Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

Makro-vježbe (O.Vukoja) Prirodna st.nezaposlenosti i Phillipsova krivulja #1

Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

Blanchard: Poglavlje 8.


Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja

Outline predavanja:1. Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost2. Phillipsova krivulja3. Veza između Phillipsove krivulje i prirodne stope nezaposlenosti4. Sažetak i upozorenja

a) visoka inflacija i Phillipsova krivulja b) deflacija i Phillipsova krivulja

1958: Phillips nacrtao dijagram sa stopom inflacije i stopom nezaposlenosti za VB od 1861-1957. dokaz o negativnoj relaciji između inflacije i nezaposlenosti 1962: Samuelson i Solow ponovili Phillipsov postupak za SAD od 1900-1960.

uveli naziv Phillipsova krivuljavažan makroekonomski alat – zemlje mogu birati između različitih kombinacija nezaposlenosti i inflacije

1970-ih Phillipsova relacija se raspala → stagflacija relacija preformulirana tako da pokazuje odnos između stope nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije viša nezaposlenost ne vodi do niže inflacije, već do smanjenja inflacije


Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost

Phillips je zapravo otkrio AS relaciju može biti promatrana i kao odnos inflacije, očekivane inflacije i nezaposlenostimutacije Phillipsove krivulje kroz vrijeme objašnjavaju se promjenama u načinu na koji radnici i poduzeća formiraju očekivanja

AS: P = Pe(1+μ)F(u,z)F pokazuje utjecaj nezaposlenosti i ostalih faktora (z) na nadnice

W=PeF(u,z)F(u,z) = 1 – αu + z

↑u ↓W, ↑z ↑Wα je parametar koji pokazuje snagu učinka nezaposlenosti na nadnicu

P = Pe(1+μ)(1 – αu + z)stopa inflacije → π; očekivana stopa inflacije → πe

gornju jednakost možemo napisati kao:

AS: π = π e + (μ + z) – αu

α pokazuje koliko je inflacija pod utjecajem razine nezaposlenosti


Inflacija, očekivana inflacija i nezaposlenost

Što proizlazi iz navedene jednakosti?

Porast πe vodi do porasta π↑Pe ↑W ↑P (1 za 1)viša razina cijena u ovom razdoblju u odnosu na prethodno znači da je i viša stopa rasta cijena, tj. inflacija (π)slično tome, viša Pe u ovom razdoblju znači višu očekivanu stopu rasta razine cijena ovog u odnosu na prethodno razdoblje, tj. višu πe

Uz danu πe, porast μ ili porast z vode do porasta π objašnjenje preko P = Pe(1+μ)(1 – αu + z), logikom prethodne točke

Uz danu πe, rast nezaposlenosti vodi do smanjenja π uz danu Pe, ↑u ↓W ↓P u terminima inflacije i očekivane inflacije: uz danu πe, ↑u ↓π


Phillipsova krivuljavremenska dimenzija:

πt = πet + (μ + z) – αut

maržu i ostale faktore (z) ćemo uglavnom smatrati konstantnima

Phillipsova krivulja – izvorna verzijaPhillipsova krivulja – izvorna verzija

pretpostavka: inflacija u gospodarstvu u prosjeku iznosi 0 (nekad pozitivna, nekad negativna) πe

t= 0

πt = (μ + z) – αut

oblik kojeg su potvrdili Phillips, Solow i Samuelsonuz danu Pe (za koju radnici pretpostavljaju da će biti jednaka prošlogodišnjoj P πe

t= 0) ↓u ↑W ↑P ↑Pe ↑W ↑P (↑π) etc. spirala nadnica i cijenaniska nezaposlenost implicira visoku inflaciju i obrnuto

↓↓uutt ↑ ↑ππtt


Phillipsova krivuljaGraf

Nezaposlenost i inflacija, U.S. 1900-1960Izvor: Blanchard (3/ed, p.162)


Phillipsova krivulja

Phillipsova krivulja - mutacijePhillipsova krivulja - mutacijepočetni oblik Phillipsove relacije vrijedio 1960-ih, ali ta vrsta povezanosti inflacije i nezaposlenosti nestaje 1970-ih Zašto je nestala originalna Phillipsova krivulja?

1970-ih – naftni šokovi: veće cijene nafte povećale su µ, što povećava inflaciju neovisno o promjenama nadnica1970-ih – inflacija postala stalna i pozitivna promijenjen je način formiranja očekivanja radnika i poduzeća

GrafInflacija, U.S. 1900-2000Izvor: Blanchard (3/ed, p.166)


Phillipsova krivuljaModificirana Phillipsova krivuljaModificirana Phillipsova krivulja(Phillipsova krivulja izmijenjena za očekivanja)(Phillipsova krivulja izmijenjena za očekivanja)

pretpostavka: očekivanja se formiraju na sljedeći način πet= θ πt-1

θ= utjecaj prošlogodišnje stope inflacije na ovogodišnju očekivanu stopu inflacije

1960-ih godina je θ=0 (približno), pa je i πet= 0

izvorna Phillipsova krivulja: πt = (μ + z) – αut kako θ raste, stopa inflacije ne ovisi samo o stopi nezaposlenosti nego i o prošlogodišnjoj stopi inflacije

πt = θ πt-1 + (μ + z) – αut

sredinom 1970-ih θ=1 (približno), vrijedi: πet= πt-1

πt - πt-1 = (μ + z) – αut

stopa nezaposlenosti ne utječe više na stopu inflacije, već na promjenu stope inflacije visoka nezaposlenost vodi do pada inflacije i obrnuto

↑↑uutt ↓↓((ππt t - - ππt-1t-1))


Veza između Phillipsove krivulje i un

otkriće Phillipsove krivulje blisko je povezano s otkrićem koncepta prirodne stope nezaposlenosti

originalna Phillipsova krivulja implicira nepostojanje prirodne stope nezaposlenosti uz uvjet da su nositelji politike bili spremni tolerirati visoku inflaciju, mogli su održavati nisku nezaposlenost zauvijek

Friedman i Phelps (već krajem 1960-ih):moguće ako pregovarači konstantno podcjenjuju inflacijunezaposlenost se ne može sniziti ispod određene razine prirodna stopa nezaposlenosti (trade-off između inflacije i nezaposlenosti u konačnici nestaje)


Veza između Phillipsove krivulje i un

uunn : P=P : P=Pee, odnosno , ππ==ππee πt = πe

t + (μ + z) – αut

πt - πet = (μ + z) – αut

ako je πt= πet , onda:

0 = (μ + z) – αut

un= (μ + z)/αšto su viši z i marža, to je veća prirodna stopa nezaposlenosti

ako je αun = (μ + z), tada:πt = πe

t + αun – αut

πt = πet - α(ut – un)

πt - πt-1 = - α(ut – un) AS relacija za πet = πt-1

alternativni pogled na Phillipsovu krivuljukad je stvarna nezaposlenost viša od prirodne, stopa inflacije pada i obrnuto

uutt > u > unn ↓ ↓ ππt t - - ππt-1 t-1 ili ili ππt t - - ππt-1 t-1 <0<0

prirodna stopa nezaposlenosti je ona stopa nezaposlenosti koja je potrebna da bi stopa inflacije bila konstantna zove se još i NAIRU (nonaccelereting inflation rate of unemployment)


Phillipsova krivuljaGraf

Nezaposlenost i promjena inflacije, U.S. 1970-2000Izvor: Blanchard (3/ed, p.168)


Sažetak i upozorenjaodnos stope nezaposlenosti i stope inflacije može varirati kroz vrijeme i po zemljamasve zemlje nemaju jednaku prirodnu stopu nezaposlenosti jer se razlikuju po maržama i ostalim faktorima (z)prosjek stopa nezaposlenosti ponekad se uzima kao procjena un pod pretpostavkom da ekonomija fluktuira oko un

od 1960-tih un (Japan) = 2.0%, un (U.S.)= 6.1% Zašto?

interna organizacija poduzeća – Japan: životno zaposlenje (manji broj separacija i novih zapošljavanja)

prirodna stopa nezaposlenosti se mijenja kroz vrijeme jer se mijenjaju marža i ostali faktori uzroci: stupanj monopolske moći, struktura pregovaranja, sustav naknada za nezaposlene, struktura radne snage etc.

U.S.: un(1960)=cca. 5%, un(1980)= 7.3%, un(2000)= cca. 4-5%

Europa: un(1960)= cca. 3%, un(danas)=cca. 8-9%

visoka stopa nezaposlenosti ne znači nužno i visoku prirodnu stopu nezaposlenosti nužno pratiti promjene u stopi inflacije za stabilnu stopu inflacije (danas slučaj većine zemalja) može se zaključiti da je prirodna stopa nezaposlenosti otprilike jednaka stvarnoj (u Europi u porastu, u Americi u opadanju)


Sažetak i upozorenjaGraf

Nezaposlenost i promjena inflacije, EU 1961-2000Izvor: Blanchard (3/ed, p.175)


Phillipsova krivulja i visoka inflacija/deflacija

slučaj visoke inflacije opasnost od velikog smanjenja realnih nadnica povećana mijenjaju se institucionalni aranžmani na tržištu rada

nadnice se ugovaraju na kraće razdoblje (npr. mjesečno) indeksacija nadnica automatsko povećanje nadnica s inflacijom

zbog navedenih promjena odnos između nezaposlenosti i inflacije još naglašenijiprimjer:

gospodarstvo s 2 tipa ugovora o radu:• udio λ odnosi se na ugovore koji su indeksirani (nominalne nadnice se

mijenjaju sa promjenama stvarne razine cijena)• 1-λ je postotak ugovora koji nisu indeksirani (nominalne nadnice se

određuju prema očekivanoj inflaciji, πet= πt-1)

πt = [λπt+(1-λ) πet] - α(ut – un)

πt = [λπt+(1-λ) πt-1] - α(ut – un)

za λ = 0 πt- πt-1 = - α(ut – un)

za λ > 0 πt- πt-1 = - [α/(1- λ)] (ut – un)


Phillipsova krivulja i visoka inflacija/deflacija

zaključci:indeksacija nadnica povećava utjecaj nezaposlenosti na inflaciju: ↑λ, ↑ α/(1- λ) učinak je veći jer se utjecaj nadnica na cijene događa odmah slučaj hiperinflacije inflacija znatno raste, dok su promjene u nezaposlenosti male veza nestaje

slučaj deflacije primjer - Velika Kriza 1930-ih:nezaposlenost visoka, uz pozitivnu (nisku) inflaciju prema Phillipsovoj relaciji trebala biti deflacijaobjašnjenja:

1) porast i prirodne stope nezaposlenosti – malo vjerojatno (depresija rezultat pomaka AD)

2) u slučaju deflacije Phillipsova krivulja nestaje (ili barem slabi)radnici su spremni prihvatiti smanjenje realnih nadnica koje proizlazi iz toga što nadnice rastu sporije od inflacije, ali će se suprotstaviti apsolutnom smanjenju nominalnih nadnica

Documents

Prirodna stopa nezaposlenosti i Phillipsova krivulja