Embed Size (px)
Citation preview
0
IZVJEŠĆE O SIGURNOSTI
za područje postrojenja
“Poslovna jedinica Posedarje“
Operater: CRODUX PLIN d.o.o.
Zagreb, prosinac 2017.
1
Naziv dokumenta: Izvješće o sigurnosti za područje postrojenje “Poslovna
jedinica Posedarje“
Operater:
CRODUX PLIN d.o.o.
Kaptol 19.
10 000 Zagreb
Područje postrojenja: Poslovna jedinica Posedarje Nova Baštica bb, 23 242
Posedarje
Redni broj podnošenja zahtjeva: 1
Ovlaštenik:
Kaina d.o.o.
Oporovečki omajek 2
10 040 Zagreb
Tel. 01/2985860
Fax. 01/2983533
Voditelj izrade:
Mr.sc. Katarina Knežević, prof. biol.
Stručni tim izrađivača:
Ana Kruljac, mag. ing. agr.
Marina Bašić Končar, dipl. ing.agr.
Željko Radalj, dipl. ing. fiz.
Stručni tim operatera:
Gordan Šafar
Marko Huzak, bacc.ing.sec.
Marko Veseljak
Kruno Klanac
Direktor:
Zagreb, prosinac 2017.
2
SADRŽAJ
UVOD .............................................................................................................. 4
1. INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJI
PODRUČJA POSTROJENJA IZ PERSPEKTIVE SPRJEČAVANJA
VELIKIH NESREĆA ....................................................................................
6
1.1. Politika sprječavanja velikih nesreća ............................................................... 6
1.2. Sustav upravljanja sigurnošću ......................................................................... 10
1.2.1. Organizacija i osoblje ....................................................................................... 10
1.2.2. Prepoznavanje i procjena značajnih opasnosti ................................................. 16
1.2.3. Nadzor rada postrojenja ................................................................................... 16
1.2.4. Upravljanje promjenom .............................................................................. 18
1.2.5. Planiranje za slučaj opasnosti ........................................................................... 18
1.2.6. Praćenje učinkovitosti ...................................................................................... 18
1.2.7. Revizija i pregled ............................................................................................. 19
2. OPIS LOKACIJE PODRUČJA POSTROJENJA ...................................... 20
2.1. Opis lokacije na kojoj se područje postrojenja nalazi i njegovog okoliša ....... 20
2.1.1. Dozvole ............................................................................................................ 24
2.2. Određenje postrojenja i drugih aktivnosti područja postrojenja koja bi mogla
predstavljati rizik od velikih nesreća ................................................................
26
2.3. Identifikacija susjednih postrojenja i područja koja bi mogla biti izvor ili
povećati rizik od izbijanja te posljedica velikih nesreća i domino efekta..
29
2.4. Opis područja na kojima bi moglo doći do velike nesreće .............................. 30
2.4.1. Prostorno planska dokumentacija ................................................................ 32
2.4.2. Zemljopisni smještaj ........................................................................................ 39
2.4.3. Meteorološki podaci ......................................................................................... 39
2.4.4. Prometni sustav ................................................................................................ 44
2.4.5. Geomorfološke osnove reljefa i građa terena................................................. 45
2.4.6. Seizmološka obilježja ....................................................................................... 45
2.4.7. Biološka raznolikost ......................................................................................... 46
3. TEHNOLOŠKI OPIS POSTROJENJA ...................................................... 49
3.1. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za
sigurnost ...........................................................................................................
49
3.2. Opis procesa ..................................................................................................... 54
3.3. Opis opasnih tvari ........................................................................................... 55
3.3.1. Popis opasnih tvari ........................................................................................... 55
3.3.2. Fizikalna, kemijska i toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji
neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš .....................
56
3.3.3. Fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u
uvjetima opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće ......................
58
4. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČINE
SPRJEČAVANJA ..........................................................................................
59
4.1. Opis mogućih scenarija velikih nesreća i vjerojatnost njihova izbijanja ili
uvjeta pod kojim izbijaju ..................................................................................
59
3
4.2. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća ........... 61
4.2.1. Najgori mogući slučaj (worst-case) za lokaciju postrojenja „Poslovne
jedinice Posedarje“............................................................................................
67
4.3. Pregled prošlih nesreća i iznenadnih događaja s istim prisutnim tvarima i
procesima..........................................................................................................
80
4.4. Opis tehničkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja........ 80
4.5. Dodatne informacije vezane uz mogućnost izbijanja domino efekta .............. 81
5. MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA
OGRANIČAVANJE POSLJEDICA NESREĆE ........................................
82
5.1. Opis opreme u postrojenju korištene za ograničavanje posljedica velikih
nesreća na ljudsko zdravlje i okoliš ..................................................................
84
5.2. Organizacija uzbunjivanja i intervencije .......................................................... 89
5.3. Opis vanjskih i unutrašnjih raspoloživih resursa .............................................. 92
5.4. Opis tehničkih i netehničkih mjera važnih za ograničavanje učinka velike
nesreće ..............................................................................................................
94
6. ZAKLJUČAK ................................................................................................. 95
7. LITERATURA ............................................................................................... 98
8. FOTODOKUMENTACIJA .......................................................................... 100
4
UVOD
Predmet ovog Izvješća o sigurnosti je područje postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ koja
se nalazi na k.č. br. 660/23 k.o. Islam Latinski na području Općine Posedarje u Zadarskoj
županiji.
Člankom 121. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine“ 80/13 i 78/15, u daljnjem tekstu
Zakon) operater Crodux plin d.o.o. obvezan je poduzeti preventivne mjere nužne za smanjenje
rizika nastanka i sprječavanje nastanka velikih nesreća te mjere za ograničavanje utjecaja
velikih nesreća na ljude, materijalna dobra i okoliš. A, prema članku 122. Zakona kada
operater u postrojenju utvrdi prisutnost većih količina opasnih tvari obvezan je izraditi
Izvješće o sigurnosti. Člankom 34. stavkom 3. Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje
uključuju opasne tvar („Narodne novine“ broj 44/14 – u daljnjem tekstu Uredba) utvrđeno je
da su operateri postojećih postrojenja višeg razreda dužni podnijeti zahtjev za ishođenje
suglasnosti na novo Izvješće o sigurnosti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu
navedene Uredbe. Područje postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ je postojeće postrojenje
koje je bilo prijavljeno u niži rang postrojenja i koje nije imalo obvezu ishođenja Suglasnosti.
Povećanjem skladišnih kapaciteta postrojenje se svrstava u viši razred postrojenja.
Na području postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ skladišti se 371,65 t UNP-a. Prema
članku 5. Priloga IA dio 2. točka 18. Uredbe postrojenja u kojima se nalazi 200 t UNP-a i više
svrstavaju se u viši razred postrojenja. A, prema članku 15. Uredbe za navedenu količinu
operater je u obvezi izraditi Izvješće o sigurnosti. Isto tako operater je prema članku 10.
Uredbe obavezan Hrvatskoj agenciji za zaštitu okoliša na obrazcu II. B Uredbe dostaviti
obavijest o prisutnosti opasnih tvari u području postrojenja, što je učinjeno 5. prosinca 2017.
Područje postrojenja smješteno je prema prostornom planu Općine Posedarje u zoni
proizvodne namjene – pretežito industrijske, između naselja Islam Latinski na istoku, naselja
Grgurice na sjeveroistoku, naselja Poličnik na zapadu i naselja Rupalj na jugozapadu.
Područje postrojenja nalazi se na koti 86,5 m.n.m. uz lagani pad terena prema zapadu i porast
prema istoku. U užem području nema vodotoka niti bujičnih voda koje mogu ugroziti
postrojenje. Zapadno od postrojenja protječe potok Bašćica na udaljenosti od 260 m.
Područje postrojenja nalazi se na staništu J – Izgrađena industrijska staništa, izvan zaštićenih
područja prirode i unutar ekološke mreže HR1000024 Ravni kotari.
Prema članku 8. Uredbe operater u slučaju velike nesreće mora procijeniti moguće posljedice
za ljude i okoliš glede mogućih učinaka i izračuna veličine područja učinka i to obvezno
prema scenariju ''najgori mogući slučaj'', poduzeti sigurnosne mjere i opremiti postrojenje
sigurnosnom opremom kao i tehničke i organizacijske mjere opreza. Prema članku 50.
Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj zaštiti
te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne novine“ broj 49/17)
postrojenje-operater je identificiran kao pravna osoba koja mora izraditi Operativni plan
civilne zaštite, kojem prethodi izrada Procjene rizika postrojenja, stanovništva, materijalnih i
kulturnih dobara i okoliša.
5
Člankom 9. stavkom 1. točkom 6. Uredbe propisano je da ovlaštenik za operatera izrađuje
Unutarnji plan, pa je stoga Unutarnji plan za područje postrojenja „Poslovna jedinica
Posedarje“ izradio ovlaštenik i sastavni je dio ovog Izvješća.
Crodux plin d.o.o. izradio je Politiku sprječavanja velikih nesreća temeljem koje je izgradio
Sustav upravljanja sigurnošću.
Prema članku 9. točki 7. Uredbe ovo Izvješće o sigurnosti i dobivenu suglasnost operater je
dužan dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu i spašavanje radi
donošenja odluke o potrebi izrade vanjskog plana, odnosno izmjeni i dopuni vanjskog plana.
Prema točki 8. istog članka dostaviti Županiji sve korisne informacije potrebne za izradu
Vanjskog plana u skladu s propisima iz područja zaštite i spašavanja za postrojenja višeg
razreda.
Na postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“ UNP se doprema autocisternama, pretače se u
spremnike, a iz spremnika pune se boce i autocisterne.
S obzirom na količinu i vrstu opasne tvari te način skladištenja i manipulacije istima,
napravljena je analiza rizika (požar/eksplozija) za skladišni prostor, pretakalište autocisterni.
Procjena rizika obrađuje najgori mogući slučaj kod kojeg se pretpostavlja ispuštanje čitave
količine ukapljenog naftnog plina iz svih osam spremnika, te nastanak eksplozije uz prisustvo
inicijatora. Krajnja zona utjecaja iznosi 1 800 m.
Crodux d.o.o. je registriran za dobavu, transport, distribuciju i skladištenje prirodnog plina, te
trgovinu na veliko i malo ukapljenim naftnim plinom (UNP), prema registriranom predmetu
poslovanja.
Na postrojenju je zaposleno ukupno 22 djelatnika, koji rade u smjenama.
Crodux plin d.o.o. je uspostavio sustav kvalitete ISO 9001.
Izvješće o sigurnosti izradio je ovlaštenik Kaina d.o.o. iz Zagreba, koji posjeduje Rješenje od
22. rujna 2015. (KLASA: UP/I 351-02/15-08/72, URBROJ: 517-06-2-1-1-15-3) kojim se daje
suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša što uključuje izradu Izvješća o
sigurnosti i Unutarnjeg plana.
6
1. INFORMACIJE O SUSTAVU UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJI PODRUČJA
POSTROJENJA IZ PERSPEKTIVE SPRJEČAVANJA VELIKIH NESREĆA
1.1. Politika sprječavanja velikih nesreća
Politiku sprječavanja velikih nesreća donijela je osoba ovlaštena za zastupanje 18. listopada
2017. Tekst Politike je objavljen na internetskim stranicama Crodux plin d.o.o. i na oglasnoj
ploči upravne zgrade, te je tako dostupan zaposlenicima, kooperantima i javnosti (Slika 1.).
Pridržavanje odredbi Politike obvezujuće je za sve zaposlenike Crodux plina d.o.o. i njihove
kooperante.
Ažuriranje Politike odvija se prema zakonskim propisima najmanje svakih 5 godina od njenog
donošenja, ali i bez odlaganja u slučaju bilo kakve značajne promjene kao što su:
˗ značajne promjene u proizvodnji i radu,
˗ značajnijeg povećanja ili smanjenja količine ili značajnijih promjena prirode ili
fizikalnog oblika prisutne opasne tvari u odnosu na podatke navedene u obavijesti
koju je operater dostavio ranije,
˗ bilo kakve promjene postupaka u kojima se opasna tvar koristi s obzirom na promjenu
naravi ili količine opasnih tvari, koje izmjene bi mogle znatno utjecati na opasnost od
velikih nesreća,
˗ rekonstrukcije područja postrojenja ili postrojenja koja bi mogla uzrokovati značajne
posljedice u smislu opasnosti od velike nesreće,
˗ promjene u dostavljenim informacijama kao što su promjena tvrtke operatera, adrese
sjedišta operatera, adrese područja postrojenja ili odgovorne osobe,
˗ trajnog prestanka rada postrojenja ili područja postrojenja, odnosno stavljanja izvan
pogona.
7
8
9
Slika 1. Politika sprečavanja velikih nesreće
10
1.2. Sustav upravljanja sigurnošću
1.2.1. Organizacija i osoblje
Organizacija
„Poslovna jedinica Posedarje“ organizacijski pripada Sektoru UNP-a. Na glavnom terminalu
UNP-a Pustodol u Sv. Križ Začretje odvija se potpuni proces dok se u poslovnim jedinicama
u Posedarju, Antunovcu i Kukuljanovu odvija dio procesa. Shema organizacije i osoblja
operatera CRODUX plin prikazana je u PROCJENI RIZIKA RADNIH MJESTA (Prilog 24.)
Voditelj poslovne jedinice (ovlaštenik poslodavca) dužan je provoditi Politiku sprečavanja
velikih nesreća (Prilog 34.).
Direktor logistike i transporta te njegov odjel odgovorni su za provedbu aktivnosti transporta i
distribucije UNP-a kupcima.
Odjeli koji su pod odgovornošću Tehničkog direktora vode sve tehnološke aktivnosti vezano
za prihvat i otpremu UNP-a, održavanje objekata poslovne jedinice, punjenje plina, te zaštite
na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša.
Redovito osposobljavanje i stalne edukacije dio su mjera poduzetih radi podizanja svijesti o
potrebi za stalnim poboljšanjem, a vidljive su u Prilogu 4., 18., 19., 20. i 37.
Osoblje
Opis poslova, za svako pojedino radno mjesto koje u bilo kojem obliku sudjeluje u Sustavu
upravljanja sigurnošću, preuzet je iz PROCJENE RIZIKA RADNIH MJESTA (Prilog 24.)
Odgovorna osoba za provedbu Sustava upravljanja sigurnošću je voditelj poslovne jedinice.
Obvezan je upoznati sve radnike sa Sustavom upravljanja sigurnošću, te ukoliko dođe do
promjena u procesu rada koje utječu na navedeni sustav dužna je revidirati postojeći Sustav.
Plan po kojem bi odgovorna osoba morala biti osposobljena nalazi se u Planu
osposobljavanja (Prilog 1.)
Voditelj poslovne jedinice odgovoran je za organizaciju rada odjela tehnologije UNP-a i
odjela održavanja. Provodi akvizaciju novih klijenata, te održavanje i razvijanje odnosa sa
postojećim klijentima. Organizira smjenski rad u punionici i rad malih autocisterni. Kontrolira
korištenje energenata, provođenje i poštivanje svih mjera zaštite na radu i zaštite od požara.
Provodi akte i odluke nadređenih članova društva.
Direktor komercijale i prokurist predstavlja operatera prema Ministarstvu zaštite okoliša i
energetike i ostalim tijelima državne uprave, odobrava Sustav upravljanja sigurnošću,
odgovoran je za provedbu politike operatera i organizira proces rada i poslovanja.
Direktor logistike i transporta sudjeluje pri odabiru djelatnika te provjeri njihove
kvalificiranosti, priprema i izrađuje zahtjeve za prilagodbu novim zakonskim propisima,
11
obavezno prisustvuje pri svim akcidentnim situacijama u kojima sudjeluju osobe, vozne
jedinice ili stvari u vlasništvu Crodux plin d.o.o. te nadzire i provjerava rad svih djelatnika
sektora logistike.
Tehnički direktor odgovoran je za sigurnost radnih procesa na postrojenju „Poslovna jedinica
Posedarje“. Vodi brigu o unapređenju, standardizaciji i racionalizaciji svih poslova na objektu
„Terminala UNP-a Pustodol“ i svim poslovnim jedinicama. Planira, organizira i osigurava
provedbu tekućeg i investicijskog održavanja, redovito kontrola tehničke ispravnosti opreme,
objekta i instalacija. Odgovoran je za poduzimanje odgovarajućih hitnih interventnih mjera u
slučaju izvanrednih događaja, za zadovoljavanje zakonskih propisa te je odgovoran za
zapošljavanje, educiranje i upravljanje učinkom djelatnika u tehničkom odjelu. Organizira i
nadzire provedbu aktivnosti iz domene zaštitu na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša na
svim poslovim jedinicama što je potrebno za ostvarenje poslovnih ciljeva Društva u okviru
svojih zaduženja i ovlasti.
Stručnjak zaštite na radu i zaštite okoliša stručna je pomoć poslodavcu i njegovim
ovlaštenicima, radnicima te povjerenicima radnika za zaštitu na radu u provedbi i
unapređivanju zaštite na radu i zaštite okoliša, surađuje sa inspekcijom rada, ustanovama i
društvima koja se bave zaštitom na radu, te medicinom rada, organizira obučavanje radnike za
rad na siguran način, izrađuje procjene rizika radnih mjesta, odrađuje ispitivanje radnog
okoliša, izrađuje planove i programe osposobljavanja te izrađuje pravilnik ZNR.
Odjel logistike i transporta
Organizator transporta - brine se o redovnom održavanju i tehničkoj ispravnosti vozila kao i o
isteku preventivnih i godišnjih pregleda. Organizira raspored vozača, dnevno kontaktira kupce
i prema potrebi organizira transport.
Vozač kamiona (manipulant) upravljaju transportnim sredstvom te prijevozom plinskih boca
UNP-a prema zadanim nalozima, provodi spajanje i manipulaciju crijevima na a/c prilikom
isporuke UNP-a. Radnik mora biti stručno osposobljeni za rukovatelja posudama stlačenih
plinova prema Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanje energetskim postrojenjima i
uređajima (“Narodne novine“ br. 88/14 i 20/15), mora steći osnovna znanja o zaštiti od
opasnih kemikalija pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping i moraju imati potvrdu
za rad s opasnim kemikalijama.
Vozač kamiona (pomoćni manipulant) upravlja transportnim sredstvom, te obavlja prijevoz
plinskih boca prema zadanim nalozima, uz utovar i istovar plinskih boca.
Odjel tehnologije UNP-a
Voditelj smjene – manipulant i voditelj smjene – manipulant vatrogasac, raspoređeni su za
obavljanje preventivnih poslova zaštite od požara. Voditelj smjene – manipulant položio je
stručni ispit pred povjerenstvom MUP-a, a Voditelj smjene -manipulant-vatrogasac je
profesionalni vatrogasac. Neposredno organiziraju i provode preventivne mjere zaštite od
požara na postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“, obavljaju sve ostale poslove vezane uz
12
održavanje i ispitivanje uređaja za gašenje, obavljaju poslove vezane za izdavanje dozvola za
rad i dozvola za rad s vatrom, obavljaju poslove protupožarne preventive, organiziraju sve
poslove iz područja sigurnosti skladišta UNP-a, odgovorni su za provedbu mjera sigurnosti,
organiziraju vođenje neophodnih evidencija i upisnika iz područja sigurnosti,
Također vode brigu o izvršavanju pripremnih i završnih radnji u procesu punjenja plinskih
boca, manipulacije plinskim bocama, za sigurno i pouzdano izvršavanje procesa dopreme,
skladištenja i otpreme UNP-a, pranju nečistih boca, održavanju čistoće u punionici i na
Terminalu, vodi evidenciju punih boca i ambalaže, dnevno prati zalihu pojedine robe,
sudjeluje kod preuzimanja robe, kontrolira ispravnost zaprimljene robe s obzirom na količinu
i kvalitetu. Kontrolira i organizira rad manipulanata i pomoćnih manipulanata u smjeni u
punionici boca i na pretakalištu. Obavlja poslove protupožarne preventive.
Radnici moraju biti stručno osposobljeni za rukovatelja posudama stlačenih plinova prema
Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanje energetskim postrojenjima i uređajima
(“Narodne novine“ br. 88/14 i 20/15) te mora posjedovati uvjerenje o položenom stručnom
ispitu, mora biti stručno osposobljen za rukovanje viličarom, Također, mora steči osnovna
znanja o zaštiti od opasnih kemikalija pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping te
steči potvrdu za rad s opasnim kemikalijama.
Glavni skladištar nadzire nad izvršavanjem procesa dopreme, skladištenja i otpreme UNP-a,
dnevno prati zalihu svih roba, kontrolira skladišne dokumentacije, odgovoran je za
provođenje inventura, dnevno izvještava o radu punionice
Manipulant i pomoćni manipulant izvršava pripremne i završne radnje u procesu punjenja
plinskih boca, njihovom manipulacijom, po potrebi je ispomoć logistici, provodi nadzor
izdvajanja i evidencije PTO-a sukladno proceduri, pere nečiste boce i održava čistoću u
punionici, prati proces dopreme i otpreme na auto pretakalištu kao i dnevno praćenje zalihe
pojedin robe. Radnici moraju biti stručno osposobljeni za rukovatelja posudama stlačenih
plinova prema Pravilniku o poslovima upravljanja i rukovanje energetskim postrojenjima i
uređajima (“Narodne novine“ br. 88/14 i 20/15) i moraju biti stručno osposobljeni za
rukovanje viličarom.
Pomoćni manipulant (pratitelj transporta) izvršava pripremne i završne radnje u procesu
punjenja plinskih boca, manipulira plinskim bocama (utovar, istovar, skladištenje), vodi brigu
o pranju nečistih boca kao i o državanju čistoće u punionici i na Terminalu.
Odjel održavanja
Voditelj održavanja – manipulant odgovoran je za sigurnost radnih procesa na postrojenju
„Poslovna jedinica Posedarje“, vodi brigu o unapređenju, standardizaciji i racionalizaciji svih
poslova na objektu terminala, planira, organizira i provodi tekuće i investicijsko održavanje,
redovito kontrolira tehničku ispravnost opreme, izrađuje tehničke specifikacije roba, radova i
usluga, ugovara servise po potrebi, poduzima odgovarajuće hitne intervente mjere u slučaju
izvanrednih događaja, preuzima odgovornost za zadovoljavanje zakonskih propisa,
13
odgovornost za educiranje i upravljanje učinkom djelatnika u tehničkom odjelu, organizira i
nadzire provedbu aktivnosti iz domene zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša, vodi
evidenciju tehničkih i tehnoloških pokazatelja (stanje opreme, skladištenje, namješavanje
itd.), osigurava sigurno i pouzdano izvršavanje procesa dopreme, otpreme, skladištenja i
otpreme UNP-a, izrađuje projektne dokumentacije evidencija tehničkih i tehnoloških
pokazatelja.
U Odjelu održavanja zaposlen je strojobravar koji mora biti stručno osposobljeni za
rukovatelja posudama stlačenih plinova prema Pravilniku o poslovima upravljanja i
rukovanje energetskim postrojenjima i uređajima (“Narodne novine“ br. 88/14 i 20/15),
posjedovati uvjerenje o položenom stručnom ispitu, moraju steći osnovna znanja o zaštiti od
opasnih kemikalija pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping i imati potvrdu za rad
s opasnim kemikalijama.
Tim za provođenje postupka kod velike nesreće na postrojenju “Poslovna jedinica Posedarje“
Tim vodi voditelj poslovne jedinice, osoba koja je odgovorna za povezivanje i suradnju s
tijelom zaduženim za vanjski plan u izvanrednim situacijama, zatim je zadužen za vođenje i
koordiniranje akcije ublažavanja posljedica na mjestu velike nesreće. Tim se okuplja i
počinje s radom u slučaju nastanka velike nesreće.
Članovi tima su:
PORTA - Osoba ovlaštena za pokretanje postupka kod velike nesreće. Ukoliko se
dogodila nesreća obavještava: tehničkog direktora, vatrogasca na poslovnoj jedinici,
voditelj poslovne jedinice.
VODITELJ SMJENE – MANIPULANT, VATROGASAC – Osoba ovlaštena za
pokretanje postupka kod velike nesreće. Osoba zadužena za vođenje i koordiniranje
akcije ublažavanja posljedica na mjestu velike nesreće ili katastrofe. Moguće
preklapanje obveza s voditeljem tima u slučaju godišnjih odmora ili izostanka s posla
u tom trenutku.
VODITELJ POSLOVNE JEDINICE - je ovlaštenik poslodavca za zaštitu na radu u
Crodux plinu d.o.o. na lokaciji postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ sukladno
Zakonu o zaštiti na radu („Narodne novine“ br. 71/14,118/14 i 154/14) odgovoran je
za:
˗ poštivanje općih načela ZNR (Prilog 23., Prilog 24.)
˗ osposobljavanje za ZNR (zaposlenika i ovlaštenika) (Prilog 1., Prilog 2.)
˗ prema Procjeni rizika uređivanje i provedbu ZNR (Prilog 24.)
˗ korištenje radnih sredstava (Prilog 24.)
˗ korištenje osobne zaštitne opreme ( Prilog 24.)
˗ zaštitu posebnih kategorija radnika (Prilog 24.)
˗ organizaciju poslova s posebnim uvjetima rada (Prilog 24.)
˗ radne postupke (Prilog 5., Prilog 7., Prilog 21., Prilog 22., Prilog 23.,)
˗ opasne radne tvari (Prilog 13.)
˗ zaštitu od požara, evakuaciju i spašavanje (Prilog 18.)
14
˗ pružanje prve pomoći, medicinsku pomoć i medicinu rada (Uvjerenje o
osposobljenosti za pružanje prve pomoći, Prilog 25.)
˗ suradnja s tijelima nadzora (Prilog 10.)
˗ čuvanje isprava i evidencija (isprave i evidencije dostupne na lokaciji)
Sustav upravljanja sigurnošću sadrži obveze i dužnosti radnika koji poštivajući zakone,
propise i odredbe znatno umanjuju mogućnost nastanka nesreće. (Prilog 32., Prilog 18.,
Prilog 26., Prilog 28., Prilog 17., Prilog 27., Prilog 23., Prilog 16., Prilog 37., Prilog 34.,
Prilog 32., Prilog 33., Prilog 36., Prilog 24.).
15
16
1.2.2. Prepoznavanje i procjena značajnih opasnosti
Radna mjesta
Crodux plin d.o.o. ima izrađenu Procjenu rizika za radna mjesta (Prilog 24.) u kojoj su
prepoznate značajne opasnosti na radnom mjestu prikupljanjem podataka koji uključuju
poslove koji se obavljaju na mjestu rada, broj radnika koji obavljaju iste poslove, mjesta rada
gdje se poslovi obavljaju, uređenje mjesta rada, popis radne opreme, popis izvora fizikalnih,
kemijskih i bioloških štetnosti i organizaciju rada i raspored radnog vremena.
Nakon prikupljenih podataka provedena je analiza i procjena prikupljenih podataka koja
uključuje utvrđivanje opasnosti, štetnosti i napora, procjenjivanje opasnosti, štetnosti i napora
te utvrđivanje mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje opasnoti, štetnosti i napora.
Na temelju analize i procjene donijet je plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine
opasnosti, štetnosti i napora koji sadrži rokove, ovlaštenike odgovorne za provedbu mjera i
način kontrole nad provedbom tih mjera.
Na temelju procjene moraju se primjenjivati pravila, mjere, postupci i aktivnosti za
sprečavanje i smanjivanje rizika te osiguravati višu razinu zaštite na radu.
Prepoznavanje vjerojatnosti i posljedica provodi se prema Prilogu I. Pravilnika o izradi
procjene rizika (“Narodne novine“ br. 112/14).
Izvori opasnosti
Prepoznavanje i procjena opasnosti od požara i eksplozija razrađeno je u dokumentu Procjena
rizika za područje postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ (Prilog 38.).
Procjenom rizika utvrđeno je gdje su rizični objekti, koje su opasnosti te je procijenjen rizik i
rizične zone, procijenjene posljedice i vjerojatnosti pojave velike nesreće. Na lokaciji su
definirane 3 kritične točke:
1. Kritična točka – nadzemni spremnici UNP-a - zapremine 86 m3.
- zapremnine 150 m3.
2. Kritična točka – auto pretakalište.
3. Kritična točka – punionica boca.
U Prilogu 48. prikazana je shematska skica hidranata s hidrantskim ormarićima, stabilnih
sustava za gašenje i hlađenje, te raspored vatrogasnih aparata.
1.2.3. Nadzor rada postrojenja
Prema organizacijskoj shemi Crodux plin d.o.o. za održavanje postrojenja odgovoran je
Tehnički direktor Crodux plina d.o.o. sa svojim odjelima kojima je nadređen, a za primjenu
Sustava upravljanja sigurnošću je odgovorna osoba zaposlena na radnom mjestu Voditelj
poslova jedinice.
17
Zaposlenici koji su direktno uključeni u rad s opasnim tvarima, a to su svi djelatnici osim
voditelja poslovne jedinice i glavnog skladištara prolaze unutarnje provjere znanja i
osposobljavanja (Prilog 4.) sukladno članku 14. Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima
(“Narodne novine“ br. 108/95, 56/10).
Zbog činjenice da na terminalu postoji velika opasnost od zapaljenja i eksplozije utvrđene su
mjere sigurnosti kojih se trebaju pridržavati i provoditi ih svi vanjski izvođači radova te
služba održavanja Crodux plina te svi ostali koji se zateknu na terminalu u bilo koje doba
(Prilog 32.). Provođenje tih mjera kontroliraju tehnički direktor i voditelj poslova unutarnje
kontrole zaštite od požara.
Za slučaj propuštanja plina iz bilo kojih razloga postoje upute kako u takvim situacijama
postupati (Prilog 33).
Sukladno članku 40. Zakona o zaštiti od požara (“Narodne novine“ br. 92/10) provjeru
ispravnosti i funkcionalnost izvedenih stabilnih sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i
dojavu te gašenje požara, sustava, uređaja i instalacija za otkrivanje i dojavu prisutnosti
zapaljivih plinova i para provodi Voditelj smjene – manipulant, vatrogasac te o provjeri
postoji evidencija na lokaciji.
Sukladno Pravilniku o tehničkom nadzoru električnih postrojenja, instalacija i uređaja
namijenjenih za rad u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (“Narodne novine“
br. 2/02) obavlja se tehničko nadgledanje postrojenja (EX dokument – dostupan na lokaciji).
Sukladno Pravilniku o tlačnoj opremi (“Narodne novine“ br. 20/15) obavlja se nadzor
sigurnosno tlačne opreme i spremnika i posuda pod tlakom (Zapisnici o inspekcijskom
nadzoru, Očevidnici opreme pod tlakom dostupni na lokaciji).
Provode se obavezni pregledi opreme sukladno Pravilniku o hidrantskoj mreži za gašenje
požara (“Narodne novine“ br. 8/06), Pravilniku o vatrogasnim aparatima (“Narodne novine“
br. 101/11 i 74/13), Pravilniku o sustavima za dojavu požara (“Narodne novine“ br. 56/99).
Preglede provode ovlaštene pravne osobe najmanje jedanput godišnje o čemu su izdana
uvjerenja (Prilog 8.).
Upravljanje i kontrola rizika povezanih sa starenjem ugrađene opreme u postrojenju provodi
se redovitim godišnjim planom održavanja opreme i otklanjanjem uočenih nedostataka.
Napravljen je popis opreme čija se redovita kontrola provodi i određene su strategije i
metodologija nadzora i kontrole stanja opreme. Provode se periodička ispitivanja opreme i
evidentiraju se zatečena stanja u tablicu periodike koju vodi voditelj održavanja (Zapisnici
dostupni na lokaciji).
Nadzor rada postrojenja obavlja se također inspekcijskim pregledima (Zapisnici o
inspekcijskim nadzorima, Prilog 10.).
18
Svi procesi koji se odvijaju na postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“, pa tako i provedba
nadzora rada postrojenja opisani su i dostupni su u Prilogu 14.
1.2.4. Upravljanje promjenom
Planirane izmjene koje se odnose na organizaciju rada postrojenja kao i mogućnost proširenja
područja postrojenja na slobodan prostor predlaže Izvršni direktor.
Radna uputa za navedeno je Prilog 11 pod nazivom Radna uputa za upravljanje promjenama
dokumenata, a Priloga 12 je Radna uputa za ažuriranje dokumenata kojom je definiran način
izrade, odobravanja, izdavanja, revizije, izmjene, čuvanja i povlaćenja zastarjelih dokumenata
kako bi se osigurala pravodobna primjena važećih dokumenata.
1.2.5. Planiranje za slučaj opasnosti
Planiranje za slučaj opasnosti provodi se prema unutarnjem i vanjskom planu (Prilog 50. ).
Temeljem članka 8. Pravilnika o programu i načinu osposobljavanja pučanstva za provedbu
preventivnih mjera zaštite od požara, gašenja požara i spašavanje ljudi i imovine ugroženih
požarom (“Narodne novine“ br. 61/94) u CRODUX-u uvjerenje o završenom programu
osposobljavanju pučanstva (Prilog 20.) imaju svi djelatnici terminala.
1.2.6. Praćenje učinkovitosti
Dokumenti koji se odnose na praćenje učinkovitosti su:
- usvajanje i provedbu procedura za neprestane sustavne procjene usklađenosti s
ciljevima određenima operaterovom Politikom sprječavanja velikih nesreća i sustavom
upravljanja sigurnošću (upravljanje nesukladnostima u sustavu – prepoznavanje i
evidentiranje nesukladnosti, provedba postupaka za uklanjanje nesukladnosti –
provedba popravnih radnji) (Prilog 41, 42, 43.)
- operaterov sustav prijavljivanja velikih nesreća ili izbjegnutih nesreća, prvenstveno u
slučajevima nedostatnih zaštitnih mjera,
- analizu provedenu nakon velike nesreće, te sve daljnje radnje potaknute novim
saznanjima stečenima takvim iskustvima,
- procedure koje bi također mogle uključivati pokazatelje uspješnosti, kao što su
pokazatelji uspješnosti vezani uz sigurnost (safety performance indicators – SPI) i/ili
drugi odgovarajući pokazatelji uspješnosti.
Osim navođenja dokumenata potreban je i kratak, sažet opis sustava praćenja učinkovitosti s
referiranjem na dijelove odgovarajućih dokumenata (Prilog 40).
U dosadašnjem radu postrojenja „Poslovne jedinice Posedarje“ nije bilo velikih nesreća,
smrtnih ozljeda, velikog ispuštanja ukapljenog naftnog plina što je vodeći pokazatelj
učinkovitosti sustava upravljanja sigurnošću.
19
1.2.7. Revizija i pregled
Revizija i pregled sustava upravljanja sigurnošću podrazumijeva provedbe unutarnjih
neovisnih ocjena, „internih audita“, te je izrađena uputa za interni audit (Prilog 49.).
Sustav upravljanja sigurnošću treba uključivati i usvajanje i provedbu postupka („procedure“)
za povremene sustavnu procjenu Politike upravljanja sigurnošću te procjenu učinkovitosti i
prikladnosti sustava upravljanja sigurnošću. Navedenu procjenu „Upravinu ocjenu“ (pregled)
provodi najviša uprava, a ona uključuje i razmatranje o potrebnim promjenama u Politici
upravljanja sigurnošću i/ili sustavu upravljanja sigurnošću.
20
2. OPIS LOKACIJE PODRUČJA POSTROJENJA
2.1. Opis lokacije na kojoj se područje postrojenja nalazi i njegovog okoliša
Postrojenje „Poslovne jedinice Posedarje“ nalazi se na k.č. br. 660/23 k.o. Islam Latinski, na
području Općine Posedarje u Zadarskoj županiji (Slike 2.,3. i 4.). Površina postrojenja je
7 420 m2
i u vlasništvu je operatera. Gauss-Krügerove koordinate područja postrojenja iznose
5533677,15, 4894089,75. Ulaz u postrojenje omogućen je širokom asfaltirnom prometnicom,
dužine oko 100 metara, koja se sa državne ceste D8 (Jadranska magistrala) sjeverno od
lokacije postrojenja odvaja nakon benzinske postaje BT Benz. U sklopu benzinske postaje
nalazi se trgovina Poljoljekarna Brala Trade i manji restoran. Benzinska postaja smještena je
na Jadranskoj magistrali i ima agregat za punjenje UNP u vozila koji je smješten odvojeno. Sa
sjeverne strane D8 nalaze se livade i šumske površine. Zapadno uz samu lokaciju zahvata
odvojeno ogradom nalaze se uređene vinogradarske površine sa bazenom koji se koristi za
napajanje hidrantske mreže. Istočno od postrojenja smještena je veća hala sa parkiralištem
koje je izvan namjene. Nakon hale u smjeru istoka prisutne su poljoprivredne površine, sve do
ulaza/izlaza na autocestu A1 i naplatnih kućica. Autocesta A1 nalazi se na širem području od
postrojenja na udaljenosti od oko 800 metara i prolazi smjerom sjever-jug. Iza autoceste na
udaljenosti od oko 1 km od postrojenja nalazi se naselje Islam Latinski, a na istoj udaljenosti
jugozapadno od postrojenja nalazi se naselje Rupalj.
Cijelo područje operatera je sustavno ograđeno i osvijetljeno te pod nadzorom ulaza i
kretanja.
Prema prostornom planu uređenja Općine Posedarje postrojenje se nalazi u zoni proizvodnje
namjene – pretežito industrijske. Za postrojenje su ishođene sve dozvole: lokacijska,
građevinska dozvola i uporabna dozvola.
Područje postrojenja nalazi u VI. zoni seizmičkog intenziteta potresa. Prema karti staništa,
nalazi se na staništu J – Izgrađena industrijska staništa, izvan zaštićenih područja i unutar
područja ekološke mreže HR1000024 Ravni kotari.
21
Slika 2. Ortofoto snimka šireg područja postrojenja (Izvor: Geoportal DGU)
Islam Latinski
Poslovna jedinica
Posedarje
22
Slika 3. Ortofoto snimka užeg područja postrojenja (Izvor: Geoportal DGU)
23
Slika 4. Topografski karta područja postrojenja (Izvor: Geoportal DGU)
24
2.1.1. Dozvole
Prije izdavanja lokacijske dozvole iz veljače 2004. za područje postrojenja „Poslovna jedinica
Posedarje“ na kojem se skladišti 371,65 t UNP-a nije bila propisana obveza provedbe
postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš, jer je Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš
(„Narodne novine“ br. 59/00, 136/04 i 85/06) utvrđena obveza provedbe postupka procjene za
kapacitet skladištenja 10 000 t i više.
Za postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“, ishođene su sljedeće dozvole:
LOKACIJSKA DOZVOLA
Lokacijska dozvola za postavljanje spremnika ukapljenog naftnog plina propan-butan
na k.č.br. 660/8 k.o. Islam Latinski, u funkciji postojeće građevine za skladištenje,
hlađenje i pakiranje poljoprivrednih proizvoda izgrađene na predmetnoj čestici
zemljišta, (KLASA: UP/I-350-05/03-01/309, URBROJ: 2198-05-01-04-1108); izdala
je Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne
poslove Zadarske županije, u Zadru, 3. veljače 2004.
Uvjeti za lokacijsku dozvolu
Suglasnost Hrvatskog telekoma, Broj: T-3.9.1- 3372 izdao je Telekomunikacijski
centar Zadar 18. prosinca 2003.,
Vodovodni uvjeti, Broj: 619/03/RM izdao je „Vodovod“ d.o.o., Zadar, 5. siječnja
2004.,
Prethodnu elektroenergetsku suglasnost, Broj: 4/14/6672/115/SR; izdala je Elektra
Zadar, 29. travnja 2003.,
Sanitarno-tehnički uvjeti, KLASA: 540-02/03-01/679; URBROJ: 2198-04-01-03-
2, izdao je Ured državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za društvene
djelatnosti, Zadar, 2.prosinac 2003.,
Posebne uvjete građenja iz područja zaštite od požara, broj 511-18-06-6446/2-03
DM, izdalo je Ministarstvo unutarnjih poslova, Odjel upravnih, inspekcijskih i
poslova zaštite i spašavanja, 13. siječnja 2003.,
Rješenje UP-I-320-01/04-04/01, URBROJ: 2198-03-01-04-2 izdao je Ured
Državne uprave u Zadarskoj županiji, Služba za gospodarstvo, Zadar, 20. siječnja
2004.,
Vodopravne uvjete, KLASA: UP/I˚-325-06/03-01/1174, URBROJ: 374-24-4-03-
2/IMB izdale su Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno područje
dalmatinskih slivova, Split, 16. prosinca 2003.
GRAĐEVINSKA DOZVOLA
Građevinska dozvolu, (KLASA: Upl-361-03/04-01/157, URBROJ: 2198-05-01-04-4-
TG); za izgradnju plinskih spremnika 2 x 150 m3, pumpne stanice, kompresorske
stanice, punionice boca sa skladištem punih i praznih boca, kamionsko pretakalište
UNP-a, isparivačka-redukcijska stanica i trase plinskog cjevovoda za povezivanje
25
objekata, izdala je Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko pravne poslove, Zadar, 3.svibnja 2004.
Rješenje o izmjeni građevinske dozvole, (KLASA: OpI-361-03/06-01/25, URBROJ:
2198-05-01-06-6-TG); za adaptaciju i sanaciju postojećeg pogona UNP-a proširenjem
rezervoarskog prostora za šest spremnika od 86 m3, izdala je Služba za prostorno
uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Zadar, 21. ožujak
2006.
UPORABNA DOZVOLA
Uporabna dozvola, (KLASA: UPI-361-05/04-01/63;URBROJ:2198-05-01-05-7), za
uporabu dva spremnika (UNP) u Islamu Latinskom na k.č. br. 660/8 k.o. Islam
Latinski, izdala je Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i
imovinsko pravne poslove, Zadar, 17. ožujka 2005.
Dopuna uporabne dozvole (KLASA: UPI-361-05/04-01/63; URBROJ:2198-05-01-05-
8), za uporabu plinskih spremnika 2 x 150 m3, pumpne stanice, kompresorske stanice,
punionice boca sa skladištem punih i praznih boca, kamionsko pretakalište UNP-a,
isparivačka-redukcijska stanica i trase plinskog cjevovoda za povezivanje objekata,
izdala je Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko
pravne poslove, Zadar, 25. ožujka 2005.
Uporabna dozvola, (KLASA: UPI-361-05/06-01/64; URBROJ:2198-05-01-06-4-TG),
za uporabu adaptacije i sanacije postojećeg pogona UNP-a proširenjem rezervoarskog
prostora za šest spremnika od 86 m3, izdala je Služba za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Zadar, 10. listopada 2006.
Operater nije obveznik ishođenja okolišne dozvole prema Uredbi o okolišnoj dozvoli
(„Narodne novine“ br. 8/14).
26
2.2. Određenje postrojenja i drugih aktivnosti područja postrojenja koje bi mogle
predstavljati rizik od velikih nesreća
Kriterij za utvrđivanje dijelova područja postojenja i aktivnosti koje bi mogle predstavljati
rizik za nastanak velike nesreće su utvrđeni prema Prilogu VII. Uredbe. Osnovni kriterij je
količina od 5% granične količine opasne tvari utvrđene u Priloga I.A, dio 2. stupac 3. točka
18. Uredbe. Granična količina opasne tvari je 200 t, a 5% od 200 t je 10 t opasne tvari
(ukapljenog naftnog plina).
Temeljem kriterija utvrđeni su objekti koji bi mogli predstavljati rizik za nastanak velike
nesreće, a iz kojih se može oslobodit 10 t plina:
1. spremnici sa UNP-om (max punjenja do 80%):
˗ nadzemni spremnici UNP, 86 m3-ukupno 6 kom
˗ nadzemni spremnici UNP, 150 m3 -ukupno 2 kom
2. auto pretakalište:
˗ mjesto za pretakanje UNP u auto-cisterne
3. punionica boca.
Pozicije pojedinih navedenih elemenata postrojenja prikazane su na slici 5., a evakuacijski
putevi u slučaju velike nesreće prikazani su na slici 6.
Ukupan broj zaposlenika na postrojenju je 22. U jednoj smjeni na postrojenju radi 7 radnika i
4 djelatnika administracije, a u popodnevnoj smjeni na postrojenju radi 5 radnika. Vozači
kojih je 6 prisutni su na postrojenju samo tijekom utovara i istovara autocisterni ili kamiona.
Na postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“ iz autocisterni pretače se UNP u spremnike, a
iz spremnika pune se boce i autocisterne.
27
Slika 5. Situacijski prikaz postojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ s prostornim razmještajem
28
Slika 6. Situacijski prikaz postojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ s ucrtanim evakuacijskim
putevima
29
2.3. Identifikacija susjednih postrojenja i područja koja bi mogla biti izvor ili povećati
rizik od izbijanja te posljedice velikih nesreća i domino efekta
U zoni pretežito industrijske namjene u kojoj se uz postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“
nalaze: servisni centar Lesnina, poljoapoteka, benzinska postaja Brala, mehaničarska
radionica, prazna zgrada gospodarske namjene i restoran. Vanjski plan za navedenu zonu nije
izrađen jer u navedenim objektima nema količina opasnih tvari koje bi mogle s opasnom tvari
postrojenja „Poslovne jedinice Posedarje“ izazvati domino efekt (Slika 7.).
U zoni utjecaja velike nesreće nalaze se gore navedeni objekti, autocesta i naplatne kućice.
Objekti u kojima može doći do okupljanja i boravka većeg broja ljudi nalaze se izvan zone
mogućeg utjecaja velike nesreće (naseljena područja npr. škola, crkva).
U poslovnoj zoni, uz postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“ nalaze se benzinska postaja
Brala i poljoapoteka koje svojom djelatnošću mogu biti od značaja u smislu doprinosa domino
efektu.
Slika 7. Tvrtke u zoni gospodarske namjene
Redni broj Objekt Udaljenost
1. Servisni centar Lesnina 60 m
2. Poljoapoteka 110 m
3. Benzinska postaja Brala 120 m
4. Mehaničarska radionica 90 m
5. Zgrada gospodarske namjene (prazna) 40 m
6. Restoran 130 m
6.
5.
4.
30
2.4. Opis područja na kojima bi moglo doći do velike nesreće
Postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“ nalazi se u zoni pretežito industrijske namjene koja
je okružena obrađenim poljoprivrednim površinama pod vinovom lozom sa južne, jugoistočne
i istočne strane. Sa sjeverne i zapadne strane okružena je šumom. Naselja Rupalj i Islam
Latinski udaljena su od zone oko 1 000 m. Potencijalna velika nesreća ne zahvaća naseljene
prostore u značajnoj mjeri tj. naseljeni prostor čini manje od 10 % prostora koji bi mogao biti
zahvaćen velikom nesrećom. Postojenje je smješteno u blizini izlaza sa autoceste A1 (Slika
8.).
31
Slika 8. Područje Terminala UNP-a, „Poslovne jedinice Posedarje“ s pregledom okolnih prometnica
32
2.4.1. Prostorno planska dokumentacija
Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije, br. 2/01, 6/04,
2/05, 17/06, 03/10 i 15/14)
Prostornim planom Zadarske županije nisu navedeni ciljevi spriječavanja velikih nesreća i
ograničavanje posljedica nasreće.
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 9. Karta i legenda karte Korištenje i namjena površina – prostori za razvoj i uređenje
Prostornog plana Zadarske županije
33
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 10. Karta i legenda karte Vodnogospodarski sustav Prostornog plana Zadarske županije
34
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 11. Karta i legenda karte Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja
posebnih uvjeta korištenja Prostornog plana Zadarske županije
Prema karti Korištenje i namjena površina Prostornog plana uređenja Zadarske županije
područje postrojenja nalazi se na području poslovne zone (Slika 9.).
Prema karti Vodnogospodarski sustav Prostornog plana uređenja Zadarske županije područje
postrojenja nalazi se izvan vodozaštitne zone (Slika 10.).
Prema karti Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - područja posebnih uvjeta korištenja
Prostornog plana uređenja Zadarske županije područje postrojenja nalazi se izvan područja
posebnih uvjeta korištenja (Slika 11.).
35
Prostorni plan uređenja Općine Posedarje (“Službeni glasnik Općine Posedarje" br. 3/04)
Prostornim planom uređenja Općine Posedarje nisu navedeni ciljevi spriječavanja velikih
nesreća i ograničavanje posljedica nasreće.
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 12. Karta i legenda korištenja i namjene prostora (Izvor: Prostorni plan uređenja Općine
Posedarje)
36
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 13. Plan i legenda vodoopskrbe i odvodnje Prostornog plana uređenja Općine Posedarje
37
Lokacija zahvata (Ucrtano)
Slika 14. Karta i legenda uvjeta korištenja, uređenja i zaštite površina (Izvor: Prostorni plan
uređenja Općine Posedarje)
38
Iz grafičkih priloga prostorno-planske dokumentacije vidljivo je sljedeće:
Prema karti Korištenje i namjena površina Prostornog plana uređenja Općine Posedarje
područje postrojenja nalazi se na području označenom kao proizvodna namjena pretežito
industrijska - postojeća i planirana (Slika 12.).
Prema karti Plan vodoopskrbe i odvodnje Prostornog plana uređenja Općine Posedarje
područje postrojenja nalazi se na području koje se nalazi izvan područja vodozaštitne zone
(Slika 13.).
Prema karti Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina Prostornog plana uređenja Općine
Posedarje područje postrojenja nalazi se na području obvezne izrade urbanističkog ili
detaljnog plana uređenja. Lokacija zahvata se nalazi izvan zaštićenih dijelova prirode. Na
samoj lokaciji zahvata i njenoj blizini (radijus 1 000 m) nema zaštićene kulturne baštine
(Slika 14.).
39
2.4.2. Zemljopisni smještaj
Istočno od postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ nalaze se naplatne kućice na udaljenosti
od oko 596 m. Na udaljenosti od oko 1 290 m istočno od postrojenja nalazi se najbliži
stambeni objekt naselja Islam Latinski. Najbliži stambeni objekt sa sjeveroistočne strane
naselja Grgurice udaljen je od postrojenja oko 950 m. Sa zapadne strane nalazi se naselje
Poličnik čiji je najbliži stambeni objekt od postrojenja udaljen oko 1 340 m. Sa jugozapadne
strane nalazi se naselje Rupalj sa najbližim stambenim objektom od postrojenja udaljenim oko
891 m (Slika 15.).
Slika 15. Prikaz najbližih stambenih objekata u odnosu na lokaciju postrojenja
2.4.3. Meteorološki pokazatelji
Na lokaciji postrojenja ne postoji meteorološka stanica, stoga su se za opis meteoroloških
pokazatelja koristili podaci s meteorološke postaje Puntamika koja se nalazi u
sjeverozapadnom dijelu grada Zadra.
Predmetno područje karakterizira sredozemna, mediteranska klima. Ljeta su uglavnom topla i
suha, a zime blage i kišovite. Prema Köppenovoj klasifikaciji klime, lokacija postrojenja
pripada Csa tipu klime. Slovo „C“ pri tom označava blagu vlažnu klimu sa temperaturama
najhladnijeg mjeseca ne nižu od -3°C i ne višu od 18°C. Slovo „s“ veže se uz oborine i
označava da se minimum oborine javlja u ljetnim mjesecima, dok slovo „a“ označava da
su ljeta vruća odnosno da je temperatura ljetnih mjeseci iznad 22°C.
40
Temperatura zraka
Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura predmetnog područja za razdoblje od 1995. –
2014. godine prikazan je na slici 16. Godišnji hod srednjih mjesečnih temperatura ima
maksimum u srpnju i kolovozu (24,7° C) i minimum u siječnju (7,4° C). Srednja godišnja
temperatura iznosi 15,5°C.
Slika 16. Godišnji hod temperatura na meteorološkoj postaji Zadar (Puntamika), period 1995.-
2014. (Izvor: Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 1996-2015).
Oborine
Najčešće oborine u Zadarskom području su kiše. Godišnji hod količine oborine na
meteorološkoj postaji Zadar za razdoblje 1995.- 2014. prikazan je na slici 17.
Slika 17. Godišnji hod količine oborine na glavnoj meteorološkoj postaji Zadar (period 1995.-
2014.)
41
Snijeg je relativno rijetka pojava na predmetnom području i ukoliko ga ima on se vrlo kratko
zadržava.
Prosjek godišnjih količina oborina promatranog višegodišnjeg razdoblja iznosi 896,4 mm.
Godišnji hod srednjih mjesečnih vrijednosti količine oborina odgovara dinamičkom tipu
pluvijalnog režima izvan tropskih ciklonskih oborina s koncentracijom oborina tijekom jeseni.
Raspodjela količina oborina je nepovoljna jer u ljetnim mjesecima kada su temperature zraka
najviše, oborina ima najmanje. Prosječna količina oborina mjeseca srpnja iznosi samo 25,5
mm. Oko 100 mm i više oborina imaju mjeseci rujan, studeni i prosinac. Tijekom jesenskih
mjeseci (rujan, listopad, studeni, prosinac) padne blizu 50 % ukupne godišnje količine
oborina.
Relativna vlažnost zraka
Nedostatak oborinskih voda tijekom ljeta dijelom ublažava relativnu vlažnost zraka. Srednja
godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka na području Grada Zadra, pa tako i na području
predmetne lokacije, u promatranom razdoblju 1995.-2014. iznosi 70 %.
Insolacija
Temperature, oborine i relativna vlažnost zraka direktno su povezane sa trajanjem sijanja
sunca. Na promatranom području, godišnje prosječno ima oko 100 vedrih dana (naoblaka je
manja od 2/10), dok je prosječni godišnji broj oblačnih dana oko 60 (naoblaka je manja od
8/10).
Prosječna godišnja dužina trajanja sijanja Sunca (insolacija), iznosi oko 2500 sati zato ovaj
prostor pripada najsunčanijim dijelovima Sredozemlja. Najsunčaniji su ljetni mjeseci, a
mjesec s najmanje sunca je prosinac. Insolacija tijekom prosinca relativno je visoka i iznosi
preko 100 sati.
Vjetar
Na smjer i jačinu vjetra ponajprije utječe geografska raspodjela tlaka zraka u širem prostoru.
Dominantni vjetrovi su uvjetovani i konfiguracijom terena (reljefom) i pravcem pružanja
obale (Slika 18. i tablica 1).
42
slab vjetar ( 1-3 Bf )
umjeren vjetar ( 4-5 Bf )
jak vjetar ( >5 Bf )
tišina
Slika 18. Godišnja ruža vjetrova za područje RH
Tablica 1. Beaufortova ljestvica
43
Prema ruži vjetrova (Slika 19.) dobivenoj iz mjerenja na lokaciji grada Zadra u periodu od
1.3.2001. – 31.10.2007. najčešći su vjetrovi sjeveroistočnih (bura) i jugoistočnih (jugo)
smjerova.
Slika 19. Ruža vjetrova na postaji Zadar-aerodrom za razdoblje 1.3.2001.–31.10.2007.
dobivena iz rezultata mjerenja na zračnoj luci Zadar
Općenito su bura i jugo vjetrovi karakteristični za hladniji dio godine predmetnog područja,
dok ljeti dominira sjeveroistočni vjetar maestral. Jugo i bura veće snage otežavaju odvijanje
pomorskog i zračnog prometa, a maestral ima uglavnom pozitivno značenje jer ne postiže
velike brzine i pridonosi osjetu ugode za ljetnih vrućina. Prosječna jačina vjetrova je 2
Beauforta. Najveća je prosječna jačina vjetra u prosincu i ožujku, a najmanja prosječna jačina
u lipnju.
Na području Islama Latinskog zastupljeni su sljedeći vjetrovi:
1. Bura
Puše s kopna na more, hladan je i suh. Bura je izrazito mahovit vjetar koji traje nekoliko dana.
Nastaje prelijevanjem hladnog zraka iz Panonske zavale preko Dinarida na obalu. Najjača
bura nastaje pri prijelazu kroz planinske prijevoje, kroz koje se hladni zrak kanalizira. Jačina
bure znatno ovisi i o lokalnoj topografiji, a udaljavanjem od obale slabi. Postoje dva osnovna
tipa bure:
Anticiklonska ili vedra bura puše u situacijama kad je nad srednjom Europom snažna
anticiklona, a istovremeno nad Sredozemljem jedna ili više ciklona
Ciklonska ili tamna (škura) bura nastaje u hladnom sektoru ciklone, kad duboka
ciklona zahvati naše krajeve i veći dio Sredozemlja. Odmicanjem ciklone na istok bura
zahvaća sve veći dio primorja. U takvim prilikama padaline mogu biti obilne.
Bura najčešće puše u hladnom dijelu godine, često izaziva teškoće u prometu. Ponekad i ljeti
može biti jaka, a tada često zbog mahovitosti pridonosi širenju šumskih požara.
44
2. Jugo
Jugo (široko) najčešće puše kao jugoistočni vjetar. Nastaje tako da se zračna masa sa sjeverne
Afrike prolazeći preko Sredozemlja obogati vlagom, pa kod nas dolazi kao topao i vlažan
zrak. Često tada padnu i prljave (blatne) kiše. Jugo može biti anticiklonalno i ciklonalno.
• Anticiklonalano jugo nastaje u situaciji kad je nad jugoistočnom Europom anticiklona,
a nad zapadnom ciklona. Tada je vrijeme često vedro ili uz visoku naoblaku,
temperatura i vlažnost zraka rastu. Takvo se jugo zove i suho, gnjilo jugo.
• Ciklonsko jugo nastaje premještanjem ciklone iz Zapadne Evrope na Jadran. Riječ je u
stvari o zračnom strujanju u toplom sektoru ciklone (nakon čijeg prolaska zapuše
ciklonska bura). Kiša, grmljavina, ponekad i olujne brzine vjetar prate ciklonsko jugo.
Nakon juga na srednjem i južnom Jadranu moguće je da vjetar skrene preko južnog na
zapadni smjer poznat kao pulenat, a nevrijeme pulentada koja na srednjem i južnom Jadranu
stvara velike valove na moru. Kada se razvedri i vjetar stiša, dugi valovi putuju od pučine
prema obali te nailaskom na plitku obalu visina valova naglo raste i lomi sve pred sobom. Za
vrijeme pulentade stradavaju usidrene brodice u uvalama koje su otvorene prema zapadu. S
druge strane, kada se u hladnom dijelu godine ciklona nalazi nad južnim Jadranom, a nad
sjevernim Jadranom jača anticiklona, nad područjem srednje Dalmacije puše neugodan istočni
vjetar poznat kao zimski levanat koji ima odlike i juga i bure. Hladan je i jak, ali ne mahovit
vjetar, koji donosi oblačno i kišno vrijeme, ponekad i snijeg. Zna potrajati i nekoliko dana.
3. Maestral
U toplom dijelu godine na području postrojenja često puše i maestral. Riječ je o vjetru
sjeverozapadnog strujanja između azorskog maksimuma i polja niskog tlaka na istoku.
Maestral koji puše ujednačenom, malom brzinom za vedrog vremena je klimatski koristan jer
ublažava dnevne vrućine na otocima i uz obalu.
2.4.4. Prometni sustav
Općina Posedarje je smještena na značajnom mjestu gdje se križaju dva važna prometna
pravca: sjever-jug i sjeverozapad-jugoistok. Prvi prometni pravac povezuje južnu Hrvatsku, tj.
Dalmaciju sa sjevernom i dalje s istočnom Hrvatskom, kao i sa Srednjom Europom i preko
nje s Istočnom i Zapadnom Europom. Drugi prometni pravac koji ide uz Jadransku obalu
povezuje krajnji jug Hrvatske, Dubrovnik i Dalmaciju s krajnjim sjeverozapadom Hrvatske
Rijekom, Istrom i dalje sa Zapadnom Europom.
Na prostoru Općine križa se postojeća Jadranska turistička cesta (D8) s auto-cestom, u čvoru
Zadar 1 tj. čvoru Maslenica. Uz čvor Zadar 1 na teritoriju općine Posedarje nalazi se i čvor
Posedarje s funkcijom priključenja otoka Paga (D106) na autocestu. Na taj način Općina
Posedarje je vrlo dobro povezana sa Zadrom i sa cijelom Županijom te ostalim dijelovima
Hrvatske. Jadranska autocesta prolazi Općinom Posedarje u dužini od oko 11 km.
45
2.4.5. Geomorfološke osnove reljefa i građa terena
Lokacija zahvata pripada geološki mladom dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora.
Reljefne strukture se pružaju u pravcu sjeverozapada što je tipičan primjer tzv. dalmatinskog
tipa pružanja obale.
Današnji izgled reljefa oblikovan je u razdoblju od gornje krede u mezozoiku, do holocena u
kvartaru. Litološki sastav čine: vapnenci i dolomiti, odnosno kombinacija tih dviju stijena,
pješčenjaci i lapori te crvenica.
2.4.6. Seizmološka obilježja
Opće geotektonske prilike ukazuju kako područje postrojenja pripada širem kompleksu
Dinarida. Prema navedenim podacima na seizmološkoj karti (Slika 20.) teritorij postrojenja
smješten je u zoni od 6° MCS ljestvice. Zona od 6° MCS ljestvice ocijenjena je kao zona
Jakog potresa. Mogući učinak Jakog potresa vidljiv je u Tablici 2.
Tablica 2. Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica
Stupanj
potresa Naziv potresa Učinak potresa
1. Nezamjetljiv potres Bilježe ga jedino seizmografi.
2. Vrlo lagan potres U višim katovima stambenih zgrada osjete ga vrlo osjetljivi (senzibilni) ljudi.
3. Lagan potres Podrhtavanje tla kao pri prolazu automobila. U unutrašnjosti zgrada osjeti ga
više ljudi.
4. Umjeren potres
U zgradama ga osjeti više ljudi, a na otvorenome samo pojedinci. Budi neke
spavače. Trese vrata i pokućstvo. Prozori, staklenina i posude zveče kao pri
prolazu teških kamiona.
5. Prilično jak potres Osjeti ga više ljudi na otvorenom prostoru. Budi spavače; pojedinci bježe iz
kuća. Njišu se predmeti koji slobodno vise, zaustavljaju se ure njihalice.
6. Jak potres
Ljudi bježe iz zgrada. Sa zidova padaju slike, ruše se predmeti, razbija se
posuđe, pomiče ili prevrće pokućstvo. Zvone manja crkvena zvona. Lagano
se oštećuju pojedine dobro građene kuće.
7. Vrlo jak potres Crjepovi se lome i kližu s krova, ruše se dimnjaci. Oštećuje se pokućstvo u
zgradama. Ruše se slabije građene zgrade, a na jačima nastaju oštećenja.
8. Razoran potres Znatno oštećuje do 25% zgrada. Pojedine se kuće ruše do temelja, a velik ih je
broj neprikladan za stanovanje. U tlu nastaju pukotine, a na padinama klizišta.
9. Pustošni potres Oštećuje 50% zgrada. Mnoge se zgrade ruše, a većina ih je neupotrebljiva. U tlu
se javljaju velike pukotine, a na padinama klizišta i odroni.
10. Uništavajući potres
Teško oštećuje 75% zgrada. Velik broj dobro građenih kuća ruši se do temelja.
Ruše se mostovi, pucaju brane, savijaju željezničke tračnice, oštećuju putevi.
Pukotine u tlu široke su nekoliko decimetara. Urušavaju se špilje, pojavljuje se
podzemna voda.
11. Katastrofalan potres Gotovo sve zgrade ruše se do temelja. Iz širokih pukotina u tlu izbija podzemna
voda noseći mulj i pijesak. Tlo se odronjava, stijene se otkidaju i ruše.
12. Veliki katastrofalan
potres
Sve što je izgrađeno ljudskom rukom ruši se do temelja. Reljef mijenja izgled,
zatrpavaju se jezera, rijeke mijenjaju korito.
46
Slika 20. Seizmološka karta za područje postrojenja
2.4.7. Biološka raznolikost
Najbliže zaštićeno područje je spomenik prirode Zeleni hrast – staro hrastovo stablo koje
je od područja postrojenja udaljeno oko 1,25 km u smjeru sjeveroistoka (Slika 21.).
Lokacija postrojenja nalazi se unutar ekološke mreže je HR1000024 Ravni kotari (Slika
22.).
Područje postrojenja nalazi se na staništu J – Izgrađena industrijska staništa. Na širem
području postrojenja se osim navedenog staništa nalaze kultivirane obradive površine i šume
(Slika 23.).
47
Slika 21. Karta zaštićenih područja (Izvor: Bioportal)
Slika 22. Karta ekološke mreže (Izvor: Bioportal)
48
Slika 23. Karta staništa (Izvor: Bioportal)
49
3. Tehnološki opis postrojenja
3.1. Opis glavnih aktivnosti i proizvoda u dijelovima postrojenja bitnih za sigurnost,
izvora rizika od velikih nesreća te okolnosti pod kojima bi takva nesreća mogla
izbiti te opis planiranih preventivnih mjera
Na postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“ obavljaju se poslovi:
Punjenje UNP-a u spremnike 86 m3 i 150 m
3 iz autocisterne,
Punjenje autocisterni iz spremnika,
Punjenje boca,
Skladištenje boca.
Izvori rizika od velikih nesreća na području postrojenja su:
1. spremnici sa UNP-om (max punjenja do 80%):
˗ nadzemni spremnici UNP, 86 m3-ukupno 6 kom
˗ nadzemni spremnici UNP, 150 m3 -ukupno 2 kom
2. auto pretakalište:
˗ mjesto za pretakanje UNP u auto-cisterne
3. punionica boca.
Slika 24. Situacijski prikaz postojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ s prostornim
razmještajem svih tehnoloških cjelina
Spremnici 150 m3
Spremnici 86 m3
Punionica boca
Autopretakalište
50
Pretakalište kamionskih cisterni
Pretakalište kamionskih cisterni je betonska površina postavljena uz kompresorku stanicu.
Pretakanje UNP-a iz kamionske cisterne na instalaciju pretakališta obavlja se fleksibilnim
cijevima. Pretakalište je izvedeno s dva cjevovoda. Jedan cjevovod služi za priključivanje iz
prijevozne cisterne na tekuću fazu UNP-a, a drugi na parnu fazu UNP-a.
Cjevovod tekuće faze opremljen je:
- Plinskom slavinom,
- Protulomnim ventilom,
- Sigurnosnim ventilom, pokazivačem smjera protoka, manometrom i
- Odušnim ventilom.
Cjevovod parne faze opremljen je:
- Plinskom slavinom,
- Protulomnim ventilom,
- Sigurnosnim ventilom i
- Manometrom.
Uz pretakalište nalaze se čelični okrugli konzolni stupovi, nosači protupožarne instalacije za
hlađenje i gašenje kamionskih cisterni.
Kompresorska stanica
Kompresorska stanica nalazi se na betonskom temelju uzdignutom 10 cm od okolnog terena.
Otvorena je i natkrivena laganim limenim pokrovom za zaštitu od vremenskih nepogoda. U
kompresorskoj stanici se nalazi kompresor kapaciteta 72 m3/h koji služi za pretakanje plina iz
autocisterne i za pretakanje plina iz spremnika u spremnik. Kompresor je spojen sa
spremnicima tako da uvijek prazni ili puni spremnike plinskom fazom.
Kompresor je opremljen:
- Kuglastim ventilom,
- Četveroputnom slavinom,
- Hvatačem nečistoće,
- Odvajačem kapljica s uređajem za blokadu visokog nivoa,
- Sigurnosnim ventilom i
- Manometrom.
Za pokretanje kompresora koristi se elektromotor snage 7,5 kW. Za upravljanje je ugrađena
upravljačka kombinacija.
Na prostoru stanice, uz kompresor će se nalaziti volumetrijska crpka kapaciteta 40 m3/h
kojom će se istakati plin. Crpka je opremljena odgovarajućom manipulativnom i sigurnosnom
armaturom. Za pogon crpke koristi se elektromotor snage 30 kW.
Crpna stanica
Crpna stanica je dimenzija 6,6 x 3,4 x 3 m. Smještena je uz spremnike UNP-a na betonskoj
podlozi. Otvorena je i natkrivena laganim limenim pokrovom montiranim na čeličnu
51
konstrukciju, a služi za zaštitu od vremenskih nepogoda. Ugrađene su dvije crpke, kapaciteta
30 m3/h.
Crpke kapaciteta 6 m3/h se koriste za punjenje boca u punionici. Jedna crpka je radna, a druga
rezerva prvoj.
Crpke su opremljene:
- Ventilima,
- Zaklopkama,
- Prekotlačnim ventilima (za povrat viška tekuće faze u spremnik),
- Manometrima
- Sigurnosnim ventilima.
Ispusi sigurnosnih ventila izvedeni su iznad krova crpne stanice. Svaka crpka ima pogon
pomoću elektromotora snage 5,5 kW. Za lokalno upravljanje za svaku crpku ugrađena je
upravljačka kombinacija.
Punionica boca sa skladištem punih i skladištem praznih boca
Punionica boca smještena je u blizini crpne stanice. Građevina je građena od armirano
betonskih zidova s laganim čeličnim pokrovom montiranim na čeličnu krovnu konstrukciju.
Ukupne dimenzije građevine su 18,9 x 9,4 x 5,3 m, a sastoji se od:
- Skladišta praznih boca tlocrtnih dimenzija 6 x 6 m,
- Punionice boca sa dvije vage tlocrtnih dimenzija 6 x 6 m,
- Skladišta punih boca tlocrtnih dimenzija 6 x 6 m i
- Utovarne rampe širine 1 m s nadstrešnicom.
Skladišta su izvedena sa tri zida i otvorenom četvrtom stranom koja je zatvorena sa žičanom
mrežom na vratima. Prostorija za punjenje boca mora se intenzivno provjetravati jer se kod
svakog punjenja pojavljuje vrlo malo ispuštanje plina. Provjetravanje se obavlja prirodnim
putem preko ventilacijskih otvora koji su smješteni na dva nasuprotna zida. Otvori su
zatvoreni sa nepokretnim žaluzinama odnosno žičanom mrežom. Prostorija je omeđena
dvojim vratima prema otvorenom prostoru (smještenim na suprotnim zidovima) i sa vratima
prema skladištima boca.
Punionica boca ima radionicu za popravak neispravnih boca i ispitivanje boca na vodeni
predtlak i periodnični pregled. U punionici boca instaliran je i poseban uređaj za pražnjenje
boca od plina.
Skladište punih i praznih boca nalazi se u zajedničkom objektu. Prostorija za punjenje boca
ima maksimalno dozvoljeno uskladištenje punih boca do 3 000 kg UNP-a, dok skladište
praznih boca ima kapacitet uskladištenja maksimalno 300 komada plinskih boca.
U punionici se nalazi tipkalo za upravljanje crpkom za punjenje boca i utičnica za održavanje.
Do punionice boca i skladišta boca dolazi se asfaltnim pristupom za dopremu i otpremu boca
kamionima.
52
Isparivačko-redukcijska stanica
Isparivačko-redukcijska stanica nalazi se u zidanom objektu dimenzija 4 x 3 x 3 m koji je
smješten između rezervoara plina. Krov stanice je lagana konstrukcija s limenim pokrovnim
pločama. Provjetravanje prostora obavlja se prirodnim putem preko ventilacijskih otvora –
nepokretnih žaluzina, koji su smješteni na tri zida.
Isparivačko-redukcijska stanica opremljena je električnim isparivačem tekućeg plina i
redukcijskom linijom. Kapacitet isparivača i redukcijske stanice je 120 kg/h UNP-a propan-
butan, a snaga električnog grijala je 18 kW.
Crpilište protupožarne vode
Crpilište protupožarne vode smješteno je u blizini jezera za navodnjavanje. Građevina je
izgrađena od armirano-betonskih zidova s laganim čeličnim pokrovom montiranim na čeličnu
krovnu konstrukciju. Dimenzije crpilišta su 5,7 x 5,2 x 3,5 m. Provjetravanje prostora obavlja
se prirodnim putem preko ventilacijskih otvora – nepokretnih žaluzina, koji su smješteni na tri
zida.
U crpilištu se nalaze dvije protupožarne crpke kapaciteta 150 m3/h s elektromotorom snage 55
kW i hidroforska posuda s crpkom kapciteta 5 m3/h s elektromotorom snage 2,2 kW.
Spremnici za UNP V = 86 m3
Osnovne dimenzije spremnika su:
Dv = 2,94 m – unutarnji promjer plašta
L = 13,92 m – ukupna dužina spremnika sa podnicama
Spremnici za skladištenje UNP-a 10 x 86 m3, su cilindrični, nadzemni, na armiraobetonskim
temeljima. Na prednjem temelju, gdje su spojene plinske instalacije na spremnik, montirano je
učvršćivanje spremnika, dok je oslonac drugog temelja slobodno klizajući.
Ulazne stepenice postavljene su na prvi i zadnji spremnik u nizu, dok svaki spremnik ima
platformu za posluživanje i kontrolu gornje armature. Platforme su međusobno povezane
mostom.
Ispod plinskih spremnika nalazi se betonski sabirni prostor koji može prihvatiti eventualno
curenje tekućeg plina iz spremnika i vodu kod hlađenja spremnika.
Spremnici su opremljeni sljedećom opremom:
ventilima za prolaz tekuće faze,
ventilima za prolaz plinske faze,
sigurnosnim ventilima,
ventilom za ispuštanje nečistoća (odmuljivanje),
ventilima protiv prekoračenja protoka,
mehaničkim pokazivačima razine tekućine,
magnetnim pokazivačima razine tekućine,
manometrom s manometarskom slavinom,
termometrom
ventilom za odzračivanje.
53
Postotak punjenja spremnika je max. 80 %. Svi manipulativni priključci su opremljeni sa
protulomnim ventilima koji reagiraju na znatno povećanje brzine protoka u cjevovodu.
Spremnici za UNP V = 150 m3
Osnovne dimenzije spremnika su:
Dv = 3 m – vanjski promjer plašta
L = 22,67 m – ukupna dužina spremnika sa podnicama
Spremnici za skladištenje UNP-a 2 x 150 m3 su nadzemni, cilindrični, čelični, ležeći na dva
armiranobetonska temelja. Na prednjem temelju, gdje su spojene plinske instalacije na
spremnik, montirano je učvršćivanje spremnika, dok je oslonac drugog temelja slobodno
klizajući. Ulazne stepenice postavljene su na prvi i zadnji spremnik u nizu, dok svaki
spremnik ima platformu za posluživanje i kontrolu gornje armature. Platforme su međusobno
povezane mostom.
Spremnici su postavljeni u betonski prostor koji može prihvatiti eventualno curenje tekućeg
plina iz spremnika.
Svaki spremnik opremljen je sljedećom opremom:
ventilima za prolaz tekuće faze,
ventilima za prolaz plinske faze,
sigurnosnim ventilima,
ventilom za ispuštanje nečistoća (odmuljivanje),
ventilom protiv prekoračenja protoka,
mehaničkim pokazivačem razine tekućine,
magnetnim pokazivačem razine tekućine,
manometarom s manometarskom slavinom.
Postotak punjenja spremnika je max. 80 %. Od porasta tlaka spremnici su zaštićeni
sigurnosnim ventilima.
Cjevovodi
Povezivanje objekata cijevima djelomično će biti ukopano, a djelomično nadzemno. Ukopani
cjevovodi koji prolaze ispod prometnica ili na dijelu gdje je povremeno moguć promet
vozilima postavljeni su u betonske kanale. Kanali na gornjem dijelu imaju poklopce koji štite
cijevi od oštećenja. Cijevi u kanalima zasuti su pijeskom.
Nadzemni cjevovodi vode se po betonskim ili čeličnim nosačima koji su postavljeni na takvu
međusobnu udaljenost u kojoj je osiguran cjevovod od progiba.
54
3.2. Opis procesa
Tehnološki postupak skladištenja UNP-a na području postrojenja započinje pretakanjem
UNP-a iz autocisterni u spremnike 86 m3 i 150 m
3. Kasnije se provode i pretakanje UNP-a u
autocisterne namjenjene opskrbi tržišta ili punjenje boca za UNP (7.5, 10 i 35 kg težine)
također za opskrbu tržišta.
Pretakanje se primarno vrši kompresorom, tako da se plinska faza uzima iz spremnika u koji
se želi utakati i tlači se u kamionsku cisternu iz koje se istače tekuća faza UNP-a. Na taj način
stvara se dovoljna razlika tlaka potrebna za pretakanje tekuće faze. Za sekundarno pretakanje
koristi se pumpa. Priključak kamionskih cisterni sa instalacijom pretakališta ostvaruje se
pomoću fleksibilnih crijeva pretovarne ruke. Svaka pretovarna ruka ima 2 priključka, za
tekuću i plinsku fazu. Instalacija također omogućuje utakanje UNP - a iz spremnika u kamion
cisterne sa ugrađenom opremom u pumpno kompresorskoj stanici.
Redoslijed operacija kod punjenja auto cisterni
Vozač s auto cisternom dolazi do auto pretakališta. Zaustavlja cisternu i uzemljuje je
uređajem za uzemljenje. Vozač ili manipulant spaja ruku za tekuću fazu i ruku za plinsku fazu
na autocisternu. Nakon toga odlazi do pripadajućeg DANLOAD-a, koji se nalazi na auto
punilištu i na njemu upiše količinu koju želi utočiti u autocisternu, te pritisne tipkalo start.
Vraća se do autocisterne i otvara ventile na obje pretakačke ruke te uključuje pripadajuću
pumpu. Time su stvoreni uvjeti za početak punjenja.
Pretakanje UNP-a iz autocisterni u spremnike provodi se primarno kompresorom, a
sekundarno pumpama. UNP se pretače kompresorom, tako da se plinska faza plina uzima iz
spremnika u koji želimo utakati. Na taj način stvara se dovoljna razlika tlaka, potrebna za
pretakanje. Stoga je kompresor uvijek integriran u cjevovod plinske faze.
55
3.3. Opis opasnih tvari
3.3.1. Popis opasnih tvari
U tablicama 3. i 4. dan je popis opasnih tvari koje se nalaze na lokaciji „Poslovna jedinica
Posedarje“ s podacima o maksimalnim količinama opasnih tvari u pojedinom objektu
(spremniku) te odnos tih količina prema graničnim količinama sukladno Prilogu I Uredbe.
Tablica 3. Popis opasnih tvari na lokaciji
Opasna tvar
(kemijsko ime)
EC broj CAS broj razvrstavanje označavanje
Ukapljeni naftni plin
Ugljikovodici, C3-4;
Indeks broj
649-199-00-1
270-681-9 68476-40-4 Stlač. plin
Zap. plin 1
H220
H280
GHS04
GHS02
Opasnost
H220
H280
Propan
Indeks broj
601-003-00-5
200-827-9 74-98-6 Zap. plin. 1
Stlač. plin
H220 GHS02
GHS04
Opasnost
H220
butan; [1]
i izobutan [2]
Indeks broj
601-004-00-0
203-448-7 [1]
200-857-2 [2]
106-97-8 [1]
75-28-5 [2]
Zap. plin. 1
Stlač. plin
H220 GHS02
GHS04
Opasnost
H220
Tablica 4. Najveće količine opasnih tvari u pogonu kao kriteriji za određivanje velikih nesreća
Naziv opasne tvari Maksimalna očekivana količina
opasne tvari na lokaciji, u tonama
Granica prema Uredbi (Prilog
I., stupac 3), u tonama
Ukapljeni naftni plin 371,65 200
56
3.3.2. Fizikalna, kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva i nagovještaji
neposrednih i odgođenih opasnosti za zdravlje čovjeka i okoliš
Ukapljeni naftni plin (propan – butan) je vrlo zapaljiv, bezbojan, nije korozivan, nije otrovan,
ali je zagušljiv. S obzirom da je bez mirisa, potrebno ga je odorirati sredstvom jakog mirisa,
što se čini već kod proizvodnje UNP-a.
FIZIKALNO-KEMIJSKA SVOJSTVA PROPAN BUTAN
Kemijska formula C3H8 C4H10
Molarna masa Kg/kmol 44,09 58,12
Sadržaj ugljika (maseni) % 81,70 82,70
Sadržaj vodika (maseni) % 18,30 17,30
Gustoća
tekuće faze kod 15° C kg/l 0,51 0,58
plinske faze kod 0° C 1 ata kg/m3 1,96 2,68
Relativna gustoća plina (zrak=1) 1,55 2,09
kritična temperatura °C 96,80 152,30
kritični tlak bara 47,00 38,80
temperatura skrućivanja °C -188,00 -138,00
temperatura isparavanja kod 1 ata °C -42,20 -0,50
toplina isparavanja kod 1 ata KJ/kg 448 404
parni tlak kod - 20°C bar 7,35 1,17
- 0° C bar 3,72 0,05
-10° C bar 2,45 -
Specifični volumen u plinovitom stanju (pri 15 oC); vpl m
3/kg 0,55 0,52
Specifični volumen u kapljevitom stanju (pri 15 oC); vkap l/kg 1,91 1,97
Gustoća u plinovitom stanju (pri normalnim uvjetima);
ppl
kg/m3 1,91 2,01
Gustoća u kapljevitom stanju (pri 15 oC); vkap kg/l 0,51 0,57
Stehiometrijske potrebe:
˗ zrak za izgaranje m3/ m
3 23,87 31,00
˗ kisik za izgaranje m3/ m
3 5,00 6,50
Donja ogrjevna vrijednost kod:
˗ 15° C, 1 bar tekuće faze KJ/kg 46348 45720
˗ 0° C, 1 bar plinske faze KJ/m3 93576 123554
˗ 15° C, 1 bar plinske faze KJ/m3 88598 117141
Najviša temperatura izgaranja:
˗ sa zrakom °C 1925 1895
˗ sa kisikom °C 2850 2850
˗ temperatura paljenja °C 510 430-490
Granica zapaljivosti
˗ plin sa zrakom vol % vpl 2,0-9,5 1,5-8,5
57
˗ plin sa kisikom vol % vpl 2,0-48 2,0-47
Najveća brzina izgaranja
˗ sa zrakom cm/sec 32 32
˗ sa kisikom cm/sec 450 350-370
Volumen plinova izgaranja (CO2, H2O, N2) vpl 25,80 33,50
Napomena: razvrstavanje za propan i butan vrijedi samo ako je konc. 1,3-butadiena < 3 %. U
protivnom su i oni karcinogeni i mutageni.
IDENTIFIKACIJA OPASNOSTI
Označavanje u skladu s EZ Uredbom br. 1272/2008 (CLP)
Piktogram opasnosti:
GHS02 GHS04
Oznaka opasnosti: Opasnost
Oznake upozorenja (H): H220 Vrlo lako zapaljiv plin
H280 Sadrži stlačeni plin; zagrijavanje može uzrokovati
eksploziju.
Dodatne obavijesti: U proizvodu ima manje od 0,1 % 1,3 butadiena
Oznake obavijesti (P): P102 Čuvati izvan dohvata djece.
P201 Prije uporabe pribaviti posebne upute.
P202 Ne rukovati prije upoznavanja i razumijevanja
sigurnosnih mjera predostrožnosti.
P210 Čuvati odvojeno od topline, vrućih površina, iskri,
otvorenih plamena i ostalih izvora paljenja. Ne pušiti.
P243 Poduzeti mjere protiv pojave statičkog elektriciteta.
P281 Nositi propisanu osobnu zaštitnu opremu.
P308+ P313 U slučaju izloženosti ili sumnje na izloženost:
zatražiti savjet/pomoć liječnika.
P377 Požar zbog istjecanja plina: ne gasiti ako nije moguće
sa sigurnošću zaustaviti istjecanje.
403 Skladištiti na dobro prozračenom mjestu.
P410+ P403 Zaštititi od sunčevog svjetla. Skladištiti na
dobro prozračenom mjestu.
Dodatni podaci o
opasnostima:
Kontakt sa tekućom fazom može izazvati oštećenja nakoži
(ozebline).
58
PODACI O TOKSIČNOSTI
˗ Koža: stlačeni plin izaziva ozebline (hladne opekotine)
˗ Oči: stlačeni plin izaziva ozebline (hladne opekotine)
˗ Zagušljivac, izaziva glavobolju i pospanost. Visoka koncentracija ili duže vrijeme
izloženosti može izazvati nesvjesticu ihipoksiju.
˗ Reproduktivna toksičnost: na temelju postojećih podataka nije klasificiran kao
toksičan za reproduktivne organe.
EKOLOŠKI PODACI
Brzo se raspršuje u atmosferi.
Proizvod je srednje pokretan u tlu.
Proizvod nije PBT niti vPvB.
U prilozima Sustava upravljanja sigurnošću dani su sigurnosno-tehnički listovi sa svim
dostupnim podacima o UNP-u, propanu i butanu. Prema sigurnosno tehničkom listu za
ukapljeni naftni plin iskazana je vrijednost 1,3-butadien u koncentracijama < 0,1 %, te je iz
tog razloga razvrstan samo kao zapaljivi i stlačeni plin.
3.3.3. Fizikalno i kemijsko ponašanje u normalnim uvjetima korištenja te u uvjetima
opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće
Ukapljeni naftni plin je dominantno smjesa propana i butana koji se u normalnim uvjetima
nalazi u spremnicima pod tlakom koji je u tom stanju bezbojna tekućina, bez mirisa, stabilna
pri propisanim uvjetima skladištenja i korištenja te ne polimerizira. No u slučaju ispuštanja
(posebno nekontroliranog) u atmosferu, kada se stvaraju uvjeti opasnosti od velike nesreće, a
kako se radi o vrlo lako zapaljivom i eksplozivnom plinu (sa zrakom može stvarati
eksplozivnu smjesu), obzirom da je teži od zraka, može se širiti kanalima, drenažnim
sustavima, i sličnim prostorima dalje od mjesta ispuštanja te uzrokovati požare, a u slučaju da
stvara koncentraciju unutar eksplozivnih granica, može uzrokovati i eksploziju.
59
4. UTVRĐIVANJE I ANALIZA RIZIKA OD NESREĆA TE NAČINI
SPRJEČAVANJA
4.1. Opis mogućih scenarija velikih nesreća i vjerojatnosti njihova izbijanja ili uvjeta
pod kojima izbijaju
U redovnom radu tehnološkog procesa, uz postupanje po uputama za siguran način rada i
pridržavanje mjera zaštite te redovitog i propisnog održavanja uređaja, objekata i strojeva za
rad, ne bi smjelo dolaziti do nastanka velike nesreće. Međutim, kod svakog tehnološkog
procesa može doći do nepredviđenih neželjenih događanja.
Mjesta na kojima može doći do potencijalne nesreće su skladišni prostor u kojem s nalaze
spremnici, manipulativne površine na kojime se odvija utovar, istovar, cjevododi i
autocisterna za transport, te uređaji i oprema važni za vođenje tehnoloških procesa u
proizvodnji.
Sukladno Pravilniku o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u
civilnoj zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne
novine“ broj 49/17) postrojenje-operater je identificiran kao pravna osoba koja mora izraditi
Operativni plan civilne zaštite, kojem prethodi izrada Procjene rizika postrojenja,
stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša. Procjenu rizika za područje postrojenja
„Poslovna jedinica Posedarje“ izradila je tvrtka Vizor d.o.o. iz Varaždina, iz koje su u ovom
poglavlju preuzeti scenariji.
Za područje „Poslovna jedinica Posedarje“ identificirane su vrste opasnosti prema uzroku, a
njihov pregled dan je u Tablici 5.
Tablica 5. Identificirane vrste opasnosti prema uzročniku za „Poslovnu jedinicu Posedarje“
SKUPINA UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE
LJUDSKI FAKTOR
Nepažnja prilikom dopreme-otpreme opasnih tvari tj. pretakanja,
manipulacije, prijevoza, odlaganja, skladištenja, rada u prijevozu
od skladišta do proizvodnog pogona, punjena u spremnike,
korištenja u procesu.
Uporaba otvorenog plamena ili rukovanje instalacijama i uređajima
na tehnički nedopušten način.
Nepridržavanje uputa za rukovanje opasnim tvarima (uporaba
otvorenog plamena ili alata koji iskri, pušenje na mjestima koja nisu
za to predviđena).
Nošenje odjeće koja stvara statički elektricitet u blizini lako
zapaljivih tvari.
Nepoštivanje propisa o rukovanju i održavanju postrojenja.
Nepridržavanje mjera sigurnosti prilikom remonta postrojenja.
Neprikladno pohranjivanje zapaljivih i toksičnih tvari.
Nepažnja prilikom rukovanja opasnim tvarima.
POREMEĆAJI
TEHNOLOŠKOG
PROCESA
Zatajenje prateće opreme spremnika opasne tvari (električna
oprema, sigurnosni ventili, odušci, cjevovodi, alarmi, ventila boce).
Propuštanje spremnika, cjevovoda.
Kvarovi većeg opsega na postrojenju ( havarije, kratki spojevi,
eksplozije).
60
SKUPINA UZROKA MOGUĆI UZROCI UNUTAR SKUPINE
NAMJERNO
RAZARANJE
Organizirani kriminal.
Terorizam.
Sabotaže.
Psihički nestabilne osobe.
PRIRODNE
NEPOGODE JAČEG
INTENZITETA
Požar.
Potres, poplava.
Izvori opasnosti mogu biti prirodni ili antropogeni (nenamjerni i namjerni). Prirodni su oni
koji se manifestiraju kao potresi, poplave, snježne lavine, olujna nevremena, odroni i klizanje
tla. Antropogeni nenamjerni su oni koji se manifestiraju kao tehničko-tehnološke katastrofe:
požari, eksplozije, rušenje građevinskih objekata, ispuštanje opasnih tekućina i plinova
(kontaminacija) i drugo.
Antropogeni namjerni su oni koji se manifestiraju uslijed ratnih djelovanja, diverzija i
sabotaža.
Mogući izvanredni događaji su:
Eksplozije i/ili požari medija koji iskazuju eksplozivne i/ili požarne značajke
(oslobođeni plinovi ili tekućine spremnika ili drugih opasnih tvari, pri čemu one mogu
biti pospješivane prisutnom količinom drugih tvari u proizvodnom procesu te u
skladišnim prostorima ili kontaktnom području,
Istjecanje opasne tvari iz spremnika, odnosno istjecanjem van determiniranih prostora
uz zagađenje tla i okoliša,
Oslobađanje tekućih i plinovitih opasnih tvari iz spremnika te u procesu požara
miješanje s drugim produktima gorenja i tvarima, i disperzija tih para i produkata u
okoliš, unutar i van perimetra postrojenja operatera.
Takav izvanredan događaj može nastati iz sljedećih razloga:
Grubim kršenjem propisanih postupka spajanja i odspajanja spremnika, postupka
pretakanja i skladištenja.
Zatajenjem ventila, alarmne opreme i sustava detekcije.
Sabotažom, diverzijom ili kao posljedicom ratnog djelovanja, padom zrakoplova.
Mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća za koje postoji opasnost prerastanja u
veliku nesreću dok se razmjeri katastrofa ne procjenjuju kao mogući, ovisi o vrsti,
koncentraciji i količini opasne tvari na lokaciji. Posljedice i utjecaji ovakvih izvanrednih
događanja na okolinu mogu biti raznovrsne. Najvažniji utjecaj koji mogu imati je ponajprije
na život i zdravlje radnika operatera, osoba zatečenih u blizini, a potom ljudi nastanjenih u
bližoj okolini.
Jačina utjecaja izvanrednog događaja ovisi o vrsti, koncentraciji i količini opasne tvari u
postrojenju, geofizičkom položaju, njegovoj udaljenosti od najbližeg objekta ili naselja te
brzini reagiranja snaga pomoći tj. spašavanja.
Dužnost odgovornih osoba operatera koji koriste opasne tvari u svom radu je provođenje
preventivnih mjera za sprječavanje nesreće, ograničavanje pristupa u dijelove postrojenja s
61
opasnim tvarima samo ovlaštenom osoblju te odgovorno ponašanje prema okolini u vidu
upoznavanja lokalnog stanovništva s mogućim opasnostima, poduzetim mjerama za
sprječavanje nesreća, te metodama samozaštite, do dolaska snaga žurnih službi i civilne
zaštite - u slučaju nesreće.
Prisutne količine opasnih tvari u operatora mogu ugroziti prvenstveno radnike koji s njima
rukuju ili se nalaze u radnom prostoru, a u krajnjim slučajevima moguće su i ugroze okolnog
stanovništva i okoliša.
Izvori rizika od incidenata na lokaciji postrojenja „Poslovne jedinice Posedarje“ su sljedeći:
skladišni (rezervoarski) prostor u kojem se nalaze spremnici,
manipulativne površine na kojima se odvija utovar-istovar,
cjevovodi i autocisterne za transport,
uređaji i oprema važni za provođenje tehnoloških procesa u proizvodnji.
Prema navedenim podacima te na osnovu vrste i količine opasne tvari koja se nalazi na
lokaciji, kao mogući procjenjuju se sljedeći događaji:
Spremnik UNP; moguća opasnost prijeti od požara i zapaljenja spremnika, emisije
topline te onečišćenja zraka produktima izgaranja (CO, CO2, NOx te spojevima
sumpora). U najgorem slučaju moguće je proširenje požara na prostore u neposrednoj
blizini.
Pretakanje UNP iz autocisterne u spremnik; kritična je faza kada postoji povećana
mogućnost zapaljenja goriva i onečišćenja zraka, te prijenos požara na okolni prostor;
ali postoji i mogućnost onečišćenja tla, iako je samo istakalište betonirano.
Punjenje boca u punionici.
Procjenjuje se da je najveći potencijal ugroze prilikom pretakanja UNP-a iz autocisterne u
spremnik i obratno kao i u punionici boca, te su, sukladno dostupnim metodama i
smjernicama za proračun (EPA), analizirane su posljedice izvanrednog ispuštanja spremnika.
Na osnovu toga kao najrizičniji objekt prepoznato je mjesto – Pretakalište autocisterni
UNP-a.
Najgori mogući scenarij (Worst-case) pretpostavlja oslobađanje cjelokupne količine UNP-a iz
spremnika, požar i utjecaj udarnog vala na okoliš.
Alternativni scenarij predviđa vjerojatniji incident od najgore mogućeg, te se parametri za
njegov izračun mogu mijenjati, kao i tvari koje su podvrgnute računalnoj simulaciji.
4.2. Procjena dosega i ozbiljnosti posljedica ustanovljenih velikih nesreća
Procjena vjerojatnosti i broja ljudskih žrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni
vanjskih posljedica koje mogu biti izazvane velikim nesrećama, koje se raščlanjuju
umnoškom pogođenog područja i gustoće naseljenosti unutar područja i primjenom niza
korektivnih čimbenika. Čimbenici odražavaju udaljenost od najbliže naseljenog područja,
gustoću naseljenosti i moguće ublažavajuće radnje.
Metoda se temelji na učestalosti velikih nesreća za djelatnost, izračunom standardne
vjerojatnosti i korištenjem korekcijskih parametara za broj vjerojatnosti. Ovi se parametri
odnose na učestalost radnji, sigurnosne sustave, organizaciju i sigurnost te vjerojatnost smjera
vjetra prema naseljenom području.
62
Procjena posljedica u najgorem mogućem slučaju (worst case) temelji se na metodama
izloženim u Priručniku za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim
velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, APELL priručniku Utvrđivanje i
procjena opasnosti u lokalnoj zajednici i Handbook of Chemical Hazard Analysis procedures.
Da bi se moglo odrediti posljedice potrebno je prvo odrediti zonu ugroženosti. Zone
ugroženosti se određuju prema američkom propisu EPA 40 CFR 68, po tzv. „worst-case“
(najgorem slučaju). Obzirom na različitost američkih i naših propisa te sukladno uvjetima
zadanog scenarija kod najgoreg slučaja, moguća su manja međusobna odstupanja u
rezultatima.
Sama metoda procjene posljedica kod zapaljivih tekućina temelji se na posljedicama udarnog
tlačnog vala i konzervativna je, tj. posljedice su s velikom vjerojatnošću precijenjene, uz
ostalo i samim time što metoda ne omogućava precizno računanje slabljenja i
preusmjeravanja tlaka prilikom nailaska na prepreke.
Worst case tj. najgori mogući slučaj predstavlja predviđanje istakanja značajnog sadržaja
spremnika ili cisterne na površinu, njezino zapaljenje i eksploziju. Procjena opasnosti pri
skladištenju, prijevozu, skupljanju i obavljanju drugih radnji iskazuje se indeksom opasnosti
„D“, a određuje se prema količini većoj ili jednakoj 0,1 % granične količine prolivene opasne
tvari.
Modeli korišteni kod zapaljivih tvari
Kod worst-case analize predviđa se razlijevanje ukupne količine tekućine (smjese opasnih i
neopasnih tvari), 10 minutno isparavanje, zapaljenje te eksplozija tako nastalog oblaka para,
prema smjernicama EPA General Guidance for Risk Management Programs iz svibnja 2000.,
koji sadrži i pojašnjenja istog, a za proračun zona ugroženosti je korišten preporučeni TNT
ekvivalentni model s faktorom prilagodbe od 10 %.
Koristeći prije spomenuti propis i jednadžbu iz Appendix-a C – Flammable substances,
proračunate su udaljenosti do kojih se osjećaju značajne posljedice po zdravlje. Kao granica je
navedena granica tlaka od 1 psi (1 psi=6.895 Pa), to je tlak pri kojem se još dešava lomljenje
stakla na prozorima, letvi krovišta i sl., a time postoji i mogućnost ozbiljnih posljedica
ranjavanja ljudi zbog dolijetanja raznih krhotina. Proračun ne uzima u obzir fizičke prepreke u
širenju požara odnosno eksplozije, poduzete mjere i slično.
Procjena vjerojatnosti i broja ljudskih žrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni
vanjskih posljedica koje mogu biti izazvane velikim nesrećama, koje se raščlanjuju
umnoškom pogođenog područja i gustoće naseljenosti unutar područja i primjenom niza
korektivnih čimbenika. Čimbenici odražavaju udaljenost od najbliže naseljenog područja,
gustoću naseljenosti i moguće ublažavajuće radnje. Metoda se temelji na učestalosti velikih
nesreća za djelatnost, izračunom standardne vjerojatnosti i korištenjem korekcijskih
parametara za broj vjerojatnosti. Ovi se parametri odnose na učestalost radnji, sigurnosne
sustave, organizaciju i sigurnost te vjerojatnost smjera vjetra prema naseljenom području.
Koraci u provedbi analize:
- za svaku reguliranu tvar utvrditi je li ona otrovna ili zapaljiva, u skladu s pravilom ili
prilozima B i C smjernica (EPA),
63
- za analizu najgoreg slučaja, utvrditi količinu svake tvari uskladištene u najvećoj
zasebnoj posudi ili cijevi,
- prikupiti informacije o svim pasivnim ili aktivnim (samo za alternativne scenarije)
mjerama sprečavanja ispuštanja koje odgovaraju pojedinoj tvari,
- za otrovne tvari utvrditi skladište li se kao plin, tekućina, plin ukapljen hlađenjem ili
plin ukapljen pod tlakom,
- za otrovne tekućine utvrditi najvišu dnevnu temperaturu tekućine, na temelju podataka
iz prethodne tri godine, ili procesnu temperaturu (koja je od njih viša),
- za otrovne tvari, utvrditi ponaša li se tvar kao gusti ili neutralno lebdeći plin ili para
(prilog B, ilustracije B-1 i B-2; za alternativne scenarije sa zapaljenim oblakom pare,
ove će informacije trebati i za zapaljive tvari (prilog C, ilustracije C-2 i C-3; sve iz
Priručnika),
- za otrovne tvari, utvrditi je li topografija (površina) vaše lokacije gradskog ili seoskog
tipa, s obzirom na definicije iz pravila (vidjeti točku 68.22(e) iz 40CFR68. Za
alternativne scenarije sa zapaljenim oblakom pare, ove će vam informacije trebati i za
zapaljive tvari.
Kad se prikupe sve informacije (s izuzetkom najgorih slučajeva ispuštanja zapaljivih tvari)
treba poduzeti slijedeća tri koraka:
odabrati scenarij,
utvrditi stupanj ispuštanja ili hlapljenja,
utvrditi udaljenost do granične vrijednosti.
Procjena i iskaz rizika postrojenja
Procjena rizika je skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se prosuđuje vjerojatnost
određenog događaja i veličina njegovih posljedica. Kad se govori o riziku, podrazumijeva se
da su posljedice negativne. Cilj analize rizika je ocijeniti ranjivost sustava koji se razmatra,
uočiti potencijalne slabosti te koliko je moguće kvantificirati negativne posljedice da bi se
mogao ostvariti učinkovit način zaštite, odnosno procijeniti opravdanost uvođenja zaštitnih
mjera. Za procjenu rizika koristi se metoda koja se temelji na definiranom umnošku procjene
učestalosti pojave opasnosti (vjerojatnost) i ozbiljnosti posljedica (ozbiljnost) koje može imati
pojava rizika na zdravlje i sigurnost zaposlenih.
Vjerojatnost se kategorizira kao:
I Beznačajna Nije vjerojatno, samo u iznimnim situacijama
II Mala Malo vjerojatno
III Srednja Vjerojatno, moguće
IV Velika Vrlo vjerojatno, očekivano
V Izuzetno velika Gotovo sigurno
Procjenjuje se da se s obzirom na stanje u postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“ i sve
poduzete tehničko-tehnološke i sigurnosne mjere na lokaciji, vjerojatnost nastanka nesreće
koje uključuju opasne tvari može svrstati u kategoriju: II. MALA
64
Ozbiljnost posljedica se kategorizira kao:
A Vrlo laka
Zanemarivo (vrlo lagano) oštećenje zdravlja.
Nema privremene nesposobnosti za rad.
B Laka
Lako i privremeno (reverzibilno) oštećenje zdravlja koje
može zahtijevati liječničku pomoć uz liječenje ograničenog
trajanja.
Privremena nesposobnost za rad.
Nema trajne nesposobnosti za rad.
C Srednje
teška
Značajno oštećenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć
i liječenje produženog trajanja.
Značajno oštećenje zdravlja koje može izazvati trajno
smanjenje radne sposobnosti.
D Teška Teško trajno i/ili progresivno oštećenje zdravlja.
Trajna nesposobnost za rad.
E
Vrlo teška
Smrtna
Skupna
Jako teško oštećenje zdravlja s hendikepom.
Smrt.
Istovremeno više ozlijeđenih bez obzira na težinu ozljede.
Procjenjuje se da se s obzirom na stanje u postrojenju i sve poduzete tehničko-tehnološke i
sigurnosne mjere na lokaciji koje je poduzeo operater, ozbiljnost posljedica nastanka nesreće
koje uključuju opasne tvari (UNP) može svrstati u kategoriju:
B – E LAKA do VRLO TEŠKA
Prihvatljivost rizika utvrđuje se na temelju procijenjenih razina rizika prema tablici:
VJEROJATNOST
TEŽINA POSLJEDICE, BOLESTI ILI OZLJEDE
A B C D E
Vrlo
laka Laka
Srednje
teška Teška
Vrlo teška,
Smrtna,
Skupna
I Beznačajna 1 1 1 2 2
II Mala 1 1 2 3 3
III Srednja 1 2 3 3 4
IV Velika 2 2 3 4 5
V Izuzetno velika 2 3 4 5 5
Budući da je vjerojatnost nastanka nesreće procijenjena kao: II. MALA, a ozbiljnost
posljedica nastanka nesreća kao: B – E LAKA do VRLO TEŠKA, iz tablice prihvatljivosti
se vidi da je kod operatera na lokaciji rizik na razini: 1 - 3 BEZNAČAJAN do SREDNJE
VELIK
65
Nakon procjene prihvatljivosti prema razini rizika definiraju se mjere za smanjenje razine
rizika navedene u sljedećoj tablici:
Razina Rizik Preporučene mjere
1 Beznačajan Dodatne mjere nisu potrebne.
Preporuča se informirati radnike.
2 Prihvatljiv Održavati postojeću situaciju ili je poboljšati.
Informirati radnike.
3 Srednje velik
Poduzimati mjere za poboljšanje.
Redovito i ciljano pratiti zdravstveno stanje radnika.
Informirati radnike.
4 Velik
Odmah poduzeti mjere.
Odmah kontrolirati zdravstveno stanje.
Upozoriti radnike na opasnost.
5 Vrlo velik Odmah zaustaviti proces rada..
Hitno poduzeti mjere..
Ako bismo to pokazali u standardnim matricama koje se danas primjenjuju u sustavu civilne
zaštite Republike Hrvatske glede procjene ugroze-rizika, iskaz za postrojenje je sljedeći:
a) Najvjerojatniji mogući izvanredan događaj
- manje istjecanje UNP-a
66
b) Najgori mogući slučaj (worst-case)
- zapaljenje i eksplozija spremnika UNP-a
U normalnim uvjetima UNP je plin, pod tlakom je bezbojna tekućina, bez mirisa, stabilan pri
propisanim uvjetima korištenja i skladištenja, ne polimerizira.
U uvjetima opasnosti od velike nesreće i u slučaju velike nesreće UNP je vrlo lako zapaljiv i
eksplozivan. Sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu, teži je od zraka te se može proširiti
kanalima, drenažnim sustavima, podrumima i sličnim mjestima dalje od mjesta nesreće gdje
može uzrokovati požar i eksploziju.
Mjesta na kojima može doći do potencijalne nesreće su skladišni prostor odnosno spremnici,
manipulativne površine na kojima se odvija utovar – istovar - punjenje boca, cjevovodi i
cisterne za transport, te uređaji i oprema bitni za vođenje tehnoloških procesa u postrojenju.
67
4.2.1. Najgori mogući slučaj (worst-case) za lokaciju Poslovne jedinice Posedarje –
ispuštanje ukupne količine plina iz spremnika
Ispuštanje ukupne količine ukapljenog naftnog plina iz spremnika uslijed havarije/puknuća
spremnika ujedno predstavlja najgori mogući slučaj.
Najgori mogući slučaj (Izvor: Risk Management Program Guidance for Offsite Consequence
Analysis, EPA, 2009.) definiran je kao oslobađanje najveće moguće količine tvari iz posude
ili procesa, koji rezultira najvećom razdaljinom od mjesta nastanka velike nesreće do krajnje
točke ili granice opasnosti (end point).
Analiza rizika i ozbiljnost posljedica velike nesreće temelji se na ''Guide to hazardous
industrial activies'' (Handbook and Manual for the cataloguing and selection of (industrial)
activities for wich an Emergency Management Plan ought to be drafted, Hague, September
1988).
Metodologija obuhvaća definiranje opasnih aktivnosti (kritičnih dijelova postrojenja) i
definiranje štete i rizika.
Dokument 40CFR68 ne određuje ni modele niti programske pakete za proračun zone
ugroženosti, pa pravna/fizička osoba koja podliježe obvezi izrade procjene sigurnosti može
koristiti bilo koji model ili programski paket koji odgovara karakteristikama opasne tvari i
pretpostavljenim scenarijima.
Iz karakteristika ukapljenog plina vidljivo je da je UNP smjesa propana i butana, s time da je
propan prisutan u najvećem postotku, pa se time smatra nosiocem plinske smjese.
Za procjenu posljedica korišteno je više modela:
1. Eksplozija oblaka plina - prema Handbook of Chemical Hazard Analysis procedures na
temelju proračunate jačine tlaka omogućuje određivanje zona sa različitim posljedicama. Za
proračun tlaka korišten je TNT ekvivalentni model s faktorom prilagodbe od 10 %. Kao
granica je navedena granica tlaka od 1 psi (1psi 6895 Pa), to je tlak pri kojem dolazi do
lomljenja stakla na prozorima, letvi i sl., a time postoji i mogućnost ozbiljnih posljedica
ranjavanja zbog dolijetanja raznih krhotina.
2. Plamena buktinja (BLEVEs) - U slučaju ispuštanja ukapljenog naftnog plina po okolnom
području, zbog njegovih karakteristika očekuje se stvaranje zapaljive odnosno eksplozivne
smjese. U slučaju da se zapali, pošto je teži od zraka, vrlo vjerojatno je povratno širenje
plamena prema izvoru plina.
BLEVE uzrokuje: toplinsku radijaciju (fireball), tlačni val i fragmentaciju.
Toplinska radijacija - fireball (vatrena kugla)
Toplinsko zračenje koju emitira vatrena kugla može se odrediti prema izrazu
68
gdje je:
q = radijacija koju prima receptor
mf = masa koja izgara
a = atmosferska transmitivnost
Hc = toplina izgaranja
R = udio zračenja topline izgaranja
L = udaljenost do receptora
Tlačni val
Računanje razine pretlaka temelji se na TNT modelu. Ovisnost udaljenosti od izvora
eksplozije o jačini pretlaka dana je izrazom:
gdje je:
rA = udaljenost od eksplozije (m)
zA = skalirana udaljenost (m kg -1/3
)
WTNT = količina TNT koja sudjeluje u eksploziji u kg
Ekvivalentna količina TNT-a određuje se prema izrazu:
gdje je:
Hc = toplina izgaranja (J/kg)
HTNT = toplina izgaranja TNT-a(J/kg)
Wc = količina koja sudjeluje u eksploziji u kg
= ekvivalentni faktor (od 0,03 do 0,1)
Kao relevantan scenarij za tlačne spremnike UNP za područje postrojenja “Poslovna jedinica
Posedarje“, odabran je BLEVE, a rezultati proračuna BLEVEs scenarij (Boiling Liquid
Expanding Vapor Explosions) prikazani su u tablici 7.
Tablica 7. Učinci incidenta na spremnicima, kod ID sa 86 m 3 i 150 m
3 UNP
Učinci - posljedice Kapacitet spremnika sa UNP-om
86 m3 150 m
3
Količina UNP-a koja sudjeluje u eksploziji (t) 38,12 t 66,48 t
Maksimalni promjer plamene kugle (m) 128 190
Maksimalna visina plamene kugle (m) 275 440
Trajanje plamene kugle (sekundi) 15,4 20,1
Udaljenost na kojoj može doći do ozljede (m) 258 490
Udaljenost na kojoj može doći do pogibelji (m) 190 260
* spremnici su nominalno 86 i 150 m3, a pune se do 80%, a prosječna težina m
3 = 0,554 t
69
Metoda analize rizika provedena je prema IAEA metodi, odnosno prema “Priručniku za
razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima izazvanim velikim nesrećama u procesnoj
i srodnim industrijama”.
Prema spomenutom priručniku provedene su sljedeće metode analize rizika:
a) Procjena vanjskih posljedica velikih nesreća za ljude
Procjena vjerojatnosti i broja ljudskih žrtava za nepokretna postrojenja temelji se na procjeni
posljedica (tj. broju izvanjskih smrtnih slučajeva) koje mogu biti izazvane i velikim
nesrećama za svaku od aktivnosti koje se raščlanjuju umnoškom pogođenog područja i
gustoće naseljenosti unutar područja i primjenom niza korektivnih čimbenika.
Ovi čimbenici odražavaju:
udaljenost od najbližeg naseljenog područja,
rasprostranjenost stanovništva u tom području i
moguće ublažavajuće radnje.
Broj smrtno stradalih u iznenadnom događaju prema ovoj metodi određuje se prema
sljedećem izrazu:
b) Procjena vjerojatnosti velikih nesreća za nepokretna postrojenja
Metoda se temelji na učestalosti velikih nesreća za svaku promatranu djelatnost, izvođenjem
prosječne (standardne) vrijednosti vjerojatnosti (koja je apsolutna vrijednost logaritma broja
pojavljivanja nesreća u toj ‘standardnoj’ djelatnosti), te ugrađujući i nekoliko korekcijskih
parametara za broj vjerojatnosti.
Ovi parametri odnose se na:
učestalost radnji utovara/istovara,
sigurnosne sustave povezane sa zapaljivim tvarima,
organizaciju i sigurnost i vjerojatnost smjera puhanja vjetra prema naseljenim
područjima u pogođenom pojasu.
70
Vjerojatnost pojave iznenadnog događaja određuje se prema sljedećem izrazu:
c) Procjena društvenog rizika
Korištenjem IAEA metode određuje se vjerojatnost nastanka izvanrednog događaja i broj
smrtnih slučajeva. Temeljem tih podataka moguće je u utvrditi kategoriju rizika za danu
lokaciju i tvar koristeći unaprijed definirane kategorije rizika prema Matrici rizika. Djelatnosti
s većem vjerojatnošću nastanka nalaze se u gornjem dijelu matrice, a djelatnosti s većim
posljedicama, tj. brojem smrtnih slučajeva na desnoj strani matrice.
Matrica rizika – prikaz vjerojatnosti nastanka iznenadnog događaja
71
Korištenjem dvije navedene metode (EPA i IAEA) za procjenu dosega i vjerojatnosti izbijanja
velike nesreće došlo se do sljedećih podataka:
Tablica 8. Analiza posljedica najgoreg mogućeg slučaja
EPA metoda IAEA metoda Zona ugroženosti,
polumjer R
Zona
ugroženost,
polumjer R
Broj smrtnih
slučajeva
Učestalost Položaj na
matrici
rizika Toplinska
radijacija Tlačni val
UNP
1290 m 680 m 200-500 m 10 1 × 10
8 C3
Analiza posljedica najgoreg mogućeg slučaja (tablica 8.) pokazuje da se očekuju se
značajnije posljedice na ljude i okoliš. Zona ugroženosti prema EPA metodama iznosila bi
1 290 metara za izloženost toplinskoj radijaciji, odnosno 680 metara za izloženost tlačnom
valu, a prema IAEA metodi zona bi iznosila od 200 do 500 metara. Vjerojatnost takvog
događaja procjenjuje se na 1 × 10 – 8
.
Iz zračnih snimaka vidljivo je da se najbliži stambeni i poslovni objekti (na sjeveru
poljoprivrednog dobra, na jugu benzinska postaja sa prodavaonicom i manjim restoranom te
državna cesta) nalaze u zoni-polumjeru ugroženosti velikim intenzitetom i učincima.
72
Najteže posljedice mogu se očekivati za djelatnike operatera u postrojenju. U području visoke
ugroze nema kretanja stanovnika ili korisnika usluga. Mogućnost ID značajno pada nakon
radnog vremena i noću.
Korišteni model
Plamena buktinja (BLEVEs) - U slučaju ispuštanja plina po okolnom području, zbog njegovih
karakteristika očekuje se stvaranje zapaljive odnosno eksplozivne smjese. U slučaju da se
zapali, vrlo vjerojatno je povratno širenje plamena prema izvoru plina.
Za takav slučaj izračunata je zona ugroženosti prema programskom modelu «ALOHA».
Posljedice toplinskog zračenja moguće su i ako koncentracija propana u zraku padne ispod
donje granice zapaljivosti (moguća je pojava takozvanih plamenih jezika).
Pretpostavljeno je curenje plina za najgori mogući slučaj, odnosno za spremnik od 150 m3
ukapljenog naftnog plina.
Rezultati izračuna za BLEVE scenarij
Volumen spremnika: 150 m3, Temperatura u spremniku: 15C
Slika 25. Zona ugroženosti za UNP spremnik od 150 m3 za scenarij plamene buktinje
73
Zona ugroze toksičnog oblaka UNP-a kod ispuštanja:
Spremnika 86 m3
Spremnika 150 m3
74
Zapaljivost oblaka para UNP-a
Spremnika 86 m3
Spremnika 150 m3
75
Eksplozija oblaka para UNP-a
Spremnika 86 m3
76
Spremnika 150 m3
77
Ako pak bi procjenjivali učinke u scenariju najgoreg slučaja (sa uključenjem u izvanrednih
događaj svih količina opasnih tvari – UNP-a, 360t), zone ugroze su:
78
Worst-case odnosno najgori mogući slučaj u postrojenju operatera svakako predstavlja
nekontrolirani požar velikih razmjera koji bi obuhvatio i spremnike UNP-a, punionicu
plinskih boca, pretakalište auto-cisterne i ostala područja postrojenja, te bi ugrozio radnike u
postrojenju, okolno područje i interventne snage, ali i stvorio toksični oblak koji bi
ekspandirao i van perimetra postrojenja operatera – niz vjetar!
Zone ugroženosti za identificiranu opasnu tvar u malim količinama (UNP) obuhvaćaju
područja ozbiljne ugroze života i zdravlja ljudi-prije svega radnika operatera.
Maksimalni dosezi učinka nesreće su veći, ali ne stvaraju trajne/ozbiljne učinke ili posljedice,
a ovisni su o fizičkim preprekama u području, smjera vjetra i drugih promjenjivih čimbenika.
Zona ugroženosti za scenarij zapaljenja autocisterne u fazi pretakanja UNP-a u nadzemne
spremnike, dana je teoretski (ALOHA 5.4.4. program i drugi) i bez utjecaja prepreka i drugih
okolnosti. Zona ugroženosti obuhvaća dio prostora smještaja spremnika UNP-a, dio
pristupnog puta sa mjestom za istakanje UNP-a iz auto-cisterne dovoza, te zelene okolne
površine. Zona ugroze detonacijom-udarni val kao i dimom-produktima gorenja su i veći,
osobito niz vjetar.
U toj zoni-kontaktnom području moguća su zapaljenja i drugih objekata, postrojenja i sl.
U najgorem slučaju (nekontrolirani veliki požar) nosit će produkte gorenja i više stotina
metara van lokacije UNP-a (pojačano niz vjetar), ali najčešće, osim u najbližoj zoni, bez
79
ugroze života ljudi. Pri takvom događaju ili općem požaru bitno je štititi kapacitete opasnih
tvari (spremnik UNP-a) od ekspanzija, istjecanja i eksplozija.
I za najgori slučaj s opasnom tvari (UNP) u postrojenju ugroženi će biti prvenstveno radnici
operatera na lokaciji, jer je postrojenje ciljano prostorno izdvojeno od svih objekata u okolini,
i neće doći do ugrožavanja stanovništva koje se nalazi udaljeno – tek u širem kontaktnom
području operatera.
U nastavku se nalazi grafički prikaz procijenjene zone ugrožavanja kod eksplozije jednog
spremnika UNP-a (crvena - ugroza života, narančasta - ugroza zdravlja, žuta - moguće
ozljeđivanje radnika) za identificiranu opasnu tvar u malim količinama - UNP pri čemu je
razvidno da postoji potencijal ugrožavanja van perimetra postrojenja, osobito preko lokalne
prometnice i perimetra postrojenja operatera.
Zone ugroženosti (procjena) kod zapaljenja i eksplozije spremnika UNP-a
Crvena 28 m (8,0 psi) – uništavanje objekata, smrtnost
Narančasta 130 (3,5 psi) – teško oštećenje zdravlja kod izlaganja
Žuta 357 m (1 psi) – lom stakla, osjet boli, krajnji doseg učinaka
Slika 26. Procijenjene maksimalne zone ugroze opasnom tvari operatera
U slučaju požara i/ili ekspanzije para opasnih tvari od posebnog je značaja trenutni smjer i
intenzitet vjetra, odnosno zone ugroze - doseg proširuju se niz vjetar.
80
4.3. Pregled prošlih nesreća i iznenadnih događaja s istim prisutnim tvarima i
procesima
Na terminalu „Poslovna jedinica Posedarje“ do sada nije bilo nesreća niti iznenadnih
događaja.
U poslovnoj jedinici Antunovac došlo je do propuštanja plina na spoju boce i pištolja za
punjenje. Boca je pala, nastala je iskra i došlo do zapaljenja. Nakon toga počeo se širiti požar
na cijelu punionicu. Spremnici UNP-a su bili zaštićeni vodenom maglom tj. stabilnim
sustavom, te se na njih nije proširio požar.
Nakon nesreće uvedene su dodatne mjere koje povećavaju sigurnost jedinice. Poduzete mjere
su:
zabrana rada noću,
uvijek dvoje ljudi kod punjenja,
ugrađen ventil iza punionice (pneumatski) koji se aktivira pomoću gljive u punionici.
4.4. Opis tehničkih parametara i opreme korištene pri osiguranju postrojenja
Tvrtka Crodux plin d.o.o., posvećuje veliku pažnju radu na siguran način u svim segmentima
svog poslovanja. Sustav sigurnosti je razrađen i usklađen sa svim zakonskim obavezama
tvrtke. Na lokaciji postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ redovito se provode vježbe
zaštite i spašavanja, a sukladno Unutarnjem planu i Izvješću o sigurnosti, Planu zaštite i
spašavanja prema Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o zaštiti od požara. Vježbe se redovito
provode prema unaprijed osmišljenim scenarijima incidentnih i akcidentalnih situacija, a u
vježbama sudjeluju svi zaposlenici, ali i potencijalni sudionici intervencija iz vanjskih
81
ustanova. Vježbe ujedno predstavljaju jednu od podloga temeljem koje se utvrđuju eventualni
nedostatci kao i potreba za izmjenama u sustavu sigurnosti tvrtke.
Parametri i oprema koji se koriste pri osiguravanju postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“
tvrtke Crodux plin d.o.o. biti će detaljno opisani u poglavlju 5.
4.5. Dodatne informacije vezane uz mogućost izbijanja domino efekta
Mogućnost domino-učinka između spremnika UNP-a (i plinskih instalacija opasne tvari) je
mala, a postoji tek kod eksplozije spremnika ili cisterne koja UNP pretače i nekontroliranog
požara u području operatera (za što objektivno nema uvjeta) i tada su mogući i požari
kontaktnog područja.
82
5. MJERE ZAŠTITE I INTERVENTNE MJERE ZA OGRANIČAVANJE
POSLJEDICA NESREĆE
U dokumentima koji su sastavni dio Sustava upravljanja sigurnosću obuhvaćene su i
razrađene sve mjere i postupci koji osiguravaju da do velike nesreće prvenstveno ne dođe, a
ako i dođe da se posljedice svedu na najmanju moguću mjeru, odnosno da se i u slučaju nekog
incidenta isti ne razvije u nesreću velikih razmjera. Na postrojenju „Poslovna jedinica
Posedarje“ koriste se tehnologije i oprema koja može osigurati pouzdani rad postrojenja, te se
poduzimaju kontinuirane mjere usmjerene na poboljšanje i unapređenje kvalitete osiguranja
postrojenja, a što je vidljivo iz svih dokumenata uspostavljenih u Sustavu upravljanja
sigurnošću.
Preventivnim mjerama za suzbijanje rizika od velikih nesreća (dokumentirano i kroz SUS)
ograničiti će se posljedice velikih nesreća na najmanju moguću mjeru.
Spremnici za UNP i tlačna oprema redovito se kontroliraju i ispituju (posebno
ispitivanja na tlak, stupanj korozije i debljine stijenki spremnika),
Provode se redovita ispitivanje hidrantske mreže, električnih instalacija, strojeva i
uređaja, gromobranske instalacije,
Izvedeni su evakuacijski putovi koji su uređeni i održavaju se,
Određeni su zaposlenici zaduženi za poslove zaštite od požara (1 prof. djelatnik-
vatrogasac),
Na portirnici je osigurana kontrola ulaza i izlaza i čuvarska služba u vremenu od 0 –
24 h, zaštitarska fima Securitas provodi nadzor i zaštitiu od ponedjeljka do petka u
periodu od 22 do 06 sati, te od subote do ponedjeljka u periodu od 14 do 06 sati.
Udaljenosti između spremnika su veće od propisanog minimuma od 2 m,
Instalacija ima sigurnosnu, zapornu i mjernu opremu,
Spremnici su valjkastog oblika i postavljeni su tako da podnice spremnika u slučaju
eksplozije ne ugrožavaju susjedne spremnike i građevine, Spremnici su zaštićeni od
udara vozila,
Osiguran je pristup za vatrogasna vozila iz dva pravca, te kompletan kružni tok m/v,
Spremnici su zaštićeni gromobranskom instalacijom od udara groma,
Po pogonima postoje sprinkleri za hlađenje spremnika i tuševi za ispiranje,
Postoji potreban broj ormarića za pružanje prve pomoći i sanacijska sredstva za slučaj
prolijevanja opasne tvari,
Redovito se provodi osposobljavanje radnika za rad na siguran način prilikom
zaposlenja, kod promjena u procesu rada i/ili kod promjene radnog mjesta. Provode se
redoviti liječnički pregledi, kao i periodični pregledi za radna mjesta s posebnim
uvjetima rada.
Radnici su osposobljeni za početno gašenje požara,
Pregled i servisiranje vatrogasnih aparata obavlja se u propisanim rokovima, te se o
tome vodi evidencija,
Prostori u kojima se može pojaviti eksplozivna atmosfera u mjeri da ugrožava
sigurnost i zdravlje radnika označeni su znakovima upozorenja,
Ustrojena je interventna ekipa za djelovanje u slučaju bilo kakve nesreće,
83
Prilikom punjenja/pražnjenja auto cisterni provode se propisane sigurnosne mjere.
Pretakališta su opremljena uređajima za gašenje požara (sprinklerima, stabilnom
instalacijom za zaštitu od požara),
Stabilni sustavi za hlađenje i polustabilni sustavi za gašenje požara na skladišnom
prostoru,
Stabilni sustav za hlađenje i polustabilni sustav za gašenje požara spremnika,
Izvršena je Procjena ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija, te napravljeni
Planovi,
Donesen je Pravilnik o zaštiti od požara,
Postoji i uvježbavaju se radnje prema Planu evakuacije i spašavanja za Poslovnu
jedinicu Posedarje,
Provodi se ispitivanje i nadzor sve tehnološke opreme koja se koristi ili dolazi na
uporabu u Terminal UNP-a.
U sklopu preventivnih mjera ustrojen je i sustav za gašenje požara:
Vanjska hidrantska mreža,
Stabilni sustav za gašenje raspršenom vodom.
84
5.1. Opis opreme u postrojenju korištene za ograničavanje posljedica velikih nesreća na
ljudsko zdravlje i okoliš
Sustav zaštite od požara usklađen je sa razinom požarne ugroženosti objekta, a sastoji se od
slijedećih elemenata:
Svi skladišni objekti povezani su internim prometnicama koje su ujedno i požarne,
Razvedena je podzemna vanjska hidrantska mreža,
Unutar skladišta postavljeni su aparati za gašenje požara S-9 i S-50.
Opskrba vodom
Proračun potrebnih količina vode za zaštitu od požara izrađen je na osnovu tehnoloških
uvjeta, a sukladno važećim propisima. Potrebni kapaciteti pumpi i količine kao i rezerve vode
za dva sata gašenja su određene uzevši u obzir zadnju fazu gradnje i moguće proširenje
skladišta UNP-a u bocama na neizgrađeni dio parcele koje za sada nije u planu.
Za potrebne količine i tlakove vode za zaštitu od požara pojedinih objekata hidrauličnim
proračunom su određeni potrebni promjeri cjevovoda hidrantske mreže i stabilne instalacije za
punilište punilište kamionskih cisterni .
Sustav zaštite od požara dimenzioniran je za slučaj najnepovoljnijeg požara koji se može
dogoditi, a to je požar na nekom od nadzemnih spremnika UNP-a ili punionici boca sa
skladištem boca UNP-a.
Sukladno Zakonu za zaštitu od požara, nakon izgradnje protu požarnog sustava izvršena su
funkcionalna ispitivanja instalacija s odgovarajućim mjerenjima radne protočne količine i
raspoloživog dinamičnog tlaka vode za zaštitu od požara.
Svi izračuni potrebnih količina vode za vatrozaštitu, te ostali čimbenici vatrogasne zaštite u
skladu su sa sljedećim propisima:
1. Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara („Narodne novine“ broj 8/06),
2. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj 108/95, 56/10).
Snabdijevanje vodom za gašenje požara organizirano je iz namjenski stvorene akumulacije
vode sa pripadajućim pumpama. Navedeni izvor predstavlja dovoljnu količinu vode za
potrebe gašenje požara hidrantskom mrežom.
Pumpno postrojenje hidrantske mreže
Pumpno postrojenje smješteno je u zasebnom objektu, a sastavljeno je od višestupanjske
pumpe sa ekspanzijskim posudama, te pripadnim cjevovodima, zapornim i elektromagnetskim
ventilima, te kontrolnom mjernom i sigurnosnom armaturom.
Unutar postojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ postavljena je snažna hidrantska mreža s
hidrantima minimalnog kapaciteta 600 l/min.
Zaštita od požara na postojenju “Poslovna jedinica Posedarje“
1. 11 hidranta minimalnog kapaciteta od 600 l/min=1200 l/min,
2. Prijevozni vatrogasni aparat za gašenje požara S-50, 5 kom,
3. Vatrogasni aparat za gašenje požara S-9, 10 kom.
85
Zaštita od požara punionice boca sa skladištem boca
1. Dva hidranta minimalnog kapaciteta 600 l/min=1200 l/min,
2. Vatrogasni aparati za gašenje požara S-9 – 6 kom.
Zaštita od požara pumpno-kompresorskih stanica UNP-a
1. Stabilna instalacija za hlađenje,
2. Dva hidranta minimalnog kapaciteta 600 l/min=1200 l/min,
3. Vatrogasni aparat za gašenje požara S-50 i S-9.
Zaštita od požara pretakališta kamionskih cisterni
1. Stabilna instalacija za hlađenje,
2. Dva hidranta minimalnog kapaciteta 600 l/min=1200 l/min,
3. Vatrogasni aparat za gašenje požara S-50 i S-9.
Zaštita od požara drugih objekata na postrojenju
Baterija horizontalnih nadzemnih spremnika 6x86m3
1. Stabilna instalacija za hlađenje,
2. Tri hidranta minimalnog kapaciteta 600 l/min=1800 l/min,
3. Vatrogasni aparat za gašenje požara S-50 – 3 kom
Baterija horizontalnih nadzemnih spremnika 2 x 150m3
1. Stabilna instalacija za hlađenje,
2. Dva hidranta minimalnog kapaciteta 600 l/min=1200 l/min,
3. Vatrogasni aparat za gašenje požara S-50 – 2 kom i S-9
Na lokaciji terminala izgrađena je vatrogasna crpna stanica. U vatrogasnu pumpaonicu su
postavljene tri pumpe (dvije radna i rezervna), svaka kapaciteta po 150 m3/h što zadovoljava
kapacitet potrebne vode. Voda se crpi potopnim pumpama iz jezera.
Rukovođenje početnim interventnim mjerama podrazumijeva:
a) hitnu procjenu ugroženosti osoblja i građana, te planiranje početnih akcija (početnim
interventnim mjerama na razini postrojenja, prvenstveno rukovodi voditelj poslovne
jedinice - u slučaju njegove nedostupnosti, rukovođenje preuzima sljedeći sa liste navedeni
u Tablici 10.
b) prema procjeni stanja, obavješćivanje Županijskog Centra 112 (112);
c) obavješćivanje i izdavanje zadataka voditeljima grupa radnika tvrtke koji sudjeluju u
intervenciji;
d) koordiniranje rada grupa radnika;
e) određivanje zadataka drugim prisutnim osobama koje sudjeluju u intervenciji;
f) ukoliko je moguće, organiziranje osiguranja ugroženog područja do dolaska policije
(osiguranje područja podrazumijeva osobe koje bi upozoravale i onemogućavale ulazak na
ugroženo područje osobama koje ne sudjeluju u intervenciji);
86
Telefonski brojevi županijskih institucija koje sudjeluju u provedbi interventnih mjera su
Županijske komunikacijske jedinice:
112 - Županijski centar 112,
192 - Operativno dežurstvo u županijskoj policijskoj upravi.
Županijske interventne jedinice:
193 - Vatrogasni operativni centar Zadar,
194 - Hitna medicinska pomoć.
U slučaju manje industrijske nesreće, koje imaju manje i lokalizirane posljedice i koje
postrojenje može riješiti vlastitim osobljem, opremom i sredstvima, angažira se Tim za
provođenje postupaka kod velike nesreće, oprema i sredstva unutar postrojenja kojima se
provode mjere zaštite, odnosno sprečavanje širenja posljedica industrijske nesreće. U tom
slučaju postupak je sljedeći:
Zaustavljanje postrojenja i prekid svakog tehnološkog procesa,
Spašavanje ugroženih ljudi i imovine,
Sprečavanje širenja nesreće,
Slaganje ekipe za spašavanje prema Planu evakuacije i spašavanja,
Postupanje prema ostalim važećim propisima.
U slučaju velike industrijske nesreće koja ima znatno ozbiljnije posljedice po okoliš,
zdravlje ljudi i materijalna dobra, te moguće van-lokacijske posljedice i koja se ne može
riješiti vlastitim osobljem i sredstvima, voditelj poslovne jedinice odmah obavještava ŽC 112
koji obavještava ostale nadležne službe i institucije te po potrebi poziva vanjske stručne
tvrtke ovlaštene za poslove sanacije.
Istovremeno se unutar postrojenja u pripravnost stavlja Tim za provođenje postupaka kod
velike nesreće i educirani djelatnici na provođenju gore navedenih postupaka i mjera zaštite,
sprečavanje širenja nesreće i gašenja požara (kao i u slučaju manje industrijske nesreće).
Interventne mjere za sprečavanje industrijskih nesreća sa ukapljenim naftnim plinom
(propan – butan)
UNP vrlo brzo isparava i nastaje lako zapaljiv plin. Plin je teži od zraka, te se stoga može
znatno raširiti i doseći neki od izvora paljenja, koji može izazvati zapaljenje para unatrag sve
do izvora plina. Kontakt vrlo hladnog UNP-a sa vodom može izazvati burnu reakciju (vrenje)
i brzo isparavanje zbog velike temperaturne razlike. Ukoliko je voda vruća postoji i
mogućnost eksplozije. U slučaju da voda uđe u spremnik sa UNP-om može doći do eksplozije
uslijed povećanja pritiska.
Postupci u slučaju požara:
˗ Spremnike (boce) s UNP-om ukloniti iz zone opasnosti, ako to nije moguće, polijevati
ih raspršenom vodom sa što veće udaljenosti.
˗ Uvijek se treba udaljiti što je moguće više od spremnika zahvaćenih vatrom.
˗ U slučaju da iz smjera spremnika dopiru povišeni tonovi iz sigurnosnih ventila ili ako
spremnik promijeni boju potrebno je udaljiti se odmah što više zbog mogućnosti
eksplozije spremnika.
87
˗ U slučaju da je spremnik ugrožen požarom treba izvršiti izolaciju područja sa
radijusom od 1 200 m, te treba razmotriti provođenje evakuacije ljudi sa danog
područja.
Gašenje požara: Manji požar se može gasiti sa suhim kemijskim sredstvima ili sa CO2. Veći
požar se može gasiti sa vodenim sprejom. Voda se koristi za hlađenje spremnika, a treba je
primijeniti u obliku fino raspršenih kapi sa što veće udaljenosti.
U slučaju vrlo velikih požara treba koristiti držače cijevi i drugu opremu namijenjenu za
gašenje požara bez neposrednog prisustva ljudi, a ako to nije moguće, povući se i pričekati da
se požar smanji.
Zaštita od eksplozije: se sastoji u sprečavanju nastanka koncentracija para unutar granica
eksplozivnosti te u sprečavanju dodira para sa izvorima zapaljenja tj. raznim konstrukcijskim i
organizacijskim rješenjima koja onemogućavaju nastanak eksplozije.
Postupci u slučaju razlijevanja:
Odmah izolirati područje u svim smjerovima od 50 m do 100 m, te ne dozvoliti neovlaštenim
osobama da uđu u to područje:
kod razlijevanja velikih količina UNP-a treba razmotriti evakuaciju u smjeru vjetra do
najmanje 800 m,
osobe koje poduzimaju akcije moraju se uvijek postaviti tako da vjetar ne donosi do
njih opasne pare,
treba odmah zaustaviti rad motora, isključiti električnu struju u zoni opasnosti,
ugasiti i onemogućiti sve izvore paljenja (otvorena vatra, pušenje, iskrenje i sl.),
ugasiti i ukloniti sve izvore paljenja u zoni opasnosti, pa čak i ako su na većoj
udaljenosti,
pokušati zatvoriti curenje - ispuštanje priručnim sredstvima (iskoristiti efekt
pothlađivanja ekspanzijom, Joul - Thompsonov efekt),
u stambenim i industrijskim područjima zatvoriti i zabrtviti sve otvore i prostorije koje
se nalaze ispod razine zemlje (zbog svoje težine ponaša se kao tekućina),
za toplog i vrućeg vremena treba osigurati veliku sigurnosnu zonu,
spriječiti razlijevanje plina na veću površinu, ulazak u kanalizaciju, podrume, jame,
bunare i vodotoke (jakim mlazovima vode, zemljanim nasipima ili prekopima),
voditi računa o jakosti vjetra i zračnom vrtloženju,
mjeriti koncentraciju plina u odnosu na granice eksplozivnosti,
upotrebljavati neiskreći alat,
sva oprema kojom se rukuje mora biti uzemljena,
ne dodirivati ni hodati kroz proliveni UNP.
Opasnost za zdravlje
Koncentracije veće od 10% uzrokuju vrtoglavicu i mučninu u roku par minuta. Koncentracije
od oko 1% uzrokuju isto u roku od 10-tak minuta. Visoke koncentracije uzrokuju asfiksiju,
pospanost, vrtoglavicu, nesvjesticu, a mogu uzrokovati i hipoksiju. U tekućem stanju u dodiru
s kožom izaziva smrzavanje kože (smrznuti dijelovi tijela su bijelo obojeni).
88
Prva pomoć
Opće mjere
U slučaju udisanja plina unesrećenu osobu treba odmah izvesti na svježi zrak i po
potrebi primijeniti umjetno disanje i masažu srca, te transportirati do najbliže
medicinske ustanove.
U slučaju prskanja plina u oči potrebno je čistim prstima razmaknuti kapke i obilno
ispirati s vodom najmanje 15 minuta. Pokriti oko sterilnom gazom i transportirati do
najbliže medicinske ustanove radi dodatne obrade.
Udobno smjestiti i olabaviti stegnute dijelove odjeće. Odjeću natopljenu plinom
odmah skinuti (to se odnosi i na cipele i na čarape).
Dio tijela koji je bio u doticaju s tekućim plinom oprati sapunom i isprati većom
količinom vode.
U slučaju polijevanja zamrznuta i priljepljena odjeća za kožu se ne skida već se u
odjeći ide pod vodu. Kada se odječa potpuno odmrzne i odlijepi od kože tek onda se
skida, te započinje dekontaminacija kože.
Unesrećenu osobu treba utopliti i osigurati joj potreban mir do dolaska medicinskog
osoblja.
Zdravstveno osoblje obavijestiti kojim plinom je osoba unesrećena.
Dodir s kožom: mjesta dodira operite sapunom i isperite temeljito tekućom vodom. Ukoliko
iritacija ne prestane poslije pranja, trebate potražiti liječničku pomoć. U slučaju da je došlo do
smrzavanja, rane od smrzavanja i smrznute dijelove tijela ne trljati, nego previti sterilnom
gazom i hitno potražiti liječničku pomoć.
Osobna zaštitna sredstva:
za zaštitu dišnih organa: Zaštitna maska s filterom, štitnik za lice, izolacijski aparat
s komprimiranim zrakom.
za zaštitu ruku: Rukavice od nitrilne gume
za zaštitu očiju: Vizir
za zaštitu kože i tijela: Zaštitna odjeća, čizme
89
5.2. Organizacija uzbunjivanja i intervencije
Svaki radnik i/ili očevidac koji je primijetio nastanak nesreće dužan je „shut down“ sklopkom
isključiti rad postrojenja ili o tome odmah obavijestiti voditelja poslovne jedinice. Sve radnje
se dalje odvijaju prema Shemi obavješćivanja s kojom su upoznati svi radnici i koja se nalazi
na vidljivim mjestima. Uz Shemu se nalazi i adresar uključenih aktivnih sudionika u slučaju
nesreće.
Shema obavješćivanja
DUZS - Područni ured za zaštitu i spašavanje Zadar (PU ZS), Andrije Hebranga 11. 23 000
Zadar, pročelnik Siniša Filipović, tel 023/230-453 ; Županijski centar 112 Zadar, tel 112 i
023/230-433; Odjel za preventivne i planske poslove Miroslav Andrić, dipl.ing.
SADRŽAJ OBAVIJESTI UPUĆENE DRŽAVNIM KOMUNIKACIJSKIM JEDINICAMA:
- IME/NAZIV FIZIČKE ILI PRAVNE OSOBE KOJA JE DOSTAVILA OBAVIJEST
- DATUM I VRIJEME KADA JE PRIMIJEĆEN IZNENADNI DOGAĐAJ
- JEDNOSTAVNO OBJAŠNJENJE AKTIVNOSTI KOJE SE ODVIJAJU UNUTAR
POSTROJENJA
- POGOĐENO PODRUČJE
- PRIRODU OPASNOSTI OD VELIKE NESREĆE U POSTROJENJU UKLJUČUJUĆI I
NJIHOVE MOGUĆE UČINKE NA STANOVNIŠTVO I OKOLIŠ
- JAČINU I OPSEG IZNENADNOG DOGAĐAJA
- PODATKE O IZVORU ILI MOGUĆEM IZVORU IZNENADNOG DOGAĐAJA
90
Prilikom izvješćivanja potrebno je prednost dati načinu izvješćivanja kod kojeg su uključene
nadređene osobe, osim u iznenadnom slučaju velike opasnosti kada su nadređene osobe
nedostupne:
1. Normalni tok izvješćivanja
2. Tok izvješćivanja u slučaju nedostupnosti odgovornih osoba
Tim za provođenje postupaka kod velike nesreće zadužen je za provođenje interventnih mjera
u slučaju velike nesreće:
Tablica 10. Tim za provođenje postupaka kod velike nesreće
R.br. Funkcija Radno mjesto Telefon
1. Rukovoditelj Voditelj poslovne jedinice
Posedarje
023/319-706 (fax 707)
091/4641-206
2. Dežurni porta Djelatnik
osiguranja/Securitas
023/319-706
3. Osposobljeni
djelatnici
Voditelji smjena 091/4641-207
091/4641-205
Dužnosti članova Tima za provođenje postupaka kod velike nesreće su:
I. Voditelj tima
Određuje sastav Tima za provođenje postupaka kod velike nesreće,
U slučaju incidentne situacije ili nesreće provjerava da li je provedeno zaustavljanje
postrojenja i prekid svakog tehnološkog procesa i to učiniti ako već nije učinjeno,
Sprovodi propisane mjere zaštite na radu i protupožarne zaštite u kompletnoj
djelatnosti gospodarenja opasnim tvarima,
Osigurava sprečavanje širenja nesreće,
Organizira ekipu za spašavanje prema Planu evakuacije i spašavanje,
Potiče, razmatra i odobrava moguća poboljšanja mjera sigurnosti, te vlastitim
primjerom zalaganja za dobrobit ljudi i okoliša motivira zaposlenike,
Osigurava potrebna materijalna sredstva u skladu s ovlastima,
Osigurava dosljedno provođenje zakonskih propisa i provođenje mjera u skladu s njima,
Dužan je poznavati svoje zakonske obveze i ovlasti.
II. Zamjenik voditelja i članovi tima za provođenje postupaka kod velike nesreće
Provode mjere predložene od poslodavca (određivanje potrebnih sredstava,
organizacija osposobljavanja i sl.),
Potiču i razmatraju moguća poboljšanja mjera sigurnosti, te vlastitim primjerom
zalaganja za dobrobit ljudi i okoliša motiviraju ostale zaposlenike,
Osiguravaju dosljedno provođenje zakonskih propisa i provođenje mjera u skladu s njima,
Provjerava da li podređeni zaposlenici provode mjere zaštite od požara i zaštite na radu,
Vode brigu o protupožarnoj opremi,
Poduzimaju mjere za sprječavanje daljnjih iznenadnih događaja,
Pomažu drugim odgovornim osobama u akciji evakuacije i spašavanja, odnosno
pružanja prve pomoći te gašenju požara,
91
Na licu mjesta utvrđuju koje mjere treba poduzeti da se spase zaposlenici koji se nisu
mogli evakuirati nakon nastupa iznenadnog događaja,
Spriječavaju svako samovoljno ponašanje pojedinih zaposlenika,
Svaki zaposlenik je dužan postupati u skladu sa zakonskim obvezama,
Svaki zaposlenik je dužan pažljivo i svjesno postupati sa opasnim tvarima,
Obvezni su svoje dužnosti obavljati savjesno, ni na koji način ne stvarajući ni
minimalnu mogućnost za izazivanje akcidenta,
Dužni su obnavljati i proširivati svoje znanje iz zaštite na radu i zaštite od požara i zaštite okoliša,
Trebaju biti spremni za sprječavanje i smanjivanje posljedica izvanrednog događaja,
Dužni su obratiti pažnju na sumnjive i nesavjesne osobe i događaje i o tome izvijestiti
nadređene,
Dužni su odmah reagirati (alarmiranje i poduzimanje odgovarajućih aktivnosti) na bilo
kakvu pojavu opasnosti glede izazivanja izvanrednog događaja.
Informiranje javnosti
Crodux plin d.o.o. – Sektor UNP-a postrojenje „Poslovna jedinica Posedarje“, dužan je
javnosti dati informacije u slučaju opasnosti i u slučaju velike nesreće. Ta obavijest, prema
Uredbi, mora sadržavati slijedeće podatke:
1. Naziv tvrtke operatera i adresu postrojenja,
2. Podatke o osobama koje su u tvrtki zadužene za dostavu informacija javnosti u svezi
postrojenja i opasnosti od velike nesreće,
3. Da operater podliježe obvezama propisanim ovom Uredbom te da je nadležnim
tijelima javne vlasti dostavio Obavijest o prisutnosti opasnih tvari u postrojenju,
odnosno da je pribavio suglasnost na Izvješće o sigurnosti,
4. Jednostavno objašnjenje aktivnosti koje se odvijaju unutar postrojenja,
5. Uobičajeni naziv ili opći naziv razreda opasnosti tvari i preparata u postrojenju koji bi
mogli izazvati veliku nesreću te opis njihovih osnovnih opasnih značajki,
6. Prirodi opasnosti od velikih nesreća u njegovom postrojenju uključujući i njihove
moguće učinke na stanovništvo i okoliš,
7. Načinu upozoravanja i daljnjeg obavještavanja pogođenog stanovništva u slučaju
velike nesreće,
8. Radnjama koje bi pogođeno stanovništvo moralo poduzeti i obrascima ponašanja koje
bi trebalo usvojiti u slučaju velike nesreće,
9. Da operater na mjestu događaja mora organizirati odgovarajuće aktivnosti,
prvenstveno povezivanje i suradnju s hitnim službama i interventnim postrojbama,
kako bi se mogao nositi s velikim nesrećama, a njihove učinke svesti na najmanju
moguću mjeru,
10. Da je uputa na vanjski plan intervencija sastavljena kako bi se svladali svi učinci
nesreće izvan mjesta događaja, te da se u slučaju nesreće moraju uvažavati sve upute i
zahtjevi interventnih postrojbi i hitnih službi,
11. Gdje se mogu dobiti daljnje relevantne informacije, ovisno o uvjetima povjerljivosti
utvrđenim važećim zakonodavstvom Države.
Za informiranje javnosti u slučaju nastanka velike nesreće ovlašten je Predsjednik Uprave.
Obavijest se daje kao pismeno priopćenje koje se priprema zajedno s drugim odgovornim
djelatnicima (rukovoditelji i specijalisti za tehničku zaštitu i zaštitu okoliša). Pismeno
priopćenje se daje putem medija i objavljuje na internetskoj stranici.
92
Postrojenje ima definiran Tim za provođenje postupaka kod velike nesreće za provođenje
interventnih mjera u slučaju pojave industrijske nesreće ili drugog izvanrednog događaja, kao
i organizaciju provođenja interventnih mjera.
5.3. Opis vanjskih i unutarnjih raspoloživih sredstava
U tablici 11. dan je popis sve opreme i sredstava koja stoje na raspolaganju u postrojenju u
slučaju pojave industrijske nesreće koja može imati posljedice na zdravlje ljudi i okoliš.
Tablica 11. Oprema i sredstva za provođenje interventnih mjera i spašavanje
Zaštitna oprema i sredstva Količina Provjera ispravnosti napomena
PP aparati, S-9 10 kom Jednom godišnje Ovlaštena institucija
PP aparati S-50 5 kom Jednom godišnje Ovlaštena institucija
Nosila za ozlijeđene osobe 2 kom Redoviti pregled Ovlaštena institucija
Stabilni sustav za gašenje i
hlađenje
6 kom Redoviti pregled
Hidrantski ormarići sa 2
“c”cijevi
16 kom Jednom godišnje Ovlaštena institucija
Mlaznice promjera 50 mm 2 kom Redoviti pregled
Prijelaznice B/C, 3 ključa ABC
u svakom ormariću
3 kom Redoviti pregled
Radni alat, posude, pribor
Zaštitna odjeća - pamučna
radna odjeća dugih rukava i
nogavica, antistatička (HRN
EN 340)
3 kom Redoviti pregled Nabava svake godine
Zaštitne cipele 1 kom Redoviti pregled Nabava svake godine
Gumene čizme - antistatičke
(HRN EN 13832).
1 kom Redoviti pregled Nabava svake tri
godine
Zaštitne rukavice od nitrilne
gume (HRN EN 420, HRN EN
374-1; HRN EN 374-2; HRN
EN 374-3; HRN EN 374-4).
1 kom Redoviti pregled Nabava svaka dva
mjeseca
Vizir (HRN EN 166) 8 - 10 kom Redoviti pregled Nabava po potrebi
Zaštitnu masku (HRN EN 136)
s filtrom „AX“ (HRN EN
14387)
6 - 8 kom Redoviti pregled Nabava po potrebi
Samostalni uređaj za disanje s
otvorenim krugom sa stlačenim
zrakom (HRN EN 137).
1 kom Redoviti pregled
Transportna vozila Jednom godišnje Ovlaštena institucija
93
Vatrogasni aparati
Izbor vatrogasnih aparata vrši se prema Pravilniku o održavanju i izboru vatrogasnih aparata
(„Narodne novine“ broj 101/11 i 74/13). Potreban broj, vrsta i sadržaj vatrogasnih aparata
određuje se sukladno klasi požara koji može nastati u građevini, požarnim opterećenjima i
površinom građevine, a iskazani su i u Procjeni ugroženosti od požara.
Broj, tip i kapacitet vatrogasnih aparata:
PP aparat na prah S -9, 10 komada,
PP aparat na prah S -50, 5 komada.
U slučaju velike nesreće izazvane požarom na postrojenju mogu se angažirati slijedeće
operativne snage:
1. Vatrogasna zajednica Zadarske županije,
2. Javna vatrogasna postrojba Grada Zadra,
3. Dobrovoljno vatrogasno društvo Posedarje,
4. Zavod za hitnu medicinu Zadarske županije,
Uz navedene snage mogu se angažirati i policijski službenici Policijske uprave Zadarske, II
Policijska postaja Zadar.
Javna vatrogasna postrojba Grada Zadra ima sjedište u Zadru, Put Murvice 24, što je oko 15
km udaljenosti od Terminala Poslovne jedinice Posedarje. Ima 100 zaposlena operativna
profesionalna vatrogasca. Od materijalno-tehničkih sredstava za izlazak na mjesto nesreće
raspolaže sa:
- navalnim vozilom sa 3 500 l vode i pjene 300 l sa svom pripadajućom opremom,
- navalnim vozilom sa 2 500 l vode i pjene 2x200 l sa svom pripadajućom opremom,
- navalnim vozilom sa 3 800 l vode i pjene 200 l sa svom pripadajućom opremom,
- vozilom cisterna sa 8 000 l vode – 2 komada,
- vozilom cisterna sa 4 000 l vode,
- kemijskim vozilom za gašenje vodom sa 5 000 l, pjenom 500 l i prahom sa 250 kg
praha i svom pripadajućom opremom,
- šumskim vozilom sa 2 700 l vode,
- vatrogasnim autoljestvama,
- vozilom za tehničke intervencije sa svom pripadajućom opremom,
- ostala popratna vozila (kombi vozilo za prijevoz ljudi i opreme),
- odijelima za potpunu zaštitu vatrogasaca.
94
5.4. Opis tehničkih i netehničkih mjera važnih za ograničavanje učinka velike nesreće
U sklopu mjera važnih za ograničavanje učinka velike nesreće posebno se naglašavaju
periodičke vježbe zaštite i spašavanja sukladno Unutarnjem planu i Izvješću o sigurnosti,
Planu evakuacije i spašavanja prema Zakonu o zaštiti na radu i Zakonu o zaštiti od požara.
Vježbe se redovito provode prema unaprijed osmišljenim scenarijima incidentnih i
akcidentalnih situacija, a u vježbama ukupno sudjeluju svi zaposlenici, ali i potencijalni
sudionici intervencija iz vanjskih ustanova. To je ujedno i jedan od najboljih načina
osposobljavanja djelatnika za postupanje u takvim situacijama te za njihovo upoznavanje s
potencijalima, mogućnostima i obvezama u svezi sa sustavom sigurnosti (tehničkim,
organizacijskim i materijalnim aspektima) na postrojenju „Poslovna jedinica Posedarje“.
Raspoloživa vanjska i unutrašnja sredstva, koja se mogu angažirati u slučaju pojave nesreće,
ovise o obimu te nesreće, a dana su u poglavlju 5.3.
95
6. ZAKLJUČAK
Područje postrojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ nalazi se na k.č. br. 660/23 k.o. Islam
Latinski na području Općine Posedarje u Zadarskoj županiji.
Na području postrojenja skladišti se 371,65 t UNP-a. Prema članku 5. Priloga IA dio 2. točka
18 Uredbe o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvar („Narodne novine“ broj
44/14 - u daljnjem tekstu Uredba) postrojenja u kojima se nalazi 200 t UNP-a i više svrstavaju
se u viši razred postrojenja. Prema članku 15. Uredbe za navedenu količinu operater je u
obvezi izraditi Izvješće o sigurnosti.
Operater je izradio Politiku sprečavanja velikih nesreća koja je obvezujuća za sve zaposlenike
i kooperante. Sustav sigurnosti se bazira na tehničkim mjerama zaštite ugradnjom opreme s
tehničkim rješenjima vezanim za sigurnost rada postrojenja, na što se nadograđuju
organizacijske mjere zaštite koje osiguravaju učinkovit rad djelatnika. Sva se oprema redovito
ispituje i održava u ispravnom i funkcionalnom stanju unutar roka predviđenog zakonskim i
podzakonskim aktima, te temeljem internih akata operatera. Navedeni dokumenti se nalaze u
Sustavu upravljanja sigurnošću i prema potrebi se ažuriraju.
Lokacija područja postrojenja se nalazi između naselja Islam Latinski na istoku, naselja
Grgurice na sjeveroistoku, naselja Poličnik na zapadu i naselja Rupalj na jugozapadu.
Prema prostornom planu uređenja Općine Posedarje postojenje se nalazi u zoni namjene –
pretežito industrijska – postojeća i planirana.
Za postrojenje su ishođene sve dozvole: lokacijska, građevinske dozvole i uporabne dozvole.
Na postrojenju “Poslovna jedinica Posedarje“ obavljaju se poslovi: punjenje UNP-a u
spremnike 86 m3 i 150 m
3 iz autocisterne, punjenje autocisterne iz spremnika, punjenje boca i
skladištenje boca.
Osnovni kriterij za utvrđivanje dijelova područja postojenja i aktivnosti koje bi mogle
predstavljati rizik za nastanak velike nesreće je količina od 5% granične količine opasne tvari
utvrđene u Prilogu I.A, dio 2. stupac 3. točka 18. Uredbe. Granična količina opasne tvari je
200 t, a 5% od 200 t je 10 t opasne tvari (ukapljenog naftnog plina). Objekti koji bi mogli
predstavljati rizik su spremnici UNP-a (8 spremnika), auto pretakalište i punionica boca.
Spremnici UNP-a (2 kom volumena 150 m3 i 6 kom volumena 86 m
3) su cilindrični,
nadzemni, na armiraobetonskim temeljima.
Pretakanje UNP-a iz autocisterni u spremnike i obrnuto obavlja se primarmo kompresorom, a
sekundarno pumpama. Tehnološki postupak skladištenja UNP-a na području postrojenja
započinje pretakanjem UNP-a iz autocisterni u spremnike 86 m3 i 150 m
3. Kasnije se provodi
i pretakanje UNP-a u autocisterne namjenjene opskrbi tržišta ili punjenje boca za UNP (7.5,
10 i 35 kg težine) također za opskrbu tržišta.
96
Na lokaciji postojenja „Poslovna jedinica Posedarje“ skladišti se UNP. Maksimalna očekivana
količina opasne tvari na lokaciji iznosi 371,65 t UNP-a.
Ukapljeni naftni plin je dominantno smjesa propana i butana koji se u normalnim uvjetima
nalazi u spremnicima pod tlakom koji je u tom stanju bezbojna tekućina, bez mirisa, stabilna
pri propisanim uvjetima skladištenja. Teži je od zraka, pa se može širiti kanalima, drenažnim
sustavima i sličnim prostorima dalje od mjesta ispuštanja te uzrokovati požare. Kod istjecanja
ukapljenog plina dolazi do specifičnih pojava. Zbog visokog tlaka plin je u tekućem stanju, a
nakon izlijevanja iz spremnika naglo hlapi, te dolazi do naglog vrenja tekućeg plina odnosno
naglog isparavanja zbog čega dolazi do pjenjenja sadržaja spremnika, te u spremniku nastaje
mješavina plina i sitnih kapi tekućeg plina (aerosol). Zbog istoga se u atmosferu oslobađa
aerosol iz kojeg naknadno hlapi plin iz kapljica, te nastaje tzv. 2 fazno hlapljenje. Aerosol se
ponaša kao oblak teškog plina, temperatura unutar istoga je niska zbog isparavanja plina iz
kapljica, te distribucija može biti znatno veća od isparavanja ne ukapljenog plina.
U redovnom radu tehnološkog procesa, uz postupanje po uputama za siguran način rada i
pridržavanje mjera zaštite te redovitog i propisnog održavanja uređaja, objekata i strojeva za
rad, ne bi smjelo dolaziti do nastanka velike nesreće. Mjesta na kojima može doći do
potencijalne nesreće su prostori za skladištenje plina tj. spremnici UNP-a, auto pretakalište i
punionica boca.
Operater ima izrađenu procjenu rizika koju je izradila tvrtka Vizor d.o.o. u kojoj su obrađena
mogući scenariji velike nesreće i alternativni scenarija za 3 utvrđene kritične točke na kojima
može doći do nesreće.
Uzrokom opasnosti smatra se događaj, poremećaj u procesu ili pak propust djelatnika uslijed
kojih se može osloboditi opasna tvar ili tvari koje mogu uzrokovati opasnost te može doći do
povezivanja u uzročno – posljedični lanac događaja koji, iako svaki sam za sebe ne
predstavljaju dovoljan uzrok ugrožavanja, uslijed pretpostavljenog povezivanja događaja
predstavljaju realnu opasnost.
Worst-case odnosno najgori mogući slučaj u postrojenju operatera svakako predstavlja
nekontrolirani požar velikih razmjera koji bi obuhvatio i spremnike UNP-a, punionicu
plinskih boca, pretakalište auto-cisterne i ostala područja postrojenja, te bi ugrozio radnike u
postrojenju, okolno područje i interventne snage, ali i stvorio toksični oblak koji bi
ekspandirao i van perimetra postrojenja operatera – niz vjetar!
Zone ugroženosti za identificiranu opasnu tvar u malim količinama (UNP) obuhvaćaju
područja ozbiljne ugroze života i zdravlja ljudi-prije svega radnika operatera.
Maksimalni dosezi učinka nesreće su veći, ali ne stvaraju trajne/ozbiljne učinke ili posljedice,
a ovisni su o fizičkim preprekama u području, smjera vjetra i drugih promjenjivih čimbenika.
Zona ugroženosti za scenarij zapaljenja autocisterne u fazi pretakanja UNP-a u nadzemne
spremnike, dana je teoretski i bez utjecaja prepreka i drugih okolnosti. Zona ugroženosti
obuhvaća dio prostora smještaja spremnika UNP-a, dio pristupnog puta sa mjestom za
istakanje UNP-a iz auto-cisterne dovoza, te zelene okolne površine. Zona ugroze
detonacijom-udarni val kao i dimom-produktima gorenja su i veći, osobito niz vjetar.
97
U toj zoni-kontaktnom području moguća su zapaljenja i drugih objekata, postrojenja i sl.
U najgorem slučaju (nekontrolirani veliki požar) nosit će produkte gorenja i više stotina
metara van lokacije UNP-a (pojačano niz vjetar), ali najčešće, osim u najbližoj zoni, bez
ugroze života ljudi. Pri takvom događaju ili općem požaru bitno je štititi kapacitete opasnih
tvari (spremnik UNP-a) od ekspanzija, istjecanja i eksplozija.
I za najgori slučaj s opasnom tvari (UNP) u postrojenju ugroženi će biti prvenstveno radnici
operatera na lokaciji, jer je postrojenje ciljano prostorno izdvojeno od svih objekata u okolini,
i neće doći do ugrožavanja stanovništva koje se nalazi udaljeno – tek u širem kontaktnom
području operatera.
Na području postrojenja „Poslovna jedinica Posedraje“ do sada nije bilo nesreća niti
iznenadnih događaja, međutim u poslovnoj jedinici Antunovac dogodio se iznenadni događaj.
Zbog toga su poduzete dodatne mjere zabrane rada noću, uvijek dvoje ljudi kod punjenja,
ugrađen je pneumatski ventil iza punionice koji se aktivira pomoću gljive u punionici i
videonadzor kako bi se spriječila njihova pojava.
Mogućnost domino-učinka između spremnika UNP-a (i plinskih instalacija opasne tvari) je
mala, a postoji tek kod eksplozije spremnika ili cisterne koja UNP pretače i nekontroliranog
požara u području operatera (za što objektivno nema uvjeta) i tada su mogući i požari
kontaktnog područja.
U slučaju manje industrijske nesreće, koje imaju manje i lokalizirane posljedice i koje
postrojenje može riješiti vlastitim osobljem, opremom i sredstvima, angažira se Tim za
provođenje postupaka kod velike nesreće, oprema i sredstva unutar postrojenja kojima se
provode mjere zaštite, odnosno sprečavanje širenja posljedica industrijske nesreće. Na
postrojenju “Poslovna jedinica Posedarje“ provode se preventivne mjere za suzbijanje rizika
od velikih nesreća i ograničavanje posljedica istih na najmanju moguću mjeru što je
dokumentirano u Sustavu upravljanja sigurnošću. U sklopu preventivnih mjera ustrojen je
sustav za dojavu i gašenje požara. Organizirano je obavješćivanje ŽC 112 i ostalih potrebnih
institucija kod velike industrijske nesreće.
98
7. LITERATURA
IAEA-TECDOC-727: Priručnik za razvrstavanje i utvrđivanje prioriteta među rizicima
izazvanim velikim nesrećama u procesnoj i srodnim industrijama, Beč, 1993 (prijevod
i izdanje: Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja Zagreb, 2001);
Awareness and Preparedness for Emergencies at LocalLevel (APELL) - A process for
improving community awareness and preparedness for technological hazards and
environmental emergencies;
Edition, UNEP, 2015.
The handbook of hazardous materials spills technology, Merv Fingas, Editor-in-chief,
McGRAW-HILL, 2001.;
Guidance on the preparation of a safety report to meet the requirements of Directive
96/82/EC as amended by Directive 2003/105/EC (Sevo II);
Guide to hazardous industrial activies (Handbook and Manual for the cataloguing and
selection of (industrial) activities for wich an Emergency Management Plan ought to
be drafted, Hague), September 1988);
Risk Management Program Guidance for Offsite Consequence Analysis, EPA, 2009.);
Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ broj 80/13 i 78/15)
Uredba o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari („Narodne novine“
broj 44/14);
Pravilnik o registru postrojenja u kojima je utvrđena prisutnost opasnih tvari i o
očevidniku prijavljenih velikih nesreća („Narodne novine“ broj 139/14);
Zakon o provedbi Uredbe (EZ) br.1907/2006 Europskog parlementa i vijeća EZ o
registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija („Narodne novine“ broj
53/08 i 18/13);
Zakon o provedbi Uredbe REACH-a (NN 53/08, 18/13);
Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o registraciji, evaluaciji,
autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za
kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća
(EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća
76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ;
Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o razvrstavanju,
označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive
67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006
Nacionalna strategija kemijske sigurnosti („Narodne novine“ broj 143/08);
Zakon o kemikalijama („Narodne novine“ broj 18/13);
Zakon o sustavu civilne zaštite („Narodne novine“ broj 82/15);
Pravilnika o nositeljima, sadržaju i postupcima izrade planskih dokumenata u civilnoj
zaštiti te načinu informiranja javnosti u postupku njihovog donošenja („Narodne
novine“ broj 49/17);
Zakon o eksplozivnim tvarima („Narodne novine“ broj 178/04, 109/07, 67/08 i
144/10);
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za eksplozivne tvari („Narodne novine“ broj 146/05,
119/07, 42/08 i 55/13);
Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj 108/95 i 56/10);
99
Pravilnik o zapaljivim tekućinama („Narodne novine“ broj 54/99);
Pravilniku o održavanju i izboru vatrogasnih aparata („Narodne novine“ broj 101/11 i
74/13);
Pravilnik o poslovima upravljanja i rukovanje energetskim postrojenjima i uređajima
(“Narodne novine“ br. 88/14 i 20/15).
100
8. FOTODOKUMENTACIJA
Ulaz u „Poslovnu jedinicu Posedarje“
Uredski kontejner
Ulaz i dolazne interne prometnice
Istakalište cisterne UNP-a
Veliki spremnici 2x 150 m
3 UNP
Nadstrešnica sa vagom i čeličnim bocama te
PP aparat
101
Spremnici 6x86 m
3 UNP
Interna prometnica
Prazne boce 10 kg, prazne, prije punjenja
Punionica boca i interna promentica
Hidrantska mreža i PP ormarić
Interna promentica, pogled prema
spremnicima
