Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanjuNezaposlenost i zapošljavanje 2016. Osječko-baranjska županija Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek 3 Nezaposlenost

REPUBLIKA HRVATSKA

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

SKUPŠTINA

Materijal za sjednicu

IZVJEŠĆE O NEZAPOSLENOSTI

I ZAPOŠLJAVANJU U

2016. GODINI NA PODRUČJU

OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Osijek, veljače 2017.

Podnositelj

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Regionalni ured Osijek

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek

1

Nezaposlenost i zapošljavanje 2016. Osječko-baranjska županija

Sadržaj

Ukratko 2

Radna snaga u Osječko-baranjskoj županiji 4

Stanovništvo 4

Zaposlenost i nezaposlenost 4

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje) 8

Prijavljena slobodna radna mjesta 8

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda 9

Struktura evidentiranog zapošljavanja 9

Struktura evidentiranog zapošljavanja ne temelju radnog odnosa 10

Stope zapošljavanja 12

Ponuda radne snage (nezaposlenost) 14

Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja 14

Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja 16

Nezaposlene osobe s invaliditetom 17

Nezaposleni hrvatski branitelji 19

Trajanje nezaposlenosti 19

Prostorna nezaposlenost 21

Prava tijekom nezaposlenosti 28

Novčana naknada 28

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama 29

Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja 29

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova 29

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje 30

Profesionalno informiranje i savjetovanje 30

Radionice za nezaposlene osobe 30

Profesionalna selekcija 30 Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK 31

Aktivna politika zapošljavanja 32

Mjere aktivne politike zapošljavanja u nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 32

Osnovni pokazatelji provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja 34

Projekti s potporom Europske unije 36

IPA komponenta II Prekogranična suradnja Mađarska-Hrvatska 36

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala 36

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije 36

Uspostavljanje partnerskih odnosa 36

Zaključak 37



2

Ukratko 2016.

Radna snaga

prema podacima HZMO tijekom 2016. registrirana Ø mjesečno 83.904 korisnika mirovinskog osiguranja

prema navedenim izvorima zaposlenost povećana za 2,8% ili 2.263 osobe

u isto vrijeme nezaposlenost smanjena za 13,6% te je s 28.062 nezaposlene osobe procijenjena stopa nezaposlenosti bila 25,1%

u odnosu na prethodnu godinu procijenjena prosječna stopa nezaposlenosti smanjena za 3,4 postotna boda

najviše zaposlenih (podaci HZZO) u trgovini (16,2%), prerađivačkoj industriji (15,3%), obrazovanju (10,6%)

Zapošljavanje

s evidencije zaposleno temeljem radnog odnosa 19.509 osoba, 2,6% ili 530 osoba manje nego u 2015.

struktura zapošljavanja: - 52,9% žene - 65,8% srednjoškolskog obrazovanja - 92,3% na određeno vrijeme - 18,2% u hotelima i restoranima, 15,7% u prerađivačkoj industriji, 12,2% u trgovini stopa zapošljavanja 33,8%:

- povećanje za 2,2 postotna boda - viša razina obrazovanja veća stopa zapošljavanja: sa završenim fakultetom 39,5% - stope veće od ukupne stope u Donjem Miholjcu (36,2%), Valpovu (34,8%) i Belom Manastiru (34,6%)

A Bez škole i nezavršena osnovna škola B Osnovna škola C SŠ za zanimanja u trajanju do 3 god. i škola za KV i VKV radnike D SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija E Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola F Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

Mjere aktivne politike zapošljavanja 4.196 osoba zaposleno ili obrazovano:

- zapošljavanje: 465 osoba - obrazovanje: 1.778 osoba - javni radovi: 1.666 osoba - samozapošljavanje: 287 osoba posebne skupine:

- Romi: 270 osoba - osobe s invaliditetom: 96 osoba - hrvatski branitelji: 225 osoba struktura:

- 58,8% žene - 47,7% mladih do 29 godina - 48,6% srednjoškolskog obrazovanja

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

38

39

80

81

82

83

84

85

86

87

88

89

90

91

92

93

94

95

96

97

98

99

2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

TisućeTisuće Zaposlenost Nezaposlenost

0,0 5,0 10,0 15,0 20,0 25,0 30,0 35,0 40,0 45,0

F

E

D

C

B

A

Stopa%

Razina obrazovanja

2016.

2015.



3

Nezaposlenost

tijekom 2016. registrirane Ø mjesečno 28.062 nezaposlene osobe

smanjenje Ø nezaposlenosti u odnosu na 2015. za 13,6% ili 4.405 osoba

razlog smanjenja: veći broj izlazaka/ zapošljavanja (30.386 osoba) od ulazaka u evidenciju (25.525 osoba)

sezonsko obilježje nezaposlenosti: - najniža: rujan 24.791 osoba - najviša: siječanj 32.815 osoba

Struktura nezaposlenih

spol: 57,7% žena, 42,3% muškaraca razina obrazovanja: 29,7% sa

četverogodišnjom srednjom školom, 59,2% ukupno srednjoškolsko obrazovanje, 30,9% bez i sa završenom osnovnom školom

dob: 41,1% osoba starije od 45 godina trajanje: Ø 14 mjeseci, duže od godinu dana

čeka na posao 55,3% nezaposlenih staž: bez staža 18,8%, više od 5 godina

staža 42,2% krajem 2016. evidentirano 739 osoba s

invaliditetom ili 2,7% od ukupno nezaposlenih evidentiran Ø mjesečno 2.501 hrvatski

branitelj ili 8,9% nezaposlenih, smanjenje za 14,3% ili 416 branitelja

Prostorna nezaposlenost

Osječko-baranjska županija treća po nezaposlenosti u RH (11,5%)

Ø nezaposlenost smanjena na čitavom području županije, u Belom Manastiru za 11,5%, Donjem Miholjcu za 15,9%%, Đakovu za 13,1%, Našicama za 11,8%, Osijeku za 15,4% i Valpovu za 13,0%

žene dominiraju u Našicama (60,9%), osobe starije od 45 godina u Belom Manastiru (46,2%), kao i osobe bez i sa završenom osnovnom školom (44,5%)

najveći udio nezaposlenih koji čekaju na zaposlenje duže od jedne godine je u Našicama (63,5%)

24

25

26

27

28

29

30

31

32

33

34

35

36

37

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Bro

j os

ob

a

Tisuće

Mjeseci

2015.

2016.

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

Beli Manastir Donji Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

Bro

j os

ob

a

2015.

2016.

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

55,0

60,0

Žene 57,7%

Stariji od 45 godina

Staž veći od 5 godinaDugotrajno nezaposleni

Bez i s osnovnom školom

30,9% 41,1%

55,3% 42,2%



4

Radna snaga u Osječko - baranjskoj županiji

Prema službenim statističkim podacima i Popisu stanovništva iz 2011. godine, na području Osječko-baranjske

županije živjelo je 305.032 stanovnika, što je 7,1% od ukupna broja stanovnika Republike Hrvatske (4.284.889).

U petogodišnjem razdoblju, od 2011. do 2015. godine, kada je na području županije živjelo prema procjeni

294.233 stanovnika, broj stanovnika smanjio se za 10.799 ili 3,5% (Državni zavod za statistiku, Priopćenje br.

7.1.4. www.dzs.hr).

Stanovništvo predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, te je

neophodno promatrati razvoj dobno-spolne strukture stanovništva. Demografsko starenje predstavlja temeljno

obilježje strukture stanovništva u Republici

Hrvatskoj, pa tako i u Osječko-baranjskoj

županiji. Za sadašnji i sveukupni razvoj, bitan je

odnos udjela sljedećih kategorija u ukupnom

stanovništvu: djeca (0-14), osobe u radnoj

dobni (15-64) i stariji (65+). Prema procjeni

stanovništva u 2015. godini, 14,5%

stanovništva pripadalo je dobnog skupini do 14

godina, 67,7% od 15 do 64 godine i 17,8%

dobnoj skupini od 65 i više godina. Dobna

struktura, posebno kod djece, nešto je slična i

na nacionalnoj razini. Međutim, smanjenje

ukupnog broja stanovnika nije linearno, već je

rezultat dugogodišnjeg snižavanja broja

živorođenih, čime se smanjuje udjel mladih i

priljev u radni kontingent, dok istovremeno

raste udio stanovništva starijeg od 65 godina. Tako se u odnosu na 2011. godinu udio mladih osoba do 14

godina smanjio za 0,8 postotnih bodova, a udio starijih od 65 i više godina povećao za 0,9 postotnih bodova.

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima relevantnih ustanova koje prate i evidentiraju

registrirane zaposlene i nezaposlene osobe na tržištu rada: Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskog zavoda

za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Tablica 1.

Zaposlenost i nezaposlenost od 2007. do 2016. (stanje 31. prosinca)

Stanje 31.12.

Osiguranici HZMO Nezaposleni HZZ Radna snaga Stopa

nezaposlenosti Broj Udio u

RH Verižni indeks

Broj Udio u

RH Verižni indeks

Broj Udio u

RH Verižni indeks

2007. 96.246 6,1 105,6 27.025 10,6 90,8 123.271 6,7 102,0 21,9

2008. 97.782 6,1 101,6 25.942 10,8 96,0 123.724 6,7 100,4 21,0

2009. 90.659 6,0 92,7 31.430 10,8 121,2 122.089 6,7 98,7 25,7

2010. 87.721 6,0 96,8 34.211 10,7 108,8 121.932 6,8 99,9 28,1

2011. 88.404 6,0 100,8 33.474 10,6 97,8 121.878 6,9 100,0 27,5

2012. 85.438 6,0 96,6 37.426 10,4 111,8 122.864 6,9 100,8 30,5

2013. 81.131 5,8 95,0 38.309 10,5 102,4 119.440 6,8 97,2 32,1

2014. 80.190 5,8 98,8 34.940 11,0 91,2 115.130 6,7 96,4 30,3

2015. 81.382 5,8 101,5 32.133 11,3 92,0 113.515 6,7 98,6 28,3

2016. 83.321 5,8 102,4 27.272 11,5 84,9 110.593 6,6 97,4 24,7

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i

analize, mjesečni podaci) tijekom 2016. godine u Osječko-baranjskoj županiji evidentirana su prosječno

mjesečno 83.904 korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlena), što s 28.062 nezaposlene osobe čini 111.966

ekonomski aktivnih stanovnika (radne snage). Prema istim izvorima, u odnosu na prosjek prethodne godine,

smanjena je razina radne snage za 2.142 osobe (1,9%), pod utjecajem povećanja zaposlenog (za 2,8% ili 2.263

osobe) i smanjenja nezaposlenog (za 13,6% ili 4.405 osoba) stanovništva, što znači da je jedan dio

35

37

39

41

43

45

47

49

51

53

55

do 14 15-24 25-34 35-44 45-54 55-64 65 i više

Bro

j s

tan

ov

nik

a

2011.

2015.

tisuće Grafikon 1. Procjena stanovništva

prema dobi u 2011. i 2015. godini



5

stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno

radno sposobno stanovništvo.

Tablica 2.

Struktura radne snage u 2015. i 2016. godini (prosjek)

2015. 2016. Indeks

2016/2015. Županija Udio u RH Županija Udio u RH

Radna snaga 114.108 6,7 111.966 6,6 98,1

Zaposleni 81.641 5,7 83.904 5,8 102,8

- Zaposleni kod pravnih osoba 69.477 5,7 71.856 5,8 103,4

- Zaposleni kod fizičkih osoba 6.179 5,5 6.306 5,5 102,1

- Obrtnici 3.048 5,1 2.924 5,0 95,9

- Poljoprivrednici 2.011 9,5 1.926 9,8 95,8

- Samostalne profesionalne djelatnosti 926 4,4 892 4,3 96,3

Nezaposleni 32.467 11,4 28.062 11,6 86,4

Stopa registrirane nezaposlenosti 28,5 16,7 25,1 14,3 -3,4

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje (mjesečni podaci)

Od ukupno 83.904 zaposlene osobe, 71.856 radnika (85,6%) bilo je zaposleno kod pravnih i 6.306 (7,5%) kod fizičkih osoba. 2.924 (3,5%) su obrtnika, 1.926 (2,3%) poljoprivrednika, te 892 (1,1%) radnika koji obavljaju samostalne profesionalne djelatnosti. Prema istom izvoru podataka, prosječan broj zaposlenih (osiguranika, bez produženog osiguranja) u Republici Hrvatskoj bio je 1.454.834, te je županija sudjelovala s udjelom od 5,8%. Prema spolu, dominiraju zaposleni muškarci s udjelom od 53,8% naspram 46,2% zaposlenih žena, te se u odnosu na prethodnu godinu povećao udio zaposlenih žena 0,3 postotna boda. Procijenjena prosječna stopa registrirane nezaposlenosti Osječko-baranjske županije tijekom 2016. godine iznosila je 25,1% (20,8% kod muške i 29,5% kod ženske populacije) naspram prosječnoj mjesečnoj stopi od 28,5% u 2015. godini. Istovremeno prosječna stopa nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj bila je 14,3%.

U ostalim županijama stope nezaposlenosti kretale su se od najniže 6,1% u Istarskoj do najviše od 29,8% u

Sisačko-moslavačkoj županiji. Virovitičko-podravskoj županiji. Niže stope dominiraju i u Gradu Zagrebu (7,0%),

Varaždinskoj (8,5%), Primorsko-goranskoj županiji (10,4%), dok vrlo visoke u Virovitičko-podravskoj (29,6%) i

Vukovarsko-srijemskoj županiji (26,6%). Ako promatramo prosječnu stopu nezaposlenosti prema rastu/padu u

odnosu na 2015. godinu, stopa nezaposlenosti se smanjila na čitavom području Republike Hrvatske, a

najizraženije u Brodsko-posavskoj (za 4,0 postotna boda) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (za 3,9 postotnih

bodova). Najmanje smanjenje zabilježeno je u Šibensko-kninskoj i Istarskoj županiji te Gradu Zagrebu, za 1,4

postotna boda.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tijekom 2016. godine u Osječko-baranjskoj županiji registrirana su prosječno mjesečno 94.154 korisnika zdravstvenog osiguranja (zaposlena), od kojih je 12.425 (13,2%) osoba iz samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti. Najveći udio zaposlenih prema djelatnostima imaju poslovni subjekti trgovine (13.230 ili 16,2%), prerađivačke industrije (12.543 ili 15,3%), obrazovanja (8.652 ili 10,6%), javne uprave i obrane (7.860 ili 9,6%), te djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (6.188 ili 7,6%). Unutar prerađivačke industrije najveći broj zaposlenih je u proizvodnji prehrambenih proizvoda (26,3%), proizvodnji strojeva i uređaja (9,8%), proizvodnji gotovih metalnih proizvoda (8,0%), proizvodnji odjeće (7,7%) te proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda (7,4%).

U odnosu na prosjek 2015. godine zaposlenost je povećana za 2,2% ili 1.984 osobe, na što je utjecalo

povećanje zaposlenih u prerađivačkoj industriji (za 330 osoba), trgovini (313 osoba), administrativnim i

pomoćnim uslužnim djelatnostima (264 osobe) te građevinarstvu (248 osoba). Smanjenje zaposlenih dominira u

javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju (za 264 osobe) te financijskim djelatnostima i

djelatnostima osiguranja (za 129 osoba).



6

Tablica 3.

Prosječni broj korisnika zdravstvenog osiguranja (zaposlenih) prema djelatnostima u 2016. godini

Djelatnost (NKD-2007)

Ukupno Prema spolu

Broj Sastav

%

Rast/pad (Ø 2015.) Muškarci Žene

% Broj

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 4.956 6,1 4,4 211 3.658 1.298

B Rudarstvo i vađenje 12 0,0 300,0 9 12

C Prerađivačka industrija 12.543 15,3 2,7 330 8.016 4.527

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klim. 1.196 1,5 -0,1 -1 961 235

E Opskrba vodom, ukl. otp. voda, gosp. otpadom 1.906 2,3 3,5 64 1.405 501

F Građevinarstvo 5.974 7,3 4,3 248 5.308 666

G Trgovina na veliko i malo; popravak mot. vozila i mot. 13.230 16,2 2,4 313 6.573 6.657

H Prijevoz i skladištenje 3.069 3,8 -0,2 -6 2.414 655

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usl. hrane 3.090 3,8 5,0 148 1.430 1.660

J Informacije i komunikacije 1.663 2,0 7,8 121 1.127 536

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 2.013 2,5 -6,0 -129 692 1.321

L Poslovanje nekretninama 320 0,4 -4,8 -16 170 150

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3.451 4,2 7,7 246 1.940 1.511

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 2.909 3,6 10,0 264 1.752 1.157

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 7.860 9,6 -3,2 -264 4.801 3.059

P Obrazovanje 8.652 10,6 2,3 191 2.057 6.595

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 6.188 7,6 2,6 158 1.470 4.718

R Umjetnost, zabava i rekreacija 1.328 1,6 6,4 80 559 769

S Ostale uslužne djelatnosti 1.363 1,7 8,5 107 499 864

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 6 0,0 0,0 0 3 3

Ukupno 81.729 100,0 2,6 2.074 44.847 36.882

Samostalne gospodarske i profesionalne djelatnosti 12.425 -0,7 -90 7.279 5.146

Sveukupno 94.154 2,2 1.984 52.126 42.028

Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Služba za plan i analizu, mjesečni podaci

Tijekom 2016. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek registrirane su

prosječno mjesečno 28.062 nezaposlene osobe, što je za 13,6% ili 4.405 osoba manje od prosjeka prethodne

godine. Na smanjenje/rast nezaposlenosti utječe priliv i odliv nezaposlenih osoba u(iz) evidenciju(e) Zavoda.

Tako je na smanjenje nezaposlenosti u 2016. godini utjecao izraženiji odljev od priljeva na evidenciju Zavoda, tj.

manji broj novoprijavljenih na evidenciju od brisanih/odjavljenih osoba s evidencije Zavoda.

Tablica 4.

Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih u 2016. godini

Broj Udio (%) Razlika 2015.

Stopa (%) rasta/pada

prosječna nezaposlenost 28.062 -4.405 -13,6

ukupno novoprijavljeni 25.525 100,0 -3.041 -10,6

- bili zaposleni 20.640 80,9 -2.129 -9,4

- prvi puta traže posao 4.885 19,1 -912 -15,7

ukupno brisani 30.386 100,0 -987 -3,1

- zapošljavanje 21.435 70,5 -753 -3,4

- izlaz iz radne snage 1.979 6,5 -166 -7,7

- nepridržavanje zakonskih odredbi 5.156 17,0 -218 -4,1

- odjava s evidencije 1.115 3,7 170 18,0

- ostali razlozi 701 2,3 -20 -2,8



7

Tijekom 2016. godine u evidenciju Zavoda

prijavilo se 25.525 novih osoba, što je za 10,6%

ili 3.041 osobu manje nego u 2015. godini.

Većina novoprijavljenih, njih 20.640 ili 80,9%,

bili su zaposleni, a najčešći dolazak u

evidenciju je zbog isteka ugovora na određeno

vrijeme ili sezonskih poslova (14.810 osoba ili

71,8%), te zbog poslovno uvjetovanog otkaza

(2.334 osobe ili 11,3%) nastalog iz

gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih

razloga. Prema aktivnosti prije ulaska u

evidenciju nezaposlenih, najviše osoba došlo je

direktno iz radnog odnosa (66,0%) i iz

neaktivnosti (21,0%). Preostalih 13,0% pristiglo

je iz redovnog školovanja (9,1%) ili nekog

drugog oblika rada.

Istovremeno s evidencije nezaposlenih brisano je, zbog zaposlenja i ostalih razloga osim zaposlenja, 30.386

osoba, što je za 3,1% ili 987 osoba manje nego u 2015. godini.

Ukupni broj zaposlenih osoba s evidencije Zavoda, njih 21.435 čini 70,5% od ukupnih "izlazaka" iz evidentirane

nezaposlenosti, što je u odnosu na prethodnu godinu smanjenje za 3,4% ili 753 osobe. Od ovog broja 120

osoba radilo je po ugovoru o djelu i ostvarivalo mjesečni primitak veći od prosječnog iznosa novčane naknade

(prema podatcima Regos-a), 1.341 osoba se stručno osposobljavala bez zasnivanja radnog odnosa, te su 442

osobe otvorile obrt (247 osoba), poduzeće (168 osoba), odnosno prijavile obiteljsko poljoprivredno

gospodarstvo (27 osoba).

Ostalih 29,5 % ili 8.951 osoba brisana je iz evidencije nezaposlenih iz drugih razloga sukladno Zakonu o

posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine, br. 12/13 - pročišćeni

tekst, 153/13). Najčešći razlozi brisanja, osim evidentiranog zaposlenja, bili su: nepridržavanje zakonskih

odredbi o aktivnom traženju posla i raspoloživosti za rad (5.156 osoba ili 17,0% od ukupnih izlazaka iz

evidencije), svojevoljni izlaz iz radne snage (1.979 osoba ili 6,5%), te odjava s evidencije (1.115 osoba ili 3,7%).

66,0

3,9

9,1

21,0

70,5

6,5

17,0

3,72,3

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

Direktno iz

radnog odnosa

Iz nekog drugog

oblika rada

Iz redovnog

školovanja

Iz neaktivnosti Zapošljavanje Izlaz iz radne

snage

Nepridržavanje

zak. odredbi

Odjava Ostali razlozi

% Grafikon 2. Ulasci i izlasci iz evidencije nezaposlenih

u 2016. godini



8

Potražnja za radnom snagom (zapošljavanje)

Prijavljena slobodna radna mjesta

Tijekom 2016. godine povećao se broj prijavljenih potreba za radnicima, te je 2.191 poslodavac prijavio

Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek ukupno 16.604 slobodna radna mjesta, tj. za

431 ili 2,7% više nego u 2015. godini. 3.185 radnih mjesta je za rad na neodređeno vrijeme, 19,2% od ukupnih

potreba ili 1,0% (31 radno mjesto) više nego u 2015. godini. Kao i prethodnih godina, priprema za sezonske

poslove u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu uvjetovala je najviše slobodnih radnih mjesta u travnju (3.031),

dok najmanje u kolovozu (861 slobodno radno mjesto).

S obzirom na rodove zanimanja sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja (NKZ 2010), poslodavci su tijekom

2016. godine najviše tražili radnike jednostavnih zanimanja (4.624 slobodna radna mjesta ili 27,8%) i

znanstvenike, inženjere i stručnjake (3.787 slobodnih radnih mjesta ili 22,8%), tj. medicinske sestre/tehničare,

više medicinske sestre/tehničare i doktore/doktorice medicine, diplomirane ekonomiste/ekonomistice,

pravnike/pravnice i građevinske inženjere/inženjerke, odgojitelje/odgojiteljice predškolske djece, nastavnike/

nastavnice, učitelje/učiteljice razredne nastave i agronome/agronomke. Relativno dobra tražena zanimanja bila

su zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (2.764 ili 16,6%), te uslužna i trgovačka zanimanja (2.071 ili

12,5%).

Tablica 5.

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanjima u 2016. godini

Rod NKZ 2010 Ukupno Neodređeno Indeks

Broj % Broj % u uk. 2016/2015.

(1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

13 0,1 1 7,7 92,9

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

3.787 22,8 978 25,8 90,8

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice 1.471 8,9 366 24,9 99,7

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 838 5,0 103 12,3 101,8

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 2.071 12,5 632 30,5 101,6

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

53 0,3 10 18,9 112,8

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 2.764 16,6 689 24,9 112,4

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

983 5,9 204 20,8 111,3

(9) Jednostavna zanimanja 4.624 27,8 202 4,4 108,5

Ukupno 16.604 100,0 3.185 19,2 102,7

Također, najviše slobodnih radnih mjesta na neodređeno vrijeme bilo je za stručnjake i znanstvenike (978 ili

30,7%), te za zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (689 ili 21,6%). Najveći udio u ukupnim prijavljenim

slobodnim radnim mjestima imaju radna mjesta na neodređeno vrijeme za uslužna i trgovačka zanimanja

(30,5%).

Tablica 6.

Prijavljena slobodna radna mjesta po ispostavama u 2015. i 2016. godini

Godina RU

Osijek Beli

Manastir Donji

Miholjac Đakovo Našice Osijek Valpovo

2015. 16.173 2.663 441 2.157 1.307 8.653 952

2016. 16.604 2.465 496 2.330 1.439 8.878 996

Indeks 2016/2015. 102,7 92,6 112,5 108,0 110,1 102,6 104,6

Razlog povećanja prijavljenih slobodnih radnih mjesta je povećanje radnih mjesta u većini ispostava, a najveće

je zabilježeno u Donjem Miholjcu (za 12,5% ili 55 slobodnih radnih mjesta). Slijede Našice (za 10,1% ili 132),

Đakovo (za 8,0% ili 173), Valpovo (za 4,6% ili 44) te Osijek s povećanjem od 2,6% ili 225 slobodnih radnih

mjesta. U ispostavi Beli Manastir broj prijavljenih slobodnih radnih mjesta se smanjio za 7,4% ili 198 radnih



9

mjesta. Udjel u ukupnom broju slobodnih radnih mjesta u Osijeku je nepromijenjen, 53,5%. Po udjelu slijede Beli

Manastir (14,8%), Đakovo (14,0%), Našice (8,7%), Valpovo (6,0%) te Donji Miholjac s udjelom od 3,0%.

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda

Tijekom 2016. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 21.435 osoba, što je za 753 osobe ili 3,4%

manje nego 2015. godine. 19.509 osoba ili 91,0% zaposleno je na temelju radnog odnosa, a 1.926 osoba ili

9,0% na temelju drugih poslovnih aktivnosti. I pored smanjenja zapošljavanja na temelju radnog odnosa u

odnosu na prethodnu godinu za 2,6% ili 530 osoba, povećao se njegov udio u ukupnom zapošljavanju za 0,7

postotnih bodova. Sezonski poslovi (posebno u poljoprivredi, turizmu i građevinarstvu) utjecali su na najveće

zapošljavanje u travnju (2.433 osobe) i lipnju (2.411 osoba), a najmanje u siječnju (1.120 osoba) i veljači (1.294

osobe).

Struktura evidentiranog zapošljavanja

Od ukupna broja zaposlenih, 11.337 osoba bile su žene, s udjelom u ukupnom zapošljavanju od 52,9%,

naspram 49,2% u 2015. godini. U odnosu na 2015. godinu zapošljavanje žena povećalo se za 3,9% ili 423

žene, a zapošljavanje muškaraca smanjilo za 10,4% ili 1.176 muškarca.

Razina obrazovanja - više od 65% evidentiranog zapošljavanja odnosi se na osobe sa srednjoškolskim

obrazovanjem, uključujući osobe sa završenom četverogodišnjom srednjom školom i gimnazijom (7.331 osoba

ili 34,2%) te osobe s trogodišnjom srednjom školom i školom za KV i VKV radnike (6.779 osoba ili 31,6%).

Najmanji udio zapošljavanja bio je kod osoba s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom,

1.171 osoba ili 5,5%. U usporedbi s prethodnom godinom, evidentirano zapošljavanje povećalo se kod osoba

sa završenim fakultetom (za 5,1% ili 120 osoba), a najizraženije smanjenje kod osoba sa završenom

trogodišnjom srednjom školom (za 7,0% ili 508 osoba). Kod osoba bez obrazovanja, odnosno bez škole i

nezavršene osnovne škole, zapošljavanje se povećalo za 6,9% ili 42 osobe.

Tablica 7.

Zaposlene osobe s evidencije nezaposlenih prema razini obrazovanja u 2015. i 2016. godini

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ za zanimanja do 3 god. i škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više

godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola

Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat

A B C D E F

UK

UP

NO

2015. 22.188 610 3.121 7.287 7.626 1.203 2.341

Struktura (%) 100,0 2,7 14,1 32,8 34,4 5,4 10,6

2016. 21.435 652 3.041 6.779 7.331 1.171 2.461

Struktura (%) 100,0 3,0 14,2 31,6 34,2 5,5 11,5

Indeks 16/15. 96,6 106,9 97,4 93,0 96,1 97,3 105,1

ŽE

NE

2015. 10.914 316 1.586 2.702 3.966 754 1.590

Struktura (%) 100,0 2,9 14,5 24,8 36,3 6,9 14,6

2016. 11.337 346 1.665 2.820 4.062 745 1.699

Struktura (%) 100,0 3,1 14,7 24,9 35,8 6,6 15,0

Indeks 16/15. 103,9 109,5 105,0 104,4 102,4 98,8 106,9

MU

ŠK

AR

CI

2015. 11.274 294 1.535 4.585 3.660 449 751

Struktura (%) 100,0 2,6 13,6 40,7 32,5 4,0 6,7

2016. 10.098 306 1.376 3.959 3.269 426 762

Struktura (%) 100,0 3,0 13,6 39,2 32,4 4,2 7,5

Indeks 16/15. 89,6 104,1 89,6 86,3 89,3 94,9 101,5

Prostorno zapošljavanje - na kretanje zapošljavanja najveći utjecaj imaju promjene u zapošljavanju u

Osijeku, budući da Osijek dominira s udjelom od 38,9% u ukupnom broju zaposlenih. Po udjelu slijede Beli

Manastir (17,3%), Đakovo (14,9%), Našice (12,2%), Valpovo (10,7%) te Donji Miholjac (5,9%). U odnosu na

2015. godinu povećanje zapošljavanja zabilježeno je samo na području koje pokriva ispostava Beli manastir, za



10

0,7% ili 25 zaposlenih. Najizraženije smanjenje zapošljavanja evidentirano je u Našicama (za 7,3% ili 206

osoba) i Đakovu (za 4,5% ili 152 osobe).

Tablica 8.

Zaposlene osobe prema razini obrazovanja i ispostavama u 2016. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 652 410 25 43 33 105 36

B 3.041 738 217 448 366 913 359

C 6.779 1.030 464 1.130 1.047 2.378 730

D 7.331 1.209 402 1.079 813 2.950 878

E 1.171 116 74 177 159 544 101

F 2.461 206 93 314 205 1.443 200

Ukupno 21.435 3.709 1.275 3.191 2.623 8.333 2.304

Indeks 16/15. 96,6 100,7 97,3 95,5 92,7 95,8 99,3

ŽE

NE

A 346 229 9 24 15 52 17

B 1.665 406 112 283 206 476 182

C 2.820 356 186 478 476 982 342

D 4.062 662 209 616 390 1.719 466

E 745 69 47 125 103 337 64

F 1.699 134 60 219 140 1.013 133

Ukupno 11.337 1.856 623 1.745 1.330 4.579 1.204

Indeks 16/15. 103,9 108,5 101,8 105,4 105,2 100,5 107,7

MU

ŠK

AR

CI

A 306 181 16 19 18 53 19

B 1.376 332 105 165 160 437 177

C 3.959 674 278 652 571 1.396 388

D 3.269 547 193 463 423 1.231 412

E 426 47 27 52 56 207 37

F 762 72 33 95 65 430 67

Ukupno 10.098 1.853 652 1.446 1.293 3.754 1.100

Indeks 16/15. 89,6 93,9 93,4 85,7 82,6 90,5 91,5

Struktura evidentiranog zapošljavanja na temelju radnog odnosa

Kao što smo naveli, 19.509 osoba ili 91,0% zaposleno je na temelju radnog odnosa, odnosno 2,6% ili 530

osoba manje u odnosu na 2015. godinu.

Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja NKZ 2010) u evidentiranome

zapošljavanju bio je sljedeći:

(5) uslužna i trgovačka zanimanja (4.411 osoba ili 22,6%)

(9) jednostavna zanimanja (3.486 osoba ili 15,5%)

(7) zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (3.016 osoba ili 15,5%)

(3) tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice (2.943 osobe ili 15,1%)

(2) znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje (2.396 osoba ili 12,3%)

(4) administrativni službenici/administrativne službenice (2.100 osoba ili 10,8%)

(8) rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i

sastavljači/sastavljačice proizvoda strojevima i vozilima (1.027 osoba ili 5,3%)

(6) poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje (120 osoba ili 0,6%)

te 7 osoba (1) zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice i 3 osobe (0)

vojnih zanimanjima

S obzirom na radno iskustvo, od ukupna broja zaposlenih, 16.767 osoba (85,9%) imalo je prethodno radno

iskustvo, a 2.742 osobe (14,1%) prvi put su se zaposlile. U usporedbi s prethodnom godinom, udjeli zaposlenih

prema prethodnom radnom iskustvu su nepromijenjeni.

Trajanje zaposlenja - na određeno vrijeme zaposleno je 18.006 osoba (92,3%), a na neodređeno 1.503

osobe (7,7%). U usporedbi s 2015. godinom smanjen je udio zapošljavanja na neodređeno vrijeme, a povećan

na određeno vrijeme za 0,6 postotnih bodova.



11

Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnim radnim

iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja

hrane. Međutim, ta tri područja djelatnosti, s građevinarstvom i poljoprivredom, šumarstvom, ribarstvom,

istodobno i zapošljavaju najveći broj osoba. U 2016. godini udio pet vodećih djelatnosti u ukupnom

zapošljavanju bio je 60,5% (11.803 osobe). Njihovo zapošljavanje utjecalo je i na promjene u ukupnom

zapošljavanju, tako je u odnosu na prethodnu godinu zabilježeno smanjenje zapošljavanja u građevinarstvu (za

27,7% ili 468 osoba), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (za 8,2% ili 116 osoba), trgovini (za 7,1% ili 183 osobe)

te u djelatnostima pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane (za 1,6% ili 58 osoba). Zapošljavanje na

temelju ugovora o radu povećalo se u prerađivačkoj industriji za 1,4% ili 43 osobe.

Tablica 9.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje na temelju ugovora o radu iz evidencije Zavoda prema djelatnostima u 2016. godini

Djelatnosti NKD-a

Prijavljena slobodna radna mjesta

Zaposleni s evidencije Zavoda

Broj % Indeks 16/15.

Broj % Indeks 16/15.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.060 6,4 104,0 1.306 6,7 91,8

B Rudarstvo i vađenje 1 0,0 8 0,0 72,7

C Prerađivačka industrija 2.136 12,9 134,0 3.057 15,7 101,4

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

66 0,4 42,0 48 0,2 98,0

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

203 1,2 136,2 296 1,5 91,1

F Građevinarstvo 1.723 10,4 116,3 1.509 7,7 76,3

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

1.231 7,4 111,6 2.378 12,2 92,9

H Prijevoz i skladištenje 554 3,3 106,9 417 2,1 85,5

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

1.075 6,5 136,1 3.553 18,2 98,4

J Informacije i komunikacije 203 1,2 169,2 193 1,0 125,3

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 55 0,3 58,5 84 0,4 65,6

L Poslovanje nekretninama 32 0,2 34,4 87 0,4 77,0

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 659 4,0 123,9 612 3,1 82,0

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 831 5,0 122,2 1.818 9,3 120,3

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2.777 16,7 77,7 1.462 7,5 98,1

P Obrazovanje 1.707 10,3 104,1 1.149 5,9 108,1

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 1.565 9,4 85,4 705 3,6 98,5

R Umjetnost, zabava i rekreacija 95 0,6 96,9 196 1,0 114,0

S Ostale uslužne djelatnosti 630 3,8 90,0 580 3,0 129,2

T Djelatnosti kućanstava kao poslod.; proizvode razl. robu i usluge i obav. različite usluge za vl. potrebe

1 0,0 47 0,2 123,7

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 4 0,0 400,0

UKUPNO 16.604 100,0 102,7 19.509 100,0 97,4

Sezonsko zapošljavanje na moru - Regionalni ured Osijek, već tradicionalno, zapošljava djelatnike na

sezonskim poslovima na moru. Najtraženiji su kvalificirani radnici ugostiteljske struke - kuhari i konobari. Pored

njih se zapošljavaju i pomoćni radnici, poput pomoćnih kuhara, pomoćnih kuhinjskih radnika, pomoćnih

konobara, sobarica, čistačica. Posljednjih godina, poslodavci sve više iskazuju potrebe za prodavačima,

vozačima, zaštitarima. Mlađe osobe i studenti često se zapošljavaju kao turistički animatori. Za većinu radnih

mjesta najvažnije je radno iskustvo u ugostiteljskoj struci te poznavanje stranih jezika. Tijekom 2016. godine s

područja Osječko-baranjske županije 3.474 nezaposlene osobe radile su na sezonskim poslovima na moru, što

je za 2,4% ili 84 osobe manje nego 2015. godine. Budući da se pri zapošljavanju veliki broj nezaposlenih ne

prijavljuje Zavodu podaci se odnose na zapošljavanje prema mjestu rada, odnosno na zapošljavanje u

„morskim“ županijama. Najveći broj nezaposlenih se zapošljavao u Istarskoj županiji, 1.206 osoba ili 34,7%.

Slijede Primorsko-goranska (632 osobe ili 18,2%), Dubrovačko-neretvanska (558 osoba ili 16,1%), Splitsko-

dalmatinska (473 osobe ili 13,6%), Zadarska (270 osoba ili 7,8%), Šibensko-kninska (192 osobe ili 5,5%) i



12

Ličko-senjska županija (143 osobe ili 4,1%). Veliki hotelski lanci s Jadrana već su u studenom i prosincu 2016.

krenuli za potražnjom radne snage za sezonu 2017. po „kopnenim“ županijama.

Stope zapošljavanja

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo na temelju radnog odnosa od ukupna broja

nezaposlenih koji su tijekom godine tražili zaposlenje. U 2016. godini stopa zapošljavanja iznosila je 33,8%, što

znači da su se na sto novoprijavljenih i nezaposlenih zapošljavale temeljem ugovora o radu 34 osobe. U odnosu

na prethodnu godinu stopa zapošljavanja povećala se za 2,2 postotna boda.

Razina obrazovanja i rodovi zanimanja - postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja prema završenom

obrazovanju, tako se kretala od 17,3% za radnike bez završene osnovne škole i 27,4% sa završenom osnovnom školom, preko 31,1% za radnike s prvim stupnjem fakulteta i 36,9% sa četverogodišnjom srednjom školom, do 37,0% za radnike s trogodišnjom srednjom školom i 39,5% sa završenim fakultetom.

Da bi dobili što bolju sliku strukture nezaposlenih i zapošljavanja po zanimanjima u sljedećoj smo tablici

prikazali osnovne pokazatelje (spolna i dobna struktura, trajanje nezaposlenosti, stope zapošljavanja) za

ocjenjivanje lakše, odnosno teže zapošljivih rodova zanimanja. Postoje značajne razlike u stopi zapošljavanja

između zanimanja razvrstanih prema rodovima, tako se stopa zapošljavanja u 2016. godini kretala od 24,1% za

zakonodavce, dužnosnike i direktore do 40,7% za znanstvenike, inženjere i stručnjake.

Tablica 10.

Struktura nezaposlenih osoba 31. prosinca 2016. godine i stope zapošljavanja u 2016. godini prema rodovima zanimanja

Rod NKZ 2010 Ukupno Udio žena Udio

starijih od 45 god.

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

Stope zapošljavanja

2016.

(0) Vojna zanimanja 1 0,0 0,0 12,7 100,0

(1) Zakonodavci/zakonodavke, dužnosnici/dužnosnice i direktori/direktorice

10 30,0 60,0 3,8 24,1

(2) Znanstvenici/znanstvenice, inženjeri/inženjerke i stručnjaci/stručnjakinje

2.143 69,3 16,7 4,3 40,7

(3) Tehničari/tehničarke i stručni suradnici/stručne suradnice

3.428 49,6 21,0 6,2 36,1

(4) Administrativni službenici/administrativne službenice 3.074 74,9 31,6 9,1 32,0

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 5.271 74,7 29,2 8,9 37,2

(6) Poljoprivrednici/poljoprivrednice, šumari/šumarke, ribari/ribarke, lovci/lovkinje

228 60,1 44,7 37,7 29,8

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 3.329 27,1 43,1 14,5 38,0

(8) Rukovatelji/rukovateljice postrojenjima i strojevima, industrijski proizvođači/industrijske proizvođačice i sastavljači/sastavljačice proizvoda

1.242 34,2 61,9 21,4 37,1

(9) Jednostavna zanimanja 8.546 60,4 62,8 25,3 24,8

Ukupno 27.272 58,9 41,3 13,8 33,8

Unutar rodova zanimanja također postoje velike razlike u stopi zapošljavanja između skupina zanimanja.

Tablica 11. prikazuje deset skupina zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja. Obuhvaćene su

najfrekventnije skupine zanimanja (iznad 40 nezaposlenih) na kraju 2016. godine.



13

Tablica 11.

Skupine zanimanja s najvećom i najnižom stopom zapošljavanja

Skupine zanimanja

Nezaposlenost 31.12.2016. Stope

zapošljavanja 2016. Ukupno Žena

Ø trajanje nezaposl. (mjeseci)

10 s najvećim stopama zapošljavanja

(2341) Učitelji/učiteljice razredne/predmetne nastave u osn. školama 101 92 2,0 62,9

(8342) Rukovatelji/rukovateljice građevinskim i sličnim strojevima 62 10,0 53,4

(8332) Vozači/vozačice teretnih vozila i kamiona 136 1 3,2 50,6

(2221) Glavni medicinski tehničari/glavne medicinske sestre opće njege 96 79 3,3 50,4

(2330) Nastavnici/nastavnice u srednjim školama 184 134 3,9 49,3

(2342) Predškolski odgajatelji/predškolske odgajateljice 65 65 7,1 48,6

(7212) Zavarivači/zavarivačice i srodna zanimanja 42 9,0 47,9

(3114) Tehničari/tehničarke za elektroniku 107 2 3,4 47,7

(4323) Prometni uredski službenici/prometne uredske službenice 129 43 4,1 46,8

(3143) Šumarski tehničari/šumarske tehničarke 42 7 3,3 46,8

10 s najnižim stopama zapošljavanja

(5211) Prodavači/prodavačice na štandovima 176 149 24,0 23,6

(9112) Domaćinska zanimanja u uredima, hotelima i ostalim objektima 1.935 1.927 34,3 22,0

(9214) Radnici/radnice za jednostavne vrtlarske i hortikulturne radove 316 202 31,1 22,0

(9613) Čistači/čistačice ulica i srodna zanimanja 327 100 15,2 21,7

(9212) Radnici/radnice na stočarskoj farmi 157 46 38,1 21,5

(9333) Rukovatelji/rukovateljice teretom 553 196 39,3 18,3

(9121) Pralje i glačarice 69 41 49,6 16,3

(8157) Rukovatelji/rukovateljice strojevima za pranje 48 40 38,1 15,9

(9321) Ručni pakiratelji/ručne pakirateljice 113 90 68,2 11,1

(9612) Radnici/radnice na razvrstavanju otpada 42 9 28,0 6,9

Promatramo li stopu zapošljavanja po regionalnim područjima naše županije, tj. po ispostavama prosječna

stopa zapošljavanja bila je 34,1%. Stope relativno više od prosječne ostvarene su u Donjem Miholjcu (36,2%),

Valpovu (34,8%) i Belom Manastiru (34,6%). Novoprijavljene osobe, kao i zaposlene osobe, utjecale su na niže

stope zapošljavanja u Našicama (31,1%), Đakovu (33,8%) i Osijeku (33,8%)

Tablica 12.

Stope zapošljavanja po ispostavama u 2015. i 2016. godini

Godina RU

Osijek Beli

Manastir Donji


2015. 31,6 31,2 32,1 31,6 30,6 32,0 31,5

2016. 33,8 34,6 36,2 33,8 31,1 33,8 34,8

Razlika 2016/2015. 2,2 3,4 4,1 2,2 0,5 1,8 3,3



14

Ponuda radne snage (nezaposlenost)

Tijekom 2016. godine broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Regionalnog ureda

Osijek kretao se prema uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je bila visoka i

blago opadala, potom se završetkom sezonskih poslova, krajem ljeta, povećavala sve do kraja godine. U skladu

s tim, najveći broj nezaposlenih zabilježen je u siječnju (32.815 osoba), a najmanji u rujnu (24.791 osoba).

Registrirana nezaposlenost se tijekom 2016. godine smanjivala prosječno mjesečno za 1,3% ili 405 osoba, na

što je utjecalo povećanje u siječnju za 2,1% ili 682 osobe, prosječno mjesečno smanjenje od veljače do rujna za

3,4% ili 1.003 osobe, te prosječno mjesečno povećanje od listopada do prosinca za 3,2% ili 827 osoba.

Istovremeno, nezaposlenost žena smanjivala se po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,1% ili 195 žena, a

muškaraca po stopi od 1,6% ili 211 muškarca.

Tablica 13.

Broj evidentiranih nezaposlenih osoba u 2015. i 2016. godini

Godina Prosječni

broj Verižni indeks

Dana 31.12.

Verižni indeks

2015. 32.467 88,6 32.133 92,0

2016. 28.062 86,4 27.272 84,9

Krajem prosinca 2016. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirane su 27.272 nezaposlene osobe, što je

15,1% ili 4.861 osoba manje nego na kraju 2015. godine. Na taj dan, udio nezaposlenih u ukupnoj populaciji

Republike Hrvatske bio je 11,5%.

Nezaposlenost prema spolu, dobi i razini obrazovanja

U 2016. godini prosječni broj nezaposlenih smanjio se za 13,6% ili 4.405 osoba u usporedbi s prethodnom

godinom. Međutim, smanjenje nezaposlenosti nije bilo isto u oba spola. Zbog dugogodišnjeg većeg udjela

nezaposlenih žena, kao i njihovog prijavljivanja na evidenciju Zavoda, prosječni broj nezaposlenih žena smanjio

se za 11,5%, a nezaposlenih muškaraca za 16,2%.

Tablica 14.

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2014. i 2015. godini

Ukupno Žene Muškarci

2015. 32.467 18.305 14.162

Struktura (%) 100,0 56,4 43,6

2016. 28.062 16.195 11.867

Struktura (%) 100,0 57,7 42,3

Indeks 2016/2015. 86,4 88,5 83,8

Budući da je postotno smanjenje prosječna broja nezaposlenih žena niže od ukupnog smanjenja, udio žena se

u ukupnom broju nezaposlenih povećao s 56,4% u 2015. godini na 57,7% u 2016. godini.

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama, a

najizraženije kod osoba od 25 do 29 godina (za 18,7%), od 30 do 34 godine (za 17,7%) te od 45 do 49 godina

(za 16,2%). Iako se broj nezaposlenih u skupini od 55 i više godina smanjio, izdvajamo nezaposlene osobe

starije od 60 godina kod kojih se prosječan broj nezaposlenih povećao za 4,7% ili 79 osoba.

Tijekom jednogodišnjeg razdoblja udio najstarijih nezaposlenih osoba (starijih od 50 godina) u prosječnoj

nezaposlenosti povećao se za 2,0 postotna boda, te i dalje čine nešto manje od jedne trećine nezaposlenih

(30,9%). Potrebno je napomenuti da se radi o jednoj od najugroženijih kategorija na tržištu rada danas. Naime,

kada ostanu nezaposlene, te osobe vrlo teško nalaze novi posao te najčešće upadaju u zamku dugotrajne

nezaposlenosti. Iako se udio mladih osoba od 15 do 24 godine posljednjih godina smanjuje (s 18,4% u 2015.

godini na 18,0% u 2016. godini) i dalje se treba obraćati posebna pozornost na njihovo što brže uključivanje u

svijet rada.



15

Tablica 15.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2015. i 2016. godini

Dob 2015. 2016. Indeks

16/15. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

Od 15 do 19 1.760 5,4 971 789 1.484 5,3 803 681 84,3

Od 20 do 24 4.223 13,0 2.114 2.109 3.554 12,7 1.684 1.870 84,2

Od 25 do 29 3.995 12,3 1.660 2.335 3.248 11,6 1.316 1.932 81,3

Od 30 do 34 3.583 11,0 1.346 2.237 2.949 10,5 1.043 1.906 82,3

Od 35 do 39 3.159 9,7 1.149 2.010 2.747 9,8 963 1.784 87,0

Od 40 do 44 2.922 9,0 996 1.926 2.519 9,0 839 1.680 86,2

Od 45 do 49 3.419 10,5 1.190 2.229 2.871 10,2 962 1.909 84,0

Od 50 do 54 3.717 11,4 1.472 2.245 3.324 11,8 1.297 2.027 89,4

55 i više 5.689 17,5 3.264 2.425 5.366 19,1 2.960 2.406 94,3

Ukupno 32.467 100,0 14.162 18.305 28.062 100,0 11.867 16.195 86,4

Smanjenje prosječnog broja nezaposlenih tijekom 2016. godine, prvenstveno je rezultat je smanjenja broja

osoba sa završenom srednjom školom, trogodišnjom za 16,0% ili 1.578 osoba i četverogodišnjom za 14,8% ili

1.448 osoba. Najmanje smanjenje zabilježeno je kod nezaposlenih osoba bez škole i nezavršene osnovne

škole, za 6,8% ili 176 osoba. Razlog tome je vrlo niska stopa zapošljavanja (17,3%), za razliku od ostalih razina

obrazovanja, gdje se stopa zapošljavanja kretala od najniže (27,4%) kod osoba sa završenom osnovnom

školom do najviše (39,5%) kod osoba sa završenim fakultetom.

Tablica 16.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja u 2015. i 2016. godini

Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni

studij i viša škola


A B C D E F

UK

UP

NO

2015. 32.467 2.579 7.179 9.853 9.781 1.201 1.874

Struktura (%) 100,0 7,9 22,1 30,3 30,1 3,7 5,8

2016. 28.062 2.403 6.278 8.275 8.333 1.072 1.701

Struktura (%) 100,0 8,5 22,4 29,5 29,7 3,8 6,1

Indeks 16/15. 86,4 93,2 87,4 84,0 85,2 89,3 90,8

ŽE

NE

2015. 18.305 1.337 4.043 4.965 6.003 743 1.214

Struktura (%) 100,0 7,3 22,1 27,1 32,8 4,1 6,6

2016. 16.195 1.237 3.610 4.297 5.253 676 1.122

Struktura (%) 100,0 7,6 22,3 26,5 32,4 4,2 6,9

Indeks 16/15. 88,5 92,5 89,3 86,5 87,5 91,0 92,4

MU

ŠK

AR

CI

2015. 14.162 1.242 3.136 4.888 3.778 458 660

Struktura (%) 100,0 8,8 22,1 34,5 26,7 3,2 4,7

2016. 11.867 1.166 2.668 3.978 3.080 396 579

Struktura (%) 100,0 9,8 22,5 33,5 26,0 3,3 4,9

Indeks 16/15. 83,8 93,9 85,1 81,4 81,5 86,5 87,7

Najviše nezaposlenih bilo je u obrazovnoj skupini sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i

više godina i gimnazijom - 29,7% od ukupna prosječna broja nezaposlenih. Nakon te skupine, slijedi skupina

nezaposlenih osoba sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine ili školom za KV i VKV radnike (29,5%) i sa

završenom osnovnom školom (22,4%). Osobe sa završenom srednjom školom, bilo koje vrste, čine nešto

manje od 60% ukupna prosječna broja nezaposlenih. Međutim, ne treba izgubiti iz vida da osobe s

nezavršenom ili završenom osnovnom školom čine nešto više od 30% nezaposlenih. Naposljetku, udio osoba

sa završenim prvim stupnjem fakulteta, fakultetom i akademijom čini manjinu nezaposlenih (9,9%), međutim,

njihov udio posljednjih godina doživljava najveći rast.



16

Struktura nezaposlenih žena prema završenom obrazovanju nešto je povoljnija od strukture nezaposlenih

muškaraca. Tako je 32,4% nezaposlenih žena četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja, a muškaraca

26,0%. Žene su i fakultetski obrazovanije (11,1% nezaposlenih žena), međutim, tu moramo uzeti u obzir

činjenicu da se fakultetski obrazovani muškarci (8,2% nezaposlenih muškaraca) manje prijavljuju na evidenciju

Zavoda, odnosno brže zapošljavaju. Udio nezaposlenih muškaraca bez završene osnovne škole je 9,8%, dok je

kod žena 7,6%.

Nezaposlenost prema radnom iskustvu i djelatnostima prethodnog zaposlenja

Tijekom 2016. godine u ukupnoj evidentiranoj nezaposlenosti nalazilo se prosječno mjesečno 5.289 osoba bez

radnog staža, tj. 18,8% od prosječne nezaposlenosti. Izraženije smanjenje osoba bez radnog iskustva, u

odnosu na broj osoba s prethodnim radnim iskustvom, utjecalo je na smanjenje njihovog udjela u ukupnoj

prosječnoj nezaposlenosti za 0,5 postotnih bodova, te se njihov broj tijekom godine smanjio za 15,8% ili 991

osobu. Udio nezaposlenih žena bez radnog iskustva je 57,9%, što je veći udio od ukupne nezaposlenosti za 0,2

postotna boda.

Tablica 17.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema prethodnom radnom iskustvu u 2015. i 2016. godini

Radni staž 2015. 2016. Indeks

16/15. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

bez staža 6.280 19,3 2.708 3.572 5.289 18,8 2.226 3.063 84,2

do 1 godine 4.652 14,3 1.991 2.661 4.263 15,2 1.762 2.501 91,6

1 - 2 godine 3.055 9,4 1.066 1.989 2.858 10,2 967 1.891 93,6

2 - 3 godine 1.815 5,6 626 1.189 1.616 5,8 543 1.073 89,0

3 - 5 godina 2.650 8,2 931 1.719 2.225 7,9 734 1.491 84,0

5 - 10 godina 4.183 12,9 1.622 2.561 3.495 12,5 1.293 2.202 83,6

10 - 20 godina 4.741 14,6 2.191 2.550 4.123 14,7 1.855 2.268 87,0

20 - 30 godina 3.428 10,6 1.708 1.720 2.908 10,4 1.471 1.437 84,8

30 i više godina 1.663 5,1 1.319 344 1.285 4,6 1.016 269 77,3

Ukupno 32.467 100,0 14.162 18.305 28.062 100,0 11.867 16.195 86,4

Dakle, kudikamo veći broj nezaposlenih jesu osobe s prethodnim radnim iskustvom, kojih je tijekom godine bilo

prosječno mjesečno 22.773 ili 81,2%, gdje dominiraju osobe s radnim iskustvom do jedne godine (4.263 osobe

ili 15,2%) i od 10 do 20 godina (4.123 osobe ili 14,7%). Zabrinjava vrlo visok udio nezaposlenih sa stažem od 20

i više godina (4.265 osoba ili 15,0%), jer su to osobe koje pripadaju starijim dobnim skupinama (od 50 i više

godina). U odnosu na 2015. godinu prosječni broj nezaposlenih s radnim iskustvom smanjio se za 13,0% ili

3.414 osoba.

Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba, koje su prethodno bile zaposlene, pojavljuju ako se one

razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je najveće smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno

među osobama koje su prethodno radile u pet velikih djelatnosti, prerađivačkoj industriji (1.007 osoba), trgovini

(734 osobe), građevinarstvu (435 osoba), poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (393 osobe) te djelatnostima

pružanja smještaja, pripremi i usluživanja hrane (283 osobe).

Spomenute promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnog zaposlenja donijele su bitnu preinaku

sastava ukupna broja nezaposlenih. Tako se udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj industriji

smanjio za 1,4 postotna boda, trgovini za 1,0 postotni bod, građevinarstvu za 0,6 postotnih bodova,

poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu za 0,4 postotna boda dok se u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i

usluživanja hrane povećao za 0,4 postotna boda. Najizraženije povećanje udjela nezaposlenih je kod osoba

koje su prethodno radile putem javnih radova u javnoj upravi i obrani, za 2,5 postotnih bodova. Unatoč tomu,

udio nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj industriji ostao je nešto niži od jedne petine (18,5%) i

na prvom mjestu. Slijede skupine nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u trgovini (13,9%), javnoj upravi i

obrani (13,6%) te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (11,6%), a zbog

zapošljavanja u javnim radovima i sezonskog zapošljavanja u turizmu.



17

Tablica 18.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema djelatnosti prethodnog zaposlenja u 2016. godini

Djelatnost 2016. Indeks 2016/2015.

Ukupno Udio% Žene Muškarci Uk. Ž M

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 1.862 8,2 896 966 82,6 84,8 80,6

B Rudarstvo i vađenje 41 0,2 5 36 110,8 125,0 109,1

C Prerađivačka industrija 4.209 18,5 2.401 1.808 80,7 81,1 80,1

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom

34 0,1 8 26 141,7 100,0 162,5

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelat. sanacije okoliša

566 2,5 268 298 80,9 83,0 79,0

F Građevinarstvo 1.809 7,9 275 1.534 80,6 80,4 80,7

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla

3.157 13,9 2.118 1.039 81,1 82,8 78,0

H Prijevoz i skladištenje 420 1,8 145 275 79,2 83,3 77,2

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

2.649 11,6 1.867 782 90,3 91,0 88,8

J Informacije i komunikacije 178 0,8 84 94 94,2 91,3 96,9

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 250 1,1 169 81 84,5 85,8 81,8

L Poslovanje nekretninama 81 0,4 50 31 95,3 111,1 77,5

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 668 2,9 405 263 83,2 89,0 75,6

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 1.104 4,8 616 488 91,5 99,0 83,4

O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

3.094 13,6 1.810 1.284 106,4 107,5 104,8

P Obrazovanje 594 2,6 492 102 100,3 100,4 100,0

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 580 2,5 463 117 87,5 91,0 76,0

R Umjetnost, zabava i rekreacija 191 0,8 120 71 90,5 93,8 85,5

S Ostale uslužne djelatnosti 1.066 4,7 763 303 92,1 91,3 94,4

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavac 219 1,0 176 43 88,7 88,4 89,6

U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 1 0,0 1

Ukupno 22.773 100,0 13.132 9.641 87,0 89,1 84,2

Nezaposlene osobe s invaliditetom

U skladu s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda i Akcijskim planom Vijeća Europe,

tijekom 2016. godine, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku zajedno s ostalim nadležnim

tijelima i institucijama donijelo je Nacrt prijedloga Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s

invaliditetom od 2016. do 2020. godine. Strategija se temelji na drugoj Nacionalnoj strategiji izjednačavanja

mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2016. godine (Vlada Republike Hrvatske 5. listopada 2007.

godine) prema kojoj je „pravo na rad i zapošljavanje osoba s invaliditetom jedno je od temeljnih ljudskih prava i

onemogućavanje ostvarivanje toga prava predstavlja njihovo kršenje i diskriminaciju.“

Ciljevi Nacionalne strategije:

učiniti hrvatsko društvo što osjetljivijim i prilagođenijim za nužne

promjene

u korist izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom

stvoriti uvjete za njihovo aktivno uključivanje i ravnopravno sudjelovanje

u društvu

poštivanje urođenog dostojanstva i uvažavanje posebnih interesa

sprečavanje bilo kakve diskriminacije i snaženje svih oblika društvene

solidarnosti

Krajem prosinca 2016. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentirano je 739 nezaposlenih osoba s

invaliditetom, odnosno 22 osobe (2,9%) manje nego u prosincu 2015. godine i udio nezaposlenih osoba s

invaliditetom u ukupnoj nezaposlenosti bio je 2,7%. Istovremeno u Republici Hrvatskoj evidentirane su 7.204

osobe s invaliditetom (3,1% od ukupna broja nezaposlenih osoba), te je Osječko-baranjska županija s udjelom

od 10,3% druga po broju evidentiranih osoba s invaliditetom (iza Grada Zagreba).



18

Tablica 19.

Nezaposlene osobe s invaliditetom 31. prosinca 2015. i 2016. godine

Ukupno Invalidi

domovinskog rata

Invalidi rada

Kategorizirana omladina

Ostali invalidi

Vojni invalidi

UK

UP

NO

2015. 761 28 25 537 149 22

Struktura 100,0 3,7 3,3 70,6 19,6 2,9

2016. 739 27 27 521 148 16

Struktura 100,0 3,7 3,7 70,5 20,0 2,2

Indeks 16/15. 97,1 96,4 108,0 97,0 99,3 72,7

ŽE

NE

2015. 335 2 5 255 67 6

Struktura 100,0 0,6 1,5 76,1 20,0 1,8

2016. 331 3 4 256 66 2

Struktura 100,0 0,9 1,2 77,3 19,9 0,6

Indeks 16/15. 98,8 150,0 80,0 100,4 98,5 33,3

MU

ŠK

AR

CI

2015. 426 26 20 282 82 16

Struktura 100,0 6,1 4,7 66,2 19,2 3,8

2016. 408 24 23 265 82 14

Struktura 100,0 5,9 5,6 65,0 20,1 3,4

Indeks 16/15. 95,8 92,3 115,0 94,0 100,0 87,5

Struktura nezaposlenih osoba s invaliditetom:

Spolna struktura: 331 ili 44,8% nezaposlenih žena s invaliditetom i 408 ili 55,2% nezaposlenih muškaraca s

invaliditetom. U odnosu na prosinac 2015. udio nezaposlenih žena se povećao za 0,8 postotnih bodova.

Dobna struktura: nezaposlenošću su jednako pogođene sve dobne skupine - od 15 do 24 godine (130

osoba ili 17,6%), od 25 do 34 godine (196 osoba ili 26,5%), od 35 do 44 godine (176 osoba ili 23,8%), od 45 do

54 godine (151 osoba ili 20,4%) i od 55 godina i više (86 osoba ili 11,7%). U odnosu na prosinac 2015. godine,

dominira smanjenje kod najmlađe dobne skupine (od 15 do 24 godine) za 17,7% ili osoba, a povećanje kod

najstarije dobne skupine (50 i više godina) za 21,1% ili 15 osoba. Tako se udio najmlađih smanjio za 3,2

postotna boda, a udio najstarijih povećao za 2,4 postotna boda

Razina obrazovanja: dominiraju nezaposlene osobe sa završenom srednjom školom u trajanju do 3 godine

i školom za KV i VKV radnike, 532 osobe ili 72,0%. Slijede osobe sa završenom osnovnom školom (88 osoba ili

11,9%), srednjom školom u trajanju od 4 i više godina (73 osobe ili 9,9%), fakultetom (16 osoba ili 2,2) i prvim

stupnjem fakulteta (4 osobe ili 0,5%). 26 osoba s invaliditetom (3,5%) je bez škole i nezavršene osnovne škole.

Na ukupno smanjenje u odnosu na prosinac 2015. godine, utjecalo je smanjenje nezaposlenih osoba s

invaliditetom sa završenom trogodišnjom srednjom školom, za 20 osoba.

Radno iskustvo: većina osoba s invaliditetom je bez radnog iskustva (254 osobe ili 34,4%) ili imaju staža do

jedne godine (172 osobe ili 23,3%). U odnosu na prosinac 2015. godine, njihov udio se smanjio za 2,1 postotni

bod.

Trajanje nezaposlenost: 516 osoba s invaliditetom (69,8%) čeka na posao duže od godinu dana, a među

njima čak 341 osoba (46,1% od ukupno nezaposlenih osoba s invaliditetom) čeka na posao duže od 3 godine.

Udio dugotrajno nezaposlenih osoba se u odnosu na prosinac 2015. godine povećao za 1,1 postotni bod.

Kako je velika uloga savjetnika u posredovanju pri zapošljavanju, u regionalnom uredu Osijek radi savjetnik

specijaliziran za rad s nezaposlenim osobama s invaliditetom. Naglašen je individualni rad s nezaposlenim

osobama s invaliditetom kako bi što bolje i pouzdanije utvrdili njihove osobne i radne potencijale te u konačnici

napravili realne profesionalne planove koji bi bili u skladu sa stvarnim mogućnostima osoba s invaliditetom, ali i

potrebama otvorenog tržišta rada. Osim rada s nezaposlenim osobama s invaliditetom, sudjeluje u aktivnostima

vezanim uz rad udruga, poslodavaca, lokalne uprave i samouprave, kako u izradi zakonskih i strateških

dokumenata (projekata), tako i u pomoći kod prilagođavanja radnih mjesta osobama s invaliditetom.

Tijekom 2016. godine s evidencije Regionalnog ureda Osijek na temelju radnog odnosa zaposlene su 244

osobe s invaliditetom (3 osobe zaposlene su temeljem drugih poslovnih aktivnosti), odnosno 38 osoba



19

(18,4%) više nego u 2015. godini i udio u ukupnom zapošljavanju bio je 1,3%. Istovremeno u Republici

Hrvatskoj zaposleno je 2.728 osoba s invaliditetom (1,4% od ukupna broja zaposlenih osoba), te je Osječko-

baranjska županija s udjelom od 8,9% druga po broju zaposlenih osoba s invaliditetom (iza Grada Zagreba).

Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi mjere aktivne politike zapošljavanja od kojih su neke namijenjene

skupinama teško zapošljivih osoba, među kojima su i nezaposlene osobe s invaliditetom. Riječ je o

sufinanciranju zapošljavanja osoba s invaliditetom: obuhvaća nezaposlene osobe s invaliditetom koje su

prijavljene na evidenciji Zavoda i zaposlene osobe s invaliditetom koje su u otkaznom roku temeljem viška

radnika ili poslovno uvjetovanog otkaza. Sufinanciranje traje 12 mjeseci za osobe svih razina obrazovanja.

Tijekom 2016. godine, 96 osoba s invaliditetom bilo je uključeno u mjere aktivne politike zapošljavanja: 6 osoba

u program sufinanciranja zapošljavanja osoba s invaliditetom, 84 osobe u program javnih radova i 6 osoba u

programe obrazovanja (3 osobe u program stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa).

Nezaposleni hrvatski branitelji

U 2016. godini, smanjenje nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je veće od smanjenja ukupne nezaposlenosti.

Tako je tijekom 2016. godine u Regionalnom uredu Osijek evidentiran prosječno mjesečno 2.501 hrvatski

branitelj, što je za 416 branitelja ili 14,3% manje nego 2015. godine. Nezaposlenost hrvatskih branitelja tijekom

godine kretala se slično kao i ukupna nezaposlenosti, najviše evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo

je u siječnju (2.849 branitelja), dok najmanje u listopadu (2.178 branitelja). Prosječno mjesečno prijavljivalo se

111 novih nezaposlenih hrvatskih branitelja, dok se zapošljavao 101 (ukupno zaposleno 1.211 hrvatskih

branitelja) i brisan iz evidencije (iz ostalih razloga osim zaposlenja) prosječno mjesečno 51 hrvatski branitelj.

Tablica 20.

Prosječni broj nezaposlenih hrvatskih branitelja prema razini obrazovanja u 2015. i 2016. godini

Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta, stručni studij i

viša škola


2015. 2.917 245 1.002 937 604 50 79

Struktura 100,0 8,4 34,4 32,1 20,7 1,7 2,7

Udio (%) u nezap. 9,0 9,5 14,0 9,5 6,2 4,2 4,2

2016. 2.501 223 887 788 494 43 66

Struktura 100,0 8,9 35,5 31,5 19,8 1,7 2,6

Udio (%) u nezap. 8,9 9,3 14,1 9,5 5,9 4,0 3,9

Indeks 2016/2015. 85,7 91,0 88,5 84,1 81,8 86,0 83,5

U strukturi nezaposlenih hrvatskih branitelja, prema završenom obrazovanju, najviše je bilo osoba sa

završenom osnovnom školom, te je njihov udio (35,5%) mnogo veći od udjela ukupne nezaposlenosti, dok je

kod osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom mnogo manji (19,8%). Izrazito veliki broj

nezaposlenih hrvatskih branitelja ima završenu trogodišnju srednju školu, 31,5% hrvatskih branitelja.

Najveći broj evidentiranih nezaposlenih hrvatskih branitelja na području je Osijeka, 850 ili 34,0%. Slijede

ispostave Đakovo s 563 (22,5%), Našice s 354 (14,5%), Beli Manastir s 302 (12,1%), Valpovo s 273 (10,9%) i

Donji Miholjac sa 159 (6,4%) nezaposlenih hrvatskih branitelja. U odnosu na prosjek 2015. godine smanjenje

nezaposlenih hrvatskih branitelja zabilježen je na čitavom području Osječko-baranjske županije, Belom

Manastiru za 12,0% ili 41 osobu, Donjem Miholjcu za 11,2% ili 20 osoba, Đakovu za 11,3% ili 72 osobe,

Našicama za 16,3% ili 69 osoba, Osijeku za 13,2% ili 129 osoba i Valpovu za 23,7% ili 85 osoba.

Trajanje nezaposlenosti

Osobe u evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Smanjenje

novoprijavljenih osoba na evidenciju Zavoda utjecalo je na neznatno smanjenje prosječnog trajanja

nezaposlenosti, te je potkraj 2016. godine prosječno trajanje nezaposlenosti bilo 14 mjeseci, kao i na kraju

2015. godine. Tijekom godine 69,8% nezaposlenih osoba bilo je nezaposleno duže od 6 mjeseci, a 55,3% duže

od jedne godine. U usporedbi s prethodnom godinom, smanjio se udio osoba dužeg trajanja nezaposlenosti, a

povećao udio kratkotrajno nezaposlenih osoba (za 0,5 postotnih bodova).



20

Osim što nezaposlene žene čine veći udio u ukupnoj nezaposlenosti, one i duže čekaju na zaposlenje. 57,0%

nezaposlenih žena čekalo je na zaposlenje duže od godinu dana, dok je taj udio kod nezaposlenih muškaraca

bio 53,0%.

Tablica 21.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti u 2015. i 2016. godini


2015. 2016. Indeks 16/15. Ukupno % Muškarci Žene Ukupno % Muškarci Žene

Do 3 mjeseca 5.981 18,4 2.893 3.088 5.114 18,2 2.385 2.729 85,5

3 - 6 mjeseci 3.880 12,0 1.788 2.092 3.370 12,0 1.486 1.884 86,9

6 - 9 mjeseci 2.553 7,9 1.132 1.421 2.290 8,2 972 1.318 89,7

9 - 12 mjeseci 1.926 5,9 851 1.075 1.768 6,3 737 1.031 91,8

1 - 2 godine 5.793 17,8 2.489 3.304 4.006 14,3 1.668 2.338 69,2

2 - 3 godine 3.904 12,0 1.562 2.342 3.058 10,9 1.250 1.808 78,3

3 - 5 godina 3.646 11,2 1.522 2.124 3.778 13,5 1.473 2.305 103,6

5 - 8 godina 2.177 6,7 1.020 1.157 2.275 8,1 1.048 1.227 104,5

8 i više 2.607 8,0 905 1.702 2.403 8,6 848 1.555 92,2

Ukupno 32.467 100,0 14.162 18.305 28.062 100,0 11.867 16.195 86,4

Trajanje nezaposlenosti različito je s obzirom na razinu završenog obrazovanja, tj. trajanje nezaposlenosti

opada s povećanjem razine obrazovanosti. Kratkotrajna nezaposlenost (do jedne godine) bila je najučestalija

kod osoba sa završenim fakultetom - 66,8% nezaposlenih tijekom 2016. čekalo je na posao do jedne godine. U

najnepovoljnijem položaju bile su osobe bez škole (72,6% dugotrajnih) i sa završenom osnovnom školom

(66,7% dugotrajnih).

Tablica 22.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja u 2016. godini (godišnji prosjek)


Ukupno


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Kratkotrajna Nezaposlenost

44,7 27,4 33,3 45,4 50,6 63,1 66,8

Dugotrajna nezaposlenost

55,3 72,6 66,7 54,6 49,4 36,9 33,2

Dugotrajna nezaposlenost najizraženija je kod nezaposlenih osoba najstarijih dobnih skupina. Međutim, ako

znamo da duže čekanje na posao (preko godinu dana) otežava povratak u aktivnost, možemo reći da su i

mlađe nezaposlene osobe pogođene dugotrajnom nezaposlenošću. Tako u svim dobnim skupinama od 35

godina, više od 50% nezaposlenih čekalo je posao duže od godine dana: od 35 do 39 godina 57,1%, od 40 do

44 godine 62,6%, od 45 do 49 godina 66,7% i 75,4% nezaposlenih osoba životne dobi od 50 i više godina

čekalo je posao duže od godinu dana.

Tablica 23.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i dobi u 2016. godini (godišnji prosjek)


Ukupno Dobna struktura

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50 više

Kratkotrajna nezaposlenost

44,7 85,0 67,8 66,3 50,9 42,9 37,4 33,3 24,6

Dugotrajna nezaposlenost

55,3 15,0 32,2 33,7 49,1 57,1 62,6 66,7 75,4



21

Grafikon 3. Struktura nezaposlenih osoba

prema čekanju na zaposlenje u 2015. i 2016. godini

Prostorna nezaposlenost

Kao što je već prethodno istaknuto, prosječni broj nezaposlenih u 2016. godini bio je za 13,6% ili 4.405 osoba

manji od prosječna broja nezaposlenih u 2015. godini. Međutim, analiza nezaposlenosti pokazuje da su

postojale značajne razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između gradova i općina. Smanjenje prosječne

nezaposlenosti zabilježeno je u svim gradovima, Belom Manastiru za 10,6% ili 159 osoba, Belišću za 14,0% ili

202 osobe, Donjem Miholjcu za 18,1% ili 174 osobe, Đakovu za 15,3% ili 385 osoba, Našicama za 9,6% ili 201

osobu, Osijeku za 14,6% ili 1.278 osoba i Valpovu za 12,2% ili 160 osoba. Od 36 općina, najveće smanjenje

prosječna broja nezaposlenih osoba zabilježeno je u općinama Vuka (za 20,7% ili 23 osobe), Erdut (20,4% ili

185 osoba), Čepin (19,5% ili 190 osoba), Viškovci (19,4% ili 39 osoba), Antunovac (17,5% ili 63 osobe),

Magadenovac (17,3% ili 43 osobe), dok je u općini Podravska Moslavina nepromijenjen.

S obzirom na spol, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih po gradovima i općinama u 2016. godini

imale su općine Donja Motičina (66,1%), Vladislavci (65,5%), Ernestinovo (65,4%), Vuka (63,6%), Koška

(61,9% nezaposlenih žena), dok gradovi Našice (61,9%) i Belišće (60,8%). Nezaposleni muškarci dominirali su

u Viljevu (54,6%) i Magadenovcu (51,0% nezaposlenih muškaraca).

Najveći udio nestručnih osoba, osoba bez škole, nezavršene i završene osnovne škole, imale su općine

Jagodnjak (58,3%), Levanjska Varoš (53,6%), Darda (52,0%), Draž (51,9%) i Podgorač (51,7%), dok gradovi

Belišće (37,9%) i Beli Manastir (37,8% nezaposlenih osoba). Stručne osobe dominiraju u Čepinu (77,7%),

Petrijevcima (73,5%), Ernestinovu (73,0%), Bilju (70,6%) i Bizovcu (70,1%), dok u gradovima u Osijeku (80,8%)

i Đakovu (78,6%).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize,

mjesečni podaci), prosječan broj korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) u 2016. godini u odnosu na

prosjek 2015. godine povećan je u 21 općini i svim gradovima, Belom Manastiru za 2,4% ili 63 osobe, Belišću

za 4,6% ili 110 osoba, Donjem Miholjcu za 0,2% ili 5 osoba, Đakovu za 3,8% ili 263 osobe, Našicama za 5,2%

ili 236 osoba, Osijeku za 1,9% ili 892 osobe i Valpovu za 2,9% ili 64 osobe. Najveće apsolutno povećanje broja

zaposlenih zabilježeno je u općinama Čepin (za 110 osoba), Đurđenovac (za 95 osoba), Gorjani (za 77 osoba),

Viškovci (za 56 osoba) i Kneževi Vinogradi (za 54 osobe), a smanjenje u Semeljcima (za 65 osoba), Satnici

Đakovačkoj (za 22 osobe), Šodolovcima (za 14 osoba) i Čemincu (za 12 osoba). Prema spolu, zaposleni

muškarci dominiraju u većini općina i gradova Osječko-baranjske županije, osim u općini Ernestinovo (61,6%

žena) i gradu Valpovo (53,7% žena).

Napominjemo da se ovdje radi o podacima prema mjestu rada, te se zbog dnevnih migracija ne mogu

uspoređivati s brojem nezaposlenih koji se vode prema mjestu stanovanja.

0,0 2,0 4,0 6,0 8,0 10,0 12,0 14,0 16,0 18,0 20,0

do 3 mj.

3 - 6 mj.

6 - 9 mj.

9 - 12 mj.

1 - 2 g.

2 - 3 g.

3 - 5 g.

5 g. i više

Udio%

Trajanje

2016.

2015.



22

Tablica 24.

Prosječna nezaposlenost prema općini/gradu stanovanja od 2012. do 2016. godine

Grad/Općina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Indeks

2016/2007. Indeks

2016/2015.

Antunovac 344 371 404 360 297 135,0 82,5

Beli Manastir 1.615 1.657 1.618 1.506 1.347 93,7 89,4

Belišće 1.463 1.650 1.627 1.443 1.241 100,0 86,0

Bilje 582 631 636 556 469 107,1 84,4

Bizovac 465 550 592 518 465 120,5 89,8

Čeminac 363 385 384 338 296 122,3 87,6

Čepin 1.122 1.198 1.182 975 785 81,6 80,5

Darda 1.154 1.180 1.183 1.076 971 93,5 90,2

Donja Motičina 269 293 290 269 230 99,6 85,5

Donji Miholjac 1.064 1.090 1.069 963 789 80,0 81,9

Draž 415 427 454 429 378 103,6 88,1

Drenje 327 356 327 284 253 86,9 89,1

Đakovo 3.037 3.248 3.006 2.518 2.133 116,7 84,7

Đurđenovac 1.045 1.054 1.086 1.068 909 81,5 85,1

Erdut 1.003 1.071 1.049 907 722 77,7 79,6

Ernestinovo 214 231 230 219 185 97,4 84,5

Feričanci 322 311 322 281 255 89,2 90,7

Gorjani 174 193 194 167 150 109,5 89,8

Jagodnjak 439 427 477 452 420 103,4 92,9

Kneževi Vinogradi 751 788 808 703 606 103,9 86,2

Koška 571 609 623 561 485 106,4 86,5

Levanjska Varoš 145 160 169 148 140 112,9 94,6

Magadenovac 226 259 270 249 206 94,5 82,7

Marijanci 273 310 319 278 233 105,9 83,8

Podravska Moslavina 155 155 166 129 129 117,3 100,0

Našice 2.292 2.377 2.332 2.100 1.899 99,1 90,4

Osijek 9.126 9.868 9.805 8.765 7.487 104,4 85,4

Petlovac 370 406 396 376 337 109,8 89,6

Petrijevci 271 289 289 251 211 107,1 84,1

Podgorač 537 544 606 570 501 114,6 87,9

Popovac 383 398 419 378 324 104,5 85,7

Punitovci 213 233 230 193 174 112,3 90,2

Satnica Đakovačka 300 285 293 242 225 132,4 93,0

Semeljci 337 514 579 495 441 160,9 89,1

Strizivojna 264 264 246 201 170 96,6 84,6

Šodolovci 232 235 262 216 203 120,8 94,0

Trnava 217 231 230 185 180 120,8 97,3

Valpovo 1.318 1.460 1.483 1.314 1.154 111,5 87,8

Viljevo 284 302 319 279 238 91,9 85,3

Viškovci 217 237 266 201 162 105,9 80,6

Vladislavci 220 242 252 193 174 91,1 90,2

Vuka 124 135 140 111 88 73,3 79,3



23

Tablica 25.

Prosječni broj korisnika mirovinskog osiguranja (zaposlenih) prema mjestu rada u 2015. i 2016. godini

Grad/Općina 2015. 2016. Indeks

16/15. Ukupno Muškarci Žene Ukupno Muškarci Žene

Antunovac 236 137 99 278 158 120 117,8

Beli Manastir 2.581 1.292 1.289 2.644 1.333 1.311 102,4

Belišće 2.411 1.749 662 2.521 1.833 688 104,6

Bilje 642 372 270 675 377 298 105,1

Bizovac 507 275 232 547 284 263 107,9

Čeminac 225 116 109 213 114 99 94,7

Čepin 962 503 459 1.072 580 492 111,4

Darda 2.508 1.695 813 2.533 1.691 842 101,0

Donja Motičina 51 30 21 58 37 21 113,7

Donji Miholjac 2.788 1.705 1.083 2.793 1.681 1.112 100,2

Draž 278 148 130 279 150 129 100,4

Drenje 310 190 120 304 179 125 98,1

Đakovo 6.999 3.655 3.344 7.262 3.838 3.424 103,8

Đurđenovac 986 568 418 1.081 598 483 109,6

Erdut 555 329 226 597 341 256 107,6

Ernestinovo 259 117 142 310 119 191 119,7

Feričanci 371 240 131 367 231 136 98,9

Gorjani 246 145 101 323 171 152 131,3

Jagodnjak 191 123 68 201 120 81 105,2

Kneževi Vinogradi 572 329 243 626 333 293 109,4

Koška 391 234 157 383 218 165 98,0

Levanjska Varoš 93 55 38 93 56 37 100,0

Magadenovac 260 146 114 297 163 134 114,2

Marijanci 171 106 65 196 117 79 114,6

Podravska Moslavina 107 63 44 103 61 42 96,3

Našice 4.514 2.582 1.932 4.750 2.735 2.015 105,2

Osijek 46.484 23.947 22.537 47.376 24.294 23.082 101,9

Petlovac 173 112 61 167 106 61 96,5

Petrijevci 409 274 135 446 294 152 109,0

Podgorač 282 148 134 278 151 127 98,6

Popovac 135 83 52 137 81 56 101,5

Punitovci 169 108 61 173 107 66 102,4

Satnica Đakovačka 317 205 112 295 182 113 93,1

Semeljci 798 494 304 733 427 306 91,9

Strizivojna 568 332 236 597 347 250 105,1

Šodolovci 39 21 18 25 14 11 64,1

Trnava 150 76 74 141 81 60 94,0

Valpovo 2.171 1.010 1.161 2.235 1.035 1.200 102,9

Viljevo 154 84 70 151 79 72 98,1

Viškovci 220 175 45 276 199 77 125,5

Vladislavci 206 142 64 221 155 66 107,3

Vuka 154 86 68 147 81 66 95,5

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb, Odjel plana i analize (mjesečni statistički podaci)



24

Tablica 26.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po općinama/gradovima i razini obrazovanja u 2016. godini

Grad/Općina Ukupno Muškarci Žene


osnovna škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Antunovac 297 116 181 12 78 108 78 8 13

Beli Manastir 1.347 603 744 209 300 297 452 41 48

Belišće 1.241 486 755 148 322 323 369 32 47

Bilje 469 214 255 49 89 163 144 10 14

Bizovac 465 199 266 20 119 156 134 14 22

Čeminac 296 125 171 28 71 89 93 5 10

Čepin 785 328 457 36 139 260 267 32 51

Darda 971 415 556 280 225 199 215 23 29

Donja Motičina 230 78 152 14 70 86 53 4 3

Donji Miholjac 789 344 445 34 191 254 229 38 43

Draž 378 169 209 78 118 80 91 4 7

Drenje 253 115 138 19 76 89 59 8 2

Đakovo 2.133 946 1.187 79 377 687 730 108 152

Đurđenovac 909 380 529 65 261 332 211 25 15

Erdut 722 314 408 59 197 216 214 20 16

Ernestinovo 185 64 121 7 43 68 52 5 10

Feričanci 255 101 154 24 61 86 67 8 9

Gorjani 150 74 76 6 58 52 28 2 4

Jagodnjak 420 191 229 118 127 89 79 5 2

Kneževi Vinogradi 606 276 330 95 186 153 148 11 13

Koška 485 185 300 42 129 167 124 12 11

Levanjska Varoš 140 64 76 23 52 40 24 0 1

Magadenovac 206 105 101 16 63 74 40 7 6

Marijanci 233 106 127 19 75 68 57 9 5

Podravska Moslavina 129 57 72 5 36 48 35 3 2

Našice 1.899 724 1.175 146 416 654 502 77 104

Osijek 7.487 3.149 4.338 271 1.165 2.013 2.676 453 909

Petlovac 337 144 193 71 89 81 80 7 9

Petrijevci 211 83 128 11 45 73 59 7 16

Podgorač 501 203 298 98 161 156 79 4 3

Popovac 324 147 177 64 89 75 85 5 6

Punitovci 174 70 104 7 53 60 44 5 5

Satnica Đakovačka 225 91 134 19 66 72 56 4 8

Semeljci 441 210 231 72 136 139 77 7 10

Strizivojna 170 80 90 15 45 55 45 6 4

Šodolovci 203 83 120 18 51 70 58 3 3

Trnava 180 86 94 10 68 59 31 6 6

Valpovo 1.154 452 702 50 222 366 409 42 65

Viljevo 238 130 108 32 82 82 32 2 8

Viškovci 162 68 94 11 48 53 45 4 1

Vladislavci 174 60 114 17 56 54 40 3 4

Vuka 88 32 56 6 23 29 22 3 5



25

Neujednačenost kretanja nezaposlenosti u proteklom desetogodišnjem razdoblju bilježimo i u ispostavama

Regionalnog ureda Osijek:

Tablica 27.

Prosječni broj nezaposlenih osoba po ispostavama u razdoblju od 2007. do 2016. godine

Godina Ukupno Žene Beli

Manastir Donji


2007. 27.806 17.079 5.131 1.793 3.625 4.438 9.960 2.859

2008. 25.633 16.148 4.825 1.564 3.388 4.150 8.902 2.804

2009. 28.561 17.146 5.221 1.652 4.010 4.481 9.943 3.254

2010. 32.723 18.336 5.682 1.936 4.999 4.885 11.743 3.478

2011. 32.663 18.114 5.635 1.879 5.205 4.853 11.702 3.389

2012. 34.438 18.746 6.073 2.003 5.426 5.036 12.383 3.517

2013. 36.627 19.780 6.301 2.117 5.725 5.187 13.348 3.949

2014. 36.632 20.048 6.384 2.146 5.517 5.265 13.327 3.993

2015. 32.467 18.305 5.815 1.899 4.634 4.849 11.744 3.526

2016. 28.062 16.195 5.149 1.597 4.028 4.279 9.941 3.068

Indeks 16/07. 100,9 94,8 100,4 89,1 111,1 96,4 99,8 107,3

Beli Manastir: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 0,4%. Tijekom 2016. godine

registrirano je prosječno mjesečno 5.149 nezaposlenih osoba, što je za 11,5% ili 666 osoba manje u odnosu na

prosjek 2015. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,1% ili za

80 osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (6.064 osobe), a najmanja u rujnu (4.330 osoba). U

prosincu 2016. godine evidentirano je 5.113 nezaposlenih osoba, što je za 14,0% ili 834 osobe manje u odnosu

na prosinac 2015. godine.

Donji Miholjac: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 10,9%. Tijekom 2016. godine

registrirano je prosječno mjesečno 1.597 nezaposlenih osoba, što je za 15,9% ili 302 osobe manje u odnosu na

prosjek 2015. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,0% ili za

34 osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (1.942 osobe), a najmanja u listopadu (1.370 osoba).

U prosincu 2016. godine evidentirane su 1.474 nezaposlene osobe, što je za 21,8% ili 412 osoba manje u

odnosu na prosinac 2015. godine.

Đakovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 11,1%. Tijekom 2016. godine registrirano

je prosječno mjesečno 4.028 nezaposlenih osoba, što je za 13,1% ili 606 osoba manje u odnosu na prosjek

2015. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,2% ili za 56

osoba. Najveća nezaposlenost zabilježena je u veljači (4.741 osoba), a najmanja u rujnu (3.445 osoba). U

prosincu 2016. godine evidentirano je 3.929 nezaposlenih osoba, što je za 14,5% ili 667 osoba manje u odnosu

na prosinac 2015. godine.

Našice: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 3,6%. Tijekom 2016. godine registrirano je

prosječno mjesečno 4.279 nezaposlenih osoba, što je za 11,8% ili 570 osoba manje u odnosu na prosjek 2015.

godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,2% ili za 57 osoba.

Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (4.955 osoba), a najmanja u rujnu (3.946 osoba). U prosincu

2016. godine evidentirano je 4.114 nezaposlenih osoba, što je za 14,3% ili 685 osoba manje u odnosu na

prosinac 2015. godine.

Osijek: U proteklih deset godina nezaposlenost se smanjila za 0,2%. Tijekom 2016. godine registrirana je

prosječno mjesečno 9.941 nezaposlena osoba, što je za 15,4% ili 1.803 osobe manje u odnosu na prosjek

2015. godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,3% ili za 142

osobe. Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (11.597 osoba), a najmanja u rujnu (8.917 osoba). U

prosincu 2016. godine evidentirano je 9.659 nezaposlenih osoba, što je za 15,0% ili 1.705 osoba manje u

odnosu na prosinac 2015. godine.

Valpovo: U proteklih deset godina nezaposlenost se povećala za 7,3%. Tijekom 2016. godine registrirano je

prosječno mjesečno 3.068 nezaposlenih osoba, što je za 13,0% ili 458 osoba manje u odnosu na prosjek 2015.

godine. Nezaposlenost se tijekom godine smanjivala po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,4% ili za 47 osoba.

Najveća nezaposlenost zabilježena je u siječnju (3.576 osoba), a najmanja u rujnu (2.772 osobe). U prosincu



26

2016. godine evidentirane su 2.983 nezaposlene osobe, što je za 15,8% ili 558 osoba manje u odnosu na

prosinac 2015. godine.

Tablica 28.

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i ispostavama u 2016. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 2.403 994 106 260 387 428 228

B 6.278 1.296 447 979 1.096 1.751 709

C 8.275 1.226 528 1.307 1.481 2.819 914

D 8.333 1.385 393 1.139 1.038 3.407 971

E 1.072 110 59 150 131 527 95

F 1.701 138 64 193 146 1.009 151

Ukupno 28.062 5.149 1.597 4.028 4.279 9.941 3.068

Indeks 16/15. 86,4 88,5 84,1 86,9 88,2 84,6 87,0

ŽE

NE

A 1.237 547 45 118 197 233 97

B 3.610 732 230 527 703 989 429

C 4.297 556 269 637 878 1.444 513

D 5.253 881 239 716 630 2.131 656

E 676 68 35 102 97 313 61

F 1.122 81 36 124 103 683 95

Ukupno 16.195 2.865 854 2.224 2.608 5.793 1.851

Indeks 16/15. 88,5 90,4 86,0 88,0 91,3 86,0 91,5

MU

ŠK

AR

CI

A 1.166 447 61 142 190 195 131

B 2.668 564 217 452 393 762 280

C 3.978 670 259 670 603 1.375 401

D 3.080 504 154 423 408 1.276 315

E 396 42 24 48 34 214 34

F 579 57 28 69 43 326 56

Ukupno 11.867 2.284 743 1.804 1.671 4.148 1.217

Indeks 16/15. 83,8 86,4 82,0 85,7 83,9 82,8 81,0

Prostorne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Prema prosjeku nezaposlenih

tijekom 2016. godine, najlošiju strukturu imale su nezaposlene osobe s područja Belog Manastira i Našica. U

Belom Manastiru dominira udio nezaposlenih starijih od 45 godina (46,2%) i nezaposlenih bez i sa završenom

osnovnom školom (44,5%), a u Našicama dominira udio nezaposlenih žena (60,9%) i dugotrajno nezaposlenih

(63,5%).

Tablica 29.

Struktura prosječne nezaposlenosti i stope zapošljavanja u 2016. godini po ispostavama

Ispostava Ukupno Udio žena Dob

stariji od 45 godina

Bez i sa završenom osnovnom

školom

Trajanje duže od 1 godine

Stope zapošljav.

2016.

Beli Manastir 5.149 55,6 46,2 44,5 58,1 34,6

Donji Miholjac 1.597 53,5 43,3 34,6 55,7 36,2

Đakovo 4.028 55,2 39,7 30,8 48,8 33,8

Našice 4.279 60,9 39,6 34,7 63,5 31,1

Osijek 9.941 58,3 39,5 21,9 52,6 33,8

Valpovo 3.068 60,3 41,3 30,5 56,2 34,8

Ukupno 28.062 57,7 41,2 30,9 55,3 33,8

Na području naše zemlje nisu sve regije podjednako pogođene nezaposlenošću. Potkraj 2016. godine najveći

apsolutni broj evidentiranih nezaposlenih osoba imale su Splitsko-dalmatinska županija (37.003 osobe ili 15,6%

ukupne nezaposlenosti Republike Hrvatske), Grad Zagreb (30.307 osoba ili 12,8%) i Osječko-baranjska

županija (27.272 osobe ili 11,5%).



27

Tablica 30.

Nezaposlene osobe po županijama 31. prosinca 2016. godine

Županija Nezaposlenost Indeks

Ukupno % Žene Udio žena 12.16/12.15. Ø16/Ø15.

I. Zagrebačka 11.058 4,7 6.118 55,3 75,3 79,1

II. Krapinsko-zagorska 4.526 1,9 2.502 55,3 72,8 77,7

III. Sisačko-moslavačka 15.553 6,6 8.797 56,6 88,4 87,9

IV. Karlovačka 7.316 3,1 4.205 57,5 78,6 82,1

V. Varaždinska 5.063 2,1 2.591 51,2 75,4 77,6

VI. Koprivničko-križevačka 4.456 1,9 2.358 52,9 73,7 76,5

VII. Bjelovarsko-bilogorska 9.090 3,8 4.618 50,8 80,5 81,7

VIII. Primorsko-goranska 12.517 5,3 7.308 58,4 78,1 83,1

IX. Ličko-senjska 3.262 1,4 1.674 51,3 87,1 90,9

X. Virovitičko-podravska 7.807 3,3 4.319 55,3 85,8 88,7

XI. Požeško-slavonska 4.275 1,8 2.412 56,4 81,8 83,4

XII. Brodsko-posavska 10.102 4,3 5.975 59,1 83,8 83,4

XIII. Zadarska 7.691 3,3 4.363 56,7 86,5 85,9

XIV. Osječko-baranjska 27.272 11,5 16.055 58,9 84,9 86,4

XV. Šibensko-kninska 7.210 3,0 3.708 51,4 91,0 92,3

XVI. Vukovarsko-srijemska 14.206 6,0 8.268 58,2 85,0 84,2

XVII. Splitsko-dalmatinska 37.003 15,6 21.146 57,1 87,9 88,4

XVIII. Istarska 6.014 2,5 3.403 56,6 74,8 81,1

XIX. Dubrovačko-neretvanska 7.635 3,2 4.190 54,9 85,4 86,5

XX. Međimurska 4.254 1,8 2.294 53,9 81,5 83,7

Grad Zagreb 30.307 12,8 16.548 54,6 80,9 83,7

Republika Hrvatska 236.617 100,0 132.852 56,1 82,9 84,6

Regionalne razlike ne postoje samo u opsegu već i u strukturi nezaposlenih osoba. Da bismo što bolje uočili te

razlike, izdvojili smo županije s najvećim brojem evidentiranih nezaposlenih osoba, kao i udjele nezaposlenih

prema najnižem i najvišem završenom obrazovanju.

Tablica 31.

Struktura (%) nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i županijama 31. prosinca 2016. godine

Županija Ukupno

Bez škole i nezavrš. osnovna

škola

Osnovna škola



godina, gimnazija

Prvi stupanj


viša škola


Splitsko-dalmatinska 37.003 0,9 14,5 35,1 32,7 7,5 9,2

Grad Zagreb 30.307 3,8 15,9 22,7 30,9 9,0 17,6

Osječko-baranjska 27.272 8,6 22,0 29,1 30,3 3,9 6,2

Sisačko-moslavačka 15.553 9,6 28,0 31,3 24,7 3,9 2,6

Vukovarsko-srijemska 14.206 2,4 26,1 33,4 29,2 4,8 4,1

Primorsko-goranska 12.517 5,3 15,2 27,4 31,3 7,6 13,2

Republika Hrvatska 236.617 5,7 20,3 31,0 28,8 6,2 8,1

Udio nezaposlenih bez završene i sa završenom osnovnom školom u Republici Hrvatskoj je 26,0%

nezaposlenih, a udio nezaposlenih s prvim stupnjem fakulteta i fakultetom 14,3%. U Gradu Zagrebu, Splitsko-

dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji su najveća odstupanja u odnosu na republičku strukturu

nezaposlenih. Udio nezaposlenih s najnižim obrazovanjem je ispod republičkog, dok udio nezaposlenih s

najvišim obrazovanjem iznad republičkog.



28

Prava tijekom nezaposlenost

Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme

nezaposlenosti („Narodne novine“ br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 153/13) (dalje: Zakona), sastoje se od

prava na: novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć, naknadu troškova tijekom obrazovanja,

jednokratnu novčanu pomoć, naknadu putnih i selidbenih troškova.

Novčana naknada

Pravo na novčanu naknadu nezaposlena osoba stječe pod uvjetom da u trenutku prestanka radnog odnosa ima

9 mjeseci rada u posljednja 24 mjeseca. Da bi nezaposlena osoba ostvarila pravo na novčanu naknadu, mora

se u roku od 30 dana od prestanka radnoga odnosa, prestanka bolovanja, odnosno porodiljskog dopusta

prijaviti ovlaštenoj službi za zapošljavanje te podnijeti zahtjev za ostvarivanje naknade. Pravo na novčanu

naknadu ne može ostvariti osoba kojoj je radni odnos prestao njezinom krivnjom ili sporazumom. Dužina prava

na novčanu naknadu ovisna je o ukupnom vremenu provedenome na radu, kako je to utvrđeno Zakonom.

Nezaposlenoj osobi koja ima pravo na novčanu naknadu može se, na njezin zahtjev, isplatiti naknada u

jednokratnom iznosu. Isplata novčane naknade u jednokratnom iznosu može se odobriti za otvaranje obrta

odnosno samostalne djelatnosti, a i za zapošljavanje u trgovačkom društvu. Osnovica za utvrđivanje visine

novčane naknade čini prosjek obračunate plaće umanjen za doprinose za obvezna osiguranja ostvaren u

tromjesečnom razdoblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Novčana naknada za prvih 90 dana

korištenja iznosi 70% a za preostalo vrijeme korištenja 35% od osnovice. Osobama kojima je novčana naknada

utvrđena sve do ispunjavanja prvih uvjeta za mirovinu utvrđuje se visina novčane naknade za prvih 90 dana

mjeseci 70%, a za preostalo vrijeme korištenja u visini 35% od osnovice.

U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek, tijekom 2016. godine novčanu naknadu

koristila je prosječno mjesečno 2.901 nezaposlena osoba, što je za 21,7% ili 804 korisnika manje nego u 2015.

godini. Od prosječna broja nezaposlenih novčanu naknadu koristilo je 10,3% nezaposlenih osoba.

Smanjenje prosječna broja korisnika novčane naknade zabilježeno je u svim ispostavama, Belom Manastiru za

29,3% ili 168 korisnika, Donjem Miholjcu za 26,5% ili 59 korisnika, Đakovu za 17,6% ili 73 korisnika, Našicama

za 28,0% ili 138 korisnika, Osijeku za 18,1% ili 286 korisnika i Valpovu za 19,2% ili 80 korisnika.

Tablica 32.

Prosječni broj korisnika novčane naknade prema razini obrazovanja i ispostavama u 2016. godini

Razina obrazovanja

Ukupno Beli

Manastir Donji


UK

UP

NO

A 116 32 3 13 17 31 20

B 492 80 29 72 79 171 61

C 991 123 70 120 140 419 119

D 944 141 50 106 87 449 111

E 114 11 3 10 11 66 13

F 244 19 9 21 20 162 13

Ukupno 2.901 406 164 342 354 1.298 337

Indeks 16/15. 78,3 70,7 73,5 82,4 72,0 81,9 80,8

Ž Ukupno 1.477 221 85 153 165 697 156

Indeks 16/15. 80,9 73,9 73,9 78,1 77,1 83,7 92,3

M Ukupno 1.424 185 79 189 189 601 181

Indeks 16/15. 75,8 67,3 73,1 86,3 68,0 80,0 73,0



29

Grafikon 4. Korisnici novčane naknade

u 2015. i 2016. godini

Prestanak vođenja evidencije o nezaposlenim osobama

Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti propisano je kada se

nezaposlena osoba prestaje voditi u evidenciji nezaposlenih. U 2016. godini donesena su 3.734 prvostupanjska

rješenja o brisanju osoba iz evidencije nezaposlenih. Na rješenja o brisanju podneseno je 87 žalbi, od kojih je

33 riješeno pozitivno.

Novčana pomoć i naknada troškova tijekom obrazovanja

Pravo na novčanu pomoć u visini najnižeg iznosa novčane naknade iz članka 43.stavka 2. Zakona, razmjerno

broju dana prisutnosti na obrazovanju i osposobljavanja ima nezaposlena osoba koju je Zavod uputio na

obrazovanje i osposobljavanje koje organizira, odnosno troškove snosi Zavod. Nezaposlena osoba koju je

Zavod uputio na obrazovanje i osposobljavanje ima pravo na naknadu troškova prijevoza u visini stvarnih

troškova prijevoza sredstvima javnog prijevoza, za dane provedene na obrazovanju i osposobljavanju. U 2016.

godini doneseno je 466 rješenja o novčanoj pomoći za vrijeme obrazovanja.

Jednokratna novčana pomoć i naknada putnih i selidbenih troškova

Nezaposlena osoba kojoj Zavod nije u mogućnosti osigurati zaposlenje u mjestu prebivališta, a koja sama ili

posredovanjem Zavoda nađe zaposlenje u drugom mjestu, ima pravo na jednokratnu novčanu pomoć, te na

naknadu putnih i selidbenih troškova za sebe, bračnog druga i djecu, od mjesta prebivališta do mjesta

zaposlenja. Uvjeti za korištenje ovoga prava utvrđeni su Odlukom o jednokratnoj novčanoj pomoći i naknadi

putnih i selidbenih troškova. U 2016. godini novčanu naknadu u jednokratnom iznosu za otvaranje obrta ili

trgovačkog društva koristilo je 148 osoba, jednokratnu novčanu pomoć za nezaposlene osobe koje su same ili

posredstvom Zavoda našle zaposlenje u drugom mjestu koristilo je 7 osoba, a putne troškove za zapošljavanje

izvan mjesta prebivališta koristilo je 2.100 osoba.

2.300

2.600

2.900

3.200

3.500

3.800

4.100

4.400

4.700

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

Bro

j os

ob

a

Mjeseci

2015. 2016.



30

Profesionalno usmjeravanje i obrazovanje

Prema standardima kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja i obrazovanja, u Hrvatskom zavodu za

zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje provodi niz

stručnih postupaka kojima je cilj utjecati na razinu zapošljivosti nezaposlenih osoba i tražitelja zaposlenja, ali i

preventivno djelovati na usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada davanjem stručne pomoći učenicima

završnih razreda osnovne i srednje škole pri odabiru škole, odnosno zanimanja.

Profesionalno informiranje i savjetovanje

Profesionalno informiranje i savjetovanje su aktivnosti usmjerene na različite korisnike: nezaposlene osobe -

vezano za doškolovanje i razvoj profesionalne karijere, učenike VIII. razreda osnovne škole koji se nalaze pred

izborom prvog zanimanja i maturante kojima su nužne informacije i savjeti o mogućnostima studiranja i

zapošljavanja. Posebna pozornost posvećena je posebnim kategorijama nezaposlenih (osobama sa

invaliditetom, starijoj populaciji bez osnovne škole, socijalno isključenima) i učenicima s teškoćama u razvoju i

zdravstvenim teškoćama, koji imaju sužene mogućnosti izbora zanimanja.

Korisnici Profesionalno informiranje

i savjetovanja Broj

korisnika

Učenici osnovnih škola

Grupno informiranje 566

Individualno informiranje i savjetovanje 578

Poticanje upisa učenika VIII. razreda u deficitarna zanimanja

30

Nezaposleni i tražitelji zaposlenja

Grupno informiranje o mogućnostima zapošljavanja i osposobljavanja

952


Informiranje i savjetovanje branitelja o mogućnostima osposobljavanja

2

Radionice za nezaposlene osobe

Radionice: Kako tražiti posao, Kako se predstaviti poslodavcu, Radionica samoprocjene i Radionica o

osposobljavanju, usmjerene su na pružanje pomoći nezaposlenim osobama s ciljem povećanja njihove

zapošljivosti, kroz aktivno traženje posla, pripremu za razgovor s poslodavcem i pomoć u procjeni osobnih

radnih potencijala, te definiranju ostvarivog profesionalnog cilja.

Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba je dvodnevna radionica usmjerena na dugotrajno nezaposlene osobe

korisnike socijalne pomoći čiji je cilj poboljšati motivaciju ciljane skupine za pronalaženje posla, kao i povećati

njihovo samopouzdanje kako bi se uspješnije predstavili potencijalnim poslodavcima i to kroz unaprjeđivanje

komunikacijskih vještina sudionika, osvještavanje pozitivnog mišljenja, povećanjem osjećaja samopoštovanja i

samopouzdanja učenjem novih i praktičnih metoda suočavanja sa svakodnevnim stresom, nepovoljnim životnim

okolnostima te osmišljavanjem kreativnih načina rješavanja teškoća.

Naziv radionice Broj radionica Broj osoba

„Kako tražiti posao“

69 495 „Kako se predstaviti poslodavcu“

Radionica samoprocjene

Radionica o osposobljavanju

Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba 7 57

Profesionalna selekcija

Profesionalna selekcija provodi se na temelju zahtjeva poslodavaca za potrebe novog zapošljavanja ili u svrhu

osposobljavanja ili doškolovanja nezaposlenih osoba. Profesionalna selekcija obuhvaća stručni odabir



31

kandidata za određeno radno mjesto ili obrazovanje u kojem se odabiru kandidati koji najbolje udovoljavaju

postavljenim zahtjevima. Uključuje ispitivanje sposobnosti, osobina ličnosti, interesa, motivacije, i prema potrebi,

specifičnih znanja i zdravstvenog stanja i njihovo uspoređivanje sa zahtjevima radnog mjesta.

Naziv Broj selekcija Broj osoba

Profesionalne selekcije za poslodavce 36 243

Profesionalne selekcije za obrazovanje 22 952

Osim navedenih aktivnosti, Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje u suradnji s civilnim udrugama,

održavao je radionice i van Zavoda. Posebna pozornost posvećena je radu sa osobama s invaliditetom, za koje

se također održavaju prilagođene spomenute radionice i bivšim ovisnicima kojima pruža usluge profesionalnog

usmjeravanja: informiranje o mogućnostima osposobljavanja, prekvalifikacije i radionice o aktivnom traženju

posla.

Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri - CISOK

Projektom „Usluge HZZ-a klijentima: Unaprjeđenje cjeloživotnog

profesionalnog usmjeravanja i ICT podrška“ kojega je Hrvatski zavod

za zapošljavanje provodio u sklopu IPA IV „Razvoj ljudskih

potencijala“, 2. kolovoza 2013. godine započeo je rad Centra za

informiranje i savjetovanje o karijeri (CISOK) Osijek (Trg Ante Starčevića 3). Od tada su otvoreni i u Zagrebu,

Varaždinu, Koprivnici, Zadru, Šibeniku, Slavonskom Brodu, Splitu, Dubrovniku i Vukovaru.

CISOK Osijek je mjesto pružanja usluga cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja namijenjeno građanima s

ciljem pomoći pri odabiru obrazovanja, zapošljavanja i razvoja kompetencija za upravljanje karijerom kroz:

dostupnost i unapređenje kvalitete cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

promicanje cjeloživotnog učenja i trajnog zapošljavanja

pružanje informacija o svim vidovima edukacije

Tijekom 2016. godine CISOK centar je održao 142 grupne aktivnosti, a putem individualnih i grupnih

informiranja/savjetovanja, usluge Centra je koristilo ukupno 4.130 osoba.

Korisnici Vrsta usluge Broj

korisnika

Učenici osnovnih i srednjih škola Grupno informiranje 2.583


Nezaposleni i tražitelji zaposlenja

Usluga samo-pomoći

1.512 Djelomične usluge pomoći

Individualizirane usluge

Naziv aktivnosti Broj selekcija Broj osoba

Informiranje učenika osnovne škole o izboru zanimanja

41 802

Informiranje maturanata srednjih škola 53 1.372

Zimska škola profesionalnog razvoja - za učenike osnovnih škola

3 30

Informiranje roditelja o izboru srednje škole 7 48

Kako napisati životopis, molbu za posao i motivacijsko pismo?

35 79

Kako se predstaviti na razgovoru za posao? 3 15



32

Aktivna politika zapošljavanja

Mjere aktivne politike zapošljavanja iz nadležnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u 2016. godini

Na sjednici održanoj dana 17. prosinca 2014. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Smjernice za razvoj i

provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2017. godine.

Na temelju analize stanja i kretanja na tržištu rada, kao i relevantnih europskih i hrvatskih strateških

dokumenata u području zapošljavanja, odnosno, strategije Europa 2020, Nacionalnog programa reformi,

Garancije za mlade, Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. te Strategije vladinih

programa za razdoblje 2014. – 2016., Smjernice definiraju osnovne prioritete i ciljeve aktivne politike

zapošljavanja za razdoblje od 2015. – 2017. godine, koji su podloga za konkretne mjere i aktivnosti.

Mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na poticanje motivacije za

zapošljavanje, sufinanciranje i financiranje obrazovanja i sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih

osoba i drugih skupina nezaposlenih kojima prijeti socijalna isključenost kao i skupinama kojima prijeti

dugotrajna nezaposlenost zbog gubitka zaposlenja.

Provedbene mjere iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (potpore za zapošljavanje, potpore za

usavršavanje, financiranje obrazovanja nezaposlenih osoba, zapošljavanje u javnim radovima i ostale mjere iz

nadležnosti HZZ-a) temelje se na člancima 34. – 36. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za

vrijeme nezaposlenosti (NN pročišćeni tekst 12/13, izmjene i dopune Zakona 153/13).

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje usklađene su sa Zakonom o državnim potporama (NN 147/14),

Smjernicama politike državnih potpora za razdoblje 2014.-2020. (NN 130/2013), Uredbom o skupnim izuzećima

(EK) br. 651/2014, Uredbom o potporama male vrijednosti (EK) br. 1407/2013, te imaju obilježja horizontalnih

potpora, namijenjenih svim poduzetnicima, ali isključuju poduzetnike u teškoćama.

Potpore za zapošljavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene su s definicijama iz

članaka 32. i 33. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su

sadržana u Uredbi Komisije (EK) br. 651/2014. Potpore za zapošljavanje mogu se dodijeliti u obliku subvencije

za plaće za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju na tržištu rada i zapošljavanje radnika s

invaliditetom.

Potpore za usavršavanje iz nadležnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usklađene su sa definicijama iz

članka 31. Odluke o objavljivanju općih pravila o skupnim izuzećima u području državnih potpora koja su

sadržana u Uredbi Europske komisije (EK) br.651/2014. Potpore za usavršavanje dodjeljuju se za obuke

novozaposlenih radnika ili radnika kojima prijeti gubitak radnog mjesta zbog nedostatka stručnih znanja i

vještina.

Potpora za samozapošljavanje usklađena je s Uredbom Komisije (EK) br. 1407/2013 o potporama male

vrijednosti. Državnom potporom male vrijednosti smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku, čiji ukupni

iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na

dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine, neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti

(ministarstva, gradovi, županije i sl.). Pri tome, ukupna potpora male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem

pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije premašivati 100.000,00 eura tijekom bilo kojeg

razdoblja od tri fiskalne godine.

Mjere iz nadležnosti HZZ-a usmjerene su prema nezaposlenim osobama koje su u nepovoljnom položaju na

tržištu rada i zaposlenima kojima prijeti gubitak radnog mjesta i čine slijedeće pakete mjera za:

1. Mlade „MLADI I KREATIVNI“

2. Posebne skupine „I POSEBNOST JE PREDNOST“

3. Osobe s invaliditetom “UKLJUČENI“

4. Starije osobe „VAŽNO JE ISKUSTVO“

5. Dugotrajno nezaposlene “I MI SMO ZA NOVI POSAO I UČENJE“

6. NEZAPOSLENE OSOBE ROMSKE NACIONALNE MANJINE

7. Paket mjera „VAŽNO JE OČUVATI RADNO MJESTO“

8. Paket mjera ZA ŽENE



33

Sve navedene mjere se mogu razvrstati prema vrsti aktivnosti i intervenciji te financijskoj podršci, a koje su

prilagođene EUROSTAT-ovoj metodologiji:

1. Potpore za zapošljavanje

Uz pola - pola do prvog posla Pola - pola Pola - pola za uključivanje Pola - pola i za osobe romske nacionalne manjine Zamjenski radnik Zajedno smo jači Dijeljeno radno mjesto Rad i nakon stručnog osposobljavanja Ostanak u zaposlenosti Rad i nakon ljeta

2. Potpore male vrijednosti za samozapošljavanje

Tvoja inicijativa - tvoje radno mjesto Tvoja inicijativa - tvoje sezonsko radno mjesto

Tvoja inicijativa – tvoje radno mjesto u zelenom gospodarstvu

3. Potpore za usavršavanje

Učim uz posao - potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba

Znanje se isplati i za zaposlene - sufinanciranje obrazovanja zaposlenih u uvjetima

uvođenja novih tehnologija i viših standarda i promjene proizvodnog programa poslodavca

I mladi uče za posao

4. Obrazovanje nezaposlenih

Znanje se isplati Učenjem do poduzetnika Osposobljavanje na radnom mjestu

Osposobljavanje na radnom mjestu – obrazovanje za poznatog poslodavca Program opismenjavanja Priprema za zapošljavanje kroz učenje hrvatskog jezika Osposobljavanje za samozapošljavanje

5. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Rad i staž i prijevoz - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

6. Javni radovi

Radom za zajednicu i sebe Romi za Rome Pomoć sebi i drugima Pokreni zajednicu Podrška transformaciji i deinstitucionalizaciji domova socijalne skrbi Koordinatori društveno korisnog rada Pomoć sebi i drugim Romima Komunalni radovi Mladi za mlade - pomagači u nastavi Mladi za EU Mladi za zajednicu Pomoć zajednici Zapošljavanje u društvenom poduzetništvu Komunalni javni radovi – otklanjanje posljedica elementarne nepogode



34

7. Potpore za očuvanje radnih mjesta

Stalni sezonac Potpora za obrazovanje ili osposobljavanje radnika Potpora za skraćivanje punog radnog vremena radnika

Osnovni pokazatelji provedbe mjera

Tablica 33.

Osobe uključene u programe aktivne politike zapošljavanja u 2016. godini

Program/Mjera Korisnici Spol

Ukupno Udio% Muškarci Žene

UKUPNO 4.196 100,0 1.734 2.462

1. Potpore za zapošljavanje 465 11,1 263 202

1.1. Dugotrajno nezaposlene osobe 228 5,4 118 110

1.2. Osobe iznad 50 godina života 61 1,5 33 28

1.3. Osobe s invaliditetom 6 0,1 5 1

1.4. Posebne skupine nezaposlenih 2 0,0 2

1.5. Zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine 1 0,0 1

1.6. Rad nakon stručnog osposobljavanja 60 1,4 22 38

1.7. Osobe bez radnog staža 107 2,6 82 25

2. Obrazovanje 1.778 42,4 754 1.024

2.1. Institucionalno obrazovanje 468 11,2 329 139

2.2. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa 1.310 31,2 425 885

3. Javni radovi 1.666 39,7 543 1.123

4. Potpore za samozapošljavanje 287 6,8 174 113

5. Potpora za očuvanje radnih mjesta

Romi 270 6,4 137 133

Osobe s invaliditetom 96 2,3 60 36

Hrvatski branitelji 225 5,4 213 12

Tijekom 2016. godine pri Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Regionalnom uredu Osijek zaprimljeno je 2.965

zahtjeva. Temeljem pozitivno ocijenjenih zahtjeva i potpisanih Ugovora prema vrsti intervencije mjerama je

obuhvaćeno 4.196 osoba ili 11,1% uključenih u Republici Hrvatskoj. Po broju uključenih osoba u mjere aktivne

politike, Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek je na drugom mjestu, odmah poslije

Regionalnog ureda Zagreb (7.119 osoba ili 18,8%).

Od ukupno 4.196 osoba obuhvaćenih mjerama, 2.131 osoba se zaposlila, 1.778 osoba je uključeno u

obrazovanje i stručno osposobljavanje, a 287 osoba se samozaposlilo, odnosno otvorilo obrt ili poduzeće.



35

Tablica 34.

Struktura osoba uključenih u programe aktivne politike zapošljavanja u 2016. godini

Ukupno

Program/Mjera

Zapošljavanje Obrazovanje Javni radovi Samo-

zapošljavanje

UKUPNO 4.196 465 1.778 1.666 287

Do

b

15 - 19 257 42 179 30 6

20 - 24 865 148 580 112 25

25 - 29 879 91 611 124 53

30 - 34 397 38 141 164 54

35 - 39 398 26 101 211 60

40 - 44 288 22 57 171 38

45 - 49 342 24 48 250 20

50 - 54 395 42 44 297 12

55 i više 375 32 17 307 19

Razin

a o

bra

zo

va

nja

Bez škole i nezavršena osnovna škola

291 2 288 1

Osnovna škola 771 40 210 502 19


939 150 242 447 100

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, gimnazija

1.102 196 408 392 106

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

394 19 339 19 17

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

699 58 579 18 44



36

Projekti s potporom Europske unije

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek tijekom 2016. godine radio je na održivosti projekata

koji su provedeni od 2011. do 2015. godine:

IPA komponenta II Prekogranična suradnja Mađarska - Hrvatska

U sklopu održivosti projekta „Učenje i rad“ kojeg je HZZ RU Osijek proveo s nositeljem Zavodom za

zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha, u 2016. godini je tijekom ožujka, travnja i svibnja u Centru za

informiranje i savjetovanje o karijeri, kao dijelu HZZ RU Osijek, održano 7 „Živih knjižnica“ tijekom kojih su

učenici 16 osnovnih škola imali priliku pobliže upoznati sa 14 srednjih škola s područja Osijeka. Ukupno je

sudjelovalo 409 učenika.

U sklopu projekta „Suradnja bez granica – Mađarsko-hrvatska stručna akademija za zapošljavanje“ kojeg

je HZZ RU Osijek proveo u partnerstvu sa Zavodom za zapošljavanje južnog Zadunavlja iz Pečuha s ciljem

razvijanja integriranog hrvatsko-mađarskog tržišta rada u prekograničnom području, radilo se na održavanju

web stranice koja služi kao info-komunikacijska baza.

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala

U sklopu održivosti projekta „Osnaživanje i aktiviranje žena na tržištu rada“ članice udruge „Paleta suvenira“

održavale su kreativne radionice za zainteresiranu javnost te su u njih uključile opću populaciju ali i ciljano

osobe s invaliditetom, osobe oboljele od multiple skleroze, članove kulturno umjetničkih društava te polaznike

dječjih vrtića i učenike osnovnih škola u Osijeku i OBŽ.

Što se tiče projekta „Posao i edukacija za osobe s invaliditetom“ HZZ RU Osijek je sudjelovao kao partner u

projektima za tu skupinu i provodio aktivnosti za jačanje ciljane skupine.

U sklopu projekta „Motivacija dugotrajno nezaposlenih osoba“ Odsjek profesionalnog usmjeravanja i

obrazovanja HZZ-a RU Osijek održao je 7 dvodnevnih radionica za 57 dugotrajno nezaposlenih osoba korisnika

socijalne pomoći.

U sklopu projekta „Umrežavanje, obrazovanje i podizanje konkurentnosti za više boljih poslova“ ("NEC")

Pučko otvoreno učilište Osijek nudi program obrazovanja za Upravljanje ljudskim potencijalima u malom i

srednjem poduzetništvu razvijen tijekom projekta.

Projekt „PARTNER NET“ nastavio je s održivošću kroz Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, odnosno kroz

provedbu Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020.

Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Osječko-baranjske županije

Tijekom 2016. godine članovi Lokalnog partnerstva za zapošljavanje Osječko-baranjske županije radili su na

implementaciji nove Strategije razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020 kroz vlastite

programe i projekte.

Uspostavljanje partnerskih odnosa

Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek je kao partner/suradnik tijekom 2016. godine sudjelovao

u aktivnostima projekata lokalnih dionika na tržištu rada u sklopu slijedećih darovnica: Erasmus+, Ključna mjera

3: Potpora reformi politike, aktivnost „Strukturirani dijalog: sastanci između mladih ljudi i donositelja odluka u

području mladih“, projekt pod nazivom „U čem' je problem?“.



37

Zaključak

Temeljna odrednica općeg društvenog i gospodarskog razvoja i napretka ljudske zajednice u cjelini jest njezino

stanovništvo. Stanovništvo je nositelj gospodarskog razvoja jer ono predstavlja proizvodnu (radnu) snagu koja

pokreće i usmjerava sve djelatnosti u prostoru, dok će istodobno, promjene intenziteta i strukturalnih značajki

gospodarskog razvoja uvelike odrediti daljnje tendencije u razvoju stanovništva (razvoj demografskih struktura,

rast standarda stanovništva).

Najkonkurentnija gospodarstva imaju i najkvalitetniju radnu snagu. Prihvaćanje koncepta konkurentnosti

ključno je pitanje daljnjeg razvoja Hrvatske jer su brojna istraživanja pokazala snažnu vezu između pokazatelja

konkurentnosti i dinamike gospodarskog rasta, a to povratno utječe na privlačenje stranih ulaganja, ublažavanje

siromaštva i nejednakosti, političku stabilnost i drugo. U ostvarivanju konkurentnosti gospodarstva posebno se

ističe važnost konkurentnosti radne snage. Ovdje se misli na radnu snagu u širem smislu kao na ljudski resurs,

odnosno zaposlene i nezaposlene te na neaktivne osobe koje se potencijalno mogu aktivirati i zaposliti.

Nezaposlenost je jedan od najozbiljnijih problema s kojima se suočava suvremeno društvo. Iako je za očekivati

da će se porastom gospodarstva smanjiti broj nezaposlenih, pojavljuje se problem nezaposlenih kao potencijala

za gospodarski razvoj i konkurentnost. Točnije razvoj gospodarstva velikim dijelom ovisi i o ljudskim

potencijalima s kojima raspolaže tržište, jer nove tehnologije zahtijevaju i nova znanja i vještine. Zbog toga,

problem nezaposlenosti, podnezaposlenosti, a i zaposlenosti treba promatrati i rješavati višeslojno. S jedne

strane, koliko god je apsurdno u današnjoj situaciji, su nepopunjena slobodna radna mjesta, a s druge strane

veliki broj nezaposlenih s neodgovarajućim znanjima i vještinama. Sve zahtjevnije tržište rada, treba fleksibilniju

i konkurentniju radnu snagu.

2016. godine nastavljan je blagi rast gospodarskih aktivnosti u Osječko-baranjskoj županiji, tako se tijekom

godine zaposlenost povećala za 2,8%, a nezaposlenost smanjila za 13,6%, što i dalje znači da je jedan dio

stanovništva izašao iz radno sposobnog stanovništva (stariji od 64 godine) ili otišao u ekonomski neaktivno

radno sposobno stanovništvo. Budući da nezaposleni čine potencijal za postizanje gospodarskog razvoja, od

njihove motiviranosti, osposobljenosti i prilagodljivosti ovisi koliko će biti konkurentni na tržištu rada. Kako

nezaposlenost pada, tako raste nefleksibilnost radne snage (prilagodljivost promjenama na tržištu rada), tj.

struktura nezaposlenih je sve lošija: 58% nezaposlenih su žene, 41% je starijih od 45 godina, 55% čeka na

posao duže od godinu dana i 31% nezaposlenih je bez i sa završenom osnovnom školom. Udio dugotrajno

nezaposlenih osoba u ukupnom broju nezaposlenih i dalje ostaje visok, posebno osjetljivih kategorija

nezaposlenih, žena, mladih i starijih nezaposlenih osoba te osoba s invaliditetom. Struktura je još gora, ako

uzmemo u obzir da se tijekom 2016. godine u evidenciju nezaposlenih prijavljivalo više žena od muškaraca koji

su se brže zapošljavali, te da se dugotrajnost nezaposlenih skraćivala zbog velikog broja novoprijavljenih.

Međutim, ako bi trajnost nezaposlenosti promatrali bez sezonskog, tj. kratkotrajnog zapošljavanja, došli bismo

do poražavajućih podataka.

Kako bi intenzivirali rad s dugotrajno nezaposlenim osobama, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodi niz

aktivnosti prilagođenih njihovim potrebama: savjetovanje u svrhu aktivacije i motivacijske radionice,

profesionalno usmjeravanje, timska obrada u cilju definiranja „novog zanimanja“, obrazovanje za stjecanje

stručnih vještina, posredovanje pri zapošljavanju, sufinanciranje zapošljavanja i javni radovi. Posebno

intenzivno se radi u provedbi „Garancije za mlade“ Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čiji je cilj mladim

osobama u roku od 4 mjeseca nakon ulaska u nezaposlenost pružiti dobru ponudu kojom će se mlada osoba

vratiti na tržište rada, kroz aktivnosti: pružanje podrške mladima ka lakšem zapošljavanju, omogućavanje

obrazovanja za stjecanje ili nadogradnju kvalifikacija, omogućavanje naukovanja i pripravništva, pružanja

podrške samozapošljavanju i ulasku u poduzetništvo.

Prema nekim prognozama nezaposlenost će se smanjivati, međutim, ono što je sigurno, još više će se produbiti

negativna struktura nezaposlenih i zbog toga je za skupine nezaposlenih koji se „teže“ zapošljavaju potrebno

naći nove metode kako bi se vratili na tržište rada i to kroz aktivne i preventivne mjere zapošljavanja. Programi

osposobljavanja, nova znanja i vještine koje nezaposleni mogu steći kroz osposobljavanje, jednim dijelom

određenu skupinu mogu vratiti na tržište rada, a s druge strane zadovoljiti potrebe poslodavaca za, uglavnom,

deficitarnim zanimanjima.

I na kraju, za ostvarenje ovih ciljeva vrlo je značajno aktivno uključivanje svih dionika na tržištu rada, od

obrazovanja do gospodarstva, lokalne zajednice i javnih institucija kroz Lokalna partnerstva za zapošljavanje,

odnosno kroz zajedničku Strategiju razvoja ljudskih potencijala Osječko-baranjske županije 2020. (svibanj

2015.), koja je temelj za izradu i provedbu projekata Europskog socijalnog fonda.

Documents

Izvješće o nezaposlenosti i zapošljavanjuNezaposlenost i zapošljavanje 2016. Osječko-baranjska županija Hrvatski zavod za zapošljavanje Regionalni ured Osijek 3 Nezaposlenost