može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).


Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje.


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju vježbi, seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom

tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Prezime_GiMIP; Prezime_ŠK; Prezime_NP; Prezime_seminar). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2016. i 18.2.2016. u 16:00 sati

Proljetni izvanredni 9.4.2016. u 16:00 sati

Ljetni 17.06.2016. u 14.00 sati i 30.06.2016.

Jesenski izvanredni 12.09.2016. i 14.06.2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - PREDAVANJA)

DATUM NAZIV TEME

1 Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata

2 Teorijsko-metodološko utemeljenje didaktike

3 Temeljni pojmovi didaktike( odgoj,obrazovanje, sposobnosti, znanje, vještine, navike, stavovi, nastava)

4 Ciljevi i zadaci nastave; Perspektive poučavanja

5 Nacionalni okvirni kurikulum

6 Kurikulum temeljen na očekivanim ishodima

7 Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija

8 Proces planiranja i programiranja

9 Artikulacija nastavnog procesa Artikulacija situacije nastave i učenja

10 Oblici i metode rada u nastavi.

11 Nastavni principi

12 Tehnologija i mediji

13 E-učenje

14 Pedagoška klima

15 Evaluacija rada na kolegiju

VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA – VJEŽBE I SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1 Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na

Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju

kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Osvještavanje osobnog iskustva o obrazovanju – radionica „Osobine nastavnika“ – anketa

2

Osobine ličnosti studenata (budućih pedagoga i nastavnika) „Osobine nastavnika“ – rezultati ankete Tipovi učitelja

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3

Nacionalni okvirni kurikulum Nastavni plan i program za osnovnu školu; Nastavni plan i program za srednju školu Analiza dokumenta Odabir tema seminarskog rada

ZADATAK Pročitati i proučiti poglavlje

Hrvatski nacionalni kurikulum (autori: Dijana Vican, Ladislav Bognar, Vlatko Previšić) iz knjige Kurikulum: teorije – metodologija – sadržaj – struktura (urednik: Vlatko Previšić).

Pročitati i proučiti Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi

Pročitati i proučiti Nastavni plan i program za osnovnu (ili srednju) školu

Odabir didaktičkog problema (tema seminarskog rada) i podjela studenata za grupni rad

4

Proces planiranja i programiranja Očekivani ishodi i kompetencije Bloom-ova taksonomija Predzadatak za Vježbu 1 - Određivanje cilja i formuliranje očekivanih ishoda za nastavni predmet

ZADATAK Odabrati nastavni predmet

i razred za koji će izrađivati Predmetni kurikulum

5

Metode rada Oblici (forme) rada u nastavi Predzadatak za Vježbu 1 – Metode i oblici rada

ZADATAK Pročitati i proučiti

materijale o metodama i oblicima rada u nastavi

6

Vježba1 – Godišnji i mjesečni izvedbeni program - Predmetni kurikulum Upute za izradu Vježbe 1

ZADATAK Prikupljanje i upoznavanje

svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe1

7 Samostalan rad studenata Izrada Vježbe1 Priprema za Kolokvij1

8 Kolokvij1 Diskusija kao nastavna metoda

Pismena provjera znanja u učionici na nastavnom satu

9 Školski kurikulum

ZADATAK Rok za predaju Vježbe1

Programi školskog kurikuluma Predzadatak za Vježbu 2 – Opis aktivnosti/programa/projekta za školski kurikulum Upute za Vježbu 2 – Školski kurikulum

Prikupljanje i upoznavanje svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe 2

10 Samostalan rad studenata

Izrada Vježbe2

11

Artikulacija situacije nastave i učenja Priprema za izvođenje nastave (sažeta i opširna priprema) Predzadatak za Vježbu 3 – Priprema za izvođenje nastave Upute za Vježbu 3 - Priprema nastavne situacije za izvođenje grupnog oblika rada

ZADATAK Prikupljanje i upoznavanje

svih materijala i priprema predaktivnosti za izradu Vježbe3

Rok za predaju Vježbe2

12 Samostalan rad studenata

Izrada Vježbe 3 Priprema seminarskih

radova

13

Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

Rok za predaju Vježbe3 Rok za predaju seminarskih radova

14

Didaktički problemi (slobodan izbor studenata) – (prezentacije grupnih seminarskih radova u trajanju od cca. 15 minuta)

Priprema seminarskog rada i prezentacije o didaktičkim problemima (odabir sadržaja, motivacija učenika, školsko-razredno-nastavno ozračje, komunikacija, disciplina učenika...)

15 Priprema za završni ispit Evaluacija rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Promišljanje o načinima rada na vježbama i seminarima iz kolegija Didaktika

Evaluacija u pismenoj formi (anonimno)

Predaja ispunjenih evaluacijskih upitnika (anonimno)

ZAVRŠNI ISPIT




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Školska pedagogija s teorijama škole Studij Prediplomski jednopredmetni studij pedagogije Semestar Zimski Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 3+1+1

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Predavanja: srijeda 10.15-13.00 (301) / Seminari i vježbe: petak 11.15-13.00 (205)


ne

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Sofija Vrcelj Kabinet 316

Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru Telefon 051 265 710

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Iva Buchberger, mag. paed et phil.

Kabinet 322 Vrijeme za konzultacije Srijeda 9.30-11.00 i po dogovoru

Telefon 051 267 715 e-mail [email protected]


Školska pedagogija u sustavu pedagoška disciplina; povijesna i futuristička dimenzija škole; različita određenja i funkcije škole; kritika škole i njena transformacija; škola kao sustav i organizacija (teorijsko-metodološki problemi proučavanja sustava i organizacije: pojmovno šarenilo, različiti pristupi, različiti modeli, zakonska regulativa rada škole); škola i okruženje; školska kultura;čimbenici škole:


- Očekuje se da će studenti moći:

- Interpretirati i kritički valorizirati temeljne sadržaje školske pedagogije - izraditi plan i program rada školskog pedagoga; - izraditi plan kulturne i javne djelatnosti škole; - izraditi protokol praćenja nastave; - analizirati organizacijska pitanja škole, suradnju škole i drugih čimbenika odgojno-obrazovnog procesa - prezentirati i argumentirano diskutirati o teorijama škola s posebnim osvrtom na praksu; - prezentirati i argumentirano istražiti fenomene iz školske pedagogije.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x


Pohađanje nastave 0 0 Aktivnost na nastavi (sudjelovanje u diskusijama, prezentacija rada)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 1 (kolokvij 1)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 2 (kolokvij 2)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 3 (3 vježbe)

1 15

Kontinuirana provjera znanja 4 1 20

(dnevnik čitanja) ZAVRŠNI ISPIT 1 20 UKUPNO 6 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta).

Sadržaji koji su provjeravani na kolokviju mogu biti sadržaji ispita. Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome

ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










- Vrcelj, S. (2000). Školska pedagogija. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Vrcelj, S. (1996). Kontinuitet u vrednovanju učenikova uspjeha. Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. - Ledić, J. (1999). Škola i vrijednosti. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci. - Matijević, M. (2001). Alternativne škole. Zagreb: Tipex. - Tillman, K. J. (1994). (ur.). Teorije škole. Zagreb: Educa.

Vrcelj, S. Mušanović, M(2013)Suvremenost teorije obrazovanja Ivana Illicha(JAHR , Vol. 4 No. 8 )dostupno na: http://hrcak.srce.hr/jahr

IZBORNA LITERATURA

- Dewey,J.(1971).Vaspitanje i demokratija, Cetinje,Obod - Glasser, W. (1994). Kvalitetna škola: Škola bez prisile. Zagreb: Educa. - Freire, P. (2002). Pedagogija obespravljenih. Zagreb: Odraz. - Illich, I. (1980). Dole škole. Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod. - http://anarhija-blok45.net1zen.com/ - http://www.schoolofeducators.com/wp-content/uploads/2011/12/EXPERIENCE-EDUCATION-JOHN-

DEWEY.pdf - Vrcelj, S. Mušanović. M. Prema pedagoškoj futurologiji (škola budućnosti).HPKZ, Rijeka,2001.


Student je obvezan prisustvovati svim oblicima nastave iz ovog kolegija i izvršavati sve obveze propisane programom kolegija.


Studenti će relevantne informacije dobivati na nastavi navedenog kolegija, e-mail; individualnim konzultacijama u navedeno vrijeme i preko Mudrog.


U terminima nastave, na konzultacijama.


Usmeno i pismeno


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Studenti u realizaciji obveza ovoga kolegija mogu dolaziti na konzultacije koje će se pismeno evidentirati. Studenti koji svoje neizvršavanje obveza budu pravdali neznanjem, a nisu dolazili na konzultacije, neće stjecati bodove predviđene za određenu aktivnost.

Literatura koja je navedena u kategoriji izborna, student treba pročitati 3 izvora.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2.2016. i 25.2.2016:


31.3.2016.

Ljetni 20.6.2016 i 7.7.2016.

Jesenski izvanredni

7.9.2016. i 12.9.2016.

VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA) DATUM NAZIV TEME (Predavanja)

Prvi tjedan Uvod u kolegij Školska pedagogija s teorijama škole

Drugi tjedan Škola kao društveno povijesni fenomen (različita određenja i funkcije škole)

Treći tjedan Kritika škole i njena transformacija

Četvrti tjedan

Reformska pedagogija i reorganizacija škole

Peti tjedan Suvremene teorije škole

Šesti tjedan Kritika teorija škole

Sedmi tjedan

Kolokvij

Osmi tjedan Škola i okruženje (čimbenici škole);

Deveti tjedan

Školska kultura

Deseti tjedan

Odgojno-obrazovni potencijali škole

Jedanaesti tjedan

Školsko obrazovanje i razvojnost učenika

Dvanaesti tjedan

Upravljanje školom

Školska dokumentacija

Trinaesti tjedan

Budućnost škole (reformski pristupi)

Četrnaesti tjedan

Kolokvij

Petnaesti tjedan

Evaluacija kolegija

DATUM NAZIV TEME (seminari i vježbe)

2.10. Upoznavanje s aktivnostima na kolegiju

Upute za rad

9.10. Samostalni rad studenata

Konzultativna nastava



23.10 Samostalni rad studenata




6.11. Stara škola

Prezentacija studenata

Analiza elemenata stare škole u školskoj praksi

13.11.

Nova škola


Analiza elemenata nove škole u školskoj praksi / Usporedba stare i nove škole

20.11. Glasser: Kvalitetna škola


20.11. Predati dnevnik čitanja

27.11. Izrada plana kulturne djelatnosti škole

4.12. Izrada protokola praćenja nastave

11.12. Analiza škola

18.12. Predati Plan kulturne djelatnosti škole

Predati Protokol praćenja nastave

18.12. Analiza škole prema izrađenom obrascu

Samostalni rad

15.1. Dewey: Moj pedagoški kredo / Sartre: Egzistencijalizam je humanizam


15.1. Predati Analiza škole

22.1. Freire: Pedagogija obespravljenih / Illich: Dolje škole

Prezentacija studenta

29.1. Zaključna razmatranja, evaluacija kolegija

Napomena: Moguća su manja odstupanja u navedenim terminima i temama predavanja, ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu predviđene te kada je riječ o terenskoj nastavi čija realizacija ovisi od institucije u kojoj se planira realizirati terenska nastava.

S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I Filozofski fakultet u Rijeci



IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Statistika u pedagoškoj praksi i istraživanju Studij Pedagogija Semestar III Akademska godina: 2015/2016 Broj ECTS‐a 6 Nastavno opterećenje 2P+2V Vrijeme i mjesto održavanja nastave ‐ predavanja: ponedjeljkom od 10:15 do 12:00 (301)

‐ vježbe: ponedjeljkom od 12:15 do 14:00 (201) Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac

Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do 12:00 Kabinet F‐310 Telefon 051 265714 E‐mail [email protected]

Suradnik Doc.dr.sc.Nena Rončević Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru

Kabinet F‐315 Telefon 051 265720 E‐mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice; Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija; Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.); Mjere disperzije (RV, Q, sd) Normalna raspodjela; Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost); Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije; T‐test (veliki nezavisni uzorci); Metoda diferencije za male zavisne uzorke; Testiranje značajnosti razlike između parametara; Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent, Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije;Hi‐kvadrat‐test; Neparametrijski testovi


Očekuje se da će studenti znati prepoznati prirodu praktičnog ili istraživačkog problema koji se može riješiti statističkim metodama i postupcima; razumjeti, planirati i primijeniti odgovarajuće statističke postupke i metode te interpretirati dobivene rezultate; bit će osposobljeni služiti se SPSS‐om (Statistical Package for the Social Sciences) u stručne i znanstvene svrhe.



x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Vježbe

x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1 0

Definiranje varijabli i unos podataka u SPPS‐u

0,5 5

Obrada podataka i interpretacija rezultata

1,5 15

Provjere znanja na računalu 1,5 50

ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30

UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec D. (2012). Petzova statistika Osnove statističke metode za ne matematičare Jastrebarsko: Naklada Slap. NAPOMENA: (mogu i ranija izdanja gdje je autor samo Petz B.). 2. Kolesarić V., Petz B. (2003), Statistički rječnik tumač statističkih pojmova Jastrebarsko: Naklada Slap.

Izborna literatura: 1. Šošić, I., i Serdar, V. (2000). Uvod u statistiku (bilo koje izdanje). Zagreb: Školska knjiga. 2. Mužić, V. (1997). Metodologija pedagoških istraživanja. Sarajevo: Svijetlost (drugi dio: pedagoška statistika)


POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i vježbama). Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da redovito posjećuju sustav za e‐učenje MudRi gdje će biti dostupan dio nastavnog materijala za samostalno učenje. Studenti su dužni pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka. Zadaće se predaju isključivo putem sustava za e‐učenje MudRi (onemogućena je predaja zadataka nakon isteka roka). Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova dovodi do oduzimanja ocjenskih bodova.


Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u sustav za e‐učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u kolegiju za e‐učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e‐mail. Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne zadatke dobiti putem e‐maila ili na konzultacijama.


Studenti mogu kontaktirati s nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija ili putem e‐maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e‐mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice.


Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. u 09:00.


30.3. u 09:00

Ljetni 16.6. i 29.6. u 09:00

Jesenski izvanredni

7.9. i 13.9. u 09:00

VI. POPIS TEMA


05.10. Uvod u primijenjenu statistiku u društvenim djelatnostima i istraživanju; Mjerne ljestvice;

12.10.

Grafičko predstavljanje statističkih podataka; odnosa između populacija i strukture populacija; grafičko predočavanje nizova numeričkih podataka (histogram i poligon frekvencija) Osobine distribucije frekvencija;

19.10. Srednje vrijednosti (mod, medijan i aritm. sr.);

26.10. Mjere disperzije ( RV, Q, sd)

2.11. Normalna raspodjela;

Određivanje položaja pojedinog rezultata (z‐vrijednost)

9.11. Odnos populacije i uzorka; vrste uzoraka i način njihova određivanja; Procjena parametara populacije na temelju mjerenja uzorka; standardna pogreška aritm. sredine; standardna pogreška proporcije

16.11. T‐test (veliki nezavisni uzorci)

23.11. Mali zavisni uzorci Metoda diferencije za male zavisne uzorke;

30.11. Smisao i princip korelacije; r‐koeficijent,

7.12. Rang korelacija; Parcijalna korelacija; ostali koeficijenti korelacije

14.12. Hi‐kvadrat test

11.1. Neparametrijski testovi

18.1. Neparametrijski testovi

25.1. Predrok (za studente koji su položili oba kolokvija)

VI. POPIS TEMA


05.10. Upoznavanje s programom IBM SPSS (Statistical Package for Social Sciences)

12.10. Upoznavanje s programom IBM SPSS, definiranje varijabli, unos podataka

19.10. Tablice frekvencija, Deskriptivna statistika

26.10. Grafičko prikazivanje podataka, Z‐vrijednosti i normalnost distribucije

2.11. Ponavljanje i vježbanje

9.11. 1. kolokvij,

16.11. T – test, za jedan uzorak, za nezavisne uzorke, za zavisne uzorke


30.11. Bivarijatna korelacija


14.12. Kontingencijske tablice i hi‐kvadrat test

11.1. Neparametrijska zamjena za t‐test za nezavisne i zavisne uzorke


25.1. 2. kolokvij Evaluacija kolegija


Filozofski fakultet u Rijeci

Sveučilišna avenija 4

51 000 Rijeka

Hrvatska

tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099

e-adresa: [email protected]

mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Inkluzivna pedagogija Studij Jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar 3 i 5 Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30P+0V+30S Vrijeme i mjesto održavanja nastave P: srijedom 8,15.-10,00 (301); S: utorkom 8,15-10,00 (325) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku

ne

Nositelj kolegija doc.dr.sc. Nataša Vlah Kabinet 479

Vrijeme za konzultacije srijeda 9,55 – 10,40 i prema dogovoru Telefon 051-265835

e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju -

Kabinet - Vrijeme za konzultacije -

Telefon - e-mail -


SADRŽAJ KOLEGIJA

Tijekom kolegija student će realizirati sljedeće sadržaje: -Čimbenici teškoća socijalne integracije (Usporeni kognitivni razvoj, Poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije, Teškoće čitanja i pisanja, Teškoće u senzoričkoj reaktivnosti, Pervazivni razvojni poremećaj, Autizam, Motorički poremećaji i kronične bolesti, Darovitost, ADHD/ADD; Teškoće senzorne integracije; Problemi u ponašanju; Socijalno-kulturološke prepreke i druga obilježja različitosti koja otežavaju socijalnu integraciju) - Didaktičko-metodički aspekti odgoja i obrazovanja osoba s teškoćama socijalne integracije; - Uloga multidisciplinarnog tima u organizaciji i realizaciji procesa identifikacije i procjene elemenata socijalnog uključivanja osoba s teškoćama socijalne integracije. - Socijalni i Medicinski model društvene brige o osobama s teškoćama socijalne integracije; - Model specijalne edukacije i Model inkluzivne edukacije u suvremenim teorijskim pristupima. - Posjet ustanovama odgoja i obrazovanja osoba s teškoćama socijalne integracije.


Očekuje se da će student nakon položenog predmeta: -Definirati temeljne pojmove vezane uz teškoće socijalne integracije i suvremena načela inkluzivnog odgoja i obrazovanja. -Uočavati elemente teškoća i elemente postizanja uspješnosti kod osoba s teškoćama socijalne integracije. -Analizirati primjenu suvremenih didaktičko-metodičkih pristupa uključivanja osoba s teškoćama socijalne integracije u svakodnevni život i postizanje socijalnih i profesionalnih kompetencija takvih osoba. -Kritički analizirati suvremena istraživanja koja se bave pitanjima unapređivanja socijalne kompetentnosti osoba s teškoćama socijalne integracije.



Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



Pohađanje nastave 1 10 Dva kolokvija 0,80 20 Dnevnik terenske nastave 0,10 10 Seminar 1 20 Izborna aktivnost 0,10 10 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta) Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

1. Bouillet D.(2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Zagreb, Školska knjiga (odabrana poglavlja)

4. Ivančić, Đ. (2010). Diferencirana nastava u inkluzivnoj školi. Zagreb: Alka script (prvo izdanje). 5. Florian, L. (2010), The concept of inclusive pedagogy. U: Hallet, G i Hallet, F. (ur.), Transforming

the role of the SENCO. Buckingham: Open University Press, str. 61-72. 6. Florian, L., Linklater, H., (2010), Preparing Teachers for Inclusive Education: Using Inclusive

Pedagogy to Enhance Teaching and Learning for All. Cambridge Journal of Education, 40 (4), 369 - 386. 7.Vlah, N., Rašković, K. (2014). Problemi u radu s učenicima s emocionalnim teškoćama i teškoćama

u ponašanju i obrasci ponašanja u sukobima kod učitelja razredne nastave. Pedagogijska istraživanja, 11, (1) 141-152.

IZBORNA LITERATURA

1. Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju: Rad na spoznajnom razvoju, vještinama učenja, emocijama i motivaciji. Lekenik: Ostvarenje

2. Kiš-Glavaš, L., Fulgosi-Masnjak, R., ur. (2002): Do prihvaćanja zajedno: integracija djece s posebnim potrebama:, Zagreb: Hrvatska udruga za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama „IDEM“

3. Baron-Cohen, S., Bolton, P. (2000): Autizam: činjenice. Split: Centar za odgoj i obrazovanje „Juraj Bonači“

4. Dulčić, A. (2001): Neki aspekti života s djetetom sa smetnjama u razvoju. Dijete i društvo, 3, 3, 251-260

5. Buljan–Flander, G. (2004): Nasilje među djecom. Zagreb: Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba. 6. Cvetković-Lay, J. (2006): Darovita djeca s posebnim potrebama. Zagreb: Bistrić – Centar za poticanje

darovitosti djeteta 7. Jensen, E. (2004): Različiti mozgovi, različiti učenici: Kako doprijeti do onih do kojih se teško dopire.

Zagreb: Educa 8. Koller-Trbović, N. (2003): Poremećaji u ponašanju djece i mladeži. Dijete i društvo, 5, 2-3, 291-305. 9. Kostelnik, M.J., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004): Djeca s posebnim potrebama: Priručnik za

odgajatelje, učitelje i roditelje. Zagreb: Educa 10. Nenadić, K. (ur.): Učenik s oštećenjem vida u redovitoj školi: Upute za odgojitelje, nastavnike i

roditelje djece s oštećenjima vida koja su integrirana u redovite škole, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti i Hrvatski savez slijepih

11. Posokhova, I. (2000): Kako pomoći djetetu s teškoćama u čitanju i pisanju. Lekenik: Ostvarenje. 12. Sekušak-Galešev, S. (2005): Hiperaktivnost. Dijete i društvo, 7, 1, 40-59.

13. Ujedinjeni narodi (2006): Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za osobe s invaliditetom i Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

14. Vlahović-Štetić V. (ur.)(2005): Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

15. Ferić, M., Kranželić Tavra, V. (2005). Trening socijalnih vještina – izazovi implementacije. Dijete i društvo : časopis za promicanje prava djeteta. 7 , 1; 138-149 .

* Dodatna literatura koju će nastavnik prema interesima I potrebama ciljeva kolegija preporučiti studentima tijekom nastave


POHAĐANJE NASTAVE

Svaki dolazak na satove seminara se evidentira i boduje. Za maksimalni predviđeni broj 10 postotnih bodova student može biti odsutan tri puta.


Mudri


Mudri; e-mail; konzultacije u predviđenom terminu; telefonom u terminu konzultacija


Zadaci na ispitu se odnose na utvrđivanje i vrednovanje: - razinu analiziranja i sintetiziranja teorijskih znanja iz područja inkluzivne pedagogije kao i - razinu preuzimanja odgovornosti za izvršenje složenih zadataka u poznatim uvjetima iz istog područja.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Uvjeti za izlazak na ispit su: -Prezentacija pozitivno ocijenjenog seminarskog rada. Pismeni dio se predaje na dan prezentacije. Ocjenjuje se ukupni dojam i kvaliteta sadržaja te izvedba prezentacije, sve prema kriterijima koji će biti postavljeni na Mudri. Studenti će pri tome napraviti mini istraživanje. Seminar se prezentira tijekom jednog školskog sata u skupini od dva-tri studenta, ovisno o veličini studijske grupe. Jednu od 14 tema studentski par/trojka treba prijaviti čim prije nastavniku. Teme seminarskih istraživanja su navedene u ovom dokumentu u tablici. -Pozitivno ocijenjen dnevnik terenske nastave. Dnevnik terenske nastave s predaje zadnji dan nastave ili ranije. Piše se individualno, a detaljne upute o njegovoj strukturi i kriterijima ocjenjivanja će biti postavljene na Mudri.

Studenti koji imaju opravdane potrebe prilagodbe nastave se mogu javiti nastavniku radi dogovora o prilagodbi programa. Opravdanost pri tome treba biti evidentirana i usuglašena na Odsjeku za pedagogiju. Terenska nastava će se odvijati tijekom satova seminara prema unaprijed određenom rasporedu i protokolu ponašanja u ustanovama. Dio sati seminara je predviđen za prezentaciju studentskih samostalnih istraživanja/seminara. Izborna aktivnost je aktivnost uključivanja u neki od volonterskih projekata koji se tematski bave inkluzivnom pedagogijom. Bodovanje izborne aktivnosti je proporcionalno uloženom vremenu na aktivnosti (1 bod za tri sata).

Zadaci na kolokviju i završnom pismenom ispitu se odnose na utvrđivanje i vrednovanje razine pamćenja i razumijevanja činjeničnih i teorijskih znanja. Seminarski rad se odnosi na razinu kreiranja, vrednovanja i stvaranja novih znanja.

U slučaju propuštenih sati (bolest nastavnika, blagdani i sl.) nastava će se nadoknađivati.

ISPITNI ROKOVI

Zimski 11.2. i 26.2. u 9,00

Proljetni izvanredni 1.4. u 9,00

Ljetni

Jesenski izvanredni 6.9. i 14.9. u 9,00


DATUM NAZIV TEME

PREDAVANJA SEMINARI

1.tjedan Učenici s usporenim kognitivnim razvojem Predstavljanje Syllabusa ; iskazivanje interesa studenata za specifične sadržaje

2. tjedan Poremećaji govorno glasovno-jezične komunikacije i teškoće čitanja i pisanja

Posjet ustanovi; Centar za odgoj i obrazovanje

3. tjedan Učenici s motoričkim poremećajima Posjet ustanovi;Slava Raškaj

4.tjedan Teškoće u senzoričkoj reaktivnosti Posjet ustanovi; OŠ Gornja Vežica

5. tjedan Razvojne teškoće iz autističnog spektra i senzorna dezintegracija

Posjet ustanovi; OŠ Fran Franković

6. tjedan Fenomenološke i etiološke klasifikacije poremećaja u ponašanju

Posjet ustanovi; Centar za autizam

7.tjedan Kolokvij Posjet ustanovi; Dom za odgoj

8. tjedan Učenici s problemima pažnje, impulzivnosti i hiperaktivnosti (ADHD/ADD)

Prezentacija koncepata seminarskih radova

9. tjedan Daroviti učenici

Izlaganje seminarskih radova: - Dijete usporenog kognitivnog razvoja u posebnom programu - Dijete usporenog kognitivnog razvoja u integriranom redovnom programu

10.tjedan Učenici s kroničnim bolestima

Izlaganje seminarskih radova: - Djeca s poremećajima govorno glasovno-jezične komunikacije (mucanje i sl.) - Djeca s teškoćama čitanja i pisanja (disleksija, diskrafija, diskalkulija)

11. tjedan

Multidisciplinarnost procjene elemenata socijalnog uključivanja osoba s teškoćama socijalne integracije

Izlaganje seminarskih radova: - Uključivanje gluhog i/ili nagluhog učenika - Uključivanje slijepog i/ili slabovidnog učenika

12. tjedan

Socijalni i Medicinski model društvene brige o osobama s teškoćama socijalne integracije

Izlaganje seminarskih radova: -Dijete s teškoćama iz autističnog spektra - Djeca s teškoćama senzorne dezintegracije

13.tjedan Teškoće socijalne integracije kao odgojno-obrazovni hendikep

Izlaganje seminarskih radova: -Dijete s motoričkim razvojnim teškoćama -Djeca s kroničnim bolestima (epilepsija, dijabetes itd.)

14. tjedan

Kolokvij

Izlaganje seminarskih radova: - Darovita djeca u odgojno-obrazovnom sustavu - Dijete s ADHD teškoćama u školi

15. tjedan

Evaluacija i završne refleksije

Izlaganje seminarskih radova: -Prikaz obilježja učenika s problemima u ponašanju koji je izdvojen iz obitelji -Prikaz programa socijalnopedagoškog rada za učenika s problemima u ponašanju u osnovnoj školi




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija ANDRAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2014./2015. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave prema rasporedu sati Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj kolegija prof. dr.sc. Anita Klapan

Kabinet po dogovoru e-mailom Vrijeme za konzultacije F-327

Telefon 051/ 265 716 e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Adriana Ažić Bastalić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Po dogovoru e-mailom Telefon

e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Andragogija kao znanost i temeljni andragoški pojmovi. Povijesni razvoj i različita shvaćanja andragogije. Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih. Suvremeni faktori obrazovanja odraslih (demografske, socijalne i tehnološke promjene). Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava. Obrazovanje odraslih u društvu koje uči; Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja. Pregled nekih teorija i suvremenih andragoških pravaca. Suvremene koncepcije andragogije (Njemačka, Francuska, Nizozemska, Finska, Britanska, Američka,

Hrvatska koncepcija andragogije). Pojam odraslosti; Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja. Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba. Različita gledišta o potrebama; Potrebe u relaciji sa motivima, interesima i stavovima. Suvremena shvaćanja obrazovnih potreba; Različite klasifikacije obrazovnih potreba. Utvrđivanje obrazovnih potreba. Priroda participacije odraslih u obrazovanju i učenju. Koncepcije motivacijske orijentacije. Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih. Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih. Andragoški ciklus. Organizacija nastave za odrasle (organizacijski oblici i modeli nastave za odrasle). Strategije, metode i načela u obrazovanju odraslih; Tehnologija i mediji u obrazovanju odraslih. Edukatori u obrazovanju odraslih. Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost. Perspektive obrazovanja odraslih. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je predmeta da studenti upoznaju teorijsko-metodološke osnove obrazovanja odraslih; da se upoznaju

s osnovama andragoških teorija, pravaca i koncepcija; da se osposobe za teorijsko-metodološko utemeljenje obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja; da se upoznaju s pojmom odraslosti; da se upoznaju s prirodom participacije odraslih u procesu obrazovanja i učenja; da se upoznaju s područjima i sadržajima obrazovanja odraslih; da se upoznaju sa fazama andragoškog ciklusa; da se osposobe za analizu i interpretaciju različitih fenomena u konceptualnim okvirima i modelskim oblicima obrazovanja odraslih; da se osposobe za transfer i interferenciju spoznaja iz ovog predmeta na ostale predmete i situacije; da se upoznaju s perspektivama obrazovanja odraslih i da se motiviraju za istraživački rad na području obrazovanja odraslih. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. identificirati andragogiju kao znanstvenu disciplinu te njen odnos prema drugim znanostima 2. definirati i objasniti temeljne andragoške pojmove 3. kritički promišljati o fazama razvoja andragogije 4. nabrojati i objasniti funkcije obrazovanja odraslih 5. identificirati i analizirati suvremene faktore obrazovanja odraslih 6. objasniti fenomen obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja 7. identificirati i objasniti andragoške teorije, pravce i koncepcije 8. usporediti andragoške teorije, pravce i koncepcije 9. definirati i objasniti različita shvaćanja pojma odraslosti 10. identificirati i objasniti posebnosti odgojno-obrazovnog rada s odraslima 11. identificirati i analizirati obrazovne potrebe, motive i razloge sudjelovanja odraslih u obrazovanju 12. nabrojati i vrednovati područja i sadržaje obrazovanja odraslih 13. nabrojati i objasniti faze andragoškog ciklusa 14. identificirati i objasniti osnovne elemente koji utječu na organizaciju nastave za odrasle 15. nabrojati i objasniti organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 16. usporediti i vrednovati organizacijske oblike i modele nastave za odrasle 17. nabrojati i objasniti strategije, metode i načela u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 18. nabrojati i objasniti upotrebu raznih tehnologija i medija u obrazovno-odgojnom procesu za odrasle 19. primijeniti specifične vještine za rad s odraslima npr. komunikacija, socijalne vještine, prepoznavanje

mehanizama u obrazovnoj grupi odraslih, vođenje grupa i sl. 20. identificirati važnost obrazovanja edukatora za rad s odraslima 21. identificirati i objasniti povezanost obrazovanja odraslih i tržišta rada 22. identificirati i vrednovati perspektive obrazovanja odraslih 23. uspješno koristiti različite izvore u istraživanju fenomena obrazovanja odraslih.



Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo X X


Pohađanje nastave 1.6 0 Seminarski rad 1.1 25 Portfolio 0.9 15 Kolokvij 1 1.2 30 Kolokvij 2 1.2 30 UKUPNO 6.0 100 NAPOMENA: Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na

završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:










1. Andrilović, V., Matijević, M. i sur. (1985), Andragogija. Zagreb: Školska knjiga. Poglavlja:

Predmet andragogije i njegove odrednice (str. 1-18) Humanistički ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 57-69) Ekonomski ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 71-89) Socijalni ciljevi obrazovanja i odgoja odraslih (str. 91-101) Andragoški ciklus (str. 103-115) Karakteristike učenja odraslih (str. 117-141) Obrazovna grupa (str. 301-316)

2. Klapan, A. (2004), Teme iz Andragogije. Rijeka: vlastita naklada.

Poglavlja: Andragogija između teorije i prakse (str. 65-72) Komparativna analiza institucionalne mreže obrazovanja odraslih u Hrvatskoj i Sloveniji

(str. 73-89) Obrazovanje edukatora – pretpostavka za kvalitetniji rad s odraslima (str. 103-113) Obrazovne potrebe odraslih – ključno pitanje andragogije (str. 115-124) Obrazovanje odraslih i stvaralaštvo (str. 125-138) Teorijsko-metodološka pitanja obrazovanja odraslih (str. 159-168) Opće i stručno obrazovanje u konceptu cjeloživotnog učenja (str. 169-179) Obrazovanje odraslih i tržišna usmjerenost (str. 227-238)

3. Klapan, A., Pongrac, S., Lavrnja, I. (2001), Andragoške teme. Rijeka: vlastita naklada.

Poglavlja:

Glavne značajke obrazovanja odraslih u Hrvatskoj do danas (str. 11-31) Čimbenici ostvarivanja obrazovanja odraslih (str. 71-94) Organizacijski oblici i modeli obrazovanja odraslih (str. 95-122)

4. Matijević, M. (2000), Učiti po dogovoru – uvod u tehnologiju obrazovanja odraslih. Zagreb:

Birotehnika. Poglavlja:

Didaktičke strategije (str. 40-60) Didaktički modeli nastave za odrasle (str. 61-73) Ispitivanje i ocjenjivanje (str. 87-95) Nastavno ozračje (str. 96-99) Nastavnik instruktor i voditelj obrazovanja (str. 100-103)

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara.

IZBORNA LITERATURA

1. Delors, J. (2000), Učenje - blago u nama. Zagreb: Educa. 2. Jarvis, P. (1993), Rekonceptualizacija obrazovanja odraslih za razvoj: zapadnoeuropska

perspektiva. Theleme, vol. 39 (br. 1-4). 3. Jarvis, P. (1995), Adult and Continuing Education, Theory and Practice. London: Roudledge. 4. Jelenc, Z. (1991), Terminologija izobraževanja odraslih. Ljubljana: Pedagoški institut pri Univerzi v

Ljubljani. 5. Klapan, A., Matijević, M. (ur.) (2002), Obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje: Zbornik radova

međunarodne konferencije Obrazovanje odraslih u Republici Hrvatskoj u kontekstu cjeloživotnog učenja. Zagreb: Hrvatsko andragoško društvo.

6. Knowles, M. (1980), The Modern Practice of Adult Educataion from Pedagogy to Andragogy. Revised and Updated. Cambridge Adult Education: Englewood Clifs.

7. Lavrnja, I., Klapan, A. (1996), Adult Education Based on Social and Professional Neede, European Intagration and Active Citizenship, p.82-86. Tallinn: Publishing House Kulim in Tallinn.

8. Lavrnja, I., Klapan, A. (1998), Training Adult Educators for Working with Adults in Croatia: The Proceedings of the 3 rd International Conference on Training Adult Educators, p.106-111. Exeter: University of Exeter, Centre for Research in Continuing Education.

9. Pastuović, N. (1999), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.

10. Pongrac, S. (ed.) (1999), Adult Education in Croatian Society. Rijeka: Faculty of Philosophy in Rijeka.

11. Titmus, C.J. (ed.) (1989), Lifelong Education for Adults: An International Handbook. Pergamon Press.


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistentice i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistenticom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i

asistentice. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu [email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij. Predstavnik studenata asistentici može poslati i grupnu e-mail adresu cijele grupe (ako postoji).


Kolegij je koncipiran tako da se SVE aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom semestra i ne postoji završni ispit iz kolegija. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje


Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog rada i ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Bastalić_seminar; Bastalić_portfolio). Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 4.2.2016. i 18.2.2016. u 16:00 sati


Ljetni 17.06.2016. i 30.06.2016. u 14.00

Jesenski izvanredni

12.09.2016. i 14.09.2016. u 14.00


DATUM NAZIV TEME

1 Andragogija kao znanost Osnovni pojmovi andragogije Pojam, značaj i funkcije obrazovanja odraslih

2 Pojam odraslosti Odrastao čovjek u procesu obrazovanja i učenja

3 Obrazovanje odraslih kao civilizacijska pojava (demografske, socijalne i tehnološke promjene i obrazovanje odraslih)

4 Andragoški ciklus

5 Obrazovne potrebe u koncepciji ljudskih potreba

6 Različite klasifikacije obrazovnih potreba

7 Utvrđivanje obrazovnih potreba

8 Razlozi participacije odraslih u obrazovanju i učenju

9 Barijere participacije u obrazovnim aktivnostima odraslih

10 Osnovna područja i sadržaji obrazovanja odraslih

11 Organizacija nastave za odrasle (organizacijeski oblici, modeli nastave, metode, tehnologija i mediji)

12 Edukatori u obrazovanju odraslih

13 Obrazovanje odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja

14 Perspektive obrazovanja odraslih


VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA

STUDENATA NAPOMENA

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

2

Gledanje dokumentarnog filma: Tjedan cjeloživotnog učenja – Vrijeme je za učenje Odabir tema za seminarske radove

Motiviranje studenata za rad na kolegiju

3 Samostalan rad studenata Priprema seminarskog rada i prezentacije

Konzultacije po potrebi

4 Samostalan rad studenata Priprema seminarskog

rada i prezentacijeKonzultacije po potrebi

5 Samostalan rad studenata Priprema seminarskog

rada i prezentacijePredaja seminarskih radova

6 Prezentacije seminarskih radova u trajanju od cca 15 minuta 1/4

Priprema pitanja za diskusiju







10 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici

11 Stručna posjeta (Narodno sveučilište)

12 Prezentacija studentskih portfolia 1/2

13 Prezentacija studentskih portfolia 2/2

14 Samostalan rad Priprema za kolokvij

15 Kolokvij 2 Evaluacija rada na seminarima

Pismena provjera znanja u učionici Osvrt asistentice i studenata - diskusija




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PROGRAM

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija KOMPARATIVNA PEDAGOGIJA Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje (P+S+V) 4 (2+2+0) – tjedno; 60 (30+30+0) – semestralno Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak 10,15-12,00 (302) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE

Nositelj kolegija prof. dr.sc. Sofija Vrcelj Kabinet F-316

Vrijeme za konzultacije nakon predavanja Telefon 051/ 265 710

e-mail [email protected]

Suradnik na kolegiju Ines Begić Kabinet

Vrijeme za konzultacije Telefon

e-mail II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Početak komparativnih istraživanja i etabliranje komparativne pedagogije (izazovi i teškoće) Trendovi u razvoju komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i obrazovanja Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma Komparacija školskih sustava Strukturni elementi obrazovnih i školskih sustava Utjecaj globalizacije na reformu obrazovanja Privatno školstvo u svijetu


Cilj kolegija je da studenti upoznaju različite školske sustave i različite pristupe u njihovu proučavanju; da studenti upoznaju globalne probleme odgoja i obrazovanja i tendencije razvoja pojedinih segmenata obrazovanja; da se studenti osposobe za primjenu spoznaja u različitim situacijama institucionalnog obrazovanja temeljem iskustva u vlastitoj i u drugim zemljama; da se kod studenata razvije kritički i stvaralački odnos prema specifičnim problemima odgojno-obrazovne prakse u različitim okruženjima. Nakon odslušanog kolegija i izvršenih obveza studenti će biti sposobni: 1. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava; 2. prepoznati promjenu školskih sustava u društvu te analizirati utjecaj društvenih procesa na razvoj

školskih sustava; 3. poznavati strukturu i značaj obrazovnih sustava te čimbenike koji ga oblikuju 4. prepoznati ulogu i značaj nastavnika u školskom sustavu i u pojedinim segmentima školskog sustava. 5. znati komparirati školske sustave i odgojno obrazovne fenomene NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)


X X X X Terenska nastava E-učenje Mentorski rad Ostalo

X


Pohađanje nastave 1.6 0 Seminarski rad 1.0 20 Istraživački rad 1.0 20 Kolokvij 1 1.2 30 Završni ispit 1.2 30 UKUPNO 6.0 100 PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)











1. Vrcelj, S. (2005), U potrazi za identitetom - iz perspektive komparativne pedagogije. Rijeka: Graftrade, Hrvatsko futurološko društvo.

2. Savićević, D. (1984), Komparativno proučavanje vaspitanja i obrazovanja. Beograd: Prosveta. 3. Vrgoč, H. (ur). (1993), Školstvo u svijetu. Zagreb: HPKZ. 4. Walford, G. (1992), Privatne škole – iskustvo u deset zemalja. Zagreb: Educa.

Napomena: Od studenata se očekuje da osim obvezne literature obvezno prouče materijale s predavanja i seminara.

IZBORNA LITERATURA

1. Školske novine 2. Napredak 3. Internet izvori (Eurydice i ostali)


Studenti su obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave (predavanja i seminari) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 1.6 ECTS bodova. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati. Nositeljica kolegija i asistent će redovito voditi evidenciju o pohađanju svih oblika nastave na kolegiju. Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati predavanja i seminara bit će uskraćen potpis.

Jednako tako student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće dobiti potpis. Proces učenja i poučavanja zajednička je aktivnost nositeljice kolegija, asistenta i studenata s toga studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci, čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za nastavu kolegija). Studenti su obvezni pridržavati se početka nastave uz pravo na pauze. Korištenje mobitela u toku nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.


Sve relevantne informacije o predavanjima i seminarima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći dobiti tijekom nastave i konzultacija, oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni). Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili individualni).


Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći kontaktirati s nositeljicom kolegija i asistentom u predviđenim terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za sadržaj konzultacija i najaviti se nositeljici kolegija ili asistentu mailom jedan dan prije. Mole se studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme tjednog odmora nositeljice kolegija i asistenta.


Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Student je dužan pridržavati se dogovorenih rokova za predaju seminarskog i istraživačkog rada te ostalih samostalnih zadataka. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa studentima na početku nastave iz kolegija. Nepoštivanje i nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem ocjenskih bodova. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij predmeta može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Ukoliko student/ica više puta kasni s predajom zadaće, uskratiti će im se potpis iz kolegija. Od studenta se očekuje visok stupanj samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na sljedeći način: Prezime_Vrsta rada . Student kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija (Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s privitkom) i pretraživati Internet. Također, od studenta se očekuje poznavanje engleskog jezika (čitanje i razumijevanje teksta na engleskom jeziku). Studenti se upozoravaju na previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora pri pisanju seminarskih radova i ostalih samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!“

ISPITNI ROKOVI

Zimski 10.2.2016. i 25.2.2016. u 9:30 sati


Ljetni

Jesenski izvanredni 7.09. i 12.09. 2016.


DATUM NAZIV TEME

1

Upoznavanje sa očekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju Očekivanja studenata od kolegija Komparativna pedagogija u sustavu pedagogijskih disciplina

2 Različiti pristupi u komparativnoj pedagogiji (povijesni, antropološki, geografski, sociološki, filozofski) Traganje za znanstvenim identitetom komparativne pedagogija?

3 Trendovi u razvoju komparativnih istraživanja odgoja i obrazovanja

4 Utjecaj globalizacije na reformu obrazovanja

5 Globalizacija i njen utjecaj na komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja

6 Značaj kulture u komparativnim istraživanjima odgoja i Obrazovanja- Izazovi interkulturalizma i multikulturalizma?

7 Obrazovanje marginaliziranih skupina

8 Strukturni elementi školskih sustava Razvijeni školski sustavi – europski kontekst

9 Selekcija u obrazovanju (globalizacijski kontekst)

10 Komparacija školskih sustava ( odabrane zemlje)

11 Kolokvij

12 Privatno školstvo u svijetu

13 Trendovi razvoja školskih sustava i obrazovanja

14 Srednje strukovno obrazovanje


VII. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA - SEMINARI)

DATUM NAZIV TEME PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA

NAPOMENA

1 Upoznavanje sa planom i programom kolegija te načinom rada na seminarima

Studenti će dobiti sve upute i obrasce za rad na kolegiju Studenti trebaju poslati svoju e-mail adresu

2

Uvod u komparativna istraživanja odgoja i obrazovanja – mogućnosti i metode komparacije. Tri tematska bloka u okviru seminara kolegija: 1. Komparativna analiza nacionalnih

obrazovnih sustava – odabrani primjeri pojedinih zemalja;

2. Komparativna analiza pojedinih

strukturnih elemenata i aspekata različitih nacionalnih obrazovnih

Osvještavanje o mogućnostima i metodama komparacije obrazovnih sustava i različitih odgojno-obrazovnih fenomena.

sustava – osnovno, srednjoškolsko, visokoškolsko obrazovanje i obrazovanje odraslih; kurikulum; integracija i diferencijacija u srednjoškolskom obrazovanju; legislativa; upravljanje kvalitetom; strategije obrazovanja nastavnika; privatno i državno školstvo.

3. Tematske komparativne analize na

primjeru odabranih zemalja – rezultati i implikacije PISA programa; Program za cjeloživotno učenje (Comenius, Erasmus, Leonardo da Vinci, Grundtvig, Transverzalni program, Jean Monnet); Bolonjski proces; obrazovanje manjina; upisi u školu; završni ispiti; školske uniforme; slobodno vrijeme učenika i studenata; interkulturalne kompetencije...

Rasprava o temama seminarskih radova Rasprava o istraživačkom zadatku (definiranje istraživačkog pitanja, cilja i zadataka istraživanja).

3

Diskusija: Prevladavajuće orijentacije i kulture u europskom (i svijetskom) prostoru obrazovanja – neoliberalizam, neokonzervatizam, PISA projekt; kultura globalizacije, internacionalizacije, standardizacije, rangiranja, privatizacije.. Rasprava o odabranim temama seminarskih radova i radnim verzijama nacrta istraživanja – povratne informacije asistenta.

Proučiti literaturu i pripremljene materijale Pregledati literaturu i odabrati temu za seminarski rad Radna verzija nacrta istraživanja

Rok za odabir tema seminarskog i istraživačkog rada Obvezne konzultacije

4 Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i nacrta istraživanja

Proučena literatura Individualne konzultacije po potrebi

5

Povratne informacije asistenta o konačnim verzijama nacrta istraživanja. Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Proučena literatura

Rok za predaju nacrta istraživanja Individualne konzultacije po potrebi

6 Samostalni rad: Izrada seminarskog rada i istraživačkog zadatka

Individualne konzultacije po potrebi


Individualne konzultacije po potrebi

8 Kolokvij 1 Pismena provjera znanja u učionici



Rok za predaju seminarskih i istraživačkih radova

11 Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata



14 Prezentacije seminarskih i istraživačkih

radova studenata

15

Prezentacije seminarskih i istraživačkih radova studenata Evaluacija rada na seminarima (osvrt asistenta i studenata - diskusija)

VIII. PRILOG

Aktivnost ECTS Ishodi učenja

Aktivnost studenta Metoda

procjenjivanja

Maksimalni broj

ocjenskih bodova*

Minimum ocjenskih

bodova koje je potrebno

ostvariti

Pohađanje nastave 1.6 1-4

Student je dužan prisustvovati na svim

oblicima nastave minimalno 70% od

predviđenog fonda sati.

Bilježiti će se prisustvo na svim oblicima nastave.

0

Seminarski rad 1.0 1, 2

Student odabire temu i izrađuju seminarski rad te ga usmeno prezentira

na nastavi.

Pismeni dio seminarskog rada boduje asistent, a

usmeni dio ostali studenti te sam

student. Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

20 (pismeni dio 15 + usmeni

dio 5)

8 (pismeni dio 6 + usmeni dio

2)

Istraživački rad 1.0 1, 3, 4

Student izrađuje nacrt istraživanja za jedan od

fenomena/ pitanja u okviru komparativne pedagogije i provodi

istraživanje. Istraživački rad nadopuna je

seminarskom radu te se usmeno prezentira u sklopu seminarskog

rada.

Student će se upoznati sa kriterijima za bodovanje.

Dobiveni bodovi se pretvaraju u

ocjenske bodove.

20 8

Kolokvij1 1.2 1-4 Pismeni oblik provjere znanja na nastavnom

satu u učionici.



ocjenske bodove.

30 12

Završni ispit 1.2 1-4

Pismeni i usmeni ispit (pismeni dio ispita je

ujedno Kolokvij2, a na usmenom dijelu ispita student odgovara na 2

postavljena pitanja)



ocjenske bodove.

30 (pismeni dio

20 + usmeni dio

10)

12 (pismeni dio

8 + usmeni dio

4)

UKUPNO 6.0 100 40 Moguća su odstupanja od tema kolegija ukoliko studenti pokažu interes za teme koje nisu navedene a i radi transferiranja sadržaja * 1 ocjenski bod = 1% ukupne ocjene odnosno usvojenog znanja

MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455




IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Razvojna pedagoška djelatnost

Studij Jednopredmetni Preddiplomski studij pedagogije

Semestar V (peti)

Akademska godina 2015./16.

Broj ECTS-a 6

Nastavno opterećenje (P+S+V) 30, 30, 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 15:15 do 19:00 sati, učionica 301


-

Nositelj kolegija Dr.sc. Slavica Žužić

Kabinet 315

Vrijeme za konzultacije ponedjeljak 14:30 – 15,15 i 19:00 – 19:45 sati telefon, e-mail, po dogovoru

Telefon 091/ 9567599

e-mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu. Aktualna koncepcija

razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije

razvojne pedagoške djelatnosti pedagoga. Temeljna područja i nositelji razvojne pedagoške djelatnosti u

odgojno-obrazovnim ustanovama – njihove uloge i potrebne kompetencije. Profesija i metodika rada školskog

pedagoga. Funkcije pedagoga. Informativna funkcija. Instruktivna funkcija. Operativno-koordinacijska funkcija.

Studijsko-analitička funkcija. Istraživačka funkcija. Savjetodavna funkcija. Normativna funkcija. Funkcija

vođenja.


Nakon uspješno položenog ispita iz ovog kolegija student će moći:

- Prepoznati ulogu i važnost razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama.

- Pravilno interpretirati profesije stručnih suradnika i njihovu ulogu u internom razvoju odgojno-obrazovne

ustanove.

- Projektirati ostvarivanje razvojnih ciljeva odgojno-obrazovne ustanove.

- Prepoznati važnost i razlikovati elemente koncepcije razvojne djelatnosti.

- Opisati osnovna područja razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama.

- Definirati funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

- Razlikovati uloge nosilaca razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama.



X X X X




Portfolio i aktivno sudjelovanje na nastavi

0,8 10

Izrada seminarskog rada 0,9 15

Izlaganje sadržaja seminarskog rada 0,9 15

Pismeni ispit

1,7 30

Usmeni ispit

1,7 30

UKUPNO 6,0 100

Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom i 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)

Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena prema sljedećoj raspodijeli:









IV. LITERATURA

OBVEZNA LITERATURA

Mušanović, Marko (2000) Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti. U: Pedagozi

stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor, 19-28.

Mušanović, Marko; Staničić, Stjepan; Jurić, Vladimir; Vrgoč, Hrvoje (2002) Razvojna pedagoška djelatnost. U: Koncepcija promjena odgojno-obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ministarstvo prosvjete i športa RH i Prosvjetno vijeće.

Staničić, Stjepan (2006) Menandžment u obrazovanju Rijeka: Vlastita naklada. Staničić, Stjepan (2013) Razvojna pedagoška djelatnost u hrvatskom školstvu: polazišta,

praksa, budućnost. U: Staničić, S. i Drandić, B. Školski priručnik 2013./2014. Zagreb: Znamen. 184-194.

Staničić, S. (2011) Razvojna pedagoška djelatnost. U: Staničić, S. i Drandić, B. Školski priručnik 2011./2012. Zagreb: Znamen. 188-189.

Stoll, Louise i Fink, Dean (2000) Mijenjajmo naše škole. Zagreb: Educa.

IZBORNA LITERATURA

Staničić, Stjepan (1997) Prema novoj koncepciji razvojno-pedagoške djelatnosti škole.

Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Staničić, Stjepan (1989) Razvojno-pedagoška djelatnost u školi. Zagreb: Zavod za

prosvjetno-pedagošku službu SR Hrvatske. *** (1996.) Profesionalizacija šolskega svetovalnega dela (zbornik posveta). Portorož:

ZDPDS - Sekcija šolskih svetovalnih delavcev. Mušanović, Marko (2002) Metodika rada pedagoga: Odabrana poglavlja. Rijeka: Vlastita

naklada. Rozmarić, Antun (1989.) Unapređivanje razvojno-pedagoške službe u osnovnoj školi.

Zagreb: Školska knjiga. Silov, Milan (1987) Stručno-pedagoška služba i razvojna djelatnost. Život i škola (Osijek),

36:19-29, br. 1. Staničić, Stjepan (2000.) Ravnatelj – pedagoški rukovoditelj i školski pedagog. U: Pedagozi

– stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i školi (zbornik 24. škole pedagoga). Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 53-62.

Staničić, Stjepan (2001) Kompetencijski profil školskog pedagoga. Napredak (Zagreb). 142 (3): 279-295.

Vrcelj, Sofija i Mušanović, Marko (2001) Pedagoška futurologija. Rijeka: Graftrade. Zloković, Jasminka (1998) Školski neuspjeh - problem učenika, roditelja i učitelja. Rijeka:

Pedagoški fakultet u Rijeci.


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave obvezno je u skladu s propisima Fakulteta. Očekuje se redovito prisustvovanje i aktivno sudjelovanje u nastavi.


Studenti će informacije dobivati usmeno na predavanjima, tekstualno i e-poštom.


Ostvaruju se u dane predavanja, u vrijeme konzultacija i e-poštom.


Pismeni i usmeni ispit.


ISPITNI ROKOVI

Zimski 8. i 22. 2.2016. P/U u 16:00 sati


1. 4.2016. P/U u 16:00 sati

Ljetni 21.6. i 8.7.2016. P/U – 16:00 sati

Jesenski izvanredni

6.9. i 13.9. 2016. P/U – 16:00 sati


DATUM NAZIV TEME

5.10.2015. Upoznavanje studenata s programom rada, obvezama, načinom rada i očekivanjima u sklopu kolegija.

12.10.2015. Pojmovno određenje razvojne pedagoške djelatnosti u odgoju i obrazovanju.

19.10.2015. Škola kao organizacija – pojam i vrste organizacija, koncepcija škole kao organizacije, odrednice škole kao organizacije.

26.10.2015. Škola kao sustav – odrednice učinkovitosti škole, kvalitetna škola, područja razvojnog djelovanja, planiranje u funkciji razvoja, tipologija škola.

2.11.2015. Cilj, zadaće i područja rada škole kao odgojno-obrazovne ustanove.

9.11.2015. Pregled razvoja i shvaćanja razvojne pedagoške djelatnosti u hrvatskom školstvu.

16.11.2015. Konceptualna i zakonodavna utemeljenost razvojne pedagoške djelatnosti.

23.11.2015. Teorijska polazišta razvojne pedagoške djelatnosti.

30.11.2015. Ciljevi, načela, zadaće i osnovne funkcije razvojne pedagoške djelatnosti.

7.12.2015. Temeljna područja razvojne pedagoške djelatnosti.

14.12.2015. Nositelji razvojne-pedagoške djelatnosti, njihove uloge i potrebne kompetencije.

21.12.2015. Materijalne i stručne pretpostavke za djelovanje stručnih suradnika.

11.01.2016. ICT u funkciji razvojne pedagoške djelatnosti.

18.01.2016. Timski rad stručnih suradnika pretpostavka efikasnog ostvarenja razvojne pedagoške djelatnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama.

25.01.2016. Evaluacija rada

*Priprema i participacija studenata u sadržajima kolegija planirat će se nakon njihova izbora seminarskih radova.




MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455

IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU

Naziv kolegija Seminar završnog rada Studij jednopredmetni preddiplomski studij pedagogije Semestar V Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje (P+S+V) 0P+2S+0V

Vrijeme i mjesto održavanja nastave učionica 325 srijeda, 12.15-14.00

Mogućnost izvođenja na stranom jeziku DA, konzultativna nastava Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Branko Rafajac Suradnik na kolegiju Nena Vukelić, mag.psi.

Kabinet 321 Vrijeme za konzultacije Po dogovoru putem e-maila

Telefon 051 669212 e-mail [email protected]


1. Odabir i operacionalizacija problema istraživanja kroz prizmu recentnih znanstvenih izvora i analize stanja prakse (Analiza i evaluacija relevantnosti problema)

2. Rad na literaturi (pregled relevantnih baza podataka i drugih izvora, pretraživanja literature, kritička analiza literature, originalnost i plagijat pri korištenju literature).

3. Izrada idejnog i izvedbenog prijedloga projekta istraživanja (plana završnog rada) (važnost projekta, dijelovi projekta, planiranje vlastitoga tempa rada na izradi završnog rada.

4. Sadržaj i organizacija rukopisa završnog rada (dijelovi rukopisa, stil pisanja, načini navođenja literature - APA standardi, organizacija i izgled teksta).


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: - sposobnost analiziranja i sintetiziranja; - sposobnost kritičkog vrednovanja literature/znanstvenih i stručnih radova - sposobnost učenja rješavanjem problema; - sposobnost primjene znanja u praksi; - sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijama; - sposobnost samostalnog i timskog rada.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu planirati, vrednovati i primijeniti različite metodološke pristupe u istraživanjima konkretnih društvenih problema što uključuje operacionalizaciju problema, izbor nacrta, izradu projekta, vrednovanje projekta, realizirati projekt.Očekuje se da studenti pokažu sposobnost detaljnog korištenja teorijskog i praktičnog znanja iz odabranog područja struke, osobito ključnih spoznaja iz odabrane struke za koje se očekuje kritičko razumijevanje relevantnih teorija i načela. Student mora pokazati sposobnost samostalnog prikupljanja i interpretiranja informacija i sposobnost korištenja informacija u cilju rješavanja problema i davanja kritičke procjene. Očekuje se da student, uz potporu mentora, napravi detaljno pretraživanje literature, odabere i dubinski obradi minimalno 30 relevantnih izvora i napravi adekvatan teorijski prikaz teme kroz 30 do 50 stranica. Teorijski prikaz mora sadržavati stručnu interpretaciju informacija, sposobnost povezivanja informacija s aktualnim pitanjima i problemima i sposobnost davanja kritičke procjene.

Ako student za izradu završnog rada odabere provedbu empirijskog istraživanja, očekuje se adekvatna primjena metodologije istraživanja i stručna interpretacija podataka. Očekuje se pozivanje na minimalno 20 izvora literature odabrane tijekom pretraživanja baza podataka.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x x



sudjelovanje u nastavi i izvršavanje tekućih nastavnih obveza

1 /

Izrada projekta završnog rada 4 /

UKUPNO 5 /

Projekt završnog rada studenti izrađuju samostalno i u suradnji s izabranim mentorom/icom. Projekt završnog rada se ne ocjenjuje i pojedine aktivnosti koje se odvijaju tijekom semestra nemaju zasebnu bodovnu vrijednost i kolegij se NE OCJENJUJE. Projekt završnog rada treba biti usvojen na sjednici Odsjeka za pedagogiju. Opća napomena / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Nastavnica procjenjuje pojedinačne aktivnosti prema izrađenim obrascima za vrednovanje i studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Pristup popravku međuispita Završni ispit / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada UKUPNA OCJENA USPJEHA: / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada


1. Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema izvedbenom programu)

Napomena: Navedeni su temeljni izvori za učenje. Dodatne izvore za pripremu pojedinih tema s obzirom na odabir istraživačkog pristupa (kvantitativno/kvalitativno istraživanje) nastavnici će prirediti u dodatnim dokumentima koji će se studentima distribuirati tijekom semestra.

IZBORNA LITERATURA

Dodatne izvore za učenje u elektronskom formatu studenti će dobiti u elektronskoj formi.


Od studenata/studenticaočekuje se redovitopohađanjenastavekojaće se organizirati u učionici. Brojmogućihizostanakauzzadržavanjemogućnostistjecanja prava napotpisreguliran je Pravilnikom o studiju. Popisprisutnihstudenataredovitoće se voditi. Od studenata/studenticaočekuje se da se informiraju o nastavikoju su propustili. Učenje i poučavanje proces je kojega se ne može u potpunosti predvidjeti i egzaktno planirati, a u mnogočemu je ovisan ne samo o nastavniku, već i o grupi studenata (njihovim preferencijama, motivaciji za rad, opterećenosti, mjestu boravka, itd.). U tom kontekstu, studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave.


Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se preko e-mail grupe, Facebook grupe i/ili MudRi sustava za udaljeno učenje.


Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnici za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnice u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da studenti tijekom prvog tjedna

nastave dostave nastavnici svoje e-mail adrese.


Nema završnog ispita. Kolegij se ne ocjenjuje.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet, koristiti se programom za obradu teksta (npr. Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju, primjerice u programu Microsoft PowerPoint ili Prezi, ili bilo kojem drugom programu za oblikovanje prezetacija. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnicu. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nositeljici kolegija, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem od strane nastavnice da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu). Vrednovanje rada studenata na ovom predmetu provode mentori s kojima studenti surađuju u procesu izrade završnog rada. Za provjeru kvalitete izrade pojedinih aktivnosti na predmetu potrebnih za stjecanje ECTS bodova predmetni nastavnik i asistetnica dostupni su studentima kontinuirano tijekom cijelog semestra (konzultacije, e-pošta). Kvalitetu rada nastavnika studenti procjenjuju pomoću ISVU sustava i/ili putem obrazaca za vrednovanje pripremljenih od strane predmetnih nastavnika i/ili Fakulteta. Kontinuiranom provjerom kvalitete svoga rada nastavnici, mentori i student osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija.

ISPITNI ROKOVI / Ne odnosi se na Seminar zvaršnog rada

Zimski 09.2.2016. (9h) i 23.2.2016. (9h)


30.3.2016. (9h)

Ljetni

Jesenski izvanredni

7.9.2016. (9h), 13.9.2016. (9h)


1. Upute o izradi završnog rada

2. Odabir i preliminarna analiza tema završnog rada

3. Rad na literaturi

4.

5. Izrada elemenata i analiza nacrta istraživanja

6.

Samostalan rad i konzultacije s mentorom

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

15.


Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska


IZVEDBENI PLAN


Naziv kolegija Sociologija obrazovanja

Studij PREDDIPLOMSKI JEDNOPREDMETNI STUDIJ PEDAGOGIJE

Semestar V.

Akademska godina: 2015/2016

Broj ECTS‐a 5

Nastavno opterećenje 1+0+2

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petkom od 12:15 do 15:00 uč. 406

Nositelj kolegija Doc.dr.sc.Nena Rončević

Vrijeme za konzultacije Putem emaila i prema dogovoru.

Kabinet F‐315

Telefon 051 265 720

E‐mail [email protected]


SADRŽAJ KOLEGIJA

o nastanak i razvoj sociologije obrazovanja o pregled teorijskih i metodoloških pristupa sociologiji obrazovanja o nejednakosti u obrazovnim iskustvima i postignućima o obrazovanje i socijalne promjene o globalizacija i obrazovne perspektive o evaluacija kurikuluma o sadržaji obrazovanja za aktivno građanstvo, interkulturalizam, za održivi razvoj... o budućnost obrazovanja i uloga nastavnika o socijalizacija danas, gdje će se sutra odvijati?


Nakon izvršavanja studijskih obveza u predmetu očekuje se da studenti razviju ove opće kompetencije: o kritičko mišljenje o sposobnost analiziranja i sintetiziranja; o sposobnost učenja rješavanjem problema; o sposobnost primjene znanja u praksi; o sposobnost prilagodbe novim situacijama i upravljanjem informacijana; o sposobnost da rade samostalno i u timu.

Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti: o razumiju odnos između društva i obrazovanja na mikro i makro razini; o analiziraju nejednakosti u obrazovnim iskustvima i postignućima o mogu evaluirati kurikulum; o mogu vrednovati transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj o mogu predložiti promjene koje vode transformacije sustava obrazovanja u Hrvatskoj


Predavanja Seminari i radionice Konzultacije Samostalni rad

x x x x


x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA Pohađanje nastave 1,5 0

Seminarski rad 1,5 45

Prikaz rada 1 25

ZAVRŠNI ISPIT 1 30

UKUPNO 5 100

*OCJENJIVANJE Varijanta 2. (završni ispit) Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na završnom ispitu može ostvariti 30 bodova.











IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Haralambos, H. (2002.) Sociologija: teme i perspective. Zaggreb, Golden Marketing, Poglavlje 11. Obrazovanje,

str.774‐882. 2. Saha, L.J. (2008). Sociology of education, u: Thomas L. Good (ur.) 21st Century Education: A Reference

Handbook. California: Sage, 299‐307.

Izborna literatura: 1. Bernstein B. (1979.) Jezik i društvene klase, Beograd, Bigz 2. Cifrić I. (1990) Ogledi iz sociologije obrazovanja, Zagreb, Školske novine 3. Delores, J. I sur. (1998.) Učenje: blago u nama, Zagreb, Educa 4. Durkheim E. (1996.) Obrazovanje i sociologija, Zagreb, Zavod za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 5. Flere, S. Ur. (1986.) Proturječja suvremenog obrazovanja: ogledi iz sociologije obraovanja 6. Gewirtz S., Cribb A. (2012.) Razumevanje obrazovanja: Sociološka perspektiva, Edicija REČ, Beograd 2102. 7. Giddens A. (2007.) Sociologija, Zagreb, Nakladni Zavod Globus XVI.poglavlje Obrazovanje str.488‐526 8. Illich I. (1980.) Dole škole, Beograd, Bigz 9. Koković, D. (2009.) Društvo i obrazovni kapital, Novi Sad Mediterra Publishing 10. Lesourne J. (1993.) Obrazovanje i društvo, izazovi 2000 godine. Zagreb, Educa 11. Mannheim, Karl (2009.) Dijagnoza našeg vremena : ratni eseji jednog sociologa, Novi Sad Mediterra Publishing 12. Pilić Š. (2008.) Obrazovanje u kontekstu tranzicije: prilozi sociologiji obrazovanja 13. Prpić K. (ur.) (2005.) Elite znanja u društvu (ne)znanja, Zagreb IDIZ 14. Vujčić V. (1990.) Obrazovne šanse, Zagreb, Školske novine 15. Vujević, M. (1991.) Uvod u sociologiju obrazovanja, Informator, Zagreb

Napomena: Izborna literatura će biti dopunjena popisom radova koje studenti mogu odabrati u svrhu izrade prikaza članka i izrade seminarskog rada


POHAĐANJE NASTAVE

Od studenata se očekuje da redovito pristustvuju nastavi.


Neposredno na nastavi, putem konzultacija i e‐maila.


Putem emaila, na konzultacijama prema dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

Kvaliteta rada studenata i nastavnika na ovom predmetu provodi se kontinuirano i/ili koncentrirano sukladno predmetnim aktivnostima i obvezama. Za provjeru kvalitete izrade pojedinih aktivnosti na predmetu potrebnih za stjecanje ECTS bodova nastavnica je dostupna studentima kontinuirano tijekom cijelog semestra (konzultacije, e‐pošta). Kvalitetu rada nastavnika studenti procjenjuju pomoću ISVU sustava i/ili putem obrazaca za vrednovanje pripremljenih od strane predmetnih nastavnika i/ili Fakulteta.Kontinuiranom provjerom kvalitete svoga rada nastavnici i student osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vještina i kompetencija. ISPITNI ROKOVI

Zimski 9.2. i 23.2. u 13:00


30.3. u 13:00

Ljetni

Jesenski izvanredni

7.9. i 13.9. u 13:00

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema: Predavanja Prethodna priprema studenata

1. 9.10. Uvod

2. 16.10. Sociološke teorije o obrazovanju (I)

3. 23.10. Sociološke teorije o obrazovanju (II)

4. 30.10. Sociološke teorije o obrazovanju (III)

5. 6.11. Socijalni aspekti školskog sustava

6. 13.11. Klasna pripadnost i obrazovno postignuće

7. 20.11. Rod i obrazovanje

8. 27.11. Etnička pripadnost i obrazovanje

9. 04.12. Subkulture i obrazovanje

10. 11.12. Reforme u obrazovanju

11. 18.12. Obrazovanje u tranziciji

12. 15.01. Sociološke perspektive kurikuluma: evaluacija kurikuluma

13. 22.01. Obrazovanje za održivi razvoj

14. 29.01. Evaluacija kolegija

VII. POPIS TEMA

Tjedan Tema: Seminari Prethodna priprema studenata

1. 9.10. Uvod

2. 16.10. Izlaganje seminarskih radova, rasprava












14. 29.01. Predrok

Documents

IZVEDBENI PLANOVI JEDNOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG …