Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za …Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za 2017. godinu A. POSLOVANJE I REZULTATI Stranica 5 Osim prethodno spomenutih

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju

za 2017. godinu

Zagreb, travanj 2018.

SADRŽAJ SADRŽAJ

SAŽETAK .......................................................................................................................................................................................................................... 1

A. POSLOVANJE I REZULTATI ................................................................................................................................................................................... 4

A.1 POSLOVANJE .......................................................................................................................................................................................................... 4

A.2 REZULTATI PREUZIMANJA RIZIKA .......................................................................................................................................................................... 8

A.3 REZULTATI ULAGANJA ........................................................................................................................................................................................ 12

A.4 REZULTATI OSTALIH DJELATNOSTI ..................................................................................................................................................................... 16

A.5 SVE OSTALE INFORMACIJE ................................................................................................................................................................................. 16

B. SUSTAV UPRAVLJANJA ........................................................................................................................................................................................ 17

B.1 OPĆE INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA ................................................................................................................................................... 17

B.2 ZAHTJEVI U VEZI S POSLOVNIM UGLEDOM I ISKUSTVOM ................................................................................................................................... 25

B.3 SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA UKLJUČUJUĆI VLASTITU PROCJENU RIZIKA I SOLVENTNOSTI ........................................................................... 26

B.4 SUSTAV UNUTARNJE KONTROLE ........................................................................................................................................................................ 33

B.5 FUNKCIJA UNUTARNJE REVIZIJE ......................................................................................................................................................................... 34

B.6 AKTUARSKA FUNKCIJA ....................................................................................................................................................................................... 35

B.7 IZDVAJANJE POSLOVA ......................................................................................................................................................................................... 36

B.8 SVE OSTALE INFORMACIJE ................................................................................................................................................................................. 36

C. PROFIL RIZIČNOSTI ............................................................................................................................................................................................. 37

C.1 PREUZETI RIZIK OSIGURANJA .............................................................................................................................................................................. 39

C.2 TRŽIŠNI RIZIK ..................................................................................................................................................................................................... 45

C.3 KREDITNI RIZIK .................................................................................................................................................................................................. 50

C.4 RIZIK LIKVIDNOSTI ............................................................................................................................................................................................. 52

C.5 OPERATIVNI RIZIK .............................................................................................................................................................................................. 52

C.6 OSTALI ZNAČAJNI RIZICI .................................................................................................................................................................................... 53

C.7 ANALIZA OSJETLJIVOSTI I TESTOVI OTPORNOSTI ............................................................................................................................................... 55

D. VREDNOVANJE ZA POTREBE SOLVENTNOSTI .......................................................................................................................................... 57

D.1 IMOVINA ............................................................................................................................................................................................................. 57

D.2 TEHNIČKE PRIČUVE ............................................................................................................................................................................................ 66

D.3 OSTALE OBVEZE ................................................................................................................................................................................................ 75

D.4 ALTERNATIVNE METODE VREDNOVANJA .......................................................................................................................................................... 78

D.5 SVE OSTALE INFORMACIJE ................................................................................................................................................................................. 78

E. UPRAVLJANJE KAPITALOM ................................................................................................................................................................................ 79

E.1 VLASTITA SREDSTVA ............................................................................................................................................................................................ 79

E.2 POTREBNI SOLVENTNI KAPITAL I MINIMALNI POTREBNI KAPITAL ...................................................................................................................... 82

E.3 UPORABA PODMODULA RIZIKA VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI SE TEMELJI NA TRAJANJU PRI IZRAČUNU POTREBNOG

SOLVENTNOG KAPITALA ............................................................................................................................................................................................ 84

E.4 RAZLIKA IZMEĐU STANDARDNE FORMULE I BILO KOJEG UPOTRJEBLJENOG UNUTARNJEG MODELA ................................................................ 84

E.5 NEUSKLAĐENOST S MINIMALNIM POTREBNIM KAPITALOM I NEUSKLAĐENOST S POTREBNIM SOLVENTNIM KAPITALOM .............................. 84

E.6 SVE OSTALE INFORMACIJE ................................................................................................................................................................................. 84

F. DODATAK: KVANTITATIVNI OBRASCI (QRT) .............................................................................................................................................. 85

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za 2017. godinu

SAŽETAK

Stranica 1

SAŽETAK

CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: Društvo) izradilo je ovo Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za 2017.

godinu (dalje u tekstu Izvješće) sukladno članku 168. Zakona o osiguranju te zahtjevima članaka 290. – 298. Delegirane

uredbe (EU) 2015/35, dok struktura ovog Izvješća prati strukturu iz Dodatka XX Delegirane uredbe. Iznosi iskazani u

Izvješću usklađeni su s izvještajnim obrascima dostavljenim regulatoru (HANFA) u sklopu godišnjeg izvještajnog paketa

(tzv. ARS). Svi iznosi iskazani su u valuti HRK. U Izvješću su prikazane usporedne kvalitativne i kvantitativne

informacije s prethodnim razdobljem, 2016. godinom.

POSLOVANJE I REZULTATI

Promatrano kroz zaračunatu bruto premiju, Društvo u 2017. godini drži najveće udjele na hrvatskom tržištu životnih i

neživotnih osiguranja (redom kako je navedeno 18,15% i 34,09%), odnosno na ukupnoj razini drži tržišni udjel od 28,91%.

U idućem razdoblju očekuje se nastavak započetih pozitivnih ekonomskih trendova na koji način će se stvoriti

pozitivno poslovno okruženje i preduvjeti za konvergenciju tržišta prema razvijenijim tržištima drugih EU zemalja.

Ukupna zaračunata bruto premija Društva u 2017. godini (prije usklađenja za iznos neto povećanja ispravka vrijednosti

potraživanja za premiju i pripadajućih otpisa) bilježi povećanje od 8,6% u odnosu na 2016. godinu i iznosi 2.463.322

tisuće HRK. Zaračunata bruto premija neživotnih osiguranja iznosi 1.929.781 tisuću HRK i veća je za 11,2% prema istom

razdoblju prethodne godine. Zaračunata bruto premija životnih osiguranja iznosi 533.541 tisuću HRK što je na razini

ostvarenja iz prethodne godine.

Društvo je u 2017. godini iskazalo dobit prije poreza u iznosu od 184.525 tisuća HRK, a što u odnosu na 2016. godinu

predstavlja povećanje od 96,9%. Dobit nakon poreza u 2017. godini iznosi 150.943 tisuće HRK.

Značajniji poslovni događaji u 2017. godini bili su završetak postupka pripajanja društva CROATIA Lloyd d.d. koje je u

cijelosti provedeno dana 3. travnja 2017. godine i pripajanje društva CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. koje je

pripojeno s danom 3. srpnja 2017. godine društvu CROATIA osiguranje d.d. Slijedom navedenog, oba društva CROATIA

Lloyd d.d. i CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. sa spomenutim datumima pripajanja prestala su postojati, a njihov

univerzalni pravni sljednik je CROATIA osiguranje d.d. Nadalje, tijekom 2017. Društvo je steklo 100% dionica društva

BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. te je uz druge nove akvizicije, samostalno ili putem svojih ovisnih društava, ojačalo

svoje poslovanje i tržišnu poziciju na hrvatskom tržištu u skladu s poslovnom strategijom tržišnog rasta.

Detaljnije informacije o značajnijim poslovnim događajima kao i ostvarenim rezultatima poslovanja dane su u Poglavlju

A.


SAŽETAK

Stranica 2

SUSTAV UPRAVLJANJA

U Društvu je uspostavljen odgovarajući sustav upravljanja, a posebno sustav unutarnjih kontrola te sustav upravljanja

rizicima. Tako su u Društvu uspostavljene sve ključne funkcije propisane Zakonom: funkcija upravljanja rizicima,

funkcija praćenja usklađenosti, funkcija unutarnje revizije te aktuarska funkcija. Organizacijskim restrukturiranjem, od

23% zaposlenih u prodaji 2014. godine, krajem 2017. godine taj se udio povećao na 60%, a proces se nastavlja i dalje

kako bi se u narednim godinama došlo do minimalno 70% zaposlenih koji su izravno orijentirani klijentu.

Tijekom 2017. godine, došlo je i do promjene u sastavu Nadzornog odbora Društva. Detaljnije informacije o sustavu

upravljanja dane su u Poglavlju B.

PROFIL RIZIČNOSTI

Profil rizičnosti Društva u bitnome čine preuzeti rizik osiguranja (neživotnih, životnih i zdravstvenih osiguranja) tržišni

rizik, kreditni rizik, rizik likvidnosti te operativni rizik. Predmetnim rizicima Društvo redovito upravlja u svome

poslovanju, a primjenom odredbi standardne formule za iste se izdvajaju kapitalni zahtjevi. Od ostalih materijalno

značajnih rizika, Društvo prepoznaje izloženost strateškom riziku, riziku ugleda (reputacijski rizik) te riziku

usklađenosti. Društvo također redovito prati tzv. eksterne faktore rizika (rizici makroekonomskog, zakonodavnog i

političkog okruženja) koji su većinom kvalitativne prirode te koreliraju, odnosno utječu na ostale rizike. Detaljnije

informacije o profilu rizičnosti dane su u Poglavlju C.

VREDNOVANJE ZA POTREBE SOLVENTNOSTI

Vrednovanje imovine i obveza za potrebe solventnosti (SII vrednovanje) provedeno je sukladno primjenjivim propisima

te ukupna imovina vrednovana za potrebe solventnosti iznosi 9.555.470 tisuća HRK i manja je za 109.456 tisuća HRK u

odnosu na ukupnu imovinu vrednovanu po IFRS-u, a što predstavlja relativnu razliku od oko 1%. Najznačajnija razlika po

pojedinoj stavci imovine proizlazi iz ulaganja u pridružena i ovisna društva s obzirom da se u financijskim izvješćima

ista vrednuju po trošku stjecanja, dok se za potrebe solventnosti vrednuju prilagođenom metodom udjela. Značajnije

razlike na strani imovine su prisutne i u stavkama: potraživanja od osiguranja i posrednika te ulaganja u državne

obveznice. Na strani obveza, daleko najznačajnija razlika proizlazi iz vrednovanja tehničkih pričuva što je rezultat

različitih metodologija koje propisuju IFRS s jedne i Solventnost II s druge strane. Detaljnije informacije o vrednovanju

imovine i obveza dane su u Poglavlju D.


SAŽETAK

Stranica 3

UPRAVLJANJE KAPITALOM

U 2017. godini Društvo je poslovalo s visokim stopama adekvatnosti kapitala. Na 31.12.2017. prihvatljiva vlastita

sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a ukupno iznose 3.639.232 tisuće HRK, SCR (potrebni solventni kapital) iznosi

1.390.133 tisuće HRK dok je MCR (minimalni potrebni kapital) 403.515 tisuća HRK.

Omjer između prihvatljivih vlastitih sredstava koje služe za pokriće potrebnog solventnog kapitala (SCR) i SCR-a (tzv.

SCR omjer ili stopa adekvatnosti kapitala) iznosi visokih 262% što predstavlja povećanje od 26 postotnih bodova u

odnosu na 2016. godinu (2016.: 236%).

Istovremeno omjer prihvatljivih vlastitih sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala (MCR) i MCR-a (tzv. MCR

omjer) iznosi vrlo visokih 902% (2016.: 828%).

Navedeno povećanje stope adekvatnosti kapitala u odnosu na 2016. godinu, rezultat je većeg rasta dostupnog kapitala

od rasta SCR-a, prvenstveno zbog ostvarene dobiti Društva i njegovih povezanih društava.

Struktura prihvatljivih vlastitih sredstava Društva (dostupnog kapitala) koja služe za pokriće SCR-a i MCR-a iznose

3.639.232 tisuće HRK. Sva vlastita sredstva Društva prihvatljiva za pokriće SCR-a ujedno su prihvatljiva i za pokriće

MCR-a.

Prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a na 31.12.2017. (000 HRK)

Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3 Ukupno

3.626.982 12.250 - 3.639.232

Kako je vidljivo iz gornje tablice, većina vlastitih sredstava Društva nalazi se u kategoriji 1, koja predstavlja najvišu

kvalitetu vlastitih sredstava.

Detaljnije informacije o upravljanju kapitalom dane su u Poglavlju E.

Sastavni dio ovog Izvješća su i kvantitativni obrasci (tzv. QRT) propisani za javnu objavu koji se nalaze u Poglavlju F.


A. POSLOVANJE I REZULTATI

Stranica 4


A.1 POSLOVANJE

CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: Društvo) sa sjedištem u Zagrebu, Vatroslava Jagića 33, upisano je u sudski

registar Trgovačkog suda u Zagrebu pod matičnim brojem subjekta (MBS): 080051022 te OIB-om: 26187994862.

Osnovni kontakt podaci Društva su:

web: www.crosig.hr;

e-mail: [email protected];

tel: 0800 1884.

Temeljni kapital Društva upisan je u registar Trgovačkog suda u Zagrebu, u nominalnoj vrijednosti u iznosu od 601.576

tisuća HRK, a sastoji se od 429.697 dionica nominalne vrijednosti 1.400 HRK, koje su u cijelosti uplaćene u novcu.

Sukladno važećem Statutu Društva, ograničenje prava glasa dioničara ili djelomično ograničenje prava glasa, ne postoji.

Članovi Uprave i Nadzornog odbora Društva nisu imatelji dionica Društva. Društvo nema vlastitih dionica, niti je

Glavna skupština Društva ovlastila Društvo na stjecanje vlastitih dionica.

Osnovna djelatnost Društva su poslovi neživotnih i životnih osiguranja te druge s njima usko povezane djelatnosti, kao

i poslovi reosiguranja u skupini neživotnih osiguranja.

Sklapanje i ispunjavanje ugovora o životnim osiguranjima odnosi se na sljedeće vrste osiguranja:

životna osiguranja;

rentno osiguranje;

dopunska osiguranja uz osiguranje života;

osiguranje života i rentno osiguranje kod kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik ulaganja.

Sklapanje i ispunjavanje ugovora o neživotnim osiguranjima odnosi se na sljedeća osiguranja:

osiguranje od nezgode;

zdravstveno osiguranje;

osiguranje cestovnih vozila;

osiguranje tračnih vozila;

osiguranje zračnih letjelica;

osiguranje plovila;

osiguranje robe u prijevozu;

osiguranje od požara i elementarnih šteta;

ostala osiguranja imovine;

osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila;

osiguranje od odgovornosti za upotrebu zračnih letjelica;

osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila;

ostala osiguranja od odgovornosti;

osiguranje kredita;

osiguranje jamstava;

osiguranje raznih financijskih gubitaka;

osiguranje pomoći (asistencija).

http://www.crosig.hr/

mailto:[email protected]



Stranica 5

Osim prethodno spomenutih djelatnosti, Društvo obavlja i sljedeće poslove koji su u neposrednoj ili posrednoj vezi s

poslovima osiguranja i to:

posredovanje kod prodaje, odnosno prodaja predmeta koji pripadnu Društvu po osnovi obavljanja poslova

osiguranja;

poduzimanje mjera radi sprečavanja i otklanjanja opasnosti koje ugrožavaju osiguranu imovinu i osobe;

procjenu stupnja izloženosti riziku osiguranog objekta i procjena šteta;

obavljanje drugih intelektualnih i tehničkih usluga u vezi s poslovima osiguranja.

Društvo je u 2016. godini doregistrirano za obavljanje poslova reosiguranja u skupini neživotnih osiguranja.

Od 2004. godine dionice Društva uvrštene su u prvu kotaciju Zagrebačke burze d.d., Zagreb.

Značajno zemljopisno područje u kojem Društvo obavlja djelatnosti osiguranja je Republika Hrvatska, a Društvo posluje

preko podružnice i u Republici Sloveniji.

Nadzorno tijelo nadležno za nadzor Društva je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: HANFA

ili Agencija), Miramarska 24b, Zagreb. Osnovni kontakt podaci HANFA-e su:

web: www.hanfa.hr;

e-mail: [email protected];

tel: +385 1 6173 200.

Vanjski revizor Društva za 2017. godinu je PricewaterhouseCoopers d.o.o., za reviziju i konzalting Zagreb (dalje u

tekstu: PWC ili Revizor), Heinzelova 70/VII. Osnovni kontakt podaci Revizora su:

web: www.pwc.hr;

tel: +385 1 6328 888.

Vlasnici kvalificiranih udjela u Društvu su Adris grupa d.d., Rovinj sa 66,1% udjela u kapitalu i Republika Hrvatska sa

30,6% udjela u kapitalu.

Društvo posluje u sastavu Adris grupe, koja je jedna od vodećih hrvatskih i regionalnih kompanija. Adris grupa je

organizirana u četiri strateške poslovne jedinice: turizam, osiguranje, zdrava hrana i nekretnine. Početkom 2014.

godine, Adris grupa je postala većinskim vlasnikom Društva, čime Adris postaje i regionalni lider na tržištu osiguranja.

http://www.hanfa.hr/

mailto:[email protected]

https://maps.google.com/?q=Heinzelova+70&entry=gmail&source=g

http://www.pwc.hr/



Stranica 6

CROATIA osiguranje d.d. je vladajuće, matično društvo u Grupi CROATIA osiguranje (dalje u tekstu: Grupa) s

temeljnom funkcijom objedinjavanja i poslovnog usmjeravanja Grupe, a u većini ovisnih društava Društvo je jedini ili

većinski vlasnik. Ulaganja Društva u ovisna i pridružena društva te sudjelovanje u zajedničkim pothvatima prikazano je

u nastavku. HANFA je ujedno i nadzorno tijelo nadležno za nadzor Grupe.

Tablica A.1.1. Članice Grupe CROATIA osiguranja na dan 31.12.2017.

Članice Grupe Djelatnost Država Postotak

vlasništva

Ovisna društva

CROATIA osiguranje kredita d.d. Osiguranje Hrvatska 100,0%

Milenijum osiguranje a.d., Beograd Osiguranje Srbija 100,0%

Croatia osiguranje d.d., Mostar Osiguranje BiH 94,89%

- Crotehna d.o.o., Ljubuški Tehnički pregledi BiH 100,0%

- Croatia remont d.d., Čapljina Tehnički pregledi BiH 69,79%

- Croauto d.o.o., Mostar Tehnički pregledi BiH 66,79%

- Hotel Hum d.o.o., Ljubuški Ugostiteljstvo BiH 100,0%

- Ponte d.o.o., Mostar Zastupanje u osiguranju BiH 100,0%

Croatia osiguranje - život a.d., Skopje* Osiguranje Makedonija 95,0%

Croatia osiguranje - neživot a.d., Skopje Osiguranje Makedonija 100,0%

CROATIA-TEHNIČKI PREGLEDI d.o.o., Zagreb Tehnički pregledi Hrvatska 100,0%

- Herz d.d., Požega Tehnički pregledi Hrvatska 100,0%

- Slavonijatrans-Tehnički pregledi d.o.o., Sl. Brod Tehnički pregledi Hrvatska 76,0%

- STP Pitomača, Pitomača Tehnički pregledi Hrvatska 100,0%

- STP Blato Tehnički pregledi Hrvatska 100,0%

- Autoprijevoz d.d. Tehnički pregledi Hrvatska 79,29%

CROATIA osiguranje, mirovinsko društvo d.o.o., Zagreb Upravljanje mirovinskim fondovima Hrvatska 100,0%

CROATIA PREMIUM d.o.o., Zagreb Nekretnine Hrvatska 100,0%

HISTRIA CONSTRUCT d.o.o., Zagreb Nekretnine Hrvatska 100,0%

Core 1 d.o.o., Zagreb Nekretnine Hrvatska 100,0%

AUTO MAKSIMIR VOZILA d.o.o. Zastupanje u osiguranju Hrvatska 100,0%

CO ZDRAVLJE d.o.o. Savjetovanje i usluge Hrvatska 100,0%

Poliklinika ARS MEDICA, Pula Zdravstvo Hrvatska 100,0%

Poliklinika CROATIA zdravstveno osiguranje, Zagreb Zdravstvo Hrvatska 100,0%

RAZNE USLUGE d.o.o. - u likvidaciji Zagreb Usluge Hrvatska 100,0%

Zajednički pothvati:

PBZ CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb Upravljanje mirovinskim fondovima Hrvatska 50,0%

Pridružena društva:

Strmec projekt d.o.o., Samobor Nekretnine Hrvatska 49,76%

STP AGROSERVIS d.o.o., Virovitica Tehničko testiranje i analiza Hrvatska 37,0%

*5% dionica Croatia osiguranje – život a.d., Skopje su trezorske dionice



Stranica 7

U cilju optimizacije poslovanja Grupe, a posebno ostvarenja nižih troškova poslovanja, bržih i efikasnijih procesa, veće

diversifikacije rizika te posljedično osnažene adekvatnosti kapitala, CROATIA osiguranje d.d. pripojilo je svoja dva

ovisna društva:

temeljem ugovora o pripajanju, odluke Glavne skupštine i Rješenja Trgovačkog suda, a nakon prethodnog

odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, društvo CROATIA Lloyd d.d. pripojeno je s danom 3.

travnja 2017. godine društvu CROATIA osiguranje d.d.

temeljem ugovora o pripajanju, odluke Glavne skupštine i Rješenja Trgovačkog suda, a nakon prethodnog

odobrenja Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, društvo CROATIA zdravstveno osiguranje d.d.

pripojeno je s danom 3. srpnja 2017. godine društvu CROATIA osiguranje d.d.

CROATIA osiguranje d.d. je društvo koje nakon pripajanja nastavlja s poslovanjem. Ova transakcija predstavlja poslovnu

kombinaciju pod zajedničkom kontrolom, budući da su sva društva koja sudjeluju u pripajanju poslovni subjekti u

smislu MSFI-a 3, pod kontrolom su istog društva i kontrola nije prijelazna. Za ovo pripajanje nije prenesena nikakva

naknada budući da je CROATIA osiguranje d.d. imalo 100% udjela u oba društva.

Nadalje, dana 18. listopada 2017. Društvo je steklo 100% dionica s pravom glasa društva BNP Paribas Cardif osiguranje

d.d. Osnovna djelatnost stečenog društva su usluge neživotnog osiguranja te u svom portfelju nudi usluge osiguranja

imovine, osiguranja kredita i osiguranja raznih financijskih gubitaka.

Stjecanjem udjela u društvu BNP Paribas Cardif osiguranje d.d., Društvo je ojačalo svoje poslovanje i tržišnu poziciju na

hrvatskom tržištu u skladu s poslovnom strategijom tržišnog rasta. U studenom 2017. godine, društvo BNP Paribas

Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u CROATIA osiguranje kredita d.d.

Društvo je dana 21. ožujka 2018. godine s društvom CROATIA osiguranje kredita d.d. sklopilo ugovor o pripajanju

društva CROATIA osiguranje kredita d.d. Ugovor o pripajanju steći će valjanost po dobivanju odobrenja od strane

Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga za statusnu promjenu društva CROATIA osiguranje kredita d.d.

Također, Društvo je tijekom 2017. godine :

steklo 100% dionica s pravom glasa u društvu Auto Maksimir Vozila d.o.o. čija je osnovna djelatnost zastupanje

u osiguranju;

osnovalo društvo CO Zdravlje d.o.o. čija je osnovna djelatnost savjetovanje i srodne usluge;

kupilo preostali dio manjinskog interesa tj. 26% u ovisnom društvu Poliklinika Ars Medica, Pula;

prodalo udio od 25,6% u pridruženom društvu Brioni d.d., Pula.

Tijekom godine koja je završila 31. prosinca 2017. godine Društvo je prodalo udjel od 28,34% u pridruženom društvu

Autoprijevoz d.d. društvu CROATIA-TEHNIČKI PREGLEDI d.o.o. Društvo CROATIA-TEHNIČKI PREGLEDI d.o.o. je

također tijekom 2017. godine dodatno kupilo udjel od 50,95% u društvu Autoprijevoz d.d. od treće osobe čime je

društvo Autoprijevoz d.d. na razini Grupe postalo ovisno društvo s ukupnim udjelom od 79,29%.

Društvo na dan 31.12.2017. godine ima jednu registriranu podružnicu (Podružnica Ljubljana). Podružnica u pravnom

prometu posluje pod tvrtkom CROATIA osiguranje d.d. podružnica Ljubljana, na hrvatskom jeziku te CROATIA

ZAVAROVANJE d.d. podružnica Ljubljana, na slovenskom jeziku.



Stranica 8

A.2 REZULTATI PREUZIMANJA RIZIKA

Financijskim restrukturiranjem i dokapitalizacijom vrijednom 840 mil. HRK, dostignuta je snažna kapitalna adekvatnost

Društva koja na 31.12.2017. godine iznosi visokih 262% (SCR omjer).

Rezultati restrukturiranja vidljivi su i u financijskom rezultatu. U 2017. godini Društvo je iskazalo dobit prije poreza u

iznosu od 184.525 tisuća HRK (2016.: 93.720 tisuća HRK) što predstavlja povećanje od 96,9%, dok je dobit nakon poreza

150.943 tisuće HRK (2016.: 51.528 tisuća HRK).

Zarađena premija iznosi 2.157.602 tisuće HRK i bilježi povećanje od 8,6% (2016.: 1.986.311 tisuća HRK). Ukupna

zaračunata premija (prije usklađenja za iznos neto povećanja ispravka vrijednosti potraživanja za premiju i pripadajućih

otpisa) iznosi 2.463.322 tisuće HRK i bilježi također povećanje od 8,6% (2016.: 2.268.662 tisuće HRK).

Zaračunata premija neživotnih osiguranja (prije usklađenja za iznos neto povećanja ispravka vrijednosti potraživanja za

premiju i pripadajućih otpisa) iznosi 1.929.781 tisuću HRK i veća je za 11,2% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine

(2016.: 1.735.234 tisuće HRK). Najveći porast bilježi osiguranje potraživanja (kredita) te zdravstveno osiguranje

(pripajanje CROATIA zdravstvenog osiguranja).

Zaračunata premija životnih osiguranja iznosi 533.541 tisuću HRK što je na razini ostvarenja iz prethodne godine (2016.:

533.428 tisuća HRK).

Bruto likvidirane štete iznose 1.423.618 tisuća HRK što predstavlja povećanje od 2,4% prema istom razdoblju 2016.

godine (2016.: 1.390.134 tisuće HRK).

Administrativni troškovi ukupno iznose 401.228 tisuća HRK i 19% su viši nego u 2016. godini. Troškovi pribave iznose

408.331 tisuću HRK i 1% su veći nego 2016. godine kao posljedica ulaganja u prodaju.

U nastavku su prikazane sve ključne stavke Računa dobiti i gubitka.



Stranica 9

Tablica A.2.1. Račun dobiti i gubitka (u 000 HRK)

Račun dobiti i gubitka - ključne stavke 2017. 2016.* ∆17/16

Zaračunate bruto premije 2.463.322 2.268.662 8,58%

Zarađena premija 2.157.602 1.986.311 8,62%

Neto nastale štete* -1.442.680 -1.387.868 3,95%

Ostali tehnički rezultat 38.647 41.157 -6,10%

Tehnički rezultat I 753.569 639.601 17,82%

Troškovi pribave -408.331 -403.655 1,16%

Tehnički rezultat II 345.239 235.946 46,32%

Administrativni troškovi -401.228 -337.149* 19,01%

Ostali netehnički rezultat -11.739 -74.986 84,35%

Operativni rezultat -67.728 -176.188 61,56%

Rezultat ulaganja 252.254 269.908 6,54%

DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 184.525 93.720 96,89%

Porez na dobit -33.582 -42.192 20,41%

DOBIT TEKUĆE GODINE 150.943 51.528 192,93%

*Radi usporedivosti podataka, izmijenjeni su podaci u usporedbi s izvještajem za 2016. g. zbog reklasifikacije (u stavci bruto nastale štete uključen je

trošak osoblja koji je do sada bio u Administrativnim troškovima)

Zaračunata bruto premija sastoji se od zaračunate bruto premije života i neživota bez uključenog ispravka vrijednosti i

naplaćenog ispravka vrijednosti;

Zaračunate bruto premije neživotnih osiguranja uključuju sve iznose premija koje su ugovorene (policirane) u tekućem

obračunskom razdoblju, neovisno odnose li se ti iznosi u cijelosti ili djelomično na kasnije obračunsko razdoblje;

Zaračunate bruto premije životnih osiguranja uključuju sve iznose premija koji su naplaćeni do kraja obračunskog

razdoblja;

Zarađena premija sastoji se od zaračunate bruto premije, ispravka vrijednosti i naplaćenog ispravka vrijednosti, premija

predanih u reosiguranje i suosiguranje u zemlji i inozemstvu te promjene pričuva prijenosnih premija (uključujući udio

reosiguratelja i suosiguratelja);

Ostali tehnički rezultat uglavnom se sastoji od prihoda od provizija i naknada, prihoda od zateznih kamata, prihoda po

sredstvima garancijskog fonda, prihoda po MIL štetama (međunarodne štete) te izdvajanja za zdravstveno osiguranje iz

premije AO, vatrogasni doprinos, garancijski fond – HUO, itd.;

Troškovi pribave uključuju sve izravne troškove koji nastaju kod zaključivanja ugovora o osiguranju kao što su troškovi

zastupnika, troškovi plaća djelatnika u prodaji, provizija te troškovi promidžbe;

Administrativni troškovi uključuju amortizaciju imovine, plaće, poreze i doprinose iz i na plaće i ostale administrativne

troškove;

Neto nastale štete su nastale štete umanjene za udio reosiguranja u nastalim štetama;



Stranica 10

Ostali netehnički rezultat uglavnom se sastoji od prihoda od naknada za MIL štete, prihoda od prodaje opreme,

naplaćenih potraživanja (ostali kupci) te ispravka vrijednosti dugotrajne financijske imovine i potraživanja,

vrijednosnog usklađenja materijalne imovine iz djelatnosti osiguranja.

Rezultati preuzimanja rizika prikazani su i kroz analizu policirane premije i nastalih šteta po vrstama osiguranja koja je

prikazana u sljedećim tablicama.

Tablica A.2.2. Analiza policirane premije i nastalih šteta po vrstama osiguranja (u 000 HRK)

Društvo Zaračunata bruto

premija**

Premija predana u

reosiguranje Bruto nastale štete*

Udio reosig. u

nastalim štetama

2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016.* 2017. 2016.

Osiguranje od nezgode 118.091 114.879 -958 -891 31.407 39.158 -33 -309

Zdravstveno osiguranje 143.966 5.932 -809 - 77.909 7.068 305 1.148

Osiguranje cestovnih vozila 283.532 273.149 -2.193 -1.325 225.568 215.304 254 840

Osiguranje tračnih vozila 6.095 4.552 - -22 790 1.574 - -

Osiguranje zračnih letjelica 6.060 5.407 -5.159 -4.705 3.807 2.546 3.487 1.691

Osiguranje plovila 63.700 69.872 -33.982 -32.308 55.108 41.473 10.331 8.872

Osiguranje robe u prijevozu 18.705 20.607 -6.351 -2.164 5.369 27.046 -1.675 16.680

Osiguranje od požara i elementarnih šteta 218.472 209.556 -95.768 -86.075 94.632 86.402 36.149 46.586

Ostala osiguranja imovine 316.143 305.217 -33.776 -27.110 267.716 249.807 20.660 30.699

Osiguranje od odgovornosti za upotrebu

motornih vozila 460.169 465.370 -9.009 -6.470 229.849 247.228 -8.102 -14.287


zračnih letjelica 3.804 3.646 -3.453 -3.557 2.385 -1.496 1.454 -422


plovila 12.136 22.006 -6.551 -17.710 -1.004 4.111 3.787 -449

Ostala osiguranja od odgovornosti 115.634 107.743 -23.846 -36.515 76.052 73.656 18.315 17.449

Osiguranje kredita 127.987 83.886 -11.949 687 -41.801 -6.941 259 -9.750

Osiguranje jamstava 905 1.057 -18 -4 113 -618 - -

Osiguranje raznih financijskih gubitaka 24.708 33.095 -12.401 -19.266 19.731 7.418 12.971 1.145

Osiguranje pomoći (asistencija) 9.674 9.260 - - 3.375 3.484 - -

Ukupno neživotna osiguranja 1.929.781 1.735.234 -246.223 -237.435 1.051.006 997.220 98.162 99.893

Životna osiguranja 316.835 398.799 108 -169 287.086 375.836 -276 7

Rentno osiguranje 8.357 11.454 - - 9.908 11.398 - -

Dopunska osiguranja uz osiguranje života 14.800 16.300 -56 -80 1.783 915 - -

Osiguranje života i rentno osiguranje kod

kojih ugovaratelj osiguranja snosi rizik

ulaganja

193.549 106.875 - - 190.783 102.399 - -

Ukupno životna osiguranja 533.541 533.428 52 -249 489.560 490.548 -276 7

Sveukupno 2.463.322 2.268.662 -246.171 -237.684 1.540.566 1.487.768 97.886 99.900

*Izmijenjeni podaci u usporedbi s izvještajem za 2016. g. zbog reklasifikacije (u stavci bruto nastale štete uključen je trošak osoblja koji je do sada bio

u Administrativnim troškovima)

**Prikazani iznosi su bez ispravka vrijednosti i naplate s ispravka vrijednosti



Stranica 11

Neki od osnovnih pokazatelja preuzimanja rizika neživotnih osiguranja su kvota šteta, kvota troškova te kombinirana

kvota koje su prikazane u nastavku.

Tablica A.2.3. Kvota šteta, kvota troškova i kombinirana kvota

2017. 2016.* ∆17/16

Kvota šteta 56,24% 58,19% -1,95%

Kvota troškova 37,15% 37,21% -0,06%

Kombinirana kvota 93,39% 95,40% -2,01%

*Izmijenjeni podaci u odnosu na izvještaj za 2016.g. zbog reklasifikacije (u stavci bruto nastale štete uključen je trošak osoblja koji je do sada bio u

Administrativnim troškovima)

Društvo je u 2017. godini iskazalo troškove primanja djelatnika koji rade na obradi šteta u stavci Likvidirane štete,

bruto iznos, dok su u prijašnjim razdobljima pa tako i u 2016. godini ovi troškovi bili iskazivani u stavci Poslovni rashodi.

Stoga je Društvo radi usporedivog iskazivanja kvota prepravilo iznose kvota iskazanih za 2016. godinu (u tablicama

A.2.3. i A.2.4.)

Kombinirana kvota, kao pokazatelj uspješnosti u segmentu neživotnih osiguranja, u 2017. godini iznosi 93,39% što je za

2 postotna boda bolje u odnosu na isto razdoblje 2016. godine. Kvota šteta iznosi 56,24% i bolja je za 1,95 postotnih

bodova. Kvota troškova iznosi 37,15% i neznatno je bolja u odnosu na 2016. godinu.

Kvota šteta, kvota troškova i kombinirana kvota po vrstama neživotnih osiguranja izračunate su kako slijedi:

Kvota šteta = (Likvidirane štete, bruto iznos + Promjena pričuva za štete, bruto iznos + Promjena ostalih tehničkih

pričuva, bruto iznos) / (Zaračunate bruto premije + Ispravak vrijednosti i naplaćeni ispravak vrijednosti premije +

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija)*(-100);

Kvota troškova = (Poslovni rashodi (izdaci za obavljanje djelatnosti), neto + Ostali osigurateljno - tehnički prihodi, neto

od reosiguranja + Ostali tehnički troškovi, neto od reosiguranja) / (Zaračunate bruto premije + Ispravak vrijednosti i

naplaćeni ispravak vrijednosti premije + Promjena bruto pričuva prijenosnih premija)*(-100);

Kombinirana kvota = kvota šteta + kvota troškova.

Gore navedene kvote za 2017. godinu u nastavku su detaljnije razrađene po pojedinim vrstama neživotnih osiguranja.



Stranica 12

Tablica A.2.4. Kvota šteta, kvota troškova i kombinirana kvota po vrstama neživotnih osiguranja

Vrste neživotnih osiguranja Kvota šteta* Kvota troškova* Kombinirana kvota*

2017. 2016.* 2017. 2016.* 2017. 2016.*

Osiguranje od nezgode 26,82% 32,88% 37,91% 40,65% 64,73% 73,53%

Zdravstveno osiguranje 52,68% 102,23% 20,59% 36,80% 73,27% 139,03%

Osiguranje cestovnih vozila 81,71% 81,62% 38,59% 34,63% 120,30% 116,25%

Osiguranje tračnih vozila 13,06% 24,56% 36,37% 42,36% 49,43% 66,92%

Osiguranje zračnih letjelica 64,06% 39,28% 25,32% 29,75% 89,38% 69,03%

Osiguranje plovila 92,74% 61,58% 36,76% 43,21% 129,50% 104,79%

Osiguranje robe u prijevozu 29,35% 128,40% 39,28% 38,63% 68,63% 167,03%

Osig. od požara i elementarnih šteta 43,08% 40,62% 41,47% 40,48% 84,55% 81,10%

Ostala osiguranja imovine 84,94% 80,50% 35,16% 35,28% 120,10% 115,78%

Osig. od odgov. za upotrebu motornih vozila 49,80% 51,58% 38,68% 36,82% 88,47% 88,40%

Osig. od odgov. za upotrebu zračnih letjelica 63,13% -38,74% 30,68% 31,80% 93,81% -6,94%

Osig. od odgov. za upotrebu plovila -6,02% 21,61% 42,40% 40,67% 36,38% 62,28%

Ostala osiguranja od odgovornosti 68,91% 71,23% 35,16% 36,08% 104,07% 107,31%

Osiguranje kredita -54,23% -13,73% 47,57% 38,42% -6,66% 24,69%

Osiguranje jamstava 12,72% -60,36% 39,32% 27,85% 52,04% -32,51%

Osiguranje raznih financijskih gubitaka 83,73% 22,40% 49,11% 32,27% 132,84% 54,67%

Osiguranje pomoći (asistencija) 35,13% 37,68% 45,90% 50,34% 81,03% 88,02%

Ukupno neživotna osiguranja 56,24% 58,19% 37,15% 37,21% 93,39% 95,40%

*Izmijenjeni podaci u odnosu na izvještaj za 2016. g. zbog reklasifikacije (u stavci bruto nastale štete uključen je trošak osoblja koji je ranije bio u

Administrativnim troškovima)

Navedene kvote izračunate su u skladu s Pravilnikom o obliku i sadržaju financijskih i dodatnih izvještaja društva za

osiguranje odnosno društva za reosiguranje (NN 37/16) te Uputi za popunjavanje financijskih i dodatnih izvještaja

društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

A.3 REZULTATI ULAGANJA

Ukupan neto rezultat ulaganja u 2017. godini iznosi 252.254 tisuće HRK te predstavlja smanjenje od 6,54% u odnosu na

2016. godinu. Prihodi od ulaganja porasli su za 14,0% u odnosu na 2016. godinu, međutim istovremeno je došlo do

značajnog povećanja troškova ulaganja od 70% (prvenstveno kao rezultat povećanja umanjenja vrijednosti) što je

rezultiralo smanjenjem neto rezultata.

Prihodi i troškovi ulaganja prikazani su u nastavku.



Stranica 13

Tablica A.3.1. Neto rezultat ulaganja (u 000 HRK)

Ključne stavke 2017. 2016.

∆17/16

Prihodi od ulaganja 420.676 368.970

14,01%

Troškovi ulaganja -168.422 -99.062

70,02%

Neto rezultat ulaganja 252.254 269.908

-6,54%

Neto tečajne razlike od ulaganja -22.236 -28.344

-21,55%

Neto rezultat ulaganja bez tečajnih razlika 274.490 298.252

-7,97%

Prihodi od ulaganja

Prihodi od ulaganja obuhvaćaju prihode od kamata na financijska ulaganja, prihode od dividendi, prihode od ulaganja u

nekretnine, neto pozitivne tečajne razlike, realizirane dobitke od financijske imovine, nerealizirane dobitke od

financijske imovine po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka, prihode od naplate prethodno ispravljenih iznosa i

ostale prihode od ulaganja;

Prihodi od kamata na financijska ulaganja priznaju se u računu dobiti i gubitka kako nastaju, uzimajući u obzir efektivni

prinos na odgovarajuću imovinu;

Prihod od dividende priznaje se u računu dobiti i gubitka na dan kada je stečeno pravo na dividendu. Prihod od

dividende obuhvaća prihode od dividendi od ovisnih i pridruženih društava te od ulaganja u dionice tj. sudjelujuće

interese;

Prihodi od ulaganja u nekretnine sastoje se od prihoda od najma, prihoda od povećanja vrijednosti nekretnina, prihoda

od prodaje nekretnina te ostalih prihoda povezanih s ulaganjima u nekretnine. Prihod od najma zemljišta i građevinskih

objekata priznaju se u računu dobiti i gubitka linearnom metodom tijekom cijelog trajanja najma;

Pozitivne tečajne razlike odnose se na prihode od promjene vrijednosti tečaja strane valute u izvještajnom razdoblju;

Prihodi od prodaje (realizacije) ulaganja odnose se na prihode ostvarene prodajom financijskih ulaganja odnosno

realizacijom financijskih ulaganja pri njihovom dospijeću;

Nerealizirani dobici od ulaganja odnose se na dobitke proizašle iz promjene fer vrijednosti financijske imovine

klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka;

Prihodi od naplate temeljem prethodno ispravljenih iznosa odnose se na naplatu financijske imovine, a koja je

ispravljena u prethodnim razdobljima.

U nastavku je dana detaljnija razrada prihoda od ulaganja prema prethodno navedenoj razdiobi kao i prema vrsti

financijskog instrumenta.



Stranica 14

Tablica A.3.2. Prihodi od ulaganja – razrada (u 000 HRK)

Prihodi od ulaganja - razrada 2017. 2016. ∆17/16

Prihodi od kamata 228.442 232.719 -1,84%

Prihodi od dividendi 28.527 65.713 -56,59%

Prihodi od ulaganja u nekretnine 33.390 38.153 -12,48%

Pozitivne tečajne razlike 19.404 6.051 220,67%

Realizirani dobici od financijske imovine 70.787 18.220 288,51%

Nerealizirani dobici od financijske imovine po fer vrijednosti kroz RDG 3.718 1.043 256,47%

Naplata prethodno ispravljenih iznosa 19.904 3.251 512,24%

Ostali prihodi od ulaganja 16.504 3.820 332,04%

Sveukupno 420.676 368.970 14,01%

Povećanje ukupnih prihoda od ulaganja prvenstveno je rezultat povećanja realiziranih dobitaka od prodaje financijske

imovine u iznosu od 53 milijuna HRK, a koji se najvećim dijelom odnose na prodaju dionica izdavatelja iz RH (24

milijuna HRK) te obveznica RH (29 milijuna HRK). Također, naplaćeni prethodno ispravljeni iznosi od zajmova porasli su

za 16 milijuna HRK dok je značajan utjecaj imao i porast pozitivnih tečajnih razlika od 14 milijuna HRK.

Kod ostalih prihoda od ulaganja najznačajnija je stavka prihod od naplate po predstečajnoj nagodbi. Smanjenje prihoda

od dividendi rezultat je manje dividende od povezanih društava kao rezultat pripajanja društva CROATIA Lloyd u 2017.

godini.

Ukupna dividenda od povezanih društava u 2017. godini iznosila je 13 milijuna HRK (2016.: 49 milijuna HRK) dok je

prihod od dividende po dionicama ostao na razini prethodne godine.

Prihod od kamata smanjio se za 2% u odnosu na prethodno razdoblje što je prvenstveno rezultat smanjenja kamata na

depozite zbog nižih ulaganja u depozite u odnosu na prethodnu godinu. Istovremeno je došlo do povećanja kamatnih

prihoda od obveznica, a kao rezultat većih ulaganja u obveznice u odnosu na prethodno razdoblje. Prosječna ulaganja u

obveznice u 2017. godini iznosila su 4,2 milijarde HRK dok su u 2016. godini iznosila 3,5 milijardi HRK.

Tablica A.3.3. Prihodi od ulaganja po vrsti instrumenta (u 000 HRK)

Prihodi od ulaganja po instrumentu 2017. 2016. ∆17/16

Obveznice 239.521 180.560 32,65%

Ovisna i pridružena društva 19.816 59.931 -66,94%

Nekretnine 33.390 38.153 -12,48%

Depoziti 34.959 39.063 -10,51%

Zajmovi 38.546 27.538 39,97%

Dionice 44.764 18.524 141,65%

Investicijski fondovi 3.712 936 296,58%

Ostalo 5.967 4.265 39,91%

Sveukupno 420.676 368.970 14,01%



Stranica 15

Iz navedenog je razvidno da Društvo najveći dio prihoda od ulaganja ostvaruje od kamatonosnih financijskih

instrumenata, obveznica, depozita i zajmova. Ukupan prihod po zajmovima je porastao za 40% što je posljedica naplate

zajmova kojima su prethodno umanjene vrijednosti.

Troškovi ulaganja

Troškovi ulaganja uključuju troškove od umanjenja vrijednosti ulaganja financijske imovine, troškove (gubitke)

ostvarene pri prodaji (realizaciji) financijskih ulaganja, neto negativne tečajne razlike, nerealizirane gubitke od ulaganja

po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka i ostale troškove ulaganja;

Gubici od umanjenja vrijednosti sastoje se od gubitaka od umanjenja vrijednosti financijske imovine za koju je

utvrđeno da je došlo do umanjenja vrijednosti odnosno za koju je utvrđeno da je nadoknadiva vrijednost imovine manja

od knjigovodstvene vrijednosti imovine te je provedeno umanjenje kroz račun dobiti i gubitka;

Troškovi od prodaje (realizacije) ulaganja odnose se na troškove ostvarene prodajom financijskih ulaganja;.

Negativne tečajne razlike odnose se na troškove od promjene vrijednosti tečaja strane valute u izvještajnom

razdoblju;.

Nerealizirani gubici od ulaganja odnose se na gubitke proizašle iz promjene fer vrijednosti financijske imovine

klasificirane po fer vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka;

Ostali troškovi ulaganja uključuju troškove nekretnina koje se sastoje od troškova smanjenja vrijednosti nekretnina,

troškova od prodaje nekretnina te ostalih troškova povezanih s ulaganjima u nekretnine. U nastavku je dana detaljnija

razrada troškova ulaganja prema prethodno navedenoj razdiobi.

Tablica A.3.4.: Troškovi ulaganja (u 000 HRK)

Troškovi ulaganja 2017. 2016. ∆17/16

Umanjenje vrijednosti ulaganja 101.568 57.861 75,54%

Realizirani gubici od ulaganja 16.225 757 2043,33%

Negativne tečajne razlike 41.640 34.395 21,06%

Nerealizirani gubici od ulaganja u financijsku imovinu po fer

vrijednosti kroz RDG 1.999 - -

Ostali troškovi ulaganja 6.990 6.049 15,57%

Sveukupno 168.422 99.062 70,02%

Troškovi ulaganja porasli su za 69 milijuna HRK (+70%) u odnosu na prethodnu godinu i to prvenstveno kao rezultat

povećanja umanjenja vrijednosti ulaganja. Najznačajniji dio ove stavke čine zajmovi u iznosu od 59 milijuna HRK (2016.:

72 tisuće HRK). Osim na zajmovima provedeno je umanjenje vrijednosti na nekretninama u iznosu od 22 milijuna HRK

(2016.: 26 milijuna HRK) te na povezanim društvima u iznosu od 21 milijun HRK (2016.: 27 milijuna HRK).

Također, na povećanje troškova utjecaj su imali i realizirani gubici od ulaganja koji su porasli za 15 milijuna HRK.



Stranica 16

Dobit iz ulaganja koja se priznaje direktno u kapitalu

Društvo je u 2017. godini ostvarilo i dobit koja se priznaje direktno u kapitalu, odnosno koja je iskazana kroz ostalu

sveobuhvatnu dobit kako slijedi.

Tablica A.3.5.: Dobici/gubici iskazani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti (u 000 HRK)

Dobici/gubici iskazani u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti 2017. 2016. ∆17/16

Obveznice 71.939 73.487 -2,11%

Dionice 43.169 42.512 1,55%

Fondovi 3.513 -2.778 226,46%

Sveukupno 118.621 113.221 4,77%

Društvo iskazuje u ostaloj sveobuhvatnoj dobiti efekte promjene fer vrijednosti financijskih instrumenata klasificiranih

kao imovina raspoloživa za prodaju. Ukupan iznos nerealiziranih dobitaka od promjene fer vrijednosti instrumenata

klasificiranih kao raspoloživi za prodaju u 2017. godini iznosi 119 milijuna HRK što predstavlja povećanje od 5%, a

najvećim dijelom se odnosi na efekte rasta cijena obvezničkog i dioničkog dijela portfelja u 2017. godini.

Ulaganja u sekuritizirane instrumente

Društvo nema ulaganja u sekuritizirane instrumente.

A.4 REZULTATI OSTALIH DJELATNOSTI

Društvo nema ostalih materijalno značajnih djelatnosti osim djelatnosti osiguranja i s njom povezanih aktivnosti, a čiji

rezultati su prikazani u prethodnim odjeljcima.

A.5 SVE OSTALE INFORMACIJE

Društvo nema ostalih značajnih informacija za navesti u ovom poglavlju.


B. SUSTAV UPRAVLJANJA

Stranica 17

B. SUSTAV UPR AVLJANJA

B.1 OPĆE INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA

Sukladno Zakonu o trgovačkim društvima, Društvo je prihvatilo dualistički koncept ustroja organa Društva. Temeljni

organi Društva su Uprava, Nadzorni odbor kao organ koji nadzire rad Društva te Skupština Društva. Obveze i

odgovornosti navedenih tijela upravljanja utvrđene su Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o osiguranju i

Statutom Društva.

Uprava Društva je organ koji sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o osiguranju te odredbama

Statuta i ostalim internim aktima Društva, vodi poslove Društva i zastupa Društvo te je u tome samostalna. Uprava

Društva sastoji se od najmanje tri (3), a najviše sedam (7) članova od kojih je jedan predsjednik Uprave. Broj članova

Uprave svojom odlukom određuje Nadzorni odbor.

Član Uprave može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim društvima,

Zakonom o osiguranju i uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za obavljanje funkcije člana Uprave i člana Nadzornog

odbora koje je donijela HANFA. Članom Uprave društva može biti imenovana samo osoba koja prethodno dobije

odobrenje HANFA-e.

Uprava je donijela Poslovnik o radu kojim se uređuju sva pitanja značajna za rad Uprave koja nisu uređena Statutom

Društva. Uprava Društva sukladno Statutu i Poslovniku vodi poslove Društva zajednički te u pravilu odluke donosi na

sjednicama, a može i u sklopu konzultacija putem elektronske pošte, kao i drugim za to podobnim tehničkim

sredstvima. Sjednice Uprave održavaju se u pravilu jednom tjedno. Uprava donosi odluke većinom danih glasova, a ako

su glasovi pri odlučivanju jednako podijeljeni, odlučujući je glas predsjednika Uprave. Društvo zastupaju zajedno

najmanje dva člana Uprave.

Uprava je odgovorna za podnošenje godišnjeg izvješća Društva i Grupe, koje uključuje godišnje financijske izvještaje,

Nadzornom odboru, nakon čega Nadzorni odbor iste treba odobriti za podnošenje Glavnoj skupštini dioničara na

prihvat. Uprava Društva je dužna pripremiti nekonsolidirane i konsolidirane financijske izvještaje za svaku poslovnu

godinu u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja („MSFI“) koji su usvojeni u Europskoj uniji, a

koji daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja Društva i Grupe i rezultata njihovog poslovanja i gotovinskog toka,

u skladu s važećim računovodstvenim standardima te ima odgovornost za vođenje odgovarajućih računovodstvenih

evidencija koje u svakom trenutku omogućuju pripremanje financijskih izvještaja.

Posebnom odlukom Uprave Društva utvrđena je koordinacija poslova predsjednika i članova Uprave Društva.

Predmetnom odlukom definirana su razgraničenja predsjednika i članova Uprave Društva u odnosu na organizacijske

jedinice Društva.

Nadzorni odbor je organ Društva koji nadzire vođenje poslova Društva, no njegove se ovlasti ne iscrpljuju samo u

funkciji nadzora, nego i u drugim poslovima određenim Zakonom o trgovačkim društvima i Statutom Društva.



Stranica 18

Član Nadzornog odbora može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovačkim

društvima, Zakonom o osiguranju kao i uvjete propisane Pravilnikom o uvjetima za obavljanje funkcije člana Uprave i

člana Nadzornog odbora koje je donijela HANFA. Mandat članova Nadzornog odbora traje maksimalno četiri (4) godine

uz mogućnost ponovnog izbora.

S obzirom na vlasničku strukturu, dok god drži najmanje 25% redovnih dionica Društva uvećano za jednu takvu dionicu,

Republika Hrvatska ima pravo, sukladno članku 256. stavak 3. Zakona o trgovačkim društvima, izravno imenovati dva

(2) člana Nadzornog odbora, a dok god drži najmanje 10% redovnih dionica Društva, ima pravo izravno imenovati

jednog (1) člana Nadzornog odbora. Jednog (1) člana Nadzornog odbora imenuje radničko vijeće Društva odnosno

radnici na neposrednim i tajnim izborima na način propisan za izbor radničkog vijeća i to im pravo pripada dok su

ispunjeni uvjeti iz Zakona o radu. Preostalih četiri (4), odnosno pet (5) članova Nadzornog odbora bira Glavna skupština

Društva.

Nadzorni odbor obavlja osobito ove poslove:

imenuje i opoziva predsjednika i članove Uprave;

nadzire vođenje poslova Društva;

po potrebi saziva Glavnu skupštinu;

podnosi Glavnoj skupštini pisano izvješće o obavljenom nadzoru;

na prijedlog Uprave utvrđuje Godišnje financijsko izvješće;

zastupa Društvo prema Upravi;

daje suglasnost na odluke Uprave, odnosno odlučuje o drugim poslovima, kad je to propisano zakonom ili Statutom;

mijenja i dopunjuje odredbe Statuta na temelju odluke Glavne skupštine Društva;

donosi Poslovnik o svom radu;

obavlja druge poslove koje su mu izrijekom povjerene zakonom ili Statutom;

sklapa Ugovore s Upravom.

Nadzorni odbor većinom glasova svih članova daje suglasnost u pogledu sljedećih poslovnih odluka, odnosno akata

Uprave:

otuđivanja i opterećivanja nekretnina Društva čija tržišna vrijednost prelazi iznos od 1.000.000,00 HRK;

sklapanja pravnih poslova ili niza povezanih pravnih poslova čija vrijednost premašuje petnaest posto (15%) temeljnog

kapitala Društva;

za određivanje poslovne politike Društva;

za određivanje financijskog plana Društva, a koji predlaže Uprava Društva;

za određivanje ustrojstva sustava unutarnjih kontrola;

za određivanje okvirnog godišnjeg programa rada unutarnje revizije.

Nadzorni odbor može imenovati Povjerenstva radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja. Članovi

Nadzornog odbora mogu sudjelovati u radu svakog Povjerenstva. Odluke Nadzornog odbora donose se većinom od

ukupnog broja članova, osim ako Statutom nije drugačije određeno. Rad Nadzornog odbora Društva detaljnije se

uređuje Poslovnikom o radu Nadzornog odbora.



Stranica 19

Nadzorni odbor ustrojio je Revizorski odbor kao stručno tijelo koje daje podršku Nadzornom odboru Društva.

Organizacija i način rada Revizorskog odbora pobliže se uređuju Poslovnikom o radu Revizorskog odbora. Revizorski

odbor se sastoji od tri (3) člana Nadzornog odbora i dva (2) člana, stručnjaka izvan sastava Nadzornog odbora, koje

imenuje i razrješava Nadzorni odbor. Najmanje jedan (1) član Revizorskog odbora mora poznavati područje

računovodstva i/ili revizije. Zadatak Revizorskog odbora je pratiti, nadgledati i poboljšavati kvalitetu, primjerenost i

ažurnost financijskog izvještavanja te obavlja sljedeće poslove utvrđene Zakonom o reviziji:

prati postupak financijskog izvješćivanja;

prati učinkovitost sustava unutarnje kontrole, unutarnje revizije te sustava upravljanja rizicima;

nadgleda provođenje revizije godišnjih financijskih i konsolidiranih izvještaja;

prati neovisnost samostalnih revizora ili revizorskog društva koje obavlja reviziju, a posebno ugovore o

dodatnim uslugama;

daje preporuke Skupštini o odabiru revizorskog društva;

raspravlja o planovima i godišnjem izvješću unutarnje revizije te o značajnim pitanjima koja se odnose na ovo

područje.

Glavna skupština je organ Društva u kojemu dioničari ostvaruju svoja prava u poslovima Društva, ako zakonom ili

Statutom nije drugačije određeno. Nadležnosti Glavne skupštine propisane su Zakonom o trgovačkim društvima i

Statutom Društva.

Statut Društva pobliže određuje nadležnosti Glavne skupštine te sukladno navedenoj odredbi nadležnosti Glavne

skupštine su:

donošenje Statuta te odlučivanje o izmjenama i dopunama Statuta Društva;

izabiranje i opozivanje članova Nadzornog odbora;

odlučivanje o uporabi dobiti;

odlučivanje o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala Društva;

usvajanje Godišnjih financijskih izvješća, kad joj to prepuste Uprava i Nadzorni odbor;

odlučivanje o davanju razrješnica Upravi i članovima Nadzornog odbora;

imenovanje revizora Društva;

odlučivanje o statusnim promjenama Društva;

odlučivanje o prestanku rada Društva;

odlučivanje o drugim pitanjima u skladu sa zakonom i Statutom.

Glavnu skupštinu u pravilu saziva Uprava, a Nadzorni odbor saziva Glavnu skupštinu kada ocijeni da je to potrebno radi

dobrobiti Društva. Uprava mora odmah sazvati Glavnu skupštinu ako se kod izrade financijskih izvještaja ili inače utvrdi

da u Društvu postoji gubitak u visini polovine temeljnog kapitala. Uprava također mora odmah sazvati Glavnu

skupštinu ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od najmanje dvadesetoga dijela

temeljnog kapitala Društva i navedu svrhu i razlog sazivanja te Glavne skupštine.

Glavnom skupštinom predsjedava predsjednik Nadzornog odbora ili osoba koju on odredi. Na Glavnoj skupštini ne

može se donijeti odluka ako na njoj nisu prisutni dioničari na čije dionice otpada polovica ukupnog temeljnog kapitala

Društva. Glavna skupština donosi odluke većinom danih glasova i to javnim glasovanjem.



Stranica 20

Ključne funkcije Društva organizirane su na način da se pokriju svi značajni rizici kojima jest ili kojima bi moglo biti

izloženo Društvo u svom poslovanju, da se izbjegne sukob interesa te da se osigura usklađenost poslovanja Društva sa

strategijama i politikama te ostalim internim aktima Društva, a u skladu s relevantnim zakonskim okvirom. Društvo je

imenovalo nositelje ključnih funkcija sukladno propisima Zakona o osiguranju.

Ključne funkcije uspostavljene na nivou Društva su:

funkcija upravljanja rizicima, uspostavljena kroz Sektor za upravljanje rizicima;

funkcija praćenja usklađenosti, uspostavljena kroz Sektor za usklađenost;

funkcija unutarnje revizije, uspostavljena kroz Sektor za internu reviziju;

aktuarska funkcija, uspostavljena kroz Sektor za aktuarske poslove.

Sve ključne funkcije su operativno neovisne, integrirane su u organizacijsku strukturu Društva na način koji

onemogućava postojanje utjecaja od strane drugih ključnih funkcija, višeg menadžmenta ili Uprave i Nadzornog odbora

u obavljanju njihovih zadaća.

Ključne funkcije neposredno izvještavaju Upravu Društva s ciljem osiguravanja izvršenja svojih zadataka na neovisan i

objektivan način, sudjelujući u ukupnom sustavu upravljanja i izvještavanja Društva u okviru provođenja savjetodavnih

angažmana temeljenih na profesionalnom znanju i praktičnom iskustvu stečenom prilikom obavljanja zadataka unutar

kontrolnih funkcija s ciljem donošenja dodane vrijednosti Društvu.

Ključne funkcije imaju sve potrebne ovlasti i resurse za izvršenje svojih zadataka.

Uprava Društva periodično, a najmanje jednom godišnje, preispituje primjerenost postupaka te djelotvornost ključnih

funkcija, dok Nadzorni odbor Društva preispituje primjerenost postupaka i djelotvornost unutarnje revizije. Detaljnije

informacije o svakoj pojedinoj ključnoj funkciji dane su kasnije u tekstu.

Organizacijska struktura Društva

Društvo u razdoblju od 2014. godine prolazi kroz transformacijski proces te je kao rezultat istog postavljen novi

poslovni model kojim su svi temeljni i potporni procesi (tzv. back office) centralizirani, a s druge strane je ojačan

proces prodaje osiguranja kroz organizaciju na temelju četiri različita kriterija na istoj razini podjele (B-1) (prema

klijentu, teritorijalno, prema uslugama/proizvodima i kanalu prodaje).

S obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju Društva, organizacijska struktura Društva

ustrojena je sukladno definiranim funkcijama u cilju podržavanja sustava upravljanja navedenim rizicima.

Funkcije unutar organizacijske strukture su: Ključne funkcije, Središnje funkcije, Proizvodi, Razvoj poslovanja, Prodaja i

Operacije.

Na navedeni način, Društvo je ustrojilo modernu i funkcijski orijentiranu organizacijsku strukturu koja ima i za cilj

ubrzati poslovanje te staviti fokus na klijenta.



Stranica 21

Ključne funkcije Društva organizirane su na B-1 razini kao Sektori (razina neposredno ispod Uprave Društva), čime je

osigurana njihova neovisnost, obuhvaćaju funkciju upravljanja rizicima, funkciju praćenja usklađenosti, unutarnju

reviziju i aktuarsku funkciju.

Središnje funkcije uključuju: Sektor za kontroling, Sektor za korporativne financije i računovodstvo, Sektor za ulaganja,

Sektor za upravljanje nekretninama i nabavu, Sektor za pravne poslove, Sektor za upravljanje ljudskim potencijalima,

Sektor za korporativne komunikacije i Službu za korporativnu sigurnost.

Proizvodi, koja funkcija obuhvaća: Sektor za osiguranje motornih vozila, Sektor za neživotna osiguranja, Sektor za

životna i zdravstvena osiguranja.

Razvoj poslovanja uključuje Sektor za market menadžment, Sektor za razvoj organizacije i poslovnih procesa i Sektor

za digitalnu strategiju i razvoj.

Prodaja osiguranja sastoji se od Sektora za osiguranje korporativnih klijenata i malog i srednjeg poduzetništva, Službe

za podršku prodaji i edukaciju, Službe za bankoosiguranje, Službe za odnose s autokućama i leasing društvima, Službe

za upravljanje internom prodajnom mrežom, Službe za upravljanje vanjskom prodajnom mrežom, Službe za razvoj i

prodaju osiguranja putem alternativnih kanala prodaje te 6 Regija odnosno Poslovnih područja unutar njih.

Operacije obuhvaćaju: Sektor za upravljanje osigurateljnim portfeljem, Sektor za upravljanje naknadama šteta, Sektor

za informatiku i digitalizaciju poslovanja i Sektor za informacijske tehnologije i isporuku proizvoda.

Organizacijskim restrukturiranjem, od 23% zaposlenih u prodaji 2014. godine, krajem 2017. godine taj se udio povećao

na 60%, a proces se nastavlja i dalje kako bi se u narednim godinama došlo do minimalno 70% zaposlenih koji su izravno

orijentirani klijentu.

Sljedeća faza transformacijskog procesa odnosi se na promjenu organizacijske kulture i okretanje vrijednostima koje

stvaraju pozitivno ozračje za kreativnost, inovacije i u konačnici poslovnu izvrsnost u svakom segmentu poslovanja.

Na 31.12.2017.godine, Uprava Društva je djelovala u sastavu:

Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Društva u razdoblju 01.01.2017.- 31.12.2017.,

Nikola Mišetić, član Uprave Društva u razdoblju 01.01.2017.-31.12.2017.,

Marijan Kralj, član Uprave Društva u razdoblju 01.01.2017.-31.12.2017.,

Robert Vučković, član Uprave Društva u razdoblju 01.01.2017.-31.12.2017.,

Miroslav Klepač, član Uprave Društva u razdoblju 01.01.2017.-31.12.2017.

U razdoblju 01.01.2017. - 31.01.2017. kao član Uprave Društva bio je i Sanel Volarić.

Na 31.12.2017. godine, Nadzorni odbor je djelovao u sastavu:

Roberto Škopac, predsjednik Nadzornog odbora u razdoblju 21.06.2017. – 31.12.2017. (član Nadzornog odbora u

razdoblju 01.01.2017. – 20.06.2017.),

dr. sc. Željko Lovrinčević, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora u razdoblju 26.10.2017. – 31.12.2017. (član

Nadzornog odbora u razdoblju 19.09.2017. – 25.10.2017.),

Vitomir Palinec, član Nadzornog odbora u razdoblju 01.01.2017. – 31.12.2017.,

prof. dr. sc. Petar Miladin, član Nadzornog odbora u razdoblju 12.06.2017. – 31.12.2017.,



Stranica 22

Hrvoje Patajac, član Nadzornog odbora u razdoblju 26.10.2017. – 31.12.2017. (član Nadzornog odbora u razdoblju

12.06.2017. – 20.06.2017., zamjenik predsjednika Nadzornog odbora u razdoblju 21.06.2017. – 25.10.2017.),

Mima Kurilić Janušić, član Nadzornog odbora u razdoblju 12.07.2017. – 31.12.2017.

Tijekom 2017. godine, u Nadzornom odboru Društva djelovali su:

Ante Vlahović, predsjednik Nadzornog odbora u razdoblju 01.01.2017. – 12.06.2017.,

Mladen Blažević, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora u razdoblju 01.01.2017.- 10.05.2017.,

Branko Zec, član Nadzornog odbora 01.01.2017. – 15.04.2017.,

prof.dr.sc. Josip Tica, član Nadzornog odbora u razdoblju 01.01.2017. – 12.06.2017.

Politika nagrađivanja

Korporativna politika nagrađivanja u sebi sadržava motiviranje i zadržavanje najboljih zaposlenika čiji se sustav

vrijednosti uklapa u kulturu i ciljeve kompanije. Svaki zaposlenik Društva potpisuje etički kodeks koji definira osnovne

korporativne vrijednosti: fokus na klijenta, stručnost, pouzdanost i odgovornost, agilnost i inovativnost.

Etičko, odgovorno i zakonski ispravno ponašanje obveza je svakog zaposlenika prema Etičkom kodeksu, a zaposlenici

na rukovodećim pozicijama odgovorni su da svojim ponašanjem i osobnim integritetom budu primjer ostalim kolegama

i zaposlenicima. Društvo kreira okruženje u kojem se očekuje visoka učinkovitost na način da su svi zaposlenici

motivirani svojim radom doprinijeti ostvarenju kompanijskih ciljeva, strategije i vrijednosti. Potiče se prepoznavanje

radnog učinka različite kvalitete te diferencijacija u davanju ocjena na način da se na skali od pet (5) ocjena jasno

prepoznaju visok, standardni i nizak radni učinak.

U skladu s politikama nagrađivanja, osnovne plaće su usklađene prema razini odgovornosti unutar kompanije i u

odnosu na tržište rada prema Mercer IPE (International Position Evaluation) metodologiji. Varijabilna komponenta

primitaka se isplaćuje mjesečno ili godišnje za sve zaposlenike i različita je za zaposlenike administracije i zaposlenike

prodaje te je kompetitivna u odnosu na konkurentske kompanije.

Sustav nagrađivanja primjenjuje se na sljedeći način:

Uprava Društva ima ugovorenu fiksnu plaću te godišnji bonus sukladno postavljenim ključnim pokazateljima

poslovanja (dalje u tekstu: KPI) koje postavlja Nadzorni odbor Društva. Nadzorni odbor nakon analize rezultata i

ostvarenih KPI-jeva za poslovnu godinu utvrđuje iznos i jednokratnu isplatu godišnjeg bonusa. Proces upravljanja

radnim učinkom članova Uprave definira i provodi Nadzorni odbor sukladno postavljenim ciljevima Društva.

Menadžment Društva ima ugovorenu fiksnu plaću te godišnji bonus sukladno postavljenim KPI-jevima koje postavlja

Uprava Društva i u skladu su s poslovnim ciljevima koje je utvrdio Nadzorni odbor. Uprava Društva provodi procjenu

učinka temeljem postavljenih godišnjih ciljeva:

o korporativni KPI (25%),

o organizacijski/osobni KPI (50%) te

o procjena učinka menadžerske prakse i kompetencija (25%).

Nakon analize rezultata i ostvarenih KPI-jeva za poslovnu godinu Uprava Društva utvrđuje iznos i jednokratnu isplatu

godišnjeg bonusa.



Stranica 23

Ostali zaposlenici imaju ugovorenu fiksnu plaću te kvartalne i godišnje KPI ciljeve sukladno ciljevima organizacijskih

jedinica u kojima rade. U pravilu, varijabilni dio plaće se isplaćuje mjesečno, a sukladno ostvarenjima timskih ili

korporativnih ciljeva (25%) i osobnih ciljeva (75%) prethodnog kvartala. Društvo također prepoznaje radnike na

direktorskim i ekspertnim pozicijama koji značajnije doprinose ostvarenju ciljeva Društva te umjesto kvartalnih

ciljeva imaju ugovoreno pravo na godišnji bonus iako se ne nalaze u menadžmentu Društva. Uprava Društva provodi

kvartalnu i godišnju kalibraciju procjene učinka i distribucije ocjena.

Za 2017. godinu korporativni ciljevi za menadžment Društva bili su Ukupna zaračunata premija (10%) i Neto dobit prije

oporezivanja i jednokratnih stavki (15%) – ukupno 25%, dok je za administraciju korporativni cilj bio kombinirani omjer

(25%).

Tijekom 2017. godine Društvo nije dodjeljivalo opcije, opcijska prava ni dionice svojim zaposlenicima.

Nadzorni odbor prima fiksnu mjesečnu naknadu prema Odluci Glavne skupštine Društva. Članovi Nadzornog odbora ne

ostvaruju pravo na varijabilni dio.

Društvo nema sustav dopunskih mirovina niti prijevremenog umirovljenja ni za kojeg zaposlenika niti člana Nadzornog

odbora. Društvo posluje u skladu s važećim Zakonom o radu u slučaju starosnog ili prijevremenog umirovljenja

zaposlenika Društva.

Značajne transakcije s povezanim stranama

Društvo smatra da ima neposredni odnos povezane osobe s većinskim vlasnikom, društvom Adris grupa d.d. i

Republikom Hrvatskom (CERP) te društvima u većinskom državnom vlasništvu, društvima pod kontrolom,

zajedničkom kontrolom ili značajnim utjecajem ključnog poslovodstva i njihovih bliskih članova obitelji prema definiciji

sadržanoj u Međunarodnom računovodstvenom standardu 24 „Objavljivanje povezanih stranaka“ („MRS 24“). Društvo

smatra članove Uprave, Nadzornog odbora i direktore sektora ključnim poslovodstvom.

Ključne transakcije s povezanim društvima

Društvo plaća porez na dobit i porez na dohodak u Republici Hrvatskoj. U pogledu poreza Društvo nema dospjelih

neplaćenih obveza prema Republici Hrvatskoj. Društvo ulaže u vrijednosne papire RH i ostalih društava u većinskom

državnom vlasništvu kako je navedeno u tablici ispod s kamatnim stopama u rasponu od 1,75% - 6,75% i s rokovima

dospijeća od 2018. do 2032.godine.

Društvo je odobrilo zajmove povezanom društvu CROATIA-TEHNIČKI PREGLEDI d.o.o. u ukupnom iznosu od 238,4

milijuna HRK uz kamatnu stopu od 7,0%, odnosno 4,97%, društvu Core 1 d.o.o. u iznosu od 97,9 milijuna HRK uz

kamatnu stopu 5,14% te društvu Croatia osiguranje d.d. - društvo za osiguranje neživota, Skopje, u iznosu od 6 milijuna

HRK uz kamatnu stopu od 8,20% u svrhu dodatnih ulaganja.

Odnosi s ovisnim društvima, zajedničkim pothvatima i pridruženim društvima unutar Grupe i ostalim društvima koja

imaju značajan utjecaj na financijske izvještaje Društva te društvima u većinskom državnom vlasništvu za 2016. i 2017.

godinu, prikazani su u sljedećim tablicama.



Stranica 24

Tablica B.1.1. Pregled transakcija i stanja s povezanim stranama za 2017. godinu (u 000 HRK)

2017.

Ovisna

društva

Pridružena

društva

Adris grupa

d.d. - Matica

Ostala društva

Adris Grupe

Republika

Hrvatska*

Dužničke vrijednosnice - - - - 4.786.212

Zajmovi i potraživanja 314.291 - - - 47.494

Potraživanja iz poslova osiguranja 579 507 3 1.269 19.940

Ostala potraživanja 4.646 - 81 182 470

Tehničke pričuve 32.629 - - - -

Obveze iz poslova osiguranja 624 - - 1.235 281

Ostale obveze 1.374 - 1.478 113 1.824

Zaračunate premije (3.950) 932 559 11.314 120.518

Premije predane u reosiguranje 125 - - - -

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija 17.499 - - - -

Prihodi od ulaganja 25.488 12.613 - - 177.644

Ostali prihodi 183.342 - - - -

Nastale štete 8.469 171 20 2.689 52.664

Poslovni rashodi 185.689 184 12.065 1.399 23.774

* Republika Hrvatska i sva društva u kojima država ima većinsko vlasništvo

Tablica B.1.2. Pregled transakcija i stanja s povezanim stranama za 2016. godinu (u 000 HRK)

2016.

Ovisna

društva

Pridružena

društva

Adris grupa

d.d. - Matica

Ostala društva

Adris Grupe

Republika

Hrvatska*

Dužničke vrijednosnice - - - - 3.606.761

Zajmovi i potraživanja 126.519 - - - 133.120

Potraživanja iz poslova osiguranja 480 273 28 1.353 8.824

Ostala potraživanja 12.234 - 70 - 67

Obveze iz poslova osiguranja 195 - - - 35

Tehničke pričuve 47.781 - - 232 -

Ostale obveze 4.066 24 1.459 400 2.251

Zaračunate premije 4.023 1.137 521 10.795 107.664

Premije predane u reosiguranje 15.349 - - - -

Promjena bruto pričuva prijenosnih premija 10.584 - - - -

Prihodi od ulaganja 24.096 11.453 - - 159.282

Ostali prihodi 3.417 - 50 - 25.402

Nastale štete 3.974 443 47 2.668 35.818

Udio reosiguranja u štetama 96.857 - - - -

Poslovni rashodi 3.217 233 4.838 1.436 44.633



Stranica 25

Primanja ključnog poslovodstva

Ključno poslovodstvo Društva su članovi Uprave i Nadzornog odbora te direktori sektora.

Tablica B.1.3. Primanja ključnog poslovodstva (u 000 HRK)

2017. 2016.

Primanja ključnog poslovodstva 40.085 38.433

Otpremnine 3.118 -

Naknade ključnom poslovodstvu uključuju bruto plaće, premije za životno osiguranje, naknade u naravi, bonuse,

otpremnine i naknade Nadzornog odbora.

B.2 ZAHTJEVI U VEZI S POSLOVNIM UGLEDOM I ISKUSTVOM

Prilikom ocjene izbora osobe za obavljanje ključne funkcije te ostalih upravljačkih funkcija u Društvu, u obzir se uzimaju

sljedeći kriteriji:

dosadašnji rad i rezultati tijekom rada u Društvu i Grupi, ugled i integritet;

financijska stabilnost te nekažnjavanje sukladno zakonskim propisima;

ispunjavanje uvjeta iz Zakona o osiguranju, Zakona o trgovačkim društvima, Pravilnika o uvjetima za obavljanje

ključne funkcije u društvu za osiguranje odnosno društvu za reosiguranje, Pravilnika o uvjetima za obavljanje funkcije

člana Uprave i člana Nadzornog odbora društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje;

uvid u dokumentaciju o obrazovanju - životopis, diploma, potvrda o radnom stažu kao dokaz ispunjavanja zakonskih

uvjeta koji se odnose na radni staž i stručne kvalifikacije za obavljanje poslova;

primjena odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 od 10. listopada 2014. godine te Direktive 2009/138

Europskog parlamenta i vijeća od 25. studenog 2009. godine o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i

reosiguranja:

o procjena „stručnosti” osobe obuhvaća procjenu stručnih i formalnih kvalifikacija osobe, znanja i

odgovarajućeg iskustva unutar sektora osiguranja, drugih financijskih sektora ili drugih društava te

uzima u obzir predmetne zadaće dodijeljene toj osobi i, prema potrebi, osiguravateljske, financijske,

računovodstvene, aktuarske i upravljačke vještine dotične osobe;

o procjena stručnosti članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela uzima u obzir predmetne

zadaće dodijeljene pojedinačnim članovima kako bi se osigurala raznolikost kvalifikacija, znanja i

odgovarajućeg iskustva radi ostvarivanja profesionalnog upravljanja i nadzora nad društvom;

o procjena poslovnog ugleda osobe obuhvaća procjenu iskrenosti i poštenja te financijske stabilnosti

osobe na osnovi dokaza povezanih s njihovim karakterom, osobnim ponašanjem i poslovnim

ponašanjem, uključujući svaki kazneni, financijski i nadzorni aspekt relevantan za potrebe procjene.

Prilikom postupka izbora osobe za obavljanje ključne funkcije, Društvo uzima u obzir sljedeće dodatne kriterije:

psihologijska procjena koja uključuje upitnike ličnosti, testove kognitivnih sposobnosti i psihologijski intervju kojim

se provjeravaju motivi, vrijednosti i stavovi osobe;

stručna procjena znanja za provjeru znanja vještina i kompetencija za određeni posao od strane nadređenih

menadžera.



Stranica 26

Konačnu odluku donosi nadređeni, Uprava ili Nadzorni odbor na preporuku Sektora za upravljanje ljudskim

potencijalima.

B.3 SUSTAV UPRAVLJANJA RIZICIMA UKLJUČUJUĆI VLASTITU PROCJENU RIZIKA I SOLVENTNOSTI

Sustav upravljanja rizicima

Društvo je uspostavilo sustav upravljanja rizicima primjeren veličini Društva, opsegu poslovanja te vrsti i prirodi rizika

kojima je izloženo, a koji podrazumijeva procese identifikacije, praćenja, odnosno mjerenja rizika, stres testiranje,

upravljanja rizicima te izvještavanja o rizicima. Značajan dio sustava upravljanja rizicima je usmjeren na praćenje

adekvatnosti kapitala, odnosno održavanje potrebne razine kapitala koji odgovara opsegu i vrstama preuzetih poslova

osiguranja uz uvažavanje svih financijskih, operativnih i poslovnih rizika i događaja kojima je Društvo izloženo.

Sustav upravljanja rizicima se operativno uspostavlja u Društvu kroz razvoj i implementaciju sljedećih komponenti

sustava:

interni akti;

procesi upravljanja rizicima;

organizacijska struktura s jasno definiranim ulogama i odgovornostima;

tehnološka i podatkovna infrastruktura i kompetencije;

adekvatna kultura rizika.

Komponente sustava upravljanja rizicima se uspostavljaju, unapređuju i međusobno povezuju kroz tzv. godišnji ciklus

upravljanja rizicima kojim se realizira načelo samoprocjene sustava upravljanja rizicima kada se sagledavaju daljnja

moguća i/ili potrebna unaprjeđenja sustava.

Interni akti

Krovni dokument kojim se uspostavlja sustav upravljanja rizicima te artikulira sklonost preuzimanja rizika je Strategija

upravljanja rizicima. Na kvartalnoj razini izrađuje se Katalog rizika koji je rezultat procesa identifikacije rizika te

utvrđivanja profila rizičnosti.

Politikama, pravilnicima i metodologijama propisano je upravljanje pojedinim rizikom odnosno skupinom srodnih rizika

(ili aktivnosti iz područja upravljanja rizicima), metode analize, mjerenja i procjene rizika, sustav limita s eskalacijskim

postupcima kod prekoračenja limita te praćenje i izvještavanje o rizicima.

Procesi upravljanja rizicima

Procesi upravljanja rizicima podrazumijevaju: identifikaciju rizika, mjerenje, odnosno procjenu rizika, testiranje

otpornosti na stres, ovladavanje rizicima, razvoj sustava limita, praćenje limita te usklađivanje profila rizičnosti s

apetitom za rizik, praćenje rizika i izvještavanje. Procesi upravljanja rizicima se detaljno razrađuju politikama i

pravilnicima za pojedine vrste rizika kojima je Društvo izloženo.



Stranica 27

Identifikacija rizika u Društvu podrazumijeva postupke utvrđivanja postojanja rizika kojima je Društvo izloženo ili bi

moglo biti izloženo u budućnosti te utvrđivanje značajnosti rizika u svim aktivnostima, proizvodima, procesima i

projektima Društva. Za svaki identificirani rizik utvrđuje se razina njegove značajnosti za Društvo. Pojam značajnosti

definiran je u skladu s načelom materijalnosti prema kojem su materijalno značajni rizici samo oni rizici koji imaju

značajan utjecaj na poslovanje.

Proces procjene, odnosno mjerenja rizika, podrazumijeva razvoj i primjenu adekvatnih kvantitativnih, odnosno

kvalitativnih metoda koje omogućavaju analizu i razumijevanje rizika te praćenje profila rizičnosti odnosno izloženosti

pojedinim rizicima, uspostavu sustava limita te izvješćivanje o rizicima.

Testiranje otpornosti na stres Društvo provodi minimalno na godišnjoj razini te i češće za pojedine vrste rizika,

sukladno propisima internih akata ili prema potrebi kada je isto potrebno provesti kako bi se kvalitetnije razumijevala

priroda rizika te mogući utjecaj na Društvo.

Sustav limita Društvo uspostavlja u cilju ograničavanja i kontrole izloženosti rizicima te ostvarivanja poslovne

strategije usklađene s apetitom za rizikom. Odluka o konkretnoj uspostavi sustava limita, kao i mjerama i postupcima u

slučaju prekoračenja limita, propisuje se internim aktima za upravljanje pojedinačnim rizicima, odnosno kroz odluke

Uprave o limitima izloženosti. Prilikom odabira sustava limita Društvo uzima u obzir rezultate procesa identifikacije

rizika, tehničke mogućnosti Društva, razvijene metode mjerenja, odnosno procjene rizika te samu prirodu promatranog

rizika. Iskoristivost limita, eventualna prekoračenja te poduzete mjere sastavni su dio izvještaja o rizicima.

Praćenje i izvješćivanje o rizicima i adekvatnosti kapitala Društvo uspostavlja kako bi pravovremeno osiguralo prijenos

potrebnih informacija svim sudionicima u sustavu upravljanja rizicima te posebno Upravi i Nadzornom odboru Društva.

Osim izvještaja definiranih regulatornim propisima, Društvo donosi odluke o konkretnim vrstama i sadržaju izvješća o

rizicima unutar internih akata koji reguliraju upravljanja pojedinim rizikom, odnosno pojedinom aktivnosti unutar

područja upravljanja rizicima.

Organizacijska struktura

Internim aktima iz područja upravljanja rizicima definiraju se jasne uloge i odgovornosti svih uključenih organizacijskih

jedinica. Prilikom implementacije uloga i odgovornosti pojedinih funkcija unutar sustava za upravljanje rizicima u

Društvu, posebna pozornost pridaje se primjerenoj podjeli odgovornosti unutar pojedinih poslovnih procesa te

izbjegavanju sukoba interesa.

Važan aspekt organizacijske strukture sustava upravljanja rizicima je ključna funkcija upravljanja rizicima. Ista je

operativno uspostavljena kroz Sektor za upravljanje rizicima, neovisnu organizacijsku jedinicu koja odgovara

neposredno Upravi Društva. Sektor se redovito koordinira s ostalim ključnim funkcijama kao i ostalim organizacijskim

jedinicama koje su operativno nadležne za prihvat pojedinih rizika ili su pak nadležne za pojedina specifična područja

poslovanja, kako bi se pravovremeno osigurao adekvatan tijek i kvaliteta svih potrebnih informacija.



Stranica 28

Funkcija upravljanja rizicima ima sljedeće specifične odgovornosti iz područja upravljanja rizicima:

izrada i ažuriranje općih/krovnih akata upravljanja rizicima i internih akata upravljanja pojedinačnim rizicima ili

skupinom srodnih rizika na razini ukupnog portfelja;

identificiranje rizika kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju te dokumentiranje

profila rizičnosti kroz Katalog rizika;

analiza i procjena, odnosno mjerenje rizika;

razvoj kvantitativnih metodologija i modela mjerenja rizika;

informiranje Uprave o rizicima kroz izradu periodičnih izvještaja, kao i ostalih načina informiranja; upravljanje

rizicima, praćenje izloženosti rizicima te nadziranje integriranja upravljanja rizicima u donošenje odluka i

obavljanje poslovnih aktivnosti;

provjera primjene i djelotvornosti postupaka i mjera za upravljanje rizicima;

sudjelovanje u provođenju i preispitivanju Strategije upravljanja rizicima, kao i drugih internih akata te

postupaka i mjera iz domene upravljanja rizicima;

savjetovanje Uprave Društva vezano za utvrđivanje profila rizičnosti Društva te praćenje utvrđenog profila

rizičnosti;

na zahtjev Uprave, izrada mišljenja o prihvatu pojedinih rizika;

doprinos uspostavi djelotvornog sustava unutarnjih kontrola;

davanje prijedloga i preporuka za primjereno i učinkovito upravljanje rizicima;

provođenje ostalih provjera koje su potrebne za djelotvoran sustav kontrole rizika;

provođenje testiranja otpornosti na stres;

sudjelovanje u unapređenju kvalitete podataka u internim sustavima Društva;

sudjelovanje u razvoju IT i tehnološke infrastrukture potrebne za razvoj i uspostavu sustava upravljanja

rizicima;

širenje svijesti o upravljanju rizicima, razvoj kulture rizika;

regulatorno izvještavanje;

koordiniranje procesa izračuna adekvatnosti kapitala prema odredbama Solventnosti II;

koordiniranje procesa vlastite procjene rizika i solventnosti (ORSA).

Osim funkcije upravljanja rizicima, ostalih ključnih funkcija, višeg rukovodstva (uključujući Upravu) u sustav upravljanja

rizicima uključene su i sve ostale organizacijske jedinice Društva odnosno svi djelatnici Društva, s jasnim

razgraničenjima u ovlastima i odgovornostima koje su definirane internim aktima Društva.

Vlastita procjena rizika i solventnosti (tzv. ORSA)

Vlastita procjena rizika i solventnosti sastavni je dio poslovne strategije i poslovnog planiranja te se kontinuirano

uzima u obzir prilikom donošenja strateških odluka Društva. ORSA proces se provodi minimalno jednom godišnje

odnosno i češće ukoliko Društvo procijeni da je došlo do materijalno značajne promjene u profilu rizičnosti. Osim na

godišnjoj razini, Društvo i kontinuirano kroz cijelu poslovnu godinu primjenjuje ORSA tehnike, odnosno ORSA pristup

prilikom razmatranja važnijih poslovnih odluka.



Stranica 29

Rezultati ORSA procesa dokumentiraju se u tzv. ORSA Izvješću kojeg odobrava Uprava Društva te isti dostavlja

HANFA-i i Nadzornom odboru Društva.

U svojoj osnovi, ORSA proces se sastoji od sljedećih koraka:

izračun regulatornog kapitalnog zahtjeva (sukladno odredbama Solventnosti II);

definiranje poslovnog plana i strategije na razini Društva i na razini Grupe;

identifikacija rizika i utvrđivanje profila rizičnosti;

procjena, odnosno mjerenje rizika;

analiza primjenjivosti standardne formule;

procjena ukupnih potreba za solventnošću (interni kapitalni zahtjev);

projekcije poslovanja Društva i CO Grupe u narednom petogodišnjem razdoblju s procjenom kapitalnih

zahtjeva i usklađenosti s istima;

provedba stres testova i analiza osjetljivosti;

kontinuirano kroz godinu provedba ad hoc analiza na zahtjev Uprave i/ili višeg rukovodstva s ciljem testiranja

posljedica mogućih odluka na poslovanje Društva, profil rizičnosti i sposobnost nosivosti rizika;

ORSA na razini CROATIA osiguranje Grupe;

dokumentiranje ORSA procesa te izvješćivanje i informiranje relevantnih strana.

Društvo je u 2017. godini po četvrti put provelo ORSA proces te rezultate istog s utvrđenim Profilom rizičnosti te

Katalogom rizika, dokumentiralo u Izvješću o anticipativnoj procjeni vlastitih rizika i solventnosti za 2017. godinu.

Sektor za upravljanje rizicima, kao neovisna organizacijska jedinica kroz koju je uspostavljena ključna funkcija

upravljanja rizicima, operativno je koordinirala provedbu ORSA procesa te je bila nadležna za operativnu izradu Izvješća

o anticipativnoj procjeni vlastitih rizika i solventnosti za 2017. godinu, dok je ključnu, stratešku ulogu u procesu imala

Uprava Društva.

Uprava Društva definira apetit za rizikom Društva te donosi odluke od strateškog značaja za Društvo. Prilikom

donošenja strateških odluka uzima u obzir sve rizike koji iz navedenih odluka mogu proizaći za Društvo. Pri tome za

svaku od mogućih odluka Uprava Društva inicira i usmjerava analizu mogućih scenarija utjecaja na Društvo te direktno

potiče izradu različitih projekcija i stres testova vezano za utjecaj pojedinih potencijalnih odluka Uprave (politika

dividendi, pripajanja društava, potencijalne akvizicije kao i ostale strateške odluke) na adekvatnost kapitala,

profitabilnost ili ugled Društva.

Značajnu neposrednu ulogu u ORSA procesu uz Upravu Društva te Sektor za upravljanje rizicima imaju i organizacijske

jedinice kroz koje su ustrojene ostale ključne funkcije Društva (Sektor za aktuarske poslove, Sektor za usklađenost i

Sektor za internu reviziju) te Sektor za ulaganja i Sektor za kontroling. Ostale organizacijske jedinice također su, prema

potrebi, u svojoj domeni nadležnosti sudjelovale u provedbi ORSA procesa.



Stranica 30

Izračun regulatornog kapitalnog zahtjeva

Društvo računa regulatorni kapitalni zahtjev u skladu s Direktivom Solventnost II, odnosno Zakonom o osiguranju

prema standardnoj formuli. Ovaj korak omogućuje povezivanje profila rizičnosti s kapitalom tj. utvrđivanje sposobnosti

nosivosti rizika. Društvo je provelo izračun SCR-a Društva s danom 31.12.2016., 30.09.2017. te s danom 31.12.2017., dok

su se prihvatljiva vlastita sredstva utvrđivala na kraju svakog kvartala.

Tijekom 2017. godine dostupni kapital Društva blago je rastao, uglavnom u skladu s rastom dobiti Društva, te je

posljedično pokrivenost potrebnog solventnog kapitala prihvatljivim vlastitim sredstvima kroz cijelu 2017. godinu bila

u rasponu između 236% i 262%.

Definiranje i analiza poslovnog plana i strategije Društva

Sastavni dio ORSA procesa je definiranje i analiza poslovnog plana i strategije Društva kako bi se dobili potrebni inputi

o izloženosti rizicima prema poslovnom planu. Ovaj korak je iterativan na način da se za isti koriste rezultati ostalih

koraka ORSA procesa. Poslovno planiranje se provodi na period od pet (5) godina. Konkretno, Društvo je u drugoj

polovici 2017. godine provelo planiranje za razdoblje: 2018. – 2022. godine, a ključne odrednice poslovnog plana,

adresirane su upravo kroz ORSA proces.

Identifikacija rizika i utvrđivanje profila rizičnosti

Proces anticipativne procjene vlastitih rizika i solventnosti nastavlja se procesom identifikacije rizika i utvrđivanja

profila rizičnosti Društva, čiji je prvi korak identifikacija svih rizika kojima je Društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo

u budućnosti, uvažavajući poslovnu strategiju Društva. Proces identifikacije rizika koordinira funkcija upravljanja

rizicima, pri čemu se konzultira sa svim relevantnim organizacijskim jedinicama Društva te analizira dostupne podatke i

informacije, a sve s ciljem sagledavanja cjelokupnog poslovanja Društva te rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo

Društvo.

Procjena, odnosno mjerenje rizika

Procjena, odnosno mjerenje rizika provodi se kontinuirano u Društvu. U sklopu ORSA procesa detaljno se analiziraju

rezultati procjene, odnosno mjerenja rizika te se dobiveni rezultati također sagledavaju prilikom utvrđivanja profila

rizičnosti.

Za svaki identificirani rizik za koji je utvrđena mogućnost kvantitativnog mjerenja utvrđuje se izloženost Društva

riziku. Nadalje, mjeri se vjerojatnost materijalizacije rizika kao i utjecaj u slučaju realizacije nekom od odgovarajućih

mjera rizika (npr.: VaR, rejting sustavi, maksimalni financijski utjecaj na Društvo, analize scenarija, analize raznih

indikatora i omjera, analiza materijalizacije povijesnih gubitaka, specifične mjere rizika za pojedine rizike i sl.).

Rizici primarno kvalitativne prirode, kao i oni teško mjerljivi, procjenjuju se kvalitativnim i ekspertnim metodama, a pri

tome se sagledavaju svi dostupni kvantitativni indikatori.



Stranica 31

Osim mjerenja rizika sukladno standardnoj formuli, Društvo koristi i druge vrste mjera, odnosno procjena rizika te

rezultate navedenih mjera koristi kao inpute za utvrđivanje profila rizičnosti, odnosno razumijevanja izloženosti

rizicima.

Analiza primjenjivosti standardne formule

Društvo nakon izračuna regulatornih kapitalnih zahtjeva te utvrđivanja profila rizičnosti procjenjuje odstupanja svog

profila rizičnosti od pretpostavki na kojima se temelji izračun kapitala korištenjem standardne formule, odnosno

analizira se primjenjivost standardne formule.

Rezultati ove analize su također inicijalni podaci prilikom procjene ukupnih potreba solventnosti, odnosno izračuna

internog kapitalnog zahtjeva. Naime, Društvo izračunava interni kapital na temelju standardne formule, prilagođene

sukladno rezultatima analize primjenjivosti iste, a sve s ciljem da se profil rizičnosti što je moguće više uskladi s

internim kapitalnim zahtjevom.

Prilikom provođenja ovog koraka, osim vlastitih analiza i razmatranja Društva, korišteni su rezultati dokumentirani u

EIOPA-inom dokumentu The underlying assumptions in the standard formula for the Solvency Capital Requirement

calculation (EIOPA-14-322). U narednim periodima Društvo namjerava unaprjeđivati pristup i u ovom dijelu ORSA

procesa, a sve sukladno mogućnostima te principu proporcionalnosti i materijalnosti.

Procjena ukupnih potreba za solventnošću (interni kapitalni zahtjev)

Nakon prilagodbe standardne formule sukladno rezultatima prethodnog koraka, računa se interni kapitalni zahtjev tj.

utvrđuju ukupne potrebe solventnosti. Rezultati izračuna internog kapitalnog zahtjeva uspoređuju se s potrebnim

solventnim kapitalom i dostupnim kapitalom. Metodološka odstupanja internog kapitalnog zahtjeva od regulatornog

se obrazlažu i adekvatno dokumentiraju.

Dobiveni rezultati, kako internog tako i regulatornog kapitalnog zahtjeva, koriste se prilikom utvrđivanja sposobnosti

nosivosti rizika te kod testiranja održivosti poslovne strategije i plana, odnosno planiranih poslovnih aktivnosti.

Društvo kontinuirano radi na daljnjem razvoju i razmatranju metodologija kvantifikacije rizika koji nisu uključeni u

regulatorne kapitalne zahtjeve, a koje treba uključiti u interni kapitalni zahtjev, pri čemu je najveći naglasak primarno

na rizicima kvalitativne prirode.

Projekcije poslovanja Društva u narednom petogodišnjem razdoblju s procjenom kapitalnih zahtjeva

S obzirom da se ORSA provodi na načelu anticipativne procjene rizika (tzv. FLAOR), nakon sagledavanja profila

rizičnosti te kapitalnih zahtjeva u 2017. godini, provode se projekcije poslovanja Društva u narednom petogodišnjem

razdoblju s procjenom kapitalnih zahtjeva.



Stranica 32

Na temelju petogodišnjeg poslovnog plana, funkcija upravljanja rizicima uz suradnju drugih organizacijskih jedinica

(posebno Sektor za aktuarske poslove, Sektor za ulaganja te Sektor za kontroling) provodi projekcije ostalih potrebnih

veličina, utvrđuje eventualne moguće promjene u profilu rizičnosti Društva te u konačnici provodi projekcije kapitalnih

zahtjeva i testira sposobnost nosivosti rizika Društva (tj. provjerava se i utvrđuje kontinuirana usklađenost Društva s

kapitalnim zahtjevima).

Provedba stres testova, analiza osjetljivosti te analiza scenarija

Kako bi, prethodno utvrđena cjelokupna slika poslovanja Društva i njegove kapitalne pozicije u normalnim, tj.

očekivanim okolnostima bila potpuna, Društvo u sklopu anticipativne procjene vlastitih rizika i solventnosti provodi

stres testove te na taj način sagledava utjecaj određenih izvanrednih (vanjskih i unutarnjih) situacija kojima bi Društvo

moglo biti izloženo.

U skladu s rezultatima stres testova, ponovno se testira poslovna strategija kao i kapitalna pozicija Društva te se

donose zaključci bitni za proces odlučivanja i planiranja novih aktivnosti. U provedbi stres testova uz Upravu i Sektor

za upravljanje rizicima, značajnu ulogu imaju i Sektor za aktuarske poslove te Sektor za ulaganja.

Društvo prema potrebi provodi i određene ad hoc stres testove te stres testove po nalogu regulatora, kao i redovite

stres testove pojedinih pozicija/rizika, čiji utjecaj također uzima u obzir u procesima odlučivanja i planiranja.

U 2017.godini, provedeno je niz stres testova, čiji rezultati sugeriraju da je Društvo kapitalno adekvatno i u stresnim

okolnostima, ali se razina adekvatnosti u pojedinim scenarijima značajno smanjuje.

Ad hoc analize mogućih odluka Uprave

Kroz godinu često se provode ad hoc analize na zahtjev Uprave, Revizorskog odbora, Nadzornog odbora i/ili višeg

rukovodstva s ciljem testiranja posljedica mogućih odluka na poslovanje Društva, profil rizičnosti i sposobnost

nosivosti rizika. Najbitnije od navedenih analiza detaljnije su dokumentirane u ORSA Izvješću, s posebnim naglaskom

na konačne odluke Uprave, odnosno utjecaj provedenih analiza na konačnu odluku.

Dokumentiranje ORSA procesa te izvješćivanje i informiranje relevantnih strana

Svi prethodno provedeni koraci i izračuni (pomoćni izračuni i korišteni podaci) adekvatno se dokumentiraju kroz izradu

ORSA izvješća. O provedbi i rezultatima ORSA procesa izvještava se i Nadzorni odbor Društva, a sukladno regulatornim

odredbama ORSA Izvješće se dostavlja HANFA-i.



Stranica 33

B.4 SUSTAV UNUTARNJE KONTROLE

S ciljem poduzimanja potrebnih mjera u ostvarenju poslovnih ciljeva, Društvo je uspostavilo sustav unutarnjih kontrola

kao sveukupnost sljedećih elemenata:

primjerene organizacijske strukture;

implementiranog sustava upravljanja s uspostavom ključnih i kontrolnih funkcija;

propisanih kontrolnih aktivnosti za upravljanje portfeljem, administrativnih i računovodstvenih postupaka

obrade šteta i korporativne sigurnosti te

adekvatnog informacijskog sustava uključujući i sustav izvješćivanja na svim razinama Društva.

Adekvatnom organizacijskom strukturom, definirane su podjele funkcija u Društvu, poslovni procesi s unutarnjim

kontrolama nad istima, razine upravljanja, nadzora, uloge i odgovornosti kao i prikladne kompetencije djelatnika na

svim razinama u Društvu.

Na taj način se nastoji osigurati operativna učinkovitost, preciznost, točnost i pravovremenost podataka te usklada

poslovanja s regulatornim i internim propisima, a sve s ciljem minimizacije rizika inherentnih u svim poslovnim

procesima Društva.

Društvo također ima i implementirani Sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2015.

Sustav unutarnjih kontrola u postupku financijskog izvještavanja osigurava da financijski izvještaji Društva s

prihvatljivom točnošću prezentiraju financijski rezultat i financijski položaj Društva, kao i njihovu usklađenost s

Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja. Unutarnji računovodstveni kontrolni postupci podrazumijevaju

kontrolu formalne, suštinske i računske ispravnosti knjigovodstvene isprave:

kontrola formalne ispravnosti knjigovodstvene isprave utvrđuje je li isprava sastavljena u skladu s važećim

propisima;

suštinska kontrola knjigovodstvene isprave utvrđuje je li se poslovna promjena stvarno dogodila i u opsegu

kako je naznačeno;

kontrola računske ispravnosti knjigovodstvene isprave podrazumijeva kontrolu matematičkih operacija

(dijeljenja, množenja, zbrajanja i oduzimanja), na osnovu kojih su dobiveni rezultati na ispravi.

Kontrola knjigovodstvenih isprava obavlja se sukladno organizacijskoj strukturi Društva i internim aktima, od strane

odgovorne osobe sukladno ovlaštenjima koja su definirana internima aktima Društva. Organizacijska shema nalazi se

na internoj mreži i dostupna je svim zaposlenicima. Kontrola formalne, suštinske i računske ispravnosti se potvrđuje

fizičkim i/ili elektronskim potpisom odgovorne osobe koja ju je izvršila.

Bitan dio sustava unutarnjih kontrola čine ključne funkcije, ustrojene sukladno odredbama Zakona o osiguranju:

funkcija upravljanja rizicima, funkcija usklađenosti, funkcija unutarnje revizije i aktuarska funkcija koje su organizirane

kao neovisne organizacijske cjeline odgovorne direktno Upravi Društva.

Detaljnije informacije o ključnim funkcijama dane su kroz zasebna poglavlja.



Stranica 34

Funkcija praćenja usklađenosti

Funkcija praćenja usklađenosti jedna je od ključnih funkcija u Društvu, ustrojena je i operativno se provodi u Sektoru

za usklađenost, a opseg, nadležnost i djelokrug rada u 2016. godini je bio definiran Pravilnikom o funkciji usklađenosti.

Pravilnik nije mijenjan u 2016. godini, ali potpunosti radi ističe se da je krajem 2016. godine pokrenuta analiza i

preispitivanje istog, što je rezultiralo izradom Politike usklađenosti koju je usvojila Uprava Društva dana 4.5.2017.

godine te je na istu dobivena suglasnost Nadzornog odbora dana 21.06.2017.

U provođenju funkcije praćenja usklađenosti aktivno sudjeluju svi organizacijski dijelovi Društva, a redovne godišnje

aktivnosti koje provodi stavljaju naglasak na sljedeće:

praćenje zakonske i podzakonske regulative;

praćenje usklađenosti poslovanja Društva;

poduzimanje radnji radi otklanjanja rizika neusklađenosti poslovanja Društva;

verificiranje akata Društva;

provjera usklađenosti novih proizvoda ili novih postupaka s relevantnim zakonskim i podzakonskim propisima;

provođenje redovite edukacije zaposlenika i savjetovanje kroz sastanke i izrade pravnih mišljenja;

vođenje popisa sukoba interesa i poduzimanje mjera za sprečavanje sukoba interesa i vođenje popisa upućenih

osoba koje raspolažu povlaštenim informacijama.

Uprava Društva usvaja godišnji plan rada funkcije usklađenosti, najmanje jednom godišnje procjenjuje efikasnost

upravljanja rizikom usklađenosti te se Upravi Društva i Nadzornom odboru dostavlja godišnje izvješće.

B.5 FUNKCIJA UNUTARNJE REVIZIJE

Unutarnja revizija kao jedna od ključnih funkcija u Društvu kroz sustavan i discipliniran pristup procjenjuje i poboljšava

djelotvornost procesa upravljanja rizicima, kontrole i korporativnog upravljanja u Društvu. Pomaže u ispunjavanju

postavljenih ciljeva Društva te rukovodstvu u obnašanju njihovih dužnosti uz kontinuirano poboljšavanje poslovanja.

Područje rada unutarnje revizije obuhvaća:

ocjenu učinkovitosti, djelotvornosti i ekonomičnosti poslovanja;

ocjenu primjerenosti uspostavljenog sustava unutarnjih kontrola;

ocjenu primjene i djelotvornosti procesa upravljanja rizicima i metodologije za procjenu rizika;

ocjenu djelotvornosti i pouzdanosti funkcije praćenja usklađenosti;

ocjenu pouzdanosti, točnosti i sveobuhvatnosti računovodstvenih evidencija i financijskih izvještaja te drugih

poslovnih podataka;

ocjenu informacijskog sustava;

provjeru zaštite imovine i drugih resursa te poduzimanje mjera protiv mogućih gubitaka, zbog rasipništva,

zlouporabe, lošeg upravljanja, grešaka, prijevara i nepravilnosti;

praćenje provedbe poduzetih mjera rukovodstva po preporukama revizije, s ciljem otklanjanja utvrđenih

slabosti i nepravilnosti.



Stranica 35

Funkcija unutarnje revizije uspostavljena je kroz Sektor za internu reviziju, administrativno je odgovorna Upravi

Društva, a funkcionalno Nadzornom odboru, a što je sukladno Međunarodnim standardima interne revizije (IIA) te

najboljim svjetskim praksama.

Poveljom interne revizije definirana je vizija i misija te ciljevi i opseg interne revizije, ovlasti i odgovornost, kao i

metodologija rada interne revizije. Osim toga, Poveljom je utvrđena neovisnost i položaj interne revizije unutar

Društva, definiran pristup dokumentaciji, osoblju i materijalnoj imovini koji su značajni za provođenje revizije. Povelju o

internoj reviziji donosi Uprava Društva uz suglasnost Nadzornog odbora te prethodno razmatranje od strane

Revizorskog odbora, a direktor Interne revizije se brine da ista bude relevantna i ažurna.

Interna revizija o rezultatima svoga rada izvješćuje Upravu, Revizorski i Nadzorni odbor Društva minimalno godišnje, a

po potrebi i za kraća vremenska razdoblja. Izvješće uobičajeno uključuje: popis svih obavljenih revizija, ocjenu

primjerenosti i učinkovitosti sustava unutarnjih kontrola, nalaze ako su utvrđeni tijekom provedenih revizija te

preporuke za njihovo otklanjanje, kao i statuse preporuka obzirom na poduzete aktivnosti od strane menadžmenta.

B.6 AKTUARSKA FUNKCIJA

Aktuarsku funkciju u Društvu obnaša Sektor za aktuarske poslove kao jedinstvena cjelina organizacijski direktno pod

Upravom društva. Sektor je organiziran kroz dva tima: tim za aktuarske poslove neživotnih osiguranja i tim za

aktuarske poslove životnih osiguranja. Voditelji navedenih timova ujedno su i nositelji aktuarske funkcije neživotnih,

odnosno životnih osiguranja.

Tijekom 2017. godine aktuarska funkcija je obavljala sljedeće poslove u okviru Solventnosti II, a prema Zakonu o

osiguranju:

Vezano uz tehničke pričuve:

o koordiniranje izračuna tehničkih pričuva;

o osiguravanje primjerenosti metodologija, modela i pretpostavki na kojima se temelji izračun tehničkih

pričuva;

o procjenjivanje dovoljnosti i kvalitete podataka koji se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva;

o uspoređivanje najboljih procjena s iskustvom;

o obavještavanje Uprave i Nadzornog odbora Društva o pouzdanosti i adekvatnosti izračuna tehničkih

pričuva;

iskazivanje mišljenja o cjelokupnoj politici preuzimanja rizika osiguranja;

iskazivanje mišljenja i primjerenosti programa reosiguranja;

sudjelovanje u učinkovitoj provedbi sustava upravljanja rizicima.

Poslove aktuarske funkcije obavlja više zaposlenika unutar Sektora, a koordinirani su od strane nositelja aktuarskih

funkcija. Aktuari uključeni u poslove aktuarske funkcije imaju potrebno znanje i iskustvo u aktuarskim poslovima.



Stranica 36

B.7 IZDVAJANJE POSLOVA

Politika izdvajanja poslova u Društvu definirana je Pravilnikom o izdvajanju poslova ili funkcija kojim su propisani

minimalni standardi za upravljanje izdvojenim poslovima ili funkcijama i kojim su utvrđeni kriteriji i postupci vezano za:

razloge izdvajanja poslova ili funkcija i proces donošenja odluke o izdvajanju poslova ili funkcija;

procjenu rizika povezanih s izdvajanjem poslova ili funkcija te dubinsku analizu pružatelja usluga;

odabir pružatelja usluga te upravljanje ugovornim odnosima s pružateljima usluga;

praćenje i izvještavanje o izdvojenim poslovima ili funkcijama;

praćenje i izvještavanje Uprave o izloženosti rizicima povezanim s izdvajanjem poslova ili funkcija;

zadaće i odgovornosti organizacijskih jedinica ili osoba zaduženih za nadzor i upravljanje izdvajanjem poslova ili

funkcija;

izlaznu strategiju Društva u slučaju prijevremenog prestanka ugovornog odnosa i/ili nemogućnosti ispunjenja

ugovornih obveza.

Tijekom 2017. godine izdvojeni su poslovi pohranjivanja mail sandučića i uredskih dokumenata Društva u Microsoft

Office 365 sustav.

B.8 SVE OSTALE INFORMACIJE

Društvo od 2004. godine posjeduje ISO certifikat za razvoj i pružanje usluga životnih osiguranja te od 2007. godine

ISO certifikat za razvoj i pružanje usluga imovinskih osiguranja. U 2015. godini, uvedena je nova verzija norme ISO

9001:2015., a tijekom 2017. Društvo je uspješno provelo tranziciju na novu verziju norme (prijelazno razdoblje za

usvajanje nove verzije norme traje do 15.09.2018. godine).

U prosincu 2017. godine, Društvo je u sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2015 integriralo

područje dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, a u veljači 2018. u sustav je integrirano i područje osiguranja motornih

vozila.

Jednom godišnje izrađuje se Upravina ocjena Sustava upravljanja kvalitetom (SUK) koja predstavlja ocjenu

primjerenosti, prikladnosti i učinkovitosti SUK-a, sukladnosti proizvoda i usluga, te potvrđuje provedbu poslovnih

procesa sukladno zahtjevima norme ISO 9001:2015. Nadalje, a s ciljem pravovremenog usklađenja poslovanja s novom

zakonskom regulativom proizašlom iz usklađivanja zakonske regulative Republike Hrvatske s EU zakonskom

regulativom, tijekom 2017. godine, Društvo je, između ostalih, pokrenulo niz projekata koji se odnose se na

implementaciju novih i prilagodbu postojećih procesa Društva u svrhu zaštite osobnih podataka klijenata (GDPR),

redizajna procesa razvoja proizvoda (POG), prikaz ključnih informacija za upakirane investicijske proizvode za male

ulagatelje i investicijske osigurateljne proizvode (PRIIPS) kao i unaprjeđenje distribucije osiguranja (IDD).


C. PROFIL RIZIČNOSTI

Stranica 37

C . PR OF IL R IZIČNOSTI

IL RIZ IČNOSTI

U skladu s člankom 94. Zakona o osiguranju, Društvo dijeli rizike kojima je izloženo u 5 glavnih kategorija:

Preuzeti rizik osiguranja (s podvrstama: rizik neživotnih osiguranja, rizik životnih osiguranja te rizik

zdravstvenih osiguranja);

Tržišni rizik;

Kreditni rizik;

Rizik likvidnosti;

Operativni rizik.

Od ostalih materijalno značajnih rizika, Društvo prepoznaje izloženost strateškom riziku, riziku ugleda (reputacijski

rizik) te riziku usklađenosti (koji se prati u sklopu operativnih rizika). Društvo također redovito prati tzv. eksterne

faktore rizika (rizici makroekonomskog, zakonodavnog i političkog okruženja) koji su većinom kvalitativne prirode te

koreliraju, odnosno utječu na ostale rizike.

U odnosu na prethodnu godinu, u 2017. godini su identificirani i sljedeći novi rizici:

Kreditni rizik ulaganja u derivativne FX ugovore;

Pozicijski rizik ulaganja u dioničke fondove;

Rizik aktivnog reosiguranja i

Rizik izdvajanja poslova (rizik eksternalizacije).

Pozicijski rizik ulaganja u dioničke fondove zbog minimalne izloženosti Društva prema istom je ocijenjen kao rizik niske

značajnosti. Ostali identificirani novi rizici detaljnije su obrađeni u narednim poglavljima (C.1, C.3 i C.6).

Promatrano prema principima Solventnosti II, u ukupnom kapitalnom zahtjevu (potrebni solventni kapital) Društvo je

daleko najviše izloženo tržišnim rizicima, a zatim riziku neživotnih osiguranja.

Izloženost tržišnim rizicima proizlazi iz ulaganja Društva u financijsku imovinu i ostala ulaganja.

Prilikom ulaganja imovine vodi se računa o načelima sigurnosti, kvalitete, utrživosti i profitabilnosti portfelja u cjelini

te u skladu s načelom razboritosti. Ulaganja se smatraju sigurnim i kvalitetnim ako ista podrazumijevaju održavanje

vrijednosti kapitala, mala odstupanja vrijednosti uložene imovine, pouzdanu i opreznu metodu vrednovanja, trgovanje

na uređenim tržištima, odgovarajući kreditni rejting i sl. Ulaganja se smatraju pravno sigurnim ukoliko je omogućeno

neograničeno raspolaganje imovinom, odnosno neograničena mogućnost trgovanja.

Ulaganje zadovoljava kriterij utrživosti ako se u slučaju potrebe, u razumnom roku, može zamijeniti za novac ili

novčani ekvivalent. Utrživost ulaganja ovisi o vremenskom razdoblju raspoloživosti imovine, odnosno o mogućnosti

trgovanja na tržištu. Ulaganje je isplativo ako je istome cilj ostvarivanje prinosa u skladu s tržišnim kretanjima.

Nadalje, Društvo ulaže svoju imovinu u skladu s načelom razboritosti iz članka 132. Direktive 2009/138/EZ na način da

se ulaže u instrumente čiji rizici se mogu primjereno utvrditi, mjeriti i pratiti, kojima se može primjereno upravljati,

nadzirati ih i izvješćivati o njima i koji se na primjeren način uzimaju u obzir prilikom procjene ukupnih potreba za

solventnošću. Imovina za pokriće tehničkih pričuva također se ulaže na način koji je primjeren prirodi i trajanju obveza

osiguranja i obveza reosiguranja.



Stranica 38

Ta imovina ulaže se u najboljem interesu svih ugovaratelja osiguranja i korisnika osiguranja uzimajući u obzir bilo koji

objavljeni cilj u skladu s policom osiguranja. U slučaju sukoba interesa Društvo osigurava da je ulaganje napravljeno u

najboljem interesu ugovaratelja osiguranja i korisnika osiguranja.

Vezano za upravljanje rizicima ulaganja, doneseni su interni limiti ulaganja kojima su definirane maksimalne izloženosti

Društva pojedinim vrstama financijskih instrumenata te posebno pojedinim izdavateljima financijskih instrumenata,

odnosno kategorijama izdavatelja ovisno o kreditnom rejtingu. Na taj način definiran je apetit za rizikom Društva za

tržišne rizike vezane uz pojedine instrumente, zatim za kreditne rizike vezano za izdavatelje te za rizik koncentracije.

Kako bi efikasnije upravljalo otvorenom deviznom pozicijom, Društvo koristi izvedene instrumente: valutne forward i

swap ugovore (FX Forward i Swap ugovore). Na 31.12.2017. godine fer vrijednost izvedenih financijskih instrumenata

iznosila je -307 tisuća HRK u neto iznosu (netirani iznos imovine i obveze po derivativima), dok u 2016. godini Društvo

nije ulagalo u izvedene instrumente. Izvedeni instrumenti klasificirani su kao financijska imovina koja se vodi po fer

vrijednosti kroz račun dobiti i gubitka. Svi ugovori zaključeni su s bankama u RH, imaju dospijeće u 2018. godini, a

transakcija je ugovorena kao buduća prodaja EUR i kupnja HRK.

Društvo u portfelju drži i imovinu kojom se ne trguje na uređenom financijskom tržištu te istu vrednuje metodama

procjene, a održava je na razini koja nema značajan utjecaj na portfelj u cjelini.

Struktura portfelja Društva u SII bilanci bila je kako slijedi:

Strukutra portfelja Društva po SII principima 31.12.2017. 31.12.2016.

Dužnički vrijednosni papiri 63% 52%

Depoziti 10% 16%

Zajmovi 6% 5%

Vlasnički vrijednosni papiri 5% 5%

Nekretnine za ulaganja 5% 6%

Udjeli u povezanim društvima 9% 13%

Investicijski fondovi 1% 3%

Sveukupno 100% 100%

U portfelju Društva dominiraju instrumenti s fiksnim prinosima, a od ukupnih ulaganja u obveznice, 98% se odnosi na

ulaganje u obveznice RH, dok ostatak čine obveznice Republike Mađarske i korporativne obveznice domaćih

izdavatelja. Struktura portfelja još uvijek je u značajnom dijelu posljedica regulatornog režima koji je bio na snazi do

31.12.2015.

S obzirom na navedeno, razvidno je da Društvo poznaje rizike koji proizlaze iz ulagačkih aktivnosti te s istima može

upravljati na odgovarajući način.

U nastavku slijede detaljnije informacije o pojedinim kategorijama rizika kojima je Društvo izloženo. Društvo u pravilu

prikazuje, odnosno klasificira, rizike sukladno specifikaciji, odnosno klasifikaciji rizika u standardnoj formuli.



Stranica 39

C.1 PREUZETI RIZIK OSIGURANJA

Preuzeti rizik osiguranja je rizik koji proizlazi iz preuzimanja osigurateljnih obveza te predstavlja rizik gubitka ili

nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja zbog neodgovarajućih pretpostavki u vezi oblikovanja cijena i

pričuva, koji proizlazi iz promjena u vremenu nastupa, učestalosti i težini osiguranih događaja te promjena u iznosu

odštetnih zahtjeva kao i trenutku njihovog dospijeća (premijski rizik i rizik pričuva), kao i iz postojanja značajnih

neizvjesnosti u pretpostavkama u vezi oblikovanja cijena i pričuva povezanih s ekstremnim ili iznimnim događajima

(rizik katastrofe).

Sukladno standardnoj formuli preuzeti rizik osiguranja obuhvaća sljedeće module rizika:

modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja;

modul preuzetog rizika životnog osiguranja;

modul preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja.

U sljedećoj tablici dani su kapitalni zahtjevi po gornjim modulima preuzetog rizika osiguranja.

Tablica C.1.1. Kapitalni zahtjevi po modulima preuzetog rizika osiguranja na dan 31.12.2017. (u 000 HRK)

Rizik osiguranja Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja 602.393 562.239

Modul preuzetog rizika životnog osiguranja 74.898 51.452

Modul preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja 88.071 83.861

Modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja je rizik koji proizlazi iz obveza neživotnog osiguranja, a prema standardnoj formuli

pokriva najmanje sljedeće podmodule:

podmodul premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja;

podmodul rizika katastrofe neživotnog osiguranja.

Ukupni kapitalni zahtjev za modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja u 2017. godini iznosi 602.393 tisuća HRK što

je za 40.154 tisuća HRK više nego u 2016. godini (2016.: 562.239 tisuća HRK). Povećanje kapitalnog zahtjeva u

najvećem je dijelu generirano povećanjem premijskog rizika u kreditnom osiguranju i osiguranju jamstava.

Struktura modula preuzetog rizika neživotnog osiguranja dana je u sljedećoj tablici.



Stranica 40

Tablica C.1.2. Kapitalni zahtjevi po podmodulima preuzetog rizika neživotnog osiguranja na dan 31.12.2017. (000 HRK)

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja

Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Podmodul premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja 569.842 529.205

Podmodul rizika katastrofe neživotnog osiguranja 99.309 99.127

Diversifikacija -66.758 -66.093

Ukupno preuzeti rizik neživotnog osiguranja 602.393 562.239

Premijski rizik i rizik pričuva neživotnog osiguranja su rizici gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz

osiguranja koji proizlaze iz promjena u vremenu nastupa, učestalosti i težini osiguranih događaja te promjena u iznosu

odštetnih zahtjeva kao i trenutku njihovog dospijeća.

Kapitalni zahtjev za podmodul premijskog rizika i rizika pričuva neživotnog osiguranja na dan 31.12.2017. iznosi 569.842

tisuća HRK, dok je isti na 31.12.2016. iznosio 529.205 tisuća HRK što predstavlja povećanje od 40.637 tisuća HRK.

Društvo je kapitalni zahtjev u ovom podmodulu utvrdilo u skladu sa standardnom formulom, na temelju mjera

izloženosti neto zarađenih premija te neto pričuva šteta za pojedine vrste neživotnih osiguranja, koristeći pritom

standardne parametre.

Rizik katastrofe neživotnog osiguranja je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji

proizlazi iz postojanja značajnih neizvjesnosti u pretpostavkama u vezi oblikovanja cijena i pričuva povezanih s

ekstremnim ili iznimnim događajima.

Kapitalni zahtjev za podmodul rizika katastrofe neživotnog osiguranja na 31.12.2017. iznosi 99.309 tisuća HRK dok je

isti na 31.12.2016. iznosio 99.127 tisuća HRK te ne bilježi značajne promjene. Društvo je kapitalni zahtjev za podmodul

rizika katastrofe utvrdilo u skladu sa standardnom formulom, na temelju propisanih mjera izloženosti za prirodne

katastrofe, za katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem te za druge rizike katastrofe neživotnog osiguranja.

Modul preuzetog rizika životnog osiguranja

Preuzeti rizik životnog osiguranja je rizik koji proizlazi iz obveza životnog osiguranja, a prema standardnoj formuli

pokriva najmanje sljedeće podmodule:

podmodul rizika smrtnosti;

podmodul rizika dugovječnosti;

podmodul rizika invalidnosti-pobolijevanja;

podmodul rizika isteka;

podmodul rizika troškova;

podmodul rizika revidiranja;

podmodul rizika katastrofe životnog osiguranja.

Ukupni kapitalni zahtjev za modul preuzetog rizika životnog osiguranja iznosi 74.898 tisuća HRK, a struktura je dana u

sljedećoj tablici.



Stranica 41

Tablica C.1.3. Kapitalni zahtjevi po podmodulima preuzetog rizika životnog osiguranja na dan 31.12.2017. (000 HRK)

Preuzeti rizik životnog osiguranja Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Podmodul rizika smrtnosti 9.795 5.498

Podmodul rizika dugovječnosti 14.699 16.012

Podmodul rizika invalidnosti-pobolijevanja 1.896 0

Podmodul rizika isteka 40.937 13.044

Podmodul rizika troškova 24.069 25.883

Podmodul rizika revidiranja 9.966 10.314

Podmodul rizika katastrofe životnog osiguranja 18.644 11.513


Ukupno rizik životnih osiguranja 74.898 51.452

Rizik smrtnosti je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u

razini, trendu ili volatilnosti stopa smrtnosti, pri čemu povećanje stope smrtnosti dovodi do povećanja vrijednosti

obveza iz osiguranja.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika smrtnosti na dan 31.12.2017. godine u skladu sa standardnom

formulom u iznosu od 9.795 tisuća HRK, što je za 4.297 tisuća HRK više nego u 2016. godini, primjenjujući šok trajnog

povećanja od 15% na stope smrtnosti koje se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva. Navedeni porast stopa

smrtnosti primijenjen je samo na one police osiguranja u kojima je porast stopa smrtnosti uzrokovao povećanje

tehničkih pričuva bez dodatka za rizik.

Rizik dugovječnosti je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u

razini, trendu ili volatilnosti stopa smrtnosti, pri čemu smanjenje stope smrtnosti dovodi do povećanja vrijednosti

obveza iz osiguranja.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika dugovječnosti na dan 31.12.2017. godine u skladu sa

standardnom formulom u iznosu od 14.699 tisuća HRK, što je za 1.312 tis. HRK manje nego u 2016. godini, primjenjujući

šok trajnog smanjenja od 20% na stope smrtnosti koje se upotrebljavaju u izračunu tehničkih pričuva. Navedeno

smanjenje stopa smrtnosti primijenjeno je samo na one police osiguranja u kojima je smanjenje stopa smrtnosti

uzrokovalo povećanje tehničkih pričuva bez dodatka za rizik.

Rizik invalidnosti-pobolijevanja je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz

promjena u razini, trendu ili volatilnosti stopa invalidnosti, bolesti i pobolijevanja.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika invalidnosti-pobolijevanja na dan 31.12.2017. godine u skladu sa

standardnom formulom u iznosu od 1.896 tisuća HRK.

Rizik isteka je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u razini,

trendu ili volatilnosti stopa isteka, raskida, obnove i otkupa polica.



Stranica 42

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika isteka na dan 31.12.2017. godine u skladu sa standardnom

formulom u iznosu od 40.937 tisuća HRK, što je za 27.893 tis. HRK više nego za 2016. godinu.

Rizik troškova je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u

razini, trendu ili volatilnosti troškova nastalih u servisiranju ugovora o osiguranju.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika troškova na 31.12.2017. godine u skladu sa standardnom

formulom u iznosu od 24.069 tisuća HRK, što je za 1.814 tisuća HRK manje nego za 2016. godinu. Istodobno je

primijenjena pretpostavka o trajnom povećanju troškova za 10% u odnosu na one koji se uzimaju u obzir prilikom

izračuna tehničkih pričuva te pretpostavka o povećanju stope inflacije troškova (izražene postotkom) za 1 postotni bod

u odnosu na onu koja se uzima u obzir prilikom izračuna tehničkih pričuva.

Rizik revidiranja je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u

razini, trendu ili volatilnosti stopa revidiranja koje se primjenjuju na rente zbog promjena u pravnom okruženju ili

zdravstvenom stanju osigurane osobe.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika revidiranja na 31.12.2017. godine u skladu sa standardnom

formulom, u iznosu od 9.966 tisuća HRK, što je za 347 tis. HRK manje nego u 2016. godini. Prilikom izračuna

primijenjen je šok trajnog povećanja iznosa naknada za rentne obveze osiguranja za 3% u onim slučajevima u kojima bi

se naknade koje se isplaćuju prema pripadnim policama osiguranja mogle povećati zbog promjena pravnog okruženja ili

zdravstvenog stanja osigurane osobe.

Rizik katastrofe životnog osiguranja je rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz segmenta životnih

osiguranja koji proizlazi iz postojanja značajnih neizvjesnosti u pretpostavkama u vezi oblikovanja cijena i pričuva

povezanih s ekstremnim ili iznimnim događajima.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za podmodul rizika katastrofe životnog osiguranja na 31.12.2017. godine u skladu

sa standardnom formulom u iznosu od 18.644 tisuća HRK, što je za 7.131 tisuća HRK više nego za 2016. godinu.

Primijenjen je šok povećanja za 0,15 postotnih bodova stopa smrtnosti izraženih postotkom, koje se upotrebljavaju u

izračunu tehničkih pričuva, radi odražavanja iskustva u vezi sa smrtnosti u sljedećih 12 mjeseci.

Navedeni porast stopa smrtnosti primijenjen je samo na one police osiguranja u kojima je porast stopa smrtnosti koje

se upotrebljavaju radi odražavanja iskustva u vezi sa smrtnosti u sljedećih 12 mjeseci uzrokovao povećanje tehničkih

pričuva bez dodatka za rizik.



Stranica 43

Modul preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja odražava rizik iz preuzetih obveza zdravstvenog osiguranja, bez obzira na to

pruža li se na sličnoj tehničkoj podlozi kao neživotno ili životno osiguranje. Obuhvaća najmanje sljedeće rizike:

rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u razini, trendu

ili volatilnosti troškova nastalih u servisiranju ugovora o osiguranju;

rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz promjena u trenutku,

učestalosti i ozbiljnosti osiguranih događaja te promjena u trenutku i iznosu namira odštetnih zahtjeva u

trenutku određivanja pričuva;

rizik gubitka ili nepovoljne promjene vrijednosti obveza iz osiguranja koji proizlazi iz postojanja značajnih

neizvjesnosti u pretpostavkama u vezi oblikovanja cijena i pričuva povezanih s izbijanjem većih epidemija kao i

neuobičajenom akumulacijom rizika u takvim ekstremnim okolnostima.

Prema standardnoj formuli pokriva sljedeće podmodule:

podmodul preuzetog rizika NSLT zdravstvenog osiguranja (zdravstvenog osiguranja sličnog tehnici neživotnog

osiguranja);

podmodul preuzetog rizika SLT zdravstvenog osiguranja (zdravstvenog osiguranja sličnog tehnici životnog

osiguranja);

podmodul rizika katastrofe zdravstvenog osiguranja.

Ukupni kapitalni zahtjev za modul preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja na 31.12.2017. iznosi 88.071 tisuća HRK, a

na 31.12.2016. iznosio je 83.861 tisuća HRK što predstavlja povećanje od 4.210 tisuća HRK. Povećanje je najvećim

dijelom generirano povećanjem kapitalnog zahtjeva u podmodulu rizika katastrofe zdravstvenog osiguranja. Struktura

modula preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja dana je u sljedećoj tablici.

Tablica C.1.4. Kapitalni zahtjevi po podmodulima preuzetog rizika zdravstvenog osiguranja na dan 31.12.2017. (000 HRK)

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Podmodul rizika NSLT zdravstvenog osiguranja 85.573 83.301

Podmodul rizika SLT zdravstvenog osiguranja 0 0

Podmodul rizika katastrofe zdravstvenog osiguranja 8.464 2.138


Ukupno preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja 88.071 83.861

Društvo nema izloženosti riziku zdravstvenog osiguranja sličnog tehnici životnog osiguranja. Nadalje, kapitalni zahtjev

za rizik zdravstvenog osiguranja sličnog tehnici neživotnog osiguranja prema standardnoj formuli utvrđuje se na

sličnom principu kao i kapitalni zahtjev za modul preuzetog rizika neživotnog osiguranja.

Društvo je odredilo kapitalni zahtjev na 31.12.2017. za navedeni podmodul u iznosu od 85.573 tisuća HRK, dok je isti na

31.12.2016. iznosio 83.301 tisuća HRK te ne bilježi značajno povećanje.



Stranica 44

Kapitalni zahtjev za podmodul rizika katastrofe zdravstvenog osiguranja Društvo je utvrdilo također u skladu sa

standardnom formulom, a koji na 31.12.2017. iznosi 8.464 tisuća HRK, dok je isti na 31.12.2016. iznosio 2.138 tisuća HRK

te bilježi povećanje od 6.326 tisuća HRK.

Upravljanje rizikom osiguranja

U svrhu upravljanja rizikom osiguranja Društvo ima propisane detaljne Smjernice za preuzimanje rizika po pojedinoj

vrsti osiguranja koje učinkovito doprinose smanjenju rizika u svakodnevnom izravnom poslovanju. Smjernicama su

propisani limiti pribave, načini i procjene rizika prilikom sklapanja police vodeći pritom računa o profitabilnosti,

koncentraciji rizika i izloženosti.

Osim navedenog, Društvo ima osnovan Odbor za proizvode i upravljanje tržištem čiji su osnovni zadaci usmjereni na

izradu strateškog plana razvoja proizvoda za razdoblje od tri godine uz održavanje radionica sa zadacima testiranja i

analize proizvoda bilo da se radi o postojećim ili novim proizvodima čime se osigurava djelotvorno upravljanje rizikom

osiguranja.

Nadalje, rizik preuzimanja osiguranja umanjen je kroz plasmane viška rizika u reosiguranje. Društvo prilikom ugovaranja

reosiguranja vodi računa o cijeni reosiguranja, reputaciji reosiguratelja, pokazateljima njegovih financijskih pozicija,

iskustvu stečenom u dosadašnjoj suradnji i rejtingu reosiguratelja utvrđenom od strane priznate rejting agencije.

Dodatno, izloženost riziku osiguranja kroz aktivno reosiguranje koja je nastala uslijed doregistracije Društva za poslove

reosiguranja ocijenjena je kao rizik niske značajnosti, budući da je prihvat navedenih rizika također u skladu s

poslovnom politikom koja se temelji na konzervativnom pristupu gdje Društvo nosi rizike do iznosa samopridržaja

propisanog planiranim programom reosiguranja, pri čemu se višak rizika iznad samopridržaja prenosi na retrocesionare

putem ugovora o retrocesiji.

Društvo upravlja preuzetim rizikom osiguranja i kroz procese izračuna pričuva, s kontrolnim ulogama aktuara u

predmetnim procesima. Uz godišnji izvještaj Društva, imenovani aktuar daje mišljenje o adekvatnosti pričuva i premije

osiguranja dok aktuarska funkcija kroz zasebni izvještaj potvrđuje adekvatnost vlastitih udjela u tablicama

maksimalnog pokrića društva za osiguranje, odnosno društva za reosiguranje.

Društvo također redovito prati pokazatelje poslovanja relevantne za predmetni rizik, poput kvote šteta, kombinirane

kvote, testiranje adekvatnosti pričuva i sl. te provodi tzv. run-off analizu trošenja pričuva.

Dodatno, Društvo najmanje jednom godišnje provodi analize iskustva smrtnosti, odustanaka i troškova. Stupanjem na

snagu Solventnosti II, Društvo izdvaja kapitalne zahtjeve za izloženost riziku osiguranja i to primjenom standardne

formule, a kako je prethodno iskazano.



Stranica 45

C.2 TRŽIŠNI RIZIK

Tržišni rizik je rizik mogućih gubitaka koji proizlazi iz promjene, odnosno fluktuacije tečaja, kamata, tržišnih cijena

imovine, obveza i financijskih instrumenata, a sukladno standardnoj formuli uključuje:

kamatni rizik;

rizik vlasničkih vrijednosnih papira;

rizik promjene cijena nekretnina;

rizik raspona;

valutni rizik;

rizik koncentracije.

Društvo izdvaja kapitalne zahtjeve za izloženost tržišnom riziku, primjenjujući standardnu formulu za njihov izračun.

Ukupni kapitalni zahtjev za tržišne rizike iznosi 1.280.634 tisuća HRK (2016.: 1.209.502 tisuća HRK).

U nastavku su prikazani kapitalni zahtjevi za podmodule tržišnog rizika prema standardnoj formuli.

Tablica C.2.1. Kapitalni zahtjevi po podmodulima tržišnog rizika na dan 31.12.2017. (u 000 HRK)

Tržišni rizik 2017. 2016.

Kamatni rizik 50.170 223.534

Valutni rizik 719.220 536.461

Rizik vlasničkih vrijednosnih papira 362.193 367.924

Rizik promjene cijena nekretnina 216.649 261.440

Rizik raspona 116.432 127.476

Rizik koncentracije 674.016 474.404


Ukupno tržišni rizik 1.280.634 1.209.502

Kamatni rizik

Kamatni rizik je rizik potencijalnog gubitka koji bi nastao zbog promjene fer vrijednosti imovine i obveza uslijed

promjene tržišnih kamatnih stopa. Riziku promjene kamatnih stopa na strani imovine Društva podložan je portfelj

ulaganja u dužničke vrijednosne papire, zajmove, depozite (uključujući i svu navedenu imovinu kojoj je Društvo

indirektno izloženo kroz ulaganja u investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-through principa) te udio

reosiguranja u tehničkim pričuvama, dok su na strani obveza podložne tehničke pričuve, odnosno njihova najbolja

procjena (BEL).

Kapitalni zahtjev za kamatni rizik na 31.12.2017. godine u iznosu od 50.170 tisuća HRK (2016.: 223.534 tisuća HRK)

jednak je smanjenju dostupnog kapitala nakon vrednovanja imovine i obveza primjenom bezrizičnih kamatnih krivulja

na koje su primijenjeni šokovi propisani standardnom formulom.

Do značajnog smanjenja kapitalnog zahtjeva za kamatni rizik došlo je uslijed produljenja duracije imovine Društva,

odnosno zahvaljujući provedenoj optimizaciji ročne usklađenosti imovine i obveza.



Stranica 46

Društvo redovito prati izloženost kamatnom riziku, mjeri i prati indikatore rizika poput duracije imovine i obveza,

provodi analize osjetljivosti te optimizira ročnost imovine s obzirom na ročnost obveza i ostale ciljeve Društva.

Valutni rizik

Valutni rizik je rizik potencijalnog gubitka koji bi nastao zbog promjene fer vrijednosti imovine i obveza uslijed

promjena u tečajevima stranih valuta.

Društvo je izloženo ovom riziku, naročito u segmentu transakcija u stranim valutama te kroz držanje sredstava na

računima poslovnih banaka u valutama, uglavnom u valuti EUR i USD. Uz premijski prihod te izračun povezanih

tehničkih pričuva i likvidiranje šteta po osigurateljnim ugovorima s valutnom klauzulom, Društvo je izloženo valutnom

riziku u dijelu investicijskih aktivnosti kroz kreditne, depozitne i druge oblike ulaganja (uključujući i svu navedenu

imovinu kojoj je Društvo indirektno izloženo kroz ulaganja u investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-

through principa). Društvo aktivno upravlja valutnim rizikom praćenjem i usklađivanjem neto otvorene valutne

pozicije, a od sredine 2017. godine, za efikasnije upravljanje otvorenom EUR pozicijom Društvo koristi valutne forward

i swap ugovore (FX Forward i FX Swap). Ipak, zbog konzervativnog pristupa, Društvo do sada nije umanjivalo

regulatorni kapitalni zahtjev za navedeni rizik, odnosno nije uzimalo u obzir FX ugovore kod izračuna kapitalnog

zahtjeva za valutni rizik po standardnoj formuli. Posljedica navedenog jest efektivno značajno manji valutni rizik u

svojoj suštini u odnosu na veličinu kapitalnog zahtjeva generiranog standardnom formulom i iskazanog u nastavku.

Društvo je utvrdilo kapitalni zahtjev za valutni rizik na 31.12.2017. godine u iznosu od 719.220 tisuća HRK (2016.:

536.461 tisuća HRK), a koji se računa kao zbroj najvećih gubitaka od pretpostavljenog šoka rasta, odnosno pada tečaja

pojedinih valuta za 25%.

Rizik vlasničkih vrijednosnih papira

Rizik vlasničkih vrijednosnih papira je rizik potencijalnog gubitka zbog promjene fer vrijednosti imovine koja obuhvaća

ulaganja u dionice, udjele, ovisna i pridružena društva, fondove rizičnog kapitala te ulaganja u opremu i ostalu

materijalnu imovinu i zalihe (uključujući i svu navedenu imovinu kojoj je Društvo indirektno izloženo kroz ulaganja u

investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-through principa).

Navedena imovina razvrstava se u dvije kategorije: Vrsta 1 - imovina uvrštena na uređenim tržištima unutar EEA i

OECD i Vrsta 2 – ostala imovina. Kapitalni zahtjev se računa na sljedeći način:

za imovinu vrste 1: 22% od vrijednosti strateških ulaganja vrste 1 te 39% + SA (tzv. simetrična prilagodba) od

vrijednosti ostale imovine vrste 1;

za imovinu vrste 2: 22% od vrijednosti strateških ulaganja vrste 2 te 49% + SA od vrijednosti ostale imovine

vrste 2.



Stranica 47

Na dan 31.12.2017. simetrična prilagodba (SA) iznosila je 1,90%, pa su pripadni, gore navedeni kapitalni zahtjevi iznosili:

za nestrateška ulaganja vrste 1: 40,90%;

za nestrateška ulaganja vrste 2: 50,90%.

Ukupni kapitalni zahtjev za predmetni rizik na 31.12.2017. godine u iznosu od 362.193 tisuća HRK (2016.: 367.924 tis.

HRK) dobiven je agregiranjem kapitalnih zahtjeva za obje vrste imovine.

Ulaganja u vlasničke vrijednosne papire (dionice) na 31.12.2017. godine iznose 449.790 tisuća HRK (2016.: 386.317 tisuća

HRK) od čega se 448.074 tisuća HRK odnosi na dionice uvrštene na uređenim tržištima (2016.: 381.535 tis. HRK). S

obzirom na mogućnost trgovanja s predmetnim ulaganjima, Društvo je u mogućnosti u relativno kratkom roku

prilagoditi svoje pozicije te posljedično pravovremeno reagirati uslijed promjena na tržištu kapitala, a kako bi realiziralo

ostvarene dobitke, odnosno s druge strane spriječilo daljnje gubitke.

Sustav upravljanja rizikom ulaganja u dionice sastoji se od praćenja izloženosti tj. pozicije ulaganja kao i redovitog

monitoringa usklađenosti s internim pozicijskim limitima, dok se analiza i procjena rizika temelje na izračunu i analizi

različitih mjera rizičnosti navedenih ulaganja.

Ulaganja u udjele u povezanim društvima, uključujući sudjelovanja Društva na 31.12.2017. godine u SII bilanci iznose

756.586 tisuća HRK (2016.: 961.141 tis. HRK). Promjena vrijednosti ulaganja u udjele u povezanim društvima rezultat je

efekata pripajanja društava CROATIA Lloyd d.d. i CROATIA zdravstveno osiguranje d.d., stjecanja društva CROATIA

osiguranje kredita d.d. te promjena vrijednosti ostalih društava uslijed ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata u 2017.

godini.

S predmetnim ulaganjima Društvo nastoji ostvariti dugoročne strateške ciljeve održivog organskog rasta, regionalnog

širenja i ostvarivanja ciljanih prinosa iz ulaganja, a sve s ultimativnim ciljem osiguravanja dugoročnog rasta ekonomske

vrijednosti Društva.

Društvo upravlja rizikom vlasničkih vrijednosnih papira induciranim predmetnim ulaganjima kroz uspostavljeni sustav

korporativnog upravljanja, odnosno direktan utjecaj na kontrolu poslovanja ulaganja preko tijela nadzora i upravljanja,

kontrolu poslovanja i ostvarenja poslovnih i financijskih ciljeva, pružanje tehničke i stručne pomoći društvima te

redovitu i izvanrednu reviziju poslovanja.

Rizik promjene cijene nekretnina

Rizik promjene cijene nekretnina se odnosi na rizik potencijalnih gubitaka zbog fluktuacija tržišnih cijena nekretnina u

vlasništvu Društva. U izloženost predmetnom riziku ulaze nekretnine koje služe za obavljanje djelatnosti te nekretnine

koje ne služe obavljanju djelatnosti već su u funkciji ulaganja (investicijske nekretnine).

Ulaganja u portfelj nekretnina na 31.12.2017. godine u SII bilanci iznose 866.596 901.568 tisuća HRK (2016.: 1.045.762

tisuća HRK).

Kapitalni zahtjev za rizik promjene cijene nekretnina na dan 31.12.2017. godine iznosi 216.649 tisuća HRK (2016.:

261.440 tisuća HRK), a prema standardnoj formuli izračunava se kao 25% iznosa ukupne vrijednosti nekretnina u

portfelju.



Stranica 48

Društvo upravlja s nekretninama na način što kvalitetnije aktivacije nekretnina s ciljem ostvarivanja viših i sigurnijih

prinosa odnosno očuvanja vrijednosti nekretnina.

Rizik raspona

Rizik raspona je rizik potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz osjetljivosti vrijednosti imovine izložene kreditnom riziku

na promjene kamatnih stopa iznad razine bezrizičnih kamatnih stopa (promjene tzv. kreditnih spreadova). Ovaj rizik

obuhvaća svu kamatno osjetljivu imovinu izloženu kreditnom riziku koja se prema odredbama regulative ne smatra

nerizičnom (tj. ima kreditni spread). Efektivno se u portfelju Društva to odnosi na državne i korporativne obveznice

(osim državnih obveznica RH denominiranih u HRK i EUR, koje se prema zakonskim odredbama smatraju nerizičnima),

sve zajmove i sve depozite u bankama (uključujući i svu navedenu imovinu kojoj je Društvo indirektno izloženo kroz

ulaganja u investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-through principa).

Kapitalni zahtjev na 31.12.2017. godine u iznosu od 116.432 tisuća HRK (2016.: 127.476 tisuća HRK), izračunat je

zbrajanjem pojedinačnih kapitalnih zahtjeva ovisno o vrsti imovine, modificiranoj duraciji pojedinog instrumenta i

kreditnom rejtingu izdavatelja, a sve sukladno zahtjevima standardne formule.

Ulaganja u državne dužničke vrijednosne papire odnose se na obveznice čiji su izdavatelji Ministarstvo Financija RH,

HBOR i državna tijela drugih članica EU, a fer vrijednost (vrijednost u SII bilanci) navedenih ulaganja na 31.12.2017.

iznosi 5.105.698 tisuća HRK (2016.: 3.890.219 tisuća HRK). Od predmetnih obveznica u izračun kapitalnog zahtjeva za

rizik raspona na 31.12.2017. ulaze samo one obveznice koje nisu denominirane u HRK i EUR.

S ciljem upravljanja predmetnim rizikom Društvo redovito prati makroekonomsko i političko okruženje u RH, kreditni

rejting RH, kreditni spread (CDS) te u konačnici izdvaja kapitalne zahtjeve.

Ulaganja u korporativne dužničke vrijednosne papire u SII bilanci na dan 31.12.2017. iznose 68.750 tisuća HRK (2016.:

92.070 tis. HRK). Odnose se na ulaganja Društva u obveznice i komercijalne zapise čiji su izdavatelji trgovačka društva

sa sjedištem u RH. Društvo upravlja s predmetnim rizikom kroz detaljne analize ulaganja odnosno poslovanja

izdavatelja te analize makroekonomskog i političkog okruženja RH.

Ulaganja u depozite bankama na 31.12.2017. godine u SII bilanci iznose 819.966 tisuća HRK (2016.: 1.221.741 tis. HRK).

Predmetna ulaganja se odnose na oročavanje sredstava putem komercijalnih depozita u bankama sa sjedištem u RH

koje imaju visoku stopu adekvatnosti kapitala te su prema internoj metodologiji Društva ocijenjene prihvatljivim

internim rejtingom.

Društvo oročava sredstva kroz depozite u bankama s ciljem održavanja adekvatne strukture likvidne imovine te

ostvarivanja prinosa na ulaganje. Društvo u gotovo svim ugovorima o deponiranju ima ugrađenu klauzulu o mogućnosti

prijevremenog razročenja.

Za procjenu kreditnog rizika prilikom ulaganja u depozite te monitoringa izloženosti bankama, Društvo je razvilo

interni rejting sustav za procjenu kreditnog rizika banaka te svakoj banci dodjeljuje interni rejting, pri čemu dodijeljeni

rejting procjenjuje i opisuje kreditnu kvalitetu banke.



Stranica 49

Uz navedeni uspostavljeni interni rejting banaka, sustav upravljanja predmetnim rizikom obuhvaća i redoviti

monitoring izloženosti i poslovanja banaka, praćenje makroekonomskog okruženja, praćenje usklađenosti s limitima,

prema potrebi poduzimanje djelomičnog ili pravovremenog smanjenja izloženosti, izdvajanje kapitalnih zahtjeva te

održavanje relativno kratkoročne strukture predmetne izloženosti.

Ulaganja u zajmove na 31.12.2017. godine u SII bilanci iznose 521.588 tisuća HRK (2016.: 376.285 tis. HRK). Iz sredstava

za pokriće matematičke pričuve, zajmovi se odobravaju temeljem polica osiguranja života, odnosno uz vinkulaciju istih

u korist Društva, što ujedno predstavlja i prvoklasni instrument osiguranja. Ostali zajmovi se odobravaju sukladno

internim propisima uzimajući u obzir internu procjenu kreditnog rizika zajmotražitelja te instrumente osiguranja (u

pravilu založno pravo na nekretninama). Društvo upravlja s predmetnim rizikom kroz detaljne analize poslovanja

zajmoprimaca te analize makroekonomskog i političkog okruženja RH.

Rizik koncentracije

Rizik koncentracije je rizik koji proizlazi iz nedovoljne diversifikacije unutar portfelja imovine, odnosno iz akumulacije

izloženosti Društva drugim ugovornim stranama. Ovaj rizik u Društvu obuhvaća izloženost ulaganjima u depozite u

bankama, dionice, zajmove, nekretnine i obveznice (uključujući i svu navedenu imovinu kojoj je Društvo indirektno

izloženo kroz ulaganja u investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-through principa).

Kapitalni zahtjev za rizik koncentracije na 31.12.2017. godine iznosi 674.016 tisuća HRK (2016.: 474.404 tisuća HRK).

Pojedine izloženosti riziku koncentracije utvrđuju se na bazi pripadnosti korporativnoj grupi (tzv. Single Name

Exposure – SNE), a kapitalni zahtjev se izračunava agregiranjem kapitalnih zahtjeva za pojedine SNE-e. Kapitalni

zahtjevi za pojedine SNE-e računaju se temeljem iznosa izloženosti koje prelaze određene granične razine definirane za

pojedine kategorije imovine na temelju veličine ukupnog portfelja te kreditnog rejtinga izdavatelja, a što je sve

propisano standardnom formulom.

Kapitalni zahtjev za rizik koncentracije u bitnome proizlazi iz izloženosti Društva ulaganjima u povezana društva

(izloženost SNE-u grupe kojoj samo Društvo pripada), depozitima u bankama te obveznicama Republike Hrvatske.

Do porasta kapitalnog zahtjeva za rizik koncentracije u 2017. godini došlo je u prvom redu zbog drugačije strukture

imovine uslijed pripajanja društava CROATIA Lloyd d.d. i CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. te uslijed povećane

izloženosti unutar Grupe kroz odobrene zajmove povezanim društvima.



Stranica 50

C.3 KREDITNI RIZIK

Kreditni rizik je rizik potencijalnih gubitaka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza koje druga ugovorna strana ima

prema Društvu.

U svom portfelju Društvo je izloženo kreditnom riziku iz sljedećih pozicija:

ulaganja u dužničke vrijednosne papire (državne i korporativne);

ulaganja u depozite bankama;

ulaganja u zajmove;

potraživanja po osnovi premije osiguranja i ugovora o reosiguranju te ostala potraživanja;

udio reosiguranja u tehničkim pričuvama;

izloženost bankama kroz poslovne račune;

ulaganje u FX ugovore.

Kreditni rizik koji proizlazi iz ulaganja u državne i korporativne dužničke vrijednosne papire, ulaganja u depozite

bankama te ulaganja u zajmove (uključujući i svu navedenu imovinu kojoj je Društvo indirektno izloženo kroz ulaganja

u investicijske fondove, kao rezultat primjene tzv. look-through principa) je sukladno standardnoj formuli obrađen u

modulu tržišnog rizika – podmodul rizika raspona (vidjeti prethodno poglavlje). Ostali prethodno navedeni izvori

kreditnog rizika su obrađeni u nastavku, a sukladno standardnoj formuli ulaze u modul rizika druge ugovorne strane.

Za svu imovinu kroz koju je Društvo izloženo kreditnom riziku (osim obveznica, depozita i zajmova koji su obrađeni u

modulu tržišnog rizika kako je navedeno prethodno) prema standardnoj formuli koju Društvo koristi za izračun

adekvatnosti kapitala, određuje se kapitalni zahtjev za modul rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane.

Imovina koja se sagledava u sklopu navedenog modula razvrstava se u dvije skupine:

imovina vrste 1: obuhvaća izloženosti reosigurateljima kroz udio reosiguranja u tehničkim pričuvama i

izloženosti bankama kroz poslovne račune (uključujući i indirektnu izloženost kroz investicijske fondove, kao

rezultat primjene tzv. look-through principa);

imovina vrste 2: obuhvaća sve ostale oblike potraživanja.

Kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane na 31.12.2017. godine iznosi 94.523 tisuća HRK (2016.: 136.891 tisuća

HRK), a utvrđen je na način da se za obje vrste imovine utvrđuje gubitak u slučaju propasti (eng. Loss given default ili

kraće LGD), pri čemu se LGD za imovinu vrste 1 utvrđuje za svaku pojedinu izloženost. Također, za imovinu vrste 1

dodatno se utvrđuje i vjerojatnost propasti (eng. Probability of default ili PD), ovisno o kreditnom rejtingu druge

ugovorne strane.

Kapitalni zahtjevi po pojedinim podmodulima rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane dani su u sljedećoj

tablici.



Stranica 51

Tablica C.3.1. Kapitalni zahtjev modula rizika neispunjenja obveza druge ugovorne strane na dan 31.12.2017. (000 HRK)

Rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Izloženost vrste 1 58.748 105.624

Izloženost vrste 2 42.105 38.503


Ukupno rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane 94.523 136.891

Potraživanja od osiguranja i posrednika, potraživanja od reosiguranja i ostala potraživanja na dan 31.12.2017. godine u

SII bilanci iznose 267.691 tisuća HRK (2016.: 250.421 tis. HRK).

Osim izračuna kapitalnih zahtjeva, neke od metoda koje se koriste kod analize i procjene izloženosti kreditnom riziku

po osnovi ovih potraživanja su analiza naplate dužne premije (po godinama naplate i godinama sklapanja police),

analiza starosne strukture duga, analiza kretanja ispravaka vrijednosti potraživanja te kreditna analiza dužnika.

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama na dan 31.12.2017. godine u SII bilanci iznosi 165.027 tisuća HRK (2016.: 143.235

tisuća HRK).

Upravljanje predmetnim rizikom, zasniva se na praćenju kreditne kvalitete reosiguratelja, adekvatnoj diversifikaciji

portfelja te redovitom praćenju stanja na tržištu reosiguranja kao i promjena u financijskoj snazi reosiguratelja.

Iznos na poslovnim računima u bankama na dan 31.12.2017. godine iskazan u SII bilanci iznosi 48.374 tis. HRK (2016.:

66.135 tis.HRK).

Društvo je izloženo kreditnom riziku i kroz FX Forward i Swap ugovore koje ugovara od sredine 2017. godine primarno

sa svrhom zaštite od valutnog rizika. Društvo je uspostavilo potrebne procese za navedena ulaganja, pri čemu su

uspostavljene potrebne mjere za kontrolu kreditnog rizika ulaganja u FX ugovore. Kreditni rizik koji proizlazi iz FX

ugovora vrlo je niske značajnosti, uslijed relativno niskih fer vrijednosti navedenih ugovora te ugovaranja tzv.

varijabilne marže, tj. kolaterala upravo s namjerom smanjenja kreditnog rizika.

Vrijednost FX Forward i Swap ugovora na dan 31.12.2017. godine iznosi -307 tisuća HRK (neto iznos), dok u 2016. godini

Društvo nije ulagalo u izvedene instrumente. Svi izvedeni instrumenti ugovoreni su kao buduća prodaja valute EUR i

kupnja valute HRK.



Stranica 52

C.4 RIZIK LIKVIDNOSTI

Rizik likvidnosti je rizik da Društvo neće biti u mogućnosti unovčiti svoja ulaganja i druga sredstva kako bi podmirilo

svoje financijske obveze o njihovu dospijeću.

Radi osiguranja kontinuiranog poslovanja i usklade sa zakonskim zahtjevima, Društvo ima portfelj likvidne imovine kao

dio strategije upravljanja rizikom likvidnosti. Društvo ima vrlo dobru likvidnosnu poziciju te je uvijek bilo u mogućnosti

bez ikakvih problema pravovremeno podmirivati svoje obveze o njihovom dospijeću.

Sustav upravljanja rizikom likvidnosti se sastoji od:

redovitog praćenja ročne strukture imovine i obveza;

definicije likvidnih sredstava te njihovog redovitog praćenja i održavanja u dostatnom iznosu;

održavanja rezervi likvidnosti;

redovitog planiranja priljeva i odljeva;

odgovarajućih procedura prethodne najave većih priljeva i odljeva;

definiranog apetita za rizikom te uspostavljenih limita;

provedbe stres testova i analiza osjetljivosti;

uspostavljenog procesa izvještavanja;

definiranih postupaka u slučaju nelikvidnosti i prijeteće nelikvidnosti.

Posebna pozornost kod planiranja priljeva i odljeva novčanih sredstava posvećuje se njihovom usklađivanju s obzirom

na iznos i ročnost odnosno valutnoj strukturi priljeva i odljeva novčanih sredstava kada je riječ o transakcijama u

stranim valutama.

U skladu s člankom 295., stavak 5. Delegirane uredbe (EU) 2015/35, Društvo izvještava da na dan 31.12.2017. godine

ukupan iznos očekivane dobiti koja je uključena u buduće premije (tzv. EPIFP) izračunate u skladu s člankom 260.,

stavak 2., iznosi 60.700 tisuća HRK za neživotna osiguranja i 288.881 tisuća HRK za životna osiguranja.

C.5 OPERATIVNI RIZIK

Operativni rizik je rizik potencijalnih gubitaka zbog neadekvatnih ili pogrešnih poslovnih procesa ili događaja

prouzročenih pogreškama zaposlenika, sustava ili nastupa nepovoljnih vanjskih događaja.

Operativni rizik korelira s veličinom Društva i kompleksnošću organizacije, procesa, broja zaposlenih, razgranatosti

prodajne mreže i veličinom IT sustava te je prisutan u svim fazama poslovnih procesa.

Kapitalni zahtjev za operativni rizik prema odredbama standardne formule na dan 31.12.2017. iznosi 69.327 tisuća HRK

(2016.: 68.041 tis. HRK), a određuje se kao funkcija zarađenih premija, tehničkih pričuva te troškova vezanih za unit-

linked proizvode.



Stranica 53

Kao prvi aspekt upravljanja operativnim rizikom, a sve s ciljem pravovremene identifikacije rizika, poduzimanja

potrebnih mjera u ostvarenju poslovnih ciljeva te minimizacije rizika, Društvo je uspostavilo sustav unutarnjih kontrola

odnosno aktivnosti i procese kojima se nastoji osigurati operativna učinkovitost, preciznost, točnost i pravovremenost

podataka te usklada poslovanja s regulatornim i internim propisima, kao i minimizirati operativni rizik inherentan u

svim poslovnim procesima Društva. Također, u Društvu je uspostavljen i sustav upravljanja kvalitetom prema normi

ISO 9001:2015.

Potrebne kontrole, kontrolne procedure te administrativni i računovodstveni postupci i odgovornosti u pojedinim

procesima i aktivnostima, uređene su internim aktima Društva.

Drugi aspekt upravljanja operativnim rizicima odnosi se na organizaciju zasebnih područja praćenja operativnih rizika

reguliranih kroz aktivnosti i propise po zasebnim cjelinama poput:

upravljanje IT rizicima;

upravljanje rizicima informacijske i korporativne sigurnosti i prijevara;

upravljanje rizicima kontinuiteta poslovanja;

upravljanje rizicima zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša;

upravljanje rizikom pranja novca i financiranja terorizma;

upravljanje rizikom usklađenosti.

S obzirom na predstojeće brojne zakonske promjene u 2018. godini, posebice u području distribucije proizvoda (IDD),

postupanja s osiguravateljnim proizvodima koji imaju investicijsku komponentu (PRIIPS), sprječavanja pranja novca i

financiranja terorizma (ZSPNFT), zaštite pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i slobodnom kretanju takvih

podataka (GDPR) te u području tržišta kapitala, tijekom 2017. godine Društvo je implementiralo novu zakonsku

regulativu u interne akte i procese Društva. S obzirom na izuzetno visoke predviđene prekršajne sankcije za pojedino

prekršajno djelo u svim navedenim područjima, rizik usklađenosti Društvo procjenjuje visoko značajnim.

C.6 OSTALI ZNAČAJNI RIZICI

Pod ostalim značajnim rizicima Društvo je identificiralo rizik ugleda (reputacijski rizik), strateški rizik i rizik

eksternalizacije. Navedeni rizici su primarno kvalitativne prirode i po svojoj prirodi su teško mjerljivi kvantitativnim

metodama, pa stoga upravljanje navedenim rizicima podrazumijeva kontinuirano praćenje i analizu odgovarajućih

indikatora rizika te pravodobno poduzimanje aktivnosti kojima se nastoje umanjiti ili prevenirati možebitne negativne

posljedice materijalizacije istih.

Društvo također redovito prati i tzv. eksterne faktore rizika (rizici makroekonomskog, zakonodavnog i političkog

okruženja) koji su većinom kvalitativne prirode te koreliraju, odnosno utječu na ostale rizike.



Stranica 54

Rizik ugleda

Rizik ugleda ili reputacijski rizik se definira kao rizik gubitka koji proizlazi od mogućeg negativnog utjecaja na ugled

Društva kao posljedica negativne javne percepcije. U osnovi nastaje u kontekstu ocjene koju daje klijent odnosno šira

javnost o načinu na koji Društvo upravlja svojim poslovanjem odnosno o kvaliteti i efikasnosti svojih proizvoda i

usluga. Rizik ugleda je djelomično egzogen rizik za Društvo, s obzirom da na javnu percepciju Društva mogu utjecati i

treće strane te je uglavnom posljedica materijalizacije nekih drugih rizika.

Sustav upravljanja rizikom ugleda u Društvu sastoji se od:

adekvatnih i pravovremenih strateških odluka menadžmenta Društva na svim razinama odnosno njihove brze i

efikasne reakcije na promjene na tržištu, u regulativi i komunikaciji s javnošću;

adekvatnih internih propisa i procedura o radu te kontinuiranog unaprjeđenja istih u svim segmentima

poslovanja;

redovitog monitoringa rizika ugleda kroz analizu zadovoljstva i pritužbi klijenata;

efikasne marketinške strategije, odnosno alokacije marketinškog budžeta;

kontinuiranog promoviranja kulture poslovnog ponašanja;

daljnjeg razvoja i unaprjeđenja kontrolnih/ključnih funkcija u Društvu.

Strateški rizik

Strateški rizik je rizik koji rezultira iz strateških poslovnih odluka te neprilagođenosti poslovnih odluka promjenama u

okruženju. Uključuje rizike konkurencije, rizike osiguranika, rizike promjena u industriji i rizike promjene u potražnji,

kao i rizike svih ostalih relevantnih promjena u okruženju.

Društvo je svjesno kvalitativne prirode ovog rizika, njegove korelacije s ostalim rizicima te posebice utjecaja eksternih

faktora rizika tj. okruženja. Sustav upravljanja strateškim rizikom u Društvu obuhvaća pravovremenu i efikasnu

reakciju Društva na promjene okruženja odnosno:

redovitu analizu i praćenje okruženja u kojem Društvo posluje, s posebnim naglaskom na makroekonomske

okolnosti te aktivnosti konkurencije;

sustavno strateško i financijsko planiranje, uključujući praćenje ostvarenja planova te poduzimanja mjera

uslijed značajnijih odstupanja;

uspostavljen proces upravljanja kvalitetom;

razvoj i uvođenje novih proizvoda i distribucijskih kanala: ulaganje u prodajnu mrežu, razvoj prodajnih kanala,

edukacija zaposlenika, unaprjeđenje odnosa s klijentima, razvoj novih i redizajn postojećih proizvoda, brzo i

kvalitetno rješavanje šteta sukladno potrebama klijenata;

optimizacija poslovanja s ciljem racionalizacije, ali i poboljšanja poslovnih procesa koji rezultiraju kvalitetnijim

korisničkim iskustvom i zadovoljstvom (digitalizacija poslovanja te administrativna i troškovna racionalizacija i

osuvremenjivanje svih poslovnih procesa, optimizacija ulagačkog portfelja);

rast i razvoj svih društava koja posluju u okviru Grupe s ciljem unaprjeđenja njihovih tržišnih pozicija.



Stranica 55

Rizik izdvajanja poslova (rizik eksternalizacije)

Rizik izdvajanja poslova je rizik ugovornog povjeravanja obavljanja poslova Društva pružateljima usluga, koje bi

Društvo inače obavljalo samo. Rizik je identificiran u Društvu tijekom 2017. godine, od kada je Društvo izdvojilo

poslove pohranjivanja mail sandučića i uredskih dokumenata Društva u Microsoft Office 365 sustav.

Pravilnikom o izdvajanju poslova ili funkcija definirani su elementi upravljanja predmetnim rizikom, procjena rizika,

odabir pružatelja usluge, praćenje i izvještavanje o izloženosti riziku, izlazna strategija u slučaju prijevremenog

prestanka ugovornog odnosa kao i uloge i odgovornosti nositelja pojedinih aktivnosti u procesu izdvajanja poslova.

C.7 ANALIZA OSJETLJIVOSTI I TESTOVI OTPORNOSTI

U sklopu izračuna kapitalnih zahtjeva, Društvo provodi analizu osjetljivosti omjera solventnosti u svrhu prikazivanja

promjena omjera solventnosti Društva na različite raspone šokova. Pritom se kroz profil rizičnosti revidiraju rizici koji

proizlaze iz poslovanja Društva te se definira plan aktivnosti koji se može implementirati u slučaju nastupa nepovoljnih

događaja.

Društvo analizom osjetljivosti kvantificira utjecaje na omjer solventnosti primjenjujući različita kretanja na:

kamatne stope;

tečaj eura u odnosu na kunu;

raspon (eng: spread) korporativnih i državnih obveznica na tržištu RH;

cijene vlasničkih vrijednosnih papira kojima se trguje na EU tržištima;

cijene nekretnina na RH tržištu;

stope odustanaka kod životnih osiguranja;

stope smrtnosti kod životnih osiguranja.

Rezultati analize osjetljivosti prikazani u nastavku sugeriraju da je omjer solventnosti Društva vrlo otporan na različite

pojedinačne šokove.

Tablica C.7.1. Analiza osjetljivosti omjera solventnosti Društva na financijske šokove na dan 31.12.2017.

Analiza osjetljivosti na financijske šokove

SCR omjer Efekti na SCR omjer

Omjer solventnosti na 31.12.2017. 261,79% -

Pomak kamatne krivulje +50 bps 263,73% 1,94%

Pomak kamatne krivulje -50 bps 259,45% -2,34%

Pomak kamatne krivulje +100 bps 265,32% 3,53%

Pomak kamatne krivulje -100 bps 256,64% -5,15%

Rast tečaj EUR/HRK +10% 268,66% 6,87%

Pad tečaj EUR/HRK -10% 251,92% -9,87%

Rast kreditnog raspona korporativnih obveznica +100 bps 261,66% -0,13%

Rast kreditnog raspona državnih obveznica RH +75 bps 249,82% -11,97%

Pad vrijednosti dionica na EU tržištu -25% 255,19% -6,60%

Pad vrijednosti nekretnina na tržištu -10% 256,68% -5,11%



Stranica 56

Tablica C.7.2. Analiza osjetljivosti omjera solventnosti Društva na ostale šokove na dan 31.12.2017.

Analiza osjetljivosti na ostale šokove SCR omjer Efekti na SCR omjer

Omjer solventnosti na 31.12.2017 261,79% -

Rast stope odustanaka 10% 261,21% -0,58%

Pad stope odustanaka -10% 261,74% -0,05%

Rast stope smrtnosti +15% 261,21% -0,58%

Pad stope smrtnosti -20% 260,92% -0,87%

Uz analizu osjetljivosti, Društvo redovito provodi testove otpornosti (stres testove) te razmatra različite scenarije,

sagledavajući utjecaj na kapital odnosno profil rizičnosti Društva te uzima u obzir rezultate istih u procesima

odlučivanja i planiranja.

U 2017. godini razmatrano je niz stres testova i scenarija koje je Društvo smatralo razumnim i potrebnim promatrati, a

čiji su rezultati kao i korištene pretpostavke detaljno dokumentirani u Izvješću o anticipativnoj procjeni vlastitih rizika

i solventnosti za 2017. godinu, dostavljenom regulatornoj agenciji (HANFA-i). U svakom od provedenih stres testova

Društvo je bilo adekvatno kapitalizirano. Čak i u malo vjerojatnom ekstremnom scenariju poput defaulta svih

obveznica izdanih od Republike Hrvatske uz stopu oporavka od 55% (dio vrijednosti obveznica koji se očekuje naplatiti

i/ili za koje se obveznice mogu prodati u slučaju defaulta) Društvo ostaje kapitalno adekvatno.


D. VREDNOVANJE ZA POTREBE SOLVENTNOSTI

Stranica 57


D.1 IMOVINA

Vrednovanje imovine za potrebe solventnosti (dalje u tekstu: SII vrijednost), odnosno vrijednosti imovine prikazane u

financijskim izvještajima Društva (dalje u tekstu: IFRS vrijednost) te razlike u iznosima SII i IFRS vrednovanja dani su u

sljedećoj tablici.

Tablica D.1.1. Vrijednost imovine prema IFRS i SII na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Vrsta imovine 2017. 2016.

IFRS SII SII - IFRS IFRS SII SII - IFRS

Državne obveznice 4.766.122 5.105.698 339.576 3.572.602 3.890.219 317.617

Korporativne obveznice 68.091 68.750 659 89.772 92.070 2.298

Investicijski fondovi 102.951 102.951 0 258.751 258.751 0

Vlasnički vrijednosni papiri 449.790 449.790 0 386.317 386.317 0

Depoziti osim novčanih ekvivalenata 813.393 819.966 6.573 1.221.713 1.221.741 28

Krediti i hipoteke 510.897 521.588 10.691 375.888 376.286 398

Derivativi 1.692 1.692 0 0 0 0

Udjeli u povezanim društvima, uključujući

sudjelovanja 315.311 756.586 441.275 394.644 961.141 566.497

Nekretnine (osim za vlastitu upotrebu) 414.923 414.923 0 448.528 448.528 0

Razgraničeni troškovi pribave 173.912 0 -173.912 110.496 0 -110.496

Imovina koja se drži za ugovore povezane s

indeksom i udjelima u investicijskim

fondovima

335.664 335.664 0 138.351 138.351 0

Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu

upotrebu 474.371 486.645 12.274 634.905 640.400 5.495

Nematerijalna imovina 27.168 0 -27.168 16.281 0 -16.281

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama 211.958 165.027 -46.931 181.954 143.235 -38.719

Potraživanja od osiguranja i posrednika 740.614 180.025 -560.589 574.583 132.916 -441.667

Potraživanja od reosiguranja 29.773 29.773 0 36.692 36.692 0

Ostala potraživanja 141.369 57.893 -83.475 143.023 80.813 -62.210

Novac i novčani ekvivalenti 48.374 48.374 0 66.199 66.199 0

Odgođena porezna imovina 28.428 0 -28.428 43.105 0 -43.105

Sva ostala imovina, koja nije prikazana

drugdje 10.124 10.124 0 9.077 9.077 0

Ukupno 9.664.926 9.555.470 -109.456 8.702.881 8.882.736 179.855

U nastavku je zasebno za svaku značajnu kategoriju imovine dan prikaz vrijednosti imovine te opis osnova, metoda i

glavnih pretpostavki koje se upotrebljavaju za vrednovanje za potrebe solventnosti (SII vrednovanje).

Također je dano kvantitativno i kvalitativno objašnjenje svih značajnih razlika između osnova, metoda i glavnih

pretpostavki koje Društvo upotrebljava za vrednovanje u financijskim izvještajima (IFRS vrednovanje).



Stranica 58

Vrednovanje ulaganja

Državne obveznice u SII iznosu od 5.105.698 tisuća HRK (2016.: 3.890.219 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti vrednuje ulaganja u državne obveznice po fer vrijednosti.

Za državne obveznice kojima se trguje u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost izračunava se primjenom prosječne cijene

trgovanja ponderirane količinom vrijednosnog papira protrgovanog na burzi te prijavljenih institucionalnih transakcija i

OTC transakcija. Za državne obveznice kojima se trguje na uređenim tržištima ostalih država članica Europske unije i

država članica OECD-a, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju ostvarene tog dana na

matičnoj burzi izdavatelja ili burzi koja je definirana kao primarni izvor cijene, odnosno vrijednosnog papira, a cijena je

službeno uvrštena na financijsko-informacijskom servisu (Bloomberg).

Najreprezentativnija fer vrijednost je cijena financijskog instrumenta na aktivnom tržištu. Aktivno odnosno neaktivno

tržište definira se minimalnim brojem trgovinskih dana za pojedini vrijednosni papir u prethodnom tromjesečnom

razdoblju. Ukoliko se vrijednosnim papirom trgovalo manje od propisanog minimuma trgovinskih dana Društvo za

razgraničenje aktivnog i neaktivnog tržišta može uzeti kriterije poput volumena trgovanja u odnosu na prosječni

volumen u tromjesečnom razdoblju, razliku između zadnje cijene ponude na kupnju i zadnje cijene ponude na prodaju,

volumen trgovanja u odnosu na tržišnu kapitalizaciju u tromjesečnom razdoblju, volumen trgovanja u odnosu na

ukupan broj trgovinskih dana te postojanje kotiranih cijena na OTC tržištu od strane specijalista za trgovanje.

Ulaganja u državne obveznice koje nemaju iskazanu cijenu na tržištu vrednuju se metodom diskontiranih novčanih

tokova primjenom prinosa do dospijeća na instrument sličnih karakteristika za koji su dostupni tržišni podaci, odnosno

primjenom najbolje procjene tržišnog prinosa do dospijeća.

Vrijednost državnih obveznica u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 4.766.122 tisuća HRK

dok vrijednost istih iskazanih u SII bilanci iznosi 5.105.698 tisuća HRK te je u najvećem dijelu utvrđena temeljem

tržišnih cijena na aktivnim tržištima. Razlika u iznosu od 339.576 tisuća HRK u bilanci SII posljedica je svođenja

obveznica koje se drže do dospijeća na fer vrijednost, a koje se u financijskim izvještajima Društva iskazuju po

amortiziranom trošku te u iznosu nedospjele kamate koja je u financijskim izvještajima prikazana u ostalim

potraživanjima.

Korporativne obveznice u SII iznosu od 68.750 tisuća HRK (2016.: 92.070 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti vrednuje ulaganja u korporativne obveznice po fer vrijednosti.

Za korporativne obveznice kojima se trguje u Republici Hrvatskoj, fer vrijednost izračunava se primjenom prosječne

cijene trgovanja ponderirane količinom vrijednosnog papira protrgovanog na burzi te prijavljenih institucionalnih

transakcija i OTC transakcija.



Stranica 59

Za korporativne obveznice kojima se trguje na uređenim tržištima država članica Europske unije i država članica OECD-

a, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju ostvarene tog dana na matičnoj burzi izdavatelja

ili burzi koja je definirana kao primarni izvor cijene, odnosno vrijednosnog papira, a cijena je službeno uvrštena na

financijsko-informacijskom servisu (Bloomberg).

Utvrđivanje aktivnog odnosno neaktivnog tržišta jednako je kao i kod državnih obveznica.

Ulaganja u korporativne obveznice koje nemaju iskazanu cijenu na tržištu vrednuju se metodom diskontiranih

novčanih tokova primjenom prinosa do dospijeća na instrument sličnih karakteristika za koji su dostupni tržišni podaci,

odnosno primjenom najbolje procjene tržišnog prinosa do dospijeća.

Vrijednost korporativnih obveznica u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 68.091 tisuća

HRK, a vrijednost iskazana u SII bilanci 68.750 tisuća HRK. Razlika u iznosu od 659 tisuća HRK odnosi se na nedospjelu

kamatu koja je u financijskim izvještajima prikazana u ostalim potraživanjima.

Investicijski fondovi u SII iznosu od 102.951 tisuća HRK (2016.: 258.751 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti vrednuje ulaganja u investicijske fondove po fer vrijednosti. Fer vrijednost za

udjele u investicijskim fondovima izračunava se primjenom cijene udjela (vrijednost neto imovine) za određeni

investicijski fond objavljene od strane društva za upravljanje investicijskim fondovima ili objavljene na financijsko-

informacijskom servisu.

Vrijednost investicijskih fondova u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 102.951 tisuća HRK

te je ista vrijednost iskazana i u bilanci SII s obzirom da su investicijski fondovi u financijskim izvještajima Društva

iskazani po fer vrijednosti.

Vlasnički vrijednosni papiri u SII iznosu od 449.790 tisuća HRK (2016.: 386.317 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti vrednuje ulaganja u vlasničke vrijednosne papire (dionice) po fer vrijednosti.

Za dionice kojima se trguje na aktivnom tržištu u Republici Hrvatskoj fer vrijednost se izračunava primjenom prosječne

cijene trgovanja ponderirane količinom vrijednosnog papira protrgovanog na burzi te prijavljenih institucionalnih

transakcija i OTC transakcija. Za dionice kojima se trguje na uređenim aktivnim tržištima država članica Europske unije

i država članica OECD-a, fer vrijednost se definira na temelju cijene zadnje ponude na kupnju ostvarene tog dana na

matičnoj burzi izdavatelja ili burzi koja je definirana kao primarni izvor cijene, odnosno vrijednosnog papira, a cijena je

službeno uvrštena na financijsko-informacijskom servisu.

Proces razgraničenja aktivnog i neaktivnog tržišta isti je kao i kod obveznica osim što je definirani minimalni broj

trgovinskih dana veći nego za obveznice (stroži kriterij).



Stranica 60

Za dionice kojima se ne trguje i/ili koje ne kotiraju na uređenom tržištu te koje nemaju aktivno tržište, fer vrijednost

utvrđuje se alternativnim metodama procjena. Za utvrđivanje fer vrijednosti financijske imovine koriste se sljedeće

alternativne metode procjene:

metoda diskontiranih slobodnih novčanih tokova;

metoda diskontiranih novčanih tokova;

metoda usporednih poduzeća;

metoda diskontiranja dividendi;

metoda rezidualne vrijednosti;

ostale primjenjive metode u praksi.

Društvo primjenjuje jednu od navedenih metoda za koju je procijenilo da je najreprezentativnija odnosno pomoću koje

se može najtočnije odrediti vrijednost predmetnih dionica.

Vrijednost dionica u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 449.790 tisuće HRK te je ista

vrijednost iskazana u SII bilanci s obzirom da su dionice i u financijskim izvještajima Društva iskazane po fer vrijednosti.

Navedena vrijednost dionica utvrđena je u najvećem dijelu temeljem tržišnih cijena na aktivnim tržištima.

Depoziti osim novčanih ekvivalenata u SII iznosu od 819.966 tisuća HRK (2016.: 1.221.741 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti iskazuje ulaganja u depozite osim novčanih ekvivalenata (depozite kod

banaka) po fer vrijednosti u iznosu od 819.966 tisuća HRK, koju utvrđuje diskontiranjem budućih novčanih tokova uz

primjenu tržišnih kamatnih stopa utvrđenih posebno za pojedinu banku, valutu i dospijeće depozita.

Vrijednost depozita u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 813.393 tisuća HRK, a razlika od

6.573 tisuća HRK u odnosu na SII bilancu odnosi se na nedospjelu kamatu koja je u financijskim izvještajima prikazana u

ostalim potraživanjima te na drugačiju metodologiju vrednovanja, budući da se u financijskim izvještajima depoziti

iskazuju po knjigovodstvenoj vrijednosti utvrđenoj prema amortiziranom trošku primjenom metode efektivne

kamatne stope.

Krediti i hipoteke u SII iznosu od 521.588 tisuća HRK (2016.: 376.286 tisuća HRK)

Društvo u financijskim izvještajima iskazuje ulaganja u kredite i hipoteke (zajmove) po knjigovodstvenoj vrijednosti

utvrđenoj prema amortiziranom trošku primjenom metode efektivne kamatne stope. Dodatno, Društvo redovito na

datume izvještavanja provodi test umanjenja zajmova, ako postoje objektivni dokazi za provođenje istog. Pritom

Društvo procjenjuje očekivane novčane tokove te ih diskontira na sadašnju vrijednost korištenjem efektivne kamatne

stope. Za potrebe izračuna solventnosti Društvo iskazuje ulaganja u zajmove po fer vrijednosti u iznosu od 521.588

tisuća HRK, koju utvrđuje prilagodbom efektivnih kamatnih stopa korištenih za potrebe utvrđivanja knjigovodstvene

vrijednosti na tržišne kamatne stope. Vrijednost zajmova u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine

iznosi 510.897 tisuća HRK, a razlika u odnosu na SII bilancu u iznosu od 10.691 tisuća HRK odnosi se na nedospjelu

kamatu koja je u financijskim izvještajima prikazana u ostalim potraživanjima te na drugačiju metodologiju

vrednovanja.



Stranica 61

Derivativi u SII iznosu od 1.692 tisuće HRK (2016.: 0 tisuća HRK)

Na 31.12.2017. Društvo u portfelju od derivativa (ili izvedenica) posjeduje FX Forward i Swap ugovore. Društvo za

potrebe izračuna solventnosti derivative vrednuje po fer vrijednosti, pri čemu se derivativi s pozitivnom vrijednošću

izvještavaju na strani imovine dok se oni s negativnom vrijednošću izvještavaju na strani obveza. Obzirom da derivativi

koje Društvo posjeduje u portfelju na datum izvještavanja ne kotiraju na aktivnom tržištu, Društvo njihovu fer

vrijednost utvrđuje korištenjem standardnih modela za vrednovanje FX Forward i Swap ugovora, pri čemu se koriste

javno dostupni ulazni podaci o tečajevima i referentnim kamatnim stopama.

Vrijednost derivativa s pozitivnom vrijednošću u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 1.692

tisuće HRK te je ista vrijednost iskazana i u bilanci SII s obzirom da su derivativi i u financijskim izvještajima Društva

iskazani po fer vrijednosti. Ako se u obzir uzmu i derivativi s negativnom vrijednošću, izviješteni na strani obveza,

ukupna vrijednost derivativa (neto iznos) na dan 31.12.2017. iznosi -307 tisuća HRK.

Udjeli u povezanim društvima, uključujući sudjelovanja u SII iznosu od 756.586 tisuća HRK (2016.: 961.141 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti iskazuje ulaganja u udjele u povezanim društvima, uključujući sudjelovanja,

primjenom prilagođene metode udjela (eng. adjusted equity method); razlika imovine i obveza, pri čemu su sve stavke

imovine i obveza vrednovane po fer vrijednosti), sukladno članku 13. st. 1. (b) Delegirane uredbe te njihova vrijednost u

SII bilanci Društva iznosi 756.586 tisuća HRK.

Vrijednost ulaganja u povezana društva u financijskim izvješćima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi 315.311 tisuća

HRK te je utvrđena u iznosu troška stjecanja naknadno korigiranog za eventualni gubitak od umanjenja (u slučajevima

kada je utvrđeno da vrijednost ulaganja nije nadoknadiva provodi se test umanjenja kojim se vrijednost ulaganja svodi

na procijenjeni nadoknadivi iznos).

Razlika u iznosu od 441.275 tisuća HRK posljedica je primjene drugačijih metodologija vrednovanja za ulaganja u

povezana društva u SII bilanci.

Nekretnine (osim za vlastitu upotrebu) u SII iznosu od 414.923 tisuća HRK (2016.: 448.528 tisuća HRK)

Nekretnine (osim za vlastitu upotrebu) tj. nekretnine za ulaganja Društva mjere se u financijskim izvještajima po fer

vrijednost na kraju svakog izvještajnog razdoblja temeljem procjene angažiranog ovlaštenog procjenitelja. Budući da je

fer vrijednost ulaganja u nekretnine iskazana u financijskim izvještajima Društva izvedena primjenom usporedne ili

dohodovne metode, što odgovara zahtjevima fer vrednovanja za Solventnost II, ista vrijednost je iskazana i u SII

bilanci.



Stranica 62

Vrednovanje ostale imovine

Razgraničeni troškovi pribave u SII iznosu od 0 HRK (2016.: 0 HRK)

Razgraničeni troškovi pribave za neživotna osiguranja u financijskim izvještajima Društva odnose se na provizije koje

se obračunavaju internoj i vanjskoj prodajnoj mreži nastale pri zaključivanju polica osiguranja tijekom trajanja

financijske godine. Navedene provizije se razgraničavaju na vrijeme trajanja police osiguranja, a razgraničeni troškovi

pribave se pritom odnose na onaj dio koji se odnosi na buduće obračunsko razdoblje. U ovom smislu, provizija koja se

obračunava prodajnoj mreži predstavlja ukupnu pribavnu proviziju za pojedinu policu osiguranja, a indirektni odnosno

opći troškovi prodaje se ne razgraničavaju.

Uvođenjem računovodstvene politike razgraničavanja troškova pribave, Društvo je ujedno uvelo i evidentiranje obveze

za nedospjelu proviziju. Obveza za nedospjelu proviziju je razlika između ukupne provizije koja se treba obračunati za

pojedinu policu osiguranja i obračunate provizije. Osnovica za izračun ukupne provizije predstavlja vrijednost policirane

(zaračunate) premije, dok je osnovica za izračun obračunate provizije iznos naplaćene premije po pojedinoj polici.

Nadoknadivi iznos razgraničenih troškova pribave se procjenjuje na svaki datum izvještavanja kao dio testa

adekvatnosti obveza neživotnih osiguranja.

Vrijednost razgraničenih troškova pribave po principima SII iskazana je s vrijednošću nula (0) HRK. U financijskim

izvještajima Društva razgraničeni troškovi pribave na datum izvještavanja izračunavaju se metodologijom koja je

usporediva s metodom obračuna pričuva za prijenosne premije na datum izvještavanja te iznose 173.912 tisuća HRK

(2016.: 110.496 tisuća HRK).

Imovina koja se drži za ugovore povezane s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima u SII iznosu od 335.664

tisuća HRK (2016.: 138.351 tisuća HRK).

U financijskim izvještajima Društva ova ulaganja se vrednuju po fer vrijednosti te su stoga iznosi iskazani u SII bilanci

isti.

Nekretnine, postrojenja i oprema za vlastitu upotrebu u SII iznosu od 486.645 tisuća HRK (2016.: 640.400 tisuća HRK)

U financijskim izvještajima Društva zemljišta i građevinski objekti mjere se po revaloriziranom iznosu koji čini njihova

fer vrijednost na datum revalorizacije, naknadno prilagođenom za amortizaciju dok se oprema i ostala materijalna

imovina mjere po trošku umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti.

Vrijednost nekretnina, postrojenja i opreme za vlastitu upotrebu na dan 31.12.2017. godine u financijskim izvještajima

Društva iznosila je 474.371 tisuća HRK (2016.: 634.905 tisuća HRK).

Za utvrđivanje revaloriziranog iznosa nekretnina za djelatnost Društvo je koristilo procjene nekretnina koje su proveli

neovisni ovlašteni eksterni procjenitelji u 2014. godini s tim da se u 2017. godini preispitalo postoje li indicije za

umanjenje vrijednosti te priznalo umanjenje vrijednosti onih nekretnina za djelatnost kod kojih je postojala značajna

razlika njezine neto knjigovodstvene vrijednosti u odnosu na prethodno utvrđenu vrijednost.



Stranica 63

Fer vrijednost nekretnina za djelatnost izvedena je procjenom prvenstveno uz primjenu dohodovne metode, a

najznačajniji inputi u ovoj procjeni vrijednosti bile su cijene ili prihodi od najma po četvornom metru, koji su generirani

temeljem usporedivih nekretnina u neposrednoj blizini i koji su potom usklađeni prema razlikama u ključnim

atributima.

U financijskim izvještajima Društva oprema i ostala materijalna imovina mjere se po trošku umanjenom za akumuliranu

amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti. U svrhu što boljeg prikazivanja fer vrijednosti SII bilance

Društvo je opremu i ostalu materijalnu imovinu u 2017. godini svelo na fer vrijednost primjenom korektivnog

umanjenja („haircut“) u iznosu od 10% od knjigovodstvene vrijednosti. Navedena korekcija određuje se temeljem

najbolje procjene Društva, uzimajući u obzir da ostatak vrijednosti navedene imovine odražava njenu fer vrijednost,

odnosno vrijednost za koju bi se ta imovina mogla razmijeniti s drugom voljnom stranom.

Nematerijalna imovina u SII iznosu od 0 HRK (2016.: 0 HRK)

U vrednovanju nematerijalne imovine korišten je konzervativan pristup tj. pretpostavka da se ista ne može izdvojiti

kao zasebna cjelina te ne postoji dokaz o transakciji iste ili slične imovine, koji upućuje da se imovina može prodati na

tržištu. Kako zbog toga nije moguće utvrditi fer vrijednost nematerijalne imovine ona je iskazana s vrijednošću nula (0)

HRK, sukladno čl. 12. Delegirane uredbe. U financijskim izvještajima Društva ova imovina vrednuje se po njezinu trošku

nabave umanjenom za akumuliranu amortizaciju i akumulirane gubitke od umanjenja vrijednosti te iznosi 27.168 tisuća

HRK ( 2016.: 16.281 tisuće HRK).

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama u SII iznosu od 165.027 tisuća HRK (2016.: 143.235) tisuća HRK

Opis razlika u vrednovanju udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama u skladu sa Solventnosti II u odnosu na

vrednovanja iskazana u financijskim izvještajima Društva dano je kasnije u tekstu u odjeljku koji adresira vrednovanje

tehničkih pričuva.

Potraživanja od osiguranja i posrednika u SII iznosu od 180.025 tisuća HRK (2016.: 132.916 tisuća HRK)

Potraživanja od osiguranja i posrednika Društva na dan 31. prosinca 2017. godine obuhvaćaju:

potraživanja od osiguranika po osnovi premije neživotnih osiguranja;

potraživanja od zastupnika odnosno posrednika u osiguranju;

potraživanja iz drugih poslova osiguranja.

Potraživanja po osnovi premije neživotnih osiguranja sastoje se od potraživanja za policiranu, a nefakturiranu premiju

(nedospjela premija) i potraživanja za nedospjelu i dospjelu fakturiranu, a nenaplaćenu premiju.

Potraživanja za fakturiranu, a nenaplaćenu premiju u financijskim izvještajima Društva iskazuju se po nominalnoj

vrijednosti, a za sumnjiva i nenaplativa potraživanja utvrđuje se ispravak vrijednosti. Umanjenje vrijednosti priznaje se

za sva nenaplaćena potraživanja od čijeg roka dospijeća do datuma bilance je proteklo 180 dana. Umanjenje vrijednosti

može se umanjiti za ona potraživanja po osnovi kojih je utvrđena obveza isplate štete dužniku (pričuva za štete).



Stranica 64

Potraživanja od zastupnika odnosno posrednika u osiguranju iskazuju se po nominalnoj vrijednosti, a za sumnjiva i

nenaplativa potraživanja utvrđuje se ispravak vrijednosti koji se formira po istom kriteriju kao i potraživanja za premiju.

Potraživanja iz drugih poslova osiguranja najvećim dijelom se sastoje od potraživanja po osnovi prava na regres, a

priznaju se za sve regresne predmete iz mirnog postupka koji proizlaze iz potraživanja od drugog osiguravajućeg

društva i regrese za koje je sklopljena nagodba o plaćanju s drugom ugovornom stranom. Umanjenje vrijednosti

regresnog potraživanja utvrđuje se za sva potraživanja kod kojih je od datuma dospijeća prošlo 180 dana. Utvrđeno

umanjenje vrijednosti može se umanjiti za ona regresna potraživanja po kojima je izvjesna naplata.

Za potrebe sastavljanja SII bilance iznos potraživanja po osnovi premije iskazan u financijskim izvještajima prilagođen je

(umanjen) za nediskontirani iznos nedospjele premije na dan vrednovanja, po policama u prijenosu na dan vrednovanja,

za koji se procjenjuje da će biti naplaćen u razdoblju nakon datuma vrednovanja i uračunat je kao novčani primici u

najboljoj procjeni premijskih rezervi.

U dijelu potraživanja po osnovi prava na regres izvršena je prilagodba na ime regresa za koje se procjenjuje da će biti

naplaćeni, a koji su ukalkulirani u najbolju procjenu tehničkih pričuva.

Dakle, ukupni je iznos potraživanja od osiguranja i posrednika u financijskim izvještajima 740.614 tisuća HRK (2016.:

574.583 tisuća HRK), dok je iznos u SII bilanci od 180.025 tisuća HRK (2016.: 132.916 tisuća HRK) dobiven nakon gore

opisanih prilagodbi (umanjenja).

Potraživanja od reosiguranja u SII iznosu od 29.773 tisuća HRK (2016.: 36.692 tisuća HRK)

Potraživanja iz poslova reosiguranja obuhvaćaju potraživanja od reosiguravatelja po osnovi udjela u naknadi šteta,

potraživanja za proviziju reosiguranja i potraživanja po premiji suosiguranja. Vrijednost potraživanja iz poslova

reosiguranja u financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 29.773 tisuća HRK (2016.: 36.692

tisuća HRK) te je ista vrijednost iskazana i u SII bilanci.

Ostala potraživanja u SII iznosu od 57.893 tisuća HRK (2016.: 80.813 tisuća HRK)

Ostala potraživanja u financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2017. godine obuhvaćaju potraživanja za

prihode iz ulaganja i ostala potraživanja te iznose 141.369 tisuće HRK (2016.: 143.023 tisuće HRK). Razlika od 83.476

tisuća HRK u odnosu na SII bilancu odnosi se na nedospjele kamate u iznosu od 83.045 tisuća HRK koje se iskazuju kao

ostala potraživanja u financijskim izvještajima, dok su u SII bilanci sastavni dio vrijednosti obveznica, depozita i

zajmova te na 431 tisuću HRK ostale materijalne imovine i zaliha koji su u financijskim izvještajima Društva iskazani

kao ostala potraživanja.

Novac i novčani ekvivalenti u SII iznosu od 48.374 tisuća HRK (2016.: 66.199 tisuća HRK)

Društvo za potrebe izračuna solventnosti iskazuje stanje novca i novčanih ekvivalenata po knjigovodstvenoj

vrijednosti. Vrijednost novca i novčanih ekvivalenata u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine

iznosi 48.374 tisuća HRK (2016.: 66.199 tisuća HRK) te je ista vrijednost iskazana i u SII bilanci.



Stranica 65

Odgođena porezna imovina u SII iznosu od 0 HRK (2016.: 0 HRK)

Vrijednost odgođene porezne imovine u financijskim izvještajima Društva na 31.12.2017. iznosi 28.428 (2016.: 43.105

tisuća HRK) te je iskazana u neto iznosu u odnosu na odgođenu poreznu obvezu. Odgođena porezna imovina najvećim

dijelom je priznata temeljem gubitaka od svođenja na fer vrijednost ulaganja u nekretnine i umanjenja vrijednosti

financijske imovine (primarno zajmova i financijske imovine raspoložive za prodaju).

Odgođena porezna imovina se priznaje u onoj mjeri u kojoj je vjerojatno da će biti raspoloživa oporeziva dobit na

temelju koje je moguće iskoristiti privremene razlike koje se odbijaju.

Knjigovodstveni iznos odgođene porezne imovine preispituje se na kraju svakog izvještajnog razdoblja i umanjuje u

onoj mjeri u kojoj više nije vjerojatno da će biti raspoloživ dostatan iznos oporezive dobiti za povrat cijelog ili dijela

porezne imovine. Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da će biti u primjeni u

razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva, temeljenim na poreznim zakonima koji su na

snazi ili u postupku donošenja do kraja izvještajnog razdoblja. Izračun odgođene porezne imovine odražava ukupan

iznos za koji se na datum izvještavanja očekuje da će nastati povrat u budućnosti.

U 2017. godini Društvo je promijenilo način iskazivanja odgođenih poreza u SII bilanci te ih sada iskazuje sukladno

financijskim izvještajima - u neto iznosu u odnosu na odgođenu poreznu obvezu. Stoga je Društvo reklasificiralo

podatke o odgođenim porezima u SII bilanci za 2016. godinu i iskazalo ih u neto iznosu. Razlika u iznosu odgođene

porezne imovine u SII bilanci i financijskim izvještajima Društva proizlazi iz razlika između iznosa imovine i obveza

priznatih u financijskim izvještajima i SII bilanci.

Sva ostala imovina, koja nije prikazana drugdje u SII iznosu od 10.124 tisuća HRK (2016.: 9.077 tisuća HRK)

Vrijednost sve ostale imovine, koja nije prikazana drugdje u SII bilanci odnosi se na nedospjele prihode i unaprijed

plaćene troškove u iznosu od 9.476 tisuće HRK, na tekuću poreznu imovinu u iznosu od 541 tisuću HRK te na

zaprimljene čekove i mjenice u iznosu od 107 tisuća HRK. U financijskim izvještajima Društva sva ostala imovina koja

nije prikazana nigdje drugdje ima istu vrijednost kao i u SII bilanci.



Stranica 66

D.2 TEHNIČKE PRIČUVE

Vrijednost obveza iskazanih u financijskim izvještajima (IFRS vrijednost) odnosno vrednovanje obveza za potrebe

solventnosti (SII vrijednost) te razlike u iznosima IFRS i SII vrijednosti dani su u sljedećoj tablici.

Tablica D.2.1. Pasiva na dan 31.12.2017. (u 000 HRK)

Pasiva 2017. 2016.*

IFRS* SII SII-IFRS IFRS* SII SII-IFRS

Tehničke pričuve – neživot* 3.353.353 2.134.018 -1.219.335 3.060.749 2.022.862 -1.037.887

Tehničke pričuve – život (osim indeks linked i

unit linked)* 2.661.913 2.555.810 -106.103 2.721.539 2.707.664 -13.875

Tehničke pričuve – indeks linked i unit linked 335.664 340.693 5.029 138.351 141.862 3.511

Ostale tehničke pričuve 33.086 0 -33.086 43.788 0 -43.788

Pričuve osim tehničkih pričuva** 101.319 103.166 1.847 123.980 123.243 -737

Odgođena porezna obveza 0 203.833 203.833 0 193.610 193.610

Derivativi 1.999 1.999 0 0 0 0

Obveze iz poslova osiguranja 90.146 83.841 -6.305 83.273 74.370 -8.903

Obveze iz poslova reosiguranja 54.067 54.067 0 46.063 46.063 0

Obveze (prema dobavljačima, ne osiguranju) 90.207 85.692 -4.516 103.061 101.181 -1.880

Sve ostale obveze, koje nisu prikazane drugdje 361.040 352.137 -8.903 328.556 339.990 11.435

Višak imovine nad obvezama 2.582.131 3.640.212 1.058.081 2.053.521 3.131.890 1.078.369

Ukupno 9.664.926 9.555.470 -109.456 8.702.881 8.882.736 179.855

*Radi usporedivosti efekata vrednovanja, IFRS vrijednosti Tehničkih pričuva-neživot iskazane u ovoj tablici ne sadrže iznos pričuve za rentne štete iz

automobilske odgovornosti te su iste iskazane u Tehničkim pričuvama-život (osim indeks linked i unit linked). Dodatno, Tehničke pričuve-neživot

iskazane u SFCR izvješću za 2016. godinu umanjene su za iznos pričuve za rentne štete iz automobilske odgovornosti u iznosu od 339.769 tis. HRK,

dok su za isti iznos Tehničke pričuve-život (osim indeks linked i unit linked) uvećane.

**Izmijenjeni podaci u odnosu na SFCR izvješće za 2016. g. zbog reklasifikacije (u stavci Pričuve osim tehničkih pričuva uključene su obveze za

jubilarne nagrade i otpremnine koje su u prošlogodišnjem Izvješću bile iskazane u stavci Obveze za mirovine).

U nastavku je dan prikaz vrijednosti tehničkih pričuva zasebno za svaku značajnu vrstu osiguranja, uključujući iznos

najbolje procjene i dodatka za rizik, te opis osnova, metoda i glavnih pretpostavki koje se upotrebljavaju za

vrednovanje za potrebe solventnosti (SII vrijednosti).

Vrednovanje tehničkih pričuva neživotnih osiguranja

Segmentacija

Tehničke pričuve neživotnih osiguranja utvrđuju se po homogenim grupama rizika, a minimalno prema vrstama

osiguranja odnosno linijama poslovanja. Najbolja procjena tehničkih pričuva utvrđena je na bruto osnovi bez umanjenja

za reosiguranje odnosno retrocesiju te je posebno utvrđena najbolja procjena za udio reosiguranja odnosno retrocesiju

za poslove aktivnog reosiguranja. Društvo nema subjekata posebne namjene (SPV).



Stranica 67

Najbolja procjena

Najbolja procjena tehničkih pričuva za neživotna osiguranja procjenjuje se zasebno za premijsku pričuvu a zasebno za

pričuvu šteta. Utvrđuje se na način da se procijeni vremenska vrijednost očekivanih tokova novca. Vrednovanje

tehničkih pričuva je formirano po principu najbolje procjene (za bruto i udio reosiguranja) po valutama za koje je

procijenjeno da su obveze u tim valutama materijalno značajne.

Pričuva šteta

Društvo upotrebljava aktuarski softver koji služi kao podrška u izračunu najboljih procjena. Izračun najboljih procjena

vrši se četiri puta godišnje, na kraju svakog kvartala. Koriste se aktuarske metode koje za osnovicu imaju trokut

razvoja šteta.

Minimalni opseg podataka koji se koristi kod oblikovanja najbolje procjene čine iznos likvidiranih šteta, direktnih

troškova šteta, naplaćenih regresa, iznos pričuve prijavljenih šteta i jedna od mjera izloženosti koja dobro opisuje

rizičnost homogenog portfelja (zarađena premija ili mjerodavni broj rizika).

Za poslove reosiguranja osnova za utvrđivanje bruto pričuve prijavljenih šteta su podaci dobiveni od cedenata, a u

skladu s vrstom ugovora o reosiguranju. Osnova za utvrđivanje bruto pričuve za nastale neprijavljene štete za poslove

aktivnog reosiguranja procijenjena je zavisno od karakteristika pojedinog ugovora o reosiguranju, pojedine vrste

osiguranja, na temelju statističkih podataka te na temelju podataka o prijavljenim štetama

U bruto pričuvu šteta uključena je i pričuva za indirektne troškove obrade šteta koja je procijenjena na osnovu

povijesnih podataka o troškovima šteta, a korištenjem simplifikacije iz Smjernica o vrednovanju tehničkih pričuva.

Premijska pričuva

Premijska pričuva bruto od reosiguranja formirana je na način da su procijenjene sadašnje vrijednosti budućih novčanih

tokova po ugovorima koji su na snazi na dan obračuna, a za događaje koji još nisu nastali.

Nadalje, budući da je u izračun premijske pričuve uključen očekivani novčani tok buduće naplate potraživanja kao i

obveze po proviziji, isti su adekvatno uzeti u obzir kroz potraživanja u aktivi, odnosno obveze u pasivi.

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama u bilanci se prati kao imovina Društva. Metode i postupci za utvrđivanje

udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama uzimaju u obzir uvjete iz ugovora o reosiguranju. Kod izračuna udjela

reosiguranja u tehničkim pričuvama uzeta je u obzir prilagodba za očekivanu propast reosiguratelja.

Diskontiranje tehničkih pričuva

Tokovi novca tehničkih pričuva se diskontiraju bezrizičnom kamatnom krivuljom za odgovarajuće valute, pri čemu se

obveze s valutnom klauzulom u EUR diskontiraju kunskom krivuljom.



Stranica 68

Društvo ne upotrebljava prilagodbu volatilnosti.

Dodatak za rizik

Za procjenu dodatka za rizik Društvo koristi metodu 2 – metodu proporcionalnog pristupa sukladno Smjernicama o

vrednovanju tehničkih pričuva (EIOPA-BoS-14/166). Društvo je utvrdilo primjerenost korištenja Metode 2 u skladu s

elementima smjernica, a uzimajući u obzir podatke o run-offu najbolje procjene, izloženosti preuzetim rizicima

osiguranja te riziku neispunjenja druge ugovorne strane i operativnom riziku.

U sljedećoj tablici dani su rezultati vrednovanja tehničkih pričuva neživotnih osiguranja u skladu s odredbama

Solventnosti II za značajne vrste osiguranja.

Tablica D.2.2. Vrednovanje tehničkih pričuva po SII principima za značajne vrste neživotnih osiguranja na 31.12.2017.

(u 000 HRK)

Značajne vrste osiguranja Najbolja procjena Dodatak za rizik Bruto tehničke pričuve

2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016.

Osiguranje od odgovornosti za uporabu

motornih vozila 902.661 854.371 75.921 80.387 978.581 934.758

Ostala osiguranja motornih vozila 169.229 144.900 21.709 21.885 190.938 166.785

Pomorsko osiguranje, osiguranje zrakoplova i

transportno osiguranje 161.888 147.497 30.766 38.815 192.653 186.312

Osiguranje od požara i ostala osiguranja

imovine 265.469 232.634 40.655 40.991 306.124 273.625

Ostala osiguranja od odgovornosti 373.083 369.751 37.328 47.050 410.411 416.801

Ostale vrste osiguranja -27.360 -19.328 82.670 63.910 55.310 44.581

Ukupno 1.844.969 1.729.825 289.048 293.038 2.134.018 2.022.862

Značajne promjene u izračunu tehničkih pričuva u odnosu na prethodni izvještajni period

U metodologiji obračuna nema značajnih promjena u odnosu na prethodni izvještajni period. Porast tehničkih pričuva u

odnosu na usporedno razdoblje rezultat je povećane mjere izloženosti, odnosno osnovice za obračun tehničkih pričuva,

porasta portfelja odnosno prijenosne premije kod imovinskih osiguranja, ostalih osiguranja motornih vozila i kreditnih

osiguranja te primjene drugačije vremenske strukture kamatnih stopa.

Osim prethodno navedenog važno je istaknuti da je u drugom kvartalu 2017. godine Društvu pripojeno društvo

CROATIA Lloyd d.d. za reosiguranje, a u trećem kvartalu 2017. godine CROATIA zdravstveno osiguranje d.d.

Neizvjesnost povezana s iznosom tehničkih pričuva

Tehničke pričuve sadrže određene neizvjesnosti zbog sljedećih činjenica: najznačajnija odstupanja uzrokovana su

eventualnim promjenama u ponašanju ugovaratelja osiguranja, odnosno osiguranika, u procesu rješavanja šteta, u

kvaliteti dostupnih podataka, u zakonskom okruženju, u ekonomskom okruženju, posebno u krivuljama kamatnih

stopa.



Stranica 69

Efekti mogućih realizacija određenih neizvjesnosti u vrednovanju tehničkih pričuva prikazani su u poglavlju C.7 kroz

utjecaj na SCR omjer Društva.

Razlike u vrednovanju tehničkih pričuva neživotnih osiguranja po računovodstvenim (IFRS) i SII propisima

Segmentacija

Segmentacija po računovodstvenim propisima naspram SII principa ujednačena je do na prijavljene neriješene rentne

štete koje se kod SII vrednuju po principima životnih osiguranja, a dopunska nezgoda uz životna osiguranja se vrednuje

po principima neživotnih osiguranja.

Diskontiranje

Tehničke pričuve po pojedinoj značajno zastupljenoj valuti se diskontiraju s bezrizičnim kamatnim stopama kako je

propisano Solventnost II regulativom. Tehničke pričuve, uz iznimku prijavljenih rentnih šteta, vrednovane po

računovodstvenim propisima se ne diskontiraju. Utjecaj diskontiranja na najbolju procjenu bruto od reosiguranja iznosi

290.494 tisuća HRK, a utjecaj na udio reosiguranja odnosno retrocesije u najboljoj procjeni iznosi 14.170 tisuća HRK.

Pričuva šteta

Pri vrednovanju za financijske izvještaje Društvo pojedinačnom procjenom utvrđuje pričuvu nastalih prijavljenih šteta

(NOCR), a IBNR, pričuvu nastalih neprijavljenih šteta, dobiva kao razliku između ukupnih projiciranih obaveza po

ugovorima o osiguranju, likvidiranih šteta do datuma vrednovanja i NOCR gdje se negativne stavke stavljaju na nulu

(0). Pričuva šteta sadrži marginu odnosno dodatak za rizik. Isti nije eksplicitno iskazan već čini sastavni dio pričuve

šteta po računovodstvenim propisima.

Vrednovanje za potrebe SII provodi se po modelima koji za osnovicu koriste trokute šteta odnosno naplaćenih regresa

za sve homogene grupe rizika. Mogući ishod je i negativna vrijednost najbolje procjene za pojedinu godinu nastanka

štete.

Premijska pričuva

Prijenosna premija se po računovodstvenim propisima dobiva kao vremensko razgraničenje premije za buduće obaveze,

dok se premijska pričuva po SII principima vrednuje po principu ulaznih i izlaznih tokova novca.

Ostale tehničke pričuve

Ostale tehničke pričuve kao što su URR (pričuve za neistekle rizike), izravnavajuće rezerve i slično se po SII principima

ne vrednuju eksplicitno, već indirektno kroz premijsku pričuvu.



Stranica 70

Usporedba

U nižoj tablici daje se usporedba bruto tehničkih pričuva po Solventnosti II u odnosu na vrednovanje iskazano u

financijskim izvještajima (IFRS) za značajne vrste osiguranja.

Tablica D.2.3. Bruto tehničke pričuve po SII principima u odnosu na IFRS na 31.12.2017. po značajnim vrstama osiguranja

(u 000 HRK)

Značajne vrste neživotnih osiguranja 2017. 2016.**

Bruto tehničke

pričuve IFRS*

Bruto tehničke

pričuve SII

Bruto tehničke

pričuve IFRS*

Bruto tehničke

pričuve SII

Osiguranje od odgovornosti za uporabu motornih

vozila 1.411.976 978.581 1.433.008 934.758

Ostala osiguranja motornih vozila 222.889 190.938 217.177 166.785

Pomorsko osiguranje, osiguranje zrakoplova i

transportno osiguranje 209.911 192.653 208.405 186.312

Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine 401.559 306.124 350.271 273.625

Ostala osiguranja od odgovornosti 503.968 410.411 482.088 416.801

Ostale vrste osiguranja** 636.135 55.310 413.588 44.581

Ukupno 3.386.438 2.134.018 3.104.536 2.022.862

* Radi usporedivosti efekata vrednovanja, IFRS vrijednosti Tehničkih pričuva-neživot iskazane u ovoj tablici ne sadrže iznos pričuve za rentne štete

iz automobilske odgovornosti te su iste iskazane u Tehničkim pričuvama-život.

**Izmijenjeni podaci u odnosu na SFCR Izvješće za 2016. godinu zbog reklasifikacije u stavci tehničke pričuve ostalih vrsta osiguranja neživota za

2016. godinu umanjene su za iznos pričuve za rentne štete iz automobilske odgovornosti u iznosu od 339.769 tis. HRK.

Konačno, u tablicama u nastavku dana je usporedba ukupnih bruto i neto tehničkih pričuva po Solventnosti II u odnosu

na vrijednosti iskazane u financijskim izvještajima (IFRS).

Tablica D.2.4. Usporedba ukupnih bruto tehničkih pričuva po SII principima u odnosu na IFRS na 31.12.2017. (000 HRK)

Bruto tehničke pričuve neživotnih osiguranja 2017. 2016.*

Vrijednost

prema IFRS*

Vrijednost

prema SII

Vrijednost

prema IFRS*

Vrijednost

prema SII

Tehničke pričuve – neživot 3.353.353 2.134.018 3.060.748 2.022.862

Tehničke pričuve – neživot (osim zdravstvenih osiguranja)* 3.063.685 2.099.225 2.950.01 2.002.500

Najbolja procjena - 1.840.975 - 1.733.794

Margina rizika - 258.249 - 268.707

Tehničke pričuve – zdravstvena osiguranja (slična neživotu) 288.975 34.794 110.731 20.362

Najbolja procjena - 3.994 - -3.969

Margina rizika - 30.800 - 24.331

Ostale tehničke pričuve neživot 33.086 - 43.788 -

Ukupno 3.386.438 2.134.018 3.104.536 2.022.862

* Radi usporedivosti efekata vrednovanja, IFRS vrijednosti Tehničkih pričuva-neživot iskazane u ovoj tablici ne sadrže iznos pričuve za rentne štete

iz automobilske odgovornosti te su iste iskazane u Tehničkim pričuvama-život (osim indeks linked i unit linked). Dodatno, Tehničke pričuve-neživot

iskazane u SFCR izvješću za 2016. godinu umanjene su za iznos pričuve za rentne štete iz automobilske odgovornosti u iznosu od 339.769 tis. HRK.



Stranica 71

Tablica D.2.5. Usporedba udjela reosiguranja u tehničkim pričuvama po SII principima u odnosu na IFRS na 31.12.2017.

(u 000 HRK)

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama neživota 2017. 2016.

Vrijednost

prema IFRS

Vrijednost

prema SII

Vrijednost

prema IFRS

Vrijednost

prema SII

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama – neživot (osim

zdravstvenih osiguranja) 211.586 165.100 180.331 142.040

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama – zdravstvena

osiguranja (slična neživotu) 371 -73 1.347 917

Ukupno udio reosiguranja u tehničkim pričuvama – neživot 211.957 165.027 181.677 142.958

Vrednovanje tehničkih pričuva životnih osiguranja

U tehničkim pričuvama životnih osiguranja Društva najzastupljeniji su proizvodi tradicionalnog životnog osiguranja.

Također, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) 2015/35 uzet je u obzir i portfelj renti obveznog osiguranja vlasnika

odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za štete trećim osobama.

Najbolja procjena

Najbolja procjena tehničkih pričuva za životna osiguranja računa se kao sadašnja vrijednost budućih bruto rashoda

umanjena za sadašnju vrijednost bruto budućih prihoda za svaku policu na snazi na traženi datum. Tok novca se računa

bruto od reosiguranja. Najbolja procjena pričuva računa se odvojeno po pojedinim vrstama osiguranja:

mješovito osiguranje;

osiguranje za slučaj doživljenja;

osiguranje za slučaj smrti;

osiguranje teško bolesnih stanja i malignih bolesti;

osiguranje života za slučaj smrti i doživljenja kod kojeg ugovaratelj snosi rizik ulaganja;

rentna osiguranja (uključujući rente auto-odgovornosti).

Najbolja procjena tehničke pričuve izračunata je kao sadašnja vrijednost budućeg očekivanog novčanog toka za sve

naredne godine za portfelj aktivan na dan 31.12.2017. godine.

Pretpostavke korištene za projekcije budućih novčanih tokova

Smrtnost

Pretpostavka o smrtnosti izračunata je primjenom stvarnog iskustva smrtnosti u portfelju životnih osiguranja Društva

na službene i najnovije podatke o smrtnosti stanovništva.



Stranica 72

Odustanci

Pretpostavka o odustancima postavljena je temeljem stvarnog iskustva odustanaka u portfelju životnih osiguranja

Društva, vodeći računa o vremenskoj komponenti. Pretpostavke o odustancima variraju ovisno o vrsti osiguranja,

starosti/volumenu portfelja te prodajnom kanalu.

Troškovi

Upotrijebljene pretpostavke o troškovima obuhvaćaju pribavne i administrativne troškove. Pretpostavke su temeljene

na analizi dostupnih podataka za nastale troškove koja se provodi barem jednom godišnje na različitim vrstama

podataka i nivoima zahtjevnosti.

Inflacija

Prosječna godišnja stopa inflacije koja je korištena iznosi 2,4%.

Tečaj

Korišten je srednji tečaj HNB-a na dan 31.12.2017.: 1 EUR = 7,513648 HRK i 1 USD = 6,269733 HRK.

Kamatna stopa

Za diskontiranje su korištene kamatne krivulje za HRK bez prilagodbe za volatilnost sukladno točki 74. b) dokumenta

Technical documentation of the methodology to derive EIOPA’s risk-free interest rate term structures

(EIOPA_BoS_15/035).

Društvo ne upotrebljava prilagodbu volatilnosti.

Buduća raspodjela dobiti

U izračun tehničkih pričuva uključena je pretpostavka o budućoj raspodjeli dobiti. Prema navedenoj pretpostavci

primjenjuje se metodologija raspodjele dobiti uzimajući u obzir buduća ulaganja kao i tehničke kamatne stope

pojedinog cjenika.

Značajne promjene u izračunu tehničkih pričuva u odnosu na prethodni izvještajni period

U odnosu na prethodno izvještajno razdoblje u iznos ukupnih tehničkih pričuva životnih osiguranja na dan 31.12.2017.

uključena je vrijednost opcija i garancija što predstavlja promjenu u odnosu na metodologiju izračuna tehničkih pričuva

životnih osiguranja na dan 31.12.2016. godine.



Stranica 73

Dodatak za rizik

Za izračun dodatka za rizik društvo koristi metodu 2, odnosno metodu proporcionalnog pristupa kao adekvatnu

metodu uzimajući u obzir veličinu Društva i izloženost rizicima kako bi se mogle apsorbirati neizvjesnosti budućih

događaja. U sljedećoj tablici dani su rezultati vrednovanja tehničkih pričuva po najzastupljenijim vrstama životnih

osiguranja.

Tablica D.2.6. Pregled izračuna tehničkih pričuva po SII principima na 31.12.2017. po najzastupljenijim vrstama životnih

osiguranja (u 000 HRK)

Značajne vrste osiguranja Najbolja procjena* Dodatak za rizik Ukupno tehničke pričuve

2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016.

Osiguranje života sa sudjelovanjem u dobiti 2.233.153 2.345.849 19.959 14.218 2.253.112 2.360.067

Rente autoodgovornosti 292.619 329.076 5.002 5.512 297.621 334.587

Ostale vrste osiguranja 345.186 154.789 584 83 345.769 154.872

Ukupno 2.870.958 2.829.714 25.545 19.813 2.896.503 2.849.526

*Ostale vrste osiguranja uključuju i vrstu osiguranje povezano s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima. Za navedenu vrstu dio tehničkih

pričuva u iznosu 335.664 tis. HRK za 31.12.2017. odnosno 138.351 tis. HRK za 31.12.2016. izračunava se u cijelosti, a u ovoj tablici iskazan je u koloni

koja se odnosi na najbolju procjenu.

Razlike u vrednovanju tehničkih pričuva životnih osiguranja po računovodstvenim (IFRS) i SII propisima

Značajnije razlike u iznosima tehničkih pričuva po SII u odnosu na IFRS javljaju se u osiguranju života sa sudjelovanjem

u dobiti te rentama autoodgovornosti, a posljedica su prvenstveno iskustvene smrtnosti odnosno odustanaka te

primjene drugačije vremenske strukture kamatnih stopa.

Tablica D.2.7. Razlike u iznosima tehničkih pričuva po SII principima u odnosu na IFRS na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Značajne vrste osiguranja 2017. 2016.

Vrijednost pričuve

prema IFRS

Vrijednost

pričuve prema SII

Vrijednost pričuve

prema IFRS

Vrijednost

pričuve prema SII

Osiguranje života sa sudjelovanjem u dobiti 2.296.685 2.253.112 2.333.590 2.360.067

Rente autoodgovornosti 307.907 297.621 339.769 334.587

Konačno, u tablicama u nastavku dana je usporedba ukupnih bruto tehničkih pričuva po Solventnosti II u odnosu na

vrijednosti iskazane u financijskim izvještajima (IFRS).



Stranica 74

Tablica D.2.8. Usporedba ukupnih bruto tehničkih pričuva po SII u odnosu na IFRS na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Bruto tehničke pričuve životnih osiguranja 2017. 2016.*

Vrijednost

prema IFRS*

Vrijednost

prema S II

Vrijednost

prema IFRS*

Vrijednost

prema SII

Tehničke pričuve – život (osim indeks linked i unit linked)* 2.661.913 2.555.810 2.721.539 2.707.664

TP izračunate u cijelosti - 0 - 0

Najbolja procjena - 2.530.300 - 2.687.866

Margina rizika - 25.510 - 19.798

Tehničke pričuve – indeks linked i unit linked 335.664 340.693 138.351 141.862

TP izračunate u cijelosti - 335.664 - 138.351

Najbolja procjena - 4.993 - 3.496

Margina rizika - 35 - 15

Ukupno 2.997.577 2.896.503 2.859.890 2.849.526

* Radi usporedivosti efekata vrednovanja, IFRS vrijednost Tehničkih pričuva-život (osim indeks linked i unit linked) iskazane u ovoj tablici sadrže

iznos pričuve za rentne štete iz automobilske odgovornosti. Dodatno, Tehničke pričuve-život iskazane u SFCR izvješću za 2016. godinu uvećane su

za iznos pričuve za rentne štete iz automobilske odgovornosti u iznosu od 339.769 tis. HRK.

Udio reosiguranja u tehničkim pričuvama u segmentu životnih osiguranja nije materijalno značajan.

Neizvjesnost povezana s iznosom tehničkih pričuva

Neizvjesnost u tehničkim pričuvama proizlazi iz neizvjesnosti odstupanja budućeg stvarnog iskustva od pretpostavki

korištenih za izračun tehničkih pričuva, a koje se odnose na ekonomske odnosno neekonomske pretpostavke koje nije

nisu mogle biti poznate u trenutku izračuna. Promjena u ponašanju ugovaratelja ili promjena u zakonskom, odnosno

ekonomskom okruženju može dovesti do odstupanja u najznačajnijim pretpostavkama primjerice kamatnim stopama,

stopama odustanaka odnosno stopama smrtnosti.



Stranica 75

D.3 OSTALE OBVEZE

Vrijednost ostalih obveza prikazana u financijskim izvještajima (IFRS), odnosno prema odredbama Solventnosti II te

razlike u iznosima vrednovanja dani su u sljedećoj tablici.

Tablica D.3.1. Vrijednost ostalih obveza po SII i IFRS principima na dan 31.12.2017. (u 000 HRK)

Vrsta obveze 2017. 2016.

IFRS

vrijednost

SII

vrijednost

Razlika

SII-IFRS

IFRS

vrijednost

SII

vrijednost

Razlika

SII-IFRS

Pričuve osim tehničkih pričuva* 101.319 103.166 1.847 123.980 123.243 -737

Odgođena porezna obveza 0 203.833 203.833 0 193.610 193.610

Derivativi 1.999 1.999 0 0 0 0

Obveze iz poslova osiguranja 90.146 83.841 -6.305 83.273 74.370 -8.903

Obveze iz poslova reosiguranja 54.067 54.067 0 46.063 46.063 0

Obveze (prema dobavljačima, ne osiguranju) 90.207 85.692 -4.516 103.061 101.181 -1.880

Sve ostale obveze, koje nisu prikazane drugdje 361.040 352.137 -8.903 328.556 339.990 11.435

Ukupno 698.778 884.735 185.957 684.934 878.457 193.524

*Izmijenjeni podaci u odnosu na objavljeno SFCR izvješće za 2016. g. zbog reklasifikacije (u stavci Pričuve osim tehničkih pričuva uključene su obveze

za jubilarne nagrade i otpremnine koje su u prošlogodišnjem Izvješću bile iskazane u stavci Obveze za mirovine).

Pričuve osim tehničkih pričuva u SII iznosu od 103.166 tisuća HRK (2016.: 123.243 tisuća HRK)

Pričuve osim tehničkih pričuva u financijskim izvještajima Društva u iznosu od 101.319 tisuća HRK obuhvaćaju

rezervacije za redovite jubilarne nagrade i otpremnine te poticajne otpremnine u okviru plana zbrinjavanja viška

zaposlenika, neosigurateljne sudske sporove i rezervacije za očekivane izdatke, dok su obveze za stambeni fond i

ostale neosigurateljne pričuve u iznosu od 4.516 tisuća HRK (2016.: 1.880 tisuća HRK), za razliku od SII bilance, iskazane

u stavci ostale obveze (prema dobavljačima, ne osiguranju).

Dodatna razlika u iznosu priznatom u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine i SII bilanci proizlazi iz

različitog vrednovanja rezerviranja za redovite jubilarne nagrade i otpremnine kao i rezerviranja za sudske sporove.

Rezerviranje troškova nagrada zaposlenicima za dugogodišnje zaposlenje i umirovljenje (redovite jubilarne nagrade i

otpremnine) u financijskim izvještajima Društva utvrđeno je kao sadašnja vrijednost budućih odljeva novca koristeći

diskontnu stopu koja odgovara prinosu na državne obveznice, dok je za potrebe SII bilance korištena bezrizična

kamatna krivulja za HRK. Rezerviranja za sudske sporove u financijskim izvještajima Društva vrednuju se temeljem

vjerojatnosti dobitka/gubitka i procjene vrijednosti sudskog spora. Za potrebe SII bilance iznos rezervacija za sudske

sporove utvrđen je diskontiranjem novčanog toka bezrizičnom kamatnom krivuljom za HRK.

Društvo je u 2017. godini iskazalo rezervacije za redovite jubilarne nagrade i otpremnine te poticajne otpremnine u

okviru plana zbrinjavanja viška zaposlenika u stavci Pričuve osim tehničkih pričuva, dok su u 2016. godini bile iskazane

u stavci Obveze za mirovine i jubilarne nagrade. Stoga su iznosi za prethodnu godinu reklasificirani radi usporedivog

prikazivanja.



Stranica 76

Odgođena porezna obveza u SII iznosu od 203.833 tisuća HRK (2016.: 193.610 tisuća HRK)

Odgođena porezna obveza u financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca 2017. godine iznosi 73.367 tisuća HRK

(2016.: 50.165 tisuća HRK), međutim ista se netira s odgođenom poreznom imovinom tako da je njezin iznos sveden na

nulu. Odgođena porezna obveza priznaje se temeljem revalorizacije zemljišta i građevina za obavljanje djelatnosti te

financijske imovine raspoložive za prodaju. Odgođeni porez obračunava se po poreznim stopama za koje se očekuje da

će biti u primjeni u razdoblju u kojem će doći do podmirenja obveze ili realizacije sredstva, temeljenim na poreznim

zakonima koji su na snazi ili u postupku donošenja do kraja izvještajnog razdoblja. Izračun odgođene porezne obveze

odražava iznos za koji se na datum izvještavanja očekuje da će nastati obaveza ili povrat u budućnosti.

U 2017. godini društvo je u SII bilanci provelo netiranje odgođene porezne imovine i odgođene porezne obveze dok su

u 2016. godini bile iskazane u bruto iznosu. Stoga je Društvo radi usporedivog iskazivanja prepravilo iznose odgođenih

poreza za 2016. godinu. Razlika u iznosu odgođene porezne obveze u SII bilanci i financijskim izvještajima proizlazi iz

razlika između iznosa imovine i obveza priznatih u financijskim izvještajima i SII bilanci. U SII bilanci iznos odgođene

porezne obveze dobiva se na način da se temeljem IFRS iznosa odgođene porezne obveze i razlika u vrednovanju

pojedinih stavki u SII bilanci, u odnosu na IFRS bilancu, utvrdi eventualno povećanje iznosa odgođene porezne obveze

ili odgođene porezne imovine za svaku pojedinu stavku te se provedu odgovarajuća netiranja.

Najveća razlika između iznosa odgođenih poreza u financijskim izvještajima i SII bilance proizlazi iz vrednovanja

tehničkih pričuva. Zbog razlike u vrednovanju tehničkih pričuva neživotnih osiguranja po računovodstvenim (IFRS) i SII

propisima priznata je značajna odgođena porezna obveza u SII bilanci.

Derivativi u SII iznosu od 1.999 tisuće HRK (2016.: 0 tisuća HRK)

Na 31.12.2017. Društvo u portfelju od derivativa (ili izvedenica) posjeduje FX Forward i Swap ugovore. Društvo za

potrebe izračuna solventnosti derivative vrednuje po fer vrijednosti, pri čemu se derivativi s pozitivnom vrijednošću

izvještavaju na strani imovine dok se oni s negativnom vrijednošću izvještavaju na strani obveza. Obzirom da derivativi

koje Društvo posjeduje u portfelju na datum izvještavanja ne kotiraju na aktivnom tržištu, Društvo njihovu fer

vrijednost utvrđuje korištenjem standardnih modela za vrednovanje FX Forward i Swap ugovora, pri čemu se koriste

javno dostupni ulazni podaci o tečajevima i referentnim kamatnim stopama.

Vrijednost derivativa s negativnom vrijednošću u financijskim izvještajima Društva na dan 31.12.2017. godine iznosi -

1.999 tisuće HRK (iskazano na strani obveza bez negativnog predznaka) te je ista vrijednost iskazana i u bilanci SII s

obzirom da su derivativi i u financijskim izvještajima Društva iskazani po fer vrijednosti. Ako se u obzir uzmu i

derivativi s pozitivnom vrijednošću izviješteni na strani imovine, ukupna neto vrijednost derivativa na dan 31.12.2017.

iznosi -307 tisuća HRK.



Stranica 77

Obveze iz poslova osiguranja u SII iznosu od 83.841 tisuća HRK (2016.: 74.370 tisuća HRK)

Razlika između iznosa obveza iz poslova osiguranja priznatih u financijskim izvještajima Društva na dan 31. prosinca

2017. godine od 90.146 tisuće HRK (2016.: 83.273 tisuće HRK) i iznosa u SII bilanci proizlazi iz različitog vrednovanja

obveza za Garancijski fond Hrvatskog ureda za osiguranje i to u dijelu pričuva šteta Garancijskog fonda. Pričuve šteta

Garancijskog fonda u financijskim izvještajima Društva priznate su sukladno obračunu, procjeni i rasporedu Hrvatskog

ureda za osiguranje dok je za potrebe SII bilance pričuva šteta diskontirana bezrizičnom kamatnom krivuljom za HRK.

Isto tako, Društvo u 2017. godini u ovoj poziciji SII bilance iskazuje nedospjelu proviziju osiguranja, a budući je ista po

SII principima ukalkulirana u najbolju procjenu tehničkih pričuva u punom iznosu od 19.227 tisuća HRK, iznos SII pozicije

bilance je prilagođen i sveden na 0.

Obveze iz poslova reosiguranja u SII iznosu od 54.067 tisuća HRK (2016.: 46.063 tisuća HRK)

Obveze iz poslova reosiguranja odnose se na obveze za premiju reosiguranja, a na dan 31. prosinca 2017. godine u

financijskim izvještajima Društva iznose 54.067 tisuća HRK te nema razlike u iznosu priznatom u SII bilanci.

Obveze (prema dobavljačima, ne osiguranju) u SII iznosu od 85.692 (2016.: 101.181 tisuća HRK)

Vrijednost obveza (prema dobavljačima, ne osiguranju) u financijskim izvještajima Društva i SII bilanci utvrđuje se na

isti način, no na 31.12.2017. je u financijskim izvještajima Društva evidentiran iznos od 90.207 tisuća HRK (2016.: 103.061

tisuća HRK) te je isti veći u odnosu na SII bilancu za 4.516 tisuća HRK (2016.: 1.880 tisuća HRK), koliko iznose obveze za

stambeni fond i ostale neosigurateljne pričuve, a koje su iskazane u ovoj stavci bilance dok su u SII bilanci iskazane na

poziciji Pričuve osim tehničkih pričuva.

Sve ostale obveze u SII, koje nisu prikazane drugdje, u iznosu od 352.137 tisuća HRK (2016.: 339.990 tisuća HRK)

Iznos obveza koje ulaze u ovu stavku SII bilance razlikuje se od iznosa od 361.040 tisuća HRK u financijskim

izvještajima Društva za 8.903 tisuće HRK. Naime, u financijskim izvještajima je u ovoj poziciji iskazana nedospjela

provizija u iznosu od 19.227 tisuće HRK dok se u SII bilanci ista iskazuje u poziciji Obveze iz poslova osiguranja. Isto

tako u SII bilanci je na ovoj poziciji iskazana negativna vrijednost ulaganja u ovisno društvo Core 1 d.o.o. u iznosu od

10.324 tisuća HRK. U 2017. godini Društvo je u SII bilanci netiralo imovinu i obveze između segmenata života i neživota

sukladno financijskim izvještajima, dok su u 2016. godini bile iskazane u bruto iznosu. Ova stavka SII bilance obuhvaća i

tekuću poreznu obvezu te odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja.



Stranica 78

D.4 ALTERNATIVNE METODE VREDNOVANJA

Društvo upotrebljava alternativne metode vrednovanja u skladu s člankom 10., stavkom 5. Delegirane uredbe za

sljedeću imovinu:

ulaganja u korporativne obveznice i zapise koji nemaju iskazanu cijenu na tržištu;

ulaganja u dionice kojima se ne trguje i/ili koje ne kotiraju na uređenom tržištu te koje nemaju aktivno tržište;

nekretnine (investicijske i za obavljanje djelatnosti);

opremu i ostalu materijalnu imovinu,

a sve kako je navedeno u poglavlju D.1.

Za navedenu imovinu nije ispunjen kriterij iz članka 10. stavka 4. Delegirane uredbe o postojanju tržišnih cijena s

aktivnih tržišta, zbog čega je opravdano korištenje alternativnih metoda vrednovanja.

Prilikom vrednovanja imovine alternativnim metodama Društvo dokumentira pretpostavke na kojima temelji pristup

vrednovanju te provodi analizu osjetljivosti vrednovanja s obzirom na korištene pretpostavke.

Društvo također redovito uspoređuje rezultate vrednovanja alternativnim metodama s iskustvom i ažurira

vrednovanje navedene imovine.

D.5 SVE OSTALE INFORMACIJE

Društvo ne primjenjuje prilagodbu za uravnoteženje na relevantnu vremensku strukturu bezrizičnih kamatnih stopa iz

čl. 111. Zakona o osiguranju niti prilagodbu volatilnosti za bezrizičnu strukturu kamatnih stopa iz članka 113. Zakona o

osiguranju odnosno članka 77.b Direktive 2009/138/EZ.

Također, Društvo ne primjenjuje niti prijelazne mjere za vremensku strukturu bezrizičnih kamatnih stopa kao niti

prijelazne mjere za tehničke pričuve iz članaka 455. i 456. Zakona o osiguranju, odnosno članka 308.c i 308.d Direktive

2009/138/EZ.

Društvo nema subjekata posebne namjene.


E. UPRAVLJANJE KAPITALOM

Stranica 79

E. UPR AVLJANJE KAPITALOM

E.1 VLASTITA SREDSTVA

Društvo posluje s visokim stopama adekvatnosti kapitala. SCR omjer1 Društva na 31.12.2017. iznosi 262%, dok MCR

omjer2 na isti datum iznosi 902%.

Osnovni ciljevi Društva prilikom upravljanja kapitalom su sljedeći:

osiguravanje kontinuiteta poslovanja Društva;

usklađenost sa zakonskim i podzakonskim aktima RH i EU te propisima i naputcima regulatora o upravljanju

kapitalom;

zadržavanje visoke razine kapitaliziranosti radi osiguravanja financijske stabilnosti pružajući na taj način

odgovarajuću razinu sigurnosti ugovarateljima i korisnicima osiguranja;

postizanje efikasne i optimalne alokacije kapitala kao i maksimizacija povrata na kapital;

osiguravanje kontinuirane usklađenosti poslovne strategije Društva s apetitom preuzimanja rizika te ciljanim

nivoima adekvatnosti kapitala;

osiguravanje visoke razine kapitaliziranosti, odnosno dovoljnog viška kapitala radi daljnjih ulaganja u razvoj i

rast Društva i Grupe.

Društvo u poslovnom planiranju koristi petogodišnji vremenski horizont, pa posljedično planira i vlastita sredstva te

kapitalne zahtjeve za period od narednih 5 godina, odnosno za period od 2018. – 2022. godina.

Vlastita sredstva Društva prema principima Solventnosti II jednaka su višku imovine nad obvezama umanjenom za

predvidive dividende, koji na dan 31.12.2017. iznosi 3.639.232 tisuća HRK (2016.: 3.131.890 tis. HRK). Najznačajniji uzrok

porasta vlastitih sredstava je ostvarena dobit Društva i njegovih povezanih društava. Navedena vlastita sredstva

razvrstavaju se u tri (3) kategorije (kategorija 1, kategorija 2 i kategorija 3) te se provodi test dostupnosti i

prihvatljivosti vlastitih sredstva kako bi se utvrdila prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog

kapitala (dalje u tekstu: SCR), odnosno za pokriće minimalnog potrebnog kapitala (dalje u tekstu: MCR).

Sve stavke vlastitih sredstava imaju karakteristike kategorije 1 osnovnog kapitala osim povlaštenih dionica koje

društvo klasificira u kategoriju 2. Dionički kapital uplaćen temeljem redovnih dionica uključujući i s njim povezane

premije na redovne dionice je stalan i nije predmetom raspodjele vlasnicima sve do eventualne likvidacije Društva te se

iz sredstava dioničkog kapitala mogu pokriti gubici poslovanja. Time je zadovoljen kriterij trajne raspoloživosti i

podređenosti. Pričuva za usklađivanje sadrži pričuve kapitala i akumuliranu dobit iz financijskih izvještaja kao i razlike u

vrednovanju imovine i obveza za potrebe solventnosti u odnosu na IFRS koje su trajne i dostupne za pokrivanje

eventualnih gubitaka Društva te su također razvrstane u vlastita sredstva visoke kvalitete tj. kategorije 1.

1 Omjer prihvatljivih vlastitih sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala (SCR) i SCR-a.

2 Omjer prihvatljivih vlastitih sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala (MCR) i MCR-a.



Stranica 80

Društvo je klasificiralo temeljni kapital uplaćen temeljem povlaštenih dionica u kategoriju 2 s obzirom da imatelji

povlaštenih dionicama imaju sljedeća prava:

pravo glasa ravnopravno sa imateljima običnih dionica;

isplatu dividende u visini 8% godišnje na revaloriziranu vrijednost dionica, za godinu u kojoj je ostvaren

odgovarajući dobitak;

zajamčenu kumulativnu isplatu dividendi ukoliko ostvareni rezultat Društva omogući isplatu;

kumulativnu isplatu dividendi ukoliko ostvareni rezultat Društva omogući isplatu više dividende za sve

dioničare od dividende iz prethodne alineje, kao i za godine u kojima se zbog nedovoljnog dobitka ne može

ispuniti obveza.

Povlaštene dionice prema navedenim pravima imaju veći prioritet od redovnih dionica te zbog toga ne zadovoljavaju

kriterij podređenosti i ne mogu biti razvrstane u 1. kategoriju.

U sljedećim tablicama prikazana je struktura, iznos i klasifikacija vlastitih sredstava prema kategorijama (kvaliteti), kao

i prihvatljiva vlastita sredstava za pokriće SCR-a, odnosno MCR-a.

Tablica E.1.1. Vlastita sredstva razvrstana u kategorije i višak imovine nad obvezama na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Vlastita sredstva Ukupno Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3

Redovni dionički kapital 589.326 589.326 - -

Premije na emitirane dionice 681.483 681.483 - -

Pričuva za usklađivanje 2.356.174 2.356.174 - -

Povlaštene dionice 12.250 - 12.250 -

Ukupno vlastita sredstva 3.639.232 3.626.983 12.250 -

Predvidive dividende 980

Ukupno višak imovine nad obvezama 3.640.212

Tablica E.1.2. Vlastita sredstva razvrstana u kategorije i višak imovine nad obvezama na 31.12.2016. (u 000 HRK)

Vlastita sredstva Ukupno Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3


Premije na emitirane dionice 681.483 681.483 - -



Ukupno vlastita sredstva 3.130.910 3.118.660 12.250 -

Predvidive dividende 980

Ukupno višak imovine nad obvezama 3.131.890

Struktura prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće SCR-a i prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće MCR-a prikazana

je u nastavku. Pri tome se naglašava da su sva vlastita sredstva Društva prihvatljiva za pokriće SCR-a ujedno

prihvatljiva i za pokriće MCR-a.



Stranica 81

Tablica E.1.3. Prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a Ukupno Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3


Premija na emitirane dionice 681.483 681.483 - -



Ukupno 3.639.232 3.626.983 12.250 -

Tablica E.1.4. Prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a na 31.12.2016. (u 000 HRK)

Prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće SCR-a i MCR-a Ukupno Kategorija 1 Kategorija 2 Kategorija 3


Premija na emitirane dionice 681.483 681.483 - -



Ukupno 3.130.910 3.118.660 12.250 -

Višak imovine nad obvezama (kapital) u financijskim izvještajima Društva iznosi 2.582.131 tisuća HRK (2016.: 2.053.521

tisuća HRK). Razlike u odnosu na iznos viška imovine nad obvezama izračunate po Solventnosti II proizlaze iz

drugačijih principa vrednovanja pojedinih stavki IFRS bilance i bilance po principima Solventnosti II, a kako je prikazano

u poglavlju D. Vrednovanje za potrebe solventnosti. Potpunosti radi, u nastavku je prikazana potpuna rekoncilijacija

viška imovine nad obvezama u financijskim izvještajima Društva i vlastitih sredstava prema SII principima.

Tablica E.1.5. Rekoncilijacija viška imovine nad obvezama po SII principima na 31.12.2017. (u 000 HRK)

Stavka kapitala 2017. 2016.

Redovni dionički kapital 589.326 589.326

Premije na emitirane dionice (redovni dionički kapital) 681.483 681.483

Preferencijalne dionice 12.250 12.250

Ukupne pričuve, zadržana dobit i dobit tekućeg obračunskog razdoblja iz financijskih izvještaja 1.299.072 770.463

Višak imovine nad obvezama (kapital) u financijskim izvještajima Društva 2.582.131 2.053.521

Razlika u vrednovanju imovine po SII u odnosu na IFRS -109.456 179.855

Razlika u vrednovanju tehničkih pričuva po SII u odnosu na IFRS 1.353.494 1.092.037

Razlika u vrednovanju ostalih obveza po SII u odnosu na IFRS -185.957 -193.524

Ukupni višak imovine nad obvezama po SII 3.640.212 3.131.890

Društvo ističe da nema pomoćnih vlastitih sredstava, kao niti odbitnih stavki od vlastitih sredstava.

Nadalje, Društvo nema niti osnovnih vlastitih sredstava koja podliježu prijelaznim aranžmanima iz članka 454. stavaka

9. i 10. Zakona o osiguranju, odnosno iz članka 308.b stavaka 9. i 10. Direktive 2009/138/EZ. Konačno, Društvo ističe da

nema nikakvih ograničenja koja bi mogla utjecati na dostupnost i prenosivost vlastitih sredstava unutar Društva.



Stranica 82

E.2 POTREBNI SOLVENTNI KAPITAL I MINIMALNI POTREBNI KAPITAL

Na 31.12.2017. godine, potrebni solventni kapital (SCR) Društva iznosi 1.390.133 tisuća HRK (2016.: 1.326.249 tis. HRK), a

minimalni potrebni kapital (MCR) iznosi 403.515 tisuća HRK (2016.: 378.368 tis. HRK).

Društvo ima visoku stopu adekvatnosti kapitala (SCR omjer) na dan 31.12.2017. godine od 262% (2016.: 236%), koja se

dobiva kao omjer prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće SCR-a i SCR-a. Povećanje stope adekvatnosti kapitala od

26 p.b. u odnosu na 2016. godinu, rezultat je većeg rasta dostupnog kapitala (+508 mil. HRK) od rasta SCR-a (+64 mil.

HRK). Najznačajniji uzrok porasta stope adekvatnosti kapitala jest porast vlastitih sredstava uslijed ostvarene dobiti

Društva i njegovih povezanih društava.

MCR omjer dobiva se kao omjer prihvatljivih vlastitih sredstava za pokriće MCR-a i MCR-a te na dan 31.12.2017. godine

iznosi vrlo visokih 902% (2016.: 827%).

Potrebni solventni kapital (SCR)

Društvo koristi standardnu formulu za izračun SCR-a. Osnovni rezultati provedenog izračuna kapitalnih zahtjeva po

modulima rizika dani su tablicom E.2.1. iz koje je vidljivo da u strukturi SCR-a dominira tržišni rizik, dok je vrlo značajan

i preuzeti rizik neživotnih osiguranja.

Tablica E.2.1. Kapitalni zahtjevi po modulima rizika na dan 31.12.2017. godine (u 000 HRK)

Modul rizika iz standardne formule Kapitalni zahtjev

2017. 2016.

Tržišni rizik 1.280.634 1.209.502

Rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane 94.523 136.891

Preuzeti rizik životnog osiguranja 74.898 51.452

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja 88.071 83.861

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja 602.393 562.239


BSCR 1.625.958 1.549.336

Operativni rizik 69.327 68.041

Prilagodba za odgođene poreze -305.151 -291.128

SCR 1.390.133 1.326.249

Društvo je u zakonom propisanim rokovima dostavilo Agenciji (HANFA-i) propisane izvještajne obrasce (godišnje

kvantitativne informacije društva za osiguranje odnosno društva za reosiguranje za Solventnost II (ARS)).

Društvo ne koristi pojednostavljene izračune za pojedine module rizika kao niti podmodule rizika standardne formule.

Nadalje, Društvo ne upotrebljava parametre specifične za određeno društvo u skladu s člankom 135. stavkom 7.

Zakona o osiguranju, odnosno člankom 104. stavkom 7. Direktive 2009/138/EZ.



Stranica 83

Minimalni potrebni kapital (MCR)

Minimalni potrebni kapital Društvo računa temeljem čl. 248. - 253. Delegirane uredbe (EU) 2015/35. Pri izračunu se

koriste sljedeći ulazni podaci:

tehničke pričuve neživotnog i životnog osiguranja i reosiguranja bez dodatka na rizik;

premije zaračunate za obveze osiguranja po segmentima tijekom zadnjih 12 mjeseci;

ukupni rizični kapital (CAR) za životna osiguranja;

faktori rizika za obveze neživotnog i zdravstvenog osiguranja;

izračunati iznos SCR-a;

minimalni zakonski kapital društva za neživotno i životno osiguranje, koji je Zakonom o osiguranju za svaki od

dva navedena segmenta određen u iznosu od 28.860 tis. HRK.

U sljedećoj tablici prikazani su osnovni elementi i međurezultati izračuna minimalnog potrebnog kapitala, koji

predstavlja zbroj pretpostavljenog MCR-a neživotnog osiguranja i pretpostavljenog MCR-a životnog osiguranja.

Tablica E.2.2. Izračun MCR-a na dan 31.12.2017. godine (u 000 HRK)

Komponente minimalnog potrebnog kapitala Neživotna osiguranja Životna osiguranja

Linearni minimalni potrebni kapital 314.627 88.889

Potrebni solventni kapital 1.083.907 306.226

Gornji prag minimalnog potrebnog kapitala 487.758 137.802

Donji prag minimalnog potrebnog kapitala 270.977 76.557

Kombinirani minimalni potrebni kapital 314.627 88.889

Minimalni zakonski kapital društva za osiguranje 28.860 28.860

Pretpostavljeni minimalni potrebni kapital 314.627 88.889

Ukupno minimalni potrebni kapital (MCR) 403.515

Tablica E.2.3. Izračun MCR-a na dan 31.12.2016. godine (u 000 HRK)

Komponente minimalnog potrebnog kapitala Neživotna osiguranja Životna osiguranja

Linearni minimalni potrebni kapital 286.550 91.818

Potrebni solventni kapital 1.004.409 321.840

Gornji prag minimalnog potrebnog kapitala 451.984 144.828

Donji prag minimalnog potrebnog kapitala 251.102 80.460

Kombinirani minimalni potrebni kapital 286.550 91.818

Minimalni zakonski kapital društva za osiguranje 28.860 28.860

Pretpostavljeni minimalni potrebni kapital 286.550 91.818

Ukupno minimalni potrebni kapital (MCR) 378.368



Stranica 84

E.3 UPORABA PODMODULA RIZIKA VLASNIČKIH VRIJEDNOSNIH PAPIRA KOJI SE TEMELJI NA TRAJANJU PRI IZRAČUNU

POTREBNOG SOLVENTNOG KAPITALA

Društvo ne koristi način izračuna za podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju u izračunu

svog potrebnog solventnog kapitala, pa ovo poglavlje nije primjenjivo.

E.4 RAZLIKA IZMEĐU STANDARDNE FORMULE I BILO KOJEG UPOTRJEBLJENOG UNUTARNJEG MODELA

Društvo ne koristi unutarnji model za izračun kapitalnih zahtjeva, već iste računa primjenom standardne formule, pa

ovo poglavlje nije primjenjivo.

E.5 NEUSKLAĐENOST S MINIMALNIM POTREBNIM KAPITALOM I NEUSKLAĐENOST S POTREBNIM SOLVENTNIM

KAPITALOM

Društvo je u potpunosti usklađeno s minimalnim potrebnim kapitalom i potrebnim solventnim kapitalom, pa ovo

poglavlje nije primjenjivo.

E.6 SVE OSTALE INFORMACIJE

Društvo nema drugih značajnih informacija o upravljanju kapitalom.


F. DODATAK: KVANTITATIVNI OBRASCI (QRT)

Stranica 85

F. DODATAK: KVANTITATIVNI OBR ASCI (QR T)

Sastavni dio ovog dokumenta su i kvantitativni obrasci (QRT) koji su propisani za javnu objavu.

U donjoj tablici su popisani obrasci koji su primjenjivi za Društvo.

Tablica 1. Popis obrazaca primjenjivih na Društvo

R. br. Obrazac Naziv obrasca

1. S.02.01.02 Bilanca

2. S.05.01.02 Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po vrsti osiguranja

3. S.12.01.02 Tehničke pričuve za životno i SLT zdravstveno osiguranje

4. S.17.01.02 Tehničke pričuve za neživotno osiguranje

5. S.19.01.21 Odštetni zahtjevi neživotnog osiguranja

6. S.23.01.01 Vlastita sredstva

7. S.25.01.21 Potrebni solventni kapital - za društva koja primjenjuju standardnu formulu

8. S.28.02.01 Minimalni potrebni kapital - djelatnost životnog i djelatnost neživotnog osiguranja

U nastavku slijede obrasci, uz napomenu da su u istima sve monetarne vrijednosti izražene u tisućama HRK (u 000

HRK). Obrasci S.05.02.01, S.22.01.21, S.25.02.21, S.25.03.21 i S.28.01.01 nisu primjenjivi na Društvo te su stoga

izostavljeni.



Stranica 86

S.02.01.02 Bilanca - Imovina

Vri jedno st prema

So lventno st i II

C0010

Nemateri jalna imo vina R0030

O dg o đena po rezna imo vina R0040

Višak miro vinskih naknada R0050

Nekretnine , po st ro jenja i o prema za vlast i tu upo t rebu R0060 486.645

Ulag anja ( o s im imo vine ko ja se drži za ug o vo re po vezane s indekso m i udje l ima u R0070 7 .7 2 0.3 56

Nekretnine (osim za vlastitu upotrebu) R0080 414.923

Udjeli u povezanim društvima, uključujući sudjelovanja R0090 756.586

Vlasnički vrijednosni papiri R0100 449.790

Vlasnički vrijednosni papiri – uvršteni R0110 448.074

Vlasnički vrijednosni papiri – neuvršteni R0120 1.717

Obveznice R0130 5.174.448

Državne obveznice R0140 5.105.698

Korporativne obveznice R0150 68.750

Strukturirani dužnički instrumenti R0160

Osigurani vrijednosni papiri R0170

Subjekti za zajednička ulaganja R0180 102.951

Izvedenice R0190 1.692

Depoziti osim novčanih ekvivalenata R0200 819.966

Ostala ulaganja R0210

Imo vina ko ja se drži za ug o vo re po vezane s indekso m i udje l ima u invest ici j sk im R0220 3 3 5.664

Kredit i i hipo teke R0230 52 1 .588

Krediti na temelju police R0240 27.039

Krediti i hipoteke pojedincima R0250

Ostali krediti i hipoteke R0260 494.549

Izno s i ko j i se mo g u naplat i t i na temel ju ug o vo ra o reo s ig uranju o d: R0270 165.02 7

Neživotnog osiguranja i zdravstvenog osiguranja sličnog neživotnom osiguranju R0280 165.027

Neživotnog osiguranja isključujući zdravstveno osiguranje R0290 165.100

Zdravstvenog osiguranja sličnog neživotnom osiguranju R0300 -73

Životnog osiguranja i zdravstvenog osiguranja sličnog životnom osiguranju, isključujući zdravstveno R0310

Zdravstvenog osiguranja sličnog životnom osiguranju R0320

Životnog osiguranja, isključujući zdravstveno osiguranje i osiguranje povezano s indeksom i udjelima u R0330

Životnog osiguranja povezanog s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima R0340

Depo zit i ko d cedenata R0350

Po t raživanja o d o s ig uranja i po srednika R0360 180.02 5

Po t raživanja o d reo s ig uranja R0370 2 9.7 7 3

Po t raživanja ( o d kupaca, ne o d o s ig uranja) R0380 57 .893

Vlast ite dio nice ( ko je se drže izravno ) R0390

Do spje l i i zno s i u o dno su na stavke vlast i t ih s redstava i l i o snivački kapital ko j i je po zvan R0400

No vac i no včani ekvivalent i R0410 48.3 7 4

Sva o stala imo vina, ko ja ni je prikazana drug dje R0420 10.12 4

Ukupna imo vina R0500 9.555.47 0

Imo vina



Stranica 87

S.02.01.02 Bilanca - Obveze

Vri jedno st prema

So lventno st i II

C0010

Tehničke pričuve – neživo tno o s ig uranje R0510 2 .13 4.018

Tehničke pričuve – neživotno osiguranje (isključujući zdravstveno osiguranje) R0520 2.099.225

Tehničke pričuve izračunane kao cjelina R0530

Najbolja procjena R0540 1.840.975

Dodatak za rizik R0550 258.249

Tehničke pričuve – zdravstveno osiguranje (slično neživotnom osiguranju) R0560 34.794


Najbolja procjena R0580 3 .994


Tehničke pričuve – živo tno o s ig uranje ( i sk l jučujući zdravstveno o s ig uranje i o s ig uranje

po vezano s indekso m i udje l ima u invest ici j sk im fo ndo vima)R0600 2 .555.810

Tehničke pričuve – zdravstveno osiguranje (slično životnom osiguranju) R0610


Najbolja procjena R0630

Dodatak za rizik R0640

Tehničke pričuve – životno osiguranje (isključujući zdravstveno osiguranje i osiguranje povezano s

indeksom i udjelima u investicijskim fondovima)R0650 2.555.810


Najbolja procjena R0670 2.530.300


Tehničke pričuve – o s ig uranje po vezano s indekso m i udje l ima u invest ici j sk im fo ndo vima R0690 3 40.693

Tehničke pričuve izračunane kao cjelina R0700 335.664

Najbolja procjena R0710 4.993

Dodatak za rizik R0720 3 5

Nepredviđene o bveze R0740

Pričuve o s im tehničkih pričuva R0750 103 .166

O bveze za miro vine R0760

Depo zit i reo s ig urate l ja R0770

O dg o đene po rezne o bveze R0780 2 03 .83 3

Izvedenice R0790 1 .999

Dug o vanja prema kreditnim inst i tuci jama R0800

Financi j ske o bveze, o s im dug o vanja prema kreditnim inst i tuci jama R0810

O bveze prema o s ig uranju i po srednicima R0820 83 .841

O bveze prema reo s ig uranju R0830 54.067

O bveze ( prema do bavl jačima, ne o s ig uranju) R0840 85.692

Po dređene o bveze R0850

Podređene obveze koje nisu uključene u osnovna vlastita sredstva R0860

Podređene obveze uključene u osnovna vlastita sredstva R0870

Sve o stale o bveze, ko je nisu prikazane drug dje R0880 3 52 .13 7

Ukupne o bveze R0900 5.915.2 57

Višak imo vine nad o bvezama R1000 3 .640.2 12

O bveze



Stranica 88

S.05.01.02 Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po vrsti osiguranja– Neživotna osiguranja

O sig uranje

medicinskih

t ro ško va

O sig uranje

zašt ite priho da

O sig uranje

naknada

radnicima

O sig uranje o d

o dg o vo rno st i

za upo rabu

mo to rnih

vo zi la

O stale vrste

o s ig uranja za

mo to rna vo zi la

Po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

o s ig uranje

O s ig uranje o d

po žara i o stala

o s ig uranja

imo vine

O sig uranje o d

o pće

o dg o vo rno st i

O s ig uranje

kredita i

jamstava

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090

Z aračunate premi je

Bruto – izravno osiguranje R0110 140.802 133 .908 456.811 288.124 103 .194 519.260 114.684 126.915

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0120 356 302 1.097 11.650 680

Bruto – prihvat u neproporcionalno R0130

Udio reosiguratelja R0140 1.825 7.404 1.496 56.837 128.190 23 .775 10.354

Neto R0200 140.802 132.439 449.407 286.930 47.454 402.720 91.589 116.562

Z arađene premi je

Bruto – izravno osiguranje R0210 152.033 132.225 455.704 280.157 107.845 510.943 110.010 77.383

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0220 188 198 502 5.771 334


Udio reosiguratelja R0240 383 1.625 7.393 1.500 55.987 126.473 23 .492 4.704

Neto R0300 151.650 130.788 448.3 11 278.855 52.361 390.240 86.851 72.679

Nastal i o dštetni zaht jevi

Bruto – izravno osiguranje R0310 73 .499 29.382 219 188.183 217.843 58.466 331.216 64.872 -36.270

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0320 -135 -2.3 16 279 24 4.423 -748 40


Udio reosiguratelja R0340 273 -8.455 254 17.384 56.809 18.196 259

Neto R0400 73 .499 28.975 219 194.322 217.868 41.105 278.83 1 45.928 -36.489

Pro mjene o stal ih tehničkih pričuva

Bruto – izravno osiguranje R0410 37 1.298 225 -2.751 191 4.743 73 -8.211

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0420


Udio reosiguratelja R0440

Neto R0500 37 1.298 225 -2.751 191 4.743 73 -8.211

Nastal i i zdaci R0550 6.710 78.887 212.548 120.727 45.321 226.398 51.379 39.952

O stal i i zdaci R1200

Ukupni izdaci R1300

Vrsta o s ig uranja za: o bveze neživo tno g o s ig uranja i reo s ig uranja ( izravno o s ig uranje i prihvat u pro po rcio nalno reo s ig uranje)



Stranica 89

S.05.01.02 Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po vrsti osiguranja – Neživotna osiguranja

O sig uranje

t ro ško va

pravne zašt ite

O sig uranje

po mo ći

( as istenci ja)

O s ig uranje

raznih

financi j sk ih

g ubitaka

Z dravstveno

o s ig uranje

O s ig uranje o d

nezg o da

Po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

o s ig uranje

O s ig uranje

imo vine

C0100 C0110 C0120 C0130 C0140 C0150 C0160 C0200


Bruto – izravno osiguranje R0110 9.673 23 .225 1.916.597

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0120 249 14.333

Bruto – prihvat u neproporcionalno R0130 3 .629 114 8.118 11.861

Udio reosiguratelja R0140 11.209 1.940 6.222 249.252

Neto R0200 9.673 12.265 1.688 114 1.896 1.693 .539

Z arađene premi je

Bruto – izravno osiguranje R0210 9.639 22.182 1.858.120


Bruto – prihvat u neproporcionalno R0230 3 .629 114 5.811 9.554

Udio reosiguratelja R0240 11.484 1.940 4.493 239.474

Neto R0300 9.639 10.940 1.688 114 1.3 18 1.635.436


Bruto – izravno osiguranje R0310 3 .038 17.852 948.299


Bruto – prihvat u neproporcionalno R0330 1.390 -19 1.611 2.982

Udio reosiguratelja R0340 12.971 471 98.162

Neto R0400 3 .038 5.149 919 -19 1.611 854.955


Bruto – izravno osiguranje R0410 116 -4.279

Bruto – prihvat u proporcionalno reosiguranje R0420



Neto R0500 116 -4.279

Nastal i i zdaci R0550 4.744 13 .03 1 799.697

O stal i i zdaci R1200 25.202

Ukupni izdaci R1300 824.899

Vrsta o s ig uranja za:

prihvat u nepro po rcio nalno reo s ig uranje

Ukupno

Vrsta o s ig uranja za: o bveze neživo tno g

o s ig uranja i reo s ig uranja ( izravno o s ig uranje i

prihvat u pro po rcio nalno reo s ig uranje)



Stranica 90

S.05.01.02 Premije, odštetni zahtjevi i izdaci po vrsti osiguranja – Životna osiguranja

Z dravstveno

o s ig uranje

O s ig uranje sa

sudje lo vanjem u

do bit i

O s ig uranje

po vezano s

indekso m i

udje l ima u

invest ici j sk im

fo ndo vima

O stala živo tna

o s ig uranja

Rente ko je pro izlaze iz

ug o vo ra o neživo tno m

o s ig uranju i o dno se se na

o bveze zdravstveno g

o s ig uranja



o s ig uranju i o dno se se na

o bveze o s ig uranja ko je nisu

o bveze zdravstveno g

o s ig uranja

Z dravstveno

o s ig uranje

Ž ivo tno

reo s ig uranje

C0210 C0220 C0230 C0240 C0250 C0260 C0270 C0280 C0300


Bruto R1410 308.941 193 .549 18.042 520.532

Udio reosiguratelja R1420 -108 -108

Neto R1500 309.049 193 .549 18.042 520.639

Z arađene premi je

Bruto R1510 308.941 193 .549 18.042 520.532


Neto R1600 309.049 193 .549 18.042 520.639


Bruto R1610 323 .553 3 .727 1.490 2.061 330.830


Neto R1700 323 .553 3 .727 1.490 2.061 330.830


Bruto R1710 -3 1.593 187.056 -12 155.452


Neto R1800 -3 1.3 16 187.056 -12 155.728

Nastal i i zdaci R1900 92.945 4.299 18.144 115.389

O stal i i zdaci R2500 478

Ukupni izdaci R2600 115.867

Ukupno

O bveze živo tno g o s ig uranjaVrsta o s ig uranja za: o bveze živo tno g o s ig uranja



Stranica 91

S.12.01.02 Tehničke pričuve za životno i SLT zdravstveno osiguranje

Ug o vo ri bez

o pci ja i

j amstava

Ug o vo ri s

o pci jama i l i

j amstvima

Ug o vo ri bez

o pci ja i

j amstava

Ug o vo ri s

o pci jama i l i

j amstvima

C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090 C0100 C0150

Tehničke pričuve izračunane kao cje l ina R0010 335.664 335.664

Ukupni iznosi koji se mogu naplatiti od reosiguranja / subjekta posebne

namjene i reosiguranja ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane

gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane u odnosu na

tehničke pričuve izračunane kao cjelina

R0020

Tehničke pričuve izračunane kao zbro j najbo l je pro cjene i do datka

za rizik

Najbo l ja pro cjena

B ruto najbo l ja pro cjena R0030 2.233 .153 4.993 4.528 292.619 2.535.294



gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane

R0080

Najbolja procjena umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti od reosiguranja /

subjekta posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika – ukupnoR0090 2.233 .153 4.993 4.528 292.619 2.535.294

Do datak za rizik R0100 19.959 35 549 5.002 25.545

Izno s privremeno g o dbitka tehničkih pričuva




Tehničke pričuve – ukupno R0200 2.253 .112 340.693 5.077 297.621 2.896.503

Ukupno ( živo tno

o s ig uranje o s im

zdravstveno g

o s ig uranja, ukl j .

o s ig uranje po vezano s

udje l ima u

invest ici j sk im

fo ndo vima)

O s ig uranje sa

sudje lo vanjem u

do bit i

O s ig uranje po vezano s indekso m i udje l ima u

invest ici j sk im fo ndo vimaO stala živo tna o s ig uranja



o s ig uranju i o dno se se

na o bveze o s ig uranja

ko je nisu o bveze

zdravstveno g

o s ig uranja

Prihvat u

reo s ig uranje



Stranica 92

S.12.01.02 Tehničke pričuve za životno i SLT zdravstveno osiguranje

Ug o vo ri bez

o pci ja i

j amstava

Ug o vo ri s

o pci jama i l i

j amstvima

C0160 C0170 C0180 C0190 C0200 C0210

Tehničke pričuve izračunane kao cje l ina R0210



gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane u odnosu na

tehničke pričuve izračunane kao cjelina

R0220

Tehničke pričuve izračunane kao zbro j najbo l je pro cjene i do datka

za rizik


B ruto najbo l ja pro cjena R0030



gubitke zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane

R0080

Najbolja procjena umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti od reosiguranja /

subjekta posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika – ukupnoR0090

Do datak za rizik R0100





Tehničke pričuve – ukupno R0200

Z dravstveno o s ig uranje ( izravno o s ig uranje)Rente ko je

pro izlaze iz

ug o vo ra o

neživo tno m

o s ig uranju i

o dno se se na

o bveze

zdravstveno g

o s ig uranja

Z dravstveno

reo s ig uranje

( prihvat u

reo s ig uranje)

Ukupno

( zdravstveno

o s ig uranje

s l ično živo tno m

o s ig uranju)



Stranica 93

S.17.01.02 Tehničke pričuve za neživotno osiguranje

O sig uranje

medicinskih

t ro ško va

O sig uranje

zašt ite

priho da

O s ig uranje

naknada

radnicima

O sig uranje o d

o dg o vo rno st i

za upo rabu

mo to rnih

vo zi la

O stale vrste

o s ig uranja za

mo to rna

vo zi la

Po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

o s ig uranje

O s ig uranje o d

po žara i o stala

o s ig uranja

imo vine

O s ig uranje o d

o pće

o dg o vo rno st i

O s ig uranje

kredita i

j amstava

C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090 C0100


Ukupni iznosi koji se mogu naplatiti od reosiguranja /

subjekta posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika

nakon prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja

obveza druge ugovorne strane u odnosu na tehničke

pričuve izračunane kao cjelina

R0050

Tehničke pričuve izračunane kao zbro j najbo l je

pro cjene i do datka za r izik


Pričuve za premije

Bruto – ukupno R0060 -17.992 -38.872 119.689 97.909 -8.795 32.805 4.3 18 109.916


subjekta posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika,


obveza druge ugovorne strane

R0140 -79 2.114 1.000 2.997

Neto najbolja procjena pričuva za premije R0150 -17.913 -38.872 119.689 97.909 -10.909 31.805 4.3 18 106.919

Pričuve za o dštetne zaht jeve

Bruto – ukupno R0160 22.460 36.287 2.112 782.972 71.320 170.683 232.664 368.765 -168.03 1


subjekta posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika,



R0240 6 5.486 285 30.773 57.406 54.707

Neto najbolja procjena pričuva za odštetne zahtjeve R0250 22.460 36.281 2.112 777.486 71.035 139.909 175.258 3 14.058 -168.03 1

Ukupno najbo l ja pro cjena – bruto R0260 4.468 -2.585 2.112 902.661 169.229 161.888 265.469 373 .083 -58.115

Ukupno najbo l ja pro cjena – neto R0270 4.547 -2.591 2.112 897.175 168.944 129.000 207.063 3 18.376 -61.112

Do datak za r izik R0280 14.384 16.227 189 75.921 21.709 30.766 40.655 37.328 44.071


Tehničke pričuve u cjelini R0290



Izravno o s ig uranje i prihvat u pro po rcio nalno reo s ig uranje



Stranica 94


O sig uranje

medicinskih

t ro ško va

O sig uranje

zašt ite

priho da

O sig uranje

naknada

radnicima

O sig uranje o d

o dg o vo rno st i

za upo rabu

mo to rnih

vo zi la

O stale vrste

o s ig uranja za

mo to rna

vo zi la

Po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

o s ig uranje

O s ig uranje o d

po žara i o stala

o s ig uranja

imo vine

O sig uranje o d

o pće

o dg o vo rno st i

O s ig uranje

kredita i

jamstava

C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090 C0100

Tehničke pričuve – ukupno

Tehničke pričuve – ukupno R0320 18.851 13 .642 2.300 978.581 190.938 192.653 306.124 410.411 -14.045

Iznos koji se može naplatiti od reosiguranja / subjekta

posebne namjene i reosiguranja ograničenog rizika nakon

prilagodbe za očekivane gubitke zbog neispunjenja obveza

druge ugovorne strane – ukupno

R0330 -79 6 5.486 285 32.888 58.406 54.707 2.997

Tehničke pričuve umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti

od reosiguranja / subjekta posebne namjene i reosiguranja

ograničenog rizika – ukupno

R0340 18.930 13 .637 2.300 973 .096 190.653 159.765 247.718 355.705 -17.042

Izravno o s ig uranje i prihvat u pro po rcio nalno reo s ig uranje



Stranica 95


O sig uranje

t ro ško va

pravne zašt ite

O sig uranje

po mo ći

( as istenci ja)

O s ig uranje

raznih

financi j sk ih

g ubitaka

Nepro po rcio n

alno

zdravstveno

reo s ig uranje

Nepro po rcio n

alno

reo s ig uranje

o d nezg o da

Nepro po rcio n

alno

po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

reo s ig uranje

Nepro po rcio n

alno

reo s ig uranje

imo vine

C0110 C0120 C0130 C0140 C0150 C0160 C0170 C0180





obveza druge ugovorne strane u odnosu na tehničke

pričuve izračunane kao cjelina

R0050

Tehničke pričuve izračunane kao zbro j najbo l je

pro cjene i do datka za r izik


Pričuve za premije

Bruto – ukupno R0060 29 -284 439 299.162





R0140 -62 329 6.300

Neto najbolja procjena pričuva za premije R0150 29 -222 110 292.862

Pričuve za o dštetne zaht jeve

Bruto – ukupno R0160 647 12.910 11.346 89 1.585 1.545.807

Ukupni iznos koji se može naplatiti od reosiguranja /




R0240 8.430 1.635 158.727

Neto najbolja procjena pričuva za odštetne zahtjeve R0250 647 4.481 9.711 89 1.585 1.387.080

Ukupno najbo l ja pro cjena – bruto R0260 676 12.626 11.346 89 2.024 1.844.969

Ukupno najbo l ja pro cjena – neto R0270 676 4.259 9.711 89 1.695 1.679.942

Do datak za r izik R0280 775 4.424 1.800 18 782 289.049


Tehničke pričuve u cjelini R0290



Prihvat u nepro po rcio nalno reo s ig uranje

Ukupne

o bveze

neživo tno g

o s ig uranja

Izravno o s ig uranje i prihvat u pro po rcio nalno

reo s ig uranje



Stranica 96


O sig uranje

t ro ško va

pravne zašt ite

O sig uranje

po mo ći

( as istenci ja)

O s ig uranje

raznih

financi j sk ih

g ubitaka

Nepro po rcio n

alno

zdravstveno

reo s ig uranje

Nepro po rcio n

alno

reo s ig uranje

o d nezg o da

Nepro po rcio n

alno

po mo rsko ,

zrako plo vno i

t ranspo rtno

reo s ig uranje

Nepro po rcio n

alno

reo s ig uranje

imo vine

C0110 C0120 C0130 C0140 C0150 C0160 C0170 C0180

Tehničke pričuve – ukupno

Tehničke pričuve – ukupno R0320 1.451 17.051 13 .146 107 2.806 2.134.018

Iznos koji se može naplatiti na temelju ugovora o

reosiguranju / subjekta posebne namjene i reosiguranja

ograničenog rizika nakon prilagodbe za očekivane gubitke

zbog neispunjenja obveza druge ugovorne strane – ukupno

R0330 8.368 1.635 329 165.027

Tehničke pričuve umanjeno za iznose koji se mogu naplatiti

od reosiguranja / subjekta posebne namjene i reosiguranja

ograničenog rizika – ukupno

R0340 1.451 8.683 11.511 107 2.477 1.968.991

Izravno o s ig uranje i prihvat u pro po rcio nalno

reo s ig uranjePrihvat u nepro po rcio nalno reo s ig uranje

Ukupne

o bveze

neživo tno g

o s ig uranja



Stranica 97

S.19.01.21 Odštetni zahtjevi neživotnog osiguranja

Z0020

B ruto plaćeni o dštetni zaht jevi ( nekumulat ivno )

(apsolutni iznos)

Go dina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 & +

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050 C0060 C0070 C0080 C0090 C0100 C0110 C0170 C0180

Rani je R0100 46.568 R0100 46.568 0

N- 9 R0160 0 0 47.913 35.953 8.807 7.160 11.143 4.871 18.664 3 .810 R0160 3 .810 138.321

N- 8 R0170 0 320.525 3 1.672 28.177 16.590 7.243 2.426 15.875 2.834 R0170 2.834 425.343

N- 7 R0180 1.034.544 286.052 27.23 1 16.086 5.730 4.519 22.765 -3 R0180 -3 1.396.924

N- 6 R0190 1.004.448 296.802 80.841 10.040 282 7.358 -3 .291 R0190 -3 .291 1.396.479

N- 5 R0200 963 .811 265.043 27.975 8.681 21.206 341 R0200 341 1.287.056

N- 4 R0210 860.991 305.259 27.862 19.370 4.947 R0210 4.947 1.218.429

N- 3 R0220 766.386 310.445 67.500 8.376 R0220 8.376 1.152.707

N- 2 R0230 758.146 272.736 25.968 R0230 25.968 1.056.850

N- 1 R0240 811.709 251.306 R0240 251.306 1.063 .015

N R0250 771.380 R0250 771.380 771.380

Ukupno R0260 1.112.236 9.906.506

Z bro j g o dina

( kumulat ivno )

Godina nastanka

štete / godina

preuzimanja rizika

Razvo jna g o dinaU tekućo j

g o dini

Godina nastanka

štete



Stranica 98

S.19.01.21 Odštetni zahtjevi neživotnog osiguranja

B ruto nedisko nt i rana najbo l ja pro cjena pričuva za o dštetne zaht jeve

(apsolutni iznos)

Go dina 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 & +

C0200 C0210 C0220 C0230 C0240 C0250 C0260 C0270 C0280 C0290 C0300 C0360

Rani je R0100 454.396 R0100 360.594

N- 9 R0160 0 0 0 0 0 0 0 0 104.419 104.200 R0160 87.033

N- 8 R0170 0 0 0 0 0 0 0 77.141 70.356 R0170 52.975

N- 7 R0180 0 0 0 0 0 0 84.676 75.417 R0180 59.278

N- 6 R0190 0 0 0 0 0 87.087 78.337 R0190 58.710

N- 5 R0200 0 0 0 0 115.363 98.232 R0200 78.640

N- 4 R0210 0 0 0 96.187 81.093 R0210 59.914

N- 3 R0220 0 0 96.619 78.026 R0220 58.434

N- 2 R0230 0 165.811 125.548 R0230 105.598

N- 1 R0240 463 .063 165.252 R0240 143 .406

N R0250 496.429 R0250 481.226

Ukupno R0260 1.545.807

Kraj g o dine

( disko nt i rani

Razvo jna g o dina



Stranica 99

S.23.01.01 Vlastita sredstva

Ukupno

Kateg o ri ja 1 –

o s lo bo đeno

o d

o g raničenja

Kateg o ri ja 1 –

o g raničenoKateg o ri ja 2 Kateg o ri ja 3

C0010 C0020 C0030 C0040 C0050

O sno vna vlast i t a s redstva pri je o dbitka sudje lo vanja u drug o m

financi j sko m sekto ru kako je predviđeno u članku 68. Deleg i rane

uredbe ( EU) 2 015/3 5

Redovni dionički kapital (uključujući vlastite dionice) R0010 589.326 589.326

Premije na emitirane dionice povezane s redovnim dioničkim kapitalom R0030 681.483 681.483

Osnivački kapital, doprinosi članova ili istovjetna stavka osnovnih vlastitih sredstava

za društva za uzajamno osiguranje ili društva koja djeluju po načelu uzajamnosti R0040

Podređeni računi članova društva za uzajamno osiguranje R0050

Višak sredstava R0070

Povlaštene dionice R0090 12.250 12.250

Premije na emitirane dionice povezane s povlaštenim dionicama R0110

Pričuva za usklađivanje R0130 2.356.174 2.356.174

Podređene obveze R0140

Iznos jednak vrijednosti neto odgođene porezne imovine R0160

Ostale stavke koje je nadzorno tijelo odobrilo kao osnovna vlastita sredstva, a koje

nisu prethodno naznačeneR0180

Vlast ita s redstva iz financi j sk ih izvještaja ko ja ne bi smje la bit i

predstavl jena pričuvo m za usklađivanje i ne i spunjavaju kri teri je da

budu razvrstana kao vlast i t a s redstva prema So lventno st i II

Vlastita sredstva iz financijskih izvještaja koja ne bi smjela biti predstavljena

pričuvom za usklađivanje i ne ispunjavaju kriterije da budu razvrstana kao vlastita

sredstva prema Solventnosti II

R0220

O dbitci

Odbitci sudjelovanja u financijskim i kreditnim institucijama R0230

Ukupna o sno vna vlast i t a s redstva nako n o dbitaka R0290 3 .639.232 3 .626.982 12.250

Po mo ćna vlast i t a s redstva

Neuplaćeni i nepozvani redovni dionički kapital opoziv na poziv R0300

Neuplaćeni i nepozvani osnivački kapital, doprinosi članova ili istovjetna stavka

osnovnih vlastitih sredstava za društva za uzajamno osiguranje ili društva koja djeluju

po načelu uzajamnosti, opozivi na poziv

R0310

Neuplaćene i nepozvane povlaštene dionice opozive na poziv R0320

Pravno obvezujuća obveza za upisivanje i plaćanje podređenih obveza na zahtjev R0330

Akreditivi i jamstva na temelju članka 96. stavka 2. Direktive 2009/138/EZ R0340

Akreditivi i jamstva osim onih na temelju članka 96. stavka 2. Direktive 2009/138/EZR0350

Dodatni pozivi članovima na temelju članka 96. stavka 3 . prvog podstavka Direktive

2009/138/EZR0360

Dodatni pozivi članovima osim onih na temelju članka 96. stavka 3 . prvog podstavka

Direktive 2009/138/EZR0370

Ostala pomoćna vlastita sredstva R0390

Ukupna po mo ćna vlast i t a s redstva R0400

Do stupna i prihvat l j iva vlast i t a s redstva

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala R0500 3 .639.232 3 .626.982 12.250

Ukupna dostupna vlastita sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala R0510 3 .639.232 3 .626.982 12.250

Ukupna prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće potrebnog solventnog kapitala R0540 3 .639.232 3 .626.982 12.250

Ukupna prihvatljiva vlastita sredstva za pokriće minimalnog potrebnog kapitala R0550 3 .639.232 3 .626.982 12.250

Po t rebni so lventni kapital R0580 1 .3 90.13 3

Minimalni po t rebni kapital R0600 403 .515

O mjer prihvat l j iv ih vlast i t ih s redstava i po t rebno g so lventno g

kapitalaR0620 2 62 %

O mjer prihvat l j iv ih vlast i t ih s redstava i minimalno g po t rebno g

kapitalaR0640 902 %



Stranica 100

S.23.01.1 Vlastita sredstva

Pričuva za usklađivanje C0060

Višak imovine nad obvezama R0700 3 .640.212

Vlastite dionice (koje se drže izravno i neizravno) R0710

Predvidive dividende, raspodjele i naknade R0720 980

Ostale stavke osnovnih vlastitih sredstava R0730 1.283 .058

Prilagodba za ograničene stavke vlastitih sredstava u odnosu na portfelje R0740

Pričuva za usklađivanje R0760 2 .3 56.174

Očekivana dobit

Očekivana dobit uključena u buduće premije – djelatnost životnog osiguranja R0770 288.881

Očekivana dobit uključena u buduće premije – djelatnost neživotnog osiguranja R0780 60.700

Ukupna očekivana dobit uključena u buduće premije R0790 349.582



Stranica 101

S.25.01.21 Potrebni solventni kapital – za društva koja primjenjuju standardnu formulu

B ruto potrebni

s olventni kap ital

Parametri s pecifični

za druš tvoPojednos tavljenja

C0110 C0090 C0120

Tržišni rizik R0010 1.280.634

Rizik neispunjenja obveza druge ugovorne strane R0020 94.523

Preuzeti rizik životnog osiguranja R0030 74.898

Preuzeti rizik zdravstvenog osiguranja R0040 88.071

Preuzeti rizik neživotnog osiguranja R0050 602.393

Diversifikacija R0060 -514.560

Rizik nematerijalne imovine R0070

Os novni potrebni s olventni kap ital R0100 1.625 .958

Izračun potrebnog s olventnog kap itala C0100

Operativni rizik R0130 69.327

Sposobnost tehničkih pričuva da pokriju gubitke R0140

Sposobnost odgođenih poreza da pokriju gubitke R0150 -305.151

Potrebni kapital za djelatnost koja se obavlja u skladu s člankom 4. Direktive

2003/41/EZR0160

P otrebni s olventni kap ital bez kap italnog dodatka R0200 1 .3 90.13 3

Već utvrđeni kapitalni dodatak R0210

P otrebni s olventni kap ital R0220 1 .3 90.13 3

Ostale informacije o potrebnom solventnom kapitalu

Potrebni kapital za podmodul rizika vlasničkih vrijednosnih papira koji se temelji na

trajanjuR0400

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za preostali dio R0410

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za namjenske

fondoveR0420

Ukupni iznos pretpostavljenog potrebnog solventnog kapitala za portfelje

uravnotežene prilagodbeR0430

Diversifikacijski učinci zbog agregiranja pretpostavljenog potrebnog solventnog

kapitala za namjenske fondove za članak 304.R0440



Stranica 102

S.28.02.01 Minimalni potrebni kapital – djelatnost životnog i djelatnost neživotnog osiguranja

Djelatno st i

neživo tno g

o s ig uranja

Dje latno st i

živo tno g

o s ig uranja

MCR(NL,NL)

Rezultat

MCR(NL,L)

Rezultat

C0010 C0020

Komponenta linearne formule za obveze

neživotnog osiguranja i reosiguranjaR0010 308.482 1.101

Neto ( bez reo s ig uranja /

subjekta po sebne namjene)

najbo l ja pro cjena i tehničke

pričuve izračunane kao cje l ina

Neto ( bez reo s ig uranja)

zaračunate premi je u zadnj ih 12

mjeseci





Neto ( bez reo s ig uranja)

zaračunate premi je u zadnj ih 12

mjeseci

C0030 C0040 C0050 C0060

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje medicinskih troškova R0020 4.547 139.993

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje zaštite prihoda R0030 38.274 120.336 12.953

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje naknada radnicima R0040 2.112

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila R0050 897.175 449.407

Ostalo osiguranje i proporcionalno reosiguranje za motorna vozila R0060 168.944 286.930

Pomorsko, zrakoplovno i transportno osiguranje i proporcionalno reosiguranje R0070 129.000 47.596

Osiguranje od požara i ostala osiguranja imovine i s njima povezano proporcionalno reosiguranjeR0080 207.063 402.720

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje od opće odgovornosti R0090 318.376 91.589

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje kredita i jamstava R0100 116.562

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje troškova pravne zaštite R0110

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje pomoći (asistencija) R0120 676 9.673

Osiguranje i proporcionalno reosiguranje raznih financijskih gubitaka R0130 4.259 12.265

Neproporcionalno zdravstveno reosiguranje R0140

Neproporcionalno reosiguranje od nezgoda R0150 9.711 1.688

Neproporcionalno pomorsko, zrakoplovno i transportno reosiguranje R0160 89

Neproporcionalno reosiguranje imovine R0170 1.695 1.896

Djelatno st i neživo tno g o s ig uranja Dje latno st i živo tno g o s ig uranja



Stranica 103


Djelatno st i

neživo tno g

o s ig uranja

Dje latno st i

živo tno g

o s ig uranja

MCR(L,NL)

Rezultat

MCR(L,L)

Rezultat

C0070 C0080

Komponenta linearne formule za obveze

životnog osiguranja i reosiguranjaR0200 6.145 87.788







ukupni kapital izlo žen riziku







ukupni kapital izlo žen riziku

C0090 C0100 C0110 C0120

Obveze sa sudjelovanjem u dobiti – zajamčene naknade R0210 2.233 .153

Obveze sa sudjelovanjem u dobiti – buduće diskrecijske naknade R0220

Obveze osiguranja povezanog s indeksom i udjelima u investicijskim fondovima R0230 340.658

Ostale obveze životnog (re)osiguranja i zdravstvenog re(osiguranja) R0240 292.619 4.528

Ukupni kapital izložen riziku za sve obveze životnog (re) osiguranja R0250 3 .830.309

Djelatno st i neživo tno g o s ig uranja Dje latno st i živo tno g o s ig uranja



Stranica 104


Izračun ukupno g minimalno g po t rebno g kapitala C0130

Linearni minimalni potrebni kapital R0300 403 .515

Potrebni solventni kapital R0310 1.390.133

Gornji prag minimalnog potrebnog kapitala R0320 625.560

Donji prag minimalnog potrebnog kapitala R0330 347.533

Kombinirani minimalni potrebni kapital R0340 403 .515

Apsolutni prag minimalnog potrebnog kapitala R0350 57.720

Minimalni po t rebni kapital R0400 403 .515

Izračun pretpo stavl jeno g minimalno g po t rebno g kapitala za neživo tno i živo tno o s ig uranje

Djelatno st i

neživo tno g

o s ig uranja

Dje latno st i

živo tno g

o s ig uranja

C0140 C0150

Pretpostavljeni linearni minimalni potrebni kapital R0500 314.627 88.889

Pretpostavljeni potrebni solventni kapital bez kapitalnog dodatka (godišnji ili posljednji izračun) R0510 1.083 .907 306.226

Gornji prag pretpostavljenog minimalnog potrebnog kapitala R0520 487.758 137.802

Donji prag pretpostavljenog minimalnog potrebnog kapitala R0530 270.977 76.557

Pretpostavljeni kombinirani minimalni potrebni kapital R0540 314.627 88.889

Apsolutni prag pretpostavljenog minimalnog potrebnog kapitala R0550 28.860 28.860

Pretpostavljeni minimalni potrebni kapital R0560 314.627 88.889

Documents

Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za …Izvješće o solventnosti i financijskom stanju za 2017. godinu A. POSLOVANJE I REZULTATI Stranica 5 Osim prethodno spomenutih