128
Koridor X Idejni projekat autoputa E-80 NIŠ DIMITROVGRAD deonica: Prosek granica Bugarske IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE FINALNA VERZIJA Maj 2009.

IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Koridor X

Idejni projekat autoputa E-80

NIŠ – DIMITROVGRAD

deonica: Prosek – granica Bugarske

IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

F I N A L N A V E R Z I J A

Maj 2009.

Page 2: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

SRBIJA Projekat autoputa Koridora X: Koridor E-80

Procena uticaja na ţivotnu sredinu na nivou Koridora i Plan za upravljanje ţivotnom sredinom

SADRŢAJ INFORMATIVNI REZIME

1.1 UVOD ................................................................................................................................

1.2 Polazni podaci ...........................................................................................................

1.2.1 Namena zemljišta ....................................................................................................

1.2.2 Nepokretna kulturna imovina ...................................................................................

1.2.3 Faza izgradnje .........................................................................................................

1.2.4 Faza eksploatacije ...................................................................................................

1.3 Raseljavanje usled otkupa zemljišta .........................................................................

1.4 Kumulativni i indirektni uticaji .....................................................................................

1.5 Prekograniĉni uticaji ..................................................................................................

2. UVOD

... …………………………………………………………………………………………….

2.1 Svrha izveštaja ..........................................................................................................

2.2 Istorijat Projekta .........................................................................................................

2.3 Prethodne studije vezane za ţivotnu sredinu ............................................................

2.4 Struktura izveštaja .....................................................................................................

3. POLITIĈKI, PRAVNI I ADMINISTRATIVNI OKVIR ..............................................................

3.1 Relevantne institucije .................................................................................................

3.1.1 Vladine organizacije ................................................................................................

3.1.2 Nevladine organizacije ............................................................................................

3.2 Zakoni i propisi vezani za ţivotnu sredinu .................................................................

3.2.1 Postojeće srpsko zakonodavstvo ............................................................................

3.2.2 Ostalo relevantno srpsko zakonodavstvo ...............................................................

3.2.3 Relevantna praktiĉna politika Svetske banke ..........................................................

3.2.4 Postojeće zakonodavstvo EU ..................................................................................

3.3 Konvencije o ţivotnoj sredini .....................................................................................

Page 3: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

3.4 Planski okvir...............................................................................................................

3.5 Glavni koraci nacionalne procedure o PUŢS u Republici Srbiji ................................

3.6 Otkupljivanje zemljišta i raseljavanje: okvir praktiĉne politike za raseljavanje .........

3.6.1 Zakon o eksproprijaciji Republike Srbije .................................................................

Tabele

TABELA 3-1 KONSTRUKTIVNE KARAKTERISTIKE AUTOPUTA Е – 80 PROSEK –

DIMITROVGRAD ......................................................................................................

TABELA 4-1 SEIZMIĈKI INTENZITET ISTRAŢIVANOG PODRUĈJA .............................................

TABELA 4-2 BILANS MATERIJALA ..................................................................................................

TABELA 4-3 KLIMATSKI PARAMETRI U KORIDORU AUTOPUTA E-80, DEONICE

PROSEK – DIMITROVGRAD ...................................................................................

TABELA 4-4 METEOROLOŠKE STANICE U NIŠU I DIMITROVGRADU ........................................

TABELA 4-5 SREDNJE GODIŠNJE GRANIĈNE VREDNOSTI KONCENTRACIJE

ZAGADJENJA KOJE PREDSTAVLJAJU MDK (MAKSIMALNE

DOZVOLJENE KONCENTRACIJE) .........................................................................

TABELA 4-6 REZULTATI MERENJA ZAGADJENJA VAZDUHA NA MERNIMA

TAĈKAMA (MG/M3) .................................................................................................

TABELA 4-7 KVALITET VODE PREMA KLASAMA VODE REKE NIŠAVE .....................................

TABELA 4-8 KAPTAŢRE VODE U BLIZINI TRASE .........................................................................

TABELA 4-9 KOMPARATIVAN PREGLED DEMOGRAFSKIH KARAKTERISTIKA ........................

TABELA 4-10 PREGLED NAMENE ZEMLJIŠTA .............................................................................

TABELA 4-11 EVIDENTIRANA KULTURNA DOBRA .......................................................................

TABELA 5-1 OĈEKIVANI SADRŢAJ TEŠKIH METALA U ZEMLJIŠTU, ZA

ANALIZIRANE SEKTORE AUTOPUTA E–80 (PPM) ..............................................

TABELA 5-2 MDK-MPC ZAGADJIVAĈA U ATMOSFERI.................................................................

TABELA 5-3 NAJVIŠI DOZVOLJENI NIVOA BUKE, U DB(A) ZA RAZLIĈITE

NAMENE - JUS U.J6 205 .........................................................................................

TABELA 5-4 REZIMIRANI REZULTATI PROCENA SAOBRAĆAJNE BUKE ..................................

TABELA 5-5 KONSTRUKCIJA ZA ZAŠTITU OD BUKE NA AUTOPUTU E–80 ..............................

TABELA 5-6 PODRUĈJA SA KOMPLETNIM GUBITKOM VEGETACIJE I

IZMENJENOM FLOROM .........................................................................................

TABELA 5-7 PROPUSTI I CEVI KAO PRELAZI ZA ŢIVOTINJE ......................................................

TABELA 5-8 REGULACIJA VODENIH TOKOVA U OKVIRU IZGRADNJE

AUTOPUTA E–80, SEKTORA 1 ..............................................................................

Page 4: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

TABELA 5-9 REGULACIJA VODENIH TOKOVA U OKVIRU IZGRADNJE

AUTOPUTA E–80, SEKTORA 2, TJ. POĈETKA “VARIJANTE

BRDOVITE TRASE”

TABELA 5-10 IZVORI ZAGADJENJA I TIPIĈNI ZAGADJIVAĈI KOJI OTIĈU SA

PUTEVA ...................................................................................................................

TABELA 5-11 KOLIĈINE ZAGADJIVAĈA, PO JEDINICI POVRŠINE, KOJE ĆE

EMITOVATI PREDVIDJENI SAOBRAĆAJ TOKOM GODINE, PO

SEKTORIMA.............................................................................................................

TABELA 5-12 DNEVNE I KUMULATIVNE KOLIĈINE ZAGADJIVAĈA ............................................

TABELA 5-13 LOKACIJE POTENCIJALNE OPASNOSTI OD ZAGADJENJA

TABELA 5-14 LOKACIJE POTENCIJALNE OPASNOSTI OD ZAGADJENJA .................................

TABELA 7-1 LISTA UĈESNIKA U JAVNIM KONSULTACIJAMA ...................................................

TABELA 8-1 PLANOVI UPRAVLJANJA............................................................................................

TABELA 8-2 PLAN UPRAVLJANJA ŢIVOTNOM SREDINOM .........................................................

TABELA 8-3 PLAN MONITORINGA/PRAĆENJA ŢIVOTNE SREDINE ...........................................

Slike

SLIKA 4-1 MAPA ZAŠTIĆENIH PODRUĈJA KOJA SU DO TRASE IZ PROJEKTA

SLIKA 4-2 REKA NIŠAVA .................................................................................................................

SLIKA 6-1 PREDLOŢENO ODSTUPANJE OD PROSTORNOG PLANA U BLIZINI

BUGARSKE GRANICE ............................................................................................

SLIKA 6-2 PREDLOŢENO ODSTUPANJE OD PROSTORNOG PLANA

DIMITROVGRADA ...................................................................................................

Prilozi

A PROJEKTNI ZADATAK

B MAPE TRASE

C ZAKONODAVSTVO I MULTILATERALNI SPORAZUMI

D REFERENCE

E PROJEKTI BUKE I NAMENA ZEMLJIŠTA

F STANDARDI O BUCI I KVALITETU VAZDUHA

G KONSOLIDOVANI KOMENTARI OD MEDJUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA -MFI

H AUTORI PROCENE UTICAJA NA ŢIVOTNU SREDINU (PUŢS)

I KOMENTARI OD ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE

J KOMENTARI OD ZAVODA ZA SPOMENIKE KULTURE

K KOMENTARI OD INSTITUTA ZA VODU

L PROJEKTNI DETALJI ZA MOSTOVE, TUNELE, BARIJERE PROTIV BUKE, PREĈIŠĆAVANJE VODE

M FOTOGRAFIJE

Page 5: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

GLOSAR ADB Asian Development Bank (Azijska banka za razvoj) KPU Kumulativna procena uticaja EiS Ekološki i socijalni PUŢS Procena uticaja na ţivotnu sredinu SI Studija izvodljivosti ZiB Zdravlje i bezbednost TTV Teško teretno vozilo MŢS Ministarstvo za zaštitu ţivotne sredine i prostorno

planiranje APR Akcioni plan raseljavanja LPP Lice pogodjeno Projektom LZO Liĉna zaštitna oprema SPI Seksualno prenosiva infekcija SB Svetska banka

Page 6: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

INFORMATIVNI REZIME

Uvod i opis Projekta Izgradnja deonice autoputa E-80 od Proseka do Dimitrovgrada se navodi kao jedan od najviših drţavnih prioriteta i stoga je JP “Putevi Srbije” (JPPS), kao predlagaĉ Projekta preduzeo sve potrebne aktivnosti i pripremio planske, projektne dokumente i dokumente vezane za ţivotnu sredinu. Na osnovu idejnih projekata u okviru Projekta obavljene su detaljne PUŢS za svih 5 deonica budućeg autoputa E-80. Tih pet deonica su: Prosek – Crvena Reka Crvena Reka – Ĉiflik Ĉiflik – Ponor – Pirot Pirot – poĉetak obilaznice oko Dimitrovgrada Severna obilaznica oko Dimitrovgrada

1.1

JP “Putevi Srbije” (JPPS), kao predlagaĉ Projekta, je preduzeo sve potrebne aktivnosti i pripremio planske, projektne dokumente i dokumente vezane za ţivotnu sredinu. U okviru pripreme idejnih projekata, pripremljene su detaljne PUŢS za svih pet deonica predloţenog autoputa E-80. U skladu sa srpskim zakonom, idejni projekti i PUŢS su dostavljeni Zavodu za zaštitu prirode (ZZP) i Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Srbiji (ZZSK), koji su izdali odobrenja koja podleţu nizu preduslova koji moraju da se ispune pre konaĉnog odobrenja i dobijanja dozvola za izgradnju. Ti uslovi od ZZP se tiĉu mera za oĉuvanje vegetacije, retkih i ugroţenih vrsta i osetljivih ekoloških sistema i karakteristika, dok je ZZSK identifikovao vaţne arhitektonske lokalitete koje je potrebno dodatno istraţiti kako bi se razradile odgovarajuće mere za konzervaciju i ublaţenje uticaja. Tih pet postojećih PUŢS je integrisano u ovaj Izveštaj o PUŢS za nivo Koridora X za deonicu E-80, koji pokriva trasu predloţenog autoputa od Proseka do Pirota i Severnu obilaznicu oko Dimitrovgrada. Jedna kvalifikovana nezavisna strana je preduzela pripremu Izveštaja o PUŢS za nivo Koridora X i nacrt Izveštaja je blagovremeno dostavljen Banci. U ovoj PUŢS na nivou Koridora dat je strateški pregled, pokrivajući pitanja koja vaţe za sve deonice i ukazujući na pitanja od posebnog interesa na konkretnim deonicama, kao i baveći se kumulativnim uticajima ovog koridora u celini. U okviru pripreme glavnih projekata za svaku deonicu, od ugovaraĉa će se zahtevati da pripreme detaljne Planove upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉne za lokacije koje će sadrţati dodatne informacije specifiĉne za lokacije koje se traţe u PUŢS na nivou Koridora i u preduslovima, kao i Planove upravljanja za specifiĉne aspekte njihovih poslova (za upravljanje ĉvrstim otpadom, spreĉavanje zagadjenja vode, smanjenje buke, itd. ) kako bi rešavali pitanja koja su merodavna za njihove odgovarajuće deonice puta. Te aţurirane PUŢS i Planove upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉne za lokacije i operativne Planove upravljanja će razmotriti i odobriti JPPS i Svetska banka pre poĉetka izgradnje na svakoj deonici puta.

1.2 Polazni podaci

Polazni podaci o ţivotnoj sredini su prikupljeni za dato podruĉje prouĉavanja i ukljuĉeni u podatke sakupljene za pojedinaĉne PUŢS, koji su pripremljeni za pojedinaĉne deonice autoputa koje se zahtevaju kao preduslov za pribavljanje dozvola za izgradnju. Ekologija i zaštićena podruĉja Koridor autoputa Е-80 obuhvata ĉitav niz ekosistema, ĉemu je razlog diverzitet reljefa i varijacije nadmorske visine. Na poĉetku prouĉavanog podruĉja, teren je uglavnom ravan, pribliţno do 58. km trase, i nalazi se u dolinama reka Nišave, Crvene reke, Studene i Kunovaĉke reke, koje same za sebe predstavljaju zasebne vodene ekosisteme. Ravan teren se takodje javlja od 80. km do kraja ove deonice. Nadmorska visina (oko 230 m) utiĉe na floru i faunu, kao što utiĉe i vodeno okruţenje.

Page 7: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

U slivu Nišave, velike površine prirodne flore su raskrĉene da bi se plodno zemljište u ovoj dolini i u dolinama njenih pritoka pretvorilo u obradivo zemljište. Ovo je takodje dovelo do nestanka prirodnih habitata za brojne ţivotinjske vrste. Dominiraju obradive površine, dok se vinogradi i voćnjaci smenjuju na manjim parcelama. U okviru agrarnih ekosistema, postoji razlika izmedju dve osnovne vrste: kulture ţitarica i povrća, i kulture voćki i vinogradi. Zajednice livada u ovom regionu aluvijalnih ravnica predstavljaju prirodne ekosisteme i naseljene su vrstama koje su karakteristiĉne za podruĉja sa visokim nivoom podzemnih voda. Imajući u vidu da su te livade uglavnom degradirane lošim gazdovanjem (ranije dobro odrţavani mozaici sa poljoprivrednom proizvodnjom raznih kultura malih razmera), znaĉajna je i pojava raznih vrsta korova. Od svih predstavnika faune, sada mogu da se nadju samo oni koji su se prilagodili antropogeno izmenjenim uslovima. Idući dalje od doline reke, od 58. km do 66. km i od 73. km do 80. km trase, ravni tereni prelaze na površine sa višim nagibima, dok nadmorska visina raste sa 200 m na 520 m i stoga su nepogodne za poljoprivredu. Tu tipiĉno dominira šuma, u kojoj klimaks vegetacija madjarskog hrasta i turskog hrasta postupno prelazi u zajednicu hrasta kitnjaka i obiĉnog graba. Od taĉke na 66. km do 73. km trase, teren prelazi na padine Suve planine gde je prisutna samo prirodna vegetacija, prvenstveno u vidu bukovih šuma, koje prelaze u mešovite bukove i ĉetinarske šume na hladnijim izloţenim mestima. Sliĉni ekosistemi takodje mogu da se nadju na podruĉju obilaznice oko Dimitrovgrada. Reka Nišava je izvajala sloţenu dolinu sa nekoliko depresija. Medjutim, najistaknutija geološka karakteristika koju je ova reka formirala jeste Sićevaĉka klisura. Park prirode Sićevaĉka klisura je zaštićeno podruĉje izuzetnog biološkog diverziteta i stanište je više endemskih, reliktnih i retkih vrsta biljaka i ţivotinja. Ona je izuzetan primer pojave i interakcije geoloških, geomorfoloških i hidroloških fenomena, i kao predeo izuztenih odlika prirodne lepote. Park prirode Sićevaĉka klisura pokriva delove podruĉja opština Niš i Bela Palanka, sa ukupnom površinom od 7.746 ha, od ĉega se 5.559 ha nalazi u opštini Niš, a 2.187 ha u opštini Bela Palanka. Ovo podruĉje je podeljeno na dva dela - Leskov vrh (severni) i Oblik (juţni). Ova klisura je proseĉena kroz Kunovica plato, izmedju juţnih padina planina Svrljig i Suve Planine. Trasa autoputa ovog Projekta ne prati postojeći put kroz ovaj Park prirode, nego ide juţnim pravcem izvan ovog parka, tako da leva (severna) ivica zone puta leţi vrlo blizu juţnoj granici parka. Pored Sićevaĉke klisure, tu je i Jelašnica klisura u blizini podruĉja studije, koja je registrovana kao specijalni rezervat prirode i kroz koju će ići autoput ovog Projekta, uglavnom prateći postojeći put. Od ugovaraĉa koji će raditi na deonicama puta koje prolaze duţ Parka prirode Sićevaĉka klisura i kroz Jelašnica klisuru će se zahtevati da obave procene lokacija kako bi identifikovali potencijalne negativne uticaje izgradnje i eksploatacije autoputa i da ukljuĉe odgovarajuće mere smanjenja uticaja i monitoringa/praćenja u Planove upravljanja ţivotnom sredinom koji su specifiĉni za te lokacije. Geologija i zemljište Usled sloţenosti reljefa, geološke strukture, klime, vegetacije i dejstva vremena i ĉoveka, formirale su se razne genetske vrste zemljišta na vrlo malom prostoru. Iz tog razloga, idenifikovano je oko 25 vrsta, podvrsta i varijeteta zemljišta u okviru podruĉja studije koje obuhvata deo Niške doline, doline Bele Palanke i Pirota, aluvijum reke Nišave i njenih pritoka. Ove vrste ukljuĉuju kreĉnjaĉki aluvijum, aluvijum koji prelazi u kambisol, zabareni aluvijum, zakiseljene pašnjake, ĉernozemno zemljište, kreĉni vertisol/smoniĉasto zemljište, eutriĉni kambisol/gajnjaĉu, crveno zemljište/crvenicu, rendzinu, umbriĉke leptosole, podzole ukljuĉujući i škriljce, degradirajući kalkomelanolosol (planinski humus) kompleks, itd. Po svom geografskom poloţaju, podruĉje ovog Projekta je deo Jugoistoĉne Srbije i morfološki, reljef ovog podruĉja obuhvata brdsko-planinske delove i nizije. Padine Suve planine, Svrljiške planine i Stare planine su deo brdsko-planinskog podruĉja. Ovaj reljef je karakteristiĉno “oštar” sa velikim visinskim razlikama. Aluvijalna podruĉja reke Nišave i njene terase predstavljaju nizijski reljef. Korito reke Nišave je formirano nakon što su se neogenska jezera povukla i isušila. Reka Nišava proseca klisuru koja je poznata kao Sićevaĉka klisura, koje je svakako najistaktnutija morfološka osobina u podruĉju ovog Projekta. Ova reka je napravila nekoliko terasa tokom njene formacije, od koji se najviša nalazi na 508 m nadmorske visine. Ovaj deo Balkanskog poluostrva je deo seizmiĉki veoma aktivnog podruĉja i obuhvaćen je Mediteransko - transazisjkim seizmiĉkim pojasom. Vazduh

Page 8: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Juţni deo Istoĉne Srbije, kroz koju će proći novi Autoput E-80, karakteriše više kontinentalna a manje umereno-kontinentalna klima (ovo je klimatski raznolik podregion, koji ukljuĉuje planinski, sa udubinama i dolinski mikroregion). Ovaj region karakteriše mala koliĉina padavina. Jeseni su toplije od proleća. Srednja meseĉna temperatura u januaru je ispod nule,

dok je najtopliji mesec juli sa temperaturama koje variraju od 20 do 22 C. Pribavljeni su podaci o meteorološkim uslovima uzimajući u obzir prostorni poloţaj pravca i brzine najĉešće prisutnih vetrova. Takodje su izraĉunate trajne i trenutne koncentracije dominantnih zagadjivaĉa - CO, NO, NO2, CXHY, Pb, SO2, i ĉvrstih ĉestica na svakih 25m-100m od ivice kolovoza, a potom na 200m i 300m. Severozapadni vetar, koji duva brzinom od 2,9 m/s, je najĉešći u razmatranom koridoru. Modeliranje je takodje obuhvatalo i brzinu vetra od 1,5 m/s, što je proseĉna brzina vetra u ovom koridoru, uzimajući u obzir i periode bez vetra. Usled fazne izgradnje, sve kalkulacije su pripremljene za 2012, kao reprezentativne za Fazu I, i za 2022, kao konaĉnu godinu projektovanog perioda eksploatacije. Na osnovu podataka dobijenih analizom za tipiĉne uslove i odabrane deonice od Proseka do Dimitrovgrada, kao i graniĉnih vrednosti utvrdjenih zakonom, kljuĉni zakljuĉci su bili da su za vetar proseĉne brzine od 1,5 m/s, kratkoroĉne koncentracije azot dioksida (NO2) iznad dozvoljenih granica na 37 - 50 m od ivice kolovoza, a dugoroĉne su iznad dozvoljenih granica na 33 m; sa dominantnim severozapadnim vetrom brzine od 2,9 m/s, predvidjaju se vrlo uske zone prekomernih vrednosti; i koncentracije zagadjivaĉa dostojne osvrta treba oĉekivati u zonama portala tunela. Sa aspekta zagadjivanja flore, rezultati pokazuju da se u pojasu proseĉne širine od 37 m (17 m za Fazu I) od ivice kolovoza, sa vetrom proseĉne brzine od 1,5 m/s, moţe se oĉekivati će koncentracije zagadjivaĉa (naroĉito azotnih oksida) biti takve da će prouzrokovati trajne negativne posledice po rast i razvoj biljaka. Preporuĉuje se da se izbegava gajenje biljaka za ljudsku upotrebu u ovom uskom koridoru. Za deonicu Autoputa (severnu obilaznicu oko Dimitrovgrada) utvrdjeno je da je većina zagadjivaĉa ispod graniĉnih vrednosti i da bi znaĉajne koncentracije zagadjivaĉa trebalo oĉekivati u zonama portala tunela, na levoj strani ovog puta. Buka Trenutno stanje u pogledu buke od saobraćaja na analiziranoj deonici koridora ovog autoputa karakteriše saobraćajna aktivnost na Magistralno putu М-1.12, deonici Pirot – Dimitrovgrad, Regionalnom putu Р–241а i ţelezniĉkoj pruzi Niš – Dimitrovgrad. Pretpostavlja se da će planirani autoput postati dominantni izvor buke u podruĉju studije. Preduzeto je modeliranje predvidjenih nivoa buke za razne scenarije i konfiguracije trase i rezultati su pokazali prekoraĉenje standarda (55 dB(A) za noćne uslove) za poteze autoputa. Predloţeno je umanjenje uticaja tokom eksploatacije i ono ukljuĉuje nekoliko duţina (ukupno > 7km) barijera za smanjenje buke (bukobrana) duţ saobraćajne površine i mogućnost ugradnje opreme za smanjenje buke, kao što su zamena vrata i prozora ili zaklona u pogodjenim zajednicama. Površinska i podzemna voda Reĉni sistem duţ koridora autoputa koji se prostire od Niša do bugarske granice sastoji se od reke Nišave i njenih pritoka. Nišava je deo sliva reke Juţne Morave. Informacije u pogledu trenutnog stanja površinskih voda reke Nišave su dobijene od Republiĉke hidrometeorološke sluţbe Srbije za 2006. Zakljuĉci u pogledu kvaliteta vode su da je, usled neadekvatnog preĉišćavanja industrijskih i komunalnih otpadnih voda, koje utiĉu u reku Nišavu, kvalitet vode opao i sada odgovara Klasi III. Takva voda moţe da se koristi za navodnjavanje, kada se preĉišćava u skladu sa uobiĉajenim metodama preĉišćavanja (poboljšavanjem) i kao industrijska voda (sa izuzetkom prehrambene industrije). Medjutim, mnoge od ovih reka predstavljaju dobra vodena staništa i hrane niz tipiĉnih vrsta i zato je od presudne vaţnosti da tehnike gradnje maksimalno izbegavaju zagadjivanje vodotokova. Postojeće informacije o podzemnoj vodi i njenom kvalitetu su vrlo ograniĉene, uglavnom usled odsustva rigoroznog programa uzorkovanja od strane organa zaduţenih za vode, medjutim, relevantni podaci će se prikupiti tokom izrade glavnog projekta i biće saopšteni za aspekte projektovanja i biće korišćeni u okviru monitoringa/praćenja stanja ţivotne sredine tokom realizacije Planova za upravljanje ţivotnom sredinom.

Page 9: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

1.2.1 Namena zemljišta

Podruĉje studije se nalazi u Jugositoĉnoj Srbiji, delom u okviru teritorije Nišavskog okruga a najvećim delom u okviru Pirotskog okruga i to je brdsko-planinsko porduĉje koje nema infrastrukturne veze sa privredno razvijenijim podruĉjima i centrima. Zanemareni privredni razvoj ovog planinskog podruĉja, koje je takodje pograniĉno podruĉje, doprineo je masovnoj migraciji iz sela i njihovom napuštanju, koje je znaĉajno. Podruĉje studije karakteriše dominacija obradivih površina (59,2%). Poljoprivredno zemljište najvišeg kvaliteta se nalazi u dolini reke Nišave. Udeo površina pod šumama iznosi 22,2%, površina pod pašnjacima (12%), a podruĉja sa višegodišnjim usevima (6%) su rasporedjena u obliku mozaika. Ostala podruĉja su izgradjena podruĉja (0,4%).

1.2.2 Nepokretna kulturna dobra

Informacije o kulturnoj imovini su evidentirane na osnovu podataka Zavoda za zaštitu spomenika kulture (ZZSK) iz Beograda i Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Niša. Trasiranje je naknadno zaobišlo zakonom zaštićene lokalitete, ali su 44 kulturna dobra evidentirana u podruĉju generalnog projekta koja zahtevaju dalja istraţivanja tokom faza izrade glavnog projekta kako bi se utvrdilo da li su ona ugroţena projektom. Pored toga, po Zakonu o kulturnom nasledju, ukoliko se nadje neki nov, neregistrovan lokalitet u toku izgradnje (tj., “sluĉajni nalazi”), investitor i ugovaraĉ moraju da omoguće i obezbede arhaeološku intervenciju. Ovo ukljuĉuje momentalan prekid svih radova i informisanje nadleţnog Zavoda za zaštitu spomenika kulture o tom otkriću. Ovo definitivno zahteva povremeni arheološki nadzor tokom izgradnje i to je osigurano u Planu upravljanja ţivotnom sredinom. Investitor je obavezan da obezbedi finansijska sredstva za sve nameravane radove – sondaţna arheološka istraţivanja, povremeni arheološki nadzor, zaštitne arheološke intervencije, itd. Uticaji na ţivotnu sredinu Ovaj izveštaj pokriva koridor autoputa, ukljuĉujući i deonice autoputa koje ĉine sveukupan Projekat za E-80. U pripremnim i projektnim radovima do danas velika paţnja je posvećena trasiranju autoputa, naroĉito u pogledu novih ili nepovezanih deonica. U skladu sa srpskim zakonima, trasa puta je odabrana tako da se izbegnu zaštićena podruĉja i kulturni spomenici i da se uticaji na ţivotnu sredinu i socijalni poremećaji svedu na minimum. PUŢS se bavi pitanjima i uticajima i merama smanjenja uticaja koje mogu da se identifikuju u ovoj fazi projektovanja. Pošto glavni projekti nisu završeni, aspekti kao što su precizno trasiranje i metode izgradnje i materijal za tunele i mostove, konkretno zemljište koje će biti potrebno kupiti, lokacije za gradilišna naselja, itd., još uvek nisu poznati. Kao što je napred napomenuto, ove detaljne aspekte projektovanja će preduzeti Ugovaraĉi, od kojih će se ugovorom zahtevati da urade dodatne procene i instraţivanja koja su specifiĉna za datu lokaciju, kao što se zahteva u PUŢS na nivou Koridora i po preduslovima koje su postavile specijalizovane agencije. Oni će koristiti informacije iz ovih istraţivanja kako bi pripremili Planova upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉne za date lokacije, kao i ciljane operativne Planove upravljanja za transport, otpad, zagadjenje, itd. Sledeće predstavlja rezime diskusije o potencijalnim uticajima i potrebnim merama smanjenja uticaja i monitoringa/praćenja kako su iste identifikovane u PUŢS na nivou Koridora

1.2.3 Faza izgradnje

Negativne uticaje na kvalitet vazduha treba rešavati tokom izgradnje dobrom praksom upravljanja gradilištem, ukljuĉujući i odrţavanje mehanizacije i rasprskavanje vode da bi se smanjilo štetno delovanje prašine koja se širi. Potencijalno remećenje bukom treba rešavati na proaktivan naĉin, biranjem opreme koja je u skladu sa zdravstenim i bezbednosnim standardima za izlaganje radnika buci i potom delujući tako da se smanji svi problemi sa štetnim delovanjem buke kako se bude javljalo. Iz preduzetih snimanja lokacija i komunikacije sa Zavodom za zaštitu prirode, zakljuĉeno je da nijedan zakonom zaštićen lokalitet neće trpeti negativan uticaj. Autoput će proći duţ granice Parka prirode Sićevaĉka klisura, ali za razliku od sadašnjeg puta zaobići će Park prirode umesto da prolazi kroz njega. Autoput će proći kroz Jelasnica klisuru, ali će pratiti trasu postojećeg puta umesto da se probija novi teren. Potencijalni uticaji na floru i faunu u

Page 10: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

toku faze izgradnje mogu da se reše. Ugovaraĉi će biti odgovorni za spreĉavanje nepotrebnog seĉenja drveća i lov ili remećenje ţivotinja. Specifiĉne mere smanjenja uticaja, kao što su manja odstupanja trase, lociranje gradilišnih naselja, dinamike miniranja, preseljenje pojedinih od ugroţenih vrsta, itd., će se identifikovati na osnovu istraţivanja koja će ugovaraĉi biti obavezni da preduzimaju kako bi pripremili Planove upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉne za datu lokaciju i operativne Planove upravljanja koji moraju da se odobre pre poĉetka radova. Površinske i podzemne vode treba zaštititi u toku izgradnje poštovanjem pojedinaĉnih planova upravljanja koje treba da pripreme ugovaraĉi, koji će sadrţati mere za zaštitu zemljišta i spreĉavanje zagadjivanja vode bezbednim skladištenjem goriva i opasnog materijala, kontrolom aktivnosti, kao što su pranje vozila, te mere protiv erozije da se spreĉi taloţenje. Iako se ne oĉekuje da će ijedan zakonom zaštićen arheološki lokalitet biti direktno pogodjen ovim radovima, nekoliko znaĉajnih arheoloških dobara se nalazi u blizini trase i zahtevaju dalje istraţivanje lokaliteta. Rezerve za ovo su obezbedjene u budţetu za Plan upravljanja ţivotnom sredinom. Planovi upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉni za datu lokaciju će obuhvatati specifiĉne mere radi zaštite svih lokaliteta ili dobara za koje se identifikuje da im preti buka ili vibracije ili drugi indirektni izvori. Ugovaraĉi će takodje biti odgovorni za sledeće nacionalne zahteve u pogledu “sluĉajnih nalaza” koji mogu da se pojave tokom izgradnje. Dobar deo materijala koji je potreban za izgradnju autoputa će poticati od materijala iskopanog iz tunela, ali će biti potrebni i dodatni izvori nekih vrsta materijala. Oĉekuje se da će one poticati uglavnom iz kamenoloma sa dozvolom za rad, ali mogu da se otvore i neka lokalizovana pozajmišta. Po završetku radova, potrebno je da se, na osnovu konkretnih projekata za povraćaj u predjašnje stanje, regulišu sva pozajmišta, deponije i površine za skladištenje, kako bi se spreĉilo dalje degradiranje zemljišta i popravio vizuelni efekat. Priroda i obim gradjevinskih radova će zahtevati osnivanje jednog broja Gradilišnih naselja, u kojima će biti smešteni radnici, oprema, mehanizacija, goriva i materijal. Broj, veliĉina i lokacija naselja trenutno nisu poznati i mogu i tek će se utvrditi posle mobilizacije Ugovaraĉa u zemlju. Razumno je pretpostaviti da će biti potrebno oko 5-8 naselja za E80, uzimajući u obzir duţine deonice puta i velikog, komplikovanog posla na izradi tunela koji je potreban. Prisustvo gradilišnih naselja predstavlja potencijal za remećenje harmonije zajednice i/ili tenzije u zajednici kao rezultat prisustva velikog broja radnika, naroĉito zbog priliva stranih radnika, koji takodje mogu da budu izvor seksualno prenosivih infekcija (SPI) ili HIVa. Delimiĉno pošto u ovoj fazi nisu poznati broj, veliĉina i lokacija ovih naselja, najdelotvorniji naĉin da se rešavaju potencijalno negativni uticaji jeste da se utvrde smernice i ugovorni zahtevi i da se oni predstave u Planu upravljanja ţivotnom sredinom u Odeljku 8 ovog izveštaja.

1.2.4 Faza eksploatacije

Sistem za drenaţu puta je projektovan tako da bude prvenstveno zatvoreni drenaţni sistem. Taj zatvoreni sistem, koji obuhvata izdvajaĉe kamene sitneţi i ulja/vode, je potdstaknut mogućnošću da se ugroze susedni vodeni tokovi. Modeliranje potencijalne buke od funkcionisanja saobraćaja je rezultiralo projektovanjem oko 7 km bukobrana, koji je ugradjen u projekat u okviru Projekta, zajedno sa razmatranjem drugih pasivnih pristupa za smanjenje buke. Negativni uticaji koji se javljaju u eksploataciji autoputa potencijalno se javljaju kroz mogućnost stradanja ţivotinja na otvorenom autoputu, remećenje podruĉja kroz koje autoput prolazi, povećanje nivoa buke i kroz povišene nivoe svih oblika zagadjenja, naroĉito zagadjenja vazduha. Da bi se gaţenje ţivotinja svelo na minimum, celokupna trasa autoputa ima da se ogradi, sa finijom mreţom prema osnovi linije ograde. Da bi se uticaji na vaţne ekološke lokalitete i ţivotinjske vrste sveli na minimum, potrebno je, u toku projektovanja i izgradnje autoputa, da se planira ugradnja prolaza za male i velike ţivotinje, preko/iznad ili ispod autoputa, zavisno od potreba i karakteristika zemljišta. Saopštenje iz Zavoda za zaštitu prirode je u stvari otkrilo potrebu za odrţavanjem povezanosti ţivotinjskih staništa i oni su se sloţili da bi mnogi propusti i cevi ispod autoputa trebalo da budu dovoljne kao mesta prelaza. Istraţivanja lokaliteta koja treba da se urade u

Page 11: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

toku izrade glavnog projekta će potvrditi gde je i u kojoj formi potrebno obazbediti takve prolaze.

1.3 Raseljavanje us led otkupa zemlj iš ta

Ovaj aspekt Projekta je bio predmet zasebne, specijalistiĉke, detaljne studije. Kratak rezime je predstavljen u izveštaju o PUŢS radi kompletnosti obuhvata procene PUŢS. Kompenzacija pogodjenih ljudi će se rukovoditi nekolicinom opštih principa, u skladu sa odobrenim Okvirom praktiĉne politike za raseljavanje (OPPR), koji sadrţi analizu nesklada izmedju odredaba u nacionalnom zakonodavstvu i Praktiĉne politike Svetske banke za prisilno raseljavanje (OP 4.12) i sadrţi odredbe kako bi se osiguralo da se ispune zahtevi iz OP 4.12 (na primer, u pogledu odredbe o kompenzaciji i/ili pomoći kod raseljavanja onih koji nemaju prava na korišćenje zemljišta, a koji svejedno koriste javno zemljište). Priprema pojedinaĉnih Akcionih planova za raseljavanje u skladu sa OPPR će se pokrenuti za deonice iz Projekta. Procenjuje se da će troškovi eksproprijacije za E-75 i E-80 zajedno biti oko 120 miliona ameriĉkih dolara. Postoje samo grube procene potreba za zemljištem za ove dve komponente u ovoj fazi i nije moguće proceniti taĉne troškove otkupa zemljišta i raseljavanja. Oko 60-70 imanja (prvenstveno nastanjenih) izgleda da će biti direktno pogodjeno Projektom. Medjutim, JPPS, kroz njegovo pravno odeljenje, će pripremati detaljne Akcione planove za raseljavanje, ukljuĉujući i detaljne procene troškova za svaku deonicu za koju postoji konaĉan projekat. JPPS će osigurati da se stave na raspolaganje odgovarajuća sredstva za realizaciju Akcionih planova za raseljavanje obezbedjujući odgovarajuće dodele sredstava iz budţeta. Agencija korisnik (JPPS) i agencija realizator (Corridor 10 LLC) će osigurati da se dodeli dovoljan budţet kako bi se zadovoljile sve potrebe za kompenzacijom i za pomoć oko raseljavanja u skladu sa OPPR/Okvirom praktiĉne politike za raseljavanje.

1.4 Kumulativni i indirektni uticaji

Trasiranje i konstrukcije koje su do danas projektovane su nastojale da svedu na minimum sveukupne socijalne uticaje i uticaje na ţivotnu sredinu. Sve dok se ne dodele ugovori za izgradnju i dok se ne preduzme izrada glavnih projekata, nije moguće u potpunosti odrediti kumulativne uticaje na zajedniĉke osobine, kao što pojedinaĉne reke. Medjutim, temeljne mere se preduzimaju da se negativni uticaji na kvalitet vode svedu na minimum kroz korišćenje zatvorenih drenaţnih sistema u osetljivim podruĉjima. Izgradnja duţ trase autoputa per se se ne oĉekuje, pošto novi autoput ima pristup samo postojećim objektima i povezujući putevi će biti izgradjeni u okviru ovog Projekta. Autoput ovog Projekta ima za cilj, inter alia (izmedju ostalog), da stimuliše privredni razvoj i unapredi komunikaciju, i regionalnu i medjunarodnu. Medjutim, većina podruĉja kroz koja je trasiran autoput su ruralna po prirodi i nastavljaju da pate od emigriranja, pošto se ljudi sele u veće gradove i varošice traţeći posao, itd. Ne oĉekuje se da će doći do izgradnje velikih razmera ili velikih imigracija jednostavno samo zbog prisustva poboljšane veze autoputem.

1.5 Prekograniĉni uticaj i

Transfer negativnih uticaja preko granica Srbije moţe da rezultira iz velikog intenziteta uticaja i neposredne blizine izvora uticaja u odnosu na granice drugih zemalja. Rezultati modeliranja uticaja (naroĉito za buku i kvalitet vazduha) za put Prosek – Dimitrovgrad su ukazali da je transfer ovih uticaja ograniĉen na zonu koridora autoputa, što je tipiĉno unutar granica od 500 m sa svake strane autoputa. Najveći deo poloţaja puta je takav da nije lociran neposredno blizu granice Bugarske, udaljeno od pograniĉnog podruĉja Dimitrovgrada. Konfiguracija terena autputa Projekta prirodno poništava potencijalne prekograniĉne transfere uticaja. Ovo je naroĉito sluĉaj sa vodenim tokovima u slivu reke Nišave, koji pripada razvodju Crnog mora, i teĉe iz Bugarske prema Srbiji. Stoga bi potencijalne nezgode/nesreće koje bi mogle da prouzrokuju povišene nivoe zagadjenja u rekama bile prenete u obrnutom smeru u odnosu na granicu. Jedini uticaj koji bi mogao da rezultira u degradaciju uslova ţivotne sredine na regionalnom ili globalnom nivou jeste zagadjenje vazduha, tj. emisija zagadjivaĉa vazduha koja bi prouzrokovala efekat staklene bašte usled sagorevanja goriva u vozilima koja koriste autoput iz Projekta. Trasa autoputa prolazi prvenstveno kroz ruralna podruĉja, koja su doţivela imigraciju poslednjih godina. Iako je jedna od svrha unapredjenog autoputa iz Projekta podsticanje

Page 12: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

privrednog razvoja, ne oĉekuju se da će izgradnje velikih razmera pogoditi susedne zemlje ili da će doći do velikih imigracija jednostavno samo zbog prisustva poboljšane veze autoputem. Nikakve konkretne studije ovog fenomena nisu pokrenute u okviru ove PUŢS, ali je ovde data preporuka za relevantne organe uprave koji se bave planiranjem da preuzmu odgovornost za ovo pitanje u okviru namene zemljišta i prostornog planiranja, u ĉemu je ovaj Projekat već jedan od komponenti. Analiza alternativa U Idejnom projektu Autoputa je identifikovana poţeljna trasa, na osnovu više projektnih kriterijuma, ukljuĉujući i projektovane brzine, polupreĉnike krivina i nagibe i razmatrane su izvodljive alternative tamo gde su postojale. U okviru ocenjivanja alternativnih komponenti Projekta, aspekti ţivotne sredine i socijalni aspekti su razmatrani uporedo sa parametrima izgradnje/tehnike i troškova, u okviru multikriterijumske ocene. Maksimalni prioritet je dat troškovima izgradnje, bezbednosti saobraćaja i pitanjima ţivotne sredine i socijalnim pitanjima tokom trasiranja i planiranja. Operativnim troškovima je dodeljen niţi prioritet, zajedno sa troškovima oduzimanja zemljišta. Što se tiĉe uticaja koridora – maksimalna paţnja je data buci, zagadjenju i uticaju na biodiverzitet, dok su vibracije i vizuelni uticaj smatrani za niţi prioritet. Razne deonice trase su imale varijante kao alternative i zauzet je multikriterijumski pristup, kako bi se odabrala poţeljna opcija koja je predstavljala sveukupno optimalno rešenje, uzimajući u obzir troškove izgradnje, uslove društva i ţivotne sredine. Javne konsultacije U pogledu pitanja oĉuvanja ţivotne sredine, JPPS je već pripremilo Procene uticaja na ţivotnu sredinu za 12 pod-deonica za idejne projekte/projekte izvodljivosti koje su u skladu sa srpskim zakonodavstvom. Nacionalni process objavljivanja je obuhvatao ĉetiri runde javnih konsultacija za svaku pod-deonicu (o opisu poslova za konsultanta za ţivotnu sredinu, o obuhvatu procene uticaja na ţivotnu sredinu, o nacrtu PUŢS i o nacrtu finalne PUŢS) i one su obavljene u periodu od 2006. do 2009. Procene uticaja na ţivotnu sredinu za pod-deonice je odobrilo srpsko Ministarstvo za ţivotnu sredinu. U skladu sa OP/BP 4.01, Zajmoprimac je angaţovao nezavisnog konsultanta da pripremi dve Procene uticaja na ţivotnu sredinu na nivou Koridora (jednu za E-75 i jednu za E-80) koje konsoliduju i proširuju Procene uticaja na ţivotnu sredinu pod-deonica, naroĉito u pogledu kumulativnih uticaja. Objavljivanje nacrta Procena uticaja na ţivotnu sredinu na nivou Koridora u zemlji je obavljeno u periodu od 25. februara (kada su ti dokumenti postali javno dostupni na lokaciji i na Web lokaciji Naruĉioca) do 11. i 12. marta (kada su odrţani javni sastanci u Vranju (od 12. do 2 popodne 12. marta 2009. za E-80). Javni oglasi na srpskom i engleskom su objavljeni u dnevnom listu Politika, pozivajući javnost, organe vlasti i relevantne institucije da imaju uvid u PUŢS za ovaj Projekat. Pre oglašavanja u novinama, PUŢS je dostavljena opštini Vranje i objavljena na Web lokaciji JP “Putevi Srbija”. Predstavnici lokalne samouprave su obavestili javnost preko njihovih lokalnih medija o vremenu i mestu javnih konsultacija. JPPS je dobilo prvi nacrt Konaĉnog dokumenta o PUŢS 7. aprila 2009. Taj prvi nacrt konaĉnog dokumenta o PUŢS ostaje na raspolaganju na Web lokaciji Naruĉioca. Komentari na nacrt konaĉnog dokumenta o PUŢS mogu da se pošalju jedinici za ţivotnu sredinu JPPS od 25. februara 2009. nadalje. U toku javnih konsultacija, nije bilo znaĉajnih primedbi u pogledu pitanja zaštite ţivotne sredine. Dva od glavnih opštih pitanja koja su pokrenuli lokalni stanovnici bila su: Prekid pristupa poljoprivednom zemljištu; i Potencijalno uticanje na/oštećenje izvora vode, kao što su izvori i bunari. Tokom tih diskusija, projektanti autoputa su dali uveravanja da će pitanja prekidanja pristupa biti dalje razmatrana tokom izrade glavnog projekta i da je princip koji se sledio u sadašnjem projektu bio da se odrţe priznate taĉke prelaza obezbedjivanjem pešaĉkih staza ili mostova. Potencijalno oštećenje vodenih resursa će se takodje razmatrati tokom izrade glavnog projekta i tamo gde je potrebno, cevi ili propusti će omogućiti nastavak toka vodenih resursa ispod puta. Plan upravljanja ţivotnom sredinom i aranţmani za realizaciju U Odeljku 8 izveštaja je dat Plan upravljanja ţivotnom sredinom na nivou Koridora, u kome su okvirno dati radni aranţmani za to kako će se rešavati elementi ţivotne sredine i socijalni elementi Projekta od glavnog projekta i izgradnje sve do eksploatacije. Plan upravljanja ţivotnom sredinom navodi institucionalne odgovornosti i, tamo gde je moguće, daje procenjene ili indikativne troškove kako bi se osiguralo adekvatno budţetiranje za potrebe

Page 13: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

smanjenja uticaja i monitoring/praćenje. Sledeći uobiĉejanu praksu na infrastrukturnim projektima velikih razmera, od ugovaraĉa će se zahtevati da se oslanjaju na i da proširuju ovaj Plan upravljanja ţivotnom sredinom kako bi obezbedili detalje o tome kako treba da se realizuju obaveze iz Projekta; u suštini on sadrţi „kako, ko i gde‟. On će imati formu Plana upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉnog za datu lokaciju i Planova upravljanja za specifiĉne aspekte poslovanja i upravljanja gradilištem. Na primer, Plan upravljanja ţivotnom sredinom na nivou Koridora navodi da osetljiva ekološka dobra (npr. gnezda za ugroţene vrste) ne bi trebalo remetiti i da će se projektovati propusti i prolazi ispod puta da se omogući kretanje ţivotinja. U Planovima upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉnim za datu lokaciju će se navoditi lokacija, projektovanje i funkcionisanje gradilišnih naselja i identifikovaće se specifiĉne trase koje se intenzivno koriste (npr. Od strane vodozemaca koji migriraju u bare gde se razmnoţavaju) i iste će se uneti u glavni projekt. Na isti naĉin, kada se u Planu upravljanja ţivotnom sredinom na nivou Koridora navodi da će se gorivima, uljima i drugim opasnim materijalom rukovati i upravljati u skladu sa najboljom medjunarodnom praksom, Ugovaraĉ će pripremiti plan upravljanja opasnim materijalom specifiĉan za datu lokaciju. Detalji ovih planova specifiĉnih za datu lokaciju će podlegati odobrenju pre poĉetka radova od strane pravnih organa vlasti i propisanih agencija (ZZP, ZZSK-IMPC) kao i Svetske banke, i potom mogu da se prate i revidiraju kako bi se osiguralo poštovanje nacionalnih zahteva i Plana upravljanja ţivotnom sredinom na nivou Projekta. PUŢS na nivou Koridora takodje preporuĉuje da Ugovaraĉi saĉine Sistem upravljanja ţivotnom sredinom (Environmental Management System - EMS) koji je poţeljno da bude u skladu sa ISO 14001. Ova preporuka da se odgovornost prenese na Ugovaraĉe se posmatra kao efikasnija strategija od stavljanja tereta realizacije EiS na Društvo sa ograniĉenom odgovornošću Koridor X (Corridor X Limited Liability Company - CXLLC) per se ili na Konsultante za upravljanje projektom (Project Management Consultants - PMC). Ovde je uzeto u obzir ograniĉeno iskustvo CXLLC u realizaciji potencijalno ekološki osetljivih projekata i ĉinjenica da medjunarodni Ugovaraĉi mogu da budu mnogo više upoznati sa ovim naĉinom rada i moţda ĉak već rade po ISO Sistemima za upravljanje ţivotnom sredinom (Environmental Management Systems), pošto on postaje sve rašireniji. Stoga bi oni trebalo da bez teškoća budu u stanju da saĉine Planove za upravljanje ţivotnom sredinom specifiĉne za Projekat i operativne Planove upravljanja koji takodje ispunjavaju zahteve nacionalnog zakonodavstva. Dodata vrednost takvih planova je da će oni biti vrlo specifiĉni za Projekat i mogu da se saĉine u okviru planiranja izgradnje za aspekte, kao što su skladišta za gorivo, izbor postrojenja/opreme i naĉina rada i dobavljanje materijala i podugovaranje. Projekat ukljuĉuje rezervna sredstva za Nezavisnog konsultanta za ţivotnu sredinu (Independent Environmental Consultant - IEC) koji će pratiti i revidirati sve aspekte. Priprema Planova upravljanja ţivotnom sredinom će se vrlo lako uklopiti u ovaj aranţman, omogućavajući Nezavisnom konsultantu za ţivotnu sredinu da revidira Planove upravljanja ţivotnom sredinom pojedinaĉnih Ugovaraĉa tokom praćenja i izveštavanja o nalazima i svim popravnim merama preporuĉenim CXLLC i Konsultantima za upravljanje projektom. Oĉekuje se da će ovi rezultati praćenja biti na raspolaganju MFI i drugim relevantnim glavnim akterirma kako bi se osigurala transparentnost realizacije upravljanja ţivotnom sredinom u okviru Projekta. Ugovorne odredbe Kao što je napred opisano, od ugovaraĉa će se traţiti da pripreme Planove upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉne za datu lokaciju i planove kontrole/upravljanja za specifiĉne aspekte upravljanja gradilištem (upravljanje ĉvrstim otpadom i otpadnom vodom, upravljanje saobraćajem, skladištenje ulja i goriva, itd.) kako je okvirno dato u Tabeli 8-2. Svim gradilištima će se upravljati u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom o izgradnji i onima koji su zaduţeni za zdravlje i bezbednost, kao što su Zakon o bezbednosti na radu i Zakon o zadrvlju i sigurnosti na radu i Propis o bezbednosti na radu za gradjevinske radove (Sluţbeni list RS, br. 53/97). Ugovori će takodje biti u skladu sa medjunarodnim standardima, koji će ukljuĉivati medjunarodne standarde o zdravlju i bezbednosti kako bi se zaštitili svi radnici i ĉlanovi zajednice u blizini radova kroz obezbedjenje bezbednih radnih uslova, odgovarajuće obuke i opreme. U pogledu ovoga, Plan upravljanja ţivotnom sredinom ne sadrţi iscrpnu listu standarda i procedura o zdravlju i bezbednosti. Zahtevaće se da radni kampovi budu u

Page 14: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

skladu sa medjunarodnim standardima o zdravlju i bezbednosti i stoga će biti opremljeni sanitarnim objektima i objektima za sakupljanje i odlaganje/preĉišćavanje otpadnih voda i rukovodiće u potpunosti saglasnim sistemima za upravljanje otpadom, koji ukljuĉuje ĉuvanje otpada po kategorijama otpada (evropski Zakon o otpadu). Ovi zahtevi će biti sadrţani u ugovorima za izgradnju, kojima treba da se osigura da ugovaraĉi ukljuĉe dovoljan budţet za delotvorno upravljanje od strane onih koji su zaduţeni za zdravlje i bezbednost-HSE. Timovi ugovaraĉa će odraţavati ove odredbe, tako što će u njima biti osoblje za zdravlje i bezbednost-HSE i nezavisni specijalisti za ţivotnu sredinu koji će davati savete i preuzeti monitoring/praćenje i reviziju. Monitoring/Praćenje Monitoring efekata ovog Projekta će poĉeti u toku faze izgradnje i nastaviće se tokom eksploatacije autoputa. Ovaj Plan upravljanja ţivotnom sredinom navodi osnovne parametre koji treba da se prate kako bi se utvrdilo da se mere ublaţenja uticaja koje su identifikovne efikasno primenjuju. Za mnoge aspekte, kao što su kvalitet vazduha i vode i usmerena drenaţa vode koja otiĉe sa puteva, srpsko zakonodavstvo postavlja standarde koji treba da se zadovolje. Posle dodele ugovora za izgradnju, pojedinaĉni Ugovaraĉi će raditi sa CXLLC kako bi razradili detaljan program monitoringa/praćenja sa navedenim ciljevima za svaki pokazatelj, koji će biti uskladjen sa zahtevima svake pod-deonice puta i elementima Ugovaraĉevog Sistema upravljanja ţivotnom sredinom i Plana upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉnog za datu lokaciju. Svaki Ugovaraĉ će razraditi pisani program monitoringa/praćenja koji će ocenjivati nezavisni konsultanti za ţivotnu sredinu i glavni akteri Projekta, ukljuĉujući i propisane agencije.

Page 15: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

2. UVOD

2.1 Svrha izveštaja

Izgradnja deonice autoputa E-80 od Proseka to Dimitrovgrada se navodi kao jedan od najviših drţavnih prioriteta i stoga je JP “Putevi Srbije” (JPPS), kao predlagaĉ Projekta preduzelo sve potrebne aktivnosti u pogledu blagovremene pripreme planskih i projektnih dokumenata. Konkretno, u delu Projekta koji se bavi pitanjima zaštite ţivotne sredine, pripremljeni su potrebni projektni dokumenti. Prethodne analize uticaja na ţivotnu sredinu su završene za potrebe detaljnog projekta autoputa, dok su u svrhu pripreme idejnih projekata obavljene detaljne PUŢS sukcesivno za svih 5 deonica budućeg autoputa E-80. Istovremeno sa ovom procedurom u toku, na sastanku predstavnika Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD), Evropske investicione banke (EIB) i Svetske banke (SB), koji je odrţan 17. oktobra 2008. u Luksemburgu, Vlada Republike Srbije, tj. JPPS je primila preporuke za nastavak aktivnosti koje bi trebalo da stvore temelj za donošenje odluka o prihvatanju ovog Projekta od strane banaka i odobrenje kreditnih sredstava za finansiranje ovog poteza autoputa. Tri banke su se zajedno dogovorile da, tokom realizacije navedenih aktivnosti u vezi sa pitanjima zaštite ţivotne sredine, kao standard treba prihvatiti procedure Svetske banke. U skladu sa dogovorom postignutim u Luksemburgu, Pripremna misija Svetske banke je posetila Srbiju u periodu od 2. do 12. decembra 2008. (Pripremna misija za Projekat autoputa na Koridoru X). Misija je organizovala sastanke kako bi se definisale aktivnosti neophodne za uspešnu realizaciju predmetnog projekta za autoput. Osim toga, organizovano je nekoliko sastanaka sa menadţmentom JPPS i saĉinjen je sporazum u vezi sa nastavkom aktivnosti neophodnih za odobrenje Projekta od strane Banaka. Na tim sastancima su razmatrani aspekti zaštite ţivotne sredine i od JPPS je traţeno da integriše postojeće studije, to jest, da pripremi procenu uticaja na ţivotnu sredinu na nivou Koridora, za deonicu autoputa E-80 od Proseka do Dimitrovgrada (u daljem tekstu: PUŢS). Osim toga, u delu PUŢS koji se bavi potencijalnim prekograniĉnim uticajima Projekta i kumulativnim uticajima Projekta na ţivotnu sredinu, bilo je potrebno uzeti u razmatranje sve kasnije deonice autoputa od Niša do bugarske granice. U skladu sa taĉkom 24 Memoranduma (Pripremne misije za Projekat autoputa na Koridoru X, 2.-12. decembra 2008.), do ovog trenutka JPPS je obavilo sve aktivnosti u vezi sa ispunjenjem sledećih zahteva: i. Postojeće PUŢS su integrisane u Izveštaj o PUŢS na nivou Koridora X (ukljuĉujući i Plan upravljanja ţivotnom sredinom), za deonicu od Niša (Proseka) do granice Bugarske ii. Pripremu Izveštaja o PUŢS je preuzela kvalifikovana nezavisna strana i nacrt Izveštaja o PUŢS je blagovremeno dostavljen Banci iii. Priprema i organizacija javne konsultacije o nacrtu Izveštaja o PUŢS, i priprema konaĉne PUŢS. U toku realizacije projekta, preduzeće se dve dodatne radnje: iv. Priprema Planova upravljanja ţivotnom sredinom specifiĉnih za datu lokaciju od strane ugovaraĉa na osnovu glavnih projekata i Plana upravljanja ţivotnom sredinom na nivou Koridora, smernice od propisanih Zavoda za zaštitu prirode i zaštitu spomenika kulture i dodatna istraţivanja lokaliteta tamo gde je potrebno. v. Angaţovanje kvalifikovanog nezavisnog konsultanta da prati primenu Planova upravljanja ţivotnom sredinom. Ova aktivnost će zapoĉeti na datum zapoĉinjanja gradjevisnkih radova.

2.2 Istorijat Projekta

Krak Koridora X, autoput Е - 80, deonica Niš – Dimitrovgrad (ukupno 83,3km) je projektovan kao pet deonica (videti Tabela 4-1 i Prilog B):

Prosek – Crvena Reka

Crvena Reka – Ĉiflik

Ĉiflik – Ponor – Pirot

Pirot – poĉetak obilaznice oko Dimitrovgrada

Page 16: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Severna obilaznica oko Dimitrovgrada. Ovaj Projekat treba posmatrati u širem kontekstu sveukupne nacionalne transportne mreţe u Srbiji. Nacionalna mreţa je patila od nedostatka sredstava za odrţavanje tokom poslednje decenije, a takodje i od ozbiljnih ratnih oštećenja na nekim lokacijama. Višegodišnji indikativni program i Godišnji akcioni programi koje je Vlada odobrila odraţavaju i potrebu za opravkama i za unapredjenjem sveukupne nacionalne transportne mreţe, kao i spremnost Medjunarodnih finansijskih institucija (International Financing Institutions - IFIs) da podrţe ovaj proces kako bi olakšale Slobodan protok robe i ljudi, i kako bi podstakle privredni i društveni razvoj.

2.3 Prethodne studije vezane za ţivotnu sredinu

U skladu sa nacionalnim zakonodavstvom, postoje tri nivoa konsultacija sa javnošću i agencijama, naime a) o potrebi za PUŢS, b) o obuhvatu PUŢS koju treba obaviti, i c) o nacrtu izveštaja o PUŢS kao preduslovu za odobrenje od strane nadleţnih organa i Ministarstva za ţivotnu sredinu (MŢS). Do danas su pripremljene procene PUŢS za E80, od kojih su dve potpuno završene i odobrene od strane MŢS; jednoj su potrebne neke dodatne informacije za konaĉno odobrenje, a preostale dve ĉekaju na konaĉne javne konsultacije planirane za maj 2009. U skladu sa srpskim zakonodavstvom, za ove procene PUŢS za pod-deonice je potrebno da se dobije inicijalno odobrenje projekta u fazi idejnog projekta. Ovaj sistem funkcioniše kroz fazni pristup, pri ĉemu nadleţni organi za ţivotnu sredinu (ukljuĉujući i Zavod za zaštitu prirode, ZZP i Zavod za zaštitu kulturnih spomenika, ZZSK) izdaju uslovno odobrenje procena PUŢS koje se pripremaju za idejne projekte. Ovo odobrenje je propraćeno setom preduslova od svakog od Zavoda. Od investitora se traţi da obrade ove preduslove u njegovim glavnim projektima, tj. da dostave planove za poštovanje ovih preduslova i da pokaţu kako će se sprovesti mere za zaštitu ţivotne sredine. Temelj za pripremu PUŢS na nivou Koridora, za deonicu autoputa E-80 od Proseka do Dimitrovgrada obuhvata sledeće planske i projektne dokumente:

detaljnu analizu PUŢS i Studiju PUŢS za deonicu Prosek – Crvena Reka;

detaljnu analizu PUŢS i Studiju PUŢS za deonicu Crvena Reka – Ĉiflik;

detaljnu analizu PUŢS i Studiju PUŢS za deonicu Ĉiflik – Ponor – Pirot;

detaljnu analizu PUŢS i Studiju PUŢS za deonicu Pirot – poĉetak obilaznice oko

Dimitrovgrada;

detaljnu analizu PUŢS i Studiju PUŢS za deonicu Severna obilaznica oko Dimitrovgrada;

Prostorni plan za podruĉja specijalne namene – infrastrukturni koridor Niš – granica

Bugarske; Svrha ovog Izveštaja je da se konsoliduju informacije iz procena PUŢS pod-deonica i da bude strateška analiza sa razmatranjem kumulativnih ili sinergistiĉkih uticaja na ţivotnu sredinu, zajedno sa prekograniĉnim uticajima (za bugarsku granicu). On je u potpunosti u skladu sa Espoo konvencijom. .

2.4 Struktura izveštaja

Obuhvat i sadrţaj PUŢS su definisani operativnom praktiĉnom politikom i procedurom Svetske banke (WB OP/BP 4.01). Sledeći kriterijume Banke za kategorizaciju projekata na osnovu njihovih procenjenih uticaja na ţivotnu sredinu, ovaj projekat je uvršten u kategoriju koja podrazumeva najjaĉe uticaje (ekološka Kategorija A). Izveštaj o PUŢS je pripremljen u potpunosti u skladu sa Aneksom B i Aneksom C operativne praktiĉne politike SB (WB OP 4.01, Aneks A i Aneks B). Ovaj izveštaj o PUŢS sadrţi sledeća poglavlja:

1. Uvod;

2. Politiĉki, pravni i administrativni okvir;

3. Opis Projekta;

Page 17: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

4. Polazni podaci;

5. Uticaj na ţivotnu sredinu;

6. Prikaz glavnih alternativa;

7. Javne konsultacije;

8. Plan upravljanja ţivotnom sredinom;

Prilozi. Sledi uvod u projekat kako je prikazan u Poglavlju 1, okvirni prikaz praktiĉne politike, pravni i administrativni okvir su prikazani u Poglavlju 2. Opis predloţene trase i konstrukcija su dati u Poglavlju 3. Prikaz trenutnog stanja ţivotne sredine u podruĉju Projekta je dat u Poglavlju 4. Opis znaĉajnih uticaja projekta na ţivotnu sredinu, što ukljuĉuje analizu kumulativnog uticaja projekta i analizu prekograniĉnog uticaja, dat je u Poglavlju 5. U Poglavlju 5 se procenjuju potencijalni uticaji izgradnje i eksploatacije Projekta Autoputa Е-80 na lokalno okruţenje. Te studije obuhvataju: geologiju i zemljišta; površinsku i podzemnu vodu; vazduh i klimu; buku; floru i faunu; predele i vizuelne efekte; kulturno nasledje; stanovništvo i privredu, ukljuĉujući i materijalna dobra i zdravlje i bezbednost; i efikasnost korišćenja prirodnih resursa. Mere za izbegavanje ili smanjenje negativnih uticaja na ţivotnu sredinu identifikovane u prethodnim poglavljima su rezimirane u Planu upravljanja ţivotnom sredinom u Poglavlju 8. Prilozi ukljuĉuju: A PROJEKTNI ZADATAK B MAPE TRASE C ZAKONODAVSTVO I MULTILATERALNE SPORAZUME D REFERENCE E PROJEKTE BUKE I NAMENU ZEMLJIŠTA F STANDARDE ZA BUKU I KVALITET VAZDUHA G KONSOLIDOVANE KOMENTARE OD MEDJUNARODNIH FINANSIJSKIH INSTITUCIJA -

MFI H AUTORE PUŢS I KOMENTARE OD ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE J KOMENTARE OD ZAVODA ZA ZAŠTITU SPOMENIKA KULTURE K KOMENTARE OD INSTITUTA ZA VODU L PROJEKTNE DETALJE ZA MOSTOVE, TUNELE, BARIJERE PROTIV BUKE,

PREĈIŠĆAVANJE VODE M FOTOGRAFIJE

Page 18: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

3. POLITIĈKI, PRAVNI I ADMINISTRATIVNI OKVIR

3.1 Relevantne insti tucije

3.1.1 Vladine organizacije

Tokom izgradnje i eksploatacije autoputeva u Republici Srbiji, pitanjem zaštite ţivotne sredine upravljaju kroz medjusobnu saradnju sledeće propisane vladine institucije:

Ministarstvo privrede i regionalnog razvoja

Ministarstvo za infrastrukturu

Ministarstvo za ţivotnu sredinu i prostorno planiranje

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i voda

Ministarstvo kulture

Javno preduzeće “Putevi Srbije”

Zavod za zaštitu prirode Srbije (ZZP)

Zavod za zaštitu kulturnih spomenika Republike Srbije (ZZSK) Ovde je vaţno napomenuti da je, prema trenutno vaţećem srpskom Zakonodavstvu, priprema PUŢS u svrhu izgradnje novih autoputeva obavezna. Ministarstvo za ţivotnu sredinu i prostorno planiranje (MŢS) je glavna institucija u Srbiji koja je odgovorna za pitanja ţivotne sredine. To Ministarstvo je odgovorno za zaštitu od buke i vibracija, opasan i toksiĉan materijal, zagadjenje vazduha, jonsko i nejonsko zraĉenje, zaštitu prirode i medjunarodnu saradnju.

3.1.2 Nevladine organizaci je

U Srbiji ima mnogo organizacija koje se bave ţivotnom sredinom. Većina je osnovana tokom 1990-tih, u vezi sa podizanjem svesti o ţivotnoj sredini, edukacijom o ţivotnoj sredini i diseminacijom informacija. Srpska kancelarija Regionalnog centra za ţivotnu sredinu (Regional Environmental Centre - REC) za Centralnu i Istoĉnu Evropu je osnovana u Beogradu u maju 1998.

3.2 Zakoni i propisi vezani za ţ ivotnu sredinu

3.2.1 Postojeće srpsko zakonodavstvo

Zaštita ţivotne sredine u Srbiji je regulisana mnogim republiĉkim i opštinskim zakonima i propisima. Zakonodavstvo o ţivotnoj sredini koje je na snazi u Srbiji je rezimirano u Prilogu C. Niţe je data lista glavnih zakona i propisa koji su trenutno na snazi, a koji su relevantni za PUŢS za ovaj projekat:

Zakon o planiranju i izgradnji (“Sluţbeni list RS” br. 47/2003, 34/2006) u kome su detaljno

dati zahtevi za razliĉite faze u ciklusu planiranja, tj. studije prethodnog argumentovanja

(preliminarne studije izvodljivosti) i argumentovanja (studije izvodljivosti) i zahtev za

dozvolu za glavni (generalni) projekat, kao i zahtev za javne konsultacije tokom pripreme

generalnih urbanistiĉkih planova. Preliminarne studije izvodljivosti i studije izvodljivosti obe

moraju da sadrţe procene uticaja na ţivotnu sredinu.

Zakon o zaštiti životne sredine (“Sluţbeni list RS” br. 66/91, 83,92, 67/93, 48/94, 53/95,

135/04). U ovom zakonu se navodi da „korišćenje prirodnih resursa, izgradnja konstrukcija

ili bilo koja druga delatnost mogu da se obavljaju pod uslovom da ne prouzrokuju nikakvu

Page 19: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

trajnu promenu i znaĉajnu promenu predela, nikakvo zagadjenje, nikakve druge oblike

degradacije ţivotne sredine‟.

Zakon o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list RS” br. 135/2004) i Zakon o

strateškoj proceni uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list RS” br. 135/2004). Ovim

Zakonom je, u toku 2004, uradjeno uskladjivanje izmedju srpskog zakonodavstva i

zakonodavstva EU u oblasti zaštite ţivotne sredine. Ovo uskladjivanje je obuhvatalo

uskladivanje postojećeg propisa o PUŢS (liste projekata i procedura) sa Direktivom o

PUŢS 97/11/EEC, uvodjenjem procedura Strateške procene uticaja na ţivotnu sredinu

(Strategic Environmental Assessment - SEA) sledeći Direktivu 2001/42/EEC i osiguravajući

dostupnost informacijama o ţivotnoj sredini za javnost sledeći Direktivu EU 2003/4/EC.

Propisi o dozvoljenoj visini buke u ţivotnoj sredini (“Sluţbeni list RS” br. 54/92). Srpski

standardi o buci i kvalitetu vazduha su dati detaljno u Prilogu F.

Propisi uvedeni na osnovu Zakona o proceni uticaja na ţivotnu sredinu obuhvataju

sledeće:

Uredbu o utvrdjivanju Liste Projekata za koje je obavezna Procena uticaja i Liste projekata

za koje moţe da se zahteva Procena uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list RS” br.

84/05)

Pravilnik o sadrţaju zahteva za neophodnost Procene uticaja i o sadrţaju zahteva za

specifikaciju obuhvata i sadrţaja Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list

RS” br. 69/05)

Pravilnik o sadrţaju Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list RS” br.

69/05)

Pravilnik o proceduri javne inspekcije, predstavljanju i javnim konsultacijama o Studiji o

proceni uticaja na ţivotnu sredinu (“Sluţbeni list RS” br. 69/05)

Pravilnik o radu Tehniĉke komisije za Studiju o proceni uticaja na ţivotnu sredinu

(“Sluţbeni list RS” br. 69/05)

3.2.2 Ostalo relevantno srpsko zakonodavstvo

Zakon o javnim putevima (“Sluţbeni list RS” br. 101/2005)

Zakon o eksproprijaciji (“Sluţbeni list RS” br. 53/95, 16/2001)

3.2.3 Relevantna praktiĉna politika Svetske banke

OP 4.01 Svetske banke i druge praktiĉne politike o Zaštiti;

3.2.4 Postojeće zakonodavstvo EU

Glavno zakonodavstvo o ţivotnoj sredini EU koje je relevantno za ovaj Projekat je sledeće:

Direktiva Saveta Evropske Komisije (1997) 97/11/EC od 3. marta 1997. kojom se menja i

dopunjuje Direktiva 85/337/EEC o proceni uticaja odredjenih javnih i privatnih projekata na

ţivotnu sredinu OJEC L 073 14/03/1997 str. 5-15, poznata kao „Direktiva o PUŢS‟

Direktiva Saveta Evropske Komisije (2003) 2003/35/EC od 26. maja 2003. koja predvidja

uĉešće javnosti u pogledu saĉinjavanja odredjenih planova i programa koji se odnose na

ţivotnu sredinu i koja menja i dopunjuje u vezi sa uĉešćem javnosti i pristupu pravosudju

Page 20: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Direktive Saveta 85/337/EEC i 96/61/EC OJEC L 156 25/06/2003 str. 17-23, koje su

poznate kao „Direktive o uĉešću javnosti‟

Direktiva Saveta Evropske Komisije (1979) 79/409/EEC od 4. aprila 1979. o oĉuvanju

divljih ptica, poznata kao „Direktiva o pticama‟

Direktiva Saveta Evropske Komisije (1992) 92/43/EEC od 21. maja 1992. o oĉuvanju

prirodnih staništa i o divljoj fauni i flori, poznata kao „Direktiva o staništima‟.

3.3 Konvencije o ţivotnoj sredini

Niţe su nabrojane Konvencije o ţivotnoj sredini ĉiji je Srbija potpisnica, ali nisu sve relevantne za ovaj Projekat:

Konvencija o medjunarodnoj trgovini ugroţenim vrstama divlje faune i flore (CITES),

Vašington DC, iz 1973.

Konvencija o oĉuvanju migratornih divljih ţivotinja, Bon, 1979.

Konvencija o oĉuvanju evropskih divljih ţivotinja i njihovih prirodnih staništa, Bern, 1979.

Konvencija o pristupu informacijama, uĉešću javnosti u odluĉivanju i pristupu pravosudju u

stvarima koje se tiĉu ţivotne sredine, Arhus, 1998.

Konvencija o proceni uticaja na ţivotnu sredinu u prekograniĉnom kontekstu

Espoo, 1991. Detaljna lista medjunarodnih konvencija je data u Prilogu C.

3.4 Planski okvir

Planski okvir za izradu Idejnog projekta deonice autoputa E-80 Niš - bugarska granica je dat u:

Prostornom planu Republike Srbije, utvrdjenom Zakonom o prostornom planu Republike

Srbije (“Sluţbeni list RS”, br. 13/96)

Prostornom planu za podruĉje infrastrukture koridora Niš - bugarska granica sa

elementima Regulacionog plana (“Sluţbeni list RS”, br. 83/2003, 41/2006)

Opštinskim Prostornim planovima. Prostorni plan za podruĉje infrastrukture koridora Niš – Dimitrovgrad je dugoroĉni razvojni dokument. Pravni okvir za izradu ovog dokumenta je Zakon o planiranju i izgradnji (“Sluţbeni list RS” br. 47/03). Prostorni plan obuhvata površinu od oko 998,41 m

2 i duţinu od 92,00 km na delovima sledećih

teritorija: grada Niša i opština Bela Palanka, Pirot i Dimitrovgrad. Prostorni plan obuhvata sledeće:

glavne infrastrukturne koridore – sa postojećim i planiranim glavnim infrastrukturnim

sistema i njihovim zaštitnim podruĉjima

pomoćne alternativne infrastrukturne sisteme – alternativnu trasu puta

zonu uticaja Koridora. Granicu Prostornog plana odredjuju katastarske granice opština ili geografske granice na teritoriji katastarske opštine. Uslovi i smernice iz planskih dokumenata više kategorije, zajedno sa konkretnim planskim rešenjima, predstavljaju steĉene planske duţnosti.

Page 21: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

3.5 Glavni koraci nacionalne procedure o PUŢS u Republici Srbiji

U pravosudnom sistemu Republike Srbije, procedura za Procenu uticaja na ţivotnu sredinu je regulisana Zakonom o proceni uticaja na ţivotnu sredinu, zajedno sa odgovarajućim podzakonskim aktima kojima se detaljnije utvrdjuju konkretna pitanja u okviru procedure za Procenu uticaja. Jedan od znaĉajnih elemenata u samoj proceduri jeste ukljuĉivanje javnosti i duţnost da se formira Tehniĉka komisija. Procene uticaja na ţivotnu sredinu se zahtevaju za projekte koji se planiraju i sprovode, tehnološka unapredjenja, rekonstrukcije, proširenje kapaciteta, završetak radova i eliminisanje projekata koji imaju znaĉajan uticaj na ţivotnu sredinu. Ta procedura za Procenu uticaja na ţivotnu sredinu sastoji se iz tri faze (zavisno od Liste koja sadrţi odredjeni projekat, mogu da budu jedna, dve ili više faza): - Faza I: Odluĉivanje o neophodnosti Procene uticaja na ţivotnu sredinu u pogledu datog projekta - Faza II: Specifikacija obuhvata i sadrţaja Studije o proceni uticaja na ţivotnu sredinu - Faza III: Studija o proceni uticaja na ţivotnu sredinu. Pravna lica koja su uĉestvovala u ovoj proceduri za Procenu uticaja na ţivotnu sredinu su sledeća: Ugovaraĉ Projekta (JPPS), relevantni organ vlasti (Ministarstvo za ţivotnu sredinu i prostorno planiranje), izradjivaĉi ove studije, zainteresovani nadleţni organi, organizacije i široka javnost. Procena uticaja na ţivotnu sredinu za projekat autoputa E- 80, Niš - bugarska granica, deonicu Prosek – Dimitrovgrad, podeljen na pet deonica, je proceduralno završena za dve deonice (dobijeno je zvaniĉno odobrenje), dok je studija za jednu deonicu prošla kroz javne konsultacije i nalazi se u fazi dobijanja zvaniĉnog odobrenja od relevantnog Ministarstva. Izrada ovih Studija o PUŢS za preostale dve deonice je još uvek u toku.

3.6 Otkupljivanje zemljišta i raseljavanje: okvir praktiĉne politike za raseljavanje

Aspekt otkupljivanja zemljišta se detaljno razmatra u posebnoj studiji i Okviru praktiĉne politike za raseljavanje. Ovde su rezimirani glavni elementi. Sledeće ĉini pravnu osnovu za ovaj Okvir praktiĉne politike za raseljavanje:

Zakon o eksproprijaciji Republike Srbije (iz 1996, izmenjen i dopunjen 2001.),

Gradjanski zakonik;

Upravni zakonik (od 26. juna 1997.); i

Praktiĉna politika SB za prinudno raseljavanje (OP/BP 4.12)

3.6.1 Zakon o eksproprijaciji Republike Srbije

Opšti istorijat

Zakon o eksproprijaciji sa 74 ĉlana daje smernice za otkup zemljišta i sluţi kao opšti okvir za eksproprijaciju u Republici Srbiji. Zakon o eksproprijaciji ne koristi izraz „prisilno raseljavanje‟, koji je zamenjen reĉju eksproprijacija. Ovaj zakon omogućava drţavnim institucijama da otkupljuju privatnu imovinu za projekte koji se smatraju da su od nacionalnog i/ili lokalnog interesa, pri ĉemu štiti interese onih ĉija se imovina ekspropriše. Zakon o eksproprijaciji, iako omogućava vladi da se otkupljuju privatna zemljišta za privredni razvoj, štiti prava vlasnika imovine i osigurava praviĉnu kompenzaciju. Vaţne karakteristike ovog Zakona su: Njegova svrha je da omogući jednostavan, efikasan mehanizam, oslobojen sudskih procesa koji se dugo razvlaĉe. U normalnim okolnostima, celokupan proces otkupa moţe da se završi u roku od tri meseca. O konaĉnoj kompenzaciji se odluĉuje kroz pregovaranje ugovora izmedju otkupne agencije i vlasnika imovine. U sluĉaju da postoji neslaganje oko praviĉne vrednosti date imovine, vlasnik ima pravo da odbije i da se ţali na iznos kompenzacije koji se ponudi u nekom sudu.

Page 22: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Odabrane odredbe

Po ĉlanu jedan, nepokretna imovina1 moţe da se ekspropriše ili mogu da se ograniĉe vlasniĉka

prava nad takvom imovinom samo uz praviĉnu kompenzaciju koja ne moţe da bude niţa od trţišne cene takve nepokretne imovine (u daljem tekstu nazvanu: kompenzacija), ukoliko je tako potrebno zbog javnog interesa

2 definisanog po zakonu.

Zakon o eksproprijaciji zahteva od eksproprijatora da opravda potrebu za eksproprijacijom i da dokaţe da do date investicije ne moţe da dodje bez eksproprijacije. Izjava o javnom interesu/nameni je specijalna procedura, koja prethodi i omogućava bilo koji otkup imovine i eksproprijaciju. Nepokretna imovina moţe da se ekspropriše kada je to neophodno za izgradnju objekata ili izvodjenje radova od “javnog interesa/namene.” Kljuĉna pretpostavka je da data investicija ne moţe da se realizuje bez oduzimanja te imovine. Samo kada se datom projektu da takav status, konkretnim predlogom za eksproprijaciju od strane korisnik projekta

3 moţe da se

pokretne stvarni proces eksproprijacije. Eksproprijacija mora da se završi i da se ugroţeni ljudi kompenzuju pre izdavanja dozvole za izgradnju, koja omogućava datom investitoru da zapoĉne gradjevinske radove. Da bi neki projekat dobio status da je od javnog interesa, zahteva se komplet dokumenata, pripremni radovi i procedura. Korisnik projekta je u obavezi da Vladi dostavi (preko Ministarstva finansija) studiju izvodljivosti, opravdanje potrebe za konkretne eksproprijacije, procenjene troškove, procenu pogodjenog zemljišta i, u meri u kojoj su raspoloţivi detaljni podaci, broj zemljišnih poseda i parcela koje su pogodjene. U zahtevu za odluku takodje mora da se dokumentuje da je ta investicija ukljuĉena u relevantni lokalni ili regionalni, to jest, prostorni plan. Status da je od javnog interesa moţe da se dodeli i na nacionalnom i na lokalnom nivou zavisno od korisnika projekta, znaĉaja i veliĉine tog „javnog‟ projekta. Proces eksproprijacije zapoĉinje kada se odobri „status javnog interesa/namene‟; i njime se administrira na lokalnom nivou, koji ukljuĉuje više institucionalnih glavnih aktera i vlasnike imovine. Posle odobrenja statusa od javnog interesa od strane Vlade, korisnik projekta priprema konkretan predlog za eksproprijaciju. Ovaj dokument se sastoji od liste imovine koja se predlaţe za eksproprijaciju, imena njihovih vlasnika i ponuda za kompenzaciju. Od korisnika projekta se ne zahteva da koristi kompletan niz socioekonomske procene ili polazni popis stanovništva u pogledu pogodjenih domaćinstava ili zajednica. Medjutim, projekat u okviru datog projekta mora da sadrţi glavni tehniĉki projekat i demografske informacije, ukljuĉujući i koliĉinu i vrstu zemljišta i konstrukcija koje su potrebne, sa katastarskim mapama. Tako se tehniĉki projekat i demografske informacije koriste kao zamena za popis stanovništva. Zakon o eksproprijaciji primenjuje sledeće principe koji su niţe opisani. Principi otkupa i kompenzacije se primenjuju na sve vrste prava, kao što su vlasniĉka prava, prava trećih lica, kao što su prava najma, prava poslovanja, prava sluţnosti, prava onih koji su obradjivali zemljište, itd. Eksproprijacija takodje moţe da ukljuĉuju pokretanje neke sluţnosti na nepokretnu imovinu ili najam parcele zemljišta za odredjeni period vremena, koja će biti privremeno zauzeta i to za period

1 Nepokretna imovina, u svrhe ovog Zakona, će se smatrati da su parcele zemljišta, zgrade i drugi

objekti.

2 Vlada Republike Srbije moţe da definiše javni interes za eksproprijaciju ukoliko je eksproprijacija

nepokretne imovine neophodna za izgradnju nekog objekta u oblastima: obrazovanja, zdravstvene

zaštite, socijalnog staranja, kulture, vodoprivrede, sportova, transporta, energetske ili komunalne

infrastrukture, objekata za potrebe drţavnih organa i organa teritorijalne autonomije i lokalne

samouprave, objekata za potrebe nacionalne odbrane, osiguranja zaštite ţivotne sredine i zaštite

od prirodnih katastrofa, za eksploataciju mineralnih resursa i za izgradnju stanova koji će se koristiti

za zadovoljavanje potrebna socijalno ugroţenih ljudi.

3Korisnik projekta po zakonu je vladina agencija kojoj je potrebna nepokretna imovina za izgradnju

javnih projekata koji su ranije definisani i u sluĉaju ovog projekta to je Putevi Srbije (JPPS).

Medjutim, Koridor X će realizovati u ime JPPS Društvo za ograniĉenom odgovornošću Koridor 10

(Corridor 10 Limited Labiality Company - LLC). Iako je agencija zaduţena za realizaciju društva

Koridor 10, eksproprijaciju po Koridoru X obavlja direktno JPPS.

Page 23: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

ne duţi od tri godine. To zemljište mora da se vrati u predjašnje stanje pre njegovog vraćanja vlasniku. Kompenzacija se utvrdjuje u skladu sa prevladavajućom trţišnom cenom nakon uzimanja u obzir vrednosti zemljišta, troškova konstrukcija i instalacija, useva, drveća, bunara, starosti useva, vinograda i vremena potrebnog da se oni reprodukuju. Efekat datog projekta na vrednost zemljišta neće se razmatrati kada se ocenjuje vrednost imovine. Za lice kome je prihod od eksproprisanog obradivog poljoprivrednog zemljišta osnovni izvor sredstava za ţivot, kompenzacija za takvo zemljište moţe da bude u vidu zemljišta u zamenu ukoliko vlasnik tako ţeli. Zemljište koje se nudi će biti odgovarajuće zemljište sa istom kulturom i iste klase ili odgovarajuće vrednosti, u istom kraju ili u neposrednoj blizini. Ovo isto vaţi za objekte koji se koriste za uzgoj ţivotinja, poslovanje i zgrade. Korisnik eksproprijacije će dodeliti bivšem vlasniku stambene zgrade ili stana, ili poslovnih prostorija, na njegov zahtev, vlasništvo ili suvlasništvo nad drugom stambenom zgradom ili stanom, odnosno poslovnim prostorijama u istom kraju ili u neposednoj blizini, ĉija konstrukcija i površina odgovaraju uslovima stanovanja, odnosno obavljanja poslovne delatnosti koje je prethodni vlasnik imao pre te eksproprijacije. Za najme stanova u drţavnom vlasništvu ili javnih zgrada na neodredjeno vreme, ili imaoce prava stanovanja u eksproprisanoj stambenoj zgradi ili stanu kao posebnom delu zgrade, korisnik eksproprijacije će, pre rušenja te zgrade, obezbediti korišćenje drugog odgovarajućeg stana u Javnom ili Drţavnom vlasništvu sa pravima najma na neograniĉeno vreme. Po ĉlanu 51, iznos kompenzacije moţe da premaši trţišnu cenu, uzimajući u obzir druge liĉne ili porodiĉne okolnosti prethodnog vlasnika, kada su te okolnosti od bitnog znaĉaja za njegova sredstva za ţivot (npr., broj ĉlanova porodice, broj ĉlanova porodice koji mogu da zaradjuju za ţivot, ili broj ĉlanova porodice koji su zaposleni, zdravstveno stanje ĉlanova porodice, meseĉna primanja datog domaćinstva, itd.). Po ĉlanu 71 zakona o eksproprijaciji, u sluĉaju administrativnog prenosa zemljišta ili drugih prirodnih resursa koji su u javnom vlasništvu, imalac prava na tom zemljištu ili drugim prirodnim resursima će imati pravo na kompenzaciju samo za rad i sredstva uloţena u to zemljište ili druge prirodne resurse.

Zakon o eksproprijacij i i Praktiĉna politika Svetske banke o prinudnom

raseljavanju (OP/BP 4.12)

Generalno, zakon o eksproprijaciji i dopunski zakoni Republike Srbije koji se koriste u toku eksproprijacije (Gradjanski zakonik i zakoni iz oblasti Upravnog prava) su vrlo detaljni i generalno kompatibilni sa Praktiĉnom politikom SB o raseljavanju (OP/BP 4.12). Medjutim, da bi bili potpuno u skladu sa OP/BP 4.12, korisnik projekta će preduzeti sledeće korake:

Stvoriće se ćelija za raseljavanje unutar agencije za realizaciju kada poĉnu procesi

raseljavanja (npr. vrednovanja zemljišta) kako bi nadgledala sve aspekte otkupa zemljišta i

raseljavanja. Ta ćelija će imati obuĉene društvene radnike koji će unaprediti komunikaciju

izmedju korisnika Projekta (JPPS), opštine i pogodjenih zajednica, domaćinstava i

pojedinaca;

Ustanoviće se nezavisna ćelija za ţalbe sa odgovarajuće zastupljenim pogodjenim ljudima

koja će se baviti prituţbama/ţalbama vezanim za otkup zemljišta i raseljavanje; i

Pokrenuće se socioekonomska studija o pogodjenim ljudima pre pripreme svakog

pojedinaĉnog Akcionog plana za raseljavanje. Osim toga, kao što je ranije napomenuto, kompenzacija po zakonu o eksproprijaciji se utvrdjuje u skladu sa preteţnom trţišnom cenom posle uzimanja u obzir vrednosti zemljišta, troškova konstrukcija i instalacija, useva, drveća, bunara, starosti useva, vinograda i vremena potrebnog da se oni reprodukuju. Efekat datog projekta na vrednost zemljišta neće biti razmatran kada se utvrdjuje vrednost imovine. Ovo, iako moţe da se uporedi sa troškovima zamene definisanim u OP 4.12, ne pominje konkretno troškove bilo kakvih poreza na registraciju/uknjiţbu i prenos. Sledstveno tome, po ovom Okviru praktiĉne politike za raseljavanje svaka kompenzacija produktivnog zemljišta i imovine, ukljuĉujući i poslovne delatnosti, treba da obuhvati i troškove registracije/uknjiţbe, sve administrativne takse i poreze na prenos.

Page 24: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Na kraju, zakon o eksproprijaciji nije jasan u pogledu onih koji koriste javno zemljište, ali nemaju zvaniĉni ugovor o zakupu (ĉlan 71 pokriva imaoce ugovora o zakupu). Stoga po ovom Okvirom praktiĉne politike za raseljavanje, oni koji nemaju zakonska prava koji su koristili javno zemljište u prošlosti (pre nego što je zapoĉelo prikupljanje podataka za ovu studiju izvodljivosti) imaju pravo na kompenzaciju za ulaganja koja su izvršili u javno zemljište, njihov rad i useve.

Page 25: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

4. OPIS PROJEKTA

4.1 Karakteristike trase

4.1.1 Opis trase

The ogranak koridora X, autoput Е - 80, deonica Niš – Dimitrovgrad je bila projektovana kroz pet deonica, takodje vidi Tabela 4-1:

a. Prosek – Crvena Reka

b. Crvena Reka – Ĉiflik

c. Ĉiflik – Ponor – Pirot

d. Pirot – poĉetak obilaznice oko Dimitrovgrada

e. Severna obilaznica oko Dimitrovgrada a) Deonica: "Prosek – Crvena Reka" Kljuĉni aspekt ove deonice planiranog autoputa je da se on odvaja od postojećeg puta koji vodi kroz nacionalni park Sićevaĉka Kilisura i zauzima novu trasu pored parka, uglavnom duţ postojećih puteva, krećući se pribliţno pravcem zapad-istok (vidi Apendiks B prve mape). Trasa autoputa skreće jugoistoĉno u oblasti iza sela Malĉa, ukršta se sa gradskim putem, a onda ide preko postojeće pruge Niš – Dimitrovgrad i preko reke Nišave, preseca prugu za brze vozove i na deonici Prosek – Crvena Reka ide kroz oblast Jelašniĉke klisure, kroz usku kotlinu Kunovaĉke reke do sela Bancarevo, gde prvo skreće ka istoku, onda ka severu, a onda se kroz doline nekoliko malih potoka spušta u dolinu reke Nišave. Na ovoj deonici autoput uglavnom sledi ili se poklapa sa trasom regionalnog puta R-241a Niš – Crvena Reka. Nove deonice regionalnog puta će biti izgradjene na onim delovima gde trasa autoputa koristi trasu regionalnog puta. Na ovoj deonici trasa autoputa leţi na blagoj kosini neposredno pred ulazak u klisuru dok veći nagibi postoje od te taĉke nadalje, što zahteva primenu odgovarajućih oštrijih elemenata puta. Saobraćajnica se spušta dole sa brdovitog trena u oblast doline u blizini sela Bancarevo, kroz tunel ispod prevoja Ploĉa. Nakon izlaska iz tunela kod ušća potoka Bancarevo u reku Dragušu, trasa je uglavnom smeštena na spoju leve padine i doline reke Draguša. Od ušća reke Draguše u Crvenu reku, neposredno ispred sela Glogovac, trasa je uglavnom smeštena na isti naĉin na spoju doline Crvene reke i njene leve padine. Reke Draguša i Crvena reka prave brojna krivudanja na onim delovima gde su njihove doline proširene. Nizvodno od sela Glogovac, Crvena reka ima nekoliko, relativno kratkih produţetaka, sa uskim dolinama nalik klisurama. Duţ levog zavoja, trasa se prebacuje na desnu obalu Crvene reke, tj. na nagib iznad leve obale reke Nišave u podruĉju sela Crvena Reka. b) Deonica: "Crvena Reka - Ĉiflik" Nakon što autoput sidje u podruĉje sela Crvena Reka, on putem jedne gradjevinske konstrukcije prelazi na desnu obalu reke Nišava preko regionalnog puta Niš – Dimitrovgrad, postojeće pruge Niš – Dimitrovgrad i pruge za brze vozove Niš – Dimitrovgrad. U svom nastavku, na deonici Crvena Reka – Ĉiflik, trasa autoputa je smeštena na spoju nagiba Svrljiških planina i dolini reke Nišave, pa tako zaobilazi Belu Palanku sa severa. Saobraćajnu vezu izmedju Bele Palanke i autoputa Е – 80 predstavlja denivelisana raskrsnica – petlja Bela Palanka. c) Deonica: "Ĉiflik – Ponor – Pirot" Pošto zaobidje Belu Palanku, poloţaj trase autoputa mostom je premešten blizu sela Klenje, sa desne na levu obalu reke Nišave i prelazi preko pruge. Nakon prelaska reke Nišave, trasa autoputa preseca regionalni put Niš – Dimitrovgrad (trenutno М.1.12) na denivelisani naĉin, a onda vodi na jugozapad i stiţe u planinsko sedlo prevoja Debeli Del – Crni Vrh. Na ovom segmentu trasa leţi na izuzetno brdovitom terenu gde se nalaze brojni mostovi i tuneli, pri ĉemu su elmenti središnje linije i nivelete nagiba na granici dozvoljenog. Dalje, ruta se spušta sa prevoja Debeli Del i zaobilazi selo Ponor sa istoĉne strane, seĉe regionalni put R-262 i ukršta se sa glavnim putem М.9 juţno od sela Blato i Kostur. Autoput prelazi preko brdovitog terena na ovoj deonici. Petlja "Pirot - zapad" je smeštena na ukrštanju autoputa sa glavnim putem М-9, a u okviru petlje takodje postoji skretanje puta M-9. Nakon što se ukrsti sa putem М-9, autoput se spušta do Pirotske oblasti, proteţe se izmedju sela Rasnica i Barje Ĉiflik, a posle ukrštanja sa prugom i regionalnim putem Niš –

Page 26: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Dimitrovgrad (trenutno put М.1.12) koridor autoputa celim putem prati rutu postojećeg puta na severnoj strani sve do sela Sukovo. U oblasti ukrštanja autoputa sa prugom i regionalnim putem postoji petlja "Pirot - istok". d) Deonica "Pirot – poĉetak obilaznice oko Dimitrovgrada" Izmedju Pirota i Sukova, trasa autoputa je na koridoru regionalnog puta Niš – Dimitrovgrad (trenutno М.1.12.), proteţe se preko ravnog terena i uglavno ide ovim pravcem. Dalje se trasa autoputa uglavnom sastoji od uzastopnih S krivina, sve do jedne taĉke na reci Jerma. Od mosta na reci Jerma, trasa leţi na izuzetno ravnom terenu. Presecajući vijuganje Nišave mostovima, kod sela Obrenovac, trasa menja svoj poloţaj i prelazi sa jedne na drugu stranu reke. Selo Obrenovac predstavlja poĉetnu taĉku komplikovanijih uslova za trasiranje puta. U blizini sela Obrenovac nalazi se tunel. Posle sela Obrenovac, autoput leţi na nešto strmijem nagibu odmah duţ pruge koja je, sliĉno autoputu, u desnoj krivini, ali ima manji radijus. Prateći levu krivinu, autoput se udaljava od pruge i prelazi preko mosta na desnu obalu Nišave, gde nastavlja svojim putem sve do Dimitrovgrada. e) Deonica "Obilaznica severni Dimitrovgrad" Autoput Е-80 obilazi Dimitrovgrad i njegova prigradska naselja na severnoj strani, prostirući se preko ĉvrstog, jalovog i nerazvijenog zemljišta bez ometanja funkcionisanja grada i prostornog razvoja. U delu graniĉnog prelaza, trasa autoputa se uklapa u postojeći put. Teren se na ovoj deonici moţe definisati kao planinski i ekstremno teţak za izgradnju autoputa. Takav teren je prouzrokovao izgradnju dva tunela i mosta na trasi. Poloţaj petlje Dimitrovgrad se nalazi zapadno od gradskog centra.

4.1.2 Karakteristike konstrukcije

Geometrijski popreĉni presek Geometrijski popreĉni presek autoputa za projektovanu brzinu od 100 km/h: Saobraćajne trake 4 х 3.50 m = 14.00 m Zaustavne trake 2 x 2.50 m = 5.00 m Iviĉne trake 2 x (0.35 m+0.20 m) = 1.10 m Kolovozni zastor = 2 x 10.05 m Bankine 1 x 4.00 m = 4.00 m Zemljane bankine 2 x 1.00 m = 2.00 m UKUPNO 26.10 m Geometrijski popreĉni presek autoputa za projektovanu brzinu od 120 km/h: Saobraćajne trake 4 x 3.75 m = 15.00 m Zaustavne trake 2 x 2.50 m = 5.00 m Iviĉne trake 2 x (0.50 m+0.20 m) = 1.40 m Ukupno kolovozni zastor = 2 x 10.70 m Bankine 1 x 4.00 m = 4.00 m Zemljane bankine 2 x 1.50 m = 3.00 m UKUPNO 28.40 m

Page 27: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 4-1 Karakteristike konstrukcije autoputa Е – 80 Prosek – Dimitrovgrad

Deonica: Prosek – Crvena Reka

Deonica: Crvena Reka - Ĉiflik

Deonica: Ĉiflik – Ponor - Pirot

Deonica: Pirot – poĉetak obilaznice Dimitrovgrad

Deonica: Obilznica severni Dimitrovgrad

Autoput Е-80 Prosek - Dimitrovgrad

Duţina (km) 22,525 10,296 29,067 12,754 8,672 83,314

PGDS* (voz/dan) 14 073 13 786 14 274 15 782 / 13 405* 14 773

Projektovana brzina Vr (km/h)

120 120 100/120 120 120 100 / 120

Radijus horizontalne krivine, min. / max. u (m)

750 / 4 500 750 / 1875 500 /2 000 750 / 5 000 775 / 4 000

Longitudinalni nagib, min. / max. u (%)

0.8 / 4.70 0.25 / 2.25 0.3 / 5.00 0.8 / 5.00 0.5 / 5.00 0.25 / 5.00

Ukupna širina donjeg stroja (m)

28.40 28.40 26.10 / 28.40 28.40 28.40 26.10 / 28.40

Drenaţni sistem zatvoreni sistem zatvoreni sistem zatvoreni sistem zatvoreni sistem zatvoreni sistem zatvoreni sistem

Retenzije, number 38 15 30 23 Kolektori za kišnu vodu

106 i kolektori za kišnu vodu

Denivelisana ukrštanja - Bela Palanka (Y-raskrsnica)

Pirot zapad (Y- raskrsnica) Pirot istok (Y-raskrsnica)

- Dimitrovgrad Gradina (Y- raskrsnica)

Podvoţnjaci AP, ukupna duţina (m)

110 81 107 50 50 398

Nadvoţnjaci, ukupna duţina (m)

39 168 358 385 - 950

Page 28: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Deonica: Prosek – Crvena Reka

Deonica: Crvena Reka - Ĉiflik

Deonica: Ĉiflik – Ponor - Pirot

Deonica: Pirot – poĉetak obilaznice Dimitrovgrad

Deonica: Obilznica severni Dimitrovgrad

Autoput Е-80 Prosek - Dimitrovgrad

Mosto

vi

Ukupna duţina – levo(m) 467 582 2 431 116 1 148 4 744

Ukupna duţina – desno (m)

518 581 2 149 116 949 4 313

Tuneli

Ukupna duţina – levo 648 - 1 353 199 176 3 872

Ukupna duţina - desno

950 - 1 571 176 199 4 326

Prateći objekti 6 parking placeva - Servisni centar 2 parking placa 4 odmorišta

2 odmorišta - Servisni centar 8 parking placeva 6 odmorišta

Kolovozni zastor fleksibilan fleksibilan fleksibilan fleksibilan fleksibilan fleksibilan

* Proseĉni Godišnji Dnevni Saobraćaj (vozila na dan)

Page 29: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

4.1.3 Projekat tunela

Ukupno dvanaest tunela je projektovano za ovaj Projekat (vidi Apendiks B mapa), u rasponu duţina od manje nego 100m do preko 1100m. Kao naĉin kopanja dugaĉkih tunela, kao što je deonica Bancarevo, primenjivaće se Nova Austrijska metoda pravljenja tunela (New Austrian Tunneling Method - NATM), bez upotrebe mašina za kopanje. NATM integriše principe ponašanja stenskih masa pod opterećenjem i prati radna svojstva podzemnih gradjevina tokom izgradnje. NATM nije skup posebnih naĉina iskopavanja i potpornih tehnika. On je mobilizacija snage stenske mase i metode koja se oslanja na prirodnu snagu okolne stenske mase, koja se odrţava kao glavna komponenta tunelske potpore. Glavni oslonac je usmeren tako da omogućava da stena podrţava samu sebe. Ova tehnika se oslanja na neposredno praćenje geotehniĉkih uslova, što treba da bude dopunjeno praćenjem aspekata okruţenja, ukljuĉujući potencijalno medjusobno dejstvo sa vodonosnim slojem, itd. Planira se da mašine za bušenje tunela budu korišćene za dva tunela za obilaznicu oko Dimitrovgrada. Proraĉunato je da koliĉina iskopanog materijala za Bancarevo bude 170 000 m

3, 69 000 m

3 za Progon i 117 000 m

3 za Przojnu padinu. Postoje potencijalni

imanentni problemi udruţeni sa geotehniĉkom nestabilnošću i promenama podzemne vode i ovi aspekti će biti neposredno praćeni tokom izgradnje i olakšavanja koje je primenjeno tamo gde je to potrebno. Prva deonica puta (Prosek – Crvena Reka) je projektovana na donekle propustljivom zemljištu (10

-2 – 10

-3 m/s) na 65% njene ukupne duţine. Deonica Crvena Reka – Pirot

(“brdovita” varijanta) je na zemljištu koje je slabo propustljivo, osim dela od 25% koji je veoma propustljiv. Na deonici Pirot – Dimitrovgrad i obilaznici oko Dimitrovgrada postoji manje od 10% duţine sa visokim rizikom od zagadjenja podzemne vode usled propustljivosti zemljišta. Dugaĉki tuneli spadaju u kategoriju koja zahteva veštaĉku ventilaciju. Ventilacioni sistem je projektovan tako da obezbedi:

kvalitetan vazduh u pogledu dopustljivih štetnih supstanci u izduvnim gasovima

vozila

izbacivanje dima u hitnim situacijama (tunelska vatra) Tunel će biti snabdeven uzduţnim ventilacionim sistemom sa mlaznim ventilatorima i povratnim delovanjem za dvosmerno izbacivanje ispusnih gasova iz tunela. Tunel će biti uzajamno povezan sa prolazima za hitne sluĉajeve za putnike u sluĉaju nesreće, npr. vatre u nekoj od tunelskih traka. Imajući u vidu da tunel ima drugu tunelsku cev koja ide paralelno duţ cele duţine tunela, izbacivanje dima moţe biti izvedeno na naĉin koji je propisan u sluĉaju tunelske vatre (PIARC, Fire and Smoke Control, 1995, Europe Working Group). Tunelske cevi su medjusobno povezane iznad prolaza za hitne sluĉajeve, za putnike u sluĉaju vatre. Ulazi u ove prolaze će biti opremljeni sa vratima, radi sprećavanja prodiranja dima iz tunela ili vatre u drugi tunel, i ona će se koristiti u takvim okolnostima kao što je hitan izlazak putnika. Ovi prolazi će takodje biti provetravani. Izbacivanje dima iz tunela je ograniĉeno na mogućnosti ventilacionog sistema, koji će se u sluĉaju vatre prilagoditi na jednosmeran saobraćaj u svim trakama. U sluĉaju vatre, ventilacioni sistem treba da bude automatski kontrolisan, ukoliko ne postoji centralni nadzorni kontrolni sistem. Ukoliko takav sistem postoji, onda će operator preuzeti kontrolu ventilacionog sistema kako bi regulisao izbacivanje dima. Ovaj sistem takodje omogućava automatsku kontrolu preko vremenskih programa i ruĉnog daljinskog upravljanja. Potrebno je obezbediti da sve instalacije i zidni omotaĉ tunela budu u skladu sa zahtevima za sluĉaj vatre i ne dovoditi u rizik putnike tokom evakuacije. Tunelska ventilacija moţe da bude tako konstruisana da zadovolji sve projektne zadatke u pogledu obezbedjivanja kvalitetnog vazduha, a takodje i u pogledu zahteva za izbacivanje dima. Tunel će biti opremljen sa senzorima za detekciju opasnih supstanci u izduvnim gasovima koji automatski upravljaju ventilacionim sistemom u skladu sa predvidjenim naĉinima rada. Takodje su u tunelu predvidjeni i senzori za detekciju vatre.

Page 30: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Pitanje buke je bilo predmet razmatranja u Idejnom Projektu, gde je zakljuĉeno, da će mere koje treba da budu preduzete u tom pogledu biti definisane Glavnim Projektom. Imajući u vidu da se u tunelima nalaze glavni izvori buke, prvo ventilatori, a potom vozila, posebnu paţnju treba obratiti na to pitanje. Povratni mlazni ventilatori će biti odabrani na osnovu najboljih karakteristika u pogledu nivoa produkcije zvuka. U sluĉaju da detaljna akustiĉna analiza, koja bi bila izvedena po Glavnom Projektu, pokaţe da su neophodne mere dodatnog olakšavanja, mogu se primeniti posebni tunelski zidni omotaĉi sa visokim koeficijentom apsorpcije.

4.2 Geografski poloţaj

Novoprojektovana trasa autoputa Е – 80 je smeštena u oblasti Balkanske Srbije. Ova oblast obuhvata juţni deo istoĉne Srbije i graniĉi se sa tri strane: granica sa Karpatskom Srbijom je predstavljena linijom Roţanj – Rtanj – Stara planina, granica sa Pomoravljem je razvodje, nalik dolini, izmedju sliva Nišave i Vlasine i granice sa Bugarskom. Planine Balkanske Srbije predstavljaju zapadni deo paralele Balkanida (Karpato – Balkanidi). Osim Balkanida, najpoznatije planine su Stara planina, Suva planina, Svrljigške planine, Belava i Tupiţnica. Hidrografska mreţa je izuzetno raznolika i pripada slivu Juţne Morave. Glavni vodotok je reka Nišava sa svojim pritokama. Nišava (duţina 218 km), kao najduţa pritoka Juţne Morave, nastaje u Republici Bugarskoj i teĉe kroz Dimitrovgradski basen, Pirotski basen, Belo Palanaĉki basen i Sićevaĉku klisuru. Opseg Stare planine se proteţe preko granica Srbije, Bugarske i Crne Gore, sa podruĉjem u Srbiji koje je Nacionalni Park. Autoput se proteţe u pravcu severozapad-jugoistok, od grada Niša, kroz Belu Palanku i Pirot, do Dimitrovgrada (granica sa Republikom Bugarskom). Na svom samom poĉetku, trasa budućeg puta se produţava na severne padine Suve planine, ide kroz doline Nišave, Studene, Kunovaĉke reke, Draguše i Crvene reke. Na ovoj deonici autoput dodiruje juţnu granicu prirodnog parka „Sićevaĉka klisura“ od naselja Prosek do naselja Crvena Reka. Ovo je suprotno postojećem putu koji ide kroz Sićevaĉku klisuru i kroz oko 10km prirodnog parka Sićevacka Klisura, koji je zaštićen kao oblast izuzetnog biološkog diverziteta i dom velikog broja endemskih, starih i retkih biljaka i ţivotinjskih vrsta, kao izuzetan primer postojanja i interakcije geološke, geomorfološke i hidrološke pojave i kao pejzaţ izuzetnih sadrţaja prirodne lepote.. Od naselja Crvena Reka, trasa prelazi na desnu obalu reke Nišave. Severna granica koridora je juţna granica Svrljiških planina, pri ĉemu njegovu juţnu granicu ĉine severne padine planinskog masiva Belava. Ovim regionom dominira Belo Palanaĉki basen i reka Nišava, koja teĉe kroz basen zajedno sa svojim pritokama: Petrovom rekom i Temšticom, kao i malim potocima. Dalje, budući put prolazi blizu naselja Bela Palanka i Ĉiflik. Pošto zaobidje Belu Palanku, poloţaj trase autoputa se premešta sa desne na levu obalu reke Nišave blizu sela Klenje, potom vodi na jugozapad i stiţe do planinskog sedla prevoja Debeli Del – Crni Vrh (Planina Belava). Sa prevoja Debeli Del – Crni Vrh, trasa se spušta kroz sela Ponor, Blato i Kostur prema Pirotskom regionu. Od Pirota do Dimitrovgrada, trasa sledi dolinu Nišave. Zaobilazi naselje Dimitrovgrad sa severa i tada se nalazi na juţnim padinama planine Stara planina (Vidliĉ). Veći urbani centri, koje koridor budućeg uta obuhvata, su Niš, Bela Palanka, Pirot i Dimitrovgrad.

4.3 Socijalni Aspekti

Sa aspekta organizacije, uredjenja i korišćenja teritorije Republike Srbije, glavni cilj strategije razvoja je da postigne što ravnomerniju teritorijalnu raspodelu populacije, kao i intenziviranje njene reprodukcije, tj. povećanje udela mladje populacije u emigracionim oblastima i oblastima sa visokim indeksom starenja. Realizacija ovog cilja je moguća kombinovanim, prilagodjenim merama demografske politike i politike regionalnog razvoja na polju dve fundamentalne komponente demografskog razvoja (biodinamike i migracije). Izgradnja infrastrukture koridora Niš – Bugarska granica imaće povoljan uticaj na saobraćaj i ekonomske veze Republike Srbije sa susednim zemljama, kao i potsticajni ekonomski razvoj regiona koji okruţuje taj koridor. Ovim koridorom i regionalnom saobraćajnom mreţom uspostaviće se mnogo korisnije veze jugoistoĉne Srbije sa

Page 31: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

zapadnom, centralnom i juţnom Srbijom i regionom Podunavlja pored Timoka. Intenzifikacija i veze saobraćajnih tokova u koridoru uticaće na jaĉanje ekonomskih i drugih uloga Niša koji je sada najznaĉajniji transportni ĉvor posle Beograda, kao i na razvoj Pirota, Bele Palanke i Dimitrovgrada, gradova na trasi koridora Niš – Bugarska granica. Sa aspekta funkcionalne klasifikacije naselja, u toj oblasti postoji oĉigledno diferenciranje izmedju gradskih i ruralnih naselja. Razlikovanje 5 nivoa centara je odredjeno potencijalnom mreţom naselja ko što sledi:

makro-regionalni centar: Niš (235159 stanovnika)

regionalni centar: Pirot (63791 stanovnika)

gradski centri: Bela Palanka (14381 stanovnika) i Dimitrovgrad (11748

stanovnika)

centri seoskih zajednica: Gornji Matejevac (grad Niš); Crvena Reka i Ĉiflik

(opština Bela Palanka); Temska i Sukovo (opština Pirot)

centri od dva ili više sela: Jelašnica, Sinjac, Glogovac, Dol, Moklište (opština

Bela Palanka); Blato, Krupac i Staniĉenje (opština Pirot); i Ţeljuša (opština

Dimitrovgrad). Oblast koridora predstavlja deo makro-regionalne oblasti Niša, koja ima uticaja na oblast naseljenu sa 1.3 milliona stanovnika. Koncentracija svih tipova saobraćaja u uskoj oblasti reĉnih dolina Juţne Morave, Nišave i Toplice razlog je proseĉne koncentracije od 90% ukupne populacije regiona, gradskih naselja, ekonomskih kapaciteta koji nisu poljoprivrednog tipa, i glavnih infrastrukturnih sistema na ovim osama. Prednosti koje proizilaze iz geografskog i saobraćajnog poloţaja ove oblasti, sa trajnom vrednošću, a na osnovu kojih se moţe oĉekivati realizacija znaĉajnih efekata u domenu investicija, stvoriće druge pozitivne ekonomske efekte i promene u ovoj oblasti. U domenu demografskih tendencija, ne oĉekuje se veći obim prostorne preraspodele populacije. U ukupnom demografskom potencijalu, koji je u opadajućoj fazi razvoja (negativni rast populacije, nepovoljna struktura starosti populacije) nema pretpostavki za veće migracione tendencije. Stopa koncentracije populacije u gradskim centrima (Niš, Pirot, Bela Palanka, Dimitrovgrad) će porasti, više na osnovu opadanja ukupne populacije u ruralnim naseljima nego na osnovu njenog porasta u gradovima. Hijerarhija gradskih centara potvrdjuje dominantnu ulogu već afirmisanih centara u sistemu naselja (Niš, Pirot, Bela Palanka and Dimitrovgrad), a koji će zadrţati steĉenu poziciju sa aspekta inter-regionalne raspodele funkcija. Zone koje se intenzivno urbanizuju, ostaće u dolini Nišave, niz autoput. Koncentrisana urbanizacija će se nastaviti oko gradskih centara Niša, Pirota, Bele Palanke i Dimitrovgrada. Veća ekspanzija izgradnje u ruralnim naseljima nije planirana, već samo dopunjavanje postojećih oblasti. Nova izgradnja je jedino moguća kao proširenje postojećih zgrada ili kao zamena dotrajale stambene imovine novom. Novoprojektovani autoput predstavlja faktor integracije nacionalne i regionalne oblasti, istovremeno postajući faktor dezintegracije za lokalnu oblast, tj. za lokalnu zajednicu. Analizirana oblast koridora obuhvata naselja koja pripadaju opštinama Bela Palanka, Pirot i Dimitrovgrad. Naselja su ruralnog tipa, male gustine naseljenosti, osim u gradskim centrima tih opština: Bela Palanka, Pirot i Dimitrovgrad. Oblast je pogodjena emigracijom stanovništva i depopulacijom ruralnih oblasti. Gradska naselja Pirot, Bela Palanka i Dimitrovgrad, i njihova prigradska naselja Gnjilan, Poljska Raţana i Crvena Reka su na nivou rasta populacije. Posebno su emigracijom pogodjena naselja koja pripadaju opštini Bela Palanka i Mali Jovanovac u opštini Pirot. Tokom proteklih deset godina, broj stanovnika je blago opao, a ista tendencija se moţe uoĉiti u izvesnom broju domaćinstava. Sve ukazuje na opadajuću stopu rasta populacije i na lokalne migracije koje su usmerene ka gore navedenim gradskim centrima. Broj radno sposobnog stanovništva i onih koji su aktivni zemljoradnici je u blagom padu (u poredjenju sa periodom od 1991 - 2002).

Page 32: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Prirodni uslovi predstavljaju ograniĉavajući faktor za poljoprivredu zbog brdovito-planinske konfiguracije terena, osim u uskoj oblasti doline Nišave. Udeo obradivog zemljišta, u ukupnom zemljištu koje se koristi, je opadajući (od 53% u 1991.god. do 49% u 2002.god.), na šta takodje ukazuje ĉinjenica da je broj stanovnika koji se bavi poljoprivredom u kontinuiranom padu. Sa jedne strane, promene strukture ruralnih naselja obeleţiće nastavak pokrenutog demografskog raspadanja brojnih malih naselja, a sa druge strane stvaranje malih centara sa osobinama gradske strukture u ruralnim oblastima (zanatstvo, mala industrija, ugostiteljstvo I druge komercijalne aktivnosti).

Page 33: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

5. OSNOVNI PODACI

5.1 Geologija i zemljište

5.1.1 Karakterist ike zemljišta

Usled kompleksnosti zemljišta, geološke strukture, klime, vegetacije i uticaja vremena i ĉoveka, u veoma maloj oblasti formirali su se razliĉiti genetiĉki tipovi zemljišta. Iz tog razloga ustanovljeno je da postoji oko 25 vrsta zemljišta, podtipova i varijeteta zemljišta u oblasti ispitivanja koja ukljuĉuje deo Niške doline, Belo Palanaĉkih i Pirotskih dolina, nanosa reke Nišave i njenih pritoka. Ovi tipovi su kreĉni nanos, nanos koji prelazi u smedje zemljište, natopljeni nanos, kiselo travnato zemljište, ĉernozem, smonica na kreĉnjaku, smedje eutriĉno zemljište, crvenica, rendzina, ranker (humusno-silikatna tla), podzoli ukljuĉujući škriljce, propadajući kompleks kreĉnjaĉko-dolomitne crnice, itd. Uopšteno, aluvijalni depoziti (aluvijalni travnjak) su heterogena grupa zemljišta formirana kao sveţi talozi u oblasti reka (reke Nišava, Dolinska i Jerma). Aluvijalni depoziti zauzimaju velike oblasti preko kojih će proći deonica novoprojektovanog autoputa, sve deonice od Proseka do Dimitrovgrada, tj. granice koja ide preko Gradine. Ovo su kvalitetna zemljišta u agrikulturnom smislu i pripadaju Klasi II. Glavni tipovi zemljišta u brdsko-planinskoj oblasti regiona mogu biti kategorizovana na planinskom podruĉju Stare Planine, basena Nišave, na crvenim pešĉarima sa sirozemom (petrografske formacije koje se još nisu razvile u zemljište), ranker ili humusno-silikatno zemljište i kiselo-smedja tla (bukova šuma).

5.1.2 Reljef – Geomorfološke Osobine i Slivno Podruĉje

Geomorfološke Osobine Terena

U skladu sa svojim geografskim poloţajem, Projektna oblast je deo jugoistoĉne Srbije i morfološki, reljef te oblasti pokriva brdsko-planinsko zemljište i ravnice. Planinske padine Suve Planine, Svrljiške Planine i Stare Planine su deo brdsko-planinske oblasti. Taj reljef je karakteristiĉno “oštar” sa velikim razlikama u visini. Aluvijalne oblasti reke Nišave i njenih zaravni predstavljaju reljef ravnice. Korito reke Nišave se formiralo nakon što su se jezera iz doba Neogena povukla i osušila. Reka Nišava proseca svoj put kroz klisuru, poznatu kao Sićevaĉka klisura, koja je svakako najznaĉajnija morfološka osobina Projektne oblasti. Tokom svog nastanka, ova reka je stvorila nekoliko zaravni od kojih je najviša 508 m. Dolina Nišave je posebno interesantna u pogledu morfologije. Ova reka protiĉe kroz nekoliko kotlina: Nišku, Belo Palanaĉku i Pirotsku kotlinu. Širina reĉne doline Nišave je veoma promenjiva i varira od nekoliko desetina metara do nekoliko kilometara. Druge reĉne doline su uglavnom klisure sa lokalno širim oblastima. Sićevaĉka Klisura, koja povezuje Nišku kotlinu sa Belo Palanaĉkom kotlinom, ima specifiĉne hidrografske osobine. U ovom delu, Nišava teĉe brzo I divlje, a širina njenog korita je od 15 do 25 m. Širina, visina i dubina toka raste kada su nivoi vode visoki. Najvaţnija oblast Pirotske kotline je oblast izmedju Prisjanske reke i reke Jerma, koje su svojim bujnim tokovima duboko urezale svoja korita u podlogu. Koliĉina vode u Nišavi raste prema njenom ušću. Ovo se dešava uglavnom zahvaljujući njenoj pritoci Temštici. U skladu sa geografskim poloţajem, oblast istraţivanja za koridor autoputa proteţe se od Opštine Pirot, preko Opštine Dimitrovgrad, do Bugarske granice, predstavljajući oblast koja ide uzvodno od reke Nišave i koja je deo Juţnokarpatskih planina – Balkanski region, sa Timoĉkom zonom kao podredjenom jedinicom. Ova velika tektonska jedinica, koja se nalazi na padinama reke Nišave (pre Dimitrovgrada), deo je planine Vidliĉka Navlaka (vrhovi: Pametnik i Kozarica). Kasnije morfološke formacije reljefa su fluvialno ogoljene oblasti i padine formirane erozijom i akumulacijom koju ĉine aluvijalni depoziti i zaravni, aluvijalni vetrovi, osuline i drobine.

Page 34: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Kopmpleksna geološka struktura, razliĉita i veoma aktivna tektonska kretanja, ukljuĉujući kasniju eroziju prouzrokovanu brojnim i razliĉitim eksogenim faktorima, doprineli su ne samo morfološkoj raznolikosti oblasti, već i njenoj hidro-geološkoj kompleksnosti. Reĉne doline su se usekle duboko u zemlju usled dugog perioda erozije što je poremetilo jedinstvo planinskih venaca i uĉinilo ih manje uzdignutim.

Slivno podruĉje

Reĉni system je veoma razgranat i deo je reĉnog basena Juţne Morave. Glavni vodotok je reka Nišava sa pritokama: Kunovaĉka reka, reka Draguša, Crvena reka, Petrova reka, Kosturska reka, Temštica, Rasniĉka, Pasjaĉka, Magliĉka, Sedlarska, Dolinska, Pantelejska i nekoliko malih potoka u oblasti istraţivanja novoprojektovane deonice Autoputa Highway E-80. Sve pritoke su manje ili više bujne i na svojim krajevima stvaraju aluvijalne depozite. Ovo je prouzrokovalo poremećaj sveopštih uslova u široj oblasti. Glavni uzroci ovih problema (površinsko ispiranje, stvaranje gole i kamenite zemlje, stvaranje naslaga u ravnicama, stvaranje moĉvara u dolinama) su destruktivni efekti erozije. Iz ovog razloga, na delovima gde je autoput trasiran u okviru vodotoka, posebna paţnja treba da bude poklonjena radovima na stabilizaciji i odbrani od reka.

5.1.3 Geološka Struktura

Teren na deonici Autoputa E-80, Niš – Dimitrovgrad, je sastavljen od stenske podloge razliĉite starosti (doba Palaeozoika, doba Mezozoika i doba Kenozoika), rasporedjene u geotehniĉkim grupama. Najstarije, formacije Palaeozoika predstavljene su Permskim sedimentima (P) koje su stvorili crveni pešĉari, alevrita i konglomerata, koji su raštrkani preko over Devonskog fliša. Formacije iz Mezozoika su najzastupljenije u oblasti istraţivanja. Triajarske (T1-2) formacije, koje su hronološki prve, leţe preko Permskih sedimenta. One su slabo prisutne na površini i javljaju se kao oblast koja je erodirala. U skladu sa nj ihovim litološkim sastavom, one su kreĉnjaci, pešĉari i konglomerati. Jurski (J3

3) sedimenti

prekrivaju Permske i Trijarske sedimente i predstavljeni su nizom kreĉnjaĉkih klastiĉnih sedimenata – kreĉnjaci i pešĉari. Donji sedimenti iz doba Krede su skladno formirani na Jurskim sedimentima. Donji sedimenti iz doba Krede su Aptijske (K1

4) formacije

predstavljene uglavnom plitkom vodom kreĉnjaĉko klastiĉnih stena. Formacije iz Kenozoika su nekonsolidovane i polukonsolidovane stenske formacije iz doba Pliocena i Miocena (Pl,M1) jezerskog porekla. One su uglavnom saĉinjene od gline, peska i šljunka u gornjem sloju i pešĉanog lapora i kreĉnjaka u donjem sloju. Grupa Kvarterne nekonsolidovane i polukonsolidovane stenske podloge je predstavlljena barskim aluvijalnim sedimentima (b - al) koji su povezani zadrţanim vodama, fluvijalnim depozitima duţ toka reke (zaravan - z, aluvijalan - al, osulina - o, sporedni proluvijal - spr) i formacije kosina saĉinjene od osulinskih sedimenata – o, stenske podloge i stenske podloge u aktivnim i mirnim klizištima - Ko, drobine - D.

5.1.4 Hidrogeološke Osobine Stenske Podloge

Hidrogeološke osobine stenske podloge i terena are predodredjene geološkim osobinama: vrstom litoloških stena, stepenom tektonskog i eksogenog razaranja i hipsometrijskim poloţajem u pogledu erozionih podloga. Analize rezultata hidrogeoloških istraţivanja koja su preduzeta na deonici koridora autoputa E-80, Niš-Dimitrovgrad, pokazale su zarobljene vodonosne slojeve slobodnog nivoa i vodonosne slojeve razbijene stenske podloge. Aluvijalni sedimenti su bili stvoreni duţ svih ispitivanih reka, gde su skoro redovno formirani vodonosni slojevi slobodnog nivoa. Veći ekonomski znaĉaj imaju vodonosni slojevi formirani u nanosu direktno duţ reke Nišave i njenih većih pritoka, sa zanaĉajnim koliĉinama peska i šljunka koji formiraju podzemni vodonosni sloj. Ovi vodonosni slojevi su aktivno hidrauliĉki povezani sa površinskim tokovima i pune se padavinama i prokapavanjem površinskih tokova. Reĉni depoziti su debeli 10 - 20 m, pri ĉemu je dubina do nivoa podzemne vode do 5.0 m. Rezultati laboratorijskih ispitivanja

Page 35: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

sprovedenih za inţenjersku geologiju i geotehniĉku studiju i koji, izmedju ostalog, sadrţe tabele koeficijenata filtracije, ukazuju na proseĉnu do dobru vodopropustljivost. Slobodni nivoi zarobljenih vodonosnih slojeva u Tercijarnim sedimentima basena reke Nišave uglavnom su formirani u šljunkovitom pesku i u fino zrnastom do srednje zrnastom Pliocenskom peskovitom šljunku koji je talog poslednjih sedimenata u jezerskim zaravnima. Vodonosni slojevi su uglavnom formirani procedjivanjem vode od padavina i boĉnih podtokova, otiĉu putem izvora i karakteristiĉni su po znaĉajnim promenama prinosa, pa se tako najveći broj vodonosnih slojeva isuši tokom leta. Sedimenti su debljine do 10 m. Tokom izgradnje će biti vaţno da se razviju i primene mere za spreĉavanje zagadjenja zemljišta i vode, a koje bi moglo da prodre u ove vodonosne slojeve (vidi odeljak 8). Vodonosni slojevi razbijene stenske podloge su stvoreni u basenu reke Nišave, na terenu koji sadrţi listasti škriljac iz Paleozoika, škriljĉani Devonski fliš, crveni pešĉanik, glinac i lapor iz perioda Oligocena. Ovakvi vodonosni slojevi imaju veoma mali prinos i mnogi delovi terena su praktiĉno sušni. Odsustvo podzemne vode, posebno u Permskim sedimentima je prouzrokovano nemogućnošću padavina da prodru ispod zemlje jer su glinasti produkti ispunili prelome. Medjutim, ovi sedimenti su veoma vaţni jer formiraju neprobojnu podlogu preko koje su poloţeni debeli sedimenti, masivni i veoma erodirani kreĉnjak idelimiĉno sedimenti Miocena i Pliocena i u kojima su, zahvaljujući povoljnom prostornom poloţaju, kumulirane znaĉajne koliĉine vode kao vodonosni slojevi razbijenih stenskih naslaga ili zarobljeni vodonosni slojevi. Generalno, terenu koji je istraţen nedostaju dovoljne koliĉine podzemne vode. Ova celokupna oblast, a posebno škriljĉane formacije, nemaju velike izvore niti uslove za dobijanje dovoljne koliĉine pijaće vode iskopavanjem bunara. Lokalne potrebe za vodom su zadovoljene jer se dostupne koliĉine vode uglavnom koriste kao voda za piće, a velikih industrijskih zahteva za vodenim resursima nema. Litološki sastav jasno pokazuje da je oblast deonice novog autoputa uglavnom prekrivena stenskom podlogom intergranularne poroznosti, a retko intergranularne / pukotinske poroznosti i pukotinske poroznosti ili pukotinske / kavernozne poroznosti. Na osnovu ovih ĉinjenica, vodopropustljive i nepropustljive stene su podeljene u skladu sa njihovim hidrogeološkim funkcijama. Stenske formacije sa dobrim vodopropustljivim svojstvima su aluvijalni pesak i šljunak, koji se nalaze u dolinama i na tri nivoa zaravni na obodu nanosa, kao morfološki istaknuti platoi. Stenske formacije sa proseĉno vodopropustljivim svojstvima su osuline i depoziti drobine koji se nalaze na padinama planine. One su sastavljene od ĉvrstog nanosa, šljunka, peska i gline. Debljina depozita osuline ide od 1 - 3 m i 3 - 5 m debljine. Stenska podloge slabih vodopropustljivih svojstava su Pliocenski i Miocenski sedimenti, kao i grupe kreĉnjaka iz doba Krede, pešĉanika, lapora, grupe kreĉnjaka i dolomita iz Jure i Donji Trijaski kreĉnjaci, konglomerati i pešĉanici. Nepropustljiva stenska podloga sastavljena iz Permskih pešĉanika, alevrita i konglomerata je praktiĉno nepropustljiva oblast sa koeficijentom filtracije od kf < 5.5 х 10 -6

cm/s.

5.1.5 Skori ji Egzodinamiĉki Procesi i Pojave

Egzodinamiĉki procesi i pojave – površinsko razlaganje, klizište, osipanje, linearna i planarna erozija, prisutni su u većem delu oblasti istraţivanja, na uglavnom strmom terenu, tj. u oblasti reke Nišave. Na trenutne geomorfološke karakteristike terena i egzodinamiĉke procese veoma su uticali starost stenske podloge, vulkanska i tektonska aktivnost, jezerska i fluvijalna erozija celokupne oblasti. Procesi i proizvodi površinskog razlaganja stenske podloge prisutni su preko cele oblasti istraţivanja, pri ĉemu opseg zahvaćene oblasti zavisi od starosti I litološkog sastava stenske podloge i intenziteta spoljnih uticaja. Do razlaganja, tj. promene osnovnih svojstava stene odnosno formiranja trošnog sloja dolazi usled fiziĉko-hemijskih uticaja površinske i podzemne vode, rastvaranja, površinskog ispiranja, varaijacija temperature, mraza, kristalizacije, korenja biljaka, itd. Intenzitet promena stenske podloge najĉešće opada sa povećanjem dubine.

Page 36: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

U oblasti istraţivanja su zabeleţene brojne jaruge i vododerine. Ove forme su najĉešće na brdima i brdsko-planinskim oblastima. Dubina jaruga i vododerina zavisi od sastava terena i nagiba. Ovaj process je selektivno prisutan u oblasti autoputa u zavisnosti od vodotokova i geotehniĉkog sastava zemljišta. Klizanja tla i klizišta su uglavnom prouzrokovana kompleksnim geološkim i morfološkim razvojem terena. U pogledu stabilnosti, oblast koja pripada nanosu reke Nišave (al

g,p,s)

je stabilno zemljište, a delovi oblasti koji obuhvataju ĉvrste stenske podloge sastoje se od: pešĉanika, pešĉanih kreĉnjaka i lapora (K1

2 and K1

3), bez osulinskih naslaga ili sa

tankim slojem tih naslaga debljine od 1m. Uslovno stabilni tereni su uglavnom padine sastavljene od osulinskih naslaga (d

g,dr),

osulina i proluvijalnih naslaga ((d - pr)g,dr

), proluvijalnih naslaga (prg,dr

), a oblast je sastavljena od heterogenih grupa Pliocenskih i Kvartarnih sedimenata (Pl,Q). Isto se dešava i na površinskoj oblasti i na mestima promenjene ĉvrste stenske podloge koja je pod uticajem jakih fiziĉko-hemijhskih procesa i tektonskiog raspadanja. Erozivni procesi razliĉitog intenziteta bili su zabeleţeni na deonicama od Ciflika to Pirota. Jaka erozija je nastala na taĉkama : km 65 + 000 do km 65 + 500 i km 66 + 200 do km 67 + 800. Jaka erozija je takodje bila primećena severoistoĉno od Dimitrovgrada, u oblasti Przojne Padine, Progona i Stranje. Zbog jakih nagiba i navedenih procesa ova oblast je pod rizikom prouzrokovanom erozijom. Nestabilne oblasti su padine sa aktivnim ili neaktivnim klizištima. Takvi su delovi Pirotske kotline koja obuhvata barsko i aluvijalno moĉvarno zemljište slabog kapaciteta nosivosti, a koju predstavlja mulj i treset. Gradjenje u ovoj oblasti i bilo kojoj sliĉnoj obĉasti nije moguće bez valjanih akcija sanifranja. Geološki i geotehniĉki uslovi u oblasti istraţivanja su takvi da projekat autoputa treba da ukljuĉi niz metoda stabilizacije i odbrane od reka. Za takve oblasti su razvijeni idejni projekti i oni će biti ponovo pregledani i dalje razvijani od strane izvodjaĉa u fazi glavnog projekta.

5.1.6 Seizmologija

Seizmiĉnost terena predstavlja vaţan parameter za analizu potencijalnih negativnih uticaja i na geološko (prirodno) okruţenje i na tehnološko okruţenje (putevi, zgrade, postrojenja). Termin „seizmiĉnost terena‟ znaĉi, u ovom sluĉaju, analizu seizmiĉke opasnosti i seizmiĉnog rizika. Seizmiĉka opasnost ukljuĉuje prouĉavanje kinematike i dinamike zemljotresa, tj. njegove jaĉine na površini zemlje, pri ĉemu seizmiĉki rizik ukljuĉuje procenu rizika kojoj je izloţen neki odredjeni objekat i izraţen je potencijalnim minornim ili jaĉim oštećenjem. Uopšteno, oblast istraţivanja je geološki veoma heterogena i sastavljena je od grupa ĉvrstih stenskih podloga u brdsko-planinskim oblastima, peska i sedimenata gline u brdovitimoblastima i fluvijalnim depozitima u dolinama. Ovo je oblast gde se planinski venac Dinarida (Dinarski Alpi) sreće sa Srpsko – Makedonskom formacijom. Kroz svoju geološku istoriju, cela oblast je bila ekstremno razbijena rasedima i naborima. Rasedi su trenutno neaktivni, osim dve formacije juţno od Crvene Reke, što ukazuje na skorašnju tektonsku aktivnost. Ovaj deo Balkanskog Poluostrva je deo seizmiĉki visoko aktivne oblasti i u ukljuĉen je u Mediteransko - Trans-Azijski seizmiĉki pojas. Seizmiĉka opasnost je bila ocenjena sa dostupnih seizmiĉkih mapa Jugoslavije u razmeri 1 : 1,000,000, sa 63 % verovatnoće da do zemljotresa dodje, ukljuĉujući praćenje tokom perioda ponavljanja od 50, 100, 200, 500, 1000 i 10,000 godina. Prema ovim mapama, šira oblast istraţivanja je deo sledećih zona seizmiĉke aktivnosti (Table 5-1). U skladu sa mapama seizmiĉkih oblasti, oblast istraţivanja pripada kompleksu terena gde su mogući zemljotresi jaĉine 7, 8 i 9

о Merkalijeve skale intenziteta. Seizmiĉka

aktivnost je prouzrokovana razliĉitim geološkim, geotehniĉkim, hidrogeološkim, inţenjersko-geološkim i geomorfološkim faktorima. Seizmiĉka aktivnost je posebno povećana duţ razliĉitih geotektonskih jedinica, velikih pukotina, nestabilnih oblasti – koje imaju aktivna klizišta I terrene koje podzemna površinska voda plave.

Page 37: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Table 5-1 Seizmiĉki intenzitet oblasti istraţivanja

Period ponovnog javljanja (godina) Seizmiĉnost u skladu sa Merkalijevom skalom intenziteta

50 6 ,7 i 8

100 6 ,7 i 8

200 6 ,7 i 8

500 8 i 9

1 000 8 i 9

10 000 8 i 9

Posebno jak uticaj na porast seizmiĉke aktivnosti su izvršile oblasti koje karakterišu raznovrsni tereni i oblasti koje su pod rizikom od klizišta. Zbog velikih klizišta, tokom ovih zemljotresa, porastao je stepen seizmiĉnosti i brojne zgrade su bile oborene u nestabilnim podruĉjima. Ovo se ne reflektuje samo na zemljotrese velikog obima, već takodje na jake zemljotrese koji su se desili na velikoj udaljenosti od ove oblasti. Seizmiĉnost i potencijalni porast seizmiĉnosti ukazuje na to da se tokom izgradnje moraju poštovati regulative u pogledu seizmiĉke zaštite, što zahteva dodatna seizmiĉka ispitivanja za sve objekte investicione izgradnje.

5.1.7 Pozajmišta

Termin „razgradnja zemljišta‟ u pogledu uticaja na ţivotno okruţenje podrazumeva nekoliko razliĉitih procesa od kojih su najvaţniji klizišta i sletanja zemlje, erozija, promena propustljivosti zemljišta, potencijalna oštećenja zemljišta karakteristiĉna u široj oblasti, razgradnja zemljišta usled otvaranja pozajmišta za materijal za gradnju, razgradnja zemljišta usled stvaranja lokacija za odlaganje otpada i drugi efekti koji mogu imati manji ili veĉi uticaj. Problem razgradnje zemljišta u pogledu izgradnje autoputa se najviše tiĉe neophodnog transporta velikih koliĉina gradjevinskog materijala i neophodnih pozajmišta ili lokacija za odlaganje otpada. Razgradnje zemljišta usled otvaranja pozajmišta ili lokacija za odlaganje otpada, neće se desiti u okviru ovog projekta. Imajući u vidu da će se veći deo deonice Prosek – Crvena Reka izgraditi usecanjem u stranu, a takodje i u tunelu, material koji preostane moţe biti upotrebljen kao material sa pozajmišta za izgradnju osnove puta. U tom pogledu izvršeni su proraĉuni celokupnog verovatnog materijalnog bilansa, što bi moglo uroditi viškom materjala za krajnje odlaganje. Ovi aspekti će biti razmatrani mnogo detaljnije tokom faze glavnog projekta. U sluĉaju nedostatka visoko kvalitetnog material za izgradnju nasipa u okviru Pirotske oblasti (za koji će se koristiti kreĉnjak iz “Sarpah” tunela), preporuĉljivo je da se koristi kreĉnjak sa lokalnih pozajmišta lociranih na razdaljini od 10 km od gradilišta. U tom pogledu, trebalo bi uzeti u razmatranje pozajmište “Koren”. Pozajmište je locirano na putu Pirot-Zavoj, na 5 km razdaljine od Pirota, gde se ukupne rezerve kreĉnjaka procenjuju na 4,500,000 m

3. Pozajmište takodje postoji pozajmište “Tomin Trap” na putu

Pirot-Knjazevac, selu Oreovica, koje se nalazi na 8 km udaljenosti od Pirota, gde se rezerve kreĉnjaka procenjuju na 150,000 m

3. Pozajmišta i kamenolomi su uopšte dobro

regulisani od strane vlasti u zemlji. Nedostatak materijala za izgradnju nasipa severne obilaznice u Dimitrovgradu, moţe bitikompenzovano materijalom pozajmljenim sa visoke strane useka I dva tunela “Przojna Padina” (Duţina = 550 m) i “Progon” (Duţina = 1000 m). Gradjevinski material, za dodatnie nasipe i podlogu, moţe biti uzet iz nanosa reke Nišave i velikih depozita pritoka, (ali ne iz reke ili sa priobalne lokacije), u skladu sa subject to kasnijim EIA I odobrenjem o strane zakonodavnih vlasti. Tokom dosadašnjih projekata, uĉinjen je napor da se dodje do optimalnog bilansa materijala ponovnom upotrebom materijal (iz tunela i useka) za nove nasipe ili podosnovu. Tabela 5-2 pruţa informacije o materijalnom bilansu za deonice autoputa.

Page 38: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 5-2 Materijalni bilans

odlaganje (m3) pozajmljivanje (m

3)

E - 80

1. Prosek – Crvena Reka

1 100000

2. Crvena Reka - Ciflik 414000

3. Ciflik - Pirot 668000

4. Pirot - Dimitrovgrad 4000

5. Bypass Dimitrovgrad

96000

5.2 Vazduh

5.2.1 Osnovne klimatske karakteristike

Ono što karakteriše Juţne krajeve Istoĉne Srbije, kroz koje će novi autoput E-80 prolaziti, je više kontinentalna, a manje umereno kontinentalna klima (ovo je klimatsko raznolik pod-region, koji ukljuĉuje planine, kotline i mikro region doline). Ovu regiju karakteriše nizak nivo padavina. Jesen je toplija nego proleće. Srednja meseĉna temparatura u januaru je ispod nule dok je najtopliji mesec juli gde se temperature kreću

od 20 do 22 C. Karakteristike atmosferskih padavina za oblast istraţivanja će biti od vaţnosti za osnovne analize zagaĊivanja vode, a odlike vetra će biti znaĉajne za kvantifikaciju vazdušnih i zemljanih zagaĊenja. Efekat drugih klimatskih parametra za aktuelne uslove na lokalitetu će biti od vaţnosti samo u sluĉajevima analize mikroklimatskih promena izazvanih izgradnjom autoputa. Dostupni podaci o pojedinaĉnim klimatskim faktorima i pojavama za deonicu autoputa E-80 su bili analizirani u meteorološkim stanicama u Nišu, Beloj Palanci, Pirotu i Dimitrovgradu. Klimatski parametri su prikazani u donjoj tabeli (Tabela 4-3) i procentualni pregled osnovnih pravaca vetra kao i njihovih srednjih brzina (Tabela 4-4).

Page 39: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 4-3 Klimatski faktori na koridoru autoputa E-80, deonica Prosek – Dimitrovgrad

Meteorološke stanice

Srednje godišnje temperature

vazduha ( C)

Padavine

Proseĉna godišnja oblaĉnost (n/10)

Trajanje sunĉanog vremena - Insolacija (%)

Srednja vrednost godišnjeg vazdušnog pritiska (mb)

Proseĉna vrednost srednjih godišnjih padavina (mm)

Srednji datum prvih sneţnih padavina

Srednji datum poslednjih sneţnih padavina

Nis 12 586.8 16.12. 1.3. 5.5 55 1019 - 1020

Bela Palanka 11 - 16.12. 16.3. 5.5 55 1019 - 1020

Pirot 11 594 16.12. 16.3. 6.0 55 1019 - 1020

Dimitrovgrad 16 633.3 1.12. 1.4. 6.0 55 1019 - 1020

* podatci su uzeti iz Klimatskog Atlasa, Saveznog hidrometeorološkog zavoda Srbije i Republiĉkog hidrometeorološkog zavoda Srbije.

Tabela 4-4 Meteorološke stanice u Nišu i Dimitrovgradu

Meteorološka stanica

Pravac vetra N NE E SE S SW W NW Bez vetra

Niš frekvencija (%) 3.9 6.1 15.0 4.5 4.3 3.8 6.6 20.3 35.6

jaĉina (m/s) 2.1 2.7 2.3 1.6 2.2 1.7 1.5 2.9 -

Dimitrovgrad frekvencija (%) 0.4 1.7 18.6 29.7 0.6 1.0 13.2 21.3 13.5

jaĉina (m/s) 2.1 2.4 2.8 2.9 2.2 2.1 2.9 4.7 -

Page 40: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

5.2.2 Standardi koj i se primenjuju

Mogući negativni efekti odredjenih zagaĊivaĉa vazduha i mogući uticaji efekata na ljude, biljke, ţivotinje i materije su od posebne vaţnosti za usvajanje regulativa koje uredjuju ovo pitanje. Napori da se zagaĊenje vazduha svede na prihvatljive granice putem administrativnih mera rezultirale su izglasavanjem Regulativa o Graniĉnim Vrednostima, Metoda Merenja Koncentracije ZagaĊenosti, Kriterijuma za OdreĊivanje Mernih Mesta i Beleţenje Podataka (Sluţbeni Glasnik Republike Srbije, br. 54/92 i br. 19/06) koji propisuje graniĉne vrednosti koncentracije zagaĊenosti, periodiĉno zagaĊenje vazduha, sistematiĉne metode merenja koncentracije zagaĊenosti, kriterijume za odreĊivanje mernih mesta i metode beleţenja podataka.(Tabela 5-3).

Tabela 5-3 Srednju godišnju graniĉnu vrednosti koncentracije zagaĊenosti predstavlja

MAC (Maximum Allowable Concentrations) – Maksimalne Dozvoljene

Koncentracije

Supstanca Vrednost

ZagaĊivaĉi MAC

Naseljena oblast (mg/m3)

Nenaseljena oblast (mg/m

3)

Carbon Monoxide CO

srednja max.

3 10

3 5

Nitrogen Dioxide NO2

srednja max.

0.06 0.15

0.05 0.085

Olovo Pb

srednja max.

0.001 0.01

0.001 0.01

Sulfur Dioxide SO2

srednja max.

0.05 0.35

0.03 0.15

Solids PM10

srednja max.

0.05 0.15

0.03 0.05

5.2.3 Trenutno stanje zagaĊenost i

Trebalo bi napomenuti da je u vreme kada je provereno trenutno stanje izmerenog zagadjenja vazduha, saobraćaj bio blokiran i zato je zagaĊenost priliĉno smanjena. Merenje je izvršeno uzimanjem uzoraka sa dva mesta

Tabela 4-4 Rezultati merenja zagadjenosti vazduha na mernim mestima (mg/m3)

ZagaĊivaĉ (mg/m3) u Velikom Jovanovcu Gradnje blizu Dimitrovgrada

CO 0,5 1,14

NOx 0,527 0,836

NO 0,07 0,13

Pb 0,0011 0,003

SO2 0.017 0,041

Prašina 0,005 0,007

The samples were partially analyzed in a laboratory, and partially measured on site at the height of 1.6 m. Uzorci su delimiĉno analizirani u laboratoriji, a delimiĉno izmereni na terenu na visini 1.6 m. Korišćeni su sledeći instrumenti: - osmo-kanalnisakupljaĉ uzoraka sumpor-dioksida iprašine, - pumpa sa konstantnom brzinom protoka, - filter papir, 0.5 μ, - automatski ĉitaĉ prašine ″HOND″, - prenosivi analizator gasa za azot-okside, ugljen monoksid i ugljen dioksid - spektrometrijski atomski absorber.

Page 41: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Na koridoru autoputa ne postoje posebna mesta izvora zagaĊenog vazduha. Glavni put M-1.12 i regionalni put P-241a su meĊusobno povezani izvori zagaĊenja koji mogu izazvati emisiju povećane koncentracije zagaĊivaĉa vazduha. Pretpostavlja se da će planirani autoput postati glavni linijski zagaĊivaĉ vazduha u istraţivanoj oblasti.

5.3 Buka

Buka, kao jedan od najznaĉajnijih uticaja na ovoj vrsti projekta, regulisana je lokalnim zakonodavstvom i standardima:

Zakon o zaštiti ţivotne sredine (Sluţbeni Glasnik RS br. 135/04)

Zakon o zaštiti ţivotne sredine (Sluţbeni Glasnik RS br. 66/91, 83/92, 53/93, 67/93,

48/94, 53/95)

Regulativa o Dozvoljenim nivoima buke u ţivotnoj sredini (Sluţbeni Glasnik RS br.54)

JUS U.J6.090 i JUS U.J6.205 standardi. Standardi za buku I kvalitet vazduha su dati u Apendiksu F. Za dozvoljen nivo buke u okruţenju koji je ĉovek naselio, Regulativa o Dozvoljenim nivoima buke u ţivotnoj sredini predvidja metode merenja buke, detaljnije zahteve kojih treba da se pridrţavaju profesionalnie organizacije za merenje buke, kao i sadrţaj dokumenata za izvore primenjene buke. Dozvoljeni nivoi buke su definisani po JUS U.J6.205. Izveštaj o izvršenim merenjima i metodama merenja bio je odredjen po JUS U.J6.090 Ne postoje podaci o postojećim nivoima buke za oblast istraţivanja na autoputu Е–80 Prosek – Dimitrovgrad i nikakva merenja na lokalitetu nisu vršena. Autoputevi kao linijske strukture zauzimaju veliki deo oblasti istraţivanja, tako da je beleţenje trenutnog statusa bilo teško. Organizacija takvih merenja zahteva znaĉajne napore i sredstva i procenjeno je da će buka saobraćaja biti dominantna nakon izgradnje autoputa. Trenutno stanje saobraćajne buke u analiziranom sektoru koridora autoputa karakteriše saobraćajna aktivnost na glavnom putu, deonica M-1.12, Pirot – Dimitrovgrad, regionalni put P-241a i pruga Niš – Dimitrovgrad. Pretpostavlja se da će planirani autoput postati dominantni izvor buke u oblasti istraţivanja. Mape buke, koje prikazuju proraĉune nivoa buke tokom rada, date su u Appendixu E.

5.4 Ekologi ja (Bi l jn i i Ţ ivotinjski svet)

Za EIA, kako je ovde navedeno, u cilju zaštite ugroţenih biljnih i ţivotinjskih vrsta, dati su odreĊeni uslovi od strane Zavoda za zaštitu prirode Srbije (ZZP), vidi Apendix I (i Odeljak 5,5). U skladu sa trenutnim propisima o zaštiti ţivotne sredine (vidi App. C – Propisi i Multilateralni Ugovori) poštovanje ovih uslova je obavezno. Biljni, ţivotinjski svet i ekosistem za oblast Projekta bili su detaljno analiziirani od strane Zavoda i njihovi uslovi su bili ukljuĉeni u izradu Projekta i uticali su sa aspekta kao što su usmeravanje puta i obezbedjenje podvoţnjaka za ţivotinje. Primer toga je da trasa zaobilazi zakonom zaštićene oblasti, gde je jedna deonica kompletno izmeštena iz nacionalnog parka Sićevaĉka klisura.

5.4.1 Ekos istemi, zaštićeni prirodni izvori i nj ihove lokaci je

Postoji više kategorija zaštićenih prirodnih izvora u Srbiji:

Nacionalni park – prostrana oblast sa prirodnim ekosistemima velike vrednosti u

smislu zaštite, kompleksne strukture bio-geografskih karakteristika, sa razliĉitim

redovima ugroţenih vrsta biljnog i ţivotinjskog sveta, reprezentativnim fiziĉko-

geografskim objektima i pojavama kulturno-istorijskih vrednosti, predstavlja prirodni

skup od nacionalne vaţnosti,

Prirodni park – oblast dobro oĉuvanih elemenata, kao što su: voda, vazduh, zemlja,

prirodni eko-sistemi.

Page 42: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Prirodni rezervat i posebni prirodni rezervat – originalni ili pomalo izmenjeni deo

prirode, sa veoma specifiĉnim sastavom i karakteristikama biljnih i ţivotinjskih

zajednica.

Prirodni spomenik

Pejzaţ izvanrednih kvaliteta Koridor autoputa E–80 obuhvata širok spektar ekosistema, koji je nastao diverzitetom reljefa i razlikama u visini. Na poĉetku oblasti istraţivanja teren je uglavnom raven, otprilike do 58 km trase i nalazi se u dolinama reka Nišave, Crvene reke, Studene i Kunovaĉke reke, od kojih svaka predstavlja odvojen vodeni ekosistem. Izravnan teren se takoĊe pojavljuje od 80 km i prostire se do kraja deonice. Visina (pribliţno 230 m) utiĉe na strukturu biljnog Ii ţivotinjskog sveta zajedno sa gore pomenutim vodenim tokovima. Reĉne doline karakterišu antropogeni i prirodni ekosistemi. U pogledu antropogenih ekosistema, prirodni biljni svet je odstranjen kako bi se plodno zemljište u dolini reke Nišave i njenih pritoka pretvorilo u obradivo zemljište. Ovo je takoĊe dovelo do nestanka prirodnih stanovnika brojnih ţivotinskih vrsta. Obradivo zemljište preovlaĊuje, dok se vinogradi i voćnjaci smenjuju na manjim parcelama. U okviru obradjivanih ekosistema, postoji razlika izmeĊu dva osnovna tipa: kulture ţita i povrća, i kulture voća i vinograda. Livadske zajednice u oblasti aluvijalnih polja predstavljaju prirodne ekosisteme i naseljene su vrstama karakteristiĉnim za oblasti sa visokim nivoom podzemnih voda. Obzirom da su livade uglavnom zapostavljene lošim odrţavanjem (nekada su bile dobro odrţavani mozaik mešane poljoprivrede malih razmera) prisutnost raznolikih korovnih vrsta je znaĉajno. Od svih predstavnika ţivotinjskog sveta, mogu se naći samo oni koji su se privikli na antropogeno modifikovane uslove. Udaljavajući se od reĉne doline, izmeĊu 58.km i 66. km, kao i izmeĊu 73.km i 80.km puta, ravni tereni imaju tendenciju ka oblastima većeg nagiba, dok se visina podiţe sa 200 m na 520 m. Usled pomenutih osobina, tipiĉnih za brdovite terene, oblast je nepovoljna za poljoprivredu. Stoga preovlaĊuju šume gde klimatsko-zonalna vegetacija MaĊarskog i Turskog hrasta postepeno prelazi u zajednicu Sesilnog hrasta i graba. Fitocenoze su raznolike, što je prouzrokovano promenom prirodnih uslova u kojima rastu. Dodatno, ovo ima povoljan uticaj na raznolikost i broj ţivotinjskih vrsta. Brdovite livade i pašnjaci, kao vrste travastih ekosistema, mogu se naći na višim nadmorskim visinama. Od 66. km do 73. km trase, teren se pretvara u padine Suve planine gde jedino postoji prirodna vegetacija, taĉnije u obliku bukovih šuma koje prelaze u bukove šume-ĉetinarske šume pri većoj izloţenosti hladnoći. Sliĉan ekosistem se takodje moţe naći u oblasti Dimitrovgradske obilaznice. Reka Nišava je urezala kompozitnu dolinu sa nekoliko nizija. MeĊutim, najznaĉajnije geološko obeleţje koje je reka napravila je Sićevaĉka klisura. Prirodni park Sićevaĉka klisura (point 8 on Slika 4-1Error! Reference source not found.) je zaštićena kao oblast izuzetne biološke raznolikosti i predstavlja dom velikog broja endemskih, starih i retkih biljnih i ţivotinjskih vrsta i predstavlja upeĉatljiv primer nastanka i medjusobnog odnosa geoloških, geomorfoloških i hidroloških pojava, a takodje predstavlja i pejzaţ istaknutih odlika prirodne lepote. Prirodni park Sićevaĉka klisura pokriva delove opština Niš i Bela Palanka sa ukupnom površinom od 7,746 ha, od kojih 5,559 ha pripada opštini Niš i 2,187 ha opštini Bela Palanka. Oblast je podeljena na dva dela – Leskov vrh (severni) i Oblik (juţni). Klisura se urezala kroz Kunoviĉku visoravan izmeĊu juţnih padina planina Svrljig i Suve Planine. U nekim delovima reka je razvila strukture nalik kanjonu (poput obrnute dolinske padine u Gradiškm kanjonu). Reka u klisuri je izuzetno snaţna i koristi se za proizvodnju elektriĉne energije u dve stanice (‟Sićevo‟ i ‟Ostrovica‟). Trasa projektovanog autoputa ne prati postojeći put kroz prirodni park, nego koristi juţnije trase izvan parka, tako što leva (severna) ivica putne zone leţi veoma blizu juţne granice parka. Pored Sićevaĉke klisure postoji i Jelašniĉka klisura u blizini istraţivane oblasti, koja je registrovana kao poseban prirodni rezervat.

Page 43: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Slika 4-1 Mapa zaštićenih podruĉja u blizini projektovane trase

5.4.2 Bil jne vrste koje zavise od vodotoka

podzemnih voda. Biljne vrste pripadaju klasi Molinio-Arrhenatheretea i rastu u vrbovim i klinovim šumama (Salici-Populetum). Najuĉestalije biljne vrste su: bokvica (Plantago altissima), srpac (Serratula tinctoria), šumska sirišara (Gentiana pneumonanthe), Dugolisnaestoslavica (Pseudolysimachion longifolium), proljika (Gratiola officinallis). U takvim staništima višegodišnje biljke se mogu naći u obliku plodova vrbovih i klinovih šuma. U oblastima koje su plavljene samu u kratkom periodu u toku godine, ali sa visokim nivoom podzemne vode, rastu vrste poput bele vrbe (Salix alba), ukljuĉujući belu i crnu topolu (Populus alba i Populus nigra). Više biljaka raste na suvljoj zemlji gde se mogu pronaći sledeće vrste ţbunja: Frangula alnus, crni glog (Crataegus nigra), Viburnum opulus, Cornus sanguinea, Rubus caesius, a dominantne biljke su iz roda Populetalia: Iris pseudacorus, Agrostis alba, Lycopus europaeus, Lysimachia vulgaris, Lysimachia nummularia, Ranunculus repens, Stelaria nemorum, itd.

Page 44: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

5.4.3 Bil jne vrste klimatskih zajednica

Tipiĉne šume italijanskog hrasta i gorkog hrasta ĉine klimatsku zajednicu rasprostranjenu u većem delu Srbije, koja je razvijena na manjim nagibima I visinama do oko 600 m. Edifikatori su italijanski hrast i gorki hrast, ukljuĉujući nekoliko šumovitih vrsta vrsta, uglavnom kserofilskih: Sorbus torminalis, Sorbus domestica, Fraxinus ornus, Tilia argentea, Pyrus pyraster, Cornus mas, Crataegus monogyna, Viburnum lantana, Rosa arvensis, Acer campestre, Acer tataricus, Lonicera caprifolium, Tamus communis, Lathyrus niger, Heleborus odorus, itd. Ove zajednice su uglavnom bile iskrĉene ili su postale ekstremno degradirane i saĉuvane su u sporadiĉnim malim oblastima.

5.4.4 Poljoprivredne bi l jne vrste

Poljoprivredne biljke i jednogodišnje biljke su kultivisane, posebno na plodnom zemljištu u blizini reka, koje je pretvoreno u obradivo zemljište, preteţno u ornicu. Dalje od reka, na podruĉju autohtone vegetacije za ovu klimatsku zonu, ornica je zamenjena povrćem, a u nekim mestima voćnjacima i vinogradima.

5.4.5 Bil jne vrste t ipiĉne za Juţnu i Jugoistoĉnu Srbi ju

Gust rast ţbunja i jorgovana je tipiĉan za klisure i strme kosine kreĉnjaĉkih oblasti (Syringo-Carpinion orientalis). Ove vrste doprinose odrţavanju zemljišne površine i oĉuvanju staništa. Oni ĉine malu grupu stabala koja rastu do 4 m visine. Osim graba i jorgovana postoje još i: Fraxinus ornus, Quercus pubescens, Quercus cerris, Quercus farnetto i Cornus mas.

5.4.6 Planinske bi l jne vrste

Rast šuma u brdima je uslovljen postojanjem hladnije i vlaţnije mikroklime. Orografiĉki rast sesilnog hrasta i graba (Querco-Carpinetum moesiacum) ima najbolje uslove za razvoj usled povećanih padavina i temperaturnih varijacija bez ekstremnih vrednosti. Ova zajednica je bogata biljnim ţivotom i poseduje dobru kombinaciju biljaka od kojih su najuĉestalije: sesilni hrast, grab, male-listaĉe lipa, javor, dren, kupina, itd.

5.4.7 Ţivotinjske vrste

Oblast istraţivanja autoputa E-80 je naseljena brojnim ţivotinjskim vrstama, od kojih se neke love , ukljuĉujući i one koje se uzgajaju za lov, kao što su fazani. Jelen (Capreolus capreolus) je ekološki naš najzastupljeniji autohtoni papkar i spada u grupu najbrojnijih najvećih divljaĉi, ne raĉunajući divlju svinju. Biom i staništa ovih vrsta vezana su za biome Juţne Evrope – uglavnom listopadne šume. Jelen se prilagodio ţivotu kako na ravnicama tako i na brdima. Više mu odgovaraju poluotvorena staništa, mada se moţe naći i u potpuno otvorenim poluautonomnim ekosistemima, kao što su usevi, voćnjaci i livade koje su ispresecane stablima niskog rasta, brazdama i ţivom ogradom. Iako je populacioni pravac razvoja ove vrste stabilan i ona se manje-više moţe naći na lovnim terenima, u proteklim decenijama ove vrste su bile izloţene jako negativnom antropogenom pritisku na njihovom celokupnom ţivotnom prostoru, što je rezultiralo drastiĉnim smanjenjem broja tih vrsta u mnogim oblastima. Kao i kod jelena, ţivotno stanište divlje svinje (Sus scrofa) je isto tako povezano sa biomom Juţno Evropskih šuma koje su preteţno listopadne. Ovo je vrlo prilagodljiva vrsta i moţe se naći u mnogo razliĉitih tipova staništa u mnogim delovima zemlje. Zahvaljujući svom visoko-biološkom potencijalu i oportunistiĉkom naĉinu ţivota, ona odoleva ĉovekovom lovu i lovu drugih predatora. Rabbit (Lepus capensis) is mostly related to the habitats in steppes and forest-steppes. Even though, for the past few years its receding of population has been somewhat stopped and the species itself has been characterized by a wide environmental range, and therefore its general population trend could be deemed stable, as game, this species has been irrationally exploited, which results in its receding number and regression of the range of this species. Zec (Lepus capensis) je najĉešće vezivan za stepska i šumsko-stepska staništa. Iako za poslednjih nekoliko godina opadanje broja njegove populacije donekle zaustavljeno, a samu vrstu karakteriše širok spektar razliĉitih ţivotnih sredina, time se trend opšte populacije moţe

Page 45: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

smatrati stabilnim, kao divljaĉ, ova vrsta je neracionalno eksploatisana, što rezultira u opadajućem broju i regresiji rasprostranjenosti ove vrste. Fazan (Phasianus colchicus) je uvedena vrsta koja naseljava priliĉno širok raspon staništa, od ţbunja i šipraţja, koji su fiziognomski veoma heterogeni, do staništa suve trave na kreĉnjacima i silikatnom zemljištu, do veštaĉkih ekosistema koji sadrţe poljoprivredne useve, zapostavljene zemlje pokrivene visokom travom, ţbunja i trnja. Fazan je vrsta koja podleţe posebnom reţimu lovaĉkih propisa i njihova prirodna populacija se konstantno obnavlja veštaĉkim uzgojem fazana. Na ovaj naĉin se njihova populacija u lovištima odrţava na nivou kapaciteta svoje ţivotne sredine. Siva jerebica (Perdix perdix) je vrsta ĉije je stanište posebno interesantno iz više razloga. Ovo je veoma popularna lovna vrsta, kako po svojoj brojnosti, tako i u njihovom udelu u ukupnom broju ulovljenih ţivotinja. Još jedan zanimljivi aspekt ove vrste je njena varirajuća brojnost u proteklom nizu godina zbog razloga koji ni dan danas nijsu sasvim jasni. Kompleksan efekat biotiĉkih i abiotiĉkih faktora koji je znaĉajno povećan antropogenim pritiskom ispoljenim na ove vrste, svakako predstavlja osnovni uzrok promenljivosti brojnosti. Siva jerebica naseljava staništa sliĉna onima koja naseljavaju fazani. Osim ovih uobiĉajenih vrsta, ostali sisari i ptice koji se pominju u ovoj oblasti istraţivanja su: Sisari: Jazavac (Meles meles), Lasica zlatica (Martes foina), Lasica bjelica (Martes martes), Bizamski pacov (Ondatra zibethica), Evroazijski ris (Lynx lynx), Crvena veverica (Sciurus vulgaris), Puh (Glis glis), Vidra (Lutra lutra), Vuk, (Canis lupus), Crvena lisica (Vulpes vulpes), Divlja maĉka (Felix silvestris), Tvor (Mustela putorius), Šakal (Canis avreus) Ptice: Ćubasti gnjurac (Podiceps cristatus), Mali gnjurac (Tachybaptus ruficolis), Vranac (Phalacrocoracidae), Divlja guska (Anser anser), Ledenjarka (Clangula hyemalis), Prevez (Neta rufina), Ĉegrtuša (Anas strepera), Šiljkan (Anas acuta), Kašikarka (Anas clypeata), Morska crnka (Aythya marila), Mramorna patka (Maaarmaronetta angustirostrismen), Veliki ronac (Mergus merganser), Srednji ronac (Mergus serrator), (Mergus albellus), Barski petlić(Porzana porzanа), Sivi barski petlić (Porzana parva), mali barski petlić (Porzana pusilla), Prdavac (Crex crex), Vivak (Charadriidae), Sprutka (Scolopacidae), Golub Dupljaš (Columba oenas), Divlji golub (Columba livia), Siva ĉaplja (Ardea cinerea), LIsasta guska (Anser albifrons), Guska glogovnjaĉa (A. fabalis), Ronka (Anas spp.), Gluvara (Anas platyrhynchos), Obiĉna patka (Anas crecca), Grogotovac (Anas querquedula), Zviţdara (Anas penelope), Patka njorka (Aythya nyroca), Ćubasta patka (Aythya fuligula), RiĊoglava patka (Aythya ferina), Patka dupljašica (Bucephala clangula), Jastreb (Accipiter gentilis), Leštarka (Bonasa bonasia), Kamenjarka (Alectoris graeca Meisner), Jarebica (Perdix perdix), Prepelica (Coturnix coturnix), Fazan (Phasianus spp.), Barski petlovan (Rallus aquaticus), Barska kokica (Gallinula chloropus), Šumska šljuka (Scolopax rusticola), Liska (Fulica altra), Golub grivnaš (Columba palambus), Grlica (Streptopelia turtur), Gaĉac (Corvus frugilegus), Vrana (Corvus corone cornix), Svraka(Pica pica). Uslovi Zavoda za zaštitu prirode za smanjene i ublaţujućih uticaja na ţivotinjski svet dati su u Appendixu I – Referent. br. (03-527/2 од16.10.2001.).

5.5 Površ inska i podzemna voda

Princip koji predvidja da je kontrola kvaliteta površinske vode instrument zaštite u pogledu zagaĊenja sprovodi se putem propisa i zakona. U skladu sa Regulativom o Kategorizaciji voda kategorizacije Republike Srbije (sluţbeni glasnik Republike Srbije br. 5/68) vodotoci su podeljeni u klase IIa, IIb, III I IV prema unapred odreĊenoj granici vrednosti parametara kvaliteta. Ova Regulativa, koja je donešena 1968 godine, nije pokazala kako odrediti jednu kombinovanu klasu na osnovu jedanaest pojedinaĉno definisanih parametara za kvalitet vode, koja bi bila uporeĊena sa propisanom. Dalji razvoj Regulative doneo je Regulativu o klasifikaciji Inter-Republiĉkih vodotokova, MeĊunarodnih voda i mora Jugoslavije” (Zvaniĉni Bilten SFRJ, br. 6/78), prema kome su vodotoci takoĊe bili podeljeni u ĉetiri klase. Nakon toga je klasifikacija kvaliteta proširena novim parametrima (zasićenje kiseonikom (DO), COD – potrebe za hemijskim kiseonikom, otrovne materije i radioaktivnost). MeĊutim, procedura za jednu kombinovanu klasu bazirana na pojedinaĉnim parametrima nije definisana ponovo kao i ranije. Ovaj problem nedefinisanih pravnih propisa je prevaziĊen do te mere kvalitetom klase koja je odreĊena na osnovu fiziohemijskih, bioloških I bakterioloških parametara, aritmetiĉkom srednjom vrednosti dva parametra.

Page 46: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

5.5.1 Stanje površinske vode

Reĉni sistem uz koridor autoputa koji se proteţe od Niša do Bugarske granice sastoji se od reke Nišave sa njenim pritokama. Nišava je deo reĉnog basena Juţne Morave. Informacija o trenutnom stanju površinskih voda reke Nišave je dobijena iz Republiĉkog Hidrometeorološkog saveza Srbije za 2006 godinu. Sledeća slika pokazuje sliv reke Juţne Morave sa njenom mreţom mernih stanica na površini vodotokova. Pritoke reke Nišave (Vidi SlikuSlika 4-2) su sledeće:

Kunovacka Reka

Studena

Crvena Reka

Vrasanica

Kosturska Reka

Petrova Reka

Nekoliko malih potoka i kanala

Slika 4-2 Reka Nišava

Kvalitet vode prema klasama Nišave, na mernim stanicama u Nišu, Beloj Palanci, Pirotu i Dimitrovgradu je prikazan u sledećoj tabeli.

Page 47: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 4-7 Kvalitet vode u skladu sa klasama Nišave

Reĉni basen Reka Merna stanica Trenutna klasa Traţena klasa

Juzna Morava

Nisava

Nis III / IV II B

Bela Palanka - II A

Pirot - II B

Dimitrovgrad III II B

Kvalitet vode iz Nišave je testiran na sledećim profilima: Dimitrovgrad – ograniĉen profil (III), Bela Palanka (-) I Niš (III/IV). Prilikom uzimanaj uzoraka iz pojedinih profila I na nekim probnim serijama, zabeleţena je promena organoleptiĉkih karakteristika – u vodi su pronaĊeni sitni tragovi boje i vidljive boje. U nekoliko probnih serija, vrednosti zasićenja kiseonikom u deonici Dimitrovgrad – Bela Palanka odgovarala je klasi III, dok je profil Niš povremeno odgovarao neklasifikovanom stanju, a biološki Biološka potreba za kiseonikom BOD-5 je jednom prilikom odgovarala klasi III. Merene suspendovane ĉvrste materije u Dimitrovgradu i Nišu odgovarale su klasi III i neklasifikovanom stanju nekoliko puta. Prilikom merenja opasnih i štetnih supstanci u Nišu registrovana je povećana vrednost rastvorenog Magnezijuma (Mn) u jednom sluĉaju. Saprobiološko ispitivanje kvaliteta u Dimitrovgradu, Beloj Palanci i Nišu pokazuje na umereno organsko zagaĊenej vodotoka. Dominantni organizmi su bili β indikator organizama i α-mezosaprobne zone Bacillariophyceae. Dobijena indexna saprobska vrednost kretala se u okviru klase II tokom svih perioda ispitivanja. Pojava vidljive otpadne i povećane suspendovane materije je skoro sigurno rezultat silovitih svojstava reke Nišave i njenih pritoka, a takoĊe postoji mogućnost da otpadna voda iz nekih industrijskih postrojenja koja se uliva u reku Nišavu sadrţi ĉestice koje se podudaraju sa onima iz uzoraka. Povećani BOD5 i zelena boja vode ukazuju na zagaĊenje reke Nišave komunalnim otpadnim vodama. Na osnovu gore navedenog meţe se zakljuĉiti da je zbog neodgovarajućeg naĉina postupanja sa industrijskim i opštinskim otpadnim vodama, koje se ulivaju u reku Nišavu, kvalitet vode je opao i sada odgovara klasi III. Takva voda se moţe koristiti za navodnjavanje, kada je tretirana prema uobiĉajenim metodama preĉišćavanja (poboljšanje), i kao industrijska voda (sa izuzetkom prehrambene industrije). Nišava ima puno pritoka ukljuĉujući Kunovaĉku reku, Studenu, Crvenu reku, Vranašnicu, Kostursku reku, Petrovu reku. Nema prikupljenih podataka o kvalitetu njihovih voda, jer uzimanje uzoraka nije organizovano od strane nadleţnih organa. Podatci o fiziĉko-hemijskim karakteristikama i kvalitetu vode reke Nišave izmereni u mernim stanicama u Nišu, Beloj Palanci i Dimitrovgradu prikazani su u priloţenoj tabeli. Podaci i tabele su dobijeni iz Republiĉkog Hidrometeorološkog Saveza Srbije, Hidrološkog dnevnika za 2006 godinu. Tebele su ovde priloţene.

5.5.2 Stanje podzemne vode

Analize uzoraka vode iz pijezometara ili bunara duţ priobalnog pojasa reke Studene, Kunovaĉke reke, reke Temstica, reke Nišave i Crvene reke, nisu bili dostupni za analizu sadašnjeg stanja kvaliteta podzemnih voda na koridoru puta Crvena reka – Pirot.

5.5.3 Kratki pregledi o vodi

Tabela 4-8 pokazuje kratak pregled o vodi i informacije o udaljenosti od ose novog autoputa. Ovi podaci su prikupljeni iz Geotehniĉkih istraţivaĉkih studija pripremljenih za Glavni projekat Autoputa E-80.

Tabela 4-8 Vodozahvati u blizini trase

Oznaka istraţivanja

А B C

km19 + 630 Izvor sa 20 l/min prinosa 120 znaĉajan

km 19 + 650 Bunar 175 znaĉajan

km 25 + 530 Kaptiran izvor sa 20 l/min prinosa 127 mali

km 32 + 360 Izvor od 2 l/min. prinosa 143 nema

Page 48: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

km 38 + 580 Bunar 27 mali

km 38 + 950 Kaptiran izvor sa 1 - 2 l/min prinosa 43 znaĉajan

km 39 + 020 Prisutno blato 118 nema

km 39 + 250 Kaptiran izvor 135 nema

km 39 + 800 Prisutno blato 32 small

km 40 + 090 Prisutno blato 123 mali

km 72 + 800 Rezervoar za pijaću vodu

km 95 + 450 Kaptiran izvor 60 znaĉajan

km 96 + 475 Izvor 125 /

km 99 + 600 bunari 140 /

А – hidrogeološke pojave i strukture; B – udaljenost od autoputa (m); C – uticaj autoputa sa osvrtom na litološki sastav, udaljenost i nadmorsku visinu. Uslovi relevantne institucije za upravljanje vodama su date u Apendiksu D- Ref. (4-109/01 оd 25. 07.2001, 4-108/01 оd 25. 07.2001, 4-107/01 оd 25. 07.2001, 92-I-91/2001-22 оd 06. 08.2001, 325-05-1301/01/07 оd18.02.2002. ).

5.6 Društveno – Kulturno Okruţenje

5.6.1 Demografske karakteristike

Oblast istraţivanja se nalazi u Jugoistoĉnoj Srbiji, delom na teritoriji Nišavskog okruga, a većinom unutar Pirotskog okruga. To je brdsko-planinska oblast kojoj nedostaju infrastrukturne veze ka ekonomski razvijenijim podruĉjima i centrima. Zanemareni privredni razvoj planinskog podruĉja, koji ujedno predstavlja i graniĉno podruĉje, doprinosi masovnim migracijama iz sela i njihovoj znaĉajnoj napuštenosti.

Podruĉje Nišava – Opština Niška Banja

Podruĉje Pirota – Opštine Bela Palanka, Pirot i Dimitrovgrad Mreţa naselja obuhvata Niš, makroregionalni centar, Pirot, regionalni centar i Belu Palanku i Dimitrovgrad, opštinski centri. Zbog njihovih poloţaja i funkcija, naselja predstavljaju zone ka kojima gravitiraju manja ruralna naselja. Ovo podruĉje karakterišu razliĉite navike stanovništva, u zavisnosti od toga da li se radi o urbanoj oblasti ili o seoskom naselju bez jakog urbanog uticaja, ĉija je glavna aktivnost poljoprivreda. Granice opštine Dimitrovgrad, kao i opštine Bela Palanka, spadaju u kategoriju veoma nerazvijenih opština u Srbiji. Oblast istraţivanja obuhvata 42 preteţno ruralna naselja, sa izuzetkom od tri gradska naselja koja istovremeno predstavljaju centre opštine. Sela karakterišu mala gustina naseljenosti. Celokupno podruĉje je pod uticajem emigracije stanovništva i depopulacije ruralnog podruĉja. IzmeĊu 1991 i 2002, populacija se smanjila za 32%. Tokom istog perioda, broj domaćinstava u nekim naseljima se povećao. Proseĉna veliĉina domaćinstva je smanjena zbog njegovih podela kao i migracija sa sela. Urbana naselja Pirota, Bele Palanke i Dimitrovgrada i njihovih prigradskih naselja Gnjilana, Poljske Raţane i Crvene Reke su na nivou populacionog rasta. Sva naselja u opštini Baĉka Palanka su visoko emigraciona naselja. Oblast Dimitrovgrada obuhvata široko podruĉje duţ Bugarske granice, uglavnom na padinama Stare Planine. Ovo je naselje visokog emigriranja. Broj stanovnika se konstantno smanjuje, što je dodatno pogoršano negativnim rastom stanovništva koje poslednjih godina iznosi 8 po milionu. Mlado stanovništvo ĉini 25% ukupnog stanovništva, 32% u gradu i 19% u selu. Prirodno okruţenje je ograniĉavajući faktor za poljoprivrednu proizvodnju zbog reljefa brdskog terena, izuzev za usku traku u dolini reke Nišave. Udeo oranica u ukupnom podruĉju se smanjuje (od 53% 1991. godine do 49% 2002. godine) što se takoĊe reflektuje ĉinjenicom da je broj zaposlenih stanovnika u poljoprivredi u opadanju. Error! Reference source not found. pokazuje statistiĉke podatke o stanovništvu u 1991. i 2002. godini.

Page 49: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Table 4-9 Uporedni pregled demografskih karakteristika

Br. Naselje Popis godina

Broj stanovnika Broj domaćinstava

Opština Niška Banja

1. Prosek 1991 2002

470 612

125 142

2. Jelasnica 1991 2002

1729 1709

539 529

Opština Bela Palanka

3. Glogovac 1991. 2002.

82 47

62 44

4. Crvena Reka 1991. 2002.

404 304

121 130

5. Spaj

1991 2002

66 81

28 30

6. Vrandol 1991 2002

410 372

135 146

7. Drazevo 1991 2002

44 30

25 18

8. Mokliste

1991 2002

704 498

286 227

9. Dol

1991 2002

99 72

42 33

10. Bukurovac 1991 2002

50 26

30 15

11. Klenje

1991 2002

72 54

41 35

12. Klisura

1991 2002

336 222

151 104

13. Bela Palanka 1991 2002

8347 8691

2719 3046

14. Sinjac

1991 2002

380 244

156 110

15. Ciflik

1991 2002

140 105

63 46

Opština Pirot

16. Crnokliste

1991 2002

444 338

146 122

17. Crvencevo

1991 2002

154 135

68 57

18. Stanicenje

1991 2002

742 610

244 207

19. Sopot 1991 2002

503 369

175 133

20. Pirot

1991 2002

40267 41290

12419 13866

21. Poljska Razana 1991 2002

1306 1357

375 401

22. Veliki Jovanovac 1991 2002

487 402

155 148

23. Drzina 1991 2002

593 472

197 179

24. Kostur 1991 2002

416 322

145 132

25. Blato 1991 2002

697 641

222 236

27. Ponor 1991 484 143

Page 50: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Br. Naselje Popis godina

Broj stanovnika Broj domaćinstava

2002 395 137

28. Vojnegovac 1991 2002

416 336

128 129

29. Petrovac 1991 2002

610 487

204 184

30. Drzina 1991 2002

679 593

212 197

31. Veliko Selo 1991 2002

465 413

141 140

32. M.Jovanovac 1991 2002

180 155

60 55

33. Trnjana 1991 2002

268 215

90 81

34. Крупац 1991 2002

1883 1635

519 477

35. Gradiste 1991 2002

153 144

62 43

36. Sukovo 1991 2002

1099 899

377 341

37. Sreckovac 1991 2002

278 299

107 93

38. Obrenovac 1991 2002

171 140

59 54

39. Ciniglavci 1991 2002

568 423

193 150

Opština Dimitrovgrad

40. Dimitrovgrad 1991 2002

7055 7276

2214 2384

41. Zeljusa 1991 2002

1391 1442

423 454

42. Gradinje 1991 2002

250 282

97 95

5.6.2 Korišćenje zemlj išta

Prostorno definisanje pojedinih podruĉja je grafiĉki prikazano u mapama, a korišćenje zemljišta je prikazano u Appendixu E. Mape su zasnovane na geodetskim mapama koje su bile pripremljene za potrebe Idejnog projekta autoputa E-80 Niš – Dimitrovgrad. Karte su prikazane i štampane u razmeri R 1 : 5000. Mapa prikazuje objekte unutar koridora autoputa:

Naseljena podruĉja sa tipovima postrojenja (industrijskih, stambenih)

Svi poljoprivredni objekti

Velike grupe višegodišnjih useva (šume, voćnjaci, vinogradi, pašnjaci) akvo obilje podataka, njegova raznolikost i veliĉina oblasti zahteva generalizaciju i sistematizaciju radnih oblasti prikazanih na mapi. Kategorije travnjaka, osim onih navedenih ukljuĉuju i manje grupe zelenog rastinja. Kategorije oranica ukljuĉuju podruĉja koja sadrţe godišnje useve. Oblasti koje sadrţe vinograde i voćnjake su svrstane u kategoriju višegodišnjih useva. Šume pokrivaju podruĉja koja su preko šeste klase.

Page 51: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 4-10 Pregled korišćenja zemlje

Oblast Naselje Poljoprivredno zemljište

Šume Travnjaci Voćnjaci I Vinogradi

Prosek– Crvena Reka

1.47 19.6 32.02 11.25 3.91

Crvena Reka – Ciflik

1.66 337.62 11.91 14.8 27.14

Ciflik – Pirot (Istok)

- 45.2 59,5 14,7 7

Pirot (Istok)- Dimitrovgrad Severna obilaznica

- 6.2 57.3 37.9 7.84

Dimitrovgrad Severna obilaznica

- 33.62 7.24 11.65 -

Ukupno 3.13 442.24 167.97 90.3 45.89

Posmatrana oblast je karakteristiĉna po dominaciji obradivih površina (59.2%). Poljoprivredno zemljište najvišeg kvaliteta se nalazi u dolini reke Nišave. Udeo šumskih podruĉja iznosi 22.2%, travnatih površina 12% i podruĉja višegodišnjih useva 6% koje se distribuiraju po mozaiĉkom sistemu. Ostale oblasti su oblasti u izgradnji 0.4%

5.6.3 Zdravl je populaci je

Zdravstveni efekti, planiranog puta ukljuĉuju efekte na zdravlje stanovništva ovih naseljenih podruĉja duţ autoputa kao i na vozaĉe motornih vozila i druge osobe (putnici, pešaci). Ovakvi efekti ukljuĉuju izloţenost buci, vibracijama i zagaĊenju vazduha (sagorevanju ulja i izduvnih gasova). Motorna vozila ĉiji izduvni gasovi doprinose smanjenju kvaliteta vazduha, znaĉajno zagaĊuju okolinu. Motori ovih vozila ispuštaju visoku koliĉinu gasova od kojih su najznaĉajniji (zbog svojih dokazanih, štetnih, posledica po ljude): CО, NОx, SО2, ugljovodonici, olovo , kao i ĉvrste materije u obliku ĉaĊi (PM10). Izduvni gasevi se kreću kroz ljudsko telo respiratornim sistemom što razlog nepovoljnih zdravstvenih efekata uglavnom ispoljenih na disajnim organima. Posledice trovanja takvim gasovima mogu dovesti do plućnih edema, bronhitisa I bronhijalne upale pluća. U sluĉajevima sluĉajnog prosipanja štetnih i otrovnih materija, moguće je zagaĊenje vode i tla. Tokom izgradnje autoputa, stanovnici kroz ĉije je naselje prolazi novonastali put ili na ĉija naselja on utiĉe, biće izloţeni razliĉitim uticajima privremene prirode i prostornio ograniĉena. Biće izloţeni dimu koji sadrţi polucikliĉni aromatski ugljovodonik (PAH) tokom postavljanja asfaltnih slojeva. Zemljani radovi dovode do znatnog podizanja prašine. TakoĊe, neugodni mirisi se mogu pojaviti prilikom rukovanja materijalima poput graĊevinskog otpada. Efekti vibracija na ljudsko telo ukljuĉuju dve vrste: fiziĉku (mehaniĉku, toplotnu) i biološku (efekti na slušni i vestibularni sistem). Vibracije smanjuju osetljivost na bol, temparaturu I dodir (posebno pogaĊa prste, prste na nogama I abdomen). Visoka osetljivost na vibracije prisutna je kod ljudi sa koronarnom bolesti arterije, hipertenzijom, hipotenzijom, bolestima srednjeg uha I poremećaja ciklusa jajnika. Projektno rešenje svodi negativne efekte puta na ljudsko telo, na minimum.

5.6.4 Nepokretna kulturna dobra

Nepokretna kulturna dobra su saĉuvana zajedno sa oblastima u kojima se nalaze. U oblastima gde su takve kulturne imovine u potpunosti integrisane u prirodno okruţenje, one su saĉuvane zajedno sa oĉuvanom okolinom. Nakon ispitivanja postojeće šeme i kreiranih

Page 52: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

dokumenata, kao i izviĊanja terena, ustanovljeno je da generalni oblast projekta, sadrţi nekoliko osobina koje bi mogle biti klasifikovane u ovu kategoriju. Uslovi Republiĉkog Instituta za Zaštitu Spomenika Kulture radi zaštite kulturnih dobara dati su u Apendiksu J – Ref. (416/2 od 28.09.2001.) Informacije o kulturnim dobrima su zabeleţene na osnovu podataka Zavoda za Zaštitu Spomenika Kulture u Beogradu i Instituta za Zaštitu Spomenika Kulture u Nišu, koji se nalaze u Tabeli 4-11. Lista sadrţi mesta koja su poznata iz okoline projekta autoputa, a ona koja će verovatno biti direktno pogoĊeni projektom autoputa oznaĉena su sa zvezdicom (*).

Table 4-11 Evidentirana kulturna dobra

No. Oblast Naziv mesta Period

1 Jelašnica Bare Praistorijsko naselje

2 Jelašnica Bare Praistorijsko naselje

3 Jelašnica Bare Praistorijsko naselje

4

Jelašnica Brod

Praistorijsko naselje

5 Jelašnica LaĊište Praistorijsko naselje

6 Kunovica Crkva Svetog Ilije -

7 Bancarevo Ĉesma Moralija period Otomanske vladavine

8 Glogovac Toplik Srednjevekovni period

9 Glogovac Tabor Vizantijski period

10 Glogovac Latinska Crkva -

11 Glogovac Selište -

12 Glogovac Polje Praistorijsko naselje

13 Crvena Reka Ladanĉište Rimsko-Vizantijski period

14 Bela Palanka Šuplji Kamen Praistorijsko naselje

15 Moklište Livade Rimsko-Vizantijski period

16 Livade* Moklište Ostaci starog puta "Banovina"

17 Most Roman Bela Palanka Rostaci rimskog mosta– antiĉki period

18 Sveti car Konstantin & carica Helena

Bubetac Ostaci bazilike, period od IV do Vi veka

19 Krst-Zapis Ciflik Krst napravljen od sedimenata, podignut 1906

20 Crvenĉevo Crvenĉevo antiĉki period

21 MaĊilika* Staniĉenje antiĉki period

22 Gradište Staniĉenje antiĉki period

23 Ciflik Kameni krst -

24 selo Blato Vasiljevica antiĉki period IV – VI vek

25 selo Blato Grovište antiĉki period II-III vek

26 Ciflik Debrin antiĉki period

27 - Simonov Bunar -

28 V. Jovanovac Dub praistorijski period

29 V. Jovanovac Rupa -

30 IzmeĊu oblasti Dub Abdulovac

Ostaci zidova -

31 Oblast Lazinje Ostaci puta Otomanski period

32 Oblast Lazinje Ostaci puta Otomanski period

33 Gradište Praistorijska keramika Praistorijski period

34 Cinglavci

Spomenik posvećen Jugoslovenskim vojnicima poginulim za vreme Aprilskog rata

WWII

35 PredgraĊe Dimitrovgrada Ostaci antiĉkih naselja antiĉki period

36 PredgraĊe Dimitrovgrada Demolirana Fontana iz Otomanski period

Page 53: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

No. Oblast Naziv mesta Period

Otomanskog perioda

37 Selo Zeljuša Voćnjak antiĉki period

38 Naselje Keramidilinci Keramidilinci antiĉki period

39 Naselje Keramidilinci Crkvište antiĉki period

40 Dimitrovgrad Propast antiĉki period

41 Selo Gornje Gradinje Selište antiĉki period

42 Selo Gornje Gradinje Veliko Kale antiĉki period

43 Selo of Gradinje Crkvište sa krstom antiĉki period

44 selo of Gradinje Voćnjak antiĉki period

Page 54: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

6. UTICAJ NA ŢIVOTNU SREDINU

6.1. Uvod

Ovaj odeljak izveštaja prezentira potencijalne uticaje na ţivotnu sredinu i usklaĊivanje koje se

odnosi na izgradnju i eksploataciju autoputa a bazira se na “precrtavanju” projektnih

komponenata na projektnu osnovu koja je nastala na osnovu raznih elaborata, ukljuĉujući i

pojedinaĉne izveštaje o uticajima na ţivotnu sredinu za razliĉite sekcije. Mehanizmi za

implementaciju usklaĊivanja su predstavljeni u Sekciji 8, EMP.

6.2. Geologija i zemljišta

Zemljište kao osnovni prirodni element predstavlja veoma kompleksan sistem, veoma osetljiv

na razliĉite uticaje. Zbog toga je kompletno pitanje odnosa izmeĊu puta i ţivotne sredine

takoĊe definisano i odnosima koji proizlaze iz sfere razliĉitih uticaja na zemljište. Zemljište

kao kompleksan ekološki sistem reaguje na minimalne promene a ovo moţe prouzrokovati

degradaciju njegovih glavnih karakteristika.

Gore navedena ĉinjenica nameće nam obavezu da ispitamo, u svakom pojedinaĉnom

sluĉaju, veliki broj uticaja koji mogu biti klasifikovani u dve osnovne grupe: zagaĊenje tla i

degradacija tla. Oba ova fenomena biće s paţnjom prouĉena s obzirom da je analiza u

uslovima izvedenog stanja identifikovala mogućnost višestrukih uticaja.

Termin degradacija tla u kontekstu uticaja na ţivotnu sredinu, implicira više razliĉitih procesa

meĊu kojima najveću teţinu pridajemo sluĉajevima odrona zemlje ili kamena, eroziji,

promenama u propustljivosti tla, mogućna degradacija karakteristika tla u široj zoni,

degradacija tla nastala zbog otvaranja pozajmnih jama, degradacija tla nastala zbog

formiranja površina za odlaganje materijala, kao i drugih uticaja koji u specifiĉnim prostornim

uslovima mogu imati veći ili manji efekat.

Radovi na rašĉišćavanju postojećeg zemljišta, vegetacije i objekata, i skidanje površinskog

sloja oznaĉavaju poĉetak graĊevinskih radova na novom putu. Tek kada se ovi radovi izvrše,

nastaju najveće promene na topografiji terena.

Kada posmatramo uticaj na zemljište, kao što je takoĊe bilo definisano i za vodu, mogu se

razlikovati dve kritiĉne faze. One se odnose na fazu izgradnje i na fazu eksploatacije.

6.2.1. Faza izgradnje

Na pravljena je razlika izmeĊu dva aspekta uticaja izazvanih izgradnjom puta:

ZagaĊenje tla

Degradacija tla

ZagaĊenje tla u ovoj fazi moţe biti izazvano nepravilnim rukovanjem oko nafte i njenih

derivata koji se koriste za graĊevinske mašine i postrojenja u toku gradnje, pranjem vozila i

mehanizacije izvan prostora odreĊenog za takvu namenu, neadekvatnim organizovanjem

gradilišta i drugim aktivnostima koje nisu sprovedene u skladu sa pravilnikom tehniĉkih mera

za zaštitu okoline u toku izgradnje.

ZagaĊenje tla u toku izgradnje je aspekt uticaja na zemljište, kao faktor ţivotne sredine koji se

moţe smanjiti na minimum ili kompletno eliminisati ako zaštitne tehniĉke mere navedene u

opisima mera za ublaţavanje posledica izgradnje budu ispoštovane.

Page 55: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

U sluĉaju izgradnje puta, pitanje efekata na zemljište (degradacija tla) se prvenstveno ogleda

u potrebi da se transportuju velike koliĉine graĊevinskog materijala kao i potrebi da se

otvaraju pozajmne jame i prostori za odlaganje materijala. Ove aspekte će izvoĊaĉi

ispoštovati u skladu sa ovom studijom (EIA) o uticajima na ţivotnu sredinu, planovima za

menadţment ţivotnom sredinom (EMP), kao i ugovornim specifikacijama.

Potreba da se ekstenzivno uklanja površinski sloj zemlje sa velikih površina koje sada imaju

vegetaciju, potencijalno moţe uticati na podzemne vode, površinske tokove kao i opštu

ocednost tla. Sliĉno ovome, tamo gde se prave privremeni pristupni putevi, uticaji na susedne

površine mogu dovesti do poremećaja sheme drenaţe i do promena u propustljivosti tla. Ni

jedna sekcija novo-projektovanog autoputa E-80 neće trpeti nikakvu degradaciju zemljišta od

otvaranja pozajmnih jama ili formiranja deponija u ovim posebnim uslovima.

Na sekcijama autoputa od Proseka preko Crne reke, Ĉiflika, Ponora do Pirota, projektnim

rešenjem predviĊeno je pravljenje useka i odseka u znaĉajnim duţinama, kao i iskop tunela

“Staro Bancarevo” (prema varijantama : levi tunel km 28 + 670 do km 29 + 320; a desni km

28 + 650 do km 29 + 600; // desni 28 + 638 - km 29 + 323 ) Viškovi materijala iz ovih iskopa

mogu se koristiti za gradnju podloge puta.

Sav deficitni materijal za podlogu puta moţe se uzeti iz postojećih dozvoljenih pozajmnih

jama u neposrednoj blizini trase autoputa (do 30km). Sav višak materijala lošeg kvaliteta

moţe se odlagati u jarkove ili druga ulegnuća, s tim što će odlaganje biti u skladu sa EIA i

imati odobrenje od zakonskih vlasti u toku faze detaljnog projektovanja. Pesak i šljunak, kao

materijali dobrog kvaliteta za nasipe i posteljicu, mogu se vaditi iz aluvijalnog materijala pored

reke Nišave i njenih glavnih pritoka, opet u skladu sa EIA i prethodnim odobrenjem od

statutarnih vlasti.

U sluĉaju nedostatka dobrog materijala za izgradnju nasipa u zoni Pirotske klisure (tlo slabe

nosivosti, moĉvarno u toku većeg dela godine i uglavnom se nalazi u zoni pirotske klisure),

postoji predlog da se nedostatak nadopuni kreĉnjaĉkim šutom preostalim od iskopa tunela

“Sarlah” ili da se koristi kreĉnjak i lokalnih pozajmnih jama na udaljenosti do 10km od mesta

nanošenja. U tom smislu moţe se raĉunati na pozajmnu jamu “Koren” koja se nalazi na putu

Pirot – Zavoj, 5km od Pirota gde se ukupne rezerve kreĉnjaka procenjuju na 4,5 miliona

kubnih metara.

TakoĊe je moguće koristiti i pozajmnu jamu “Tomin trap” na putu Pirot – Knjaţevac, u selu

Oraovica, 8km od Pirota gde su rezerve kreĉnjaka procenjene na 150,000 m3.

Prilikom projektovanja do danas su uĉinjeni pokušaji da se kvantifikuje ukupni bilans

materijala a naroĉito da se pronaĊu naĉini da se iskopani materijal ponovo koristi (od tunela i

useka) za izgradnju nasipa i putne posteljice.

U sledećoj tabeli date su procene ukupnog bilansa materijala za svaku sekciju autoputa.

E-80 odlaganje (m3) pozajmica (m

3)

1. Prosek – Crvena Reka 1 100000

2. Crvena Reka - Ciflik 414000

3. Ciflik - Pirot 668000

4. Pirot - Dimitrovgrad 4000

5. Obilaznica Dimitrovgrad 96000

Degradacija zemljišta na potezu severne obilaznice kod Dimitrovgrada neće se dogoditi zbog

otvaranja pozajmnih jama ili formiranja deponija. Sigurno je da svi deficitni materijali potrebni

Page 56: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

za nasipanje duţ ove sekcije mogu biti nadoknaĊeni iz materijala koji su iskopani u dubokom

iskopu ili od useka i od dva tunela - "Prţojna padina" (L = 550 m) i "Progon" (L = 1000 m).

U toku izgradnje planirane trase autoputa potrebno je preduzeti aktivnosti da se minimiziraju

eventualni uticaji na ţivotnu sredinu. Ovo pre svega ukljuĉuje sledeće mere:

SprovoĊenje dalje ekološke analize kao dela detaljnog projekta, fokusirane na izbor

graĊevinskih kampova i njihovog situiranja, kao i na izvoĊenje s njima povezanih radova,

kao što su asfaltne baze koje će biti potrebno locirati u blizini puta.

Stroga zaštita na svim podruĉjima izvan neposredne dogovorene zone gradilišta, tako da

se nikakve dodatne površine ne mogu koristiti kao stalna ili prevremena deponija za

odlaganje materijala, ili kao pozajmne jame ili za parkiranje i popravku mehanizacije.

Uklanjanje, skladištenje i rukovanje površinskim slojem humusa tako da moţe biti

iskorišćen u konaĉnom formiranju pejsaţa, restauraciji biljnog pokrivaĉa i stabilizaciji

kosina.

Skladištenje i rukovanje gorivom, uljima i drugim ugljovodonicima biće kontrolisani proces

ukljuĉujući mere za spreĉavanje kontaminacije tla i vode. Projektom će biti predviĊeno

skladištenje na zaptivenim površinama i u sekundarnom rezervoarskom sistemu a

tankiranje svih postrojenja, vozila i mehanizacije neće biti dozvoljeno na manje od 50m od

vodotokova, drenaţe ili kanala koji vode do prirodnog vodotoka.

Zabranjeno je otvaranje nekontrolisanih pristupnih puteva za pojedinaĉne delove

gradilišta.

Parkiranje graĊevinskih mašina dozvoljeno samo na za to odreĊenim površinama koje će

biti opremljene posebnim merama zaštite protiv zagaĊenja tla od goriva, ulja ili naftnih

derivata. U sluĉaju da se tlo kontaminira prosipanjem, oštećeni sloj će biti uklonjen i

odloţen na za to odobrenoj deponiji u skladu sa planovima izvoĊaĉa za menadţment

otpadom.

Sistematsko prikupljanje ĉvrstog otpada u toku gradnje (ukljuĉujući hranu i ambalaţu

materijala kao i druge vrste otpada) biće preduzeto i deponovaće se na dogovorenim

mestima koja imaju dozvolu, u skladu sa WMP (planovima rukovanja otpadom).

Ĉišćenje opreme i vozila biće dopušteno samo u odreĊenim prostorima, projektovanim

tako da se izbegne zagaĊenje tla i vode. TakoĊe, pranje betonskih mešalica i

nekontrolisano prosipanje preostalog betona biće kontrolisana operacija; predviĊeno je

korišćenje „postavljenih“ jama ili rezervoara koji će se koristiti za ispiranje opreme

zaprljane betonom posle betoniranja. Beton koji se tu bude nataloţio moći će da se ukloni

kao inertni ĉvrsti otpad ili da se po potrebi ponovo koristi za nasipanje na posebnim

mestima.

Po završetku iskopa materijala sve pozajmne jame i deponije otpada moraju se vratiti u

prvobitno stanje gde god je to moguće da bi se umanjio vizuelni efekat i ponovo

uspostavila prirodna vegetacija. U ovom će se dogaĊati ograniĉenja, naroĉito u

sluĉajevima kada je materijal iskopan iz kamenoloma za dozvolom, tamo gde je uticaj

projekta ograniĉen, kao što će biti u sluĉaju legalnih deponija za odlaganje otpada.

6.2.2 Faza eksploatacije

U toku faze eksploatacije, zagaĊenje tla biće uglavnom proizvod sledećih procesa:

Page 57: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

ZagaĊenje od kišnice koja se sliva sa putne površine

Taloţenje izduvnih gasova i ĉestica i njihova remobilizacija zahvaljujući odvijanju

saobraćaja.

Taloţenje organskog i neorganskog otpada

Prosipanje tovara u saobraćaju

Osim toga , na zagaĊenje tla još utiĉe:

Putni drenaţni sistem

Obim saobraćaja i struktura tokova u saobraćaju

Konfiguracija okolnog terena

ZagaĊenje od disperzije tokom kretanja vozila ograniĉeno je na uski pojas pored ivice

puta

Disperzija materijala sa površine puta u toku sušnog perioda, od kretanja vazduha

izazvanog kretanjem vozila takoĊe se dogaĊa na uskom pojasu pored ivice puta,

Sedimentacija iz atmosfere postoji na udaljenju od više stotina metara ali trenutno se

ne moţe definisati niti se mogu utvrditi specifiĉne ustaljene forme koje bi mogle biti

korišćenje za kvantifikovanje ove pojave.

Najviše je prouĉen problem zagaĊivanja tla olovom, uglavnom zbog njegove izuzetne

toksiĉnosti i bio-akumulirajućih karakteristika, koje su potencijalno deo ljudskog lanca ishrane.

Na osnovu podataka u prognozama o tokovima saobraćaja za period do 2021 u ovom

koridoru, sadrţaj kontaminirajućih materija u zemljištu je utvrĊen preuzimanjem kalkulacija

koje su bazirane na javno dostupnim podacima iz razliĉitih elaborata. Ovde predstavljeni

podaci se ne mogu smatrati konaĉnim, ali su indikativni u vezi prirode i koliĉine zagaĊivaĉa

koji se tipiĉno nalaze i akumuliraju pored autoputeva.

Tabela 5-1 Oĉekivani sadrţaji teških metala u tlu za analizirane sektore na autoputu E-

80 (ppm)

Br.. Elem. MPC*

Oĉekivani sardţaj po sektoru autoputa

Pro. - Cr.

Reka

Cr. Reka -

Pirot Pirot – Dimitr.

Severna

obilaznica

Dimitrov.

1 Ag 50 110-145 110-160 42.2-60.5 40-60

2 B 130-170 180-230 55-66.2 55-70

3 Ba 335-370 600-780 138-151.8 140-155

4 Be 65-95 100-150 27.6-38.6 25-40

5 V 145-185 220-260 60.7-75.9 60-75

6 Ga 60-70 80-120 24.8-27.6 25-30

7 Co 30-45 50-90 12.4-17.9 15-20

8 Cu 100 185-225 190-240 75.9 -92.4 75-95

9 Cr 100 225-265 360-440 92.4-107.6 95-110

10 Mn 145-185 2210-2590 60.7-75.9 60-75

11 Ni 50 110-135 190-240 45.5-55.2 45-55

12 Sc 60-75 50-90 24.8-30.3 25-30

13 Zn 300 160-185 330-370 66.2-75.9 65-75

Page 58: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Br.. Elem. MPC*

Oĉekivani sardţaj po sektoru autoputa

Pro. - Cr.

Reka

Cr. Reka -

Pirot Pirot – Dimitr.

Severna

obilaznica

Dimitrov.

14 Zr 225-260 400-560 92.5-107.64 90-110

15 Sr 225-260 360-440 92.5-107.64 90-110

16 Pb 100 210-260 380-430 85.6-107.64 85-110

17 Y 110-145 220-260 45.5-60.7 45-60

*Definisano u Pravilima o dozvoljenim koliĉinama opasnih i štetnih materija u tlu i vodi za

navodnjavanje, i metodi njihovog testiranja (Sl.List RS. Br.23/94)

Na osnovu ovih kalkulacija dobijenih za svaku sekciju koridora, moţe se zakljuĉiti da

potencijalne probleme zagaĊenja tla ne treba uzimati u obzir. MeĊutim, predviĊeno je da se

nivo olova u budućnosti moţe smanjiti, zato što se sve više sa goriva koje sadrţi olovo prelazi

na bezolovno gorivo.

Iako je olovo najistaknutiji zagaĊivaĉ u saobraćaju, kada posmatramo poljoprivredu i

prehrambenu proizvodnju, najveći uticaj olova i kadmijuma je u zonama od 1.0 do max. 5.0

metara duţ puta, što pripada okvirima zaštitne zone puta i ne bi trebalo da negativno utiĉe na

površine izvan tog pojasa.

Zemljište u blizini autoputa moţe imati koncentraciju kadmijuma do 3mg/kg. Ovaj element

manje potiĉe od taloţenja izduvnih gasova a mnogo više od habanja guma na površini

kolovoza.

S obzirom na relevantne tokove saobraćaja, koncept kontrolisanog oceĊivanja kolovoza u

zatvorenom sistemu ne bi trebalo da negativno utiĉe na kontaminaciju pod predviĊenim

uslovima eksploatacije.

Smatra se da je potencijal za izazivanje nestabilnosti terena koji bi rezultirao od izgradnje

autoputa veoma nizak, pošto su geotehniĉki uslovi su razmatrani detaljno u toku

projektovanja i biće predmet dalje analize u fazi detaljnog projektovanja. Na projektovanom

pravcu autoputa E-80, nestabilni delovi terena obuhvataju kosine u izraţenom procesu

aktivnih i smirenih strana, kao i delove pirotske klisure (na sekciji Stanicenje – Pirot, naroĉito

od km74+000 do km 75+700) koji su sazdani od barsko aluvijalnog moĉvarnog zemljišta,

slabe nosivosti, a koju reprezentuje blatna glina i treset, gde je taloţenje znaĉajno i ima

karakter dugotrajne višegodišnje konsolidacije. Najveći problem je kod odrona na delu trase

gde poĉinje tunel „Sarlah“, i njega je potrebno stabilizovati. Izgradnja na ovom i sliĉnim

delovima terena je nemoguća ukoliko se na preduzmu odreĊene mere rehabilitacije.

Aktivne deluvijalne naslage ili obluĉasti materijal susreću se duţ cele zone ove trase,

procenjene dubine 1.0 - 5.0 m, od km 63 + 000 do km 63 + 250.

Erozija zemljišta od ispiranja i uklanjanja najsitnijih ĉestica i organskih komponenata dešava

se prirodno, ali se moţe ubrzati seĉom šuma i lošim zemljišnim upravljanjem. Prema tome,

biće neophodno da se sprovodi dobar menadţment u praksi skidanja površinskog sloja i

ponovnog uspostavljanja biljnog pokrivaĉa kako bi se postiglo efikasno vraćanje terena

gradilišta u preĊašnje stanje i stabilizacija svih useka i nasipa. TakoĊe će biti neophodno da

se površinska voda i curenje podzemnih voda odvodnjavaju tako što će se izgraditi

odgovarajući drenaţni sistem.

Page 59: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Erozivni procesi u oblastima u slivovima pritoka reke Nišave u okviru koridora autoputa, koji

se ovde razmatraju, uglavnom pripadaju opsegu od akumulacije nanosa do srednje visoke

erozije.

Sve pritoke Nišave na sekciji od Ĉiflika preko Ponora do Pirota (istok), takozvana “brdovita

varijanta” imaju izrazito karakter bujice. Osnovna karakteristika hidrološkog reţima vodenih

tokova su bujiĉni talasi koji iznenada nadoĊu i kratko traju. Posle obilnih padavina u podruĉju

razvoĊa, formiraju se talasi bujice koja nosi velike koliĉine erozivnog nanosa.

Uopšteno moţemo reći za podruĉje koje pokriva koridor ovog autoputa da se njegovi donji

delovi (aluvijalna ravan Nišave i njenih glavnih pritoka) sastoje od akumuliranih nanosa.

Brdovito planinski deo terena obuhvata deo planine Belava i padine Stare Planine, ima

kreĉnjaĉku strukturu i pripada srednjoj do visokoj eroziji.

Problem uticaja procesa erozije i bujice na puteve sastoji se u potencijalnom efektu reĉnih

nanosa na sve objekte koji se nalaze na mestima gde put preseca vodene tokove. Nanošenje

i akumulacija materijala u zonama mostova i kanala moţe u mnogome da umanji kapacitet

ovih objekata. U tom sluĉaju, kada nastupe visoke vode, otvori na ovim objektima mogu se

zagušiti i trasa puta moţe biti poplavljena.

U toku detaljnog projektovanja za izgradnju puta biće neophodno da se urade projekti za

regulaciju protiv erozije od okolnog podruĉja uticaja. Specifiĉne biološke, bio tehniĉke i

tehniĉke mere mogu umanjiti proizvod erozije i transfer sedimenata a prema tome i stepen u

kome će buduća putna trasa biti ugroţena sedimentnim naslagama od erozije.

Razmatrajući zakljuĉke do kojih se došlo u toku izrade elaborata o uticajima na ţivotnu

sredinu (EIA) do danas, biće potrebno da se definišu mere koje će se preduzimati u toku

operativne faze (faze eksploatacije). Ove mere podrazumevaju sledeće aktivnosti:

Potrebno je obezbediti odgovarajuće oznake na putu, znake i signale za ovu sekciju,

ukljuĉujući i sve oblike potrebnih ograniĉenja i obaveštavanja;

Za proceduru odrţavanja u zimskom periodu, potrebno je pripremiti posebne

operativne planove uzimajući u obzir zaštitu ţivotne sredine.

Kosine nasipa moraju se pejzaţno obraditi i zasaditi biljnim pokrivaĉem u cilju

poboljšanja vizuelnog efekta i da bi se smanjila potencijalna površinska erozija;

Zbog zagaĊivanja tla od eksploatacije puta, potrebno je obezbediti minimalnu zonu

zaštite puta koja neće biti obradiva površina. S obzirom na oĉekivane koncentracije

zagaĊivaĉa, ovaj pojas ne treba da se prostire preko 5 metara od eksproprijacionog

pojasa. Trava koja se dobije odrţavanjem zelenih površina u blizini puta neće se

koristiti za ishranu stoke. Vaţno je da se lokalne zajednice informišu i edukuju u vezi

opasnosti od upotrebe ovakve vegetacije. Moţda će biti potrebno da se u fazi

detaljnog projektovanja naĊe mehanizam koji će omogućiti implementaciju. Nikakvi

herbicidi ne smeju se koristiti za uništavanje korova;

Da bi smanjili efekte salinizacije tla u blizini autoputa koja bi bila posledica zimskog

odrţavanja, upotrebu natrijum hlorida treba zameniti drugim materijama koje imaju

sliĉan ili jaĉi efekat odleĊivanja. Tamo gde se u procesu odrţavanja koristi natrijum

hlorid, od kritiĉnog znaĉaja biće precizno planiranje raspodele vremena i koliĉina;

Svi prateći sadrţaji uz planiranu putnu trasu treba da budu projektovani i podignuti u

skladu sa glavnom funkcijom ovog puta i to tek pošto studija o uticajima na ţivotnu

sredinu bude završena;

Page 60: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

6.3. Kvalitet vazduha

ZagaĊenje vazduha kao posledica saobraćaja na putu, kao kriterijum koji definiše odnose

izmeĊu autoputa i ţivotne sredine, danas je relativno efikasno kvantifikovan, bez obzira na

stohastiĉni karakter velikog broja parametara koji suštinski definišu ovaj fenomen

(meteorološki, topografski, saobraćajni, graĊevinski itd..)

Okviri ovog elaborata su sazdani na indikatorima koji su definisani kao medianske godišnje

vrednosti (dugotrajna koncentracija) i 95 procentne vrednosti (maksimalna kratkotrajna

koncentracija).

Do sada, analiza otpadnih gasova proizvedenih radom motornih vozila, otkrila je prisustvo

više stotina štetnih organskih i neorganskih komponenata. U cilju analize u okviru ove studije,

usvojene su sledeće komponente : ugljenmonoksid (CO), azot monoksid (NO), azot dioksid

(NO2), sumpor dioksid (SO2), ugljeni hidrati (CxHy), olovo (Pb) i ĉvrste ĉestice (ĉĉ).

Pravila o graniĉnim vrednostima, metodima merenja emisije i kriterijumima za utvrĊivanje

mernih taĉaka i beleţenja podataka (Sluţbeni list RS br.54/92) propisuju graniĉne vrednosti

emisije, alarmantne emisije, epizodnog vazdušnog zagaĊenja , metode za sistematsko

merenje emisije, kriterijume za utvrĊivanje mernih taĉaka i naĉin skladištenja podataka.

Standardi kvaliteta buke i vazduha dati su u aneksu F.

Tabela 5-2 MPC zagaĊivaĉa u atmosferi

Supstanca Naseljena oblast

(mg/m3)

Nenaseljena oblast

(mg/m3)

Ugljenmonoksid

CO

vrednost mediana

najviše vrednosti

3

10

3

5

Azot dioksid

NO2

vrednost mediana

najviše vrednosti

0.06

0.15

0.05

0.085

Olovo

Pb

vrednost mediana

najviše vrednosti

0.001

0.01

0.001

0.01

Sumpor dioksid

SO2

vrednost mediana

najviše vrednosti

0.05

0.35

0.03

0.15

Ĉvrste ĉestice

CC

vrednost mediana

najviše vrednosti

0.05

0.15

0.03

0.05

Uticaji putnog saobraćaja na zagaĊenje vazduha su analizirani sa dva aspekta: u fazi

izgradnje i u fazi eksploatacije.

6.3.1. Faza izgradnje

Po samoj svojoj prirodi, izvoĊenje graĊevinskih radova moţe biti znaĉajan izvor zagaĊenja

atmosfere prouzrokovan upotrebom graĊevinskih mašina koje uglavnom rade na fosilna

goriva.

Pomeranje velikih koliĉina zemlje u toku izrade podloge puta (izrada odseka, nasipa) rezultira

podizanjem ogromnih koliĉina prašine u atmosferu, što moţe negativno uticati na

stanovništvo i vegetaciju. Rad fabrike asfaltne baze i korišćenje asfaltne mase na putnoj trasi

dovodi do emisije isparljivih organskih jedinjenja (VOC) koji sadrţe veliki procenat policikliĉnih

aromatiĉnih ugljovodonika (PAH) ĉiji je uticaj na pojavu kancerogenih oboljenja u populaciji

potvrĊen.

Page 61: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

U ovom sluĉaju, prostor gde će se izvoditi graĊevinski radovi je udaljen više od 100m od

naseljenih površina te se prema tome ne oĉekuje pojava znaĉajnih negativnih efekata na

zdravlje populacije. Postojeća fabrika asfalta je locirana izvan zone uticaja projekta.

6.3.2. Faza eksploatacije

Proraĉuni koncentracije zagaĊivaĉa vazduha na karakteristiĉnim presecima planiranog puta

su napravljene korišćenjem savremenog kompjuterskog programa koji je razvijen na

temeljima modela kakav je definisan u pravilniku za procenjivanje zagaĊenja vazduha na

putevima (Merkblat über Luftverunreinigungen an Strassen, MLuS-90). Parametri

komponenata zagaĊivaĉa vazduha u formi medianskih godišnjih vrednosti i 95 procentne

vrednosti.

Rezultati kalkulacija i analiza

Na osnovu procedura koje su korišćene za kalkulacije komponenata vazdušnog zagaĊenja za

karakteristiĉne mikroklimatske uslove, dobijeni su podaci koji predstavljaju merodavne

indikatore vazdušnog zagaĊenja. Podaci su dobijeni uzimanjem u obzir relevantnih

meteoroloških uslova, kao is prostornim poloţajem trase i brzine najĉešće prisutnih vetrova.

TakoĊe su izraĉunate stalne i trenutne koncentracije dominantnih zagaĊivaĉa CO, NO, NO2,

CXHY, Pb, SO2, i ĉvrstih ĉestica na svakih 25m to 100m od ivice kolovoza, a zatim na 200m i

300m. Posle analize podataka o brzini i uĉestalosti vetrova, donet je zakljuĉak da je

severozapadni vetar koji duva brzinom od 2.9 m/s najĉešći u razmatranom koridoru.

Koncentracije zagaĊivaĉa vazduha su kalkulisane za ektremne uslove boĉnih vetrova.

TakoĊe su modelirane za brzinu vetra od 1.5m/s , što je proseĉna brzina vetra u koridoru,

uzimajući u obzir i periode bez vetra. Zbog fazne izgradnje, svi proraĉuni su pripremljeni za

godinu 2012 kao reprezentativnu za Fazu I, i za 2022., kao konaĉnu godinu operativnog

perioda eksploatacije.

Na osnovu podataka dobijenih analizom tipiĉnih uslova i odabranih sekcija od Proseka do

Dimitrovgrada, kao i graniĉnih vrednosti definisanih u Pravilima o graniĉnim vrednostima,

metodima merenja emisije i kriterijumima za utvrĊivanje mernih taĉaka i beleţenja podataka

(Sluţbeni list RS br.54/92), moţemo zakljuĉiti sledeće:

Za vetar proseĉne brzine 1.5 m/s, kratkotrajne koncentracije nitrodioksida (NO2) su

preko dozvoljene granice kod 37m do 50m od ivice kolovoza a za dugotrajne

koncentracije prekoraĉenje limita je na 33m.

Sa kalkulacijom zagaĊivanja vazduha u uslovima preovlaĊujućeg severoistoĉnog

vetra brzine 2.9 m/s, predviĊaju se mnogo uţe zone prekoraĉenja vrednosti nego kod

prethodnih.

Koncentracije sumpor dioksida, ĉvrstih ĉestica i olova na eksproprijacionom pojasu su

iznad ograniĉenja predviĊenih zakonom pod svim mikro klimatskim uslovima.

Znaĉajne koncentracije zagaĊivaĉa treba oĉekivati u zoni ulaska u tunele.

Sa aspekta uticaja zagaĊivaĉa na floru, ovaj fenomen je posebno znaĉajan zbog obradivih

površina i useva. Dobijeni rezultati pokazuju da u pojasu proseĉne širine 37m (17m u fazi I)

od ivice kolovoza, sa vetrom proseĉne brzine 1.5 m/s , koncentracije zagaĊivaĉa (naroĉito

nitro oksida) mogu se oĉekivati u takvoj meri da izazivaju trajne negativne posledice na rast i

razvoj biljaka. Preporuĉuje se izbegavanje gajenja biljaka za ljudsku potrošnju u pomenutom

Page 62: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

koridoru, nego da se ovo podruĉje kultiviše biljkama koje su otporne na pomenute supstance.

Opšti zakljuiĉak bi bio na osnovu svih izvedenih analiza da je problem zagaĊenja vazduha u

koridoru planiranog puta nije zanemarljiv.

Pravljenjem modela koncentracije vazdušnih zagaĊivaĉa za sekciju autoputa (severna

obilaznica kod Dimitrovgrada) pod klimatskim uslovima, i uporeĊujući ih sa graniĉnim

vrednostima koncentracije, dolazimo do sledećih zakljuĉaka:

Koncentracije svih zagaĊivaĉa osim zasićenih ugljovodonika (CxHy) i nitro oksida

(NOx) su ispod maksimalnih dozvoljenih vrednosti pod bilo kojim vremenskim

uslovima;

Generalno, dok duva dominantni vetar (SE) koncentracije vazdušnih zagaĊivaĉa su

više na levoj strani obilaznice;

Kratkotrajne koncentracije zasićenih ugljovodonika (CxHy max) su prevaziĊene duţ

cele leve strane na trasi (u proseku 21m od ivice trotoara) i u većem delu s desne

strane (osim od km 94+700 do km 96+700).

Za dugotrajne koncentracije alkalnih materija (CxHysr) za eksproprijacioni pojas na

levoj strani prekoraĉenja variraju u okvirima limita (u proseku 2m od ivice trotoara) a

sa desne strane vrednosti ostaju u okvirima limita za maksimalne dozvoljene

koncentracije (MPC).

Od nitro oksida, maksimalne dozvoljene koncentracije su prekoraĉene samo u

sluĉajevima kratkotrajne koncentracije nitrodioksida (NO2 max), uglavnom sa leve

stane puta, sa proseĉnom distancom od 3m od ivice trotoara; tj. Ugroţena zona

ostaje u okvirima eksproprijacionog pojasa.

Znaĉajne koncentracije zagaĊivaĉa mogu se oĉekivati u zoni portala (ulaska) u

tunele, na levoj strani puta.

6.4. Buka

Buka je jedan od prostorno najistaknutijih efekata u ţivotnoj sredini. MeĊu svim izvorima

buke, buka od saobraćaja zauzima najveći procenat a manji udeo otpada na druge izvore

buke (industrija, graĊevinske aktivnosti, buka od zabavnih aktivnosti itd..) Uticaj buke

posmatranog projekta je prouĉavan s aspekta njegove dve faze; faze izgradnje i faze

eksploatacije. Standardi buke i vazduha dati su u Aneksu F.

6.4.1 Faza izgradnje

Fazu izgradnje u pogledu buke karakteriše rad graĊevinskih mašina i postrojenja lociranih duţ

puta koji se gradi. Izvori buke u toku radova su teške graĊevinske mašine i njihov saobraćaj

povezan sa izvoĊenjem radova. U organizaciji izgradnje linearnog objekta kao što je put,

karakteristiĉno je postavljanje graĊevinskih mašina na relativno velikim površinama, što

oteţava mogućnosti za intervenciju zaštite ţivotne sredine od povećanih nivoa buke.

Izlaganje ovim uticajima je ograniĉeno vremenski i privremenog je karaktera pa je tako i

razmotreno u merama za ublaţavanje uticaja u toku faze izgradnje.

Mere za ublaţavanje uticaja u fazi izgradnje

Page 63: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Pošto u ovoj fazi pripreme projekata ni jedan koncept izvoĊenja radova nije dovršen,

ukljuĉujući i transportne puteve, nemoguće je predvideti specifiĉne nivoe buke koji će biti

prisutni prilikom izvoĊenja radova.

Sledeće mere za ublaţavanje uticaja biće sprovedene na svim gradilištima. Pojedinaĉno

izvršenje ovih mera u vezi sa specifiĉnostima svakog gradilišta i u skladu sa praćenjem

indikatora nivoa buke, biće razraĊeni u okviru specifiĉnih EMP planova na svakom gradilištu

koje će prirpemiti izvoĊaĉi a koji će biti odobreni pre poĉetka radova. MeĊutim opšte mere

ublaţavanja uticaja mogu se definisati prema sledećim procedurama ĉija primena moţe

doprineti ublaţavanju uticaja buke u fazi izgradnje:

Podizanje svesti radnika o tome da buĉne aktivnosti treba svesti na najmanju meru;

PrilagoĊavanje radnog vremena;

Korišćenje moderne opreme i mašina sa prigušivaĉima buke kada se radi u blizini

naseljenih mesta.

Redovno odrţavanje graĊevinskih vozila i opreme u smislu eliminisanja nepotrebnih

izvora buke;

Izbegavanje istovremenog rada više buĉnih mašina kada god je to moguće;

Iskljuĉivanje mašina kada nisu u upotrebi,

Korišćenje prirodnih akustiĉkih prepreka ili panoa za zaštitu od buke oko mašina;

Redovno odrţavanje pristupnih i privremenih puteva i ograniĉenje brzine vozila na

neasfaltiranim putevima za transport materijala.

6.4.2. Uticaj u toku eksploatacije

Saobraćaj na putu igra dominantnu ulogu ako se uporedi sa drugim tipovima saobraćaja i on

se knostantno uvećava. Ovo dovodi do povećanja nivoa buke u zonama oko puta.

Buka je najistaknutiji nematerijalni izvor zagaĊenja u putnom saobraćaju; s obzirom na

poreklo buka je veoma kompleksna pojava i ima stohastiĉki karakter. Analiza uticaja buke

podrazumeva definisanje parametara saobraćajne buke na prostorno i funkcionalno

definisanom putu. Status koji se definiše na ovaj naĉin se poredi sa vaţećim zakonskim

postulatima koji propisuju maksimalne dozvoljene nivoe buke za pojedine kategorije.

Prekoraĉenje dozvoljenih nivoa buke implicira potrebu da se stanje analizira i preduzmu

neophodne mere zaštite.

Tabela 5-3 Najviši dozvoljeni nivoi buke u dB(A) za razliĉite (JUS U.J6 205

Namena korišćenja prostora Najviši dozvoljeni nivo spoljašnje buke

dB(A)

Danju Noću

Prostori za relaksaciju i rekreaciju

Bolnice i zone za rehabilitaciju

Kulturno –istorijski spomenici

Veliki parkovi

50

40

Turistiĉki prostori

Mala i seoska naselja,

Kampovi i školske zone

50

45

Page 64: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Namena korišćenja prostora Najviši dozvoljeni nivo spoljašnje buke

dB(A)

Danju Noću

Iskljuĉivo rezidencijalne zone 55 45

Poslovno stambene zone,

Trgovinsko stambene zone,

Deĉija igrališta

60

50

Centar grada, specijalizovane zanatske,

komercijalne, administrativne zone sa stanovanjem,

Zone duţ puteva i glavnih saobraćajnica

65

55

Industrijske zone, skladišta i servisi i transportni terminali

bez stambenih jedinica.

Na obodima zone, buka ne sme

prelaziti nivo dozvoljen u susednoj

zoni.

Maksimalni dozvoljeni nivo spoljašnje buke za naseljena mesta u koridoru budućeg autoputa

E-80 iznosi 65 dB(A) za dnevne ili 55 dB(A) za noćne uslove.

Kompleksan uvid u probleme buke u zoni planirane saobraćajnice moguć je samo ukoliko se

njegove karakteristike prouĉe za sve ugroţene kategorije i prostorne jedinice. Oslanjajući se

na znanje iz opštih uslova u širenju i konstantama na lokaciji, definisani su odgovarajući

preseci koji su od interesa za ovo istraţivanje i koji se u ovom specifiĉnom sluĉaju poklapaju

sa odgovarajućim transverzalnim profilima.

Za ovu specifiĉnu procenu relevantnih nivoa na odreĊenim taĉkama preseka, korišćeni su

posebni kompjuterski programi. Oni su pripremljeni na osnovu pravilnika pod naslovom :

"Richtlinien für den Larmschutz an Strassen". Ova metodologija daje procene nivoa

saobraćajne buke za periode od 16 sati u toku dana (06:00 do 22:00) i 8 sati u toku noći

(22:00 do 06:00).

Kalkulacija u cilju ove analize je napravljena na ujednaĉenim razmacima od ose puta, sa

jedne i sa druge strane do udaljenost od 300m. Ova procedura ukljuĉuje kompletnu oblast

relevantnih uticaja i uslova stvorenih za proceduru kvantifikovanja. Na osnovu dobijenih

rezultata, dokumentovani zakljuĉci mogu se donositi u pogledu negativnog uticaja

saobraćajne buke i moţe se identifikovati svaka potreba za merama koje ublaţavaju uticaj na

ţivotnu sredinu.

Korišćenjem gore opisane metodologije i specifiĉnih uslova na gradilištu za svaku

karakteristiĉnu sekciju, izvedena je kalkulacija relevantnih pokazatelja za izabrane sekcije u

pogledu situacionog poloţaja objekata u blizini trase. Za evaluaciju uslova, usvojili smo

dozvoljene graniĉne vrednosti od 55 dB (A) u noćnim uslovima koje se primenjuju na

postrojenja duţ glavnih saobraćajnih pravaca. Na osnovu procene saobraćajne buke u

planiranom periodu, zabeleţeni su na karakteristiĉnim presecima maksimalni nivoi buke koji

se dostiţu na 25m od ivice puta, kao i minimalne i maksimalne udaljenosti na kojima se ove

graniĉne vrednosti dostiţu. Razlike u nivoima buke na pojedinim mestima dolaze od fiziĉkih

prepreka u transverzalnom profilu kao i zbog blizine ţelezniĉke pruge i glavnog puta koji će

ostati na mestu kao paralelni putni pravac. Rezultati su prikazani na tabeli 5-4.

Page 65: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 5-4 Rekapitulacija rezultata procene saobraćajne buke

Sekcija

Maksimalni nivoi buke na

referentnoj udaljenosti od 25

metara

Udaljenosti na kojima je

dostignuta dozvoljena graniĉna

vrednost buke

Dan Noć Min. Max.

Prosek – Crvena Reka 72 dB(A) 67 dB(A) 70 m 210 m

Crvena Reka – Ĉiflik 72 dB(A) 67dB(A) 60 m >300 m

Ĉiflik – Ponor - Pirot 72 dB(A) 65 dB(A) 45 m >300 m

Pirot – Poĉetak obilaznice

Dimitrovgrad 74 dB(A) 62 dB(A) 55 m >300 m

Severna obilaznica Dimitrovgrad 74 dB(A) 69 dB(A) 20 m 240 m

E–80 autoput

Prosek - Dimitrovgrad 74 dB(A) 69 dB(A) 45 m >300 m

Na osnovu numeriĉkih podataka dobijenih kalkulacijom i na osnovu relevantnih nivoa

propisanih zakonom, moţe se doneti zakljuĉak da su graniĉne vrednosti buke prekoraĉene u

zonama gde postoje registrovani objekti.

Page 66: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Mere ublaţavanja uticaja u fazi eksploatacije

Glavni cilj analize saobraćajne buke na autoputu E-80 je da se odaberu odgovarajuće

procedure usmerene na ublaţavanje negativnih uticaja koje buka ima na stanovništvo.

Tehniĉke mere ublaţavanja ukljuĉuju sve procedure koje su potrebne da se umanje

kvantifikovani negativni uticaji i svedu u okvire dozvoljenih vrednosti.

Redukcija uticaja buke moţe se postići razliĉitim procedurama:

Smanjenje uticaja buke zasaĊivanjem zelenog zaštitnog pojasa izmeĊu autoputa i

ugroţenih objekata

Smanjenje buke u objektima instalacijom zvuĉno nepropusnih prozora i vrata na

fasadama koje su izloţene izvoru buke – to su pasivne mere zaštite.

Redukcija prenosa buke instalacijom akustiĉkih barijera – zidova za zaštitu od buke.

U ovom konkretnom sluĉaju za autoput E-80 Prosek – Dimitrovgrad predviĊeno je korišćenje

zaštitnih objekata protiv buke kao i pasivnih mera zaštite (zvuĉno izolovani prozori i vrata).

Najvaţnija odbrana od buke je sagraditi zidove za zaštitu od buke. Ova sigurnosna mera će

se primenjivati na mestima gde se nalazi najviše ugroţenih grupa ili objekata. Pri izboru tipa

zidova, treba uzeti u obzir kriterijume koje treba zadovoljiti kao što su:

Otpornost na meteorološke uslove

Strukturalna racionalnost

Vizuelni efekat

Mogućnosti prefabrikacije

Mogućnosti produţavanja

Uklopljenost u prostor

Lako odrţavanje

Opseg potrebnih duţina i visina za izgradnju objekata za zaštitu od buke na autoputu E-80

prikazani su u tabeli 5-5. TakoĊe videti Aneks L za informacije o projektovanju.

Tabela 5-5 Objekat za zaštitu od buke na autoputu E-80

Sekcija Poloţaj objekta Visina objekta (m) Duţina objekta (m)

Prosek –

Crvena Reka

Levo 2.5 – 3.5 2 144

Desno 2.5 – 4.0 1 840

Crvena Reka –

Ĉiflik

Levo - -

Desno - -

Ĉiflik –

Ponor - Pirot

Levo 3.0 200

Desno 4.0 40

Pirot –

Poĉetak obilaznice Dimitrovgrad Levo - -

Desno - -

Severna obilaznica Dimitrovgrad Levo - -

Desno - -

Page 67: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Sekcija Poloţaj objekta Visina objekta (m) Duţina objekta (m)

Autoput E–80

Prosek - Dimitrovgrad Levo 2.5 – 3.5 2 344

Desno 2.5 – 4.0 1 880

Za autoput E-80 Prosek – Dimitrovgrad biće potrebno malo preko 4km objekata za zaštitu od

buke. TakoĊe je predviĊena primena pasivnih mera za ublaţavanje uticaja na odreĊenom

broju pojedinaĉnih zgrada, gde će ovakve mere biti ekonomski opravdanije.

TakoĊe, izgradnja rezidencijalnih objekata mora se zabraniti na udaljenjima od centralne linije

puta tamo gde nivoi buke mogu biti prekoraĉeni, kako bi se izbegle buduće komplikacije sa

problemom buke.

6.5. Ekološki i vizuelni uticaj

Potreba da se prouĉe svi negativni uticaji koji proistiĉu od izgradnje planiranog autoputa

zahtevaće istraţivanje svih mogućih negativnih uticaja u domenu flore i faune. Na osnovu

analiziranih uticaja na planiranom putnom pravcu u sferi zagaĊenja vode i vazduha, kao i na

zagaĊenje tla, zauzimanje površina i raspodelu prostora, moguće je izvući zakljuĉke u

pogledu mogućih uticaja na ekosisteme oblasti kroz koje će prolaziti putna trasa.

Trasiranje autoputa preduzeto je da bi se izbegla sva zakonom zaštićena i osetljiva mesta, a

podaci su prikupljeni iz publikovanih izvora i sa instituta za Zaštitu Prirode (INP). U toku faze

izrade EIA elaborata INP je dostavio primedbe na trasiranje, na uticaje i na mere zaštite. INP

je dostavio pismene odgovore koji ukljuĉuju i preporuke, zahteve za pojedine sekcije na

autoputu za koje su EIA elaborati već bili uraĊeni i predati na odobrenje (videti Aneks I koji

sadrţi prevod njihovih odgovora). Kljuĉni komentari od INP su sledeći:

Autoput moţe preseći staništa i onemogućiti slobodno kretanje ţivotinja, i prema

tome projektovanje mora teţiti da omogući kretanje ţivotinjskih vrsta kroz cevi i

jazove koji treba da budu pejzaţno obraĊeni tako da omogućavaju prolaz;

Odbrana od poplave kod objekata treba da bude projektovana tako da omogući

slobodan prolaz ţivotinjama i treba je oblikovati što je moguće prirodnije;

Pozajmne jame predstavljaju dodatni uticaj i njih bi posebno trebalo obraditi i vratiti u

preĊašnje stanje kako bi se umanjili negativni uticaji i olakšalo vraćanje u prirodno

stanje.

6.5.1. Uticaj na floru

Uticaj izgradnje, eksploatacije i odrţavanja na autoputu u domenu ekosistema su neizbeţna

pojava koja po prirodi stvari ima negativne posledice. Razbijanje dinamitom i bušotine imaju

faktor uticaja koji moţe dovesti do uklanjanja ĉitavih ţivotinjskih staništa i ometanje, koje

moţe dovesti do promena u biljnom i ţivotinjskom sastavu šumskih ekosistema.

Uklanjanje gornjeg sloja humusa dovodi do promene u staništima i izaziva lokalno

išĉezavanje odreĊenih vrsta flore i faune, a naroĉito predstavnike faune tla. Isušivanje izvora i

oceĊivanje terena, drenaţa, veoma su negativni faktori uticaja koji mogu dovesti do sušenja

šuma usled promena u reţimu voda i tla.

Page 68: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Mostovi i prelazi, tuneli i podzemne konstrukcije u toku izgradnje autoputa nemaju direktan

negativni uticaj na šumske ekosisteme, ali faktor uticaja moţe lokalno imati negativan znaĉaj

od sluĉaja do sluĉaja.

Buka i vibracije – ovaj oblik fiziĉkog zagaĊivanja ţivotne sredine moţe uticati negativno na

ţivote odreĊenih zajednica u šumskim ekosistemima, naroĉito kod ptica i sisara. Hemijsko

zagaĊenje tla prouzrokovano eksploatacijom puta i njegovim odrţavanjem takoĊe ima

negativan faktor uticaja na šumske ekosisteme.

Izgradnja autoputa neminovno dovodi do privremenog ili trajnog gubitka zelenih površina

pokrivenih ţbunjem, šumom, drvećem i drugom vegetacijom koja ţivi pored vodenih tokova,

kao i zemlje koja se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Kvantifikacija uticaja na floru

moguća je jedino putem identifikacije površina sa totalno uništenom vegetacijom, površina sa

izmenjenom vegetacijom i površina sa vegetacijom koja će pretrpeti izvesne uticaje. Potpuni

gubitak vegetacije biće na podruĉjima pokrivenih asfaltom. Površine obuhvaćene

eksproprijacionim pojasom koje su zasaĊene zelenim pokrivaĉem po završetku izgradnje, u

okviru pejzaţne arhitekture na padinama nasipa, kanalima, kao i površine obuhvaćene

akvizicijom za izgradnju puta, su površine sa izmenjenom vegetacijom; one su pod najvećim

negativnim uticajem od puta. Na Tabeli 5-6 dat je pregled pomenutih površina po sekcijama

puta.

Tabela 5-6 Površine sa potpunim gubitkom vegetacije i izmenjenom florom

Odgovarajući pristup ovom problemu je jedini naĉin da se ublaţe ili minimiziraju ovi uticaji.

Kad pominjemo izmene u prirodi izazvane bilo kojim uzrokom, i posledice koje odatle

proizlaze, ova dva faktora (uzrok i posledica) ĉesto se pojavljuju u diskontinuitetu prostora i

vremena. U interakciji izmeĊu višestrukih komponenata razliĉitih ekosistema i podsistema u

ţivotnoj sredini, teško je izmeriti ukupne efekte nekih odreĊenih uticaja. U kontekstu vremena,

znaĉajan interval moţe proteći pre nego što puna implikacija odreĊenih prethodnih aktivnosti

postane vidljiva.

6.5.2. Uticaji na faunu

Moderna saobraćajna infrastruktura kao što su autoput i ţeleznica ima višestruke negativne

uticaje na ţivi svet. Negativni uticaj je oĉigledan direktno. Intenzitet i konsekvence nepovoljnih

uticaja su u izvesnoj meri specifiĉne za svaku pojedinaĉnu grupu ţivotinja, dok se opšti efekti

najĉešće pokazuju kroz:

Direktno uništavanje staništa

Degradacija kvaliteta staništa duţ puteva

Fragmentacija staništa, izmenjene forme i geometrija

Presecanje ekoloških koridora i tradicionalnih puteva migracije

Deonica puta Ukupni gubitak

vegetacije (ha)

Izmenjena vegetacija

(ha)

Vegetacija pod

odreĊ. uticajem (ha)

Prosek – Crvena

Reka 64 30 41

Crvena Reka - Ĉiflik 126.3 49.7 138

Ciflik – Pirot 79 51 56

Obilaznica

Dimitrovgrad 13 38 91

Page 69: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Onemogućen ili oteţan pristup vitalnim delovima staništa

Fragmentacija ţivotinjske populacije zbog prepreke koju predstavlja put i

nemogućnost konstantne i neometane komunikacije.

Veći pritisak od lova i krivolova zbog lakšeg pristupa

Viša stopa smrtnosti kod ţivotinja zbog gaţenja

Poremećen reţim površinskih i podzemnih voda

Akumulacija teĉnog, ĉvrstog , hemijskog i drugog otpada

Intenzivirana svetlost i buka na podruĉju oko puta.

Većina ţivotinjskog sveta će privremeno migrirati izvan koridora autoputa u toku izgradnje.

Novi projektovani put moţe uništiti staništa ako njihovi preostali delovi nisu samoodrţivi.

Posledice takvih efekata su : poremećen normalni ţivotni ciklus ţivotinjskih vrsta, izmene u

njihovom ponašanju, smanjena ekološka stabilnost kao i nestanak lokalnih populacija, izmene

u kompoziciji i strukturi ţivotinjskog staništa usled toga što pojedine vrste izbegavaju put, a

sve to zajedno ima kao konaĉni rezultat suštinski osiromašenu biološku raznolikost na svim

nivoima (genetski, po vrstama, ekosistem..)

Pošto novo- projektovani put na nekim mestima prolazi kroz reĉni aluvijum pretpostavlja se da

će novi objekti imati najveći uticaj na ţivotinje koje zavise od vode kao ekosistema. S obzirom

da projekat predviĊa kontrolisanje reke, potrebno je izbegavati ove vrste radova u periodu

mrešćenja ribe. Ovo će biti detaljnije razraĊeno u specifiĉnim EMP planovima na gradilištu.

Istraţivanje na terenu za koridor autoputa, izvedeno u smislu identifikovanja mogućih

negativnih uticaja na faunu, pokazao je da ne treba oĉekivati izrazite negativne uticaje na

većem delu terena, jednostavno zato što nisu registrovani nikakvi istaknuti elementi faune.

Potencijalni uticaji na faunu koji postoje biće redukovani implementacijom uslova koje je

dostavio Institut za Zaštitu prirode (INP).

6.5.3. Vizuelni uticaji

Problem vizuelnog uticaja kao kriterijuma u odnosima izmeĊu puta i ţivotne sredine dospeo je

u ţiţu interesovanja kada je postalo evidentno da su pejzaţne odlike kvalitativni faktor koji u

mnogome doprinosi kvalitetu projekta, ili se moţe pojaviti kao element degradacije ureĊenih i

ustanovljenih odnosa.

U toku radova na analizi vizuelnih uticaja ne moţe se tvrditi da će s obzirom na pravilno

usvojenu trasu koridora sa minimalnim štetama, ovaj uticaj imati minimalne neizbeţne

posledice, prouzrokovan pre svega izmenjenom topografijom postojećeg terena. U toku

eksploatacije autoputa, kada svi radovi budu završeni i novi tokovi saobraćaja budu

uspostavljeni, uticaji na pejsaţu svakako će postati zapaţeni.

Pojam geometrijskog oblikovanja podrazumeva proces harmoniĉnog kombinovanja

dizajnerskih elemenata sa osnovnim ciljem da se ostvari prostorni izgled puta koji će u

vizuelnom smislu ostvariti pozitivan utisak i pruţiti vozaĉima osećaj sigurnosti. Pošto vozaĉi u

svom vidnom polju imaju mnogo geometrijskih oblika istovremeno koji zajedno definišu

prostorni tok na putu, potrebno posvetiti paţnju optiĉkim osobinama svakog elementa u

projektu. Harmoniĉne relacije mogu se postići samo sa usklaĊenim elementima putne trase

na situacionom planu, kao i u vertikalnim i horizontalnim poravnanjima.

Page 70: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Relacije u domenu geometrijskog oblikovanja na ovom nivou su kvantifikovane uz pomoć

informacija iz pripremnog projekta za planirani put. Pošto smo analizirali primenjene elemente

situacionih planova i popreĉnih preseka, kao i njihove uzajamne odnose, došli smo do

zakljuĉka da su kriterijumi homogenosti uglavnom ispoštovani. Nedostaci u oblasti

prostornog oblikovanja prisutni su uglavnom zbog nesaglasja izmeĊu horizontalnog

poravnanja i vertikalnog poravnanja. Ova opservacija se uglavnom odnosi na lokalna

pomeranja linije nivoa koja harmonizuje odnose preseka izmeĊu horizontalnih sekcija.

Za kvantifikaciju odnosa izmeĊu objekta puta i pejsaţa, primenjena je metodologija razbijanja

na individualne komponente (morfologiju, vegetaciju, površinske vode, objekti i opšti izgled).

Za karakteristike planiranog puta i lokalne uslove, jedina komponenta koja ima uticaja na

izgled pejsaţa je morfologija.

Zona izmenjenih pejzaţnih karakteristika moţe se definisati na osnovu medicinskog praga

opaţanja, primenom ugla vidnog polja od 100 kao mere za posmatranje maksimalne visinske

razlike u profilu postavljenog upravno na liniju tla. Takva relacija implicira da širina zone

potencijalno oštećenog pejsaţa iznosi 600N (N je maksimalna razlika u visinama u

popreĉnom profilu). Na osnovu prostornih odnosa planirane putne trase, moguće je doći do

podatka da najveća širina ove zone iznosi oko 4800m. Prema tome, najveće razvoĊe na

popreĉnom profilu trebalo bi da bude vidljivo sa udaljenosti od 4.8 km.

Ĉist pejsaţ sa dugim linijama vidljivosti niz dolinu pruţa se od km19+400 do km20+900 i

narušava se nasipom visine 8m. Bez obzira na prisustvo ĉetiri mosta male duţine, linija

opaţanja posmatraĉa biće narušena u velikoj meri iz ovog razloga izgradnjom puta.

Harmoniĉna kompozicija Kunovaĉke reke i šumskog pojasa od km21+200 do km21+550 se

lomi nasipom proseĉne visine 7m. Prelaskom na desnu stranu Kunovaĉke reke,

novoprojektovani put dolazi u neposrednu blizinu postojećeg regionalnog puta Niš – Pirot što

olakšava negativne efekte pejzaţnih odlika na terenu. Na ovom potezu, do km23+000

preovlaĊuju polja i pašnjaci. Posmatraĉeva paţnja privuĉena je osobinama obraĊenog i

kultivisanog prostora, koji se u principu smatra znatno manje privlaĉnim u estetskom smislu

nego prirodni, originalni prostor. Izgradnja puta moţe dovesti do promena u naĉinu i obimu

kultivacije poljoprivrednih površina i time do promena u karakteru i vrednosti pejsaţa. Od km

23+000 do km 31+900, trasa budućeg autoputa ide kroz šumu koja znatno suţava pojas sa

koga će budući objekat ometati liniju pogleda. Morfologija terena uslovila je trasiranje puta u

zaseku od km 31+900 do km 38+200, što je takoĊe minimiziralo smetnju liniji pogleda

posmatraĉa. Trasa nastavlja uglavnom duţ graniĉne linije izmeĊu šume i pašnjaka.

Od Crvene Reke do Ĉiflika, autoput je projektovan tako da se putni elementi uklapaju u

morfologiju zemljišta. Put se prostire duţ ivice planinskog masiva paralelno sa pravcem

prostiranja reĉne doline. Dovoljno je udaljen od reĉnog korita tako da ne uznemirava liniju

pogleda, nego pruţa istinski lep vidikovac. Morfologija zemljišta uslovila je trasiranje puta sa

usecima i na niskom nasipu, što je dovelo do neznatnog poremećaja linije pogleda. Na ovom

potezu, preovlaĊuju polja i pašnjaci. Paţnja posmatraĉa se usmerena je prema osobinama

obraĊenih i kultivisanih prostora, koji se u principu smatraju znatno manje privlaĉnim u

estetskom smislu nego prirodni, originalni prostor.

U sektoru Ĉiflik- Pirot postojeći glavni put M-1.12 koristi se kao sastavni deo novog

popreĉnog profila autoputa. Iz ovog razloga, postojeće vizuelne relacije nisu narušene, nego

su negativni efekti na osobine pejsaţa ublaţeni. Klisura kod Bele Palanke je podeljena od

Pirotske klisure planinskim masivom Belava koji deli reĉnu dolinu uskim ali istaknutim

grebenom, stvarajući na taj naĉin iznenadnu promenu pravca u reĉnom koritu. Ovakvi uslovi

zahtevali su niz objekata, kako na postojećem putu tako i na novom autoputu u vidu tri mosta

Page 71: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

preko Nišave, što ĉini posebnu vrednost u ovom prostoru. Ovi mostovi su na kratkom

rastojanju i stvaraju pogled koji dominira ĉitavim ambijentom.

Vodene površine kao elementi pejsaţa, imaju svoju ulogu u evaluaciji osobina pejsaţa.

Najvaţniji kontakti izmeĊu trase puta i otvorenog vodenog toka su na km19+250 i km 40+700,

gde je Nišava premošćena skoro pod pravim uglom, što omogućava otvaranje linije pogleda

kako na levu tako i na desnu stranu. Od km 68+000 do km 71+000, gde Nišava prolazi kroz

pirotsku klisuru, planirani put suţava klisuru, stvarajući osećaj ograniĉene slobode reke i

suţen vidik.

Što se tiĉe objekata podignutih u cilju eksploatacije puta, moguće je proceniti uticaje prelaza

preko puta i preko pruge. Imajući na umu uobiĉajene prostorne relacije, koje su standardne

za rang ovog planiranog puta, nikakvi specijalni vizuelni efekti ne mogu se oĉekivati, osim što

se moţe primetiti da u postojećim morfološkim relacijama, ovi objekti postaju vizuelno

dominantni.

Potrebno je istaći ono što se odnosi na postojeće stanje i na ĉinjenicu da su mnoge prostorne

celine duţ putnog pravca, u smislu pejsaţa, degradirane izgradnjom postojećih saobraćajnih

komunikacija, neplaniranim urbanim razvojem i nekontrolisanom upotrebom postojećih

šumskih podruĉja.

6.5.4 Mere ekološke zaštite i zaštite estetskih vrednosti

U okviru zaštite postojećih pošumljenih prostora, tj. fitocenoze, u datom koridoru, potrebne su

sledeće mere ublaţavanja štete:

Treba svesti na najmanju meru ĉišćenje i uklanjanja vegetacije, samo onoliko koliko je

potrebno za izvoĊenje radova

Treba na odgovarajući naĉin i pravovremeno nadoknaditi gubitak biomase saĊenjem

autohtonih ili uvedenih vrsta vegetacije (koje odgovaraju habitatu)

Preporuĉuje se ponovno pošumljavanje zemljišta klase 6 i 7 koje je pod visokom ili

preteranom erozijom, kao i pošumljavanje izvora vodotokova;

Zaštita faune je moguća uz preduzimanje sledećih mera:

Planska dokumentacija predviĊa podizanje zaštitne ograde duţ celog puta. Mada će ta

ograda spreĉiti reproduktivnu i svaku drugu komunikaciju unutar populacija i meĊu

populacijama raznih vrsta s jedne i s druge strane puta, ona je bezbedna zaštita od tumaranja

domaćih i divljih ţivotinja po putu, s posledicom njihovog stradanja.

Planska dokumentacija ne predviĊa prolaze za ţivotinje, ali je moguće iskorišćenje svih

planiranih cevastih i ploĉastih propusta, kao i mostova. Na taj naĉin predviĊeni mostovi preko

vodotokova mogu da sluţe kao ekološki koridori. Korita vodotokova pod njima zauzimaju

manje od jedne trećine prolaza, tj. obale su dovoljno široke da bi ţivotinje mogle da proĊu.

Osim praćenja linije puta, treba obezbediti da se ograda završava na bazi mosta, što bi

usmeravalo divlje ţivotinje ka prolazu ispod mosta. Planska dokumentacija predviĊa obalne

potporne zidove sa rapavom, grubom površinom, što bi spreĉavalo klizanje ţivotinja u vodu,

tj. pomoglo im da lakše izaĊu iz vode.

Upotrebu ploĉastih propusta i cevi kao prolaza koji omogućavaju kretanje ţivotinja ispod puta

odobrio je Institut za zaštitu prirode prilikom komentarisanja podnetih EIA. Detalji njihovih

odgovora prikazani su u Dodatku I, a donja tabela daje detalje o infrastrukturi prelaza, što će

ponovo biti procenjeno tokom izrade detaljnog plana, ukoliko to bude zahtevano.

Page 72: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 5-7 Propusti i cevi kao prelazi za ţivotinje

Deonica Broj ploĉastih propusta i

mostova kao podzemnih

prolaza za velike ţivotinje

Najveća razdaljina

izmeĊu dva

susedna prolaza

Prosek – Crvena Reka:

19 3470 m

Crvena Reka – Ĉiflik: 8 2029 m

Ĉiflik – Pirot: 26 2525 m

Pirot – Dimitrovgrad: 15 764 m

Prosek – Crvena Reka: 51 2157m

Crvena Reka – Ĉiflik:, 20 1105 m

Ĉiflik – Pirot: 9 4045 m

Mere zaštite zelenih površina, u smislu pejzaţne estetike, mogu da budu sumirane na sledeći

naĉin:

Uklapanje celokupne putne strukture u pejsaţ (stvaranje kompaktne, organske veze izmeĊu

auto-puta i pejsaţa prirodnog okoliša)

Naglašavanje prirodnih i veštaĉkih komponenata pejsaţa, i njihova harmonizacija

Obogaćivanje putnog (auto-puta) pejsaţa, kao i zimskog pejsaţa, putem planiranja i

izvoĊenja zaštitnih šumskih pojaseva;

Razmatranje mogućnosti zatravljivanja površina u zoni puta, tamo gde se oĉekuju povećane

koncentracije teških metala (olova, kadmijuma itd.) i korišćenje biljnih vrsta iz familija

(Brassicaeae, Euphorbiacaea, Esteracee, Lamiceaea, i sliĉnih) koje su takozvani hiper-

akumulatori (proces fito-remedijacije);

Po završetku svih graĊevinskih radova, obavezno je uspostavljanje biljnog pokrivaĉa na svim

pogoĊenim mestima, putem saĊenja odgovarajućih, po mogućnosti autohtonih vrsta, ĉiji će

izbor biti usaglašen sa okolnim prostorima i njihovom svrhom.

6.6 Površinske i podzemne vode

Prouĉavanje pitanja koja se odnose na vode, sa ciljem identifikovanja mogućih uticaja

planirane trase auto-puta na okolinu, prvenstveno se ogleda u kvantifikaciji uticaja u domenu

mogućih promena reţima površinskih i podzemnih voda i njihovog zagaĊenja. Uzimajući u

obzir uslove koji postoje na konkretnim lokacijama, koji su karakteristiĉni za podruĉja

planiranih deonica auto-puta i koji su detaljno opisani u okviru postojećeg stanja

(hidrogeološke i hidrološke karakteristike, kvalitet površinskih voda itd.), moţe se izvesti

zakljuĉak da, uzimajući u obzir sve karakteristike, moţe se oĉekivati uticaj koji je zanimljiv za

ovu analizu.

Preduslovi nadleţnih Institucija na polju upravljanja vodama dati su u Dodatku K –

Referenca (4-109/01 od 25. 07.2001, 4-108/01 od 25. 07.2001, 4-107/01 od 25. 07.2001, 92-

I-91/2001-22 od 06. 08.2001, 325-05-1301/01/07 od 18.02.2002. ).

ZagaĊenje voda u blizini puteva karakterišu dve glavne faze: zagaĊenje tokom izgradnje puta

i zagaĊenje tokom eksploatacije puta.

6.6.1 Faza izgradnje

ZagaĊenje tokom izgradnje je privremeno, ograniĉeno po širini i intenzitetu, ali ĉije posledice

mogu da budu znaĉajne u sluĉaju incidenata ili nesreća.

Postoje dva oblika uticaja izazvanog gradnjom puta:

ZagaĊenje vode,

Page 73: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Promena reţima površinskih i podzemnih voda.

Tokom faze izgradnje, površinske vode mogu da pretrpe ozbiljan uticaj pod dejstvom

zagaĊenja ili fiziĉkog oštećenja obalama reka i reĉnim koritima.

Da bi se izbegli ovakvi uticaji na reĉnu morfologiju, i da bi se spreĉilo zagaĊenje, biće

potrebno organizovati i planirati sve radove oko reka, po mogućnosti po sistemu dozvola za

rad, što će te operacije uĉiniti ‟kontrolisanom aktivnošću‟. Primena takvog sistema je

jednostavna i zahteva od svakog ugovaraĉa paţljivo planiranje potencijalno osetljivih

operacija, kao što su radovi oko reka. Tipiĉne procedure mogu da se sastoje od:

Obavljanje obuke operatora mašina u pogledu osetljivosti i postupaka rada koji se moraju

poštovati;

Prethodne provere svih mašina i opreme u pogledu curenja;

Korišćenja biološki razgradivih ulja i maziva (koji su zapravo sve više na raspolaganju i

postaju standardna praksa u radu ugovaraĉa blizu vodotokova);

Pripreme posebnih planova za hitne sluĉajeve, odgovarajućih bilo kakvim incidentima i

prolivanjima opasnih materijala;

Skladištenja svih goriva na bezbednoj udaljenosti od vodotokova;

Spreĉavanja nalivanja goriva blizu vodotokova i/ili preduzimanja mera predostroţnosti da

bi se spreĉilo izlivanje.

Promene protoka, brzine i smera površinskih voda mogu da budu izazvane promenama

morfologije terena kada se izvode zemljani radovi, i tokom izgradnje mostova i propusta. Biće

od znaĉaja paţljiva kontrola ovih operacija, kako bi se izbeglo izlokavanje ili blokada reĉnih

tokova, i kako bi se ograniĉili negativni uticaji na vodenu floru i faunu, kao što su riblje

populacije.

Najveći deo radova u blizini vodotokova neće direktno uticati na njihovu ekologiju ili

morfologiju, osim u sluĉajevima kada se zahtevaju strukture u vodi, kao što su stubovi mosta,

ili tamo gde su potrebne odbrane ili kontrolni zidovi (Tabela 5-8)

Tabela 55-8 Regulacija vodotokova u okviru gradnje auto-puta E-80, Sektor 1

Br. Vodotok Stacionaţa Duţina kontrolnih radova na reci

1 Reka Studena km 19+260 - km

19+370

Kontrola toka na njenom ušću u reku Nišavu, L =

116m

2 Reka Studena km 19+750 Duţina kontrole protoka, L = 276.93m

3 Reka Studena km19+900 - km

20+580

Duţina kontrolisanog protoka, L = 740.17m

3a Potok koji se

uliva u

Studenu reku

km 20+560 Kontrolisana duţina reke, L = 204.24m

4 Reka

Kunovaĉka

km 21+092 - km

21+760

Kontrolisana duţina reke, L = 782.24m

5 Reka

Kunovaĉka

km 21+935 - km

23+362

Kontrolisana duţina reke, L = 1487.57m

6 Reka Draguša km 31+210 - km

31+390

Kontrolisana duţina reke, L = 172.98m

7 Bezimeni

potok

km 33+338 - km

33+740

U duţini od L = 450.88m predviĊene su kaskade

u skladu sa posebnim planom hidrotehnike

8 Bezimeni

potok

km 34+300 - km

34+775

U duţini od L = 503,03 m predviĊene su

kaskade u skladu sa posebnim planom

Page 74: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Br. Vodotok Stacionaţa Duţina kontrolnih radova na reci

hidrotehnike

9 Crvena reka km 35+630 - km

35+850

Kontrolisana duţina reke, L = 191.18m

10 Crvena reka km 37+630 - km

37+870

Kontrolisana duţina reke, L = 215.84m

11 Bezimeni

potok

km 39+700 - km

39+770

U duţini od L = 140,82 m predviĊene su

kaskade u skladu sa posebnim planom

hidrotehnike

Tabela 55-9 Regulacija vodotokova u okviru izgradnje auto-puta E–80, Sektor 2, tj.

poĉetak „brdovite varijante“ trase

Br. Vodotok Stacionaţa Duţina radova na kontroli toka

1 Rinjski potok Km 42 + 716.725 Duţina kontrole toka L = 176,13 m

2 Bezimeni

potok

Km 43 + 560.41 Kontrolisana duţina L = 135.53 m

3 Suvi Potok Km 47 + 622.00 Duţina kontrole toka L = 304.72 m

4 Sedlarski

potok

Km 54 + 554.00 Kontrolisana duţina L = 116.41m

Trasa sekcije obilaznice oko Dimitrovgrada nalazi se na padinama i udaljena je od glavnih

vodotokova, tako da nema rizika od uticaja na morfologiju ili na hidrološke parametre.

Tokom izgradnje će biti potrebno obezbeĊenje popreĉne drenaţe od vozne trake, kroz

uspostavljanje sistema drenaţe koji će se konaĉno izlivati u vodotokove. TakoĊe se na

mnogim mestima zahtevaju radovi na reĉnom koritu, kako bi se spreĉila klizišta i erozija, ali

koji mogu da imaju negativne posledice po okolinu, primarno na floru i faunu u i oko

vodotokova. GraĊevinske strukture u rekama, kao i stabilizacioni radovi s njima u vezi,

zahtevaće korišćenja formiranih asfaltiranih i drugih privremenih površina. Operacije na tim

površinama treba da budu kontrolisane da bi se izbeglo izazivanje zagaĊenja, i predviĊeno je

da takva gradilišta budu dobro kontrolisana, kao što je ranije opisano. Oĉekuje se da će to biti

ugovorna obaveza, kako EMP bude primenjivan i dalje razvijan tokom izrade detaljnog plana,

a zatim i gradnje, od strane ugovaraĉa.

Mere za ublaţavanje posledica će ukljuĉivati sve potrebne procedure koje obezbeĊuju da

mogući uticaji budu prihvatljivi i unutar dogovorenih granica, kao što su:

Izgradnja temelja za stubove u rekama, potpornih zidova i struktura koje su locirane u, ili

u blizini reka, obavljaće se u periodima niskog vodostaja (juli-septembar), kako bi se na

najmanju meru sveli uticaji na reke, njihove obale i reĉnu ekologiju;

Skladištenje i rukovanje gorivima, uljima i drugim ugljovodonicima će se obavljati unutar

kontrolisanog procesa, ukljuĉujući i mere spreĉavanja kontaminacije zemljišta i vode.

Planovi će ukljuĉivati skladištenje na zatvorenim površinama i unutar sekundarnih

zatvorenih površina, a punjenje gorivom svih pogona, vozila i mašina neće biti dozvoljeno

unutar 50 metara od svih vodotokova, drenaţa ili kanala koji vode do vodotoka.

Sliĉne mere za skladištenje goriva i nalivanja goriva u opremu biće na snazi u

vodoplavnim površinama, kako bi se spreĉilo zagaĊenje podzemnih voda. Neće biti

dozvoljeno nikakvo skladištenje goriva i ulja u vodoplavnim površinama, gde postoji

mogućnost spiranja.

Sva gradilišta blizu reka će biti obezbeĊena ogradama i drugim merama za spreĉavanje

gubitka graĊevinskih materijala, naroĉito opasnih materija.

Page 75: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Spreĉiće se kretanje mašina unutar reka, potoka ili na njihovim obalama, osim kada je to

neizbeţno zbog izgradnje neke strukture ili graĊevine.

Tokom izrade detaljnog plana biće paţljivo razmotreni svi temelji i graĊevine unutar reka.

Gde god je to moguće, pobijanje šipova će imati prednost nad horizontalnim bušotinama i

drugim iskopavanjima koji zahtevaju isušivanje koje moţe negativno da utiĉe na reĉni

habitat. GraĊevine će biti planirane znatno ispod nivoa korita, kako bi se izbeglo spiranje

ili druge smetnje reĉnim tokovima.

6.6.4 Operativna faza

Glavni izvori zagaĊenja tokom izgradnje date deonice auto-puta ukljuĉuju: vozila, padavine i

prašinu.

ZagaĊenje vode tokom izgradnje prvenstveno je posledica sledećih procesa:

Deponovanje izduvnih gasova;

Habanje auto-guma;

Popuštanje obloga vozila i curenje transportovanog materijala;

Prosipanje transportovanog tereta;

Depoziti iz atmosfere;

Materijal nošen vetrom;

Disperzija kao posledica vozila u prolazu.

ZagaĊenje koje je posledica gore navedenih procesa moţe da bude, zavisno od karakteristika

vremena, prisutno tokom cele godine, tokom odreĊenog doba godine, ili sluĉajno.

Celogodišnje zagaĊenje je, u prvom redu, vezano za obim, strukturu i karakteristike

saobraćajnog toka. Posledica saobraćaja koji se odvija je permanetno deponovanje štetnih

materija po površini puta i po pomoćnim elementima popreĉnog profila, koje padavine spiraju.

To se prvenstveno odnosi na štetne materije iz izduvnih gasova, na ulja i podmazivaĉe,

habanje automobilskih guma i površine puta, habanje obloga vozila itd.

Sezonsko zagaĊenje zavisi od odreĊenog doba godine. Tipiĉan primer ove vrste zagaĊenja je

upotreba soli za odrţavanje puteva tokom zimskih meseci. Ovaj tip zagaĊenja je

karakteristiĉan jer se njime natrijum hlorid nanosi u visokim koncentracijama tokom vrlo

kratkog vremena, dok se so posipa po površini puta i tokom topljenja.

Incidentno zagaĊenje obiĉno nastaje usled transportovanja štetnih materija. Obiĉno se radi o

ulju ili njegovim derivatima, mada nije redak sluĉaj da doĊe do oštećenja vozila koja prevoze

vrlo štetne hemikalije. Ono što u ovakvim sluĉajevima predstavlja poseban problem je

ĉinjenica da se radi o neposrednim visokim koncentracijama koje je nemoguće predvideti u

pogledu vremena i mesta. Sa gledišta zaštite, posledica je da treba zaštititi vrlo širok pojas, a

najĉešće se radi o zonama za vodosnabdevanje ili, vrlo ĉesto, o površinskim vodama

visokog kvaliteta.

Tipovi zagaĊivaĉa i oblici u koj ima su prisutni

U vodi koja se cedi sa puta prisutan je jedan broj štetnih materija. Tu su prvenstveno

komponente goriva kao što su ugljovodonici, organska i neorganska ugljeniĉna jedinjenja,

azotna jedinjenja (nitrati, nitriti i amonijak).

Posebnu grupu elemenata ĉine teški metali, kao što su olovo (aditiv gorivu), kadmijum, bakar,

cink, ţiva, gvoţĊe i nikal. Znaĉajan deo potiĉe od ĉvrstih materija raznih struktura i

karakteristika, koje se javljaju u obliku taloga, suspenzija i rastvorenih materija. TakoĊe se

mogu sresti i materije koje su produkti upotrebe materijala za zaštitu od korozije. Posebnu

grupu veoma kancerogenih materijala ĉine poliaromatski ugljovodonici (benzopiren,

fluorantren) koji su proizvodi nepotpunog sagorevanja goriva i upotrebljenog motornog ulja.

Page 76: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Postoji jedan broj makro indikatora koji ukazuju na prisutne zagaĊivaĉe u rastvorenom i

nerastvorenom obliku. To su pH, elektro-provodljivost, suspendovane i sedimentne materije,

COD, BOD, masti i ulja itd.

Tabele 5-10 prikazuje izvore zagaĊenja i tipiĉne zagaĊivaĉe koji se skidaju s puteva.

Tabela 55-10 Izvori zagaĊenja i tipiĉni zagaĊivaĉi koji se skidaju s puteva

ZagaĊivaĉi Izvor zagaĊenja

Ĉvrste ĉestice Habanje obloge puta, vozila, iz atmosfere i od odrţavanja puta

Azot i fosfor Atmosfera i korišćenje Ċubriva

Olovo Olovo u obliku tetra-metil-olovo iz izduvnih gasova vozila, habanja auto-

guma

Cink Habanje guma, motorna ulja i podmazivaĉi

GvoţĊe Korozija vozila, metalnih struktura na auto-putu (mostovi, ograde), pokretni

delovi motora

Bakar Zaštitne metalne obloge, habanje leţajeva motora i ĉetkica motora,

pokretni delovi motora, habanje obloga koĉnica, fungicidi i insekticidi

Kadmijum Habanje auto-guma i upotreba pesticida

Hrom Zaštitne metalne obloge, pokretni delovi motora, habanje obloga koĉnica

Nikal Dizel gorivo i benzin, ulja za podmazivanje, zaštitne metalne obloge,

habanje obloga koĉnica i asfaltnih površina

Vanadijum Aditivi gorivu

Titanijum Boja za obeleţavanje puteva

Mangan Pokretni delovi motora

Natrijum, kalcijum i

hloridi

Soli za odmrzavanje

Sulfati Putna posteljica, gorivo i soli za odmrzavanje

OdreĊivanje kol iĉine zagaĊivaĉa

Glavne pretpostavke kritiĉnog znaĉaja za izraĉunavanje koncentracije zagaĊivaĉa mogu da

se klasifikuju u obliku sledećih zakljuĉaka:

najveće koncentracije zagaĊivaĉa registrovane su u vodi koja se sliva sa puteva tokom

zimskih meseci, kada se so najintenzivnije posipa;

koncentracije većine zagaĊivaĉa su direktno zavisne od trajanja perioda suvog vremena

pre kiše i od gustine saobraćaja. Najveće koncentracije se dostiţu tokom prvih 5-10

minuta kiše, i zatim naglo opadaju;

koncentracije suspendovanih materija proporcionalne su intenzitetu padavina, i najveće

koncentracije se dostiţu prilikom najveće gustine padavina;

gubitak vode usled prskanja prilikom prolaska vozila ne prelazi 10% od ukupne koliĉine;

rasipanje materijala sa površine puta tokom suvog perioda usled vetra nastalog

prolaskom vozila nema bilo kakvog znaĉajnog uticaja na smanjenje koncentracije;

zagaĊenje voda usled slivanja sa površine puta moţe da bude znaĉajno, i zbog toga je

potrebno da se izradi temeljna analiza i da se identifikuju potrebe za merama koje će

umanjiti štetu;

ZagaĊenje usled saobraćajnih nesreća je specifiĉan fenomen, i on nije ukljuĉen u gore

navedeno. Odnos prema takvim dogaĊajima se posebno analizira u poglavlju o mogućim

hemijskim akcidentima.

Page 77: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

U skladu sa gore navedenim, bazirajući se na meĊunarodnom iskustvu iz dvadesetogodišnjih

istraţivanja, uĉinjena je procena emisije zagaĊivaĉa tokom korišćenja date trase auto-puta,

na osnovu saobraćajnog opterećenja u periodu za koji se planira, a rezultati su prikazani u

vidu tabele.

Tabela 5-11 Koliĉine zagaĊivaĉa, po jedinici površine, koje predviĊeni saobraćaj

emituje tokom jedne godine, po deonicama

Deonice auto-puta

ZagaĊivaĉi

Prosek -

Cr. Reka

Cr. Reka –

Pirot

Pirot -

Dimitr.

Severna

obilaznica

Dim.

(kg/ha/go

d)

(kg/ha/god

) (mg/l)

(kg/ha/god

)

Suspendovane ĉestice 234.55 229.77 111.67 246.22

BOD5 10.51 10.30 / 11.04

COD 79.26 77.65 / 83.20

Organski ugljenik, ukupno 40.44 39.61 / 42.45

Nitrati 1.59 1.55 / 1.66

Fosfor, ukupno 0.21 0.21 0.616 0.22

Ulja i masti 3.64 3.57 / 3.82

Bakar 0.02 0.02 0.05 0.02

GvoţĊe 4.04 3.96 0.16 4.24

Olovo 0.07 0.07 0.10 0.07

Cink 0.13 0.13 0.19 0.13

Da bi se došlo do zakljuĉaka potrebno je definisati koncept drenaţe – osim prostornih

karakteristika relevantnih deonica puta, hidro-geoloških karakteristika koridora, karakteristika

protoka preĊenih vodotokova i koncentracije zagaĊivaĉa u vodi koja se spira sa kolovoza.

Koncept drenaţe na auto-putu E-80 je znaĉajan element iz perspektive mogućih efekata u

smislu zagaĊenja, kako voda tako i zemljišta.

Saglasnost sa visokim kriterijumima zaštite sredine u EU specifikuje da oceĊena voda sa

budućeg puta od Proseka do bugarske granice treba da bude kontrolisano evakuisana, i

tretirana pre ispuštanja u prijemne vodotokove. To bi obezbedilo odreĊen stepen zaštite od

zagaĊenja ne samo recipijenta, već takoĊe i bunara, tj. izvora za vodosnabdevanje.

PredviĊeno rešenje sistema drenaţe vode koja se sliva s puta podrazumeva

zatvoreni/kontrolisan tip drenaţe. Kišnica će sa puta biti evakuisana pomoću sledećeg

sistema: odvodi – šahtovi – kolektori. Voda mora da bude evakuisana korišćenjem iskljuĉivo

zaptivenih elemenata.

Retencioni bazeni, smešteni blizu recipijenata, mesta se na kojima se akumulira voda koja se

sprala sa puta. Na deonici Prosek-Crvena reka auto-puta E-80 Niš-Dimitrovgrad, predviĊeno

je 38 retencija, odakle će voda, kroz postrojenja za preradu, biti puštana u recipijente. Ulja,

nafta i derivati ulja će biti uklonjeni korišćenjem koalescentnim filtera . Retencije će biti

obloţene glinastim materijalom, da bi se izbegla infiltracija zagaĊenih voda kroz vodo-

propusni pod. Ovakav koncept drenaţe dozvoljava izvesnu zaštitu od zagaĊenja okolnog

zemljišta, ali vodi ka koncentrisanju zagaĊenja u oblasti retenzija. Zbog toga je vaţno planirati

periodiĉno ispuštanje sadrţaja iz taloţnika i separatora. Retenzije su veliĉine koja moţe da

primi stogodišnji priliv, da bi se izbegao svaki rizik prelivanja zbog poplave, a time i izlivanje

zagaĊene vode na okolni teren.

Page 78: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Retenzije, sa separatorima i taloţnicima, locirane su duţ datog puta E-80, sa leve i desne

strane, na najniţim taĉkama puta ili terena, što je bliţe moguće krajnjim recipijentima, zavisno

od metoda voĊenja zagaĊene vode do retenzije.

U Sektoru 1, od Proseka do Crvene reke, predviĊeno je 38 retenzija. U Sektoru 2 do Ĉiflika,

predviĊeno je 17 retenzija. Od Ĉiflika, preko Ponora, do Pirota (istok), po takozvanoj

„brdovitoj varijanti“, predviĊeno je 30 retenzija. U Sektoru 4, od Pirota do Dimitrovgrada, tj.

„severne obilaznice“ (Sektor 5), predviĊeno je još 23 retenzija.

Onda smo izraĉunali koliĉinu zagaĊivaĉa koji će se akumulirati tokom jednogodišnjeg perioda

u svakoj od retenzija, bez razraĊivanja uticaja ovih koliĉina zagaĊivaĉa u vodama koje se

spiraju s puta na kvalitet voda u recipijentima, pošto će ova voda biti tretirana pre ispuštanja.

Priobalne vode i voda sa padina auto-puta, pošto nije zagaĊena, direktno se ispušta u

kolektor putem otvorenih kanala, uz obezbeĊenje da se ne preliva preko obradivog zemljišta i

preko okolnog zemljišta.

U koridoru budućeg auto-puta, na deonici izmeĊu Pirota i Dimitrovgrada, nalazi se rezervoar

pijaće vode na km 72 + 800.

Od vodo-inţenjerskih struktura na severnoj obilaznici Dimitrovgrada, osim već pomenutog

rezervoara pijaće vode, nalazi se i sistem za preĉišćavanje, biodisk (km 93 ‟ 850 – km 94 +

000) na levoj obali reke Nišave, 230 km od trase obilaznice.

Da bi se zaštitili sistemi bunara koji se nalaze u tom podruĉju b(km 99 + 550 i km 99 + 600),

oko 140 m od novo-projektovane obilaznice, treba da budu preduzete odreĊene mere u

pogledu voda koje će se spirati sa budućeg puta. Sistem bunara je osnovni izvor

vodosnabdevanja koje Dimitrovgrad trenutno ima, a predviĊeno je da i u buduće bude

korišćen.

Koncept drenaţe vode sa površine buduće severne obilaznice kod Dimitrovgrada, bazira se

na popreĉnoj drenaţi kišnice u šahtove sa poklopcima/rešetkama, koji su primarni recipijenti,

kao i zatvoreni sistem za odvoĊenje kišnice u zaustavnoj traci auto-puta, i zatim njihovo

ispuštanje u prihvat za atmosfersku vodu, zavisno od uslova na terenu.

Na taj će naĉin evakuacija vode koja se spira sa puta biti kontrolisanog tipa. Drugim reĉima,

celokupna voda sa date sekcije će biti na kontrolisan naĉin evakuisana u šahtove i u

zatvorene sisteme za odvoĊenje kišnice, pri ĉemu sva voda odlazi u prihvat za atmosferku

vodu, kao postrojenja za preradu, gde će voda biti obraĊena prema zahtevima, a zatim

ispuštena u reku Nišavu, kao recipijenta.

Da bi se sa puta pomerile i evakuisale sve ĉestice, neophodna je kiša intenziteta minimalno

5,4 mm/h (15 l/s/ha), u trajanju od najmanje 10 minuta. Vodeći raĉuna o statistiĉkim

indikatorima reţima padavina u meteorološkoj stanici Dimitrovgrad, uz raĉunanje najveće

moguće koncentracije zagaĊivaĉa, usvojili smo period akumulacije (suvi period) od 15 dana,

sa kišom u trajanju od najmanje 10 minuta. Koliĉine zagaĊivaĉa, po jedinici površine,

emitovane od strane predviĊenog saobraćaja u toku jednog dana, ukupne koliĉine

zagaĊivaĉa u suvom periodu (15 dana) po jedinici površine i duţnom metru trase auto-puta,

date su u Tabeli 5-12.

Tabela 5-12 Dnevne i kumulativne koliĉine zagaĊivaĉa

ZagaĊivaĉi (g/ha/dan) (g/ha) g/m'

Suspendovane ĉestice 674.57 10118.49 10.827

BOD5 30.24 453.59 0.485

COD 227.96 3419.35 3.659

Organski ugljenik, ukupno 116.30 1744.57 1.867

Nitrati 4.56 68.39 0.073

Page 79: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Fosfor, ukupno 0.60 9.07 0.010

Ulja i masti 10.47 157.01 0.168

Bakar 0.05 0.70 0.001

GvoţĊe 11.62 174.25 0.186

Olovo 0.20 2.93 0.003

Cink 0.37 5.51 0.006

Problemi sluĉajnih zagaĊenja ne mogu da se kvantifikuju na ovaj naĉin, prvenstveno zato što

su to pojedinaĉni sluĉajevi, rasuti u vremenu i prostoru.

Struktura poroznosti stenovitih masa koje postoje u analiziranom podruĉju je inter-granularna,

ispucalo-slomljena i slomljena. Vodo-propustljivost stenovitih masa je kvantifikovana na

osnovu koeficijenata hidrauliĉke provodljivosti, ĉije se vrednosti kreću od k f > 1,1 x 10-2

cm

cm/s do kf 1 x 10-7

cm/s, što ukazuje na vodo-permeabilne, polu-permeabilne i slabo-

permeabilne, do nepropustljivih stenovitih masa.

Visoko-propustljivi depoziti aluvijuma, proluvijuma i reĉnih terasa preko kojih prolazi trasa

auto-puta, mogu da budu riziĉne zone kada se radi o zagaĊenju podzemnih voda, naroĉito

prilikom nesrećnih sluĉajeva .

Istraţivaĉka bušenja, prodori u strukture i iskopavanja pokazuju da se nivo podzemnih voda

na ispitivanom podruĉju, duţ celog novo-planiranog auto-puta, kreće od nekoliko metara u

dubinu do podzemnih voda, sve do izloţenih podzemnih voda. Treba napomenuti da su nivoi

podzemnih voda kod nekih bušotina raĊenih radi ispitivanja u aluvijumima reka i potoka

priliĉno visoki, a uzimajući u obzir dobru vodo-permeabilnost (kf = 1.1 x 10-2

- 2.0 x 10-3

cm/s)

slojeva koji se nalaze preko njih, ove lokacije mogu da predstavljaju potencijalni rizik u smislu

zagaĊivanja izvora pojedinaĉnog vodo-snabdevanja, neposredno pored puta, naroĉito u

sluĉajevima saobraćajnih nesreća u kojima uĉestvuju vozila koja prevoze derivate ulja i druge

opasne supstance. Iz tog je razloga planirana drenaţa zatvorenog tipa, u koju su ukljuĉeni

separatori za pesak i separatori za ulje/vodu. Ove su lokacije oznaĉene na mapi Prirodne

osnove, i navedeni su u Tabelama 5-13 i 5-14, na sledećim taĉkama stacionaţe:

Tabela 5-13 Lokacije potencijanih rizika od zagaĊenja

Stacionaţa* A B C D E

km19 + 630 Izvor, izdašnost 20 l/min. al 120 0 oznaĉen

km 19 +

650 Bunar al 175 0 oznaĉen

km 25 +

530 Kaptiran izvor, izdašnost 20 l/min. d 127 30 slabo

km 32 +

360 Izvor, hidrotehnike 2 l/min. T1

1-2 143 - 30 nema

km 38 +

580 Bunar Pl 27 -5 slabo

km 38 +

950

Kaptiran izvor, hidrotehnike 1 - 2

l/min. d 43 0 oznaĉen

km 39 +

020 Podruĉje stalne infiltracije T1 118 10 nema

km 39 +

250 Kaptiran izvor d 135 - 10 nema

km 39 +

800 Podruĉje stalne infiltracije Pl 32 5 slabo

Page 80: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Stacionaţa* A B C D E

km 40 +

090 Podruĉje stalne infiltracije Pl 123 - 15 nema

*Stacionaţa je razdaljina duţ auto-puta, u km.

Tabela 5-14 Lokacije potencijalnih hazarda od zagaĊenja

Stacionaţa A B C E

km 95 + 450 Kaptiran izvor K1 2 PS,LC,K

~ 60 oznaĉen

km 96 + 475 Izvor d g,dr

~ 125 /

km 99 + 600 Bunari al g,p,s

~ 140 /

A – Hidrogeološke pojave i strukture

B – Stratigrafske šifre;

C – Udaljenost od auto-puta (m);

D – Visinska razlika izmeĊu puta i hidrogeološke pojave ili strukture (m);

E – Uticaj puta u pogledu litološkog sastava i rastojanja

Ipak, hidrološke osobine najvećeg dela terena duţ trase znaĉile da je verovatno da će on

funkcionisati kao izdan (akvifer). Stoga metod drenaţe vode koja se spira s puta ne moţe da

se osloni na prostu infiltraciju i zahteva da voda bude sprovoĊena cevima.

Mostovi će biti izgraĊeni preko vodo-tokova koji se seku sa trasom auto-puta, zbog ĉega se

javlja mogućnost da se zagaĊena voda slije u njih, naroĉito u sluĉajevima nesreća. Prema

Zakonu o vodama, kišnica koja se ispušta u vodo-tokove treba da bude preraĊena najmanje

do kvaliteta vode koji odgovara kategoriji vodo-toka.

Visoki troškovi prerade vode ukazuju na potrebu projektovanja sistema drenaţe koji

omogućava tretman samo zagaĊene vode. OdvoĊenje vode prisutne usled padavina i vode

sa padina na nasutim delovima puta i u plitkim prokopima, izvešće se pomoću kanala

ozidanih betonom, na gradijentima ispod 0,5% i iznad 4,0%. U usecima, ili pokrajnim

usecima, na kišnoj strani, kanali za odvoĊenje su planirani da skupljaju vodu sa padina i da

ne dozvole da se meša sa vodom sa kolovoza. Ove vode, kao i vode od padavina i

periodiĉnih potoka, sprovode se kroz podtlo auto-puta pomoću mostova i propusta.

Prema Projektnim zadacima, usvojeni koncept je koncept drenaţe kontrolisanog, uglavnom

zatvorenog sistema za odvoĊenje kišnice sa površina puta, i njihovog tretmana pre ispuštanja

u otvorene prirodne ili veštaĉke vodo-tokove. Taj je zahtev u skladu sa Dekretom o

dozvoljenim emisijama i tretmanom otpadnog materijala sa auto-puteva, parkirališta i auto-

mehaniĉarskih radionica (EU Standard EN 858-1).

Unutar internog sistema, potrebno je rešavanje površinske drenaţe svih pripadajućih funkcija

(odmorišta, rampe, raskrsnice, ulazni i izlazni putevi i druge operativne površine) i svih

graĊevina (viadukti, mostovi) na trasi novo-planirane deonice auto-puta.

Sistem akumulacije sprane vode, i njen tretman, sastoji se od vodo-nepropusnih retenzija

(predviĊeno je 106 retenzija) sa dnom od gline i od postrojenja za separaciju flotirajućeg i

taloţenje krupnog materijala.

Sistem drenaţe kišnice sa površine puta zahteva kontinualno ĉišćenje njegovih elemenata.

Praćenje stanja u retenzijama i planiranje operativnih faza veoma je znaĉajan element koji

obezbeĊuje ispravnu i efikasnu funkcionalnost.To obezbeĊuje odgovarajuću zaštitu okolnog

zemljišta od zagaĊivanja, imajući u vidu da se zagaĊenje tokom vremena koncentriše na

Page 81: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

lokacijama retenzija. Imajući to u vidu, vaţno je planiranje periodiĉnog praţnjenja rezervoara

za sedimentaciju i separatora.

Za razliku od drugih deonica auto-puta E-80 na kojima su primenjene retencione strukture,

Severna obilaznica oko Dimitrovgrada je predviĊena samo sa sistemima za tretman tipa

prihvat za atmosferske vode. Njihove lokacije i veliĉina zavise od pozicije recipijenata i

konfiguracije terena.

Na osnovu prethodnih iskustava, procena je da sam prihvat za atmosferske vode funkcioniše

kao klopka za pesak i pred-taloţnik, i ima mogućnost zadrţavanja zagaĊivaĉa visokog dejstva

sa ugljovodonicima od 100 mg/l. Štaviše, tokom procesa taloţenja, odvajaju se i teški metali.

Na mostovima, osim bezbednosnih ograda i uzdignutih bankina, plan treba da sadrţi i

drenaţu mosta koja će prihvatati kišnicu sa površine puta na mostu, i odvoditi je kroz

fleksibilne veze do odgovarajućih oluka priĉvršćenih za Gerberobu gredu mosta ili

odgovarajuću podršku, što će biti predviĊeno konaĉnim planom.

Unutar internog sistema, predviĊena je površinska drenaţa pomoćnih struktura (odmorišta,

raskrsnice, prilazne i izlazne rampe, kao i druge saobraćajne strukture) i sve druge graĊevine

(viadukti, mostovi, tuneli) duţ trase novo-planiranog auto-puta.

6.7 Uticaj na društvenu i kulturnu sredinu

6.7.4 Uticaj na stanovništvo

Izgradnja auto-puta E-80 od Niša do bugarske granice imaće podsticajni efekat na bolje

saobraćajne i ekonomske veze Republike Srbije sa okruţenjem, kao i na brţi razvoj regiona

koji ovaj koridor opsluţuje. Ovaj će koridor, zajedno sa regionalnom putnom mreţom,

obezbediti bolje veze sa jugoistoĉnom Srbijom i sa zapadnom, centralnom i juţnom Srbijom i

regionom Timok-Dunav. Pojaĉavanje i veza saobraćajnih tokova u koridoru imaće uticaja na

jaĉanje ekonomskih i drugih funkcija Niša, koji je, ĉak i sada, posle Beograda najznaĉajnije

ĉvorište Srbije, kao i na razvoj Pirota, Bele Palanke i Dimitrovgrada, centara na trasi koridora

Niš – bugarska granica.

Kao integralni deo optimalne drumske veze izmeĊu evropske mreţe puteva i azijske mreţe

puteva, on je od najvećeg znaĉaja za komunikaciju Evrope sa Bliskim Istokom preko teritorije

Republike Srbije, i za vezu zemalja Zapadne Evrope sa podruĉjem Azije.

Novo-planirani auto-put E-80 Niš-Dimitrovgrad je faktor integracije nacionalnih i regionalnih

podruĉja, ali je takoĊe i faktor dezintegracije lokalnih podruĉja.

Društveni aspekt izgradnje i eksploatacije planiranog puta ukljuĉuje i studiju mogućih

negativnih posledica na niz karakteristika prisutnog stanovništva, na njihovu imovinu i

sadrţaje stanovanja. U svrhu kvantifikacije, stanovništvo podrazumeva demografsku i

društveno-ekonomsku strukturu, a sadrţaji stanovanja podrazumevaju razvijene strukture,

ukljuĉujući i postojeća naselja duţ trase.

Opšti cilj društvenog razvoja jeste poboljšanje kvaliteta ţivota stanovništva, naroĉito

poboljšanje kvaliteta usluga i pristupaĉnost javnih servisa, što se postiţe izgradnjom ovog

puta. Trasa budućeg puta ima funkciju da spaja makro regionalni centar Niš sa regionalnim

centrom Pir tom, i sa lokalnim centrima Belom palankom i Dimitrovgradom, na podruĉju koje

je bilo opterećeno postojećim i planiranim infrastrukturnim objektima.

Sa aspekta interesa specifiĉnih društvenih grupa, kao korisnika prostora i struktura unutar

njega, izgradnja ovog auto-puta moţe da ima dvojaki uticaj na društveno-ekonomske uslove i

ekonomski razvoj podruĉja koje se prouĉava. Postoje dve osnovne zainteresovane društvene

grupe. Jednu ĉine korisnici puta u svrhe prevoza tereta i putnika, a drugu vlasnici zemlje na

kojoj se nalazi analizirana deonica koja treba da se gradi.

Page 82: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Izgradnja puta moţe da izazove pogoršanje uslova ţivota u naselju i njegovim zonama. Ovi

negativni uticaji se javljaju u sluĉaju da koridor puta preseca (deli) razvijene delove naselja, tj.

dezintegriše lokalni prostor. Sa takvim smo problemom suoĉeni u naselju Crvena Reka. Na

severoistoku ovo naselje ima kontakt sa ţelezniĉkom linijom i sa glavnim putem M – 1.12.

Novo-planirani auto-put prolazi na rastojanju od 400 m od postojećih infrastrukturnih objekata

i prostorno deli objekte koje naselja koristi na dve pod-jedinice. Zbog svog povoljnog poloţaja

„pored puta“, ovo je naselje postalo centar sa izvesnom malom gravitacijom za zapadni deo

doline u kojoj se nalazi Bela Palanka. Prolazak auto-puta će ugroziti funkcionalne veze

izmeĊu delova naselja, što mu moţe usporiti razvoj ili ga potpuno odseći.

Novo-planirani auto-put ima suprotan efekat na selo Glogovac. Trasa puta tangencijalno

dodiruje ovo naselje, nudeći mogućnosti prostornog i ekonomskog razvoja. Imajući u vidu

ĉinjenicu da je Glogovac podruĉje sa vrlo izraţenom emigracijom, sa velikim brojem staraĉkih

domaćinstava, izgradnja ovog puta će ponuditi realne mogućnosti za demografski preokret.

Jelašnica i Prosek su naselja kompaktnog tipa, fiziognomski povezana. Auto-put je usmeren

tako da ne uznemirava u velikoj meri funkcionalnu organizaciju ovih naselja. Komunikacija sa

rudarskom kolonijom, koja se sada nalazi s desne strane auto-puta, obezbeĊena je mostom

preko razmeštenog regionalnog puta R-241 na kilometru 19+931.83, i mostom preko

Kunovaĉke reke i lokalnog puta na kilometru 20 + 602.55. Izgradnja puta će zahtevati

premeštanje male fabrike za preradu metala.

Skoro celokupan saobraćaj koji gravitira prema Bugarskoj usmeren je ka postojećoj juţnoj

obilaznici, koja se već razvila u gradski drum. Novo-planirana obilaznica će omogućiti

stanovnicima Dimitrovgrada i okolnih naselja mnogo veću bezbednost, pošto će već postojeći

put biti rasterećen i korišćen samo za lokalni saobraćaj. Društvena grupa koja samo prolazi

kroz to podruĉje, bez zaustavljanja, će takoĊe imati velike koristi od bezbednosti saobraćaja,

pošto taj put više neće biti u središtu naselja.

Deo negativnih efekata će biti prisutan samo u onom delu lokalnih karakteristika koje su u

vezi sa neophodnim intervencijama unutar privatnih imanja. Ĉinjenica je da je poljoprivreda

osnovna aktivnost stanovništva ovog podruĉja, i da će površine koje će zauzeti izgradnja

auto-puta zauvek biti izgubljene kao resurs. Sa aspekta sociološkog uticaja, u ovom sluĉaju

postoje znaĉajni negativni efekti.

Jaĉanje transporta na glavnim trasama omogućiće jaĉanje i dalji razvoj specijalizovanih

centara, kao što su: banjski centri (Niška Banja, Ostroviĉke Terme, Banja Topilo), centri

transporta tereta (Niš, Pirot), graniĉni centri (Gradina), turistiĉki i sportsko-rekreativni centri

(Stara Planina, Suva Planina, planina Seliĉevica, Sinjevaĉka Klisura, Jelašniĉka Klisura, i

druge zone prirodnih vrednosti i nepokretne kulturne imovine).

Mere za ublaţavanje negativnih efekata

Naselja će biti zaštićena od negativnih uticaja auto-puta kao što su buka, vibracije, zagaĊenje

vazduha i rizici nesrećnih sluĉajeva, kroz izgradnju obilaznica auto-puta E-80 izvan granica

graĊevinskog zemljišta Niša, Pirota i Dimitrovgrada, kao i izvoĊenjem tehniĉkih mera za

zaštitu od buke, vibracija i vazdušnog zagaĊenja svih naseljenih graĊevina lociranih na

rastojanju manjem od 300 m od trase auto-puta. Da bi se izbegla pitanja potencijalnih smetnji,

biće potrebno da vlasti koje su zaduţene za auto-put razviju plansku podelu na zone, u

saradnji sa planerima puta, što će ograniĉiti razvoj unutar zona koje imaju neprihvatljive nivoe

buke.

6.7.2 Uticaj na zdravlje stanovništva

Uticaj planiranog auto-puta E-80 Niš-Dimitrovgrad na zdravlje stanovništva ukljuĉuje uticaj na

stanovništvo u naseljima duţ auto-puta, kao i na vozaĉe i druge uĉesnike u saobraćaju

Page 83: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

(pomoćne vozaĉe, putnike, pešake). Ovi uticaji ukljuĉuju izloţenost buci, vibracijama i

zagaĊenju vazduha (sagorevanje ulja i izduvni gasovi).

Buka od saobraćaja je karakterisana nivoom 40-100 dB(A), što znaĉi ustanovljavanje svih

znakova štetnih efekata.

Fiziološki, nespecifiĉni efekti buke izraţeni su promenom uĉestalosti rada srca i pluća. Buka

izaziva promene u kardio-vaskularnom sistemu: uglavnom vodi ka sniţavanju krvnog pritiska,

i tek na visoko-frekventnim nivoima buke javlja se povišeni krvni pritisak, ponekad praćen

poremećajem brzine rada srca i bolovima u grudima.

Buka negativno utiĉe na rad endokrinih ţljezda (tiroida, epifiza, hipofiza i nadbubreţne

ţlezde), a takoĊe i na sekretorne i motorne funkcije stomaka. Primećene su i promene u krvi:

hiper i hipo glikemija i eozinofilija. Pod uticajem buke dolazi do prvih promena (pre promena

koje registruje audio-analizator) u mozgu, u vidu spazama krvnih sudova mozga. Posledica je

povećanje pritiska u krvnim sudovima mozga što, ako duţe traje, dovodi do funkcionalnih

promena u centralnom nervnom sistemu, naroĉito u njegovim vegetativnim funkcijama.

Osobe izloţene buci pate od glavobolja, zujanja u ušima, vrtoglavice, povišene iritabilnosti i

emocionalne nestabilnosti. Postoji bliska veza izmeĊu opšteg zamora i izlaganja buci. Dalje,

buka takoĊe negativno utiĉe na koncentraciju i komunikaciju tokom rada.

Akutno izlaganje buci znaĉajnog intenziteta smanjuje auditivnu senzibilnost (auditivni uticaji

buke). Kod intenzivne i produţene buke postoji rizik oštećenja sluha. Auditorna trauma je, u

opštem sluĉaju, progresivna, i dogaĊa se pri izlaganju buci koja prelazi 80 dB. Što se tiĉe

vida, moţe da doĊe do proširenja zenica, suţavanja vidnog polja i smanjenja brzine

percepcije.

Uticaj vibracija na ljudsko telo zavisi od fiziĉkih karakteristika kao što su frekvencija,

amplituda, ubrzanje, energija, veliĉina kontaktne površine, struktura tkiva, putanja širenja. Što

je amplituda veća, veći je uticaj vibracija. Frekvencija vibracija je od najvećeg znaĉaja kada

se govori o biološkim efektima. Od drugih su osetljiviji ljudi sa bolesnim koronarnim

arterijama, sa povišenim ili sniţenim krvnim pritiskom, bolestima srednjeg uha, neredovnim

ciklusima jajnika.

Uticaj vibracija na telo moţe da se svede na dva tipa efekata: fiziĉke (mehaniĉke, toplotne) i

biološke (uticaj na slušni i sistem za odrţavanje ravnoteţe, proprioceptore i mehano-

receptore). Vibracije smanjuju osetljivost na bol, temperaturu i dodir (posebno su osetljivi prsti

na rukama i nogama i abdominalno podruĉje).

Uticaji vibracija mogu da budu lokalni i opšti. Tako vibracije koje uzrokuju iritaciju perifernih

nervnih završetaka mogu da utiĉu na centralni nervni sistem, ţlezde sa unutrašnjim luĉenjem,

kao i na funkcije ćelija i tkiva drugih organa. U opštem sluĉaju, vibracije izazivaju poremećaje

vegetativno-vaskularnih centara i sistema za odrţavanje ravnoteţe. Vibracije mogu da imaju

višestruke uticaje na telo, naroĉito na centralni nervni sistem, periferni nervni sistem i na

sistem mišića i zglobova. Vibracije mogu da izazovu poremećaje kao što su: poremećaji

cirkulacije u koronarnom i cerebralnom sistemu, gastritis, ulcer, poremećaji ishrane koţe i

dubljih tkiva, oštećenje sluha (smanjeno opaţanje zvuĉnih talasa niskih frekvencija,

povećanje osetljivosti na buku), poremećaji centra za ravnoteţu (vrtoglavica, poremećaj

koordinacije pokreta), poremećaji vida (oštećenje vida, diplopija).

Mere za ublaţavanje negativnih efekata

U smislu zaštite stanovništva i u svrhe praćenja zagaĊenja vazduha, potrebno je razvijanje

Projekta za praćenje.

Zbog zagaĊenja zemljišta koje je posledica korišćenja puta, potrebno je obezbediti minimalnu

zaštitu prostora pored puta, koji neće biti obraĊivan. Imajući u vidu oĉekivane koncentracije

zagaĊivaĉa, ovaj pojas ne treba da bude širi nego što je širina puta. Trava koja se pokosi sa

Page 84: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

zelenih prostora ne sme da se koristi za ishranu ţivotinja. Herbicidi ne smeju da se koriste za

uništavanje korova.

Preporuĉuje se zabrana rezidencijalne gradnje u zaštitnom pojasu oko auto-puta

6.7.3 Uticaj na spomenike kulture

Analiza podruĉja koje se ispituje, kao i pregled postojeće dokumentacije, identifikovali su 44

graĊevine koje pripadaju kategoriji kulturnih spomenika. Kao što je već ranije spomenuto, u

blizini planirane trase puta nalazi se veliki broj arheoloških lokacija. Osim direktne pretnje od

strane puta kao takvog, kulturni i istorijski spomenici duţ planirane trase izloţeni su uticaju

saobraćaja u vidu zagaĊenja vazduha, zemljišta i vode, kao i uticaju buke i vibracija. Granice

zaštitnih zona kulturnih spomenika odreĊene su u zavisnosti od tipa graĊevine i koliĉine

informacija o lokaciji na kojoj se nalaze, kao i od njihovih dimenzija, i iznose 40 m u

polupreĉniku.

Identifikacija uticaja planiranog puta na ove graĊevine jeste zadatak koji zahteva precizne

informacije o samim graĊevinama i o indikatorima koji se odnose na auto-put. Neka od

pomenutih registrovanih mesta su neistraţene prostorne jedinice za koje ne postoje ni

osnovni podaci o njihovoj preciznoj lokaciji, naroĉito podaci o znaĉaju ovih lokacija i

potrebnom stepenu zaštite. Preduslovi Zavod za zaštitu spomenika kulture Srbije dati su u

Dodatku D-Reference (416/2 од 28.09.2001.)

Direktno pogoĊene lokacije su one preko kojih se prostire trasa sam auto-put, i to su:

Lokacija Livade (na km 42 + 950)

MaĊilika (na km 63 + 600),

Lokacije na km 82+100 i 83+000

Lokacija Selište na obilaznici

Neophodno je obavljanje arheoloških ispitivanja da bi se lokacije identifikovale pre poĉetka

graĊevinskih radova novo-projektovane trase. Ostale lokacije su smeštene na 100-200 m od

centralne linije puta, tako da se moţe izbeći najveći broj negativnih efekata.

Zakon o kulturnim dobrima obavezuje investitora i ugovaraĉa da obezbede i osiguraju

arheološke intervencije u sluĉajevima kada naiĊu na nove, neregistrovane lokacije. To

podrazumeva trenutni prekid radova i obaveštavanje nadleţnog Zavoda za zaštitu spomenika

kulture o otkriću. To svakako podrazumeva povremenu arheološku superviziju tokom

izgradnje. Investitor je obavezan da obezbedi sredstva za predviĊene radove – arheološke

sonde, povremenu arheološku superviziju, zaštitu arheoloških intervencija itd.

Mere zaštite kulturnih spomenika

Uslovi koje navodi Republiĉki zavod za zaštitu spomenika kulture, Beograd, ukljuĉuje sledeće

mere za ublaţavanje negativnih posledica:

Ne sme se izvoditi nikakvo iskopavanje, uništavanje, menjanje ili bilo kakvi drugi radovi

koji mogu da oštete osobine spomenika kulture.

Dok se ne sprovedu mere zaštite Nacionalnih kulturnih dobara (NCA) i njihove okoline, ne

smeju se obavljati nikakvi graĊevinski radovi ili radovi prostornog ureĊenja bez prethodne

dozvole nadleţne ustanove za zaštitu kulturnih dobara.

Republiĉki zavod za zaštitu spomenika kulture, i ovlašćeni struĉnjak, moraju na vreme biti

obavešteni o poĉetku zemljanih i drugih radova na arheološkoj lokaciji ili u njenoj

neposrednoj blizini, kako bi se na vreme obavile sve potrebne pripreme, dok se ne dobije

dozvola za arheološka istraţivanja. Ovaj je aspekt ukljuĉen u EMP i obezbeĊena su

sredstva koja pokrivaju arheološko nadgledanje i eventualna kasnija istraţivanja.

Identifikovane lokacije moraju da budu oznaĉene i obezbeĊene (zaštitnom ogradom ili

drugim naĉinima zaštite) da bi se izbegla oštećenja tokom graĊenja puta.

Page 85: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

6.8 Raseljavanje zbog otkupa zemljišta

Ovaj aspekt Projekta je predmet specijalizovane detaljne studije koja se odvija paralelno sa

EIA i o kojoj će biti posebno izvešteno. Ovde je, meĊutim, ukljuĉen samo kratak opis, radi

kompletiranja obima EIA. Principi kojima se priprema plana raseljavanja i njegova primena

rukovodi, diskutovani su u daljem tekstu.

Kompenzacija ljudi obuhvaćenih eksproprijacijom će biti usmerena sledećim principima:

biće poštovani relevantni srpski zakoni i politika WB 4.12. Tamo gde postoji neslaganje

srpskih zakona i WB politike, primeniće se ovi drugi i propisi ovog RPF;

biće poštovana imovina i nasledna prava osoba;

javnost će biti u potpunosti obaveštena i svi procesi će biti transparentni;

kroz paţljivo planiranje biće preduzeti svi mogući koraci da se na najmanju meru svede

otkupljivanje produktivne zemlje u privatnom vlasništvu, i da se izbegne otkup

rezidencijalnih podruĉja;

do mogućeg stepena će ljudima obuhvaćenim ovim postupkom biti ponuĊeno zemljište u

zamenu, zemljište iste vrednosti, produktivnog potencijala i karakteristika, u susedstvu

zemljišta bez kojeg su ostali;

procena zemljišta, poslovnih prostora i druge imovine za koje se daje kompenzacija, biće

bazirana na potpunim troškovima zamene1;

--- 1 Troškovi zamene koji su definisani trţišnom cenom nakon uzimanja u obzir vrednosti

zemljišta, cene graĊevina i instalacija, roda, drveća, bunara, starosti roda, vinograda, i

vremena potrebnog da oni budu reprodukovani, plus troškovi svih registracija i poreza. Ako se

radi o kući, kompenzacija treba da bude takva da vlasniku omogući da svoju kuću zameni

sliĉnom kućom. Tu takoĊe treba ukljuĉiti i troškove transakcije. Špekulacije zasnovane na

izgradnji puta neće biti faktor procene. Drugim reĉima, procena se bazira na stanju pre

izgradnje puta.

---

U sluĉaju poljoprivrednog zemljišta, procena zemljišta će ukljuĉivati vrednost prinosa,

starost prinosa, vreme potrebno za reprodukciju, investicije u zemljište i sve pomoćne

graĊevine kao što su zid, ograde, ambari, bunari, kao i prava na vodu;

Parcele bez vrednosti i nepotrebne parcele zemlje/graĊevina, koje su zaostale posle

kupovine glavne imovine, biće otkupljene i za njih će biti plaćena kompenzacija, ukoliko to

vlasnik bude ţeleo;

U sluĉaju da ljudi rade na datom zemljištu, ili proizvodnji, a nisu vlasnici (stanari,

nadniĉari), kompenzacija treba da ukljuĉi gubitke koje ti ljudi trpe, i tim ljudima treba da

bude data kompenzacija;

U sluĉajevima kada će zemljište biti privremeno potrebno, ljudi koji su obuhvaćeni

projektom će dobiti kompenzaciju u punom iznosu trţišne cene iznajmljivanja za period

dok se zemljište koristi, a zemljište će biti vraćeno vlasniku u istom stanju u kome je bilo

pre iznajmljivanja. U sluĉaju poljoprivrednog zemljišta, trţišna cena će takoĊe ukljuĉiti

vrednost roda tokom perioda iznajmljivanja;

U izuzetnim sluĉajevima kada je raseljavanje neizbeţno, osim pune nadoknade koja se

isplaćuje ljudima obuhvaćenim projektom, dobiće se i pomoć za relokaciju i biće plaćeni

troškovi s tim u vezi (tj. troškovi preseljenja, plaćeno preseljenje, transport);

u vezi sa gore reĉenim, beneficijar projekta će, što je više moguće, koristiti javne površine

koje su neopterećene2;

---

Page 86: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

2 “opterećene površine” su površine koje su trenutno zauzete ili korišćene od strane privatnih

lica ili firmi, sa ili bez legalnog prava na to

---

ako je zemljište koje treba ekspropriisati zemljište u javnom vlasništvu a koristi se

ilegalno, korisnici će biti kompenzovani za vrednost roda i za sve investicije uĉinjene

na tom zemljištu, i biće im dat rok od tri meseca da zemljište napuste. Ako prihodi od

kojih ţive zavise od zemljišta koje koriste, biće im pruţena pomoć kod napora da

podignu standard svog ţivota, i da on bude vraćen na nivo koji su imali pre

raseljavanja.

priprema i primena otkupa zemljišta, kao i plan kompenzacija, biće uĉinjeni na

transparentan naĉin, uz uĉešće ljudi koji su obuhvaćeni projektom i relevantnih

institucija;

svi objekti infrastrukture kao što su putevi, vodovodne cevi i komunikacione mreţe,

koji su prekinuti tokom gradnje, biće zamenjeni od strane agencije koja primenjuje

projekat (Koridor 10);

biće preduzeti svi potrebni koraci da bi se obezbedilo da pitanja kompenzacije,

registracije i transfera budu razrešeni sa stranama u pitanju bez traţenja intervencije

suda, osim ako je to neizbeţno;

osobe koje su pogoĊene projektom biće kompenzovane u potpunosti pre nego što se

izda dozvola za gradnju, koja investitoru omogućava da poĉne sa graĊevinskim

radovima;

Svaka investicija uĉinjena na projektom obuhvaćenom zemljištu posle datuma

poĉetka pripreme studije izvodljivosti, neće biti predmet kompenzacije.

Uopšteno govoreći, eksproprijacija će biti uĉinjena tako da ljudi koji su obuhvaćeni

projektom neće biti na gubitku posle eksproprijacije; a

sve aktivnosti i postupci će morati da budu formalno dokumentovani.

Lica (privatna i javna, pojedinci i firme) koja potpadaju pod kompenzaciju za gubitak zemljišta

ili za štete, moraju da budu isplaćena u celosti pre izdavanja dozvole za gradnju koja

investitoru omogućuje da poĉne sa graĊevinskim radovima, i poĉetka bilo kakvih graĊevinskih

aktivnosti na zemljištu o kome se radi. U sluĉajevima sporova u vezi vlasništva ili visine

kompenzacije, korisnik projekta će preneti svotu koja odgovara procenjenoj vrednosti

zemljišta na raĉune lokalnih vlasti ili na raĉun suda, sve dok se sluĉaj ne razreši i pre nego

što se poĉne sa graĊevinskim aktivnostima.

6.8.1 Ljudi na koje Projekt utiĉe

Ljudi na koje Projekt utiĉe dele se na sledeće kategorije:

Vlasnici zemljišta/domaćinstava koji gube svo svoje zemljište ili jedan njegov deo

Vlasnici kuća ili drugih graĊevina koje imaju na zemljištu koje je obuhvaćeno Projektom

Vlasnici firmi

Vlasnici stoĉarskih farmi i poljoprivredni proizvoĊaĉi

Ljudi koji stanuju na privatnom ili javnom zemljištu

Vlasnici ĉije će zemljište biti privremeno potrebno tokom gradnje

Oni koji nisu vlasnici zemljišta ili objekata obuhvaćenih Projektom, ali ĉije izdrţavanje direktno

zavisi od tog zemljišta ili objekata (npr. oni koji rade na tom poljoprivrednom zemljištu ili rade

u tim firmama)

Oni koji nemaju legalna prava na dato zemljište, ali koji koriste javne površine ili ih obraĊuju

Vlasnici javnih površina.

Page 87: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Table 5-15 Matrica prava

Kategorije pogoĊenih Pravo

Gubitak celokupnog

zemljišta u vlasništvu

(i) ponuda zemljišta u zamenu, sa jednakim produktivnim vrednostima, u

blizini zemljišta koje je predmet eksproprijacije + prenosne takse

(ii) kompenzacija u novcu koja se raĉuna na osnovu pune trţišne cene, koja

je jednaka vrednosti zemljišta sliĉnog izgubljenom (kao što je ranije

definisano)

Delimiĉan gubitak

zemljišta

(i) ponuda zamene zemljištem jednakih produktivnih vrednosti u blizini

zemljišta koje će biti predmet eksproprijacije

(ii) kompenzacija u novcu koja se raĉuna na osnovu pune trţišne vrednosti

koja je jednaka vrednosti zemljišta koje se nudi u zamenu

Parcele bez vrednosti

i nepotrebne parcele i

graĊevine

Ako preostale parcele zemljišta posle eksproprijacije dela vlasništva nisu

ekonomski isplative, biće preuzete i kompenzovane ako vlasnik tako ţeli

GraĊevine na

zemljištu (ambari,

šupe, ograde itd.)

Novĉana nadoknada u potpunosti

Ţetva Vrednost roda, ukljuĉujući i vreme potrebno da se takav rod reprodukuje,

investicije koje su zbog roda uĉinjene (materijal, rad)

Biljke koje donose

plod, vinogradi i

voćnjaci

Trţišna cena zemljišta, plus trţišna cena neamortizovanih investicija

uĉinjenih radi podizanja takvog vinograda ili voćnjaka, i vrednost punog roda

koje bi takav vinograd ili voćnjak doneo, uzimajući u obzir starost i plodnost

za broj godina koji je potreban da se takav vinograd ili voćnjak podigne do

dostizanja rodnog potencijala

Mladi vinograd ili

voćnjak koji još ne

donosi ploda

Trţišna vrednost zemljišta, plus vrednost investicija koje su uĉinjene da bi se

takav vinograd ili voćnjak podigao, i vrednost ĉistog roda koji bi bio

proizveden za toliko godina kolika je starost vinograda ili voćnjaka u vreme

eksproprijacije.

Rasadnik Trţišna vrednost zemljišta plus investicije u neiskorišćeni sadni materijal

(biljke za rasad i drugi reproduktivni materijal)

Zemljište potrebno na

privremenoj osnovi

Trţišna cena iznajmljivanja u trajanju najma. Zemljište treba da bude vraćeno

vlasniku onako kako je i preuzeto. Ukoliko rod bude izgubljen tokom najma,

vlasnik treba da bude kompenzovan za gubitak roda tokom najma.

Kuća Puna kompenzacija bazirana na troškovima zamene u sliĉnom/uporedivom

podruĉju, plus selidba i naknada za prelazak.

Zakupci javnih ili

imanja u vlasništvu

drţave

Korišćenje drugih odgovarajućih javnih ili stanova/kuća u vlasništvu drţave,

sa pravom zakupca na neograniĉen period vremena

Legalni zakupci ili

radnici na zemljištu

Kompenzuje se njihov prihod zaraĊen od zemljišta, roda i svih investicija u

zemljište.

Nelegalni korisnici

javnih površina

Kompenzuje se vrednost roda i vrednost investicija u zemljište.

Oštećene osobe koje

zavise od rada firmi

Pun trošak zamene pogoĊenog biznisa, ukljuĉujući inventar, ukljuĉujući

kompenzaciju zaposlenima i radnicima u firmi ili na poljoprivrednom

zemljištu.

Objekti za gajenje

stoke i staranje o

ţivotinjama ili za

i) Troškovi zamene na naĉin koji omogućava pogoĊenim ljudima da nastave

sa svojim aktivnostima, na mestu koje predloţi prethodni vlasnik, unutar

njegovog poljoprivrednog imanja, u skladu sa vaţećim propisima

Page 88: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

poljoprivredne alatke

Osetljive grupe

(pogoĊena

mnogoĉlana

domaćinstva,

domaćinstva u kojima

glava porodice nema

zaposlenje,

domaćinstva sa

invalidima, siromašna

domaćinstva

Ako je ovoj grupi ekspropriisano zemljište, dobiće kompenzaciju iznad trţišne

vrednosti poseda ili vrednosti ponuĊene zamene, kako bi se obezbedilo da

im ne bude gore nego što je bilo ranije, i da mogu od tih prihoda da ţive.

Ova će matrica biti cirkulisana po podruĉjima obuhvaćenim Projektom, pre obavljanja

procene.

Na osnovu informacija prikupljenih do danas, baziranih na planu, sledeći broj graĊevina,

uglavnom stambenih zgrada, moraće da bude otkupljen u skladu sa primenom Projekta:

1. Prosek – Crvena Reka 41

2. Crvena Reka – Ĉiflik 19

3. Ĉiflik – Pirot 0

4. Pirot – Dimitrovgrad 1

5. Obilaznica Dimitrovgrad 5

6.9 Kumulativni uticaji

Postojanje drugih struktura (objekata) u okviru ove studije kao i eventualna izgradnja i

puštanje u pogon novih objekata, moţda dovedu do negativnih uticaja u kombinaciji sa onima

koji se javljaju kao posledica poĉetka operativne faze Projekta autoput. U takvim okolnostima

moguće je da ovakvi kombinovani uticaji prekoraĉe ograniĉenja ili standarde koji se odnose

na zaštitu ţivotne sredine. Zbog ovoga, a u okviru rada na terenu koje obavljaju EIAovi, već

su prikupljeni podaci u vezi sa mogućnošću da se jave kumulativni uticaji na osnovu

utvrĊivanja prisustva ovakvih objekata unutar oblasti na koje utiĉe saobraćajnica.

Izgradnja motela i centra za odrţavanje autoputa predviĊena je za taĉku km 28 + 700. Buka i

emisija zagaĊujućih primesa u vazduhu koje proizvode ovakvi pomoćni objekti, zajedno sa

odreĊenom koliĉinom zagaĊujućih primesa koje dolaze sa autoputa, mogu dovesti do toga da

se prekoraĉe dozvoljene maksimalne vrednosti, a koje će EIAovi uzeti u obzir kada je reĉ o

ovakvim objektima.

Odmah nakon izlaska iz tunela, na km 32+400, planira se izgradnja mesta za odmor na obe

strane autoputa. Po pravilu ovakva odmorišta predstavljaju izvor nagomilavanja ogromnih

koliĉina otpada u ĉvrstom stanju na opštinskom zemljištu. Situacija je sliĉna i na mestima za

odmor na taĉkama km 36+300 i km 47+300. U blizini sela Sukovo, na desnoj stranin, na km

86+950, postoji fabrika hemijskih boja koja se nalazi u zoni uticaja. Potencijalni kumulativni

uticaji mogli bi da nastanu na osnovu sinergije zagaĊivaĉa iz oba ova izvora zagaĊujućih

primesa iz vazduha. Na ulasku u bazen grada Pirota, na km 78+350, autoput prelazi preko

glavne ţelezniĉke pruge Niš-Dimitrovgrad i njegova pozicija je takva da se nalazi pararelno

na udaljenosti od 250 do 300m od ove pruge. Na lokaciji mosta preko reke Jerme, na km

88+600 do km 93+600, autoput se nalazi na udaljenosti od 5o do 100 m u odnosu na

ţelezniĉku prugu. U ovom delu deonice kumulativni uticaji se manifestuju u vidu povećanog

Page 89: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

nivoa buke, kao što je to već prikazano na osnovu modela analize uticaja u okviru EIA. U zoni

grada Dimitrovgrada, ne oĉekuju se nikakvi znaĉajni uticaji.

Ne oĉekuje se znaĉajna nova gradnja duţ trase autoputa per se, budući da se kao deo

Projekta planira izgradnja ulaznih taĉaka autoputa iskljuĉivo kod već postojećih objekata i

prilaznih puteva. Projekat atuotputa ima za cilj da, izmeĊu ostalog, stimuliše ekonomski razvoj

i poboljša komunikaciju kako u regionalnom tako i u meĊunarodnom pogledu. MeĊutim,

najveći broj oblasti kroz koje je planirano da prolazi autoput predstavljaju ruralne oblasti po

samoj svojoj prirodi i ovakve oblasti i dalje imaju probleme sa migracijom stanovništva, budući

da se ono iseljava u veća mesta i gradove u potrazi za poslom itd. Detaljne studije još uvek

nisu preduzete, i pri tom se ne predviĊa donošenje razvojnih projekata u većem obimu ili pak

pojava većih doseljavanja iskljuĉivo zbog prisustva boljih veza zbog izgradnje autoputa.

Poboljšanje saobraćajnih veza zbog gradnje autoputa, posebno onih koje doprinose lakšem

kretanju preko meĊunarodnih granica, uvek nameće teoretske mogućnosti da se zbog toga i

nesvesno doprinosi potpomaganju aktivnosti kao što su šverc droge. Granica izmeĊu

Bugarske i Srbije obuhvata provere u smislu identiteta putnika i carinske kontrole. Šverc

narkotika preko ove granice nije poseban problem pa se ne predviĊa da će poboljšane

komunikacije dovesti i do povećanja ovakvih ilegalnih aktivnosti.

6.10 Posledice po pograniĉni promet

U nekim sluĉajevima posledice ovog projekta mogu da budu toliko sveobuhvatne da utiĉu i na

kvalitet zaštite ţivotne sredine drugih, prvenstveno pograniĉnih, zemalja. Zbog ovog razloga,

u okviru procena uticaja na ţivotnu sredinu, neophodno je da se poseduje analiza rizika

transfera uticaja izvan granica one zemlje koja treba da realizuje projekat. Sama procedura

mora uzeti u obzir Espoo (EIA) Konvenciju u vezi sa EIA, koju Republika Srbija još uvek nije

potpisala niti ratifikovala.

Potencijalni kumulativni uticaji su predstavljeni u prethodnom odeljku, koji se odnosi i na

potencijalne uticaje po pograniĉni saobraćaj. Ovi uticaji na pograniĉni saobraćaj mogli bi da

se pojave u toku izgradnje ili u toku otvaranja autoputa za saobraćaj..

Transfer negativnih uticaja izvan granica Srbije moţe se eventualno pojaviti zbog visokog

intenziteta uticaja i neposredne blizine izvora uticaja u odnosu na granice drugih zemalja.

Rezultati prikaza modela uticaja (posebno kada je reĉ o nivou buke i kvaliteta vazduha), za

putni pravac Prosek – Dimitrovgrad ukazao je da je transfer ovakvih uticaja ograniĉen na

zonu koridora autoputa, koja je obiĉno unutar granice od 500 m sa obe strane autoputa.

Najveći deo pozicije saobraćajnice je takav da se ona ne nalazi neposredno u blizini granice

sa Bugarskom, izuzev pograniĉnog podruĉja grada Dimitrovgrada. Konfiguracija terena

Projekta autoputa po prirodi stvari izbegava potencijalni prekograniĉni transfer uticaja. Ovo je

naroĉito sluĉaj sa vodenim tokovima u slivu reke Nišave, koje pripadaju slivu Crnog mora, i

teku iz Bugarske prema Srbiji. Stoga bi potencijalne nesreće koje bi mogle da dovedu do

povećanog nivoa zagaĊenja reka prešli na drugu stanu u odnosu na samu graniĉnu liniju.

Jedini uticaj koji bi mogao da dovede do ugroţavanja uslova ţivotne sredine na regionalnom

ili globalnom nivou jeste aero zagaĊenje, tj. emisija zagaĊivaĉkih primesa iz vazduha koja

stvara efekat staklene bašte zbog sagorevanja goriva koja koriste vozila na Projektu

autoputa.

Maršuta autoputa prolazi pre svega kroz ruralne oblasti, ĉije stanovništvo je odnedavno dosta

emigriralo izvan ovih oblasti. Jedan od ciljeva poboljšanja koje donosi Projekat autoputa jeste

da se podstakne ekonomski razvoj, ali se pri tom ne predviĊa razvoj većeg obima koji bi

uticao na susedne zemlje ili pak obiman dolazak (vraćanje) stanovništva zbog toga što je

jednostavno došlo do poboljšanja komunikacija zbog izgradnje autoputa. Do sada nisu

Page 90: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

uraĊene nikakve posebne studije u vezi sa ovim fenomenom kao deo ovog EIA, ali ovde se

daju preporuke relevantnim organima za planiranje da preuzmu zadatak u vezi sa ovim

pitanjem i njegovim delovima koji se odnose na korišćenje zemljišta i prostorno planiranje, a

Projekat je već njegov sastavni deo.

Page 91: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

ANALIZA ALTERNATIVNIH MOGUĆNOSTI

Preliminarni projekat Autoputa E-75, Niš-BJRM granica, utvrdio je preferentni pravac koji se

zasniva na nekoliko kriterijuma projekta, ukljuĉujući tu i predviĊene brzine, preĉnike krivina i

takoĊe su razmotrene moguće alternative u onim sluĉajevima gde takve postoje. Kao deo

procene alternativnih komponenti Projekta, aspekti prirodne okoline i socijalni aspekti su

razmotreni zajedno sa inţenjerskim i troškovnim parametrima, kao deo multikriterijskog

procenjivanja. Maksimalni prioritet je dat troškovima izgradnje, bezbednosti saobraćaja i

socijalnim pitanjima kao i pitanjima zaštite ţivotne sredine za vreme projektovanja maršrute i

izlaganja nacrta. Operativnim troškovima je dat manji prioritet, zajedno sa troškovima

apropriacije zemljišta. Kada je reĉ o uticaju koridora – maksimalna paţnja je usmerena na

uticaj buke, zagaĊivanja i biodiverziteta, dok se smatralo da su vibracije i vizualni uticaji od

manjeg prioriteta.

Specifiĉni detalji u vezi sa procedurama procene većeg broja kriterijuma alternativnih rešenja

mogu su pogledati u Opštem projektu za autoput E-80.

Opšti (glavni) projekat je predstavljao osnovu za pripremu Prostornog plana infrastrukturnog

koridora Niš-granica sa Bugarskom. Prostorni plan je dugoroĉni dokument o planiranju koji

podrobnije daje prikaz o Prostornom planu Republike Srbije, definiše rešenja planiranja,

smernice i pravila korišćenja, organizacije, razvoja i zaštite prostora, i izgradnju,

rekonstrukciju i funkcionisanje glavnih i regionalnih infrastrukturnih sistema na teritoriji Plana

do 2020. Prostorni plan pripremio je Institut za urbano planiranje, Niš, 2001. godine.

Ovaj dokument za planiranje definiše koridor budućeg pravca autoputa i predlaţe njegove

varijante.

Predloţena su rešenja varijanti za sledeće deonice:

Bela Palanka – Pirot

Sukovo raskrsnica – granica sa Bugarskom

7.1 Deonica Bela Palanka – Pirot

Predloţena su ĉetiri rešenja za varijantu navedene deonice: Varijanta I (pravac u dolini, prema Opštem projektu za autoput E-80)

Varijanta II (pravac u dolini, zaobilaznica oko Pirota)

Varijanta III (pravac preko brda, juţni pravac)

Varijanta IV (pravac preko brda)

U Odluci o amandmanima za Prostorni plan infrastrukturnog koridora Niš-bugarska granica

(Sluţbeni Glasnik Republike Srbije, br. 41/06) prihvaćena je varijanta IV-pravac preko brda,

za koji je pripremljen i preliminarni projekat (CIP).

Varijanta I-pravac u dolini, prema Opštem projektu autoputa E-80.

Od Bele Palanke do ulaska u Pirot, autoput ide dolinom reke Nišave. Nakon što se zaobiĊe

Bela Palanka (obilaznica oko Bele Palanke), koridor Autoputa prelazi lokalni put, ţelezniĉku

prugu za brze vozove, reku Nišavu, i nakon toga se uliva u koridor postojećeg putnog pravca

M1.12 i ide dalje na zapad do sela Ĉiflika. Nakon ove raskrsnice, koridor Autoputa se u

potpunosti poklapa sa postojećim putnim pravcem sve do tunela “Sarlah” na ulazu u Pirot.

Nakon izlaska iz tunela “Sarlah”, budući koridor Autoputa sledi, na severnoj strani, pravac

regionalnog puta Niš-Dimitrovgrad celim pravcem do sela Sukovo. Povezivanje glavnog

putnog pravca M-9 i Autoputa na zapadu postiţe se preko postojećeg tunela “Sarlah”, a na

istoku, ovo je jedino moguće tako što bi se prošlo kroz sam grad i iskoristile gradske ulice.

Page 92: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Kljuĉni uticaji po ţivotnu sredinu u vezi sa ovom varijantom su sledeći:

Trebalo bi iskoristiti velike oblasti poljoprivrednog obradivog zemljišta

Gustina naseljenosti stanovništva je velika

Reka i konfiguracija puta utiĉe da je prilaz stanovništva iz lokalnih mesta oteţan

Varijanta II – pravac kroz dolinu, obilaznica oko Pirota

Koridor Autoputa u njegovom delu od Bele Palanke do izlaska iz tunela “Sarlah” ima identiĉnu

poziciju kao u varijanti I. Nakon što izaĊe iz tunela, Autoput obilazi Pirot na njegovoj juţnoj

strani, a to je juţnije od postojećeg obilaznog pravca i ţelezniĉke brze pruge.

Veza sa Pir tom se ostvaruje preko raskrnica “Pirot-Zapad” i “Pirot-Istok”. Veza izmeĊu

glavnog putnog pravca i Autoputa ostvaruje se preko postojeće ulice, kroz postojeći tunel

“Sarlah” i novoprojektovanog putnog pravca prema raskrsnici “Pirot-Zapad”, kojom prilikom se

koristi postojeći obilazni pravac prema raskrsnici “Pirot-Istok”.

Kljuĉni uticaji po okolinu u vezi sa ovom varijantom su sledeći:

Trebalo bi iskoristiti velike oblasti poljoprivrednog obradivog zemljišta

Gustina naseljenosti stanovništva je mala

Reka i konfiguracija puta utiĉu da je prilaz stanovništva iz lokalnih mesta oteţan

Varijanta III – pravac preko brda, juţni pravac

Iz Bele Palanke, koridor Autoputa skreće prema jugoistoku ka dolini reke Nišave gde se

ukršta sa regionalnim putnim pravcem R 244, ţelezniĉkom brzom prugom, rekom Nišavom,

postojećom ţelezniĉkom prugom Niš-Dimitrovgrad, nakon ĉega odlazi ka padinama breţuljka

Grcarev del. Nakon uspona na padinu, Autoput je sada na brdovitom terenu, i pruţa se dalje

pravolinijski pravcem izmeĊu sela Klisura i Kremenica, nakon ĉega skreće ka jugu do prevoja

Zanoga. Na padinama Zanoge, Autoput ulazi dalje u koridor postojećeg regionalnog puta R-

262 i dalje ide ovim smerom sve do raskrsnice sa glavnim putnim pravcem M-9 severoistoĉno

od sela Blata gde se Autoput spušta u dolinu i zaobilazi Pirot na njegovoj juţnoj strani, izvan

granica Glavnog plana za Pirot.

Na široj teritoriji Pirota, Autoput preseca nekoliko lokalnih puteva i potoka, i odmah ispred

raskrsnice “Pirot-Istok” preseca ţelezniĉku brzu prugu.

Kljuĉni uticaji po ţivotnu sredinu u vezi sa ovom varijantom su sledeći:

Visoki troškovi izgradnje

Vrlo mala gustina naseljenosti stanovništva

Neophodna je seĉa velike pošumljene oblasti i biće vrlo teško ako ne i nemoguće

ovako nešto vratiti u prvobitno stanje

Biće posledica u vezi sa vodosnabdevanjem okolnih mesta

Predstavnici Ministarstva za kapitalne investicije Republike Srbije i lokalne vlade doneli su

odluku da se prihvati varijanta IV (pravac preko brda, Klenje-Ponor-Pirot) kao najbolje rešenje

za pravac Autoputa na ovoj deonici.

Predloţena rešenja varijante iz Prostornog plana intrastrukturnog koridora Niš-granica sa

Bugarskom prikazana su a crteţu 7-1.

.

Page 93: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Crteţ 0-1 Predloţena varijanta iz Prostornog plana u blizini granice sa Bugarskom

7.2 Deonica raskrsnica Sukovo – granica sa Bugarskom

Prostorni plan za sekciju “raskrsnica Sukovo – granica sa Bugarskom” predlaţe tri razliĉite

varijante sa rešenjima:

Varijanta I(prema Glavnom projektu za Autoput E-80)

Prema rešenju koje se precizira u Opštem projektu, putni pravac Autoputa nakon raskrsnice

Sukovo sledi tok reke Nišave sve do ulaska u urbanu oblast Dimitrovgrada, regionalni putni

pravac Niš-Dimitrovgrad, i ulice u gradu. Nakon više raskrsnica, pravac se dalje pruţa preko

severnih padina breţuljka Mrtvina sve do taĉke gde se ukršta sa postojećim putnim pravcem

kod pograniĉnog prelaza “Gradina”. Na delu obilaznice oko Dimitrovgrada Autoput prelazi

preko vijadukta duţine 246 m, preko stambenog naselja “Ĉuj petl”, prelazi preko gradskog

groblja i utiĉe na jedinu zelenu oazu u okolini Dimitrovgrada. Dimitrovgrad je povezan sa

Autoputem preko raskrsnice Dimitrovgrad koja se nalazi u zapadnom delu gradskog središta.

Kljuĉni uticaji po ţivotnu sredinu u vezi sa ovom varijantom su sledeći:

Isuviše je blizu stambenim podruĉjima ukljuĉujući ovde i bolnice i ostale osetljive

oblasti

Varijanta II (Sever)

Od km 96 + 180, putni pravac Autoputa E–80 obilazi Dimitrovgrad i predgraĊe na njegovoj

severnoj strani preko tvrdog besplodnog i nerazvijenog zemljišta, i ovde se ne utiĉe na

postojeće funkcionisanje grada i njegov budući prostorni razvoj. U zoni graniĉnog prelaza,

Autoput se spaja sa postojećim putem.

Kljuĉni uticaji po ţivotnu sredinu koji se povezuju sa ovom varijantom su sledeći:

Izgradnja dva dugaĉka tunela i mosta duţine 700 m, ĉime se izbegavaju posledice

gradnje po stanovništvo i ostale osetljive oblasti

Varijanta IIII (Jug)

Prema ovoj varijanti, na km 96 + 000 Autoput okreće u pravcu juga, preseca regionalni put

Niš-Dimitrovgrad, prelazi preko reke Nišave, i preseca ţelezniĉku brzu prugu, i nakon toga

ulazi u tunel duţine oko 3 500 m, koji prolazi ispod breţuljka Mrtvina i zaobilazi Dimitrovgrad

sa njegove juţne strane, pa tako izbegava presecanje sa ulicama, izgradnju visokog

vijadukta, i eliminiše svako zagaĊivanje izduvnim gasovima i buku.

Raskrsnice se planiraju zapadno od gradskog središta i u blizini graniĉnog prelaza “Gradina”

Page 94: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Ministarstvo za kapitalne investicije RS i predstavnici lokalne vlade opštine Dimitrovgrad su

se dogovorili da odbace varijantu I zbog toga što se po njoj Autoput kreće ka gradskom

groblju i zelenoj oazi u blizini Dimitrovgrada. Institut za Autoput i Institut za transport CIPa

pripremili su projektnu dokumentaciju za ovu varijantu Autoputa 2002. godine.

Ostali uticaji po ţivotnu sredinu vezi sa ovom varijantom su sledeći:

Visoki troškovi, neophodnost izgradnje dugaĉkog tunela

Manji uticaj na stanovništvo

Blizina ţelezniĉke stanice

Potencijalne mogućnosti posledica po vodosnabdevanje

Nakon procena koje su uradili eksperti iz Instituta za Autoput i Instituta za transport CIPa,

odbaĉena je varijanta III zbog visokih troškova izgradnje kompleksnog objekta (tunela)

Predstavnici Ministarstva za kapitalne investicije RS i lokalne vlade doneli su odluku da se

prihvati varijanta II kao najbolje moguće rešenje za opštinu Dimitrovgrad, koje je prihvatljivije

iz socijalnih i ekoloških razloga.

Predloţena varijanta rešenja iz Prostornog plana infrastukturnog koridora Niš-granica sa

Bugarskom prikazana je na crteţu 7-2.

Crteţ 0-2 Predloţena varijanta u Prostornom planu Dimitrovgrada

Izvor podataka: Prostorni plan infrastrukturnog koridora Niš-granica sa Bugarskom.

Page 95: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

8 JAVNA KONSULTOVANJA

U vezi sa pitanjima zaštite ţivotne sredine, klijent (PEPS) je već pripremio 12 pododeljaka

EIA-a u vezi sa preliminarnim projektima i projektima ostvarljivosti koji su usaglašeni sa

zakonima Republike Srbije. Postupak objavljivanja saopštenja na nacionalnom nivou

obuhvata ĉetiri runde javnih konsultacija za svaki pododsek ( u vezi sa TOR sa konsultantom

za ekologiju, o obimu procena u vezi ekologije, u vezi nacrta EIA i u vezi nacrta za finalni EIA)

i one su obavljene u periodu od 2006. do 2009.godine. Pododsek EIAova odobreni su od

strane Ministarstva za ekologiju RS.

U skladu sa OP/BP uzajmljivaĉ je 4.januara angaţovao nezavisnog konsultanta radi pripreme

dva nivoa koridora EIA-ova (jedan za E-75 i jedan za E-80). Pored toga što je doneo

definitivan tekst u vezi pododeljka EIA-ova, nivo koridora EIA-ova je takoĊe posvetio paţnju

kumulativnim, izazvanim, indirektnim i prekograniĉnim uticajima. Nacrt EIA je dobila Banka i

ona je u vezi toga dala svoje primedbe. Klijent je naknadno aţurirao koridor na nivo EIA-ova i

pripremio je finalnu verziju dokumenta.

Objavljivanje nacrta koridora nivoa EIA-ova u zemlji je obavljeno u periodu od 25. februara

(kada su dokumenti bili javno prikazani svakom na uvid na sajtu kao i na vebsajtu samog

Klijenta) do 11. i 12. marta (kada su javni sastanci odrţani u Vranju (od 12.00-14.00 ĉasova

na dan 12.marta 2009.godine za E-80). Javna saopštenja na srpskom i engleskom jeziku bila

su objavljena u dnevnim novinama “Politika”, i pri tom se ţelelo da javnost, vlasti i relevantne

institucije dobiju uvid u EIA za Projekat. Pre oglašavanja u novinama, EIA je uruĉen opštini

Vranje i objavljen je takoĊe na vebsajtu JP “Putevi Srbije”. Predstavnici lokalne samouprave

obavestili su javnost preko svojih lokalnih medija o vremenu i mestu javnih konsultacija. Prvi

nacrt Finalnog EIA dokumenta PEPS je dobio 7.aprila 2009. godine. Ovaj nacrt finalnog EIA

dokumenta i dalje se moţe pogledati na vebsajtu Klijenta. Komentari u vezi sa nacrtom

finalnog EIA dokumenta mogu se uputiti ekološkoj jedinici Klijenta od 25. februara 2009. pa

nadalje.

Kopija matrice sa punomoćjima (pravima) poslata je svima onima na koje je ova situacija

uticala. RPF je objavljen u vidu nacrta u zemlji na vebsajtu PEPS-a 3.aprila 2009. i zamenjen

je finalnom verzijom 10.aprila 2009.Nacrt je objavljen i poslat Infoshopu 3.aprila 2009, a

zamenjen je finalnom verzijom 10.aprila 2009. Kopija RPFa je bila data ma uvid I istaknuta u

svim relevantnim opštinama.

Javne konsultacije zapoĉele su 25.februara 2009, kada su objavljena javna saopštenja na

srpskom i engleskom jeziku u dnevnom listu “Politika” i tom prilikom je upućen poziv javnosti,

vlastima i relevantnim institucijama da ostvare uvid u EIA za predmet Projekat. Pre ovog

oglašavanja u novinama, EIA je poslat opštini Vranje i objavljen je na vebsajtu JP “Putevi

Srbije”. Predstavnici lokalne samouprave su obavestili javnost preko njihovih lokalnih medija o

vremenu i mestu odrţavanja javnih konsultacija.

Page 96: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

*Oglas u dnevnom listu (“Politika”, 25. februar 2009.godine)

Prezentaciji predmetne studije EIA za Projekat Autoput E-75, Niš-granica sa BJRM, deonica

Grabovnica-granica BJRM, prisustvovali su predstavnici opštine Vranje, autor EIA,

Predstavnik WB, predstavnici Javnog preduzeća “Putevi Srbije” i zainteresovani graĊani. Lista

uĉesnika priloţena je uz ovaj Izveštaj.

U toku javnih konsultacija, nije bilo nikakvih znaĉajnih primedbi u vezi sa pitanjima zaštite

ţivotne sredine.

MeĊutim, u toku analize socijalnog aspekta Projekta, predstavnik lokalne samouprave

Vladiĉin Han imao je primedbu u vezi sa lokacijom projektovane trase puta za deo putnog

pravca od Cariĉine Doline do Mominog Kamena. GraĊani su izrazili zabrinutost zbog

oĉekivanih negativnih posledica prihvaćene lokacije trase po socijalno okruţenje. Predstavnici

lokalne zajednice veruju da ova trasa nije trebalo da bude projektovana izvan naselja, te da

prihvaćena lokacija moţe samo da dovede do nezaposlenosti i podsticanja iseljavanja

stanovništva, budući da se privredni objekti nalaze uglavnom izvan putne rezervne deonice.

Nije bilo znaĉajnih primedbi u vezi sa projektovanim rešenjem u toku javnih konsultacija.

Najveći broj postavljenih pitanja i komentara odnosio se na detalje o tehniĉkim rešenjima za

zaštitu ţivotne sredine , dok se razgovaralo i o nekim pitanjima Plana rukovoĊenja zaštite

ĉovekove okoline (vibracije, tipovi filtera za proĉišćavanje vazduha u tunelima, obim aktivnosti

praćenja zagaĊivanja i ostalo).

Dva pitanja koja su postavili graĊani odnosila su se na sledeće:

Page 97: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Onemogućavanje iIi prekid prilazima poljoprivrednom obradivom zemljištu; i

Potencijalne negativne posledice/oštećenja kada su u pitanju izvori vode, kao što su

izvori i bunari.

U toku razgovora, projektanti autoputa dali su uveravanja da će se pitanja prekida prilaza

poljoprivrednim imanjima dalje razmotriti u toku detaljnog projekta i princip koji sledi postojeći

projekat jeste da se oĉuvaju priznate taĉke prelaza tako što bi se obezbedila izgradnja

pešaĉkih staza ili mostova. Potencijalni štetni uticaj na vodene resurse isto bi trebalo

razmotriti u detaljnom projektu i tamo gde je to neophodno, cevi ili odvodni kanali trebalo bi da

omoguće dalji nesmetani protok vodenih resursa ispod puta.

Tabela 8-1 Lista sa imenima uĉesnika u javnim konsultacijama

Ime i prezime Institucija Adresa i kontakt telefon

Br. e-mail

Jovan Stojković fiziĉko lice Braće Jugovića 2

17 520 Bujanovac [email protected]

Dragan ĐorĊević fiziĉko lice Ţarka Zrenjanina 25

17 500 Vranje

Dragan

Dimitrijević

Opština Vladiĉin Han

Zamenik predsednika

opštine Vladiĉin Han

+381 64 50 68 397

Aleksandar

Nikolić fiziĉko lice +381 18 51 08 00

Vlajko Mitrović Motel DŢep

Milan Stojaković

Motel DŢep +381 61 18 43 774

Ime i prezime Institucija Adresa i kontakt telefon

Br. e-mail

Nela Cvetković

Opština Vranje

Ĉlan gradske skupštine

za ekologiju i turizam i

ugostiteljstvo

+381 17 40 23 28

+381 64 89 07 677

[email protected]

m

Dragana

Miladinović

Opština Vranje

Sekretarijat za

inspekciju i zaštitu

okoline

+381 17 41 15 04

WB predstavnik, Mr. Nikola Ille

Autor EIA, Mr. Mikša B. Jovanović

JP „Putevi Srbije“: Igor Radović, Mimoza Jeliĉić, Dušica Milinković

Page 98: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

9 PLANOVI ZA RUKOVOĐENJE ZAŠTITOM ŢIVOTNE SREDINE

Page 99: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

9.1 UVOD

Ovaj odeljak izveštaja predstavlja Plan rukovoĊenja pitanjima zaštite ţivotne sredine (EMP-

Environmental Management Plan) za Koridor E-80. Koridor i njegov pomenuti plan izlaţe

okvir rukovoĊenja (tj. dogovore o radu) o tome kako će se elementima zaštite ţivotne sredine

i socijalnim elementima Projekta rukovoditi na osnovu detaljnog projekta i izgradnje pa sve do

njegove operativne faze. Ova studija preporuĉuje da izvoĊaĉi radova (ugovaraĉi) donesu

Sistem rukovoĊenja radi zaštite ţivotne sredine (PEMP) koji će obuhvatiti sve aspekte

izgradnje projekta. Koncept i korišćenje EMP-ova se i dalje unapreĊuju poslednjih godina, a

jedan od glavnih podstrekaĉa za to je uspešna primena preporuka i postupaka za koje se

zalaţe Projekat EMP-ova. Sada je već uobiĉajena praksa kod infrastrukturnih projekata

velikog obima za ESIA da se zahteva od izvoĊaĉa radova (jednog ili više njih) da nastave

odranije dalje unapreĊenje i proširenje EMP koji je donesen u fazi podnošenja EIA kako bi se

obezbedili detalji o tome kako da se primene obaveze iz Projekta; pre svega oĉekuje se da on

sadrţi odgovora na pitanje «kako, ko i gde». Stoga u onim sluĉajevima gde neki EMP

precizira da se sa gorivima, uljima i ostalim opasnim supstancama mora postupati i upravljati

u skladu sa najboljim meĊunarodnim praktiĉnim iskustvima, mnogi projekti obuhvataju i

zahtev da IzvoĊaĉ radova mora staviti na uvid i plan Projekta rukovoĊenja specifiĉnim

opasnim supstancama. Detalji ovog specifiĉnog plana Projekta mogu se nakon toga pratiti i

proveravati kako bi sam Projekat bio u saglasnosti kako sa nacionalnim zakonima tako i sa

politikom i standardima MeĊunarodne finansijske institucije. U ovom pogledu ovaj EIA stoga

preporuĉuje da ugovor obuhvati i zahtev da IzvoĊaĉi radova donesu razraĊene planove koji

su predstavljeni u daljem delu teksta neposredno nakon njihovog angaţovanja.

Preporuka za to da IzvoĊaĉi radova preuzmu odgovornost smatra se da predstavlja efikasniju

strategiju od pokušaja da se teret izvoĊenja E&S pripiše CXLLC (Koridor X kompanija sa

ograniĉenim jemstvom) per se ili na konsultante rukovoĊenja projektom (PMC). Na ovaj naĉin

uzima se u obzir ograniĉeno iskustvo CXLLCa kod primene potencijalno osetljivih projekata

kod zaštite ţivotne sredine i ĉinjenica da meĊunarodni izvoĊaĉi radova moţda budu bolje

upoznati sa ovakvim naĉinom rada i moţda oni ĉak i mogu da rukovode ISO sistemima

rukovoĊenja zaštite ţivotne sredine, budući da ovako nešto postaje sve prisutnije i brojnije.

Zato bi trebalo da odmah budu spremni da donesu Projektne specifiĉne planove za zaštitu

ţivotne sredine koji isto tako udovoljavaju zahtevima nacionalnog zakonodavstva. Još jedna

dodatna vrednost takvih planova jeste da će oni biti veoma specifiĉni za odreĊeni Projekat i

mogu se sastaviti kao deo planiranja gradnje za takve aspekte kao što su skladišta goriva,

izbor fabrike i angaţovanje izvoĊaĉa i materijala kao i kooperanata.

Projekat već obuhvata mogućnost nezavisnog konsultanta za zaštitu ţivotne sredine (IEC) ĉiji

zadatak bi bio da prati i kontroliše sve aspekte. Priprema EMP-ova će se brzo uklopiti u

ovakav dogovor, pa će se tako IEC-u omogućiti da kontroliše pojedinaĉne planove

rukovoĊenja pitanjima zaštite ţivotne sredine sa kojima dolazi izvoĊaĉ radova u vreme

praćenja i izveštavanja o nalazima i bilo kakvim drugim predloţenim korektivnim aktivnostima

koje se odnose na CXLLC i PMC i sa kojima će se odmah upoznati CXLLC i PMC. Oĉekuje

se da ovakvi rezultati praćenja stoje na raspolaganju IFI-ovima i ostalim relevantnim

akcionarima da bi se obezbedila transparentnost u vezi rukovoĊenja pitanjima primene

Projekta u okviru zaštite ţivotne sredine.

Detalji sporazuma po ugovoru i broj i lokacija gradilišta u ovoj fazi još uvek nisu u potpunosti

poznati, ali procena broja takvih mesta je izmeĊu 5 i 8, što se zasniva na broju deonica puta.

Ugovori će morati da se usaglase sa meĊunarodnim standardima i standardima Svetske

banke, koji će obuhvatiti meĊunarodne standarde H&S radi zaštite svih radnika i ĉlanova

zajednice koji se nalaze u blizini izvoĊenja radova. Oĉekuje se da zbog toga svi radnici budu

Page 100: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

obuĉeni u pogledu svojih zadataka; svi predmeti i alati koji su u vezi sa poslom moraće da

prethodno proĊu procenu mogućih rizika, a izvoĊaĉi radova će obezbediti obezbeĊenje

radnog mesta, uz bezbednosne standarde i adekvatnu obuku; i radnici će morati da

udovoljavaju zahtevima koji se odnose na liĉnu zaštitnu opremu (PPE). Imajući ovo u vidu,

iscrpna lista H&S standarda i procedura nije obuhvaćena unutar EMP-ova.

9.2 Zakonodavstvo u Republici Srbiji

Regulative koje se odnose na zaštitu ţivotne sredine predstavljaju kombinaciju svih

neophodnih mera na osnovu relevantnih dokumenta o planiranju. Ova grupa obuhvata pravne

mere i mere koje se obezbeĊuju na osnovu ostalih uredbi, normi, standarda i relevantnih

regulativa koji se predstavljaju u ovom izdanju.

Specifiĉno izdanje (pregled) u vezi sa autoputem tj. njegove potencijalne posledice po ţivotnu

sredinu ne potpadaju u okvir neke posebne regulative, bez obzira na njegov znaĉaj. Zakon o

zaštiti ţivotne sredine (Sluţbeni glasnik Republike Srbije br. 135/04 navodi osnovne ustavne

odredbe i zahtev za pripremu EIA-ova koji predstavljaju integralni deo planiranja i

projektovanja u vezi sa pitanjem zaštite ţivotne sredine.

Sledeće mere zaštite ţivotne sredine i zahtevi za to propisuju se na osnovu Zakona o zaštiti

ţivotne sredine (Sluţbeni glasnik RS, br. 135/04):

Preventivne mere

Zahtevi u vezi zaštite ţivotne sredine

Mere za smanjivanje opasnosti od opasnih supstanci

Programi i planovi

Sledeće regulative takoĊe se koriste za izradu ovog izveštaja:

Zakon o zaštiti ţivotne sredine (Sluţbeni glasnik RS, br. 135/04):

Zakon o proceni štetnog uticaja na ţivotnu sredinu (Sluţbeni glasnik RS, br. 135/04)

Zakon o planiranju i gradnji (Sluţbeni glasnik RS br. 47/03, 34/06)

Zakon o vodenim površinama (Sluţbeni glasnik SRS (Savezne Republike Srbije) br.

46/91, 67/93, 53/93,48/94, 54/96);

Zakon o putevima (Sluţbeni glasnik SRS, br. 46/91, 52/91, 52/91, 67/93, 48/94, 42/98,

101/05);

Zakon o urbanom i prostornom planiranju (Sluţbeni glasnik SRS br. 44/95);

Zakon o bezbednosti na poslu (Sluţbenik glasnik SRS, br. . 42/91);

Zakon o bezbednosti na poslu – dodatak (Sluţbeni glasnik SRS br. 53/93);

Zakon o oĉuvanju kulturnog blaga (Sluţbeni glasnik SRS br. . 28/77, 34/81, 71/94);

Zakon o oĉuvanju kulturnog blaga – dodatak (Sluţbeni glasnik SRS br. 47/87,);

Zakon o zaštiti izvora vodosnabdevanja ( Sluţbeni glasnik SRS br. . 27/77);

Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Sluţbeni glasnik RS no. 49/92, 53/93, 67/93, 48/94,

46/96,

62/06,)

Zakon o prostornom planiranju Republike Srbije, poglavlje 5, Turizam i zaštita ţivotne

sredite i zaštita prirodnog i kulturnog nasleĊa (Sluţbeni glasnik RS br. 13/96);

Zakon o šumama (Sluţbeni glasnik RS, br. 46/96, 83/92, 53/93, revidirano izd. 67/93,

48/94, 54/96);

Propis o proceni elemenata koja ugroţavaju ţivotnu sredinu (Sluţbeni glasnik RS br.

69/05);

Propis o projektovanju puteva (Sluţbeni glasnik SFRJ (Socijalistiĉke Federalne Republike

Jugoslavije) br. No. 35/81);

Propis o transportovanju goriva (Sluţbeni glasnik SFRJ, br. 26/85);

Page 101: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Propis od opasnim supstancama u vodi (Sluţbeni glasnik FRS br. 31/82, 46/91);

Propisi o metodama definisanja sanitarnih zona i oblasti u kojima se nalaze objekti

vodosnabdevanja (Sluţbeni glasnik FRS, br. 33/78.);

Propis o graniĉnim vrednostima, metodima merenja koncentracija zagaĊenja, Kriterijumi

za odreĊivanje mernih taĉaka i beleţenja podataka (Sluţbeni glasnik RS, br. 54/92,

30/99, 19/06);

Propis o dozvoljenim nivoima u okviru ţivotne sredine (Sluţbeni glasnik RS, br. 54/92),

Propis o metodu i minimalnom broju testova o zagaĊenju otpadnih voda (Sluţbeni glasnik

RS br. No. 47/83, 13/84, 46/91)

Propis o proceni rizika od hemijskog zagaĊenja i zagaĊenja ţivotne sredine, mere za

pripremu i otklanjanje nepravilnosti (Sluţbeni glasnik RS, br. 60/94, 63/94)

Propis o kontroli istrošenog mazivnog ulja (Sluţbenik glasnik RS, br. 60/08)

Propis o klasifikovanju meĊurepubliĉkih vodenih tokova, meĊunarodnih voda i mora u

Jugoslaviji (Sluţbeni glasnik SFRJ, br. 3/68)

Uredba o kategorizaciji vodenih površina (Sluţbeni glasnik RS, br. 31/82).

Uredba o transportovanju opasnih supstanci ţeleznicom i vozilima na putevima (Sluţbeni

glasnik RS br. 53/02)

Uredba o organizovanju i obuci jedinica civilne zaštite i uredba o merama ublaţavanja i

spašavanja civilnog stanovništva i materijalnih dobara (Zvaniĉni list Federalne Republike

Jugoaslavije, br. 54/04).

Uzimajući u razmatranje ograniĉeni broj regulativa o zaštiti ţivotne sredine koje se odnose na

gradnju puteva i koje postoje u okviru lokalnog zakonodavstva, korišćene su regulative i

smernice drughi zemalja koje se odnose na njihove meĊunarodne projekte. Pri tome su se

koristile one smernice koje obuhvataju opšte aspekte Merkblatt zur Umweltver-

träglichkeitsstudie in der Strassenplanung, posebno one koje se odnose na pitanje nivoa

buke (Richtlinien für den Lärmschutz an Strassen, RLS – 90) i pitanje zagaĊenja vazduha

(Merkblatt über Luftverunreinigungen an Strassen, Mlus - 92).

9.3 Sporazumi u vezi implementacije

Kako je to već napomenuto u odeljku 1.3 ovog izveštaja, INP i IPCM su pismeno ukazali na

odobrenja za odreĊene deonice EIA-ova koje su već pripremljene i podnete na razmatranje.

MeĊutim, ova odobrenja sadrţe i odreĊeni broj preduslova koji moraju da se zadovolje pre

nego se da konaĉno odobrenje i dobiju dozvole za izgradnju. Stoga uslovi koje je dao INP

obuhvataju potrebu da se oĉuvaju zaštićene oblasti, da se projektuju i izgrade ekološki

koridori za kretanje ţivotinja; zaštiti lokalna (obalska) vegetacija; i da se projektuju „prirodne‟

odbrane reĉnih tokova kako bi se minimizirale posledice na ţivi svet u divljini.

Na sliĉan naĉin je IPCM utvrdio nekoliko znaĉajnih arheoloških lokaliteta na koje će

neposredno uticati izgradnja autoputa i od investitora za traţi da preduzme (i finansira) sve

neophodne istraţivaĉke poslove na lokalitetu, kako bi se ublaţile posledice i obavila

konzervacija nalazišta.

Znaĉajno je primetiti da nijedan Institut do sada nije obezbedio precizne detalje o lokaciji niti

pak o potencijalnom uticaju na ţivotnu sredinu ili pak mogućnosti njene zaštite, niti su u

najvećem broju sluĉajeva predstavljene specifiĉne instrukcije o tome kako bi trebalo ublaţiti

takve potencijalne uticaje.

Investitor je duţan da preduzme dodatna ispitivanja na takvim lokacijama i potrebno je da

donese razraĊene planove o tome kako će se ovako nešto zaštititi u toku projektovanja i

izgradnje autoputa. Stoga je neophodno da se ovde unese i ovakva kompenenta EIA u

naknadnom radu na projektu, što će se obavljati kao deo detaljnog projekta od strane

Page 102: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

izvoĊaĉa radova. Zbog toga ovakav dodatni korak treba pomenuti u dokumentaciji oko

ugovora a detalji u vezi zadataka i budţeta unose se u EMP.

9.4 Opšte mere ublaţavanja u vezi zaštite ţivotne sredine u toku izgradnje

Kao što je to opisano u gornjem delu teksta ovog izveštaja, generalne mere zaštite ţivotne

sredine biće predstavljene u samom Ugovoru prilikom organizovanja i planiranja rada i

operacija na svakom gradilištu. Svaki izvoĊaĉ radova će se rukovoditi onim merama

umanjenja zagaĊenja kada je reĉ o zaštiti ţivotne sredine a koje su inaĉe opisane u EIA i

EMP, odnosno pripremiće svoje sopstvene planove kontrole (ili rukovoĊenja), da bi se,

izmeĊu ostalog, obuhvatilo i pitanje plana kontrole saobraćaja i drugih prilaznih

saobraćajnica, plan rukovoĊenja otpadom i otpadnim vodama, plan rukovoĊenja uskladištenja

nafte i goriva (vidi tabelu 8-2). Ovakvi planovi će obezbediti detalje o naĉinima obavljanja

posla, procedurama i opremi za koje on obezbeĊuje dogovor kako bi se obezbedilo

usaglašavanje sa standardima HSE koji su precizirani u ovom ugovoru, odnosno koji će biti u

skladu sa najboljom dosadašnjom praktiĉnom primenom i standardima Svetske banke.

Mnoge od opštih mera zaštite ţivotne sredine će već ranije biti obuhvaćene u Ugovoru o

gradnji, a koje bi trebalo da poseduju meĊunarodni standard (FIDIC i ostalo). Tako će svaki

izvoĊaĉ radova obezbediti detalje o svojim posebnim dogovorima u vezi gradilišta, i pri tom će

predstaviti informacije, na primer, u vezi toga koje će ranije odobrene objekte koristiti za

odlaganje smeća i na koji naĉin će organizovati saobraćaj u blizini svojih gradilišta.

Podrazumeva se da će svaki izvoĊaĉ radova ukljuĉiti osoblje HSF kao deo zaposlenih ljudi i

oni će slati izveštaje osoblju HSE preko konsultanta za rukovoĊenje projektom kako bi se o

svemu upoznao i CXLLC. Osim toga, planirano je da Projekat obuhvati i Nezavisne

konsultante o zaštiti ţivotne sredine kako bi se obezbedio neformalni kanal za davanje

uputstava i kako bi se preduzelo nadgledanje i kontrola.

RukovoĊenje na svim gradilištima biće u skladu sa nacionalno donesenim zakonima o gradnji

i HSE, kao što su Zakon o bezbednosti na radnom mestu i Zakon o oĉuvanju zdravlja na

radnom mestu i bezbednost na njemu kao i Propis o bezbednosti na radnom mestu prilikom

izvoĊenja graĊevinskih radova (Sluţbeni glasnik RS, br. 53/97).

Lokacije gde će se postaviti radni kampovi, skladišta i privremeni prilazni putevi obuhvatiće

minimalnu oblast koja je neophodna za funkcionisanje takve lokacije, i trebalo bi izbegavati

osetljive delove terena koji su moţda od znaĉaja za lokalnu floru i faunu, kulturnu baštinu ili

su od posebnog znaĉaja za lokalno stanovništvo. Svi radni kampovi morali bi da se rukovode

meĊunarodnim standardima HSE i neophodno je da budu opremljeni sanitarnim objektima

pored kojih bi se prikupljala otpadna voda, odnosno trebalo bi da postoje i objekti za

odlaganje i obradu otpadnih materija. U njima će funkcionisati u potpunosti propisani sistemi

za otpad, što obuhvata skladištenje otpada na osnovu njegove kategorije (Evropski Zakon o

otpadu). Ovi zahtevi će se nalaziti i u okviru ugovora za izgradnju, koji bi trebalo da obezbede

da izvoĊaĉi radova planiraju i dovoljan budţet radi efikasnog rukovoĊenja HSE. Za sada nije

moguće prikazati tabelu u donjem delu teksta koja bi dala prikaz troškova za prikupljanje

otpada i otpadnih voda, njegovu obradu i odvoţenje u ovoj fazi, budući da još uvek nisu

poznati veliĉina, priroda i lokacija kampova. Stoga još uvek nije poznat izbor tehnologije, koja

bi mogla da se kreće u obimu od privremenih pripajanja na kanalizacione cevi ili

obezbeĊivanje i funkcionisanje prenosivih sanitarnih objekata za obradu otpadnih voda.

Stroga zaštita moraće da se obezbedi za sve one oblasti koje se nalaze izvan dogovorenih

graĊevinskih zona, što znaĉi da one oblasti koje su izvan mesta izvoĊenja radova ili deonice

radova na autoputu ne mogu da se koriste kao stalna ili privremena mesta za skladištenje

materijala, pozajmišta, parking prostori ili oblasti za opravku opreme.

Page 103: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Potrebno je primenjivati uklanjanje površinskog zemljišnog sloja, rukovanje i adekvatno

skladištenje na takav naĉin da se ovakvo zemljište moţe ponovno iskoristiti u bio-

restauracione svrhe ili za iskrĉenja i isušivanja.

Skladištenje svih ugljovodonika će se obavljati unutar sekundarnog rezervoara koji će biti

zaštićen kako ne bi došlo do oštećenja ili pristupa neovlašćenih lica. Rukovanje gorivima,

uljima i derivatima petroleja u toku izgradnje odvijaće se u strogo odreĊenim zonama i

objektima uz preduzimanje svih neophodnih mera bezbednog ĉuvanja, kao što solidna

postolja i oplate kako bi se spreĉilo eventualno izlivanje. Svi oni materijali koji se zagade

uljima ili naftom biće prikupljeni i prema njima će se postupati kao prema opasnom otpadu i

takvi materijali će se dalje prebaciti do kontrolisanih mesta za otpad. Biće zabranjeno

otvaranje neovlašćenih prilaznih puteva ka gradilištima.

Oprema će se postaviti jedino na mesta koja su za to odreĊena, što će se obezbediti na

osnovu mera koje imaju za cilj spreĉavanje zagaĊenja zemljišta gorivima i uljima kao i

derivatima nafte. U sluĉaju da se zemljište ipak zagadi ugljikovodonicima ono će se tretirati

kao poseban otpad i biće sklonjeno sa gradilišta do onih mesta za otpad koja su posebno

odobrena i koja prema Projektu predstavljaju posebna mesta za prikupljanje takvog otpada, u

skladu sa Planovima izvoĊaĉa radova o rukovoĊenju otpadom (WMPovi).

Sistematiĉno prikupljanje ĉvrstog otpada u toku izgradnje ( ukljuĉujući tu i hranu i materijal za

pakovanje, kao i ostale tipove otpada) biće preduzeto i ono će biti sklanjano na za to

odobrena i prethodno dogovorena mesta i objekte, u skladu sa WMP-ovima.

Ĉišĉenje opreme i vozila biće iskljuĉivo dozvoljeno u za to namenski odreĊene objekte, koji su

tako projektovani da ne dozvoljavaju zagaĊivanje zemljišta i vode. Na sliĉan naĉin, ispiranje

vozila-mešalica za beton i nekontrolisano izbacivanje preostalog betona predstavljaće

kontrolisanu operaciju; biće obezbeĊena upotreba posebnih jama za izbacivanje takvog

betona ili pak rezervoara za ispiranje opreme koja je zagaĊena ostacima betona nakon

njegovog prethodnog izbacivanja. Ovako dobijeni beton se moţe dalje odbaciti kao ĉvrst

otpadni materijal ili se pak moţe ponovno iskoristiti kao popuna materijalom u nekim

posebnim mestima, kako to već nalaţe situacija.

Da bi se izbegle štetne posledice po morfologiju reke i da bi se spreĉilo njeno zagaĊenje biće

neophodno da se organizuju i isplaniraju kompletni radovi u vodi, a preporuĉljivo je da ovo

bude po sistemu dozvola za obavljanje radova, na osnovu ĉega bi ovakve operacije na

efikasan naĉin mogle ući u kategoriju „kontrolisane aktivnosti‟. Implementacija takvog sistema

jeste precizna i jasna i zahteva od svakog izvoĊaĉa radova da paţljivo planira potencijalno

osetljive operacije kao što su radovi u reci. Tipiĉne procedure mogle bi obuhvate sledeće:

Preduzimanje radova onda kada nije visok vodostaj ili kada nema poplavnih voda;

ObezbeĊivanje obuke za rukovaoce mašinama gde će se oni upoznati sa osetljivim

taĉkama i radnim procedurama koje moraju strogo primenjivati;

Provera svih mašina i opreme radi eventualnog curenja goriva pre nego što se one

koriste;

Korišćenje ulja i maziva na ĉije raspadanje utiĉu bakterije (ovo u stvari danas sve više

I više stoji odmah na raspolaganju i postoji standardna praksa za izvoĊaĉe radova u

blizini vodenih tokova);

Skladištenje svih goriva na bezbednoj udaljenosti od vodenog toka;

Spreĉavanje dopunjavanja goriva u blizini vodenog toka i/ili preduzimanje mera

predostroţnosti da bi se spreĉilo izlivanje.

Nakon što je otpadni materijal izvaĊen, sve jame i mesta za odlaganje otpada biće prekrivena

i dovedena u prethodno stanje gde je to god moguće kako bi se otklonio ruţan vizuelni efekat

i kako bi se omogućio ponovni rast prirodne vegetacije. Ograniĉenja u vezi sa ovim će sigurno

postojati, posebno tamo gde se materijal vadi iz trenutno funkcionalnih kamelonoma koji za to

Page 104: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

imaju dozvolu, a kod kojih su uticaji Projekta ograniĉeni, kao što će to biti sluĉaj i za već ranije

odobrene objekte za odlaganje otpada.

9.5 Planiranje u sluĉaju vanrednih situacija

U toku faze izgradnje izvoĊaĉi radova će pripremiti planove za sluĉaj vanrednih situacija koji

će opet biti povezani sa ostalim planovima, kao što su rukovoĊenje otpadnim materijalima i

planovima za skladištenje ulja i goriva. Planovi o vanrednim situacijama će odrediti kakvi će

biti odgovori na nepredviĊene incidente i akcidente i takoĊe će obezbediti adekvatno

sadejstvo sa sluţbama za reagovanje u vanrednim situacijama.

U toku puštanja autoputa u rad, nadleţni za autoput će pripremiti planove za vanredne

situacije za deonice Projekta i integrisaće takve planove unutar postojećih procedura i

planova. Imajući u vidu mogućnosti da se pojave nesrećni sluĉajevi ukljuĉujući tu i vozila koja

transportuju opasne supstance, neophodno je preduzeti mere za ublaţavanje takvih nesreća.

Najvaţniji aspekti planova za vanredne situacije u sluĉaju nesreća, npr kada doĊe do izlivanja

opasnih supstanci iz automobila/cisterni su sledeći:

Dobra organizovanost timova za vanredne situacije na samom mestu nesreće;

Solidna raspoloţivost opreme za izvoĊenje operacija u sluĉaju nesreća;

Solidna raspoloţivost specijalne odeće i ostale zaštitne opreme koja omogućava

izvoĊenje operacije u takvim okolnostima;

Brzo donošenje odluka u toku izvoĊenja operacija na mestu vanredne situacije.

Projekat autoputa uzima u obzir mogućnosti izlivanja opasnih materija na osnovu eventualnih

rizika, kao što su uzdignuti delovi kolovoza i obezbeĊivanje barijera u sluĉaju sudara ili drugih

zaštitnika kako bi se umanjile mogućnosti da doĊe do izlivanja iz vozila koja bi se mogla

otkotrljati niz nasip.

TakoĊe i mostovi predstavljaju veći stepen rizika od zagaĊenja zbog vodenih tokova ispod

njih. Imajući u vidu poteškoće da se organizuje operacija ĉišćenja u sluĉaju da opasne

materije uĊu u vodene tokove, postoji princip da se spreĉi njihovo upadanje u vodu tako što

se obezbeĊuju posebne zabrane u pogledu brzine vozila, rubni delovi puta se ojaĉavaju i

uzdiţu a postoje i zaštitne bankine.

Oni koji su zaduţeni za odrţavanje puta moraće da budu spremni za sluĉaj izlivanja opasnih

teĉnosti tako što će posedovati i odrţavati posebnu opremu kao što su pume i namenska

oprema za ĉišćenje, odnosno moraju se obezbediti planovi za njihovo adekvatno odlaganje

na druga mesta. Oni isto tako moraju da obavljaju redovna odrţavanja takve opreme,

ukljuĉujući tu i ĉišćenje šljake i separatore za ulje, odnosno vodu.

Tipiĉni naĉini reagovanja na akcidentna izlivanja ulja i naftnih proizvoda iz vozila cisterni i

ostalih vozila obuhvataju sledeće:

Zatvaranje oštećenih rezervoara i cisterni;

Prikupljanje zagaĊujućeg sredstva koje je iscurelo iz cisterne;

Ispumpavanje one supstance koja se još uvek nalazi u oštećenoj cisterni;

Izgradnja rovova koji će pomoći da se prikupi rasuta teĉnost;

Da se prekrije oblast na zemljištu sa nekim sredstvom koji će upijati rasutu teĉnost, zatim

se radi na otklanjanju supstance koja se prikupila na površini, sklanja se natopljeno

zemljište na drugo mesto za odlaganje takvih supstanci, u skladu sa Propisom o

kriterijumima za definisanje lokacija i organizovanje mesta za odlaganje otpadnih

supstanci;

Da se sklone kontaminirani slojevi zemljišta i da se popuni takvo mesto novom

nekontaminiranom zemljom;

Page 105: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Da se ispumpa kontaminirana voda iz bunara u blizini mesta izlivanja opasnih supstanci;

Zemljište za poljoprivrednu obradu koje je zagaĊeno izlivanjem ne bi trebalo da se koristi

za proizvodnju hrane u odreĊenom narednom vremenskom periodu.

Prevoz opasnih hemikalija i supstanci odvija se na osnovu za to propisanih zakona i

planiranje reagovanja na vanredne situacije predstavlja deo nacionalnih strategija reagovanja

u koja su ukljuĉena i posebna Odeljenja (Ministarstva) unutar vlade.

9.6 Operativni aspekti

Nekoliko aspekta u vezi funkcionisanja autoputa i njegovog odrţavanja odnose se i na

oĉuvanje ţivotne sredine i predstavljeni su ovom odeljku, kao što su:

Autoput će imati neophodne oznake na kolovozu kao i saobraćajne oznake, koje će

obuhvatiti sve oblike neophodnih ograniĉenja i obaveštenja;

Operativni planovi za odrţavanje autoputa u zimskom periodu isto tako će uzimati u obzir

i zaštitu ţivotne sredine;

Nagibi na nasipima će uglavnom biti tako podešeni da mogu da obezbede poboljšanja

pregleda u voţnji, da spreĉe umor vozaĉa zbog istovrsne konfiguracije terena i da

onemoguće eroziju površinskih slojeva;

Zbog potencijalnog zagaĊenja zemljišta na osnovu funkcionisanja samog autoputa,

planira se posebna oblast zasaĊena travom širine otprilike 5 m, a takva trava se neće

koristiti za ishranu stoke. Nikakvi herbicidi neće se koristiti radi onemogućavanja rasta

korova;

Razmotriće se mogućnost smanjivanja salinizacije zemljišta u okolini autoputa kao

rezultat zimskog odrţavanja autoputa uz pomoć natrijum hlorida koji bi trebalo da se

zameni sa drugim supstancama koje poseduju sliĉne ili bolje karakteristike odleĊivanja. U

sluĉaju da se koristi so za odrţavanje kolovoza, izvršiće se analiza planova i primena

supstanci;

Odvodni kanali pored kolovoza isto tako će se posebno razmotriti u odnosu na osetljivosti

koje se povezuju sa zaštitom ţivotne sredine na pojedinim deonicama duţ puta u vreme

donošenja detaljnog projekta;

Već je razmotreno pitanje prevencije zagaĊivanja zemljišta i vode tako što su projektovani

sistemi „zatvorene drenaţe‟ za osetljive deonice, pa se ovde predviĊaju filtriranja ulja i

šljake. Ovakve jame trebalo bi povremeno prazniti u okviru operacija odrţavanja

autoputa.

Praćenje i nadgledanje uvek prisutnih uticaja koje i autoput ima na ţivotnu sredinu biće

preduzimano u sklopu nacionalnog sistema za kontrolu autoputa, pa će se u tom cilju

periodiĉno obavljati merenja o nivou aero zagaĊenja i nivoa buke.

9.7 Nadgledanje

Nadgledanje uticaja Projekta će zapoĉeti u toku faze izgradnje i nastaviće se u toku

namenskog funkcionisanja autoputa. Sadašnji EMP predstavlja osnovne parametre koji će se

pratiti kako bi se efikasno implementirale i odredile mere ublaţavanja negativnih posledica

koje su prethodno uoĉene. O ovome će biti više reĉi u donjem delu teksta. Za mnoge aspekte

kao što su kvalitet vazduha i vode kao i postavljena drenaţa za odvod vode sa puteva, srpsko

zakonodavstvo daje standarde kojih se treba pridrţavati. Nakon potpisivanja ugovora o

gradnji autoputa, pojedini izvoĊaĉi radova će raditi zajedno sa CXLLC kako bi se unapredio

detaljan program nadgledanja koji će uzimati u obzir posebne ciljeve za svakog aktera, a što

će biti prilagoĊeno zahtevima svake poddenonice puta i elementima EMS izvoĊaĉa radova

kao i EMP koji se konkretno odnosi na odreĊeno gradilište. Svaki izvoĊaĉ radova će doneti i

Page 106: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

program nadgledanja u pisanom obliku koji će proceniti nezavisni konsultanti za zaštitu

ţivotne sredine i akcionari Projekta, ukljuĉujući tu i drţavne agencije.

Rezultati nadgledanja će biti uporeĊivani sa podacima o trenutnim uslovima, budući da se zna

da neki od vodenih tokova u ovoj oblasti (Vrastanica, Kosturska Reka, Kunovacka Reka,

Studena, Petrova Reka, Temstica, Rogoz, Crvena Reka, Reka Nišava i nekoliko manjih

potoka), pokazuju znakove zagaĊenja koje se javlja zbog lošeg regulisanja oticanja otpadnih

voda i loše obrade vodenih resursa u okviru pojedinih opština, kao i prisustvo i aktivnosti na

obliţnjem poljoprivrednom obradivom zemljištu.

Kada se razmatraju izvori saobraćajne buke, sadašnji izvori buke ukljuĉuju saobraćaj na

sadašnjem ţelezniĉkom pravcu Niš-Dimitrovgrad, zatim glavni putni pravci M 1.12 i M 9, kao i

regionalni putevi P 24a i P 244. Sluĉajevi zagaĊenja zemljišta takoĊe su zabeleţeni zbog

poljoprivredne aktivnosti.

9.8 Faza izgradnje

U toku izgradnje autoputa izvoĊaĉi radova koji su zaduţeni za nadgledanje biće odreĊeni na

osnovu plana nadgledanja koji će se sastaviti zajedno sa PMC i relevantnim drţavnim

vlastima, ubrzo nakon dolaska u zemlju. Oĉekuje se da parametri budu usredsreĊeni na

potencijalno zagaĊenje zemljišta i vode, posebno u oblastima veće osetljivosti, te se zbog

toga moraju odabrati indikatorski parametri, kao što su BOD, COD, navesti imena onih

potencijalno opasnih supstanci, ulja i maziva koji mogu imati posledice zbog gradnje

autoputa, a što opet sve ovisi od prirode aktivnosti na gradilištu.

9.8.1 Buka

Nivoi buke kojima se izlaţemo specificirani su u Propisu o dozvoljenim nivoima buke u

ţivotnoj sredini (Sluţbeni glasnik RS, br. 54/92). Koristiće se oprema za merenje nivoa buke

kako bi se ustanovili prethodni indikatori i referentna linija, odnosno ovo bi se isto tako

obavljalo za vreme izgradnje autoputa kako bi se ustanovila povećanja nivoa i naknadno

usaglašavanje sa standardima. Smatra se da je najbolji pristup kontrolisanju nivoa buke u

toku izvoĊenja graĊevinskih radova obezbeĊivanje one opreme koja je u skladu sa

standardima za merenje buke, kao što su 85dBA i nakon toga se pristupa stalnom praćenju

merenja buke, ukljuĉujući tu i uzimanje u obzir sva reagovanja i prituţbe koje su uputili lokalni

stanovnici ili radne ustanove. U sluĉaju da doĊe do prekoraĉenja nivoa buke, zadatak

ublaţavanja takvog stanja izgradnjom privremenih zaštitnih zidova ili prethodno planiranih

gradilišta trebalo bi da bude u nadleţnosti osoblja gradilišta i osoblja za zaštitu ţivotne

sredine izvoĊaĉa radova.

Merenja nivoa buke trebalo bi da se obavljaju u oblasti stambenih zgrada na desnoj strani

novog autoputa od km 94 + 450 tо km 94 + 800 i kod km 95 + 550.

9.8.2 ZagaĊenje vazduha

Nadgledanje aero zagaĊenja u toku faze gradnje autoputa obuhvata procene o kvalitetu

vazduha u blizini naseljenih oblasti, a što se zasniva na zakonskim standardima. Parametri

koje bi trebalo nadgledati obuhvataju specifiĉne supstance, azot okside, ugljen dioksid i

monoksid. Dodatno nadgledanje posledica gradilišta na kvalitet vazduha biće obavljeno u

sluĉaju prituţbi lokalnog stanovništva. Pored merenja kvaliteta vazduha obaviće se i vizuelna

nadgledanja kvaliteta rada graĊevinske opreme, kao što su kopaĉi, generatori i sliĉno, koji bi

trebalo da redovno budu odrţavani u skladu sa specifikacijama proizvoĊaĉa , kako bi se

umanjile štetne emisije.

Page 107: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

9.8.3 Voda

Relevantni parametri za procene uticaja na površinske vode su: pH, koncentracija

rastvorenog kiseonika, otpadne supstance, zamućenost vode, koncentracija organskih

jedinjenja i mineralnih ulja.

Relevantni parametri za procenu uticaja na podzemne vode dele se na geološko-

hidrogeološke i fiziohemijske i hemijske parametre. Prva grupa parametara obuhvata uticaje

na nivo podzemnih voda, dinamiku i kvantitet, dok druga grupa obuhvata uticaje na kvalitete

podzemne vode (npr. mineralna ulja, organska jedinjenja, teški metali).

Uzorci bi trebalo da se uzimaju u gornjem delu vodotoka i u donjem delu vodotoka u odnosu

na gradilište. Svaki izvoĊaĉ radova će ustanoviti referentnu taĉku za uzimanje uzoraka pre

nego što zapoĉne sa radom i u pribliţno meseĉnim intervalima u toku perioda izgradnje, ali će

uzimanje uzoraka biti intenzivirano u toku skidanja vršnog sloja zemljišta i u toku većih

zemnih radova.

9.8.4 Zemlj ište

Relevantni parametri za procenu uticaja na zemljište su: pH koncentracija teških metala, ulja i

organskih supstanci. Zemljišta u blizini puteva na kojima se odvija saobraćaj visoke

frekventnosti, kao što je sluĉaj u ovoj studiji, trebalo bi da se ispitaju kako bi se utvrdila

eventualna prisutnost opasnih supstanci, kao što su uobiĉajeni teški metali i olovo, a koji su

se eventualno ovde nataloţili zbog izduvnih gasova vozila koja još uvek koriste olovni benzin

koji se još nalazi u slobodnoj prodaji u ovom regionu.

9.9 Operativna faza

U toku operativne faze autoputa relevantni aspekti zaštite ţivotne sredine biće nadgledani i

obuhvatiće nivoe buke, kvalitet vazduha, vode i zemljišta. Rezultati koji se ovako dobiju

odrediće da li je neophodno preduzeti donošenje dodatnih mera radi zaštite ţivotne sredine,

kao što su dodatne pregrade za smanjivanje buke, konfiguracija zemljišta ili modifikovanje

odvodnog kanala kolovozne trake ili pak neki drugi graĊevinski zahvat.

9.9.1 Buka

Merenja nivoa buke u toku funkcionisanja autoputa trebalo bi da se odvijaju u vremenskim

intervalima od po jedne godine kao i u sluĉaju prituţbi lokalnog stanovništva. Mesta koja se

odabiru za praćenje buke u toku izgradnje autoputa jesu objekti na sledećim lokacijama

nadgledanja:

km 20+360 – leva strana

km 20+740 – desna strana,

km 39+730 –desna strana

km 39+730 –desna strana.

km 54+460 – desno u naselju Ćiflik

km 54+360 – levo u naselju Ćiflik

km 59+800 – levo u naselju Crnoklište

9.9.2 Vazduh

Imajući u vidu da će Autoput Е-80 prolaziti kroz naseljene oblasti, moguće su neke negativne

posledice u smislu zagaĊenja vazduha. Trebalo bi doneti Plan o nadgledanju uticaja na

ţivotnu sredinu kako u pogledu verifikovanja primenjenog modela o uticaju, a isto tako da bi

Page 108: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

se odredili trendovi dugoroĉnog zagaĊivanja vazduha. Osim toga, rezultati u vezi praćenja

kvaliteta vazduha će posluţiti kao osnova za procenu svakog mogućeg rizika po zdravlje

stanovništva i radi ispitivanja ţalbi graĊana, kao i radi prikupljanja podataka za sve

eventualne izmene prostornog planiranja.

Merenje prisustva ugljen-dioksida (CO) i azot-dioksida (NО2) se preporuĉuje u fazi jedan

Programa za nadgledanje. U sluĉaju da rezultati merenja pokaţu da se radi o prekoraĉenju

dozvoljenih vrednosti koncentracija, lista zagaĊivaĉkih primesa trebalo bi da se proširi na

merenja koncentracija azot-monoksida (NO), sumpor dioksida (SО2), ugljovodonika (CXHY),

olova (Pb) i ĉvrstih i specifiĉnih ĉestica (PM10).

Program merenja kvaliteta vazduha trebalo bi da obuhvati zajednice u zoni u kojoj će one

osetiti posledice izgradnje budućeg autoputa.: Prosek i Jelašnica od 20 +000 km do 21 + 000

km, Klenje na km 50 + 200 i Ciflik na km 54 + 400 km. Merenja koncentracije zagaĊjujućih

primesa u vazduhu koje izbacuju motorna vozila u toku operativne faze novog Autoputa E-80

podrazumeva da sve merne stanice budu postavljene na isti naĉin, zato što se tek nakon toga

moţe uraditi adekvatan model disperzije, koji bi obezbedio sasvim pouzdane podatke u vezi

sa posebnom distribucijom zagaĊivaĉkih primesa u vazduhu u zoni uticaja.

Propis o graniĉnim vrednostima, metodima merenja koncentracija zagaĊenja, kriterijumima za

odreĊivanje mernih taĉaka i beleţenje podataka (Sluţbeni glasnik RS, br. 54/92, 30/99,

19/06) isto tako reguliše, izmeĊu ostalog, i kriterijume za odreĊivanje mernih taĉaka. Broj i

distribucija mernih taĉaka u okviru mreţe mernih taĉaka ovisi od prostorne gustine i

vremenske distribucije zagaĊujućih primesa. Dogovor oko mernih taĉaka ovisi od oblasti gde

se ispituje kvalitet vazduha, zatim od usaglašavanja oko tipa izvora zagaĊenja, gustine

naseljenosti stanovništva, uslova terena i meteoroloških uslova.

Trebalo bi zadovoljiti sledeće zahteve kada odabiramo lokacije stanica za merenje kvaliteta

vazduha:

Merna taĉka biće karakteristiĉna za tu oblast koja se odabire prema opštem planu,

Merna stanica biće uspostavljena na takav naĉin da moţe da predstavi komparativne

podatke u odnosu na podatke iz ostalih mernih stanica u okviru mreţe nadgledanja.

Trebalo bi udovoljiti i izvesne fiziĉke zahteve

U toku prve faze nadgledanja, koja bi trebalo da traje 5 godina, biće neophodno obavljati

periodiĉna nadgledanja kvaliteta vazduha (1 mesec u jednom godišnjem dobu), zato što

odreĊivanje trendova pojave zagaĊujućih primesa u vazduhu zahteva merne podatke

prikupljene najmanje u periodu od pet sukcesivnih godina.

Jedino u sluĉaju da periodiĉna merenja pokaţu da je neophodno obaviti dodatno praćenje

kvaliteta vazduha, obavlja se stalno praćenje kvaliteta vazduha, tj. potrebno je zapoĉeti sa

drugom fazom praćenja.

9.9.3 Voda

U toku operativne faze Autoputa, planira se praćenje kvaliteta vode kljuĉnih osetljivih vodenih

tokova, kako bi se odredili uticaji. Prema referentnim taĉkama nacrta Projekta, a što je

zasnovano na kriterijumima EU, sistem odvodnih kanala (drenaţe) predstavljaće tip

zatvorenog i kontrolisanog sistema. Separatori za šljaku i ulje/vodu takoĊe su obuhvaćeni

ovakvim projektom Autoputa i trebalo bi da posluţe za efikasno ograniĉavanje štetnih

zagaĊujućih primesa koje se javljaju u operativnoj fazi rada Autoputa. MeĊutim, vrlo jake oluje

mogle bi da dovedu do preopterećenja ovakvih objekta, kao što je to inaĉe sluĉaj u celoj

Evropi.

U vezi sa tim, praćenje površinske vode u toku puštanja Autoputa u promet trebalo bi obaviti

nizvodno od mesta gde drenaţni kanali utiĉu u pritoĉne kanale (Nisava, Vrasanica, Temstica,

Page 109: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Rasnicka i Reka Rogoz). Ovo su oznake koje se nadgledaju nizvodno, na reci Nišavi, od

zadrţavanja (retencije) br. Р1 i Р2 - km 41 + 025, i takoĊe retencija Р17 - km 51 + 370. Na

reci Vrasanica, nizvodno od retencije br. 24-km 58 + 800, na reci Temštica, nizvodno od

retencije br. 29 – km 64 + 525, nadgledanje treba da se obavlja na rekama Rasnicka i Rogoz,

nizvodno od retencije Р41 – km 74 + 200 i Р48 – km 77 + 875. Na oznakama koje su unete

tokom praćenja situacije, trebalo bi uzeti uzorke onda kada doĊe do relevantnog taloţenja

(padavina), u toku prvih 15 min. Kada je reĉ o periodu vremena, a u svrhu efikasnijeg

prikupljanja ĉinjenica, merenja i obrada podataka trebalo bi da se urade u kontinuitetu svaka

ĉetiri meseca. Radi se o vremenskim intervalima u januaru, aprilu, julu i oktobru, koji

obuhvataju sve odnose u okviru malih nivoa voda i bujica koje nastaju posle kiša ili suše. Na

ovaj naĉin omogućava se kontrolisanje potencijalnih koncentracija zagaĊivajućih primesa u

izlivenim vodama i stanje klase vode u oblasti istraţivanja.

Program za ispitivanje obuhvata parametre koji omogućavaju uvid u sadašnji kvalitet

podzemnih voda i nivo zagaĊenja supstanci koje dolaze sa autoputa. Program ispitivanja

obuhvata sledeća merenja:

Merenja na terenu: temperatura vazduha i vode, pH, elektriĉna provodljivost,

mogućnost za smanjivanje oksidacije,

Osnovni parametri: boja, rastvorene supstance, ukupan procenat organskog

ugljenika, amonijaka, nitrata, sulfata, hlorida, potrošnja hemikalija i biološkog

kiseonika.

Indikativni parametri: mikroelementi, fenoli, mineralna ulja, policikliĉki aromatiĉni

ugljovodonici, aromatiĉni ugljovodonici, pesticidi.

Kada se uzmu u razmatranje hidrogeološke karakteristike gornjih slojeva podzemnih voda u

oblasti autoputa, nisu registrovani nikakvi znaĉajni prilivi podzemne vode u blizini novog

autoputa i planirano opterećenje saobraćajnim vozilima nije dovoljno za veće koncentracije

emisija otpadnih supstanci koje bi eventualno mogle da dovedu u opasnost kvalitet

površinskih i podzemnih voda. Kao zakljuĉak, zagaĊenja pomenutih vodotokova neće se

dogoditi.

9.9.4 Zemlj ište

Imajući u vidu da su podaci o kvalitetu zemljišta neadekvatni i retki, prvo bi trebalo obaviti

preliminarno ispitivanja radi procene bilo kakvih dugotrajnih posledica u toku puštanja u

promet autoputa. Uobiĉajeni parametri koji će se meriti obuhvataju ukupni sadrţaj

ugljovodonika, olova i ostalih teških metala koji se obiĉno pojavljuju u vezi sa prometom na

autoputu. Oni podaci koji su dobijeni u toku rada autoputa biće komplementarni u odnose na

one podatke koji su dobijeni u toku praćenja u fazi izgradnje, ali će se više usredsrediti na

procenu dugotrajnog taloţenja zagaĊujućih primesa iz vozila koja prolaze autoputem,

odnosno manje će se paţnje posvetiti rasipanju zagaĊujućih primesa u vreme izgradnje

autoputa. U toku preliminarnog ispitivanja, trebalo bi nasumce izabrati taĉke uzimanja

uzoraka i broj uzoraka moţe se ograniĉiti.

Nadgledanje zemljišta u okviru zone uticaja na autoputu E-80 trebalo bi da traje najmanje 5

godina, a uzimanje uzoraka bi se odvijalo jedanput u tri meseca.

Kvalitet podzemnih voda trebalo bi nadgledati paralelno sa praćenjem kvaliteta zemljišta,

kako bi se procenilo eventualno taloţenje zagaĊujućih primesa. Uzimanje uzoraka podzemnih

voda se obavlja uz pomoć piezometara, u kombinaciji sa analizom uzoraka.

Od izvoĊaĉa radova zahtevaće se da pripreme i podnesu sledeće planove pre nego što

zapoĉnu sa izvoĊenjem radova:

Page 110: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 9.1-1 Planovi upravljanja

UvoĊenje u projekat

Jedan od vaţnih mehanizama za otpoĉinjanje radova uz poštovanje Standarda o uticaju na ŢS (EIS) u skladu sa MeĊunarodnim zahtevima Zajmodavca jeste i uvoĊenje projekta. Od svih Ugovaraĉa se oĉekuje da na poĉetku uvoĊenja u projekat sve zaposlene na Projektu upoznaju sa uvoĊenjem u projekat koje obuhvata standarde/procedure za zaštitu zdravlja i bezbednost na radu kao i kratak pregled vrednosti, zahteva, standarda i pristupa prema EIS.

Plan za organizaciju saobraćaja

On utvrĊuje pojedinosti vezane za organizaciju protoĉnog saobraćaja i saobraćaja na izgradnji, ukljuĉujući privremena skretanja, saobraćajnu signalizaciju i veze izmeĊu graĊevinske mehanizacije i vozila i protoĉnog saobraćaja i stanovništva.

Plan za upravljanje otpadom i otpadnim vodama (WMP)

On bi trebalo da obuhvati sve aspekte upravljanja otpadom, ukljuĉujući sprovoĊenje u praksi standarda kao što su smanjenje otpada, njegovo ponovno korišćenje i reciklaţa. On bi trebalo da utvrdi konaĉne puteve za odlaganje celokupnog otpada i da pokaţe da je saĉinjen u skladu sa domaćim zakonodavstvom i procedurama najbolje prakse za upravljanje otpadom. WMP obuhvata pojedinosti koje se tiĉu skladištenja otpada, prenošenja otpada i prethodne obrade pre konaĉnog odlaganja ili reciklaţe. Za odlaganje ĉvrstog i teĉnog otpada moraju se koristiti licencirani/odobreni objekti uz duţnu paţnju u lancu svih zaduţenih za ĉuvanje celokupnog otpada koji se odvozi sa gradilišta. Od IzvoĊaĉa se oĉekuje da u okviru Plana podnesu i formulare za upravljanje otpadom za ceo lanac zaduţenih za otpad, koji će se koristiti prilikom kontrole otpada koji se odvozi sa gradilišta. Jedan primerak ovog formulara ĉuva kontrolor zaduţen za otpad, dok će jedan primerak vozaĉ uvek nositi u vozilu i biće duţan da obezbedi potpis za tovar koji je isporuĉio na konaĉno odredište. Ugovaraĉ mora da ĉuva celokupnu evidenciju radi revizije i da bi mogao da pokaţe da je projekat u skladu sa najboljom praksom i vaţećim zakonodavstvom.

Plan za organizaciju skladištenja ulja i goriva

Ovaj plan obuhvata skladištenje, transport i korišćenje ulja i goriva, dopunu graĊevinske mehanizacije gorivom i procedure za svoĊenje na najmanju meru rizika od zagaĊenja zemljišta i vode. Sva ulja i goriva se moraju skladištiti u sekundarnim sudovima sa 110% kapaciteta, a sva izlivanja se moraju odmah oĉistiti. U vozilima koja sluţe za dopunu goriva će se nalaziti kompleti za uklanjanje prosutog goriva kako bi se što pre oĉistila iscurela teĉnost. U skladu sa Planom koji će pripremiti, Ugovaraĉ mora da podnosi izveštaj o svim curenjima goriva. Oĉekuje se da se redovno odrţavaju sastanci na kojima se razgovara o aspektima bezbednosti i spreĉavanju neţeljenih posledica (ToolboxTalks ), kao deo „kontinuirane obuke” i nakon svakog vaţnijeg neţeljenog sluĉaja.

Plan za upravljanje radovima koji se izvode u reĉnom koritu

On bi trebalo da obuhvati procedure i postupke za oĉuvanje vodenih staništa i ribljeg fonda za vreme graĊevinskih radova koji se izvode u reĉnom koritu i biće pridodat uz Izjave o naĉinima gradnje koje ĉine deo radova na glavnom projektu.

Plan za upravljanje Kampom

On bi trebalo da sadrţi procedure za uspostavljanje i voĊenje kampova za smeštaj zaposlenih na izgradnji u cilju oĉuvanja okolnih naselja i ţivotne sredine.

Plan za reagovanje u hitnim situacijama

On bi trebalo da sadrţi procedure za reagovanje u sluĉaju nesreća ili većih neţeljenih situacija, a u cilju oĉuvanja ljudstva, imovine i resursa ţivotne sredine.

Mehanizam za podnošenje ţalbi

On bi trebalo da sadrţi procedure na osnovu kojih LPP i javnost mogu za podnose predstavke za pitanja nadoknade štete Ugovaraĉ(-ima), kao i drugu vrstu prituţbi/ometanja, tako da se predstavke mogu rešavati na transparentan naĉin koji ovlašćeni revizori mogu da provere.

Page 111: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Plan upravljanja ţivotnom sredinom (PUŢS) ukljuĉuje aspekte za ublaţavanje eventualnih neţeljenih uticaja kao i postupke vezane za monitoring i povratne informacije i utvrĊuje odgovornost za ove poslove. Osnovna komponenta PUŢS je data u Tabeli 8.2 a zasniva se na predupreĊivanju mogućih uticaja i njihovom ublaţavanju kako je ranije izneto. Kombinovanje napred iznetih planova upravljanja i procedura koje su date u obliku tabele su osmišljeni da ublaţe moguće neţeljene uticaje i da ih svedu na prihvatljivi nivo. Sledeća faza projekta nastupa nakon angaţovanja PMC i nakon toga i Ugovaraĉa, koji će biti odgovorni za pitanja EiS. Ovaj PUŢS obuhvata aspekte koje je neophodno preduzeti, poĉev od datuma ovog izveštaja pa nadalje tj. od poĉetka maja 2009. Troškovni elementi su dati na naĉin koji omogućava njihovo ukljuĉivanje u vidu odredbe u ugovornoj dokumentaciji za izbor IzvoĊaĉa. IzvoĊaĉi moraju biti zaduţeni za izradu glavnog projekta i izgradnju, koja obuhvata i upravljanje pitanjima EiS, koja se realizuju kroz sprovoĊenje PUŢS, a koje pripremaju IzvoĊaĉi npr. plan za upravljanje otpadom, itd. Procene troškova su samo preliminarno date u ovoj fazi, a njihov osnovni cilj jeste da se planiraju dovoljna finansijska sredstva u okviru ugovora koja će obezbediti efikasno voĊenje aspekata EiS nadalje tokom izrade glavnog projekta i izgradnje. Ukoliko je potrebno, ugovori o izgradnji mogu biti saĉinjeni na naĉin koji obezbeĊuje dovoljan budţet za upravljanje pitanjima EiS, uz nadoknadu Ugovaraĉima na osnovu uloţenog truda i troškova koje budu imali. U tu svrhu, uraĊene budţetske procene za planske potrebe se mogu smatrati više nego dovoljnim. Za nekoliko stavki u PUŢS nije uraĊena procena troškova, pošto one u velikoj meri zavise od projektovanja koje je u toku, a potrebno ih je ukljuĉiti u obuhvat radova u ugovore za izvoĊenje graĊevinskih radova. Zato je potrebno da se CXLLC i PMC upoznaju sa nosiocima i vlasnicima rezultata i preporuka iz ovog izveštaja, posebno sa PUŢS. Pretpostavljeni troškovi za PUŢS se mogu odnositi bilo na strane ili lokalne ljudske resurse za EiS. Broj ugovoraĉa u ovoj fazi nije poznat, kao ni duţina ugovora ni obuhvaćena duţina koridora i zato nije moguće utvrditi obim posla za EiS kao ni potrebnu radnu snagu. Zato je potrebno u osnovne jediniĉne cene ukalkulisati i faktor za ovu vrstu logistike. U Tabeli 8-2 na kraju tabele dati su komentari za kalkulaciju troškova.

Dopunu PUŽS predstavlja i Plan praćenja/monitoringa životne sredine iz Tabele 8-3,

kojim su okvirno date preporuke u pogledu monitoringa tokom izgradnje i rada. Pošto

su trenutno nedostupni mnogi aspekti glavnog projekta, kao što su lokacija i broj

građevinskih kampova, konačni projekti za određene sekcije, u ovoj fazi nije moguće

dati konačan plan monitoringa. Predviđeno je da kako projektovanje bude odmicalo, a

PMC bude zauzeo svoje mesto kao i imenovani Ugovarači, da se tada detaljno

razgovara i utvrde pojedinosti koje se tiču monitoringa, istovremeno kada budu

pripremani i Planovi upravljanja, pošto su oni tesno povezani sa monitoringom.

Page 112: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Tabela 9.1-2 Plan upravljanja ţivotnom sredinom

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Izgradnja

Autoput

Izmeštanje vode, struje, komunalija

Efikasna saradnja sa komunalnim preduzećima tokom izmeštanja

Ugovaraĉ, CXLLC

Ugovaraĉ, CXLLC

1

Izduvni gasovi iz graĊevinskih vozila i mehanizacije

Sva vozila, oprema i mehanizacija koja se koristi za izgradnju moraju se redovno odrţavati i kontrolisati/sertifikati treba da obezbede da nivo izduvnih gasova odgovara propisanim standardima

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 1

Nova pozajmišta materijala koja oštećuju poljoprivredne, arheološke ili ekološke resurse.

Obezbediti da se pozajmišta materijala ocenjuju preko Procene uticaja na ŢS (EIA) i da obuhvate zahteve za dovoĊenje u preĊašnje stanje, ukljuĉujući sve jame nastale usled zahteva Projekta za pozajmicom materijala.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Asfaltna baza – prašina, dimna isparenja, zaštita zdravlja i bezbednost na radu radnika , uznemiravanje ekosistema

Ugovorni zahtev – koristiti postojeće asfaltne baze;

zahtev za zvaniĉnim odobrenjem ili vaţećom

dozvolom za rad ili novi pogoni zahtevaju sertifikaciju

i odobrenje.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Kamenolom Ugovorni zahtev – koristiti postojeće kamenolome,

zahtev za zvaniĉnim odobrenjem ili vaţećom

dozvolom za rad

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Page 113: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Pozajmište peska i

šljunka – ometanje

korita reke, kvaliteta

vode, ometanje

ekosistema

Koristiti postojeća pozajmišta materijala ili kupovati

materijal u ovlašćenim objektima; pozajmišta na

rekama nema. Ili, koristiti nova pozajmišta za koja je

potrebno odobrenje i licenciranje.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Prašina od izvoĊenja graĊevinskih radova, od kretanja vozila na gradilištu i do gradilišta od pozajmišta i kamenoloma, itd.

Prigušivanje prašine na nepokrivenim putnim površinama, asfaltnim bazama i privremenim površinama za vodu, struju, komunalije. Uobiĉajeno je korišćenje cisterne za vodu sa raspršivaĉem

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 100 000 9

Vozila koja dovoze i odvoze materijal će stvarati veliku prašinu

Vozila koja isporuĉuju materijal moraju biti pokrivena.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Nepropisno postupanje /skladištenje humusa dovodi do degradacije i osiromašenja lokacije i zahteva meliorizaciju i rekultivaciju.

Jasno definisati skladištenje i postupanje sa humusom u ugovornoj specifikaciji i Planu upravljanja i to pratiti kroz redovnu kontrolu i monitoring i izveštavanje.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Uticaj na ozelenjavanje, erozija zemljišta

Oplemeniti površine i izvršiti ozelenjavanje Ugovaraĉ, CXLLC

Ugovaraĉ/CXLLC

400,000 2

Oštećenje poljoprivrednog zemljišta, ukljuĉujući i drenaţne i irigacione sisteme

Efikasna saradnja sa LPP pre poĉetka izgradnje, negovati dijalog, razviti proceduru za dostavljanje predstavki, striktno kontrolisati pristup mehanizaciji i vozilima i dovesti u preĊašnje stanje sve oštećene površine.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Page 114: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Mehanizacija i vozila oštećuju stoĉni fond

Efikasna saradnja sa LPPs pre poĉetka izgradnje, negovati dijalog, razviti proceduru za dostavljanje predstavki, striktno kontrolisati pristup mehanizaciji i vozilima i razmotriti postavljanje zaštitne ograde.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Neadekvatna zaštita od buke koja dolazi od vozila, sa asfaltnih baza, drobilica i betonirki

Pogoni i oprema koja se koristi za izgradnju moraju strogo da budu prema standardima za zaštitu od buke MZZŢS.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

ZagaĊenje zemljišta ili vodnih resursa

Skladištenje i rukovanje gorivima, uljima i drugim ugljovodonicima mora biti kontrolisani proces koji obuhvata mere za spreĉavanje zagaĊenja zemljišta i vode. Projektima mora biti obuhvaćeno skladištenje na pokrivenim površinama i u okviru sekundarnog skladištenja a dopuna gorivom sve mehanizacije, vozila i mašina neće biti dozvoljena u krugu od 50m od vodotoka, drenaţe ili kanala koji vodi do vodotoka.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Oštećenje vodnih ekosistema

Onemogućiti kretanje mašina po rekama, potocima ili njihovim obalama, osim kada je neizbeţno zbog izgradnje konstrukcije ili objekta.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Oštećenje vodnih ekosistema

Tokom izrade glavnog projekta, detaljno razmotriti sve temelje i konstrukcije u koritu reke. Uvek kada je moguće, polagati šipove umesto horizontalnih bušotina i drugih iskopavanja koja zahtevaju ispumpavanje vode što moţe imati nepovoljni uticaj na reĉna staništa. Konstrukcije će biti tako isprojektovane da budu dovoljno ispod korita reke kako bi se izbeglo ispiranje ili druge vrste ometanja reĉnog toka.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

ZagaĊenje zemljišta ili Sva gradilišta blizu reka moraju biti zaštićena Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Page 115: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

vodnih resursa. ogradom ili na drugi naĉin kako bi se spreĉio nestanak, posebno opasnih materijala.

Uznemiravanje stanovništva

Radno vreme/aktivnosti će biti tako podešene da smanje ometanje usled buke, a radno vreme ograniĉeno od 0630 do 1930 sati, ili kako drugaĉije bude dogovoreno na lokalnom nivou. Negovati dijalog ili razviti proceduru za dostavljanje predstavki, kako bi stanovnici mogli da kontaktiraju zaposlene na Projektu i da dostave svoje predstavke.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Prekidi u saobraćaju za lokalno stanovništvo i putnike koji daleko putuju

Napraviti Plan organizacije saobraćaja u saradnji sa nadleţnima za puteve radi upravljanja svim privremenim pristupnim putevima, isporuci materijala i mehanizacije.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Zaštita zdravlja i bezbednosti radnika

Standardi u pogledu zaštite od buke se moraju strogo primenjivati kako bi se graĊevinski radnici zaštitili od uticaja buke, u skladu sa meĊunarodnim procedurama za zaštitu zdravlja i bezbednost na radu. Svi zaposleni na projektu će se pridrţavati meĊunarodnih SiB standarda, ukljuĉujući minimum standarda za liĉnu zaštitu (PPE) , tj. nosiće šlemove, zaštitne ĉizme, štitnike za uši radi zaštite od buke ograniĉene na 85dBA.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Povrede stanovništva zadobijene u saobraćaju od graĊevinske mehanizacije

Sprovoditi kampanje za podizanje svesti, usmerene na škole i decu.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 30 000 6

Povrede radnika tokom izgradnje

U sve ugovore uneti meĊunarodne standarde za zaštitu zdravlja i bezbednost na radu.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Nezakonite ili Pozajmica zemlje sa neodobrenih lokaliteta nije Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Page 116: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

prekomerne pozajmice materijala mogu da oštete arheološke ili nadzemne kopnene resurse.

dozvoljena.

Gubitak ili oštećenje kulturnih resursa

Pre poĉetka gradnje, uraditi istraţivanje terena i tokom izvoĊenja radova voditi evidenciju o nadgledanju (gradilišta), sa jasnim procedurama za zaštitu i dokumentaciju (za kasno otkrivanje, protokol) koje će biti ugraĊene u ugovore o izgradnji. Mora biti ukljuĉen Institut za zaštitu kulturnih spomenika i sve druge relevantne institucije, postupati po savetu odobrenih procena uticaja na ŢS.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 180 000 5

Umanjena vrednost zemljišta ili imovine

Uspostaviti i negovati dijalog sa LPPs radi smanjenja neţeljenih efekata koji proistiĉu iz projekta i izgradnje koja je u toku.

Ugovaraĉ, CXLLC

Ugovaraĉ 3*

ZagaĊenje zemljišta ili vodnih resursa

Štetan ili opasan otpad kao što je bitumenski otpad mora biti odlagan na za to odabrana mesta odobrena od strane MoE/CXLLC ili njegovih konsultanata. Odlaganje sveg otpada mora da bude u skladu sa Planom upravljanja otpadom koja treba da bude uraĊen na poĉetku izgradnje.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 50 000 10

ZagaĊenje zemljišta ili vodnih resursa

Skladištenje goriva i dopuna gorivom opreme moraju biti kontrolisani u poplavnim podruĉjima radi spreĉavanja zagaĊenja podzemnih voda. Skladištenje goriva i ulja u poplavnim podruĉjima gde postoji mogućnost spiranja ne sme biti dozvoljeno.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

ZagaĊenje podzemnih Napraviti izjavu o metodama rada koja obuhvata Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Page 117: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

voda ili zemljišta tokom rušenja graĊevinskih objekata

efikasno upravljanje materijalima.

Oštećenje vodnih resursa

Svi izvodi i svi zvaniĉni ispusti moraju imati licencu/odobrenje nadleţnih organa.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Oštećenje vodnih staništa i ribljeg fonda

Svi radovi na reĉnom koritu trebalo bi da se izvode van sezone mrešćenja ribe a Ugovaraĉi će pripremiti Plan upravljanja za ovakvu vrstu radova kao deo Izjave o naĉinu izvoĊenja radova na izgradnji.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 1*

Oštećenje osetljivih kopnenih i vodenih staništa i vrsta

Ugovaraĉi se obavezuju da urade detaljna ekološka istraţivanja na lokacijama sa osetljivim podruĉjima i svim rekama na koje izgradnja ima uticaja i pripremiće dokumentaciju o smanjenju neţeljenih uticaja, koja moţe da obuhvati i aspekte kao što su spašavanje ribljeg fonda ili premeštaj ugroţenih vrsta.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 200 000 8

Oštećenje reĉne morfologije

Kopanje i izrada temelja za mostove, pristane, potporne zidove i konstrukcije koje se nalaze na ili u blizini površine vodnih tela, vršiće se u periodu niskog vodostaja (juli-septembar) kako bi se uticaj na reke i njihove obale sveo na najmanju moguću meru.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 1

ZagaĊenje tla i vode GraĊevinska mehanizacija i oprema će se odrţavati i dopunjavati gorivom na zaštićenim stanicama za dopunu gorivom. Skladišta goriva i lokacije na kojima se vrši rukovanje gorivom locirati daleko od drenaţnih kanala i vaţnih vodnih tela u skladu sa Planom upravljanja.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

ZagaĊenje tla i vode Uraditi planove za upravljanje cementom i vodom od pranja.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

ZagaĊenje vode Uraditi monitoring program za osetljive vodotoke, kao Ugovaraĉ Ugovaraĉ 6 000 7*

Page 118: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

što su reĉna podruĉja velikih reka i procedure za izveštavanje, povratne informacije i otklanjanje posledica. Ovo bi trebalo da bude povezano sa Planom upravljanja koji moraju da pripreme Ugovaraĉi.

Privremeni pristupni putevi – vegetacija uklonjena, nabijeno tlo, uticaj na predeo i vegetaciju

Inicijalno ukloniti gornji sloj zemlje, a na kraju rastresti zemlju i vratiti u prvobitno stanje.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3*

Postojeće lokalne procedure ne zahtevaju strogi monitoring dešavanja na gradilištu

Vlada Srbije/CXLLC moraju da angaţuju nezavisnog konsultanta za zaštitu ţivotne sredine koji će obaviti nezavisni monitoring i kontrola procene uticaja projekta i ublaţavanja negativnih uticaja, ukljuĉujući Plan upravljanja Ugovaraĉa.

CXLLC, Svetska banka

CXLLC, Svetska banka

4

Oštećeni kopneni resursi

Utvrditi podruĉja rada sa Ugovaraĉima i opisati sistem izdavanja odobrenja za proširenja i kazne za nepridrţavanje dogovorenog.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ, PMC, CXLLC

3*

GraĊevinski kampovi

Tenzije u okviru lokalne zajednice i prekidi u radu

Izvršiti evaluaciju odabira lokacije kroz postupak predviĊen Studijom o oceni uticaja na ţivotnu sredinu (ESIA). Uraditi pravilnik za upravljanje kampom.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 30 000 11

Širenje bolesti, ukljuĉujući bolesti koje se prenose seksualnim kontaktom (STI).

Sprovoditi kampanju za podizanje svesti kod radnika u kampu i ako je relevantno i u obliţnjim zajednicama.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 6 000 12

ZagaĊenje vode i zemljišta

Kanalizacioni sistem za ovakvu vrstu kampova biće propisno isprojektovan i izgraĊen tako da ne dozvoli da doĊe do zagaĊenja vode. Na kraju izgradnje, takvi objekti će biti demontirani.

Ugovaraĉ Ugovaraĉ 3

Page 119: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Radni pogoni

Potencijalno zagaĊenje od oticanja i izlivanja sa autoputa

Za sve osetljive kopnene ili vodne resurse (npr pristupe rekama i podruĉjima na kojima se usevi navodnjavaju) projektom predvideti i naĉin tretiranja oticaja sa autoputa, sa otvorenim šahtovima za sakupljanje/filtraciju. Pripremiti procedure za efikasan odgovor na izlivanja.

CXLLC CXLLC 14

Saobraćajni udesi koji dovode do zagaĊenja

Biće neophodno obezbediti odgovarajuće obeleţavanje puta, saobraćajne znake i signalizaciju za datu sekciju ukljuĉujući sve oblike neophodnih restrikcija i obaveštenja;

CXLLC CXLLC 14

Sredstva za odmrzavanje koja se koriste tokom zime utiĉu na floru i faunu

Za postupke odrţavanja tokom zime, biće potrebno saĉiniti posebne operativne planove uzimajući u obzir zaštitu ţivotne sredine;

CXLLC CXLLC 14

Vidljiv uticaj i erozija nasipa

Kosine nasipa treba ozeleniti i zasaditi rastinje i radi poboljšanja vizuelnog efekta i radi smanjenja eventualne erozije površina;

CXLLC CXLLC 14

Potencijalno zagaĊenje okolnih površina od oticaja sa autoputa ili ispuštanja iz vozila

Biće neophodno obezbediti zonu minimalne zaštite puta koja neće biti korišćena za poljoprivredu.

CXLLC CXLLC 14

Uznemiravanje lokalnog stanovništva i komercijalnih objekata bukom

Pre puštanja u rad uraditi proraĉune i izmeriti nivo buke tokom rada i obezbediti prigušenje buke zamenom vrata ili prozora.

CXLLC CXLLC 14

UKUPNO 1 496 000

Deo procesa projektovanja/ugovora – ne zahteva posebno iskazivanje troškova.

Page 120: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Ugovor o izgradnji treba da obuhvati i ozelenjavanje, ali su ovde troškovi prikazani samo kao naznaka.

Nisu dodeljeni troškovi; deo glavnog projekta i procedura ugovornih nabavki; tek će biti obuhvaćeno ugovorima; videti i tabelu za monitoring ljudskih resursa.

Ovde nisu prikazani nikakvi troškovi za EiS ljudskih resursa, pošto Vlada Srbije/ CXLLC treba da angaţuju nezavisnog konsultanta za zaštitu ţivotne sredine

koji će obaviti nezavisni monitoring i kontrola procene uticaja projekta na okolinu i mera za ublaţavanje negativnih uticaja.

Pozicija treba da bude obuhvaćena ugovornom specifikacijom. Troškovi ukljuĉuju pretpostavljeno jedno istraţivanje lokacije = 20 ĉovek dana @ lokalni

arheolog @ E200/dnevno = E 4 000; pretpostavka da ima 20 gradilišta = E80 000. Za izveštaj o posmatranju; troškovi podrazumevaju 1 lokalnog

arheologa E50 000/godišnje x godina = E100 000.

Pozicija treba da bude obuhvaćena ugovorom sa Ugovaraĉem; za ovo pitanje zaduţeno osoblje za zaštitu ţivotne sredine, a ovde dodeljeni troškovi dati

samo kao naznaka. Troškovi podrazumevaju E6000 x 5 = E 30 000

Plan monitoringa priprema osoblje Ugovaraĉa za ţivotnu sredinu. Stvarno uzorkovanje i analiza uzvodno i nizvodno od glavnog reĉnog toka; najekonomiĉniji

pristup je kupovina ruĉnog ureĊaja za merenje kvaliteta vode; troškovima predviĊen 1 ureĊaj za merenje sa reagensima @E1000 x6 = E6 000.

Detaljne ekološke studije za lokacije sa ugroţenim vrstama. Troškovi će zavisiti od broja i lokacije gradilišta; troškovima predviĊeni lokalni ekolozi na period

od 2 godine @ E100 000 godišnje.

Pozicija obuhvata cisternu za raspršivanje vode radi smanjenja prašine. Troškovi ukljuĉuju 2 cisterne @E100 000 godišnje.

Pozicija obuhvata izradu Plana za upravljanje otpadom, ukljuĉujući iznalaţanje deponija za odlaganje smeća i projektovanje objekata na lokaciji. PredviĊeni

troškovi E50 000

Pozicija obuhvata resurse za evaluaciju kampova za graĊevinske radnike i pripremu pravilnika kampa kako bi se na najmanju moguću meru sveli eventualni

zategnuti odnosi sa lokalnom zajednicom. PredviĊeni troškovi E30 000.

Page 121: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, lokacija

Problem Ublaţavanje nepovoljnog dejstva Institucionalna odgovornost Troškovi (Euro)

Za ugradnju Za rad Za rad Primedba

Pozicija obuhvata kampanju za podizanje svesti radnika i neophodna sredstva za zajednice za koje se ispostavi da su vaţne. PredviĊeni troškovi E6 000.

Pozicija predviĊa uklanjanje humusa i vraćanje na mesto sa koga je uklonjen. Paţnja: za ovu poziciju nije moguće uopšte taĉno utvrditi troškove pošto u ovoj

fazi nepoznanicu predstavljaju koliĉine, lokacije, mehanizacija i rokovi dok ne bude završen glavni projekat, što će imati ogroman uticaj na troškove.

Indikativna procena troškova iznosi E500 000

Pozicija spada u domen odgovornosti nadleţne organizacije za eksploataciju autoputa i za nju u ovoj fazi nisu dodeljeni nikakvi troškovi.

* *potrebno je ukrštanje sa podacima iz tabele za monitoring kako bi se izbeglo dupliranje troškova za resurse

Tabela 9.1-3 Plan monitoringa/praćenja ţivotne sredine

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

Izgradnja Oštećenje na sistemima za irigaciju i drenaţu

Poljoprivredno zemljište

Vizuelni pregledi, razgovori sa LPPs

nedeljno Usaglašenost sa EIA i društvenim obavezama

Ugovaraĉ npr. zaposleni na zaštiti ţivotne sredine

1

Kvalitet vode Površinske vode, kljuĉne reke

Analiza kvaliteta vode

Meseĉno Usaglašenost sa ESIA

Ugovaraĉ 20 000; 2

Prašina Na gradilištima Vizuelno praćenje Redovne posete Radi provere zahteva Ugovaraĉ 15 000; 3

Page 122: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

gde se izvode radovi

gradilištima za zaštitu ţivotne sredine i ZiB zahteva

Otpadne vode iz graĊevinskih kampova i pokretnih gradilišta

U graĊevinskim kampovima i pokretnim objektima

Praćenjem odgovarajućih jedinica za ugradnju i rad sistema za otpadne vode, ĉuĉavaca i septiĉkih jama

Redovne posete gradilištima

Radi provere da li se zahtevi u pogledu zaštite ţivotne sredine sprovode

Ugovaraĉ 5 000; 4

Zategnuti odnosi sa lokalnom zajednicom i prekid rada

Na gradilištima

Posmatranjima Redovne posete gradilištima

Saglasnost sa Procenom uticaja na ŢS (EIA)

Ugovaraĉ 1

Širenje bolesti, ukljuĉujući SPI

U naseljima Posmatranje, razgovori sa predstavnicima

Meseĉno Saglasnost sa EIA

Ugovaraĉ 20 000; 5

Asfaltna baza –

posedovanje

zvaniĉnog

odobrenja ili

vaţeće dozvole za

rad

Asfaltna baza Inspekcijski nadzor Pre poĉetka radova

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa standardima iz oblasti zaštite ţivotne sredine, zdravlja i bezbednosti na radu

Operator

objekta,

Ugovaraĉ

1

Kamenolom Inspekcijski nadzor Pre poĉetka radova

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa EIA Operator

kamenoloma,

1

Page 123: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

Ugovaraĉ

Pozajmište peska i

šljunka -

posedovanje

zvaniĉnog

odobrenja ili

vaţeće dozvole za

rad

Pozajmište

peska i šljunka

Inspekcijski nadzor Pre poĉetka radova

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa EIA Operator

kamenoloma,

Ugovaraĉ

1

Asfalt, prašnjavi,

materijali u rinfuzi

– pokriven i/ili

vlaţan teret na

kamionu

Na gradilištu

gde se izvode

radovi

Inspekcijski nadzor Redovne inspekcije

tokom radova

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa standardima iz oblasti zaštite ţivotne sredine, zdravlja i bezbednosti na radu

Ugovaraĉ 1

Organizacija

saobraćaja –

odabrani sati i

putni pravci

Na gradilištu

gde se izvode

radovi

Inspekcijski nadzor Redovna inspekcija

tokom izvoĊenja

radova

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa EIA Ugovaraĉ 1

Gradilište

Smetnje Nivoi buke; Na gradilištu Prenosni ureĊaj za Jedanput nedeljno

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa PUŢS Ugovaraĉ 15 000; 6

Page 124: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

izazvane

bukom po

ljudsku i

ţivotinjsku

populaciju i

radnike

oprema gde se izvode

radovi;

najbliţe kuće

merenje buke ili na osnovu ţalbe

Vibracije Nivo vibracija Na gradilištu

gde se izvode

radovi

Inspekcijsko

nadgledanje

Redovne inspekcije

tokom radova i na

osnovu ţalbe

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa PUŢS Ugovaraĉ 30 000; 7

Prekidi u

saobraćaju

Postojanje Plana

organizacije

saobraćaja;

zakrĉenje

saobraćaja

Na ili u blizini

gradilišta gde

se izvode

radovi, na

lokalnim

putevima

Inspekcija;

nadgledanje

Pre poĉetka

radova; u vršnim

periodima jedan

put nedeljno

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa PUŢS 1

Uništenje

useva,

drveća,

pašnjaka,

Kupovina zemljišta Na gradilištu

gde se izvode

radovi

Inspekcijsko

nadgledanje

Tokom isporuke

materijala i

izgradnje

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa PUŢS Ugovaraĉ 1

Bezbednost Zaštitna oprema; Na gradilištu Inspekcija Redovne inspekcije

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa PUŢS I ZiB standardima.

Ugovaraĉ 1

Page 125: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

radnika organizacija

zaobilaznog

saobraćaja

gde se izvode

radovi

tokom izvoĊenja

radova

Rad

Kvalitet vode Treba dogovoriti

parametre

Treba

dogovoriti na

kojim

lokacijama

UreĊaj za merenje

kvaliteta vode

Godišnje ili u

dogovoru sa MŢS

Radi praćenja operativnog rada CXLLC 8

Buka Treba dogovoriti

parametre

Treba

dogovoriti na

kojim

lokacijama

UreĊaj za merenje

buke

Godišnje ili u

dogovoru sa MŢS

Radi praćenja operativnog rada CXLLC 8

Odrţavanje

Smetnje

izazvane

bukom po

stanovništvo,

radnike

Nivoi buke Na gradilištu

gde se izvode

radovi;

najbliţe kuće

UreĊaj za merenje

buke

Redovno

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa ZiB i standardima za ZŢS

Ugovaraĉ za

odrţavanje

8

Moguće Kvalitet vazduha, Na gradilištu Pokretna Redovne inspekcije

Radi obezbeĊenja usaglašenosti sa ZiB i Ugovaraĉ za 8

Page 126: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

zagaĊenje

vazduha,

vode i

zemljišta

vode i zemljišta

(suspendovane

ĉestice, organska

jedinjenja, maziva,

gorivo, rastvaraĉi,

teški metali, pH

vrednost,

vodoprovodljivost

gde se izvode

radovi;

skladišta

materijala;

mesta za

pranje

opreme;

objekti za

odrţavanje

opreme

laboratorija sa

neophodnom

opremom

tokom aktivnosti na

odrţavanju i na

osnovu ţalbe

standardima za ZŢS odrţavanje

Vibracije Ograniĉeno vreme

aktivnosti

Na gradilištu

gde se izvode

radovi

nadgledanje Redovne inspekcije

tokom aktivnosti na

odrţavanju i po

ţalbama

Ugovaraĉ za

odrţavanje

8

Bezbednost

radnika

Zaštitna oprema;

organizacija

zaobilaznog

saobraćaja

Na gradilištu

gde se izvode

radovi

inspekcija Redovne inspekcije

tokom aktivnosti na

odrţavanju i po

ţalbama

Ugovaraĉ za

odrţavanje

8

Bezbednost

na putu

Page 127: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

Prekoraĉenje

brzine vozila

Stanje

saobraćajnih

znakova; brzina

vozila

Sekcija puta

koja je

obuhvaćena

projektom

Vizuelno

posmatranje;

ureĊaji za kontrolu

brzine vozila

Tokom aktivnosti

na odrţavanju;

a)-b) radi obezbeĊenja bezbednog i ekonomiĉnog protoka saobraćaja

Saobraćajna

policija

8

Erozija,

obrušavanje

stena, opasni

uslovi

Stanje u kome se

nalaze znaci za

upozorenje na

opasnost

Putna sekcija

koja je

obuhvaćena

projektom

Vizuelno

posmatranje

U toku perioda

odrţavanja

Ugovaraĉ za

odrţavanje

8

Ukupno 105 000

1.Pretpostavka je da se od svakog Ugovaraĉa zahteva da ima najmanje jedno lice zaposleno na praćenju ţivotne sredine na gradilištu; procena troškova E50 000

godišnje.

2. Troškovi vodomera ukljuĉeni u glavnu tabelu za praćenje ZŢS; procena troškova za praćenje kvaliteta vode iznosi E20 000 godišnje.

3. Troškovi podrazumevaju opremu za merenje koliĉine prašine i filtere. Procena troškova E15 000 godišnje.

4. Troškovi podrazumevaju uzorkovanje kvaliteta otpadnih voda. Procena troškova E5 000 godišnje.

5. Troškovi podrazumevaju zdravstvene upitnike i odabrane medicinske preglede E20 000 godišnje.

6. Troškovi podrazumevaju kupovinu/iznajmljivanje ureĊaja za merenje buke i njegovo postavljanje na gradilišta na kojima se izvode radovi. Procena troškova E15

Page 128: IZVEŠTAJ O ZAŠTITI ŽIVOTNE SREDINE

Javno preduzeće “Putevi Serbije”

Faza, pozicija Koji parametri se prate?

Gde se nalaze parametri koji se prate?

Kako se zadati parametar prati?/vrsta opreme za monitoring

Kada se zadati parametar prati? (uĉestalost merenja ili kontinualno)

Zašto se zadati parametar prati? (nije obavezno)

Institucionalna odgovornost

Za ugradnju i rad

Troškovi, primedba

000.

7. Troškovi podrazumevaju postavljanje opreme za praćenje vibracija, posebno za operacije peskarenja. Procena troškova E30 000

8. Operativni troškovi nisu utvrĊeni, pošto će za njih biti zaduţen nadleţni organ za autoput.

* Oĉekuje se da će duţnost nezavisnog konsultanta za zaštitu ţivotne sredine biti obilazak terena i praćenje svih aktivnosti na izgradnji duţ cele deonice autoputa,

uz izveštaje koje će dostavljati CXLLC-u I konaĉno meĊunarodnim finansijskim organizacijama (IFIs).