IZVJEŠĆE O - croatiaosiguranjekredita.hr · D. Vrednovanje za potrebe solventnosti ... S obzirom na poslovni model, vrste osiguranja koje pruža kao i organizacijsku strukturu,

IZVJEŠĆE O

SOLVENTNOSTI I

FINANCIJSKOM STANJU

CROATIA osiguranje kredita d.d.

2017.

2/78

SADRŽAJ

SAŽETAK ............................................................................................................................ 6

UVOD .................................................................................................................................. 8

A. Poslovanje i rezultati .................................................................................................................................. 9

Poslovanje ................................................................................................................................................... 9 A.1

Rezultati preuzimanja rizika ..................................................................................................................... 11 A.2

Sažetak rezultata za CROATIA osiguranje kredita d.d. (prema MSFI) ................................................ 11 A.2.a

Rezultati ulaganja ..................................................................................................................................... 12 A.3

Opće informacije za ulaganja ............................................................................................................. 12 A.3.a

Struktura portfelja ulaganja prema kategorijama imovine ................................................................ 13 A.3.b

Prihodi i troškovi ulaganja ................................................................................................................. 13 A.3.c

Informacije o svim dobicima i gubicima koji se izravno priznaju u vlasničkom kapitalu .................... 14 A.3.d

Informacije o svim ulaganjima u sekuritizacije .................................................................................. 14 A.3.e

Rezultati ostalih djelatnosti ...................................................................................................................... 14 A.4

Sve ostale informacije ............................................................................................................................... 15 A.5

B. Sustav upravljanja ..................................................................................................................................... 16

Opće informacije o sustavu upravljanja .................................................................................................... 16 B.1

Uprava ...................................................................................................................................................... 17 B.1.a

Posebni odbori Uprave .............................................................................................................................. 17 B.1.b

Nadzorni odbor ......................................................................................................................................... 18 B.1.c

Ključne funkcije ........................................................................................................................................ 19 B.1.d

Značajne transakcije ................................................................................................................................. 22 B.1.e

Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom .................................................................................... 23 B.2

Etično ponašanje i integritet članova Uprave, Nadzornog odbora, direktora organizacijskih jedinica i B.2.a

nositelja ključnih funkcija................................................................................................................................. 23

Proces procjene kompetencija i integriteta direktora ....................................................................... 23 B.2.b

3/78

Sustav upravljanja rizikom ........................................................................................................................ 25 B.3

Sveobuhvatni okvir upravljanja rizicima ............................................................................................ 25 B.3.a

Uloge, odgovornosti i ključni procesi upravljanja rizicima ................................................................. 25 B.3.b

Upravljanje kategorijama rizika ......................................................................................................... 27 B.3.c

Unutarnja procjena rizika i solventnosti ................................................................................................... 32 B.4

Postupak određivanja profila rizika .................................................................................................... 32 B.4.a

ORSA izvješće .................................................................................................................................... 33 B.4.b

Sustav unutarnje kontrole ........................................................................................................................ 34 B.5

Funkcija unutarnje revizije ........................................................................................................................ 35 B.6

Aktuarska funkcija .................................................................................................................................... 36 B.7

Izdvajanje poslova ..................................................................................................................................... 37 B.8

Aktivnosti izdvajanja poslova ............................................................................................................ 37 B.8.a

Politika izdvajanja poslova ................................................................................................................. 37 B.8.b

Sustav kontrole ................................................................................................................................. 39 B.8.c

Ostale informacije .................................................................................................................................... 40 B.9

C. Profil rizičnosti .......................................................................................................................................... 41

Osigurateljni rizik ...................................................................................................................................... 42 C.1

Definicija ................................................................................................................................................... 42 C.1.a

Izloženost riziku ................................................................................................................................ 42 C.1.b

Upravljanje rizikom i praćenje rizika ......................................................................................................... 42 C.1.c

Testiranje otpornosti na stres i analize osjetljivosti .......................................................................... 43 C.1.d

Tržišni rizik ................................................................................................................................................ 44 C.2

Definicija ........................................................................................................................................... 44 C.2.a


Upravljanje rizikom i smanjenje rizika ............................................................................................... 45 C.2.c

Rizik druge ugovorne strane ..................................................................................................................... 48 C.3

Definicija ........................................................................................................................................... 48 C.3.a

4/78


Rizik likvidnosti......................................................................................................................................... 49 C.4

Definicija ........................................................................................................................................... 49 C.4.a

Upravljanje rizikom i smanjenje rizika ............................................................................................... 49 C.4.b

Osjetljivost ........................................................................................................................................ 50 C.4.c

Operativni rizik ......................................................................................................................................... 51 C.5

Definicija ........................................................................................................................................... 51 C.5.a

Izloženosti riziku ............................................................................................................................... 51 C.5.b

Tehnička načela za upravljanje rizicima i smanjenje rizika ................................................................. 52 C.5.c

Ostali materijalni rizici .............................................................................................................................. 52 C.6

Ostale informacije .................................................................................................................................... 52 C.7

D. Vrednovanje za potrebe solventnosti ....................................................................................................... 53

Imovina ..................................................................................................................................................... 53 D.1

Tehničke pričuve ....................................................................................................................................... 56 D.2

Sažetak tehničkih pričuva prema direktivi Solventnost II ................................................................. 56 D.2.a

Načela za vrednovanje tehničkih pričuva .......................................................................................... 56 D.2.b

Metode za procjenu tehničkih pričuva – pregled .............................................................................. 56 D.2.c

Usklađivanje s financijskim izvješćima ............................................................................................... 60 D.2.d

Ostale obveze ........................................................................................................................................... 62 D.3

Alternativne metode vrednovanja ............................................................................................................ 63 D.4

Ostale informacije .................................................................................................................................... 63 D.5

E. Upravljanje kapitalom ............................................................................................................................... 64

Vlastita sredstva ....................................................................................................................................... 64 E.1

Potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital (SCR i MCR) ........................................................ 65 E.2

Iznosi SCR-a i MCR-a ......................................................................................................................... 65 E.2.a

Iznos SCR-a po modulu rizika ............................................................................................................ 66 E.2.b

Upotreba podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju pri izračunu E.3

potrebnog solventnog kapitala ........................................................................................................................ 67

5/78

Razlike između standardne formule i bilo kojeg upotrebljenog unutarnjeg modela ................................. 67 E.4

Neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom i neusklađenost s potrebnim solventnim kapitalom 67 E.5

Ostale informacije .................................................................................................................................... 67 E.6

DODATAK: KVANTITATIVNI OBRASCI .......................................................................... 68

Sažetak

CROATIA osiguranje kredita d.d. (u nastavku „Društvo“) je osiguravajuće dioničko društvo, upisano u registar

Trgovačkog suda u Zagrebu 31. siječnja 2007. godine (kao BNP Paribas Cardif osiguranje d.d). Promjena tvrtke

upisana je 10. studenog 2017. godine.

Društvo je registrirano za usluge neživotnog osiguranja, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija

(skraćeno „HANFA“) izdala je Društvu odobrenje za rad dana 19. srpnja 2007. godine.

Društvo je u 2017-oj godini obavljalo djelatnosti iz sljedećih vrsta osiguranja

prema kategorizaciji HANFA-e :

Vrsta 09. – Ostala osiguranja imovine

Vrsta 14. – Osiguranje kredita

Vrsta 16. – Osiguranje raznih financijskih gubitaka

sukladno propisanoj klasifikaciji Solvency II:

12 – Osiguranje raznih financijskih gubitaka

29 – Zdravstveno osiguranje

32 – Ostala životna osiguranja

Rizici koji su bili pokriveni gore navedenim vrstama uključivali su: smrt (D), smrt uslijed nezgode (AccD),

trajnu nesposobnost za rad (TPD), bolovanje (TD), otkaz (IU), financijske gubitke vezane uz kartice (PIP),

produljeno jamstvo (EW), slučajno oštećenje proizvoda (AD) i osiguranje od krađe (Theft).

U 2017. godini Društvo je poslovalo u okviru donesene odluke od strane dioničara BNP Paribas Cardif o

započinjanju procesa prodaje kvalificiranog udjela u Društvu što je i realizirano u listopadu prodajom Croatia

osiguranju d.d.

Društvo je krajem 2015., odnosno početkom 2016. godine započelo produkciju s Privrednom bankom Zagreb

d.d. na proizvodima Standard protect i Mobil protect te sa VIPnet-om na proizvodu osiguranja mobilnih

uređaja od slučajnog oštećenja te su navedeni partneri ujedno i jedini aktivni budući da je, nakon raskida

ugovora sa Zagrebačkom bankom d.d. 2016., raskinut i ugovor sa Veneto bankom d.d.

U 2017. godini ukupna zaračunata bruto premija Društva iznosila je 8,5 milijuna kuna što predstavlja pad od

77% u odnosu na prethodnu godinu. Ovako značajan pad premije posljedica je prekida suradnje sa,

dotadašnjim najvećim partnerom, Zagrebačkom bankom d.d. od svibnja 2016. godine.

7/78

Usprkos tome, u 2017. godini Društvo je ostvarilo dobit obračunskog razdoblja poslije poreza od 16,1 milijuna

kuna što predstavlja smanjenje od 23% u odnosu na 2016. godinu. Ukupna aktiva Društva na dan 31. prosinca

2017. godine iznosila je 146 milijuna kuna prema Solventnosti II.

Pouzdano upravljanje rizikom ključni je dio poslovanja grupe CROATIA osiguranje. Kultura upravljanja rizicima

i kontrola rizika uvijek su bili među njezinim najvećim prioritetima.

Cilj je zajamčiti solventnost, kontinuitet poslovanja i razvoj Društva u zadovoljavajućim uvjetima rizika i

profitabilnosti. U tu svrhu Društvo je uspostavilo zadovoljavajući sustav upravljanja s posebnim naglaskom na

sustav upravljanja rizicima.

Potrebni solventni kapital na 31. prosinca 2017. iznosio 23 milijuna HRK, što je smanjenje od 27% u odnosu na

prošlu godinu. Minimalni potrebni kapital na 31. prosinca 2016. iznosi 28,86 milijuna HRK kao i prošle godine.

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala smanjila su se za 9% u odnosu

na prošlu godinu i iznose 91,12 milijuna HRK (2016. g. 100,02 milijuna HRK).

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala je na vrlo zadovoljavajućoj razini od

387%.

8/78

Uvod

Ovo Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za 2017. odnosi se na CROATIA osiguranje kredita d.d.

Temelji se na rezultatima procjene provedene prema standardu Solventnost II za 2017. godinu.

Izvješće sadržava informacije u kvantitativnom i kvalitativnom obliku, prema potrebi nadopunjene

kvantitativnim obrascima.

Podaci su navedeni u tisućama HRK.

9/78

A. Poslovanje i rezultati

Poslovanje A.1

CROATIA osiguranje kredita d.d. (ranije BNP Paribas Cardif osiguranje d.d., u nastavku „Društvo“) je

osiguravajuće dioničko društvo upisano u registar Trgovačkog suda u Zagrebu 31. siječnja 2007. godine.

Društvo je registrirano za usluge neživotnog osiguranja, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija

(skraćeno „HANFA“) izdala je Društvu odobrenje za rad dana 19. srpnja 2007. godine.

Promjena tvrtke upisana je 10. studenog 2017. godine.

Stopostotni vlasnik Društva na dan bilance je CROATIA osiguranje d.d. sa sjedištem u Zagrebu, Vatroslava

Jagića 33, a većinski krajnji vlasnik Adris d.d. iz Rovinja, Obala Vladimira Nazora 1.

Društvo podliježe nadzoru Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u nastavku HANFA), Zagreb,

Miramarska 24 b.

Revizor Društva je KPMG Croatia d.o.o., za reviziju sa sjedištem Ivana Lučića 2/a, Zagreb.

Pojednostavljena struktura Grupe prikazana je u nastavku:

10/78

Društvo je u 2017-oj godini obavljalo djelatnosti iz sljedećih vrsta osiguranja

prema kategorizaciji HANFA-e :

Vrsta 09. – Ostala osiguranja imovine

Vrsta 14. – Osiguranje kredita

Vrsta 16. – Osiguranje raznih financijskih gubitaka

sukladno propisanoj klasifikaciji Solvency II:

12 – Osiguranje raznih financijskih gubitaka

29 – Zdravstveno osiguranje

32 – Ostala životna osiguranja

Rizici koji su bili pokriveni gore navedenim vrstama uključivali su:

smrt (D), smrt uslijed nezgode (AccD), trajnu nesposobnost za rad (TPD), bolovanje (TD), otkaz (IU),

financijske gubitke vezane uz kartice (PIP), produljeno jamstvo (EW), slučajno oštećenje proizvoda (AD) i

osiguranje od krađe (Theft).

U 2017. godini Društvo je poslovalo u okviru donesene odluke od strane dioničara BNP Paribas Cardif o

započinjanju procesa prodaje kvalificiranog udjela u Društvu koja je i finalizirana u četvrtom kvartalu.

S predmetnom su odlukom pravodobno bili upoznati svi zaposlenici Društva i regulator, Hrvatska agencija za

nadzor financijskih usluga, a neposredno po konzumaciji Odluke, odnosno Ugovora i osiguranici te poslovni

partneri.

Društvo je krajem 2015., odnosno početkom 2016. godine započelo produkciju s Privrednom bankom Zagreb

na proizvodima Standard protect i Mobil protect te sa VIPnet-om na proizvodu osiguranja mobilnih uređaja

od slučajnog oštećenja te pobrojani partneri i proizvodi (uz od ranije Card protect) čine aktualnu produkciju

Društva.

11/78

Rezultati preuzimanja rizika A.2

Sažetak rezultata za CROATIA osiguranje kredita d.d. (prema MSFI) A.2.a

12/78

U 2017. godini ukupna zaračunata bruto premija Društva iznosila je 8,5 milijuna kuna što predstavlja pad od

77% u odnosu na prethodnu godinu. Ovako značajan pad premije posljedica je prekida suradnje sa

Zagrebačkom bankom d.d. od svibnja 2016. godine.

U pogledu uvjeta koji su se nudili na financijskom tržištu, nije bilo velikih promjena u odnosu na 2016. godinu.

Hrvatski kreditni rejting je i dalje ostao u kategoriji ispod investicijskog. Smanjenje kamatnih stopa na

depozite u hrvatskim bankama nastavljeno je tijekom cijele 2017. godine, kao i smanjeni prinos na državne

obveznice.

Prihod Društva od kamata u 2017. godini bio je 5,0 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 13% u odnosu

na 2016. godinu.

Likvidirano je 7,3 milijuna kuna šteta, odnosno 0,6 milijuna kn više nego u 2016., prvenstveno kao rezultat

razvoja šteta proizvoda Mobile Protect.

U 2017. godini Društvo je ostvarilo dobit obračunskog razdoblja poslije poreza u iznosu od 16,1 milijuna kuna,

što predstavlja smanjenje od 23% u odnosu na 2016. godinu. Dobit je velikim dijelom generirana otpuštanjem

pričuva, kao rezultat isteka dijela portfelja, prekida ugovora i starenja portfelja.

Ukupna aktiva Društva na dan 31. prosinca 2017. godine iznosila je 151 milijun kuna. Od toga iznos od 135

milijuna kuna predstavlja financijsku imovinu, sve se odnosi na državne obveznice RH.

Rezultati ulaganja A.3

Opće informacije za ulaganja A.3.a

Na 31.12.2017. ukupna vrijednost portfelja ulaganja iznosila je 135 milijuna kuna što predstavlja 92% od ukupne

imovine prema pravilima Solventnosti II.

Zaštita vrijednosti portfelja i ispunjenje obveza prema osiguranicima temeljni su postulati koji se primjenjuju

u upravljanju investicijskim portfeljem koji je upravo zbog važnosti pokrića obveza iz osiguranja povijesno

najvećim dijelom uložen u državne obveznice.

13/78

Struktura portfelja ulaganja prema kategorijama imovine A.3.b

Tablica u nastavku prikazuje strukturu portfelja ulaganja prema kategorijama imovine:

S obzirom na poslovni model, vrste osiguranja koje pruža kao i organizacijsku strukturu, Društvo se odlučilo

na vrlo konzervativnu politiku ulaganja tako da se najveći dio portfelja u pravilu odnosi na ulaganja u državne

obveznice (na 31.12.2017. 100%).

Kako se u 2017. nastavio pad kamatnih stopa na depozite, Društvo je odlučilo sredstva od dospjelih depozita

uložiti u državne obveznice i tako povećati prihode od ulaganja vodeći, pri tome, računa o potrebama za

likvidnošću. Supstitucija korporativnih obveznica državnim obveznicama rezultat je dobre prilike za ulaganje

u državne obveznice u trenutku kada su korporativne obveznice dospijevale.

Prihodi i troškovi ulaganja A.3.c

Prikaz rezultata ulaganja po kategorijama imovine nalazi se u sljedećoj tablici:

U 2017. godini Društvo je ostvarilo ukupan rezultat iz upravljanja ulaganjima u iznosu od 4.825 tisuća kuna.

Unatoč smanjenoj ukupnoj financijskoj imovini od 17%, Društvo je povećavanjem udjela državnih obveznica u

ukupnom portfelju smanjilo pad u financijskim prihodima tako da je isti iznosio samo 5%.

Vrijednost % Vrijednost %

Obveznice 134.955 100% 152.171 93%

Državne obveznice 134.955 100% 147.971 91%

Korporativne obveznice - 0% 4.200 3%

Depoziti osim novčanih ekvivalenata - 0% 11.195 7%

TOTAL 134.955 100% 163.366 100%

Ulaganja (u 000 HRK)

31.12.2017. 31.12.2016.

14/78

Dio osigurateljnih obveza kao i dio financijske imovine vezan je uz EUR. Uslijed pada tečaja EUR/HRK u

odnosu na početak izvještajnog razdoblja, Društvo je realiziralo negativne tečajne razlike na imovini

denominiranoj u EUR u iznosu od 321 tisuća kuna. Nastale negativne tečajne razlike na strani imovine dijelom

su poništene pozitivnim tečajnim razlikama na strani obveza. Osim navedenih negativnih tečajnih razlika,

Društvo nije imalo druge troškove ulaganja.

S obzirom na planiranu poslovnu aktivnost Društva te trend smanjenja prinosa na državne obveznice, u

narednom razdoblju očekuje se smanjenje prihoda od ulaganja, kako u apsolutnom iznosu, tako i u prosječnoj

stopi prinosa. Društvo ne planira promjene u politici ulaganja tako da će to i dalje biti konzervativna politika

ulaganja, pretežno u državne obveznice, vodeći pri tome računa o potrebi za likvidnošću.

Informacije o svim dobicima i gubicima koji se izravno priznaju u vlasničkom kapitalu A.3.d

Tijekom 2017. godine Društvo je ostvarilo gubitak iz ulaganja koje se priznaje direktno u kapitalu, a odnosi se

na promjenu fer vrijednosti financijske imovine raspoložive za prodaju u neto iznosu od 981 tisuće kuna (u

2016.-oj ostvarena je neto dobit od 1.523 tisuće kuna).

Informacije o svim ulaganjima u sekuritizacije A.3.e

Društvo na 31.12.2017. u portfelju ulaganja nema sekuritizirane vrijednosnice.

Rezultati ostalih djelatnosti A.4

Društvo nema drugih djelatnosti.

15/78

Sve ostale informacije A.5

Tijekom 2016. godine u Društvu je započet projekt prodaje 100% dionica Društva te je o istom, na službenom

sastanku, obaviještena HANFA u ožujku 2016. godine.

Dana 24. svibnja 2017. godine, Društvo je sklopilo Ugovor o kupoprodaji sa društvom CROATIA osiguranje

d.d. kojim ono stječe 100 posto udjela Društva, a po dobivanju odobrenja od strane Hrvatske agencije za

nadzor financijskih usluga.

Dana 29. rujna 2017. godine HANFA je izdala Rješenje kojim je društvu CROATIA osiguranje d.d. dalo

odobrenje za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela u iznosu od preko 50% u glasačkim pravima i

temeljnom kapitalu društva BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. te je Rješenjem Trgovačkog suda od 10.

studenog 2017. godine dozvoljena promjena tvrtke u CROATIA osiguranje kredita d.d.

Dana 18. listopada 2017. godine Društvo je sa CROATIA osiguranjem d.d. sklopilo Ugovor o prijenosu dionica

kojim CROATIA osiguranje d.d. kupuje 100 posto udjela Društva.

Strateška je odluka Društva pripajanje matičnom društvu CROATIA osiguranje d.d. Obzirom da su ostvareni

uvjeti za pokretanje radnji radi sklapanja Ugovora o pripajanju Društva društvu CROATIA osiguranje d.d.,

Uprava Društva je na svojoj sjednici održanoj 9. ožujka 2018. godine donijela Odluku o istom. Ugovor je

zaključen 21. ožujka 2018. godine i objavljen na Web stranici Društva.

16/78

B. Sustav upravljanja

Opće informacije o sustavu upravljanja B.1

CROATIA osiguranje kredita d.d. je dioničko društvo dualističkog tipa s tijelima Uprave i Nadzornog odbora.

Na dan 31.12.2017. Društvo je imalo 20 zaposlenika, od čega 17 sa visokom te 3 sa srednjom stručnom

spremom.

U nastavku prikaz organizacijske strukture Društva iz kojeg je vidljiva neovisnost ključnih funkcija (funkcija

upravljanja rizicima, aktuarska ključna funkcija, funkcija usklađenosti te funkcija interne revizije). Ključne

funkcije imaju pristup svim podacima koji im u djelovanju trebaju, ovlasti i resurse koji im trebaju za

operativnu neovisnost u izvršavanju zadataka. Za komunikaciju s menadžmentom, na raspolaganju je lepeza

mogućnosti od kojih je uobičajena direktna komunikacija usmeno kroz odbore i sastanke ili elektronskim

putem. O istima postoje zapisi, a kao način upravljanja mjerenjima, odgovornostima i izvršenjima (kontrola

izvršenja delegiranih zadataka).

Priroda posla zahtijeva visok stupanj interakcije između ključnih funkcija te je primjetan iskorak, odnosno

benefiti izdvajanja ključnih funkcija u odnosu na ranije organizacijske strukture, a manifestira se kroz

olakšano i transparentnije donošenje odluka, viši stupanj uređenosti procesa, dokumentacije.

17/78

Društvo ima politiku nagrađivanja djelatnika koja je primjerena organizacijskoj strukturi i rizičnom profilu. Cilj

politike nagrađivanja je privući i zadržati stručne i visoko motivirane djelatnike uz istovremeno poticanje

pouzdanog i efikasnog upravljanja rizicima. Osim osnovne plaće definirane ugovorom o radu, djelatnici

Društva imaju mogućnost ostvarivanja godišnje nagrade koja ovisi o uspješnosti poslovanja Društva kao i

posebnom angažmanu djelatnika u ostvarivanju postavljenih ciljeva. Godišnje nagrade mogu se utvrđivati

ugovorom o radu, posebnim odlukama Uprave i drugim internim aktima Društva.

Uprava B.1.a

Uprava Društva sastoji se od dva člana od kojih je jedan predsjednik Uprave. Članove Uprave imenuje

Nadzorni odbor na mandat do pet godina uz prethodno odobrenje HANFA-e.

Uprava vodi poslove Društva i odgovorna je za sve poslovne aktivnosti te pažnjom savjesnog

gospodarstvenika u skladu s odredbama Zakona o osiguranju, drugim zakonskim i podzakonskim aktima,

Statutom, Poslovnikom Uprave, odlukama Glavne skupštine i Nadzornog odbora, sve u isključivom interesu

Društva.

Uprava odobrava i redovito preispituje strateške ciljeve te strategije i politike upravljanja rizicima. Na taj

način u potpunosti osigurava integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja.

U skladu sa Zakonom o osiguranju, Uprava osigurava djelotvoran nadzor višeg rukovodstva, uspostavljajući

jasno razgraničavanje ovlasti i odgovornosti te sprječava nastanak sukoba interesa.

Uprava odlučuje na sjednicama koje saziva predsjednik Uprave, a može donositi odluke i pisanim putem, bez

održavanja sjednice. Sjednice održava najmanje jednom mjesečno u skladu s Poslovnikom o radu Uprave.

Uprava pravodobno i potpuno izvještava Nadzorni odbor o svim činjenicama i okolnostima koje mogu biti od

utjecaja na poslovanje, financijski položaj i stanje imovine Društva.

Posebni odbori Uprave B.1.b

Uprava je ustrojila Odbor za imovinu i ulaganje, Lokalni odbor za rizike te Odbor za unutarnju kontrolu.

Navedeni odbori nemaju izvršne ovlasti, a njihova zadaća je informiranje Uprave o pitanjima iz nadležnosti

pojedinog odbora, sve u cilju donošenja odluka Uprave o pojedinim pitanjima vezanim za poslovanje Društva.

18/78

Odbori se održavaju periodično, u skladu s internim aktima koji reguliraju rad navedenih odbora.

Nadzorni odbor B.1.c

Nadzorni odbor Društva sastaje se najmanje dva puta godišnje.

Nadzorni odbor Društva vrši nadzor nad ukupnim poslovanjem Društva i ima pravo uvida u poslovnu

dokumentaciju Društva.

Nadzorni odbor Društva:

nadzire primjerenost postupaka i učinkovitost djelovanja unutarnje revizije;

izvršava svoje obveze vodeći računa o činjenicama koje su utvrdila nadzorna tijela tijekom postupka

nadzora nad Društvom;

provjerava financijske izvještaje Društva i o tome sastavlja pisano izvješće Glavnoj skupštini;

obrazlaže Glavnoj skupštini svoje mišljenje uz godišnje izvješće unutarnje revizije i mišljenje uz

godišnje izvješće Uprave.

Nadzorni odbor Društva daje Upravi suglasnost na:

poslovnu politiku i strateške ciljeve Društva;

financijski plan Društva;

strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanja njima;

postupke vlastite procjene rizika i solventnosti;

sustav unutarnjih kontrola;

okvirni godišnji program rada unutarnje revizije;

odlučuje o drugim poslovima.

Revizorski odbor

Revizorski odbor se sastaje najmanje jednom godišnje, u skladu s Poslovnikom o radu Revizorskog odbora.

19/78

Revizorski odbor je posebno tijelo Nadzornog odbora koje nema izvršne ovlasti.

Zadaća navedenog odbora je raspraviti izvješće interne revizije, plan interne revizije, izvješće eksternog

revizora, pregledati financijska izvješća i utvrditi da li financijsko izvješće Društva predstavlja potpuno

izvješće dioničaru Društva.

Revizorski odbor informira Nadzorni odbor o stavu ovog odbora o dostavljenoj dokumentaciji, sve u svrhu

donošenja odluke od strane Nadzornog odbora.

Ključne funkcije B.1.d

CROATIA osiguranje kredita d.d. je, u okviru sustava upravljanja, ustrojilo sljedeće četiri ključne funkcije:

Funkcija upravljanja rizicima pomaže Upravi i drugim funkcijama u implementaciji sustava upravljanja rizicima

te praćenju i kontroli ravnoteže između profila rizika i apetita za preuzimanje rizika koje određuje izvršno

rukovodstvo. Izrađuje izvješća o izloženosti rizicima i pomaže Upravi u donošenju strateških odluka

pružanjem informacija o problemima vezanima uz upravljanje rizicima. Funkcija upravljanja rizicima također je

odgovorna za izradu, održavanje i provjeru modela uz blisku suradnju s aktuarskom funkcijom, kao i izradu

izvješća o solventnosti za regulatorna tijela.

Aktuarska funkcija odgovorna je za koordinaciju izračuna tehničkih pričuva, osigurava prikladnost

metodologija, povezanih modela i pretpostavki korištenih u izračunu tehničkih pričuva, procjenjuje

primjerenost i kvalitetu korištenih podataka, nadzire izračun i uspoređuje najbolje procjene s empirijskim

nalazima. Poslove aktuarske funkcije je Društvo izdvojilo i prenijelo aktuara koji nije zaposlen u Društvu.

Tijekom 2017. godine aktuarska funkcija je obavljala sljedeće poslove u okviru Solventnosti II, a prema Zakonu

o osiguranju:

Vezane uz tehničke pričuve:

a) izračun tehničkih pričuva;

b) osiguravanja primjerenosti metodologija, modela i pretpostavki na kojima se temelji izračun

tehničkih pričuva;

c) procjenjivanja dovoljnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih

pričuva;

20/78

d) uspoređivanja najboljih procjena s iskustvom;

e) obavještavanja Uprave i Nadzornog odbora Društva o pouzdanosti i adekvatnosti izračuna

tehničkih pričuva;

iskazivanja mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika osiguranja;

iskazivanja mišljenja i primjerenosti programa reosiguranja;

sudjelovanja u učinkovitoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

Poslovi aktuarske funkcije su izdvojeni na osobu koja nije zaposlenik Društva, a koja ima potrebno znanje i

iskustvo u aktuarskim poslovima. Aktuarska funkcija je neovisna i ima direktan pristup Upravi Društva.

Aktuarska funkcija podnosi izvješće Upravi i Nadzornom odboru, najmanje jednom godišnje, a po potrebi i

češće.

Nositelj aktuarske funkcije obavlja i poslove imenovanog ovlaštenog aktuara u Društvu. Sukob interesa je

riješen na način da proces oblikovanja tehničkih pričuva u okviru Grupe Croatia osiguranje koordinira nositelj

aktuarske funkcije Croatia osiguranja d.d.

Funkcija praćenja usklađenosti ima opću odgovornost Upravi i menadžmentu pružiti razumnu sigurnost da se

provodi odgovarajuće praćenje, kontrola i ublažavanje rizika neusklađenosti, regulatornih rizika i

reputacijskog rizika.

U nadležnosti funkcije praćenja usklađenosti je obavljanje sljedećih poslova:

implementacija i nadziranje smjernica i procesa praćenja usklađenosti;

identifikacija rizika neusklađenosti;

praćenje usklađenosti u području zaštite interesa i osobnih podataka osiguranika, sukoba interesa,

razvoja proizvoda i NAC-a, financijske sigurnosti, profesionalne etike;

pridonošenje prilagodbi organizacije radi praćenja i ublažavanja njezine izloženosti rizicima

svojstvenim poslovanju;

izrada izvještaja iz područja praćenja usklađenosti;

provedba i/ili praćenje obuke iz područja usklađenosti pri čemu ti programi moraju obuhvatiti

osvješćivanje osoblja u pogledu usklađenosti i unaprjeđenje znanja zaposlenika izloženih određenim

rizicima usklađenosti;

sudjelovanje u provođenju postupaka due diligence-a.

21/78

Funkcija interne revizije odgovorna je za procjenu prikladnosti i učinkovitosti sustava internih kontrola.

U nadležnosti Interne revizije je redovito obavljanje sljedećih aktivnosti:

planiranje svih revizijskih aktivnosti temeljeno na procjeni rizika;

provođenje redovnih i izvanrednih revizija sukladno međunarodno priznatim standardima interne

revizije, kodeksom strukovne etike internih revizora, internim procedurama, strateškim i godišnjim

planovima rada Interne revizije te planovima pojedinačnih revizija;

ispitivanje funkcioniranja sustava kako bi se utvrdilo osigurava li sustav poštivanje zakonskih propisa,

usvojenih politika, procedura i aktivnosti, obraćajući posebnu pozornost na primjerenost i

ekonomičnost postojećih kontrola ugrađenih u poslovne procese;

provjera pouzdanosti i cjelovitosti financijskih i poslovnih informacija kao podloga za poslovno

odlučivanje, odnosno načina i primjerenosti njihove identifikacije, priznavanja, vrednovanja i

prezentiranja;

identifikacija slabosti i nedostataka u postojećim kontrolama, procedurama i aktivnostima i davanje

preporuka i savjeta koji vode unapređenju poslovanja;

izrada izvještaja o svakoj obavljenoj reviziji i vođenje evidencija o obavljenim revizijama;

predlaganje mjera i aktivnosti za otklanjanje uočenih slabosti i/ili nepravilnosti;

razvijanje i održavanje sustava praćenja poduzimanja predloženih mjera i aktivnosti te ocjena

postignutih rezultata;

sustavno upravljanje i ocjena rizika koji proizlaze iz poslovnih aktivnosti Društva;

ocjena primjerenosti očuvanja imovine te ekonomičnog i efikasnog korištenja materijalnih i ljudskih

resursa Društva;

suradnja sa eksternom revizijom te praćenje izvršenja preporuka sukladno nalazima eksternih

revizora, nalazima nadzora regulatora i nalazima nadzora Grupe;

izvještavanje Uprave i menadžmenta o aktivnostima interne revizije, značajnim rizicima,

učinkovitosti sustava internih kontrola i procesa korporativnog upravljanja;

poslovi trajne (permanentne kontrole) u skladu sa smjernicama i procedurama Grupe.

Svaka ključna funkcija mora ispunjavati sve uvjete propisane Zakonom o osiguranju i Politikom o uvjetima za

obavljanje odgovornih funkcija u svrhu provjere integriteta i kompetencija te se o tome obavještava Hrvatska

agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA). Ovaj uvjet bio je ispunjen tijekom cijele 2017. godine.

22/78

Nositelji ključnih funkcija imaju izravan pristup Upravi u slučaju velikog rizika ili ozbiljne nepravilnosti koja bi

mogla uključivati odgovornost direktora ili utjecati na ispravno upravljanje Društvom.

Ključne funkcije izvještavaju Upravu i Nadzorni odbor o svom radu najmanje jednom godišnje.

Značajne transakcije B.1.e

Tijekom 2016. godine u Društvu je započet projekt prodaje 100% dionica Društva te je o istom, na službenom

sastanku, obaviještena HANFA u ožujku 2016. godine.

Dana 24. svibnja 2017. godine, Društvo je sklopilo Ugovor o kupoprodaji sa društvom CROATIA osiguranje d.d.

kojim ono stječe 100 posto udjela Društva, a po dobivanju odobrenja od strane Hrvatske agencije za nadzor

financijskih usluga.

Dana 29. rujna 2017. godine HANFA je izdala Rješenje kojim je društvu CROATIA osiguranje d.d. dalo

odobrenje za neposredno stjecanje kvalificiranog udjela u iznosu od preko 50% u glasačkim pravima i

temeljnom kapitalu društva BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. te je Rješenjem Trgovačkog suda od 10.

studenog 2017. godine dozvoljena promjena tvrtke u CROATIA osiguranje kredita d.d.

Dana 18. listopada 2017. godine Društvo je sa CROATIA osiguranjem d.d. sklopilo Ugovor o prijenosu dionica

kojim CROATIA osiguranje d.d. kupuje 100 posto udjela Društva.

Strateška je odluka Društva pripajanje matičnom društvu CROATIA osiguranje d.d. Obzirom da su ostvareni

uvjeti za pokretanje radnji radi sklapanja Ugovora o pripajanju Društva društvu CROATIA osiguranje d.d.,

Uprava Društva je na svojoj sjednici održanoj 9. ožujka 2018. godine donijela Odluku o istom. Ugovor je

zaključen 21. ožujka 2018. godine i objavljen na Web stranici Društva.

U 2017. članovi Uprave niti drugi zaposlenici Društva nisu prijavili nijedan sukob interesa.

23/78

Zahtjevi u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom B.2

Etično ponašanje i integritet članova Uprave, Nadzornog odbora, direktora organizacijskih jedinica i B.2.a

nositelja ključnih funkcija

Pri imenovanju članova Uprave, Nadzornog odbora, direktora organizacijskih jedinica i nositelja ključnih

funkcija uzimaju se u obzir njihove kvalitete i vještine, ocjenjuju se na temelju diploma i profesionalnih

kvalifikacija, znanja i relevantnog iskustva u osigurateljnom sektoru ili u drugim financijskim ili korporativnim

sektorima.

Članovi Uprave imenuju se prema stručnosti temeljenoj na iskustvu koje su prikupili tijekom svoje karijere, ali

i prema kvalitetama koje se smatraju neophodnima. Također, moraju imati značajno iskustvo u području

osiguranja i financijskih tržišta, strategije, sustava upravljanja i analize rizika, aktuarske i financijske analize,

te raspolagati znanjem o propisima primjenjivima na osigurateljna društva.

Pri izboru članova Nadzornog odbora uzima se u obzir ima li predložena osoba dobar ugled, odgovarajuće

stručne kvalifikacije i iskustvo u nadzoru nad vođenjem poslova društva za osiguranje te ispunjava li i ostale

zakonom predviđene uvjete.

Uz kompetencije u svojem području stručnosti, nositelji ključnih funkcija moraju imati i dobar ugled te

posebice sposobnost proslijediti relevantne informacije članovima Uprave i Nadzornog odbora i direktorima

organizacijskih jedinica.

Direktori organizacijskih jedinica trebaju posjedovati stručne sposobnosti i znanja, kao i dobar ugled.

Članovi Uprave, Nadzornog odbora, direktori organizacijskih jedinica i nositelji ključnih funkcija moraju imati

profesionalnost, integritet, stručnost, iskustvo, vještine, razumijevanje i osobne kvalitete potrebne za

izvršavanje svojih dužnosti na učinkovit način za nadležno područje rada osiguravanjem učinkovitog

upravljanja i nadzora.

Proces procjene kompetencija i integriteta direktora B.2.b

Uprava procjenjuje kompetencije i integritet kandidata za funkcije direktora organizacijskih jedinica, a

nositelja ključnih funkcija prema zakonski definiranim kriterijima.

24/78

Kompetencije i integritet članova Uprave, Nadzornog odbora, direktora organizacijskih jedinica i nositelja

ključnih funkcija zatim se provjeravaju na godišnjoj bazi u okviru kontrole koju provodi Sektor pravnih

poslova i praćenja usklađenosti.

Dokumentacija koja služi kao dokaz o ispunjavanju svih uvjeta koje su nositelji odgovornih funkcija u Društvu

dužni ispunjavati kako bi mogli biti imenovani na navedenu funkciju pohranjuje se u dosjeima tih osoba u

Sektoru pravnih i regulatornih poslova.

25/78

Sustav upravljanja rizikom B.3

Sveobuhvatni okvir upravljanja rizicima B.3.a

Upravljanje rizicima je sveobuhvatni proces koji kroz raspoložive alate omogućuje utvrđivanje, mjerenje,

praćenje, upravljanje i izvješćivanje o rizicima koji proizlaze iz okolnosti izvan ili unutar Društva. Cilj je

zajamčiti solventnost, kontinuitet poslovanja i razvoj Društva u zadovoljavajućim uvjetima rizika i

profitabilnosti.

Pouzdano upravljanje rizikom ključni je dio poslovanja Društva. Kultura upravljanja rizicima i kontrola rizika

uvijek su bili među njegovim najvećim prioritetima.

Okvir upravljanja rizicima organiziran je oko Upravitelja rizicima. Zbog male veličine Društva, u CROATIA

osiguranju kredita d.d. ne postoji poseban sektor za upravljanje rizicima.

Upravitelj rizicima neprekidno obavlja kontrolu kreditnog, tržišnog, osigurateljnog i operativnog rizika. U

okviru te uloge mora odrediti stabilnost i održivost razvoja poslovanja i njegovu ukupnu usklađenost s ciljnim

profilom rizika koji utvrđuje Uprava Društva. Odgovornosti Upravitelja rizicima uključuju formuliranje

preporuka o politikama Društva vezanima uz rizik, analiziranje Mape rizika s anticipativnom perspektivom,

jamčenje kvalitete i učinkovitosti postupaka nadzora te određivanje i provjeru metoda mjerenja rizika.

Upravitelj rizicima također je odgovoran za osiguravanje odgovarajuće procjene rizika vezanih uz nove

djelatnosti ili proizvode.

Upravitelj rizicima odgovoran je za savjetovanje Uprave o upravljanju, politikama i strategiji upravljanja

rizicima. On je član Odbora za upravljanje rizicima i daje mišljenje o odlukama koje imaju značajan utjecaj na

rizike Društva.

Odgovoran je za implementaciju odredaba Solventnosti II i u tom je kontekstu odgovoran za razvoj modela,

alata te sastavljanje internih i službeno propisanih izvješća o upravljanju rizicima i solventnosti.

Uloge, odgovornosti i ključni procesi upravljanja rizicima B.3.b

Strategija rizika

26/78

Upravitelj rizicima savjetuje Upravu Društva o strategiji upravljanja rizicima. Upravitelj rizicima određuje

ograničenja i pragove izloženosti riziku te mjeri odgovarajuću ravnotežu profila rizika i apetita rizika Društva i

prema potrebi predlaže radnje s ciljem smanjenja izloženosti riziku.

Modeliranje rizika

Društvo mora imati potrebne stručne projekcije kako bi moglo procijeniti indikatore rizika i solventnosti

prema referentnim vrijednostima direktive Solventnost II, izraditi svoje procjene poslovanja, analizirati

upravljanje imovinom i obvezama te provoditi testiranja otpornosti na stres. Upravitelj rizicima osigurava

glavne modele i održava alate koji se koriste pri tim procjenama.

Testiranje otpornosti na stres

Društvo je razvilo mehanizam testiranja otpornosti na stres kako bi osiguralo nadzor i upravljanje rizikom.

Okvir testiranja otpornosti na stres ključni je dio sustava upravljanja rizicima. Njegov je cilj identifikacija

ponašanja financijskih rezultata i solventnosti u manje ili više povoljnim hipotetskim kontekstima, bolje

razumijevanje prirode rizika kojima je Društvo izloženo i poboljšanje anticipacije kritičnih situacija.

Upravljanje kapitalom

Glavni su ciljevi politike upravljanja kapitalom Društva osigurati da ono posluje u skladu s vanjskim kapitalnim

zahtjevima i da Društvo održava koeficijente kapitala kojima se štiti njegova održivost i maksimizira

vrijednost za dioničare.

Zato se primjenjuju sljedeća načela:

Kapitalom se upravlja kako bi se maksimizirala vrijednost za dioničare

Ciljni kapital procjenjuje se s obzirom na ukupan apetit za preuzimanje rizika

Načela kalibracije prihvatljivog kapitala

Iz prakse je proizašla komplementarnost izrade srednjoročnog plana i ORSA-e, odnosno, spomenuti plan je

osnova za izradu ORSA-e. Upotrebljiva i konzistentna ORSA zahtijeva vrijeme te Društvo producira finalni

dokument u veljači. U direktnoj komunikaciji, ključne funkcije i Uprava raspravljaju o pozicijama, momentima,

vremenskim okvirima i mogućim scenarijima koji bitno mogu utjecati na buduće pozicije Društva, jednako o

značajnim i malo mogućim kao i o manje značajnim, ali izglednim. Zaključci predstavljaju scenarije za analizu

kroz utjecaj na kapitalne pozicije i/ili na dobit.

27/78

Prilikom donošenja važnih odluka, Uprava je od strane ključnih funkcija informirana o utjecaju istih na

Društvo kroz redovne ili ad hoc analize (npr. uvođenje novog proizvoda, raskid suradnje s poslovnim

partnerom, ulaganje imovine u pojedini instrument i slično). Zapisi o istima predstavljaju podlogu za

odlučivanje. Ključne funkcije imaju omogućen direktan pristup Upravi Društva u svakom trenutku.

Sam ORSA proces je detaljno raspisan po koracima i odgovornostima, proces je životan i doživljava promjene,

a operativno ključnu ulogu imaju Upravljanje rizicima i Aktuarski poslovi, odnosno nositelji funkcija. Izrađuju

izračune temeljem dobivenih podloga odgovornih osoba po sektorima, uobličuju izvješće, prezentiraju i

tumače dobivene rezultate u međufazama kao i po finaliziranju dokumenta. Usvajanjem na Upravi, odnosno

Nadzornom odboru, dokument postaje konačan i dostavlja se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga.

Interna procjena rizika i solventnosti (Vlastita procjena rizika i solventnosti, ORSA)

Društvo najmanje svake godine provodi anticipativnu procjenu svoje solventnosti i rizika, a posebno:

utvrđuje i procjenjuje kapitalne zahtjeve specifične za profil rizika Društva;

analizira razinu kapitala koju Društvo želi imati za pokriće kapitalnog zahtjeva;

utvrđuje anticipativne omjere solventnosti unutar okvira srednjoročnog plana;

analizira otpornost tih omjera u slučaju raznih stres scenarija.

Ovisno o utvrđenim razinama omjera solventnosti i prognozama postavljenima u okviru ORSA-e, mogu se

poduzeti korektivne radnje radi održavanja dovoljne visine vlastitog kapitala.

Upravljanje kategorijama rizika B.3.c

Upravljanje osigurateljnim rizicima

Osigurateljni rizik je rizik od financijskog gubitka uzrokovanog iznenadnim, neočekivanim povećanjem broja

odštetnih zahtjeva te rizik da premija osiguranja neće biti dovoljna za pokriće svih preuzetih obveza iz

ugovora o osiguranju i za pokriće troškova osiguratelja što uključuje i rizik katastrofe.

Politika uspostavljena za sprječavanje i kontrolu osigurateljnih rizika temelji se na smjernicama i alatima koji

opisuju načela, pravila, metodologije i najbolje prakse koje trebaju primjenjivati, kao i zadatke koje treba

obaviti i izvješća koja treba izraditi. Također se navode prakse koje su propisane ili dozvoljene isključivo u

nekim uvjetima.

28/78

Proces preuzimanja rizika mora biti sukladan s postavljenim ograničenjima, procijenjenim maksimalnim

prihvatljivim gubicima i procijenjenim kapitalnim zahtjevima prema direktivi Solventnost II. U 2017.-oj godini

ispoštivana su p0stavljena ograničenja.

Sustav praćenja indikatora ranog upozorenja opisan je u Politici upravljanja rizicima, zajedno sa metodama i

strategijom upravljanja tim rizikom.

Upravljanje tržišnim i rizikom druge ugovorne strane

Tržišni rizik je rizik od financijskog gubitka uslijed negativnih kretanja na financijskim tržištima. Takva

negativna kretanja očituju se u cijenama (valutni tečajevi, cijene obveznica, cijene vlasničkog kapitala i roba,

cijene derivata, cijene nekretnina…) i u fluktuacijama u kamatnim stopama, kreditnim prinosima, volatilnosti i

korelaciji.

Rizik likvidnosti je rizik od nemogućnosti ispunjavanja tekućih ili budućih predviđenih ili nepredviđenih

novčanih zahtjeva koji proizlaze iz osigurateljnih obveza prema ugovarateljima osiguranja zbog nemogućnosti

pravovremene prodaje imovine.

Rizik druge ugovorne strane je rizik od gubitka koji proizlazi iz fluktuacija kreditnog stanja izdavatelja

vrijednosnih papira, suradnika ili dužnika kojemu su izložena društva za osiguranje i reosiguranje, u obliku

koncentracija rizika od bankrota suradnika, rizika raspona ili tržišnog rizika. S obzirom na dužnike, rizici

povezani s financijskim instrumentima i rizici povezani s potraživanjima koje stvaraju aktivnosti

underwritinga (naplata premije, reosiguranje…) mogu se podijeliti u dvije kategorije: „kreditni rizik imovine” i

„kreditni rizik obveza”.

Kreditni rizik u obzir također uzima rizik koncentracije, koji obuhvaća sve izloženosti riziku sa značajnim

potencijalom gubitka.

U 2017.-oj godini, povećana je relativna izloženost prema Državi i to kroz povećanje udjela državnih

obveznica u ulagačkom portfelju. Zbog nepovoljnih uvjeta oročenja depozita u poslovnim bankama, isti su

supstituirani spomenutim državnim obveznicama.

Upravljanje operativnim rizicima

Operativni rizik je rizik od gubitka koji je rezultat neadekvatnosti ili grešaka internih procesa, informatičkog

kvara ili namjernih vanjskih događaja, bilo slučajnih ili prirodnih. Vanjski događaji navedeni u toj definiciji

uključuju one ljudskog ili prirodnog podrijetla.

29/78

Tim je rizikom potrebno upravljati i držati ga unutar prihvatljivih granica aktivnostima izbjegavanja, smanjenja

ili prijenosa. U 2017.-oj nije bilo eskalacije operativnog rizika.

Ciljevi upravljanja operativnim rizicima unutar Društva su:

smanjenje vjerojatnosti nastupanja događaja operativnog rizika koji imaju negativno djelovanje na:

reputaciju grupe CROATIA osiguranje i društva CROATIA osiguranje kredita d.d.,

povjerenje koje njihovi klijenti, partneri i zaposlenici imaju u Društvo,

kvalitetu usluga i proizvoda koje stavlja na tržište,

učinkovitost procesa kojima upravlja;

uspostavljanje standardiziranog sustava diljem društva CROATIA osiguranje kredita d.d. s

odgovarajućom razinom formalizacije i sljedivosti koje rukovodstvu, regulatorima i tijelima koja

donose odluke omogućuju razumnu kontrolu rizika.

Ti se procesi posebno temelje na mehanizmu za prijavljivanje incidenata koji se primjenjuje u društvu

CROATIA osiguranje kredita d.d. zajedno s pristupima mapiranju rizika koji rezultiraju većom sustavnosti pri

identifikaciji rizika i boljim odgovorom na takve rizike primjenom odgovarajućih kontrola ili akcijskih planova.

U 2017.-oj godini bilo je izazova u upravljanju operativnim rizikom, međutim, odgovornim i pravovremenim

reakcijama na promjene isti nije materijaliziran.

Upravljanje strateškim rizikom

Strateški rizik proizlazi iz neuspjeha strateških inicijativa (uključujući akvizicije, spajanja, nove proizvode,

tržišta itd.) koji rezultiraju gubitkom. Strateški je rizik povezan s:

vanjskom poslovnom okolinom: radi se o riziku od financijskog gubitka zbog fluktuacija u opsegu,

maržama i troškovima izazvanih vanjskim čimbenicima, čimbenicima vezanima uz industriju ili širim

tržišnim čimbenicima;

neispravnom implementacijom strategije rizika pri razvoju poslovanja.

Strateški rizik materijalizirao se godinu ranije, u 2016.-oj, a u 2017.-oj monitorirani su njegovi učinci.

Upravljanje rizicima povezanima s upravljanjem imovinom i obvezama

Rizik upravljanja imovinom i obvezama (Asset Liability Management, ALM) je rizik od financijskog gubitka ili

problema sa solventnošću uslijed nedosljedne investicijske politike s jedne strane te politika osiguranja i

reosiguranja s druge strane. Može se odnositi, primjerice, na raspodjelu imovine, razlike u dospijeću ili

30/78

izvanbilančne obveze. Očituje se u razlikama između stvarnih i očekivanih novčanih tokova (ulazni i izlazni)

zbog inherentne nesigurnosti modeliranja međusobne ovisnosti između imovine i obveza.

ALM rizik može rezultirati strateškim greškama, narušavanjem ugleda, problemima s likvidnošću ili

nesolventnošću.

Tim se rizikom upravlja planiranjem strateških raspodjela koje nakon toga odobravaju odbori na različitim

razinama (Odbor za ulaganja, Odbor za rizike..). Ta se strateška alokacija zatim upotrebljava za upravljanje

ulaganjima. Zbog konzervativne politike ulaganja Društva, odabir se svodi na najsigurnije vrste ulaganja, u

pravilu obveznice (državne, eventualno korporativne) i rjeđe depoziti u poslovnim bankama.

Sustav upravljanja rizicima i sustav upravljanja kapitalom su međusobno konzistentni, rezultat su

rukovođenja istim principima, odnosno naglaskom na konzervativnost što je u skladu sa samom prirodom

osiguranja.

U 2017.-oj godini, nije se materijalizirao rizik povezan s upravljanjem imovinom i obvezama. Također, nisu

zabilježeni problemi s likvidnošću te se na poslovnom računu Društva u svakom trenutku nalazilo više nego

dovoljno sredstava za podmirenje dospijevajućih obveza (visok koeficijent likvidnosti).

Upravljanje rizikom usklađenosti

Rizik usklađenosti je rizik od pravnih, administrativnih ili disciplinskih sankcija, značajnog financijskog gubitka

ili narušavanja ugleda koji mogu zadesiti osiguravajuće društvo zbog nepridržavanja zakona i propisa, kodeksa

ponašanja i standarda dobre prakse primjenjivih na osigurateljne i financijske djelatnosti ili uputa dobivenih

od izvršnog tijela, posebno vezano uz primjenu smjernica koje izdaje nadzorno tijelo.

Taj rizik pokrivaju svi postupci, alati i metode koje je uspostavilo Društvo, a posebno kroz aktivnosti funkcije

za praćenje usklađenosti.

Upravljanje reputacijskim rizikom

Reputacijski rizik je rizik od financijskog gubitka zbog narušavanja povjerenja u Društvo od strane klijenata,

suradnika, dobavljača, zaposlenika, dioničara, nadzornih tijela i drugih čije je povjerenje ključni uvjet za

nastavak svakodnevnog poslovanja korporacije.

Taj rizik prvenstveno ovisi o svim drugim rizicima s kojima se Društvo susreće. Pokrivaju ga svi postupci, alati

i metode koje je Društvo uspostavilo. U 2017.-oj godini, uloženi su napori primjereni promjenama koje je

31/78

Društvo uslijed promjene vlasnika i s tim povezanih radnji prošlo. Dodatno, poslovni partneri su također

zajedničkim klijentima iskomunicirali navedene promjene.

32/78

Unutarnja procjena rizika i solventnosti B.4

ORSA proces (Vlastita procjena rizika i solventnosti) je proces kontinuiranog upravljanja rizicima kojim se

koordiniraju i konsolidiraju svi postupci za identifikaciju, kvantifikaciju, upravljanje i usmjeravanje rizika, te

sve povezane informacije. Godišnja izvješća sastavljaju se od 2014. godine.

Postupak određivanja profila rizika B.4.a

U svrhu procesa upravljanja rizicima, Društvo je definiralo Sposobnost nosivosti rizika, odnosno, sklonost

preuzimanju rizika. Odobrava je Uprava, a ona predstavlja potencijal preuzimanja rizika (tj. ukupno dostupan

kapital za pokrivanje potencijalnih gubitaka) i potencijalni raspon prihvaćanja rizika koji se može koristiti za

pokrivanje svih značajnih rizika koje je Društvo preuzelo u svom poslovanju. U užem smislu, ona predstavlja

sposobnost Društva pokriti gubitke koji proizlaze iz identificiranih rizika, bez ugrožavanja kontinuiteta

poslovanja Društva.

U skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima, usklađenost sa statutornim zahtjevom za kapitalnom

adekvatnošću predstavlja minimalnu granicu u odnosu na traženu Sposobnost nosivosti rizika.

Stoga se sposobnost nosivosti rizika (sklonost prema preuzimanju rizika) izražava na temelju zahtjeva za

kapitalom potrebnim za solventnost.

Iznos zahtjeva za kapitalom potrebnim za solventnost (Solventnost II)

Društvo je definiralo Sposobnost nosivosti rizika na višoj razini od one koju zahtijevaju regulatorne vlasti.

Ona predstavlja objektivno jamstvo da Društvo u svakom trenutku može pokriti sve rizike/gubitke koji mogu

proizići iz specifičnih rizika i kao takva se redovito prati.

Metodologija se primjenjuje na sljedeći način:

Ukupni kapital > Granica solventnosti x 1,2

33/78

ORSA izvješće B.4.b

Proces ORSA provodi se jednom godišnje tijekom pripreme proračunskog razdoblja (od srpnja nadalje,

intenzivno u posljednjem kvartalu te raspisivanjem i finalizacijom dokumenta početkom sljedeće godine) za

buduću procjenu potrebe u pogledu regulatornog solventnog kapitala. Istovremeno se provodi procjena

profila rizika. ORSA proces je razmjeran prirodi, veličini i složenosti rizika vezanih uz poslovanje Društva.

ORSA ne predstavlja samostalan proces, već sveobuhvatan postupak koji povezuje više procesa, od planiranja

poslovanja do svakodnevnog upravljanja rizicima. Iskustvo pokazuje da je ovakav terminski plan optimalan jer

su u trenutku izrade poznate mnoge determinante pa je i sam dokument reprezentativniji i s većim realnim

izgledima ostvarenja.

ORSA pruža pregled srednjoročnog plana (5 godina).

Proces ORSA dovodi do izrade jedinstvenog izvješća o ORSA-i (koje je jednako za interne i regulatorne

potrebe) lokalnog Upravitelja rizicima. Izvješće je na hrvatskom jeziku za sve potrebe, odnosno zainteresirane

strane.

Upravi društva se dostavlja postupak ORSA-e s cjelokupnim pregledom rizika kojima je Društvo izloženo na

temelju:

analize usklađenosti s regulatornim kapitalnim zahtjevima,

procjene ukupne adekvatnosti standardne formule,

profila rizika i

rezultata testiranja otpornosti na stres.

34/78

Sustav unutarnje kontrole B.5

Opis sustava unutarnje kontrole CROATIA osiguranja kredita d.d.

Sustav unutarnjih kontrola je skup procesa i postupaka uspostavljenih za adekvatnu kontrolu rizika, praćenje

učinkovitosti i djelotvornosti poslovanja Društva, pouzdanosti financijskih i ostalih informacija te

usklađenosti sa propisima, internim aktima i standardima radi osiguranja stabilnosti poslovanja Društva.

Društvo uspostavlja i provodi djelotvoran sustav unutarnjih kontrola u svim područjima poslovanja na način

da uspostavlja sljedeće kontrolne funkcije:

funkciju upravljanja rizicima,

funkciju praćenja usklađenosti (compliance),

internu reviziju.

Pojedina kontrolna funkcija ne može biti organizirana u sklopu druge kontrolne funkcije. Navedene aktivnosti

su neovisne u odnosu na poslovne aktivnosti Društva te neovisna jedna od druge. Svaka funkcija neovisno i

izravno izvještava osobe i/ili tijela u skladu sa zakonima, propisima i internim aktima Društva.

Opis načina na koji se provodi funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti osigurava usklađenost Društva sa važećim zakonskim i regulatornim

propisima, standardima i internim aktima te jamči da je Društvo propisno zaštićeno od rizika neusklađenosti i

reputacijskog rizika primjenom okvira usklađenosti prilagođenog profilu rizika i u skladu s politikama

usklađenosti grupe CROATIA osiguranje.

Poslovi vezani uz funkciju praćenja usklađenosti uključuju najmanje sljedeće aktivnosti:

ažuriranje procedura;

pridonošenje okviru regulatornog nadzora kroz stalno praćenje aktivnosti regulatornih tijela;

pridonošenje prilagodbi organizacije radi praćenja i ublažavanja njezine izloženosti rizicima

svojstvenim poslovanju;

jamčenje uporabe alata koji proizlaze iz ili su u skladu sa standardima grupe CROATIA osiguranje;

jamčenje planiranja programa obuke iz područja usklađenosti pri čemu ti programi moraju obuhvatiti

osvješćivanje djelatnika u pogledu usklađenosti i unaprjeđenje znanja zaposlenika izloženih

određenim rizicima usklađenosti,

35/78

kontrolu implementacije Politike usklađenosti i njezine učinkovitosti;

upozoravanje menadžmenta, permanentnu kontrolu i funkciju praćenja usklađenosti na višim

razinama u slučaju manjkavih proizvoda i značajnih incidenata te predlaganje korektivnih radnji;

jamčenje usklađenosti okvira Politike usklađenosti Društva sa standardima grupe CROATIA osiguranje

i, po potrebi, podnošenje zahtjeva za izuzećem prema načelu „Budi usklađen ili objasni”;

osiguravanje implementacije ili prilagodbe politika i procedura grupe CROATIA osiguranje u Društvu;

osiguravanje osviještenosti zaposlenika o kodeksu ponašanja CROATIA osiguranje kredita d.d. i

rizicima usklađenosti;

jamči izvršavanje zadataka iz područja usklađenosti u raznim glavnim koracima procesa opisanim u

svakom referentnom dokumentu okvira politike;

jamčenje informiranja o svim poteškoćama u implementaciji politika ili postupaka i o alarmima

izazvanim njihovim vlastitim aktivnostima, osobito podataka povezanih s terorizmom i zlouporabom

tržišta;

doprinos i sudjelovanje na sastancima odbora za internu kontrolu.

Nastavno na nadolazeće izazove po pitanju usklađenosti, u proceduri je izrada Politike o sustavu upravljanja

osobnim podacima i zaštiti privatnosti pojedinca koja određuje sustav upravljanja osobnim podacima, definira

pravila, utvrđuje okolnosti prikupljanja i korištenja osobnih podataka te pravo pojedinca na zaštitu osobnih

podataka.

Zaštita osobnih podataka ispitanika, odnosno korisnika usluga, radnika i drugih pojedinaca povezanih s

Društvom je prioritet Društva.

Navedenom politikom Društvo stvara temelj jedinstvene i visoke razine zaštite privatnosti pojedinca, sve u

skladu s primjenjivim propisima i standardima Grupe.

Funkcija unutarnje revizije B.6

Provođenje funkcije unutarnje revizije Društva

Interna revizija Društva neovisno i objektivno obavlja stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem Društva,

kontinuirano i sistematično procjenjuje procese i kontrole, identificira nepravilnosti te revizorskim mjerama,

36/78

savjetima i sugestijama radi na poboljšanju sustava upravljanja rizicima, sustava internih kontrola i

korporativnog upravljanja.

Neovisnost i objektivnost funkcije unutarnje revizije Društva

Interna revizija je samostalan organizacijski dio Društva koji je funkcionalno i organizacijski neovisan od

drugih organizacijskih dijelova Društva. Interna revizija za svoj rad odgovara Upravi Društva te najmanje

jednom godišnje podnosi izvješća o radu Upravi Društva, Nadzornom i Revizorskom odboru.

Aktuarska funkcija B.7

Aktuarska funkcija:

koordinira izračun tehničkih pričuva,

osigurava primjerenost metodologija, modela i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih

pričuva,

ispituje jesu li tehničke pričuve pravilno izračunate kako bi sve obveze osiguravajućeg društva po

ugovorima o osiguranju bile pokrivene u svakom trenutku,

procjenjuje dostatnost i kvalitetu podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva,

nadzire izračun tehničkih pričuva u slučajevima kada nema dovoljno podataka odgovarajuće kvalitete

za primjenu pouzdane aktuarske metode,

uspoređuje pretpostavke na kojima se temelji izračun tehničkih pričuva s iskustvom,

provjerava jesu li premije osiguranja izračunate u skladu s pravilima aktuarske profesije i važećim

zakonskim propisima,

daje mišljenje o cjelokupnoj politici preuzimanja osigurateljnog rizika,

daje mišljenje o primjerenosti programa reosiguranja,

sudjeluje u djelotvornoj provedbi sustava upravljanja rizicima i to osobito u izračunu adekvatnosti

kapitala i vlastite procjene rizika i solventnosti,

obavještava upravu i nadzorni odbor društva za osiguranje te nadzorno tijelo o pouzdanosti i

primjerenosti izračuna tehničkih pričuva

37/78

Uz to, Aktuarska funkcija obvezna je najmanje jednom godišnje Upravi i Nadzornom odboru podnijeti izvješće

s ključnim aktivnostima koje je provela te preporukama za poboljšanje područja na kojima su uočeni

nedostaci.

Izdvajanje poslova B.8

Aktivnosti izdvajanja poslova B.8.a

Izdvojena aktivnost pružanja usluge asistencije uz proizvod produljenog jamstva

Pružatelj usluge EUROP ASSISTANCE MAGYARORSZAG Kft ,

Sjedište: 1134 Budapest, Devai u. 26-28

MB: Cg. 01-09-565790

koje zastupa: Laszlo Kalmar, direktor

Izdvojena ključna funkcija - Aktuarska funkcija. Ista osoba također obnaša ulogu imenovanog aktuara

Društva i upravitelja matematičke pričuve.

Politika izdvajanja poslova B.8.b

Standardna procedura izdvajanja poslova (engl. Standard Outsourcing Procedure - SOP), koju je Društvo

propisalo u prosincu 2013., dodatno je dopunjena u lipnju 2015. i detaljno definira načela za operativnu

provedbu Politike izdvajanja poslova na svaki novi izdvojeni posao u skladu sa pojmom izdvojenih poslova

propisanih lokalnim Zakonom o osiguranju.

Drugi stup direktive Solventnost II definira i kritične i ključne aktivnosti. Za obje vrste aktivnosti potreban je

poseban način upravljanja.

38/78

Sukladno tome, neka se usluga smatra ključnom / osnovnom zbog svoje „prirode“ ili zato što ima „znatan

utjecaj u smislu rizičnosti”. Moguća je istovremena pojava obaju čimbenika.

Društvo postupa u skladu s odredbama ove procedure vezano za svaku izdvojenu aktivnost reguliranu ovom

procedurom, a obveza obavještavanja regulatora postoji samo vezano za slučajeve propisane lokalnim

zakonodavstvom.

Organizacija procesa izdvajanja poslova

Budući da je područje djelovanja, osim među odjelima bilo i međunarodno, tadašnji BNP Paribas Cardif odlučio

se za uvođenje, provedbu i praćenje procesa izdvajanja poslova te za angažiranje regionalnih i/ili lokalnih

suradnika za izdvajanje uz stručne funkcijske suradnike za korporativne funkcije. Praksa se do namjeravanog

pripajanja CROATIA osiguranju d.d. neće mijenjati uz napomenu kako se angažiraju lokalni, a ne regionalni

stručni funkcijski suradnici.

Menadžer za izdvojene poslove između ostalog odgovara za:

Definiranje i uvođenje ukupnog okvira izdvajanja poslova unutar društva CROATIA osiguranje kredita,

ukupan pregled novih izdvojenih aktivnosti kao i onih koje su već u tijeku te vođenje evidencije o

ključnim izdvojenim aktivnostima.

39/78

Praćenje rizika izdvojenih poslova za nove izdvojene projekte, vođenje aktivnosti te poduzimanje

koraka na temelju raznih izvještaja i kontrola, služi se i drugim alatima.

Načela delegiranja

Načela delegiranja moraju se uvažavati u svakoj etapi procesa izdvajanja poslova i kod novih izdvojenih

aktivnosti kao i kod onih koje su već u tijeku.

Razina delegiranja ovisi o dvije sljedeće dimenzije:

o osnovnom stanju izdvojene aktivnosti koja je određena svojom „prirodom” i/ili „analizom rizika”

aktivnosti,

o razini operativnog rizika povezanog s ostvarenjem projekta/aktivnosti grupe, a koju određuju razni

kriteriji kao što je zrelost društva koje delegira aktivnosti, složenost projekta / izdvojenog procesa,

novo tržište, itd.

Lansiranje proizvoda, značajne izmjene politika koje su na snazi te prekidi, prijenosi i ponovna integracija

izdvojenog poslovanja moraju biti u skladu s pravilima Politike o izdvajanju poslova.

Stoga se praćenje projekata ili postojećih izdvojenih usluga prati unutar Sektora osiguranja i informatike od

strane osobe zadužene za nadzor izdvojene aktivnosti.

Sustav kontrole B.8.c

Svake se godine provodi kampanja radi procjene rizika vezanih za pružanje izdvojenih usluga, a temelji se na

zajedničkom planu kontrole.

Rezultati kampanje upotrebljavaju se za izračunavanje pokazatelja rizika (KRI). Taj pokazatelj pomaže u

mjerenju apetita poslovne linije za preuzimanje rizika. Ovisno o rezultatu potrebno je dati povratnu

informaciju Upravi Društva.

40/78

Kao dodatnu mjeru kontrole u vezi sa izdvojenom ključnom funkcijom (aktuarska funkcija), Društvo je

imenovalo Direktoricu računovodstva i financija kao osobu unutar Društva koja je odgovorna za nadzor i

upravljanje ugovornim odnosom s pružateljem usluge za izdvojenu ključnu funkciju.

Ostale informacije B.9

Društvo nema drugih značajnih informacija u vezi s sustavom Upravljanja.

41/78

C. Profil rizičnosti

Potrebni solventni kapital (SCR) razina je vlastitih sredstava potrebnih za apsorpciju čitavog niza

dvjestogodišnjih utjecaja uzevši u obzir korelacije između rizika (rizik vrijednosti od 99,5 %).

SCR Društva procjenjuje se prema standardnoj formuli koju predlaže EIOPA. Jednak je zbroju neto osnovnog

potrebnog solventnog kapitala (BSCR), operativnog potrebnog solventnog kapitala i prilagodbe poreza. BSCR

se temelji na pristupu odozdo prema gore, tj. njegov se izračun dijeli na module rizika, koji se pak dijele na

podmodule. Kapitalni zahtjevi za svaki od raznih rizika zbrajaju se na temelju matrice korelacije.

Informacije koje sadrži ovo poglavlje odnose se na prirodu rizika kojima Društvo može biti izloženo,

primijenjene tehnike procjene, bitne koncentracije rizika, kao i uspostavljene tehnike ublažavanja i postupke

za praćenje njihove djelotvornosti.

Tipologija rizika koju je usvojilo Društvo mijenja se u skladu s regulatornim zahtjevima. Glavne su kategorije

sljedeće:

osigurateljni rizik;

tržišni rizik;

rizik druge ugovorne strane;

rizik likvidnosti;

operativni rizik;

strateški rizik;

rizik usklađenosti;

rizik povezan s upravljanjem imovinom i obvezama,

ostali rizici.

42/78

Osigurateljni rizik C.1

Definicija C.1.a

Osigurateljni rizik je rizik od financijskog gubitka uzrokovanog iznenadnim, neočekivanim povećanjem broja

odštetnih zahtjeva te rizik da premija osiguranja neće biti dovoljna za pokriće svih preuzetih obveza iz

ugovora o osiguranju i za pokriće troškova osiguratelja što uključuje i rizik katastrofe.

Izloženost riziku C.1.b

SCR za osigurateljne rizike koje je preuzeo Društvo iznosio je 20 milijuna HRK na 31. prosinca 2017., što je

smanjenje od 49 % u odnosu na 31. prosinca 2016.

SCR za osigurateljne rizike sastoji se od modula neživotnog, životnog i zdravstvenog osiguranja, a dijeli se na

sljedeći način:

Upravljanje rizikom i praćenje rizika C.1.c

Upravljanje rizikom i smanjenje rizika

Bruto Neto Bruto Neto

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja 16.750 16.750 37.773 37.773

Diversifikacija - 2.442 - 2.442 - 6.889 - 6.889

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja SCR 14.308 14.308 30.884 30.884

Preuzeti rizik životnog osiguranja 4.552 4.552 3.897 3.897

Diversifikacija - 1.205 - 1.205 - 1.131 - 1.131

Preuzeti rizik životnog osiguranja SCR 3.347 3.347 2.767 2.767

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja 2.539 2.539 5.611 5.611

Diversifikacija - 180 - 180 - 225 - 225

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja SCR 2.359 2.359 5.386 5.386

Ukupan SCR za osigurateljne rizike 20.014 20.014 39.037 39.037

U 000 HRK

Prosinac 31, 2017 Prosinac 31, 2016

43/78

Mehanizam za praćenje preuzetog rizika osiguranja i upravljanje njime temelji se na politikama i

dokumentiranim procesima. Preuzeti rizici moraju biti sukladni s ograničenjima delegiranja koja se postavljaju

na nekoliko razina temeljenih na procijenjenim maksimalnim prihvatljivim gubicima, procijenjenim kapitalnim

zahtjevima prema direktivi Solventnost II i procijenjenim marginama za dotične police.

Ako tako dopušta regulatorni i komercijalni okvir, taj se rizik drži pod kontrolom ugovornim odredbama – to

su odredbe poput medicinskog preuzimanja rizika za proizvode s visokim osiguranim iznosima ili odredbe o

promjeni cijena u sklopu police u slučaju promjena u oporezivanju ili fluktuacije u broju odštetnih zahtjeva,

kao i ograničenja u trajanju razdoblja pokrića. Društvo je navedeni rizik držalo pod kontrolom prodajom

kratkoročnih ugovora o osiguranju.

Praćenje rizika

Osigurateljne rizike periodički prati Uprava Društva u sklopu Odbora za upravljanje rizicima, a na temelju

dvojnog mehanizma:

- kvartalno praćenje stope kvote šteta, kvote troškova i kombinirane kvote na kraju svakog kvartala

upotpunjeno praćenjem karakteristika osiguranih portfelja prema planu temeljenom na vrsti proizvoda

(mjesečni, tromjesečni ili godišnji). Nadalje, u Društvu se redovito prate mjerodavna premija, mjerodavne

štete i tehnički rezultat (bez administrativnih troškova) po partnerima i grupama proizvoda po rizicima

osiguranja.

Testiranje otpornosti na stres i analize osjetljivosti C.1.d

Proces utvrđivanja cijene proizvoda zahtijeva sustavnu analizu negativnih (testiranje otpornosti na stres) i

vrlo negativnih (testiranje otpornosti na šokove) scenarija. Testiranje otpornosti na stres i šokove provodi se

tijekom istog razdoblja kao i osnovni scenarij.

Društvo je u sklopu ORSA procesa projiciralo i efekte 50%-tnog povećanja šteta proizvoda osiguranja

korisnika kredita od nesposobnosti vraćanja kredita za slučaj prestanka radnog odnosa (otkaza) i to kao

kratkotrajni efekt u 2018.-oj i 2019.-oj godini, a kao rezultat mogućeg nepovoljnog okončanja postupka

izvanredne Uprave u Agrokoru. Povećanje šteta bi rezultiralo smanjenjem bruto rezultata Društva za 1,7

milijuna kuna u razdoblju 2018.-2020.

44/78

Tržišni rizik C.2

Definicija C.2.a

Tržišni rizik je rizik od financijskog gubitka uslijed negativnih kretanja na financijskim tržištima. Takva

negativna kretanja očituju se u cijenama (valutni tečajevi, cijene obveznica, cijene vlasničkog kapitala i roba,

cijene derivata, cijene nekretnina…) i izvode iz fluktuacija u kamatnim stopama, kreditnim prinosima,

volatilnosti i korelaciji.


Tržišni SCR iznosio je 11 milijuna HRK na 31. prosinca 2017., što je smanjenje od 1 % u odnosu na 31. prosinca

2016.

Tržišni SCR čini šest modula rizika:

Modul kamatnog rizika namijenjen je kvantifikaciji potrebnog kapitala za apsorpciju utjecaja porasta ili pada

kamatne stope na bilančnu vrijednost. Potrebni kapital jednak je utjecaju porasta krivulje prinosa i utjecaju

pada krivulje prinosa.

Šokove kamatne stope primijenjene na imovinu većinom apsorbira usklađivanje diskontne stope obveza. Iz

toga slijedi da razlika u trajanju – imovina traje kraće od obveza – stvara osnovni dio SCR-a ovog modula.

Modul rizika vlasničkih vrijednosnih papira- Društvo nije izloženo ovom riziku.

Bruto SCR Neto SCR Bruto SCR Neto SCR

Kamatni rizik 2.884 2.884 2.708 2.708

Rizik vlasničkih vrijednosnih papira 58 58 - -

Rizik promjene cijene nekretnina - - 75 75

Rizik raspona - - 126 126

Koncentracijski rizik - - 516 516

Valutni rizik 9.859 9.859 10.026 10.026

Diversifikacija unutar tržišnog rizika - 1.845 - 1.845 - 2.373 - 2.373

Ukupan SCR za tržišni rizik 10.956 10.956 11.079 11.079

Kapitalni zahtjev, u 000 HRK


45/78

Modulom rizika promjene cijena nekretnina mjeri se utjecaj pada tržišta nekretnina na vrijednost imovine.

Uključuje trenutno smanjenje tržišne vrijednosti imovine u obliku nekretnina. Društvo nije izloženo ovom

riziku.

Modul rizika raspona namijenjen je kvantifikaciji potrebnog kapitala koji odgovara riziku uzlaznog trenda

kreditnih prinosa (razlika u stopi između obveznice i stopi ekvivalentne državne obveznice za koju nema

rizika).

Modulom valutnog rizika nastoji se kvantificirati kapitalni trošak 25 %-tne promjene vrijednosti valute.

Društvo je izloženo ovim rizikom kroz valutu Euro.

Rizik koncentracije: Investicijskom politikom utvrđuju se pravila i ograničenja za ulaganja. Ta se politika

ažurira svake godine uzimajući u obzir kretanja na tržištu kapitala.

Upravljanje rizikom i smanjenje rizika C.2.c

Upravljanje rizikom i smanjenje rizika

Društvo raspolaže nužnim alatima za upravljanje kojima podešava raspodjelu strateških sredstava i mjeri

njezine rizike uz prilagodbu imovine – obveza.

Investicijskom politikom propisuje se područje primjene za upravljanje imovinom. Njome se definiraju načela

prema kojima se struktura portfelja imovine može uskladiti s obvezama preuzetima prema ugovarateljima

osiguranja, a istovremeno se optimizira očekivani povrat ulaganja u odnosu na postavljenu granicu rizika.

Investicijsku politiku provodi Sektor financija i računovodstva.

Analize imovine i obveza daju projekciju očekivanih tijekova imovine i obveza. Osobito omogućuju prilagodbu

dospijeća imovine u skladu s profilom različitih obveza.

Izloženost tržišnom riziku također se prati putem specifičnih ciljanih studija kao što je tromjesečna provjera

izdavača obveznica ili provjera vrijednosnih papira na položaju nerealiziranih gubitaka.

Društvo je značajno izloženo Državi kroz ulagački portfelj, izloženost kreditnom riziku Republike Hrvatske je

100% (2016. 86%). Obzirom na navedeno, Društvo monitorira dostupne pokazatelje. Ukoliko se Sustavom

ranog upozorenja uvide promjene koje bi upućivale na pogoršanje rejtinga, Društvo bi na vrijeme poduzelo

korake u vidu prodaje dijela obveznica, odnosno supstitucije istih depozitima u poslovnim bankama, udjelima

46/78

u novčanim investicijskim fondovima i slično. Obzirom na postojeću regulativu, izloženost državi je zapravo

dio sistemskog rizika kojeg nije moguće izbjeći.

u 000 HRK

u 000 HRK

Praćenje rizika

Politika aktuarskih poslova i upravljanja imovinom i obvezama Društva predviđa sastajanje ad hoc odbora,

jedan je od njih je i odbor za imovinu i ulaganja.

Testiranje otpornosti na stres i analize osjetljivosti

Testiranje otpornosti na stres redovito se provodi u sklopu studija upravljanja imovinom i obvezama. Takvim

se testovima može provjeriti je li Društvo sposobno ispunjavati svoje obveze kad je stanje na financijskom

tržištu negativno na način da se razmotri učinak takvog stanja na ponašanje ugovaratelja osiguranja.

Glavno testiranje otpornosti na stres odnosi se na sljedeće scenarije:

povećanje kamatne stope,

porast/pad tečaja EUR;

47/78

Određeno testiranje otpornosti na stres također se može provesti na zahtjev regulatornih tijela.

Konačno, redovito se provode analize osjetljivosti tržišnog SCR-a, a još se sveobuhvatnije analizira omjer

solventnosti.

48/78

Rizik druge ugovorne strane C.3

Definicija C.3.a

Rizik druge ugovorne strane označava rizik gubitka ili negativne promjene u financijskom stanju koji je

posljedica fluktuacija u kreditnoj sposobnosti izdavača vrijednosnih papira, drugih ugovornih strana i bilo

kojih dužnika kojima se izlažu društva za osiguranje i reosiguranje, a koji se očituje u obliku koncentracije u

riziku neispunjenja obveza druge ugovorne strane, riziku prinosa ili tržišnom riziku.

S obzirom na dužnike, rizici povezani s financijskim instrumentima i rizici povezani s potraživanjima koje

stvaraju aktivnosti underwritinga (naplata premije, reosiguranje…) mogu se podijeliti u dvije kategorije:

„kreditni rizik imovine” i „kreditni rizik obveza”.


SCR druge ugovorne strane iznosio je 5,9 milijuna HRK na 31. prosinca 2017., što je povećanje od 59 % u

odnosu na 31. prosinca 2016.

Najvećim djelom Izloženost vrste 1 odnosi se na stanja računa u poslovnim bankama, a Izloženost vrsti 2

dolazi od dospjelih potraživanja iz poslova osiguranja.

Bruto SCR Neto SCR Bruto SCR Neto SCR

Izloženost vrste 1 5.915 5.915 3.190 3.190

Izloženost vrste 2 16 16 691 691

Diversifikacija unutar modula rizika

neispunjenja obveza druge ugovorne

strane

- 4 - 4 - 145 - 145

Ukupan SCR za rizik neispunjenja obveza

druge ugovorne strane 5.927 5.927 3.737 3.737



49/78

Rizik likvidnosti C.4

Definicija C.4.a

Rizik likvidnosti je rizik od nemogućnosti ispunjavanja tekućih ili budućih predviđenih ili nepredviđenih

novčanih zahtjeva koji proizlaze iz osigurateljnih obveza prema ugovarateljima osiguranja zbog nemogućnosti

pravovremene prodaje imovine.

Upravljanje rizikom i smanjenje rizika C.4.b

Izloženost riziku likvidnosti proučava se barem jednom godišnje (u 2017.-oj godini intenzivno, redovito

mjesečno radi smanjenja prihoda po osnovi naplate premije). Procjenjuje se u studijama koje provodi Sektor

financija i računovodstva prema predviđenim novčanim tokovima za imovinu i obveze Društva.

Redovito se pregledava usklađenost imovine i obveza kako bi se izmjerili proizašli financijski rizici i kako bi se

njima upravljalo. Ti se pregledi temelje na srednjoročnim i/ili dugoročnim projekcijama računa dobiti i

gubitaka i bilance za čiju se pripremu uzeo u obzir niz gospodarskih scenarija. Analizama tih rezultata

određuje se jesu li potrebne prilagodbe imovine (putem strateške raspodjele, diversifikacije, derivata itd.) da

bi se smanjili rizici koji proizlaze iz promjena kamatnih stopa i vrijednosti imovine.

Provedene studije pokazuju da Društvo u osnovnom scenariju nije izloženo riziku nedostatka imovinske

likvidnosti.

Moguće je reinvestiranje dijela imovine s ročnošću 1-5 godina ukoliko se ukaže stvarna potreba. Povećanje

udjela osiguranja s mjesečnom naplatom premije mjera je kojom se blagotvorno djeluje na usklađenost

imovine i obveza kod vrsta rizika za koje je potrebno oblikovati tehničku pričuvu. Za održavanje tekuće

likvidnosti po ovoj osnovi, u pravilu je dovoljna naplata potraživanja po premiji, a u slučaju potrebe, moguće

je prodati imovinu za pokriće tehničke pričuve koja je trenutno investirana na nešto duži rok.

Koeficijent likvidnosti je povijesno u Društvu uvijek bio značajno i iznad regulatornog i iznad internog (iznad

2). U 2017.-oj godini nije bilo prijetnji mogućnosti uredne namire dospjelih obveza. Mjera kojom Društvo

upravlja rizikom likvidnosti je držanje visoko likvidne imovine, unovčive u roku 1-5 dana.

50/78

Osjetljivost C.4.c

Testiranje otpornosti na stres redovito se provodi u sklopu analize imovine i obveza. Takvim se testovima

može provjeriti je li Društvo sposobno ispunjavati svoje obveze kad je stanje na financijskom tržištu

negativno na način da se razmotri učinak takvog stanja na ponašanje ugovaratelja osiguranja.

Likvidna imovina dovoljna je za odljeve tijekom jedne godine u većini tržišnih scenarija. Manje likvidna

imovina ustupa se samo ako dođe do potpune nelikvidnosti tržišta obveznica povezane s izrazitim porastom

isplata i šokantnim padom glavnih transakcija. Obzirom da se tijekom 2017.g. glavnina ulagačkog portfelja

sastojala od državnih obveznica i manjim dijelom depozitima u poslovnim bankama koji su bili razročivi,

eventualni nastup rizika ne bi dovodio u pitanje likvidnost Društva.

51/78

Operativni rizik C.5

Definicija C.5.a

Operativni rizik je rizik od gubitka koji je rezultat neadekvatnosti ili grešaka internih procesa, informatičkog

kvara ili namjernih vanjskih događaja, bilo slučajnih ili prirodnih. Vanjski događaji navedeni u toj definiciji

uključuju one ljudskog ili prirodnog podrijetla.

Unutarnji procesi odnose se na procese koji se tiču zaposlenika i informacijskih sustava. Vanjski su događaji

između ostaloga sljedeći: poplave, požari, potresi i teroristički napadi. Događaji vezani uz kredite ili tržište,

kao što su neispunjenje obveza ili fluktuacije vrijednosti, ne ubrajaju se u operativni rizik.

Operativni rizik obuhvaća prijevaru, rizike ljudskih potencijala, pravne rizike, rizike neusklađenosti, porezne

rizike, rizike informacijskih sustava, rizike povezane s pružanjem neprimjerenih financijskih usluga (rizik

postupanja), rizik povezan s neuspjesima operativnih procesa – među kojima je i postupak underwritinga – ili

upotrebu modela (rizik modela) uz sve moguće financijske posljedice koje proizlaze iz upravljanja

reputacijskim rizikom.

Izloženosti riziku C.5.b

Iznos SCR-a povezan s operativnim rizikom nije znatan: iznosio je 1,42 milijuna HRK na 31. prosinca 2017. u

usporedbi s 1,45 milijuna HRK na 31. prosinca 2016.


Prosinac 31,

2017

Prosinac 31,

2016

Ukupni potrebni kapital za operativni rizik 1.417 1.449

52/78

Tehnička načela za upravljanje rizicima i smanjenje rizika C.5.c

U upravljanju operativnim rizikom, rizikom neusklađenosti i reputacijskim rizikom Društvo se oslanja na svoj

opći sustav internih kontrola – dvodimenzionalni sustav koji pruža i periodičnu i stalnu kontrolu.

Upravljanje sustavom internih kontrola Društva podržavaju dva odbora:

lokalni odbor za rizike (LRO) sastaje se barem jednom godišnje, a u pravilu tri puta. Njegova je svrha

predstaviti cjelokupan pregled rizika Društva. Pruža i djeluje kao sustav upozorenja te nadzire preventivne

i korektivne radnje za suzbijanje utvrđenih rizika;

odbor za internu kontrolu sastaje se svakih šest mjeseci, a nadzire i izvještava o utvrđenim ili mogućim

rizicima i prati sve povezane kontrolne radnje na svim razinama.

Ostali materijalni rizici C.6

Društvo nema drugih materijalnih rizika.

Ostale informacije C.7

Društvo nema drugih značajnih informacija povezanih sa profilom rizičnosti.

53/78

D. Vrednovanje za potrebe solventnosti

Imovina D.1

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju u nastavku prikazuje sve važne informacije u vezi s

vrednovanjem svake pojedine pozicije imovine u bilanci Društva po principima Solventnosti II.

Prema članku 75. stavku a) Direktive imovina se vrednuje „po iznosu za koji bi se mogla razmijeniti između

dobro obaviještenih voljnih strana u transakciji po tržišnim uvjetima”.

Odgođeni troškovi pribave

Odgođeni troškovi pribave su uključeni u najbolju procjenu tehničkih pričuva u bilanci po principima

Solventnosti II i ne priznaju se zasebno na strani imovine.

Nematerijalna imovina

U financijskom izvješću u okviru nematerijalne imovine Društvo iskazuje nabavku računalnih programa.

Navedena imovina ne može se priznati prema principima Solventnost II jer za istu ne postoji aktivno tržište

niti se može utvrditi tržišna vrijednost.

u 000 HRK Solventnost I I

Godišnja

financijska izvješća

(IFRS) Razlika

Odgođeni troškovi pribave - 1.172 1.172

Nematerijalna imovina - 74 74

Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu upotrebu 114 114 -

Ulaganja (osim imovine koja se drži za ugovore povezane s indeksom i udjelima u investicijskim

fondovima)) 134.955 134.955 -

Obveznice 134.955 134.955 -

Državne obveznice 134.955 134.955 -

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama - 121 -

Potraživanja iz poslova osiguranja i poslova posredovanja u osiguranju 72 3.151 3.079

Ostala potraživanja 36 36 -

Novac i novčani ekvivalenti 10.919 10.919 -

Ostala imovina koja nije nigdje prikazana 345 345

Ukupna imovina 146.439 150.740 4.301

54/78

Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu upotrebu

U okviru ove pozicije Društvo iskazuje vrijednosti uredske opreme, namještaja i kompjuterske opreme. Za

sada, ne postoji razlika u vrednovanju ove imovine između financijskih izvješća i bilance prema Solventnosti II

i Društvo nije razvijalo kompleksnije načine vrednovanja obzirom da stavka nije materijalno značajna.

Društvo ne posjeduje nekretnine u svom vlasništvu.

Obveznice (državne)

Obveznice kao imovina vrednuju se po fer vrijednosti, upotrebom tržišnih cijena koje kotiraju na aktivnim

tržištima.

Za potrebe vrednovanja koristi se prosječna vagana cijena trgovanja. Ukoliko kotirana cijena na aktivnom

tržištu nije dostupna, Društvo koristi tehnike vrednovanja, poglavito tržišne i prihodni pristupe koji

obuhvaćaju općeprihvaćene modele (npr. diskontni budući novčani tokovi, Black-Sholesov model i

interpolacijske tehnike). Njima se maksimizira korištenje relevantnih izravno i neizravno dostupnih tržišnih

ulaznih podataka te minimizira korištenje izvedenih ulaznih podataka. Obzirom na strukturu obveznica,

dostupna je tržišna cijena. Nema razlike između vrednovanja ove imovine u financijskim izvješćima i bilance

po principima Solventnosti II.

Vrijednost udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama

Po Solventnosti II vrijednosti reosiguranja postavljaju se na nulu zbog efikasnosti i pojednostavljenja samog

izračuna. Iznosi nisu materijalno značajni.

Potraživanja od osiguranja i posrednika

Potraživanja od osiguranja i posrednika u aktivi su umanjena za iznos nedospjele premije na dan 31.12.2017.

Iznos je uzet u obzir prilikom izračuna premijske pričuve kod određivanja očekivanog toka novca naplate

premije.

Potraživanja (od kupaca, ne od osiguranja)

Ostala potraživanja uključuju iznose potraživanja od zaposlenika i različitih poslovnih partnera i nisu vezana

za osiguranje. Ona također uključuju i iznose potraživanja prema državnim institucijama. Ostala potraživanja

se vrednuju po njihovoj nominalnoj vrijednosti umanjeno za ispravak vrijednosti temeljem procijenjene

vjerojatnosti neispunjenja ugovorne obveze. Nema razlike između vrednovanja ove imovine u financijskim

izvješćima i bilance po principima Solventnosti II.

55/78

Novac i novčani ekvivalenti

Novac i novčani ekvivalenti obuhvaćaju novčanice i kovanice u blagajni i depozite po viđenju kod banaka.

Novac i novčani ekvivalenti se vrednuju po nominalnom iznosu umanjeno za ispravak vrijednosti temeljem

procijenjene vjerojatnost neispunjenja ugovorne obveze.

Nema razlike između vrednovanja ove imovine u financijskim izvješćima i bilance po principima Solventnosti

II.

Sva ostala imovina, koja nije prikazana drugdje

Na ovoj poziciji iskazana je sva ostala imovina koja nije uključena u druge stavke bilance. Ona se mjeri po fer

vrijednosti ili po nominalnom iznosu uz umanjeno za ispravak vrijednosti temeljem procijenjene vjerojatnost

neispunjenja ugovorne obveze. Nema razlike između vrednovanja ove imovine u financijskim izvješćima i

bilance po principima Solventnosti II.

56/78

Tehničke pričuve D.2

Sažetak tehničkih pričuva prema direktivi Solventnost II D.2.a

Načela za vrednovanje tehničkih pričuva D.2.b

Tehničke pričuve utvrđuju se po homogenim grupama rizika, a minimalno prema vrstama osiguranja odnosno

linijama oslovanja (eng. LoB – Line of Business) propisanim Delegiranom uredbom (EU) 35/2015. Najbolja

procjena tehničkih pričuva utvrđena je na bruto osnovi bez umanjenja za reosiguranje. Udio reosiguranja u

najboljoj procjeni nije uzet u obzir jer nije materijalno značajan. Društvo nema subjekata posebne namjene

(SPV).

Tehničke pričuve predstavljaju zbroj najbolje procjene i dodatka za rizik.

Najbolja procjena jednaka je očekivanoj vrijednosti novčanih tijekova portfelja na dan 31. prosinca 2017. koja

je diskontirana krivuljom bez rizika, pri čemu nijedan rizik nije smanjen kreditnim rizikom ni uvećan

prilagodbom za volatilnost. Svi novčani tokovi izraženi su u domaćoj valuti HRK.

Metode za procjenu tehničkih pričuva – pregled D.2.c

Modeli projekcije

Novčani tokovi predviđaju se na temelju determinističkih metoda.

BEL- najbolja

procjena

Dodatak za

rizik Ukupno

BEL- najbolja

procjena

Dodatak za

rizik Ukupno

Neživotno osiguranje (isključujući zdravstveno osiguranje) - -

Osiguranje raznih financijskih gubitaka 14.525 1.708 16.233 14.281 4.412 18.693

Zdravstveno osiguranje (slično životnom osiguranju) - -

Zdravstveno osiguranje 10.880 1.280 12.160 17.335 769 18.105

Životno osiguranje (isključujući zdravstveno osiguranje) - -

Ostala životna osiguranja 17.987 2.116 20.102 15.801 395 16.196

Ukupne tehničke pričuve 43.392 5.104 48.495 47.416 5.577 52.993

Tehničke pričuve u 000 HRK


57/78

Ugovorne granice

Granica ugovora definira se kao datum kad osiguratelj ima pravo jednostrano raskinuti ugovor, odbiti premije

ili izmijeniti premije u skladu s rizikom. Da bi se odredila granica za svaki rizik i izradili ugovori, mora se

provesti analiza općih uvjeta i odredbi ugovora, sporazuma s partnerom i lokalnih propisa.

Ugovori osiguranja korisnika kredita (CPI) su višegodišnji, dok su ostali ugovori neživotnih osiguranja

jednogodišnji.

Najbolja procjena

Najbolja procjena tehničkih pričuva za neživotna osiguranja procjenjuje se zasebno za:

neživotna osiguranja za koja se obračunava matematička pričuva,

pričuvu šteta,

premijsku pričuvu za neživotna osiguranja za koja se ne obračunava matematička pričuva.

Najbolja procjena za neživotna osiguranja za koja se obračunava matematička pričuva

Najbolja procjena je utvrđena na način da je portfelj grupiran po partnerima i srodnim cjenicima. Izračun je

napravljen korištenjem prosječnih vrijednosti u pojedinoj grupi. Računa se kao sadašnja vrijednost budućih

bruto rashoda umanjena za sadašnju vrijednost bruto budućih prihoda po grupama portfelja. Tok novca se

računa bruto od reosiguranja. Najbolja procjena pričuva računa se odvojeno po vrstama rizika:

rizik smrti;

rizik smrti zbog nezgode, rizik bolovanja i rizik potpunog trajnog invaliditeta,

rizik otkaza.

Najbolja procjena tehničke pričuve izračunata je kao sadašnja vrijednost budućeg očekivanog novčanog toka

za sve naredne godine za portfelj aktivan na 31.12.2017. godine.

Pretpostavke korištene za projekcije budućih novčanih tokova

Smrtnost

Pretpostavka o smrtnosti izračunata je primjenom stvarnog iskustva smrtnosti u CPI portfelju Društva na

službene najnovije podatke o smrtnosti stanovništva.

Stopa bolovanja i trajanje isplate bolovanja

Iskustvena stopa bolovanja izračunata je na stvarnom iskustvu poboljevanja u CPI portfelju Društva.

Ppretpostavka o trajanju isplate bolovanja je utvrđena na temelju prosječnog broja likvidiranih anuiteta po

štetama bolovanja u CPI portfelju Društva.

58/78

Stopa otkaza i trajanje isplate u slučaju otkaza

Iskustvena stopa otkaza izračunata je na stvarnom iskustvu otkaza u CPI portfelju Društva. Pretpostavka o

trajanju isplate u slučaju otkaza je utvrđena na temelju prosječnog broja likvidiranih anuiteta po štetama

otkaza u CPI portfelju Društva.

Stopa smrti zbog nezgode i stopa potpunog trajnog invaliditeta

Korištene su stope korištene prilikom određivanja premije.

Inflacija troškova

Korištena je prosječna godišnja stopa inflacije koja iznosi 1,68% za 2018. godinu. Za kasnije godine

pretpostavljen je rast inflacije od 10% godišnje u odnosu na prethodnu stopu inflacije.

Troškovi

Korištena je pretpostavka o administrativnim troškovima i troškovima obrade šteta određena na temelju

iskustva Društva u 2017. i planiranih troškova održavanja portfelja u 2018. godini. Troškovi pribave nisu uzeti

u obzir obzirom da novčani tok priljeva sadrži premiju umanjenu za troškove pribave.

Tečaj

Korišten je srednji tečaj HNB-a na dan 31.12.2017. : 1 EUR = 7,513648 HRK.

Kamatna stopa

Za diskontiranje je korištena kamatna krivulja za HRK bez prilagodbe za volatilnost dana u dokumentu

EIOPA_RFR_20171231_Term_Structures objavljenom na web stranicama EIOPA-e. Sukladno točki 74. B)

dokumenta Technical documentation of the methodology to derive EIOPA's risk-free interest rate term

structures (EIOPA_BoS_15/035) obveze s valutnom klauzulom u EUR diskontiraju se kunskom krivuljom.

Pričuva šteta

Najbolja procjena pričuve za nastale štete utvrđena je najprikladnijim modelom koji se temelji na metodama

koje za osnovicu imaju trokut razvoja šteta, metodom tablice odgode prijave, metodom jedne štete ili

metodom ciljane kvote šteta.

Minimalni opseg podataka koji se koristi kod oblikovanja najbolje procjene čine iznos likvidiranih šteta, iznos

pričuve prijavljenih šteta, prosječno trajanje odgode prijave štete, broj šteta, troškovi obrade šteta te

59/78

zarađena premija i promjena neto matematičke pričuve kao mjere izloženosti koje dobro opisuju rizičnost

homogenog portfelja.

U bruto pričuvu šteta uključena je i pričuva za indirektne troškove obrade šteta koja je procijenjena na

osnovu povijesnih podataka o troškovima šteta.

Premijska pričuva

Premijska pričuva bruto od reosiguranja je formirana na način da su procijenjeni budući tokovi novca po

ugovorima koji su na snazi na dan obračuna, a za događaje koji još nisu nastali. Nadalje, budući da je u izračun

premijske pričuve uključen očekivani tok novca buduće naplate premije, potraživanja u aktivi su umanjena za

taj iznos.

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama u najboljoj procjeni nije uzet u obzir jer je njegov udio u pričuvama

po računovodstvenim propisima 2 promila koliko je iznosio i 2016. godine.

Diskontiranje tehničkih pričuva

Tokovi novca tehničkih pričuva se diskontiraju bezrizičnom kamatnom krivuljom za odgovarajuće valute pri

čemu se obveze s valutnom klauzulom u EUR diskontiraju kunskom krivuljom.

Društvo ne upotrebljava prilagodbu volatilnosti.

Dodatak za rizik

Smjernice o vrednovanju tehničkih pričuva (EIOPA-BoS-14/166) definiraju metode za procjenu dodatka za

rizik. Društvo koristi metodu 4 – kao postotak najbolje procjene. Primijenjen je isti postotak kao i 2016.

godine.

Razina nesigurnosti

Tehničke pričuve sadrže određene neizvjesnosti zbog sljedećih činjenica:

Najznačajnija odstupanja su uzrokovana eventualnim promjenama u ponašanju ugovaratelja odnosno

osiguranika, u smrtnosti, stopama pobolijevanja i otkaza i trajanju bolovanja i otkaza, u procesu prijave i

rješavanja šteta, u kvaliteti podataka, u zakonskom okruženju, u ekonomskom okruženju – posebno u

krivuljama kamatnih stopa.

Pojednostavljenja

Društvo ne koristi pojednostavljenja.

60/78

Usklađivanje s financijskim izvješćima D.2.d

Razlika između računovodstvenih tehničkih pričuva i pričuva prema direktivi Solventnost II iznosi 14,5milijuna

HRK.

Razlike u vrednovanju po računovodstvenim propisima i po SII

Segmentacija

Pregled podjele portfelja osiguranja na homogene skupine rizika i konverzija na LoB po principima Solventosti

II je dana u donjoj tablici:

Homogene skupine rizika Proizvod i vrsta osiguranja po HANFA-inoj

segmentaciji SII linija posla

Smrt (Death) CPI - 14 Ostala životna osiguranja Životno osiguranje

Bolovanje (TD) CPI -14

BIP (osiguranje životnog standarda) - 16

Ostala životna osiguranja (invalidnost/poboljevanje) obveza zdravstvenog osiguranja pri kojima se temeljna djelatnost obavlja po tehničkoj osnovi sličnoj onoj kod životnog osiguranja

Zdravstveno osiguranje

Otkaz (IU) CPI -14


Osiguranje raznih financijskih gubitaka

Neživotno osiguranje

Smrt zbog nezgode (Acc Death)

CPI -14




Potpuna trajna

invalidnost (TPD)

CPI -14




Produljeno jamstvo (EW) 09 Osiguranje raznih financijskih gubitaka


61/78

Slučajno oštećenje (Acc Damage)

09 Osiguranje raznih financijskih gubitaka


Pokriće financijskih gubitaka (PIP)

09 Osiguranje raznih financijskih gubitaka


Krađa (Theft) 09 Osiguranje raznih financijskih gubitaka


Diskontiranje

Tehničke pričuve se diskontiraju s bezrizičnim kamatnim stopama kako je propisano regulativom Solventnost

II. Tehničke pričuve vrednovane po računovodstvenim propisima, osim matematičke pričuve, se ne

diskontiraju.

Najbolja procjena za neživotna osiguranja za koja se obračunava matematička pričuva

Pri vrednovanju za financijske izvještaje i za potrebe SII javljaju se javljaju se značajne razlike, a posljedica su

prvenstveno iskustvene smrtnosti, pobolijevanja i otkaza te primjene drugačije vremenske strukture

kamatnih stopa.

Pričuva šteta

Pri vrednovanju za financijske izvještaje i za potrebe SII Društvo na isti način utvrđuje pričuvu nastalih

prijavljenih šteta (NOCR) i pričuvu za troškove obrade šteta. IBNR, pričuvu nastalih neprijavljenih šteta po

oba principa utvrđuje istom metodologijom s tim da pričuve po računovodstvenim propisima sadrže

sigurnosnu marginu utvrđenu Mackovom metodom, koja odgovara 90%-tnoj razini sigurnosti, dok je rezultat

vrednovanja za potrebe SII srednja vrijednost.

Premijska pričuva

Prijenosna premija se po računovodstvenim propisima dobiva kao vremensko razgraničenje premije za buduće

obaveze, dok se premijska pričuva u SII vrednuje po principu ulaznih i izlaznih tokova novca.

Ostale tehničke pričuve

Ostale tehničke pričuve u koje spada pričuva za povrate premije ovisne i neovisne o rezultatu (bonusi i

popusti) se po SII ne vrednuju eksplicitno.

62/78

Ostale obveze D.3

Potraživanja od posrednika u aktivi su umanjena za iznos nedospjele provizije na dan 31.12.2017. Iznos je uzet

u obzir prilikom izračuna premijske pričuve kod određivanja očekivanog toka novca.

Odgođena porezna imovina

Odgođene porezne obveze su iznosi poreza koji će biti plaćeni u budućim razdobljima. Društvo vrednuje

odgođenu poreznu obvezu prema odredbama SII regulative, odnosno u skladu s čl. 15. Delegirane Uredbe.

Odgođeni porezi priznaju se bilančnom metodom odražavajući privremene razlike između vrijednosti imovine

i obveza za potrebe izvještavanja po Solventnosti II i iznosa koji se koriste za potrebe izračuna poreza kao što

je definirano u MRS 12. Odgođeni porez se računa korištenjem poreznih stopa koje se očekuju primijeniti na

privremene razlike onda kad će se one nadoknaditi ili namiriti, a na osnovi propisa koji su bili na snazi ili u

suštini važeći na datum izvještavanja.

Iznos odgođene porezne obveze u SII bilanci sastoji se od odgođene porezne obveze priznate u statutarnim

izvješćima, a koja se najvećim dijelom odnosi na revalorizaciju financijske imovine raspoložive za prodaju te

odgođene porezne obveze koja je nastala netiranjem odgođene porezne imovine i obveza na razlike u

vrednovanju stavki imovine i obveza između statutarne bilance i bilance prema SII regulativi.

in 000 HRK

Solventnost

I I

Godišnja

financijska

izvješća (IFRS) Razlika

Pričuve osim tehničkih pričuva 1.621 1.621 -

Obveze za mirovine

Depoziti reosiguratelja

Odgođene porezne obveze 2.888 895 1.993

Izvedenice

Dugovanja prema kreditnim institucijama

Financijske obveze, osim dugovanja prema kreditnim institucijama

Obveze prema osiguranju i posrednicima 1.190 2.043 - 853

Obveze prema reosiguranju 20 20 -

Obveze (prema dobavljačima, ne osiguranju) 104 104 -

Podređene obveze

Sve ostale obveze, koje nisu prikazane drugdje 1.006 1.006 -

Ostale obveze 6.829 5.689 1.140

63/78

Alternativne metode vrednovanja D.4

Sljedeće se metode vrednovanja primjenjuju na ulaganja:

Za potrebe vrednovanja koristi se prosječna vagana cijena trgovanja. Ukoliko kotirana cijena na aktivnom

tržištu nije dostupna, Društvo koristi tehnike vrednovanja poglavito tržišni i prihodni pristupi koji obuhvaćaju

općeprihvaćene modele (npr. diskontni budući novčani tokovi, Black-Sholesov model i interpolacijske

tehnike). Njima se maksimizira korištenje relevantnih izravno i neizravno dostupnih tržišnih ulaznih podataka

te minimiziraju korištenje izvedenih ulaznih podataka.

Ostale informacije D.5

Društvo nema drugih značajnih informacija o vrednovanju za potrebe solventnosti.

64/78

E. Upravljanje kapitalom

Vlastita sredstva E.1

Glavni ciljevi politike upravljanja kapitalom Društva su osigurati da ono posluje u skladu s vanjskim

kapitalnim zahtjevima i održavati koeficijente kapitala kojima se štiti njegova održivost i maksimizira

vrijednost za dioničare.

Postupak planiranja kapitala provodi se u skladu s procesom izrade petogodišnjeg proračuna i uključen je u

vlastitu procjenu rizika i solventnosti (ORSA).

Osim toga, postupak planiranja kapitala Upravi pruža niz testiranja otpornosti na stres koji joj omogućuje

dobro razumijevanje kapaciteta za apsorbiranje neočekivanih šokova. Mjere se definiraju kako bi se poboljšala

solventnost u slučaju događaja na kojima se temelje ti scenariji testiranja otpornosti na stres. Na temelju

analize utvrđuje se sljedeće:

iznos očekivanog kapitala prema ozbiljnosti scenarija i očekivanim uvjetima na tržištu,

različite mjere koje Uprava može donijeti u cilju smanjenja ili povećanja kapitala,

vrijeme kad se te mjere moraju provesti.

Društvo je tijekom cijele 2017. godine bilo usklađeno sa zakonskim i podzakonskim aktima koji se odnose na

kapital, jamstveni kapital, adekvatnost kapitala i granicu solventnosti.

U nastavku pregled strukture vlastitih sredstva:

u 000 HRK 31.12.17.

Upisani kapital 37.663

Pričuve usklade 53.453

Razlika u vrednovanju imovine - 4.300

Razlika u vrednovanju pričuva 14.519

Razlika u vrednovanju obveza - 1.140

Zadržana dobit i rezerve 44.374

TOTAL 91.116

65/78

Potrebni solventni kapital i minimalni potrebni kapital (SCR i MCR) E.2

Iznosi SCR-a i MCR-a E.2.a

SCR je 31. prosinca 2017. iznosio 23,5 milijuna HRK, što je smanjenje od 27% u odnosu na prošlu godinu.

MCR je 31. prosinca 2017. iznosio 28,86 milijuna HRK, kao i prošle godine.

Ukupna dostupna vlastita sredstva smanjila su se za 9% u odnosu na prošlu godinu.

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala je na vrlo zadovoljavajućoj razini od

387%. Prilikom izračuna SCR-a, Društvo ne koristi pojednostavljenja.

U nastavku su prikazane projekcije kretanja SCR-a kroz razdoblje obuhvaćeno srednjoročnim planom,

regulatornog i internog. Razvidno je kako je Društvo primjereno kapitalizirano u uvjetima zacrtane poslovne

strategije.

Potrebni solventni kapital, 000 HRK Prosinac 31, 2017 Prosinac 31, 2016

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog

kapitala 91.116 100.020

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće minimalnog potrebnog

kapitala 91.116 100.020

Potrebni solventni kapital (SCR) 23.517 32.166

Minimalni potrebni kapital 28.860 28.860

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala 387% 311%

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i minimalnog potrebnog kapitala 316% 347%

66/78

MCR omjer je također visoko iznad regulatornog, njegovo kretanje u srednjoročnom razdoblju uz uvjet

ispunjenja planskih veličina, prikazano je u sljedećoj tablici:

Obzirom na dostupni kapital i preuzete obveze, odnosno povoljne SCR i MCR omjere, pripajanje će,

očekivano, imati blagotvorni učinak na ionako izvrsne kapitalne pozicije Matice.

Iznos SCR-a po modulu rizika E.2.b

SCR je u usporedbi s 31. prosincem 2016. pao za 27% kao posljedica smanjenja budućih obaveza i smanjenja

projiciranih budućih prihoda.

Promjena po modulu rizika opisana je u dijelu C – Profil rizika.

u 000 HRK

2018 2019 2020 2021 2022

Kapital 85.369 89.914 95.807 100.640 105.710

Minimalni kapitalni zahtjev 28.860 28.860 28.860 28.860 28.860

MCR omjer 296% 312% 332% 349% 366%

Potrebni solventni kapital, 000 HRK

Prosinac 31,

2017

Prosinac 31,

2016

Tržišni rizik 10.955 11.079

Rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane 5.927 3.737

Preuzeti rizik životnog osiguranja 3.347 2.767

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja 2.358 5.386

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja 14.309 30.884

Diversifikacija - 11.908 - 15.094

Osnovni potrebni solventni kapital 24.988 38.759

Operativni rizik 1.417 1.449

Sposobnost tehničkih pričuva da pokriju gubitke - -

Sposobnost odgođenih poreza da pokriju gubitke - 2.888 - 8.042

Potrebni solventni kapital 23.517 32.166

67/78

Upotreba podmodula rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji E.3

na trajanju pri izračunu potrebnog solventnog kapitala

Trajanje u procjeni rizika za vlasničke vrijednosne papire u skladu s člankom 304. Direktive 2009/138/EZ nije

uzeto u obzir.

Razlike između standardne formule i bilo kojeg upotrebljenog unutarnjeg E.4

modela

Nije primjenjivo za Društvo.

Neusklađenost s minimalnim potrebnim kapitalom i neusklađenost s E.5

potrebnim solventnim kapitalom

Nije primjenjivo za Društvo.

Ostale informacije E.6

Društvo nema drugih relevantnih informacija koje se odnose na upravljanje kapitalom.

U Zagrebu, travanj 2018.g.

----------------------------------------- ----------------------------------------

Luka Babić, zamjenik člana Uprave Ivana Đerek, predsjednica Uprave

*dokument je potpisan naprednim elektronskim potpisom

68/78

Dodatak: Kvantitativni obrasci

69/78

S.05.01.02

Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po vrsti osiguranja

Osiguranje medicinskih

troškova

Osiguranje zaštite

prihoda

Osiguranje naknada

radnicima

Osiguranje od odgovornosti

za uporabu motornih vozila

Ostale vrste osiguranja za

motorna vozila

Pomorsko, zrakoplovno i

transportno osiguranje

Osiguranje od požara i ostala

osiguranja imovine

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070

Zaračunate premije

Bruto – izravno osiguranje R0110

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0120

Bruto – prihvat u neproporcionalno reosiguranje R0130

Udio reosiguratelja R0140

Neto R0200

Zarađene premije





Neto R0300

Nastali odštetni zahtjevi





Neto R0400

Promjene ostalih tehničkih pričuva





Neto R0500

Nastali izdaci R0550

Ostali izdaci R1200

Ukupni izdaci R1300

Vrsta osiguranja za: obveze neživotnog osiguranja i reosiguranja (izravno osiguranje i prihvat u proporcionalno reosiguranje)

Osiguranje od opće odgovornosti Osiguranje kredita i jamstava Osiguranje troškova pravne zaštite Osiguranje pomoći (asistencija) Osiguranje raznih financijskih gubitaka

C0080 C0090 C0100 C0110 C0120

Zaračunate premije

Bruto – izravno osiguranje R0110 7.163




Neto R0200 7.163

Zarađene premije





Neto R0300 7.741






Neto R0400 2.691


Bruto – izravno osiguranje R0410 -61




Neto R0500 -61

Nastali izdaci R0550 -9.254

Ostali izdaci R1200

Ukupni izdaci R1300

Vrsta osiguranja za: obveze neživotnog osiguranja i reosiguranja (izravno osiguranje i prihvat u proporcionalno reosiguranje)

70/78

Zdravstveno osiguranje Osiguranje od nezgodaPomorsko, zrakoplovno i

transportno osiguranjeOsiguranje imovine

C0130 C0140 C0150 C0160 C0200

Zaračunate premije





Neto R0200 7.163

Zarađene premije





Neto R0300 7.741






Neto R0400 2.691


Bruto – izravno osiguranje R0410 -61




Neto R0500 -61

Nastali izdaci R0550 -9.254

Ostali izdaci R1200

Ukupni izdaci R1300 -9.254

Vrsta osiguranja za: prihvat u neproporcionalno reosiguranje

Ukupno

S.05.02.01

Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po državi

Matična državaUkupno prvih 5 država i

matična država

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070

R0100

C0080 C0090 C0100 C0110 C0120 C0130 C0140

Zaračunate premije

Bruto – izravno osiguranje R0110 7.163 7.163




Neto R0200 7.163 7.163

Zarađene premije





Neto R0300 7.741 7.741






Neto R0400 2.691 2.691


Bruto – izravno osiguranje R0410 -61 -61




Neto R0500 -61 -61

Nastali izdaci R0550 -9.254 -9.254

Ostali izdaci R1200


Prvih 5 država (prema iznosu zaračunatih bruto premija) – obveze neživotnog osiguranja

71/78

Matična državaUkupno prvih 5 država i

matična država

C0150 C0160 C0170 C0180 C0190 C0200 C0210

R1400

C0220 C0230 C0240 C0250 C0260 C0270 C0280

Zaračunate premije

Bruto R1410 1.368 1.368

Udio reosiguratelja R1420 20 20

Neto R1500 1.348 1.348

Zarađene premije

Bruto R1510 1.254 1.254

Udio reosiguratelja R1520 20 20

Neto R1600 1.234 1.234


Bruto R1610 4.118 4.118


Neto R1700 4.118 4.118


Bruto R1710 -121 -121


Neto R1800 -121 -121

Nastali izdaci R1900 -9.147 -9.147

Ostali izdaci R2500


Prvih 5 država (prema iznosu zaračunatih bruto premija) – obveze životnog osiguranja

72/78

S.12.01.02

Tehničke pričuve za životno i SLT zdravstveno osiguranje

Ugovori bez

opcija i

jamstava

Ugovori s

opcijama ili

jamstvima

Ugovori bez opcija i

jamstava

Ugovori s

opcijama ili

jamstvima

C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090

Tehničke pričuve izračunane kao cjelina R0010

Ukupni iznosi koji se mogu naplatiti od reosiguranja / subjekta posebne namjene i reosiguranja

ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne

strane u odnosu na tehničke pričuve izračunane kao cjelinaR0020

Tehničke pričuve izračunane kao zbroj najbolje procjene i dodatka za rizik

Najbolja procjena

Bruto najbolja procjena R0030 17.987


ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja obveza druge

ugovorne straneR0080

Najbolja procjena umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti od reosiguranja / subjekta posebne

namjene i reosiguranja ograničenog rizika – ukupno R0090 17.987

Dodatak za rizik R0100 2.116

Iznos privremenog odbitka tehničkih pričuva


Najbolja procjena R0120

Dodatak za rizik R0130

Tehničke pričuve – ukupno R0200 20.102

Osiguranje sa

sudjelovanjem

u dobiti

Osiguranje povezano s indeksom i udjelima

u investicijskim fondovimaOstala životna osiguranja Rente koje

proizlaze iz

ugovora o

neživotnom

osiguranju i odnose

se na obveze

osiguranja koje nisu

obveze

zdravstvenog

osiguranja

Ugovori bez

opcija i

jamstava

Ugovori s

opcijama ili

jamstvima

C0100 C0150 C0160 C0170 C0180 C0190 C0200 C0210



ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne

strane u odnosu na tehničke pričuve izračunane kao cjelinaR0020

Tehničke pričuve izračunane kao zbroj najbolje procjene i dodatka za rizik

Najbolja procjena

Bruto najbolja procjena R0030 17.987 10.880 10.880


ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja obveza druge

ugovorne straneR0080

Najbolja procjena umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti od reosiguranja / subjekta posebne

namjene i reosiguranja ograničenog rizika – ukupno R0090 17.987 10.880 10.880

Dodatak za rizik R0100 2.116 1.280 1.280

Iznos privremenog odbitka tehničkih pričuva


Najbolja procjena R0120

Dodatak za rizik R0130

Tehničke pričuve – ukupno R0200 20.102 12.160 12.160

Zdravstveno osiguranje (izravno osiguranje Rente koje

proizlaze iz

ugovora o

neživotnom

osiguranju i

odnose se na

obveze

zdravstvenog

osiguranja

Zdravstveno

reosiguranje

(prihvat u

reosiguranje)

Ukupno

(zdravstveno

osiguranje slično

životnom

osiguranju)

Prihvat u

reosiguranje

Ukupno (životno

osiguranje osim

zdravstvenog

osiguranja, uklj.

osiguranje

povezano s

udjelima u

investicijskim

fondovima)

73/78

74/78

S.19.01.21

Odštetni zahtjevi neživotnog osiguranja

Ukupno neživotno osiguranje

Godina nastanka štete /

godina preuzimanja rizika

Z0020Godina

nastanka štete

Bruto plaćeni odštetni zahtjevi (nekumulativno) (apsolutni iznos)

Razvojna godina

Godina0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 & +

U tekućoj

godini

Zbroj godina

(kumulativno)

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090 C0100 C0110 C0170 C0180

Ranije R0100 R0100

N-9 R0160 13 28 R0160 40

N-8 R0170 110 238 34 4 R0170 386

N-7 R0180 248 624 62 26 11 R0180 972

N-6 R0190 460 710 95 19 R0190 1.285

N-5 R0200 883 1.474 107 26 R0200 2.491

N-4 R0210 1.017 1.178 51 R0210 2.247

N-3 R0220 879 803 51 22 R0220 22 1.756

N-2 R0230 865 524 24 R0230 24 1.412

N-1 R0240 698 441 R0240 441 1.139

N R0250 1.534 R0250 1.534 1.534

Ukupno R0260 2.020 13.262

75/78

Bruto nediskontirana najbolja procjena pričuva za odštetne zahtjeve (apsolutni iznos)

Razvojna godina

Godina0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 & +

Kraj godine

(diskontirani

podaci)

C0200 C0210 C0220 C0230 C0240 C0250 C0260 C0270 C0280 C0290 C0300 C0360

Ranije R0100 R0100

N-9 R0160 R0160

N-8 R0170 R0170

N-7 R0180 R0180

N-6 R0190 R0190

N-5 R0200 R0200

N-4 R0210 R0210

N-3 R0220 80 R0220

N-2 R0230 500 21 R0230 21

N-1 R0240 1.070 121 R0240 121

N R0250 1.700 R0250 1.697

Ukupno R0260 1.840

76/78

S.23.01.01

Vlastita sredstva

UkupnoKategorija 1 – oslobođeno od

ograničenja

Kategorija

1 – ograničenoKategorija 2 Kategorija 3

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050

Osnovna vlastita sredstva prije odbitka sudjelovanja u drugom financijskom sektoru kako je predviđeno u

članku 68. Delegirane uredbe (EU) 2015/35

Redovni dionički kapital (uključujući vlastite dionice) R0010 37.663 37.663

Premije na emitirane dionice povezane s redovnim dioničkim kapitalom R0030

Osnivački kapital, doprinosi članova ili istovjetna stavka osnovnih vlastitih sredstava za društva za uzajamno osiguranje

ili društva koja djeluju po načelu uzajamnostiR0040

Podređeni računi članova društva za uzajamno osiguranje R0050

Višak sredstava R0070

Povlaštene dionice R0090

Premije na emitirane dionice povezane s povlaštenim dionicama R0110

Pričuva za usklađivanje R0130 53.453 53.453

Podređene obveze R0140

Iznos jednak vrijednosti neto odgođene porezne imovine R0160

Ostale stavke koje je nadzorno tijelo odobrilo kao osnovna vlastita sredstva, a koje nisu prethodno naznačene R0180

Vlastita sredstva iz financijskih izvještaja koja ne bi smjela biti predstavljena pričuvom za usklađivanje i ne

ispunjavaju kriterije da budu razvrstana kao vlastita sredstva prema Solventnosti I I

Vlastita sredstva iz financijskih izvještaja koja ne bi smjela biti predstavljena pričuvom za usklađivanje i ne ispunjavaju

kriterije da budu razvrstana kao vlastita sredstva prema Solventnosti IIR0220

Odbitci

Odbitci sudjelovanja u financijskim i kredintim institucijama R0230

Ukupna osnovna vlastita sredstva nakon odbitaka R0290 91.116 91.116

Pomoćna vlastita sredstva

Neuplaćeni i nepozvani redovni dionički kapital opoziv na poziv R0300

Neuplaćeni i nepozvani osnivački kapital, doprinosi članova ili istovjetna stavka osnovnih vlastitih sredstava za društva

za uzajamno osiguranje ili društva koja djeluju po načelu uzajamnosti, opozivi na poziv R0310

Neuplaćene i nepozvane povlaštene dionice opozive na poziv R0320

Pravno obvezujuća obveza za upisivanje i plaćanje podređenih obveza na zahtjev R0330

Akreditivi i jamstva na temelju članka 96. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ R0340

Akreditivi i jamstva osim onih na temelju članka 96. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ R0350

Dodatni pozivi članovima na temelju članka 96. stavka 3. prvog podstavka Direktive 2009/138/EZ R0360

Dodatni pozivi članovima osim onih na temelju članka 96. stavka 3. prvog podstavka Direktive 2009/138/EZ R0370

Ostala pomoćna vlastita sredstva R0390

Ukupna pomoćna vlastita sredstva R0400

Dostupna i prihvatljiva vlastita sredstva

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala R0500 91.116 91.116

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala R0510 91.116 91.116

Ukupna prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala R0540 91.116 91.116

Ukupna prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala R0550 91.116 91.116

Potrebni solventni kapital R0580 23.517

Minimalni potrebni kapital R0600 28.860

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i potrebnog solventnog kapitala R0620 387,45%

Omjer prihvatljivih vlastitih sredstava i minimalnog potrebnog kapitala R0640 315,72%

Pričuva za usklađivanje

C0060

Pričuva za usklađivanje

Višak imovine nad obvezama R0700 91.116

Vlastite dionice (koje se drže izravno i neizravno) R0710

Predvidive dividende, raspodjele i naknade R0720

Ostale stavke osnovnih vlastitih sredstava R0730 37.663

Prilagodba za ograničene stavke vlastitih sredstava u odnosu na portfelje uravnotežene prilagodbe i namjenske fondove R0740

Pričuva za usklađivanje R0760 53.453

Očekivana dobit

Očekivana dobit uključena u buduće premije – djelatnost životnog osiguranja R0770

Očekivana dobit uključena u buduće premije – djelatnost neživotnog osiguranja R0780

Ukupna očekivana dobit uključena u buduće premije R0790

77/78

S.25.01.21

Potrebni solventni kapital – za društva koja primjenjuju standardnu formulu

Bruto potrebni solventni kapitalParametri specifični

za društvoPojednostavljenja

C0110 C0090 C0120

Tržišni rizik R0010 10.955

Rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane R0020 5.927

Preuzeti rizik životnog osiguranja R0030 3.347

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja R0040 2.358

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja R0050 14.309

Diversifikacija R0060 -11.908

Rizik nematerijalne imovine R0070

Osnovni potrebni solventni kapital R0100 24.988

Izračun potrebnog solventnog kapitala

C0100

Operativni rizik R0130 1.417

Sposobnost tehničkih pričuva da pokriju gubitke R0140

Sposobnost odgođenih poreza da pokriju gubitke R0150 -2.888

Potrebni kapital za djelatnost koja se obavlja u skladu s člankom 4. Direktive 2003/41/EZ R0160

Potrebni solventni kapital bez kapitalnog dodatka R0200 23.517

Već utvrđeni kapitalni dodatak R0210


Ostale informacije o potrebnom solventnom kapitalu

Potrebni kapital za podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju R0400

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za preostali dio R0410

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za namjenske fondove R0420

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za portfelje uravnotežene prilagodbe R0430

Diversifikacijski učinci zbog agregiranja pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za namjenske fondove

za članak 304R0440

78/78

S.28.01.01

Minimalni potrebni kapital – samo djelatnost životnog osiguranja ili reosiguranja ili samo djelatnost neživotnog osiguranja ili reosiguranja

Komponenta linearne formule za obveze neživotnog osiguranja i reosiguranja

C0010

MCRNL Rezultat R0010 3.575

Neto (bez reosiguranja /

subjekta posebne

namjene) najbolja

procjena i tehničke

pričuve izračunane kao

cjelina

Neto (bez reosiguranja) zaračunate premije u zadnjih 12 mjeseci

C0020 C0030

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje medicinskih troškova R0020

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje zaštite prihoda R0030

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje naknada radnicima R0040

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila R0050

Ostalo osiguranje i proporcionalno reosiguranje za motorna vozila R0060

Pomorsko, zrakoplovno i transportno osiguranje i proporcionalno reosiguranje R0070

Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine i s njima povezano proporcionalno

reosiguranjeR0080

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje od opće odgovornosti R0090

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje kredita i jamstava R0100

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje troškova pravne zaštite R0110

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje pomoći (asistencija) R0120

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje raznih financijskih gubitaka R0130 14.525 7.163

Neproporcionalno zdravstveno reosiguranje R0140

Neproporcionalno reosiguranje od nezgoda R0150

Neproporcionalno pomorsko, zrakoplovno i transportno reosiguranje R0160

Neproporcionalno reosiguranje imovine R0170

Komponenta linearne formule za obveze životnog osiguranja i reosiguranja

C0040

MCRL Rezultat R0200 1.875

Neto (bez reosiguranja /

subjekta

posebne namjene)

najbolja procjena i

tehničke pričuve

izračunane kao cjelina

Neto (bez reosiguranja / subjekta posebne namjene) ukupni kapital

izložen riziku

C0050 C0060

Obveze sa sudjelovanjem u dobiti – zajamčene naknade R0210

Obveze sa sudjelovanjem u dobiti – buduće diskrecijske naknade R0220

Obveze osiguranja povezanog s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima R0230

Ostale obveze životnog (re)osiguranja i zdravstvenog re(osiguranja) R0240 28.867

Ukupni kapital izložen riziku za sve obveze životnog (re) osiguranja R0250 1.812.529

Izračun ukupnog minimalnog potrebnog kapitala

C0070

Linearni minimalni potrebni kapital R0300 5.450


Gornji prag minimalnog potrebnog kapitala R0320 10.583

Donji prag minimalnog potrebnog kapitala R0330 5.879

Kombinirani minimalni potrebni kapital R0340 5.879

Apsolutni prag minimalnog potrebnog kapitala R0350 28.860

C0070

Minimalni potrebni kapital R0400 28.860

Documents

IZVJEŠĆE O - croatiaosiguranjekredita.hr · D. Vrednovanje za potrebe solventnosti ... S obzirom na poslovni model, vrste osiguranja koje pruža kao i organizacijsku strukturu,