IZVJEŠĆE O STANJU U GOSPODARSTVU …vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2016/12/... · Vanjska trgovina bi prema prognozama EIZ-a trebala i dalje imati pozitivan

1

IZVJEE O STANJU U GOSPODARSTVU VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE u 2015.GODINI

Virovitica, studeni 2016.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Viroviti%C4%8Dko-podravska_%C5%BEupanija_(grb).gif

2

I. UVODNE NAPOMENE Stanje u gospodarstvu upanije uvijek je u sreditu interesa relevantnih politikih imbenika kao i vijenika upanijske skuptine, te je Izvjee o stanju u gospodarstvu redovit sadraj Programa rada Skuptine tijekom godine. Pri tome valja istai sljedee injenice:

- da je gospodarstvo upanije u velikoj ovisnosti od kretanja osnovnih gospodarskih pokazatelja na razini drave te mjera ekonomske politike koja je u domeni sredinjih tijela dravne vlasti,

- da je upanijsko gospodarstvo dio gospodarstva drave, ire regije, a od stupanja RH u Europsku uniju i sastavni dio njenog gospodarskog prostora pa sve tendencije i imaju direktnog ili indirektnog utjecaja na gospodarske tokove u upaniji,

- da upanija kao jedinica podrune ( regionalne) samouprave ne raspolae niti formalnim niti financijskim te drugim instrumentima kojima bitno moe utjecati ne tijekove gospodarskih procesa ,a poglavito ne na izdanije potpore gospodarstvu odnosno gospodarskim subjektima koji svoje poslovanje obavljanju na prostoru upanije.

Ovo Izvjee sainjeno je temeljem podataka dobivenih iz slubenih izvora, a posebno je raena na temelju podataka iz strategija te drugih planskih dokumenata na razini pojedinih sredinjih tijela dravne uprave (ministarstva, dravne upravne organizacije, javna poduzea i sl.) javno objavljenih na slubenim internetskim stranicama . U pristupu izradi ovog Izvjea i uspostavi njegove koncepcije eljelo se prikazati posebno poloaj upanije u odnosu na odabrane pokazatelje u RH te je stoga ono sadrajno opsenije, ali time i korisno ne samo za tijela i institucije upanije, ve i sve koji iz ovog Izvjea mogu crpsti osnovna saznanja o aktualnom stanju u pojedinim segmentima vanim za ukupan razvitak upanije.

II. OSNOVNI POKAZATELJI 1. Makroekonomska kretanja Hrvatskog gospodarstva od 2006. do 2015. godine Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, Republika Hrvatska je 2015. godine ostvarila ukupni

bruto domai proizvod (BDP) u iznosu od 334.219 milijuna kuna. Bruto domai proizvod po stanovniku

za Hrvatsku iste je godine iznosio 79.062 kune odnosno 10.390 eura. Nakon est uzastopnih godina

pada gospodarske aktivnosti, hrvatsko gospodarstvo u 2015. godini biljei pozitivnu meugodinju

realnu stopu rasta BDP-a od 1%. Za usporedbu, na razini EU28 meugodinji pad BDP-a zabiljeen je

samo u 2009. (-4,4%) i 2012. godini (-0,5%).

Bruto domai proizvod (BDP) po stanovniku Republike Hrvatske iznosio je u 2013. godini 77.465 kuna. Najvei dio BDP-a pri tom se ostvaruje u Kontinentalnoj Hrvatskoj, ak 68,1% (189,397 milijardi kuna), dok Jadranska Hrvatska sudjeluje s 31,9% (88,645 milijardi kuna). Samo se u Gradu Zagrebu ostvaruje jedna treina ukupnog BDP-a Republike Hrvatske (33,1%) odnosno gotovo polovica (48,7%) BDP-a Kontinentalne Hrvatske. S druge strane, ak je 53,1% BDP-a Jadranske Hrvatske ostvareno u dvije upanije: Primorsko-goranskoj (27,4%) i Splitsko-dalmatinskoj upaniji (25,7%). S obzirom na ostvareni BDP po stanovniku, statistike regije ne odstupaju znaajno od dravnog prosjeka. BDP po stanovniku iznosio je 2013. godine za Kontinentalnu Hrvatsku 78.805 kuna (10.405 eura), to je 1,7% iznad nacionalnog prosjeka. Jadranska Hrvatska imala je 74.751 kuna (9.870 eura) BDP-a po stanovniku, to je 3,5% ispod nacionalnog prosjeka.

3

Za razliku od statistikih regija, meu upanijama su prisutne znaajnije razlike u vrijednosti BDP-a po stanovniku. Ispodprosjeni BDP po stanovniku 2013. godine zabiljeen je u ak osamnaest upanija. upanije s najniim BDP-om po stanovniku 2013. godine bile su Brodsko-posavska s 57,3%, Vukovarsko-srijemska s 58,9% i Virovitiko-podravska upanija s 59,1% nacionalnog prosjeka. Osim Grada Zagreba, koji je sa 137.321 kunu (18.132 eura) BDP-a po stanovniku bio za 77,3% iznad nacionalnog prosjeka, iznadprosjeni BDP po stanovniku ostvarile su jo samo dvije upanije, Primorsko-goranska (26,2% iznad nacionalnog prosjeka) i Istarska upanija (24,3% iznad nacionalnog prosjeka). Iz opisanog se izvodi zakljuak da razlikama u visini BDP-a upanija najveim dijelom pridonose ekstremne vrijednost zabiljeene u Gradu Zagrebu .

Pozitivna gospodarska kretanja u 2015. godini ponajprije su bila potaknuta rastom izvoza roba i usluga

te rastom domae potranje. Realni se izvoz roba i usluga u 2015. godini poveao za 9,2%, a uvoz za

8,6%. Od sastavnica domae potranje, najvee poveanje biljei osobna potronja (meugodinji rast

od 1,2%), a blagi oporavak biljee i dravna potronja (meugodinja stopa rasta od 0,6% i investicije

(meugodinja stopa rasta od 1,0%).

Prema prognozama EIZ-a oekuje se nastavak pozitivnih stopa rasta od 1,9% u ovoj te stopa rasta od 2,1% u 2017. godini. Pozitivne prognoze najveim su dijelom zasnovane na oporavku domae potranje koja je nakon est godina negativnog doprinosa, u 2015. zabiljeila porast, povoljnim kretanjima industrijske proizvodnje, nastavku visokih stopa rasta izvoza, ali i na deflaciji koja realni rast BDP-a ini veim od nominalnog. Takoer, u naredne dvije godine oekuje se smanjenje proraunskog deficita, ali uz blagi porast dravne potronje od 0,6% u ovoj i 0,9% u 2017. godini. Naime, proraunom za 2016. predvieno je poveanje materijalnih rashoda i izdataka za zaposlene koji se ne bi trebali financirati poveanjem deficita, ve koritenjem sredstava iz EU fondova. Oekuje se da bi deficit ope drave za 2016. mogao pasti ispod razine od 3% BDP-a (2,9%). Idue godine deficit bi se mogao dodatno smanjiti na 2,5%, to bi znailo da e Hrvatska tada i formalno izii iz procedure prekomjernog deficita. Oekuje se i nastavak rasta investicija od 2,5% u ovoj te 3,3% u 2017. godini. Vanjska trgovina bi prema prognozama EIZ-a trebala i dalje imati pozitivan doprinos rastu BDP-a, ali uz neto nie stope rasta izvoza i uvoza. Tekui raun bilance plaanja i dalje e biti u suficitu, ali neto manjem, 3,9% BDP-a u ovoj i 2,8% BDP-a u sljedeoj godini. Pozitivan doprinos imat e priljevi iz EU fondova dok e oporavak profita banaka u inozemnom vlasnitvu imati ne da e trite rada slijediti trendove u ukupnom gospodarstvu, s daljnjim smanjenjem broja nezaposlenih i blagim rastom broja zaposlenih koji e se uglavnom generirati u privatnom sektoru. Oekuje se da e stopa nezaposlenosti pasti u 2016. godini na 16,5%, dok bi u 2017. ona mogla iznositi 16,1%.

Tablica II/1. Projekcije osnovnih makroekonomskih i fiskalnih pokazatelja

2016. 2017.

Rast realnog BDP-a, (u %) 1,9 2,1

Rast potronje kuanstava, (u %) 1,5 1,6

Rast dravne potronje, (u %) 0,6 3,3

Rast realnih investicije u fiksni kapital, (u %) 2,5 4,2

Rast izvoza roba i usluga, stalne cijene, (u %) 5,2 4,2

Rast uvoza roba i usluga, stalne cijene, (u %) 4,8 4,4

Rast tekueg rauna bilance plaanja (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) 3,9 2,8

4

Registrirana stopa nezaposlenosti, (u %) 16,5 16,1

Javni dug, (ESA 2010 definicija, u % BDP-a) 87,2 87,0

Teaj HRK/EUR 7,52 7,50

Potroake cijene, (postotna promjena) -0,4 0,8

Izvor: Nacrta Strategije regionalnog razvoja do kraja 2020.g. MRRFEU 2016. 2. Pokazatelji FINE o kretanju gospodarstva u RH Republika Hrvatska je nakon est godina pada bruto domaeg proizvoda u 2015. po prvi puta zabiljeila pozitivnu stopu gospodarskog rasta. Na godinjoj razini BDP je realno vei za 1,6 % u odnosu na 2014. godinu. Najvei pozitivan doprinos poveanju obujma bruto domaeg proizvoda u 2015. ostvaren je veim izvozom roba.

Broj poduzetnika je u razdoblju od 2011. do 2015. godine rastao osim 2012. godine kada je bio manji u odnosu na 2011. godinu. Na kraju promatranog razdoblja, u 2015. godini, bio je vei za 8,1 % u odnosu na 2011. godinu.

Broj zaposlenih bio je najvei na poetku petogodinjeg razdoblja, tj. 2011. godine kada je bilo 851 386, to je u odnosu na broj zaposlenih 2011. godine vie za 1,5 %.

U 2015. godini poduzetnici RH ostvarili su prihod u iznosu od 639,6 milijardi kuna, to je najvie u razdoblju od pet godina (od 2011. do 2015. godine). Prema visini ostvarenog prihoda izdvaja se i 2011. godina kada je ostvareno 624,8 milijardi kuna. Prema istom kriteriju najmanje su uspjene bile 2012. godina (610,4 milijarde kuna) i 2013. godina (612,4 milijarde kuna). Isto se odrazilo i na konaan financijski rezultat poduzetnika te su u te dvije godine ostvarili najmanju neto dobit, 3,5 milijardi kuna (2013. godine) i 4,9 milijardi kuna (2012. godine).

Broj i udio (64,4 %) poduzetnika koji su poslovali s dobiti bio je najvei u 2015. godini to je rezultiralo najveom ostvarenom dobiti u promatranom razdoblju. Najvei broj gubitaa bio je 2011. godine (41 286), a najvei udio gubitaa u ukupnom broju poduzetnika bio je 2012. godine (42,0 %), dok je 2011. godine bio nii tek za 0,1 % tj. udio gubitaa bio je 41,9 %.

Tablica II/2.: Broj poduzetnika i broj zaposlenih kod poduzetnika Hrvatske 2011. - 2015. g.1

(iznosi u milijunima kuna)

Opis 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj poduzetnika 98.530 97.254 101.191 104.470 106.569

- broj poduzetnika koji su poslovali s dobiti

57.244 56.363 61.730 65.395 68.611

- udio dobitaa u ukupnom broju poduzetnika

58,1% 58,0% 61,0% 62,6% 64,4%

- broj poduzetnika koji su poslovali s gubitkom

41.286 40.891 39.461 39.075 37.958

- udio gubitaa u ukupnom broju poduzetnika

41,9% 42,0% 39,0% 37,4% 35,6%

Broj zaposlenih 851.386 829.874 830.928 830.116 838.584

Ukupni prihodi 624.807 610.376 612.441 618.791 639.648

Ukupni rashodi 612.393 601.183 604.998 604.884 616.954

Dobit razdoblja 32.911 34.053 30.392 34.904 35.926

1 Serija podataka u tablici za sve godine prikazana je iz godinjeg financijskog izvjetaja za 2011., 2012., 2013., 2014. i 2015. godinu, iz kolone tekue godine.

5

Opis 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Gubitak razdoblja 25.731 29.112 26.862 25.150 18.786

Neto dobit/gubitak 7.180 4.941 3.529 9.754 17.140

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 32.990 33.353 37.489 35.185 38.445

Prosjene mjese. neto plae po zaposlenom

4.729 4.769 4.778 4.878 5.019

Izvor: Fina, Registar godinjih financijskih izvjetaja

Najmanju neto dobit poduzetnici su ostvarili 2013. godine jer je te godine ostvaren najmanji iznos dobiti razdoblja u promatranih pet godina (30,4 milijarde kuna), a gubitak razdoblja je iznosio 26,8 milijardi kuna. Vei gubitak razdoblja od navedenoga poduzetnici su ostvarili 2012. godine kada je iznosio 29,1 milijardu kuna.

Neto dobit poduzetnika u 2015. godini najvea je u promatranom razdoblju od 2011. do 2015. godine, a najmanji iznos neto dobiti ostvaren je 2013. godine.

U odnosu na 2014. godinu ukupni prihodi imali su vei rast od ukupnih rashoda, pa je i ekonominost poslovanja ostvarila rast od 1,54 % u odnosu na prethodnu godinu, tj. na 100 kuna ukupnog rashoda ostvareno je 103,7 kuna ukupnih prihoda to je 1,57 kuna vie nego 2014. godine. 3. Regionalne nejednakosti odabrani pokazatelji Prema administrativno-teritorijalnoj podjeli Republika Hrvatska ima 21 upaniju (ukljuujui Grad Zagreb), 126 gradova i 429 opdina. Odlukom o pristupanju Europskoj uniji, administrativno-teritorijalnu podjelu bilo je nuno uskladiti s uputama EUROSTAT-a i potrebama Europske komisije. Osnovu teritorijalno administrativne podjele u Europskoj uniji ine tzv. NUTS regije. NUTS (franc. Nomenclature des unites territoriales statistiques- Za definiranje regija razliite razine, koriste se razliiti kriteriji14 ali je dominantan kriterij broja stanovnika i to: (a) NUTS 1: 3-7 milijuna stanovnika; (b) NUTS 2: 800.000-3.000.000 stanovnika i (c) NUTS 3: 150.000-800.000 stanovnika. Tako je sada Republika Hrvatska podijeljena Jadransku Hrvatsku koja obuhvaa sedam upanija - Primorsko-goransku, Liko-senjsku, Zadarsku, ibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovako-neretvansku te Kontinentalnu Hrvatsku u iji sastav ulaze Grad Zagreb te preostale upanije - Zagrebaka, Krapinsko-zagorska, Varadinska, Koprivniko-krievaka, Meimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitiko-podravska, Poeko-slavonska, Brodsko-posavska, Osjeko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovaka te Sisako-moslavaka upanija.

6

Osim prema BDP-u po stanovniku, velike razlike meu upanijama zabiljeene su i prema drugim uobiajenim pokazateljima regionalnih razlika. Tablica II/3: Bruto domai proizvod po stanovniku, RH, NUTS II regije i upanije, 2001., 2008. i 2013

BDP po stanovniku (kn)

Nominalna promjena

2001. 2008. 2013. 2008.

(2001.=100)

2013.

(2008.=100)

Kontinentalna Hrvatska 45.958 81.624 78.805 177,6 96,5

Grad Zagreb 76.149 141.756 137.321 186,2 96,9

Zagrebaka upanija 32.729 61.927 58.930 189,2 95,2

Krapinsko-zagorska upanija 35.507 52.606 48.321 148,2 91,9

Varadinska upanija 41.660 67.195 63.734 161,3 94,8

Koprivniko-krievaka upanija 49.338 68.593 66.404 139,0 96,8

Meimurska upanija 37.415 66.255 64.231 177,1 96,9

Bjelovarsko-bilogorska upanija 33.485 57.212 51.785 170,9 90,5

Virovitiko-podravska upanija 33.659 51.846 45.764 154,0 88,3

Poeko-slavonska upanija 32.309 50.023 46.214 154,8 92,4

Brodsko-posavska upanija 28.877 46.664 44.366 161,6 95,1

Osjeko-baranjska upanija 34.886 66.903 61.503 191,8 91,9

Vukovarsko-srijemska upanija 27.452 50.264 45.629 183,1 90,8

Karlovaka upanija 38.444 60.598 58.792 157,6 97,0

Sisako-moslavaka upanija 36.615 57.708 59.390 157,6 102,9

Jadranska Hrvatska 43.495 78.662 74.751 180,9 95,0

7

Primorsko-goranska upanija 53.168 97.245 97.924 182,9 100,7

Liko-senjska upanija 34.049 67.601 59.384 198,5 87,8

Zadarska upanija 35.743 70.233 61.899 196,5 88,1

ibensko-kninska upanija 30.987 60.711 60.975 195,9 100,4

Splitsko-dalmatinska upanija 36.585 65.540 59.444 179,1 90,7

Istarska upanija 61.538 99.119 96.268 161,1 97,1

Dubrovako-neretvanska upanija 40.712 80.200 75.501 197,0 94,1

Republika Hrvatska 45.175 80.653 77.465 178,5 96,0

Najmanja vrijednost 27.452 46.664 44.366 139,0 87,8

Najvea vrijednost 76.149 141.756 137.321 198,5 100,7

Raspon vrijednosti 2,8 3,0 3,1 1,4 1,2

Izvor: DZS, obrada EIZ iz Nacrta Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

Gustoa naseljenosti uvelike se razlikuje od upanije do upanije. Najvea gustoa naseljenosti prisutna je u Gradu Zagrebu, i to 8,0 puta vea nego u sljedeoj najgue naseljenoj upaniji Meimurskoj, 16,6 puta vea od dravnog prosjeka te ak 37 puta vea nego u najrjee naseljenoj, Liko-senjskoj upaniji (9,1 stanovnik po kilometru kvadratnom). Udio obrazovanog stanovnitva u ukupnom stanovnitvu u dobi od 16-65 godina pokazatelj je kvalitete ljudskog kapitala pojedine upanije. U 2011. godini najviu vrijednost ovog pokazatelja biljee Grad Zagreb (86,9 posto) i Primorsko-goranska upanija (85,0%), dok je najnia vrijednost ovog pokazatelja zabiljeena u Koprivniko-krievakoj upanija (62,5%). Promotre li se razlike u visini neto plaa, vidljivo je da su na upanijskoj razini u 2013. godini najnie prosjene mjesene neto plae isplaene u Varadinskoj upaniji (4.429 kuna), dok najvie prosjene mjesene neto plae ostvaruju zaposleni na podruju grada Zagreba (6.437 kuna). Jo su izraenije razlike u nezaposlenosti, tako da je u oujku 2016. godine najvia stopa nezaposlenosti od 32,6 posto zabiljeena u Virovitiko-podravskoj upaniji, a najnia stopa nezaposlenosti zabiljeena je u Gradu Zagrebu (8,6%) i Istarskoj upaniji (8,9%). Slino, prema podacima HZMO-a na zaposleno stanovnitvo otpada vie od polovice stanovnitva grada Zagreba (54,1%) te 38% stanovnitva Istarske upanije, dok u Vukovarsko-srijemskoj upaniji zaposleni ine tek 22,5% ukupnog stanovnitva. Tablica II/4.: stope nezaposlenosti u upanijama

2008. 2010. 2013. 2015.

Kontinentalna Hrvatska 14,10% 18,20% 21,90% 17,1%

Grad Zagreb 6,20% 8,40% 10,80% 8,6%

Zagrebaka upanija 10,60% 16,30% 21,90% 16,2%

Krapinsko-zagorska upanija 9,60% 16,40% 21,50% 15,2%

Varadinska upanija 9,80% 14,10% 17,30% 10,1%

Koprivniko-krievaka upanija 14,00% 18,60% 26,40% 16,9%

Meimurska upanija 11,60% 16,60% 19,20% 12,7%

Bjelovarsko-bilogorska upanija 23,10% 29,30% 32,50% 27,3%

Virovitiko-podravska upanija 25,80% 30,40% 39,30% 32,6%

Poeko-slavonska upanija 19,40% 24,40% 31,30% 23,4%

Brodsko-posavska upanija 24,70% 31,90% 37,70% 27,7%

Osjeko-baranjska upanija 22,00% 28,20% 32,70% 29,0%

Vukovarsko-srijemska upanija 27,50% 31,80% 37,20% 30,0% Karlovaka upanija 21,80% 26,00% 26,50% 20,9%

8

Sisako-moslavaka upanija 24,90% 30,80% 35,50% 31,4%

Jadranska Hrvatska 14,70% 18,40% 21,60% 17,9%

Primorsko-goranska upanija 10,80% 14,80% 17,00% 13,4%

Liko-senjska upanija 18,80% 21,50% 23,40% 22,3%

Zadarska upanija 17,70% 21,10% 22,70% 16,3%

ibensko-kninska upanija 19,60% 23,30% 25,00% 22,6%

Splitsko-dalmatinska upanija 19,10% 22,70% 28,10% 24,3%

Istarska upanija 6,70% 10,70% 12,80% 8,9%

Dubrovako-neretvanska upanija 15,30% 17,90% 20,70% 18,8%

Republika Hrvatska 14,30% 18,20% 21,80% 17,4%

Najmanja vrijednost 6,20% 8,40% 10,80% 8,6%

Najvea vrijednost 27,50% 31,90% 39,30% 32,6%

Raspon 4,4 3,8 3,6 3,8

Izvor:DZS i HZMO iz Nacrta Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

Tablica II/5.: Udio nezaposlenih mladih (15-24) u ukupnom broju nezaposlenih osoba

2008. 2010. 2012. 2014. 2015.

Kontinentalna Hrvatska 18,7% 20,1% 21,0% 18,8% 17,4%

Grad Zagreb 14,9% 16,1% 16,5% 14,3% 12,4%

Zagrebaka upanija 17,1% 19,0% 22,9% 20,6% 18,4%

Krapinsko-zagorska upanija 17,7% 21,7% 25,3% 21,8% 18,9%

Varadinska upanija 17,3% 19,7% 21,1% 17,6% 14,7%

Koprivniko-krievaka upanija 22,5% 23,4% 23,4% 21,2% 20,8%

Meimurska upanija 22,4% 23,8% 22,8% 21,6% 21,8%

Bjelovarsko-bilogorska upanija 21,4% 22,6% 23,9% 21,0% 19,7%

Virovitiko-podravska upanija 21,2% 21,8% 23,6% 20,1% 19,3%

Poeko-slavonska upanija 23,2% 24,4% 24,9% 23,4% 23,9%

Brodsko-posavska upanija 19,9% 23,0% 23,2% 20,9% 20,3%

Osjeko-baranjska upanija 20,3% 21,2% 21,3% 19,1% 18,3%

Vukovarsko-srijemska upanija 21,2% 21,8% 22,7% 21,1% 19,6%

Karlovaka upanija 13,5% 15,7% 17,2% 15,2% 14,5%

Sisako-moslavaka upanija 17,1% 19,0% 19,5% 18,0% 16,4%

Jadranska Hrvatska 15,1% 17,3% 18,4% 16,4% 15,8%

Primorsko-goranska upanija 14,1% 16,6% 16,9% 14,4% 14,1%

Liko-senjska upanija 16,8% 19,6% 23,0% 21,4% 20,2%

Zadarska upanija 12,6% 15,6% 18,0% 16,8% 16,9%

ibensko-kninska upanija 14,9% 18,1% 20,0% 18,4% 16,8%

Splitsko-dalmatinska upanija 16,4% 18,1% 18,8% 16,7% 16,0%

Istarska upanija 14,5% 15,7% 16,8% 14,4% 13,7%

Dubrovako-neretvanska upanija 14,1% 17,1% 18,9% 17,1% 16,3%

Republika Hrvatska 17,5% 19,2% 20,2% 18,1% 16,9%

Najmanja vrijednost 12,6% 15,6% 16,5% 14,3% 12,4%

Najvea vrijednost 23,2% 24,4% 25,3% 23,4% 23,9%

Raspon 1,8 1,6 1,5 1,6 1,9

Izvor:HZZ iz Nacrta Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

9

Tablica II/6.: Udio zaposlenih u ukupnom stanovnitvu, 2012., 2013., 2014., 2015.

2012. 2013. 2014. 2015. Kontinentalna Hrvatska 32,9% 31,4% 31,7% 34,2%

Grad Zagreb 50,3% 49,0% 48,1% 54,1%

Zagrebaka 23,8% 22,7% 23,0% 22,8%

Krapinsko-zagorska 25,4% 24,7% 25,2% 27,4%

Varadinska 33,9% 32,5% 33,5% 35,7%

Koprivniko-krievaka 28,3% 23,5% 26,2% 29,0%

Meimurska 31,2% 30,5% 31,1% 34,9%

Bjelovarsko-bilogorska 26,3% 23,5% 25,1% 25,9%

Virovitiko-podravska 23,6% 20,6% 22,9% 23,2%

Poeko-slavonska 23,0% 21,4% 22,3% 24,4%

Brodsko-posavska 21,6% 20,2% 20,5% 22,9%

Osjeko-baranjska 28,5% 26,1% 25,8% 27,7%

Vukovarsko-srijemska 23,5% 21,6% 22,0% 22,5%

Karlovaka 27,5% 27,1% 27,8% 27,0%

Sisako-moslavaka 24,2% 23,2% 23,4% 22,9%

Jadranska Hrvatska 31,4% 30,3% 30,3% 32,4%

Primorsko-goranska 35,8% 34,9% 34,0% 36,7%

Liko-senjska 26,3% 25,7% 26,5% 27,8%

Zadarska 26,1% 25,1% 25,4% 27,9%

ibensko-kninska 25,9% 25,9% 26,1% 26,6%

Splitsko-dalmatinska 29,4% 28,2% 28,2% 30,4%

Istarska 37,8% 36,2% 36,2% 38,3%

Dubrovako-neretvanska 31,3% 30,4% 30,8% 32,7%

Republika Hrvatska 32,4% 31,0% 31,2% 33,6%

Najmanja vrijednost 21,6% 20,2% 20,5% 22,5%

Najvea vrijednost 50,3% 49,0% 48,1% 54,1%

Raspon 2,3 2,4 2,3 2,4

Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

Tablica II/7.: Prosjene mjesene neto plae, u kunama, 2008.-2013.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Kontinentalna Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Grad Zagreb 6.040 6.159 6.245 6.359 6.366 6.437

Zagrebaka upanija 4.960 5.053 5.085 4.944 5.209 5.165

Krapinsko-zagorska upanija 4.411 4.499 4.549 4.704 4.711 4.725

Varadinska upanija 4.292 4.318 4.345 4.423 4.374 4.429

Koprivniko-krievaka upanija 4.635 4.838 4.874 4.985 5.057 5.116

Meimurska upanija 4.133 4.220 4.251 4.380 4.443 4.460

Bjelovarsko-bilogorska upanija 4.421 4.440 4.498 4.538 4.587 4.626

Virovitiko-podravska upanija 4.267 4.349 4.415 4.563 4.632 4.676

Poeko-slavonska upanija 4.457 4.603 4.605 4.794 4.899 4.797

10

Brodsko-posavska upanija 4.464 4.599 4.649 4.761 4.840 4.887

Osjeko-baranjska upanija 4.600 4.707 4.774 4.892 5.011 5.076

Vukovarsko-srijemska upanija 4.501 4.563 4.630 4.748 4.804 4.799

Karlovaka upanija 4.876 5.077 5.119 5.249 5.303 5.275

Sisako-moslavaka upanija 4.857 5.029 5.014 5.135 5.138 5.119

Jadranska Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. n.p. n.p.

Primorsko-goranska upanija 5.193 5.285 5.312 5.418 5.464 5.518

Liko-senjska upanija 4.777 4.841 4.923 5.090 4.947 5.061

Zadarska upanija 4.996 5.105 5.137 5.280 5.268 5.364

ibensko-kninska upanija 4.889 4.963 5.031 5.172 5.042 5.120

Splitsko-dalmatinska upanija 4.947 5.002 5.089 5.170 5.221 5.215

Istarska upanija 5.106 5.201 5.269 5.348 5.411 5.456

Dubrovako-neretvanska upanija

5.055 5.155 5.240 5.348 5.376 5.407

Republika Hrvatska 5.161 5.271 5.329 5.429 5.469 5.507

Najmanja vrijednost 4.133 4.220 4.251 4.380 4.374 4.429

Najvea vrijednost 6.040 6.159 6.245 6.359 6.366 6.437

Raspon 1,46 1,46 1,47 1,45 1,46 1,45

Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

U kontekstu prikaza regionalnih nejednakosti vrlo su zanimljivi i rezultati procjene siromatva za mala geografska podruja koji upuuju na heterogenost siromatva u Hrvatskoj, pri emu stopa siromatva u kontinentalnoj regiji iznosi 19,4 posto, a u jadranskoj 12,6 posto,

Detaljne mape izradilo je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije u suradnji s Ministarstvom socijalne politike i mladih, Dravnim zavodom za statistiku i Svjetskom bankom, kako bi kreatorima politika pomogli u razumijevanju prostorne distribucije siromatva, pogotovo na razini opina i gradova.

Karte su izraene prema dohotku i potronji za subnacionalna podruja, temelje se na detaljnim informacijama o prostornoj distribuciji siromatva i slue kao pomo u donoenju politika smanjenja regionalnih razlika i iskorjenjivanju siromatva i socijalne iskljuenosti na podruju Hrvatske.

Prema dohodovnoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 19,2 posto (anketna stopa iznosila je 20,4 posto), to znai da se procjenjuje da je 19,2 posto, odnosno oko 803.000 osoba raspolagalo godinjim ekvivalentnim dohotkom koji je bio nii od 24.000 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromatva za jednolano kuanstvo.

Najnie procjene stopa rizika od siromatva zabiljeene su u Zagrebu (9,8 posto) te Primorsko-goranskoj i Istarskoj upaniji (11,9 posto), a najvie u Brodsko-posavskoj (35,9 posto), Virovitiko-podravskoj upaniji (33,4 posto) i Vukovarsko-srijemskoj upaniji (31,9 posto).

Prema potronoj metodi, procijenjena stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj 2011. iznosila je 17,1 posto (anketna metoda iznosila je 16,3 posto), to znai da je 17,1 posto, odnosno oko 717.000 osoba imalo ekvivalentnu godinju potronju niu od 23.919 kuna, koliko je iznosio prag rizika od siromatva za jednolano kuanstvo.

Najnie procjene stope rizika od siromatva zabiljeene su u Zagrebu (5,9 posto) i Primorsko-goranskoj upaniji (9,1 posto), a najvie u Poeko-slavonskoj (32,5 posto), Brodsko-posavskoj (33,9 posto) i Karlovakoj upaniji (34,3 posto).

11

4. Razvrstavanje upanija prema vrijednosti indeksa razvijenosti

Jedinice podrune (regionalne) samouprave razvrstavaju se u etiri skupine:

u I. skupinu razvrstane su jedinice podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa

razvijenosti manja od 75% prosjeka RH

u II. skupinu razvrstane su jedinice podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa

razvijenosti izmeu 75% i 100% prosjeka RH

u III. skupinu razvrstane su jedinice podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa

razvijenosti izmeu 100% i 125% prosjeka RH

u IV. skupinu razvrstane su jedinice podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa

razvijenosti vea od 125% prosjeka RH

Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN RH br. 158/13.) jedinice podrune (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

I. skupinu jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka Republike Hrvatske: Bjelovarsko-bilogorska upanija, Brodsko-posavska upanija, Karlovaka upanija, Koprivniko-krievaka upanija, Krapinsko-zagorska upanija, Liko-senjska upanija, Meimurska upanija, Osjeko-baranjska upanija, Poeko-slavonska upanija, Sisako-moslavaka upanija, Virovitiko-podravska upanija i Vukovarsko-srijemska upanija.

II. skupinu jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske: Splitsko-dalmatinska upanija, ibensko-kninska upanija i Varadinska upanija.

III. skupinu jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti izmeu 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske: Dubrovako-neretvanska upanija, Zadarska upanija i Zagrebaka upanija.

IV. skupinu jedinica podrune (regionalne) samouprave ija je vrijednost indeksa razvijenosti vea od 125% prosjeka Republike Hrvatske: Grad Zagreb, Istarska upanija i Primorsko-goranska upanija.

5. Aktivnost poduzetnika tijekom prvih pet mjeseci 2016. godine

Prema podacima tvrtke Bisnode u razdoblju od sijenja do svibnja ove godine u Hrvatskoj je osnovano 6.221 novih poslovnih subjekata, pri emu neto vie od polovice, 55,6% ine jednostavna trgovaka drutva (tvrtke za 10 kuna). Istovremeno, ugaeno je 3.513 poslovnih subjekata, to znai da se na jedno ugaeno poduzee otvaralo 1,77 novih. Gledano na razini upanija, prednjai Grad Zagreb s 1.953 novoosnovana poslovna subjekta, iza kojeg slijede Splitsko-dalmatinska upanija s 646 te ibensko-kninska sa 151 novoosnovanih poslovnih subjekata. Zahvaljujui izrazito niskom broju ugaenih subjekata (18 ugaenih subjekata), ibensko kninska upanija biljei i najpovoljniji omjer ugaenih i osnovanih poduzea, u prvih pet mjeseci ove godine se na svaki ugaeni poslovnih subjekt otvaralo ak osam novih subjekata. Povoljan omjer biljei i Splitsko-dalmatinska upanija u kojoj se na jedan ugaeni poslovni subjekt otvaralo 2,51 novih.

12

Tablica : II/8.: Broj poduzea, obrta i samostalnih djelatnika na 1.000 stanovnika i na km2

Trgovaka drutva na

1.000 st.

Obrti i samostalni djelatnici na

1.000 st.

Trgovaka drutva na

km2

Obrti i samostalni

djelatnici na km2

Kontinentalna Hrvatska 29,0

48,5 2,6 4,3

Grad Zagreb 56,1

76,1 69,9 94,7

Zagrebaka upanija 26,3

44,7 2,7 4,7

Krapinsko-zagorska upanija 16,1

37,1 1,7 3,9

Varadinska upanija 20,9

39,6 2,9 5,4

Koprivniko-krievaka upanija 17,6

41,6 1,1 2,7

Meimurska upanija 27,8

42,5 4,3 6,6

Bjelovarsko-bilogorska upanija 18,4

32,2 0,8 1,4

Virovitiko-podravska upanija 13,5

37,4 0,5 1,5

Poeko-slavonska upanija 12,1

30,3 0,5 1,2

Brodsko-posavska upanija 30,5

30,5 1,0 2,3

Osjeko-baranjska upanija 38,8

38,8 1,3 2,8

Vukovarsko-srijemska upanija 12,1

35,0 0,9 2,5

Karlovaka upanija 19,1

38,4 0,7 1,3

Sisako-moslavaka upanija 13,3

30,7 0,5 1,1

Jadranska Hrvatska 34,7

64,6 2,0 3,7

Primorsko-goranska upanija 37,8

68,9 3,1 5,6

Liko-senjska upanija 19,3

46,4 0,2 0,4

Zadarska upanija 26,6

55,2 1,2 2,6

ibensko-kninska upanija 24,4

56,0 0,9 2,0

Splitsko-dalmatinska upanija 32,1

56,9 3,2 5,7

Istarska upanija 52,2

91,8 3,9 6,8

Dubrovako-neretvanska upanija 32,9

64,2 2,3 4,4

Republika Hrvatska 30,8

53,8 2,3 4,0

Najmanja vrijednost 12,1

30,3 0,2 0,4

Najvea vrijednost 56,1

76,1 69,9 94,7

Raspon 4,63

2,51 349,5 236,75

Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU. 6. Poduzetnika infrastruktura Poduzetniku infrastrukturu ine poduzetnike zone i poduzetnike potporne institucije. Prema podacima iz Jedinstvenog registra poduzetnike infrastrukture u Republici Hrvatskoj na dan 21. lipnja 2016. bilo je ukupno 118 poduzetnikih zona. Usporedi li se Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, uoava se da je u upanijama Kontinentalne Hrvatske vie poduzetnikih zona, i to njih 86 u odnosu na 32 u Jadranskoj Hrvatskoj. Meu upanijama znaajne su razlike u broju poduzetnikih zona. U Gradu Zagrebu i Zadarskoj upaniji ne nalazi se niti jedna poduzetnika zona. S druge strane, u Meimurskoj ih je upaniji deset, a u Sisako-moslavakoj, Karlovakoj, Koprivniko-krievakoj i Splitsko-dalmatinskoj

13

po devet. Od ukupno 105 poduzetnikih potpornih institucija u RH, 76 ih se nalazi u Kontinentalnoj Hrvatskoj. Najvea koncentracija poduzetnikih potpornih institucija je u Gradu Zagrebu gdje ih se nalazi 15. U Krapinsko-zagorskoj upaniji postoji samo jedna poduzetnika potporna institucija dok u Splitsko-dalmatinskoj ne djeluje niti jedna .

Tablica II/ 9.: Poduzetnike zone i poduzetnike potporne institucije po upanijama

Poduzetnike zone

Poduzetnike potporne institucije

Kontinentalna Hrvatska 86 76

Zagrebaka 3 4

Krapinsko-zagorska 7 1

Sisako-moslavaka 9 5

Karlovaka 9 2

Varadinska 5 6

Koprivniko-krievaka 9 4

Bjelovarsko-bilogorska 6 7

Virovitiko-podravska 5 4

Poeko-slavonska 4 7

Brodsko-posavska 6 5

Osjeko-baranjska 5 4

Vukovarsko-srijemska 8 6

Meimurska 10 6

Grad Zagreb 0 15

Jadranska Hrvatska 32 29

Primorsko-goranska 4 8

Liko-senjska 8 2

Zadarska 0 4

ibensko-kninska 3 3

Splitsko-dalmatinska 9 0

Istarska 2 8

Dubrovako-neretvanska 6 4

Republika Hrvatska 118 105

Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU. III. ANALIZA DRUTVENOG RAZVOJA 1. Demografski podatci Prema popisu stanovnitva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je 4.284.889 stanovnika, odnosno 3,4% manje nego u prethodnom popisu iz 2001. U Jadranskoj Hrvatskoj je to smanjenje bilo neto manje izraeno nego u Kontinentalnoj. Naime, u Jadranskoj je Hrvatskoj broj stanovnika smanjen 1,06%, a u Kontinentalnoj ak 4,57%. U desetogodinjem razdoblju najvee smanjenje broja stanovnika dogodilo se u Vukovarsko-srijemskoj upaniji (12,33%). Prema procjenama, broj stanovnika u godinama nakon popisa nastavio se smanjivati. Prema posljednjim podacima za 2014., sredinom godine broj

14

stanovnika bio je 0,4% manji u odnosu na prethodnu godinu. Porast broja stanovnika zabiljeen je samo u Istarskoj i Dubrovako-neretvanskoj upaniji te Gradu Zagrebu. Ve je due vrijeme u Republici Hrvatskoj prisutan prirodni pad. Stopa prirodnog pada u 2014. bila je -2,7 . Pozitivan prirodni prirast u proloj godini imali su samo Grad Zagreb, Meimurska i Dubrovako-neretvanska upanija. upanija s najveim prirodnim padom 2014. bila je Osjeko-baranjska upanija. Posebno izraeni problem je demografsko starenje. Hrvatsko stanovnitvo je meu petnaest najstarijih svjetskih populacija. Nadalje, udio starijih u ukupnoj populaciji u stalnom je rastu. U Liko-senjskoj, Karlovakoj i ibensko-kninskoj upaniji udio osoba starijih od 65 vei je od 20%. U Liko-senjskoj upaniji je preko polovice stanovnitva starije od 45 godina. Najmanji udio starije populacije u ukupnoj imaju Meimurska, Zagrebaka i Splitsko-dalmatinska upanija. Uz stopu prirodnog pada i starenje stanovnitva, Hrvatska se suoava i s velikim iseljavanjem stanovnitva u inozemstvo. U 2014. iz Hrvatske je u inozemstvo odselilo 20.858 stanovnika. U isto vrijeme, stanovnitvo iz inozemstva se doseljava u manjoj mjeri nego to se iseljava. Migracijski saldo s inozemstvom 2014. godine bio je -10.220. Pozitivan migracijski saldo, odnosno vie doseljavanja nego iseljavanja u 2014. zabiljeile su samo Istarska i Dubrovako-neretvanska upanija . Tablica III/1.: procjene stanovnitva u RH

2012. 2013. 2014.

Kontinentalna Hrvatska 2.858.933 2.848.785 2.833.732

Zagrebaka 318.235 318.837 318.453

Krapinsko-zagorska 131.734 130.895 129.968

Sisako-moslavaka 169.379 167.036 163.975

Karlovaka 126.997 125.688 124.127

Varadinska 175.150 174.434 173.454

Koprivniko-krievaka 114.846 114.346 113.688

Bjelovarsko-bilogorska 118.083 116.959 115.536

Virovitiko-podravska 83.820 83.029 82.162

Poeko-slavonska 76.651 75.801 74.991

Brodsko-posavska 157.086 155.956 154.082

Osjeko-baranjska 302.751 300.950 298.272

Vukovarsko-srijemska 177.583 175.932 173.441

Meimurska 113.561 113.417 113.159

Grad Zagreb 793.057 795.505 798.424

Jadranska Hrvatska 1.408.625 1.406.904 1.404.658

Primorsko-goranska 295.300 294.705 293.811

Liko-senjska 49.942 49.364 48.670

Zadarska 170.955 171.594 171.462

ibensko-kninska 107.595 106.540 105.532

Splitsko-dalmatinska 454.777 454.711 454.627

Istarska 207.719 207.793 208.201

Dubrovako-neretvanska 122.337 122.197 122.355

Republika Hrvatska 4.267.558 4.255.689 4.238.389

Najmanja vrijednost 49.942,00 49.364,00 48.670,00

Najvea vrijednost 793.057,00 795.505,00 798.424,00

Raspon 15,9 16,1 16,4

Izvor: Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

15

Tablica III/2.: Prirodni prirataj

2001. 2011. 2012. 2013. 2014.

Kontinentalna Hrvatska -6.952 -7.345 -7.223 -7.617 -8.043

Zagrebaka -489 -67 -248 -428 -482

Krapinsko-zagorska -824 -688 -708 -730 -715

Sisako-moslavaka -874 -1.081 -842 -1.116 -1.072

Karlovaka -950 -997 -905 -801 -990

Varadinska -476 -593 -608 -635 -635

Koprivniko-krievaka -506 -499 -483 -343 -514

Bjelovarsko-bilogorska -645 -656 -640 -633 -608

Virovitiko-podravska -359 -430 -390 -382 -408

Poeko-slavonska -141 -355 -278 -305 -294

Brodsko-posavska -113 -343 -472 -405 -545

Osjeko-baranjska -605 -1.079 -1.177 -1.039 -1.260

Vukovarsko-srijemska -52 -571 -553 -668 -619

Meimurska 109 -1 16 -26 6

Grad Zagreb -1.027 15 65 -106 93

Jadranska Hrvatska -1.607 -2.477 -2.716 -2.830 -3.230

Primorsko-goranska -1.041 -1.014 -1.128 -1.018 -1.160

Liko-senjska -417 -447 -493 -446 -522

Zadarska 154 -28 -123 -99 -298

ibensko-kninska -280 -504 -530 -562 -550

Splitsko-dalmatinska 430 -77 75 -277 -334

Istarska -552 -395 -470 -366 -413

Dubrovako-neretvanska 99 -12 -47 -62 47

Republika Hrvatska -8.559 -9.822 -9.939 -10.447 -11.273

Najmanja vrijednost -1.041 -1.081 -1.177 -1.116 -1.260

Najvea vrijednost 430 15 75 -26 93

Raspon -0,4 0,0 -0,1 0,0 -0,1

Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU. Tablica III/3. : Migracijski saldo s inozemstvom u RH

2001. 2011. 2012. 2013. 2014.

Kontinentalna Hrvatska 5.775 -3.744 -3.876 -4.243 -8.372

Zagrebaka 3.439 865 714 -160 -1.148

Krapinsko-zagorska 48 -120 -169 -68 -177

Sisako-moslavaka 174 -1.551 -1.529 -1.364 -1.059

Karlovaka -28 -586 -504 -536 -564

Varadinska 47 66 -124 -167 -391

Koprivniko-krievaka 66 -145 -85 -67 -209

Bjelovarsko-bilogorska -162 -771 -574 -297 -333

Virovitiko-podravska -157 -326 -447 -169 -377

16

Poeko-slavonska 150 -685 -810 -159 -317

Brodsko-posavska -520 -689 -699 -479 -702

Osjeko-baranjska 340 -554 -766 -588 -1.127

Vukovarsko-srijemska -281 -1.239 -871 -694 -1.307 Meimurska 79 -148 -164 -85 -280

Grad Zagreb 2.580 2.139 2.152 590 -381

Jadranska Hrvatska 10.179 -421 -42 -641 -1.848

Primorsko-goranska 1.134 249 368 -46 -478

Liko-senjska 97 -297 -335 -234 -345

Zadarska 1.609 742 727 -157 -714

ibensko-kninska 902 -900 -857 -661 -262

Splitsko-dalmatinska 4.249 32 -169 406 -270

Istarska 1.476 -89 214 257 130

Dubrovako-neretvanska 712 -158 10 -206 91

Republika Hrvatska 16.954 -4.165 -3.918 -4.884 -10.220

Najmanja vrijednost -520 -1.551 -1.529 -1.364 -1.307 Najvea vrijednost 4.249 2.139 2.152 590 130 Raspon -8,2 -1,4 -1,4 -0,4 -0,1

Izvor:DZS Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

17

IV. ANALIZA STANJA SUSTAVA REGIONALNOG UPRAVLJANJA 1. Sustav javne uprave u Republici Hrvatskoj

Na prethodnom prikazu sheme javne uprave u Hrvatskoj prikazane su tri razine javnog upravljanja sredinja, regionalna i lokalna. Horizontalno su prikazane tri skupine institucija dravna uprava, lokalna i podruna (regionalna) samouprava) i pravne osobe s javnim ovlastima koje provode javne politike, programe i aktivnosti po prostornoj vertikali. Iz ovog prikaza je razvidno da mnotvo institucija djeluje unutar svake skupine institucija i provodi aktivnosti na nekom odreenom podruju Republike Hrvatske. Osim administrativno-teritorijalnog ustroja i politikih institucija, djeluje mnotvo institucija kroz dekoncentrirane urede razliitog prostornog obuhvata (kolstvo, sudstvo, unutarnji poslovi i sl.) i razliito definiranih prostornih cjelina na primjer odreeno prirodnim resursom za kojeg je tijelo ili pravna osoba zaduena (vode, ume, struja i sl.). Kompleksnost sustava javne uprave Republike Hrvatske proizlazi iz niza nedoreenosti propisa u provedbenim dijelovima za razliite javne politike, nejasnoe vezane uz nadlenosti za pojedina pitanja i nedovren proces politike, funkcionalne i fiskalne decentralizacije. Uz problematiku javne uprave veu se problemi horizontalne koordinacije meu resorima na nacionalnoj razini, nedefinirane nadlenosti po vertikali dravne uprave ukljuujui dekoncentrirana tijela na niim razinama uprave, lokalne i podrune samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima s vlastitim sustavima regionalne organizacije poslovanja. 2. Decentralizacija u Hrvatskoj Decentralizacija u politikom smislu, znai slabljenje politike moi sredinje drave i jaanje moi drave na lokalnoj ili regionalnoj razini, to implicira i veu participaciju graana u donoenju odluka. Kako bi se mogla provesti decentralizacija u politikom smislu, nuno je da sredinja drava dodijeli niim razinama pravo odluivanja o odreenim pitanjima, odnosno da na njih prenese nadlenost za odreene javne usluge ili funkcije drave. tkz. funkcionalna decentralizacija. Nie razine vlasti ne mogu izvravati poslove koje su joj dane u nadlenost u procesu funkcionalne decentralizacije, ako ne mogu upravljati lokalnim javnim financijama. Stoga funkcionalna decentralizacija zahtijeva i fiskalnu decentralizaciju, odnosno prijenos prava na odreivanje visine i strukture rashoda kao i prava na prikupljanje poreza i odreivanje visine poreza na nie razine vlasti.

GRADOV

I (128)

18

Razina decentralizacije u Hrvatskoj niska je u usporedbi s drugim lanicama EU . Udio izdataka jedinica lokalne i regionalne samouprave u ukupnim izdacima ope drave iznosio je 2013. godine 13,5%. Izdaci jedinica lokalne i regionalne samouprave u BDP-u u Hrvatskoj iste su godine iznosili 5,7%, pa je Hrvatska prema tom pokazatelju stupnja decentralizacije bila meu zemljama s najmanjim stupnjem decentralizacije u EU. Osim niske razine rashoda nad kojima upravljaju JLP(R)S, problem predstavlja i injenica da su dominantan izvor sredstva za pokrie tih rashoda porezi, prije svega porez na dohodak. U Hrvatskoj su regionalne razlike u stopi zaposlenosti kao i razlike u visinama dohodaka zaposlenih znaajne, to utjee na nejednakost fiskalnog kapaciteta jedinica lokalne i regionalne samouprave. Financiranje rashoda JLP(R)S ponajprije porezima, a tek manjim dijelom pomoima koji proizlaze iz sustava fiskalnog izravnanja dovodi do razlika u opskrbljenosti lokalnim javnim dobrima i uslugama u razliitim dijelovima zemlje. Drugim rijeima, sustav fiskalnog izravnanja ne uspijeva bitno utjecati na ujednaavanje regionalne razvijenosti u Hrvatskoj. 3. Fiskalni kapaciteti upanija Ukupni prihodi prorauna ope drave od 2011. do 2013. prosjeno su se kretali oko 136,4 mlrd. kuna (41,2% BDP-a), a rashodi oko 156,9 mlrd. kuna (47,4% BDP-a). U sklopu prorauna ope drave, prorauni svih lokalnih jedinica iznose 15,5 mlrd. kuna, odnosno tek oko 10% prorauna ope drave. Prosjena neto fiskalna pozicija na razini Republike Hrvatske je pozitivna i iznosi 383 mil. kuna. Analiza po upanijama pokazuje, meutim, zabrinjavajue rezultate. Od 21 upanije, samo etiri su u razdoblju 2011.-2013. zabiljeile pozitivnu neto fiskalnu poziciju. Najbolju prosjenu godinju neto fiskalnu poziciju ima Grad Zagreb (13,7 mlrd. kuna) te Istarska (795 mil. kuna), Primorsko-goranska (731 mil. kuna) i Zagrebaka upanija (134 mil. kuna). Ostale upanije biljee negativne neto fiskalne pozicije od ega najslabije imaju Vukovarsko-srijemska (1,69 mlrd. kuna) i Osjeko-baranjska upanija (1,67 mlrd. kuna). Metodologijom za lokacijsku klasifikaciju prihoda i rashoda po odabranim kljuevima razraenom u Institutu za financije mogue je utvrditi neto fiskalni poloaj svake upanije (prihodi koji se prikupljaju prema rashodima koji se troe na podruju pojedine upanije) i pruiti okvir za procjene vladinih politika i reformi usmjerenih prema regionalnom razvoju, ali i ocijeniti njihov utjecaj na prihode i rashode. Rezultati analize ukazali su na odreene neuinkovitosti u postojeem regionalnom ustroju. Takav model regionalnog ustroja u kojemu se na podruju veine upanija troi vie od uplata nije dugorono odriv. Dosada Provedeno je istraivanje u kojem su analizirani prihodi i rashodi prorauna svih jedinica lokalne samouprave i izraunati fiskalni kapaciteti opina, gradova i upanija u 2011. godini. Analize su ukazale na znaajne razlike u fiskalnim kapacitetima upanija, gradova i opina i to i na prihodnoj i na rashodnoj strani prorauna. upanije imaju daleko manji fiskalni kapacitet mjeren prosjenom razinom ukupnih prihoda i ukupnih rashoda po stanovniku od gradova i opina. Takoer se moe primijetiti velika ovisnost upanija, gradova i opina o primljenim pomoima koji su im nuni za pruanje javnih usluga. Prosjeno su upanije u 2011. godini ostvarivale 455 kuna, gradovi 3.050 kuna, a opine 2.323 kune po stanovniku prihoda bez pomoi. Takve razine prihoda bez pomoi bile su 2011. godine dovoljne za financiranje: 45,9% ukupnih rashoda ostvarenih u upanijama; 83,4% ukupnih rashoda ostvarenih u gradovima; te 77,3% ukupnih rashoda ostvarenih u opinama.

19

Tablica IV/1: Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije upanija, prosjek razdoblja 2011.-13. (u mil. Kn)

upanija Prihodi Rashodi Neto fiskalna pozicija

Zagrebaka 8.417 8.283 134

Krapinsko-zagorska 2.964 3.709 -746

Sisako-moslavaka 4.047 5.193 -1.146

Karlovaka 3.188 3.920 -732

Varadinska 4.277 4.726 -449

Koprivniko-krievaka 2.777 3.385 -608

Bjelovarsko-bilogorska 2.513 3.469 -956

Primorsko-goranska 10.519 9.788 731

Liko-senjska 1.263 1.924 -662

Virovitiko-podravska 1.699 2.452 -752

Poeko-slavonska 1.522 2.160 -638 Brodsko-posavska 2.969 4.117 -1.148

Zadarska 4.397 5.146 -749

Osjeko-baranjska 7.113 8.787 -1.674

ibensko-kninska 2.686 3.529 -844 Vukovarsko-srijemska 3.387 5.076 -1.689

Splitsko-dalmatinska 11.647 13.042 -1.396 Istarska 7.475 6.680 795

Dubrovako-neretvanska 3.520 3.969 -449

Meimurska 2.586 2.886 -300

Grad Zagreb 40.117 26.456 13.661

Republika Hrvatska 129.083 128.700 383 Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

Tablica IV/2: Prihodi, rashodi i neto fiskalne pozicije po stanovniku svih upanija, prosjek razdoblja 2011.-13. (u kn)

upanija Prihodi Rashodi Neto fiskalna pozicija

Zagrebaka 26.450 26.029 421

Krapinsko-zagorska 22.492 28.151 -5.659

Sisako-moslavaka 23.892 30.661 -6.768

Karlovaka 25.092 30.851 -5.759

Varadinska 24.426 26.990 -2.564

Koprivniko-krievaka 24.172 29.464 -5.292 Bjelovarsko-bilogorska 21.271 29.361 -8.090

Primorsko-goranska 35.616 33.142 2.474

Liko-senjska 25.253 38.489 -13.237

Virovitiko-podravska 20.274 29.250 -8.976

Poeko-slavonska 19.830 28.144 -8.314

Brodsko-posavska 18.902 26.207 -7.305

Zadarska 25.725 30.109 -4.384

Osjeko-baranjska 23.496 29.024 -5.528 ibensko-kninska 24.930 32.760 -7.831

Vukovarsko-srijemska 19.082 28.601 -9.519

20

Splitsko-dalmatinska 25.613 28.682 -3.069

Istarska 35.965 32.140 3.826

Dubrovako-neretvanska 28.772 32.446 -3.674

Meimurska 22.765 25.407 -2.642

Grad Zagreb 50.589 33.362 17.227

Hrvatska 30.245 30.155 90 Izvor: Nacrt Strategije regionalnog razvoja do 2020. g MRRFEU.

V. SOCIO-EKONOMSKA OBILJEJA UPANIJE

1. Zaposlenost

Zapoljavanje na temelju radnog odnosa

Na temelju radnog odnosa u kolovozu 2015. godine zaposlene su ukupno 323 osobe iz evidencije, to je za 59 osoba vie nego u istom periodu prole godine. Zaposleno je 238 osoba na podruju Podrunog ureda Virovitica, 67 osoba izvan podruja Podrunog ureda Virovitica tj. u drugim upanijama na podruju RH i 18 osoba u inozemstvu.

Od ukupno 323 zaposlene osobe tijekom kolovoza njih 302 ili 93,5% zaposleno je na odreeno vrijeme,

a 21 osobe ili 6,5% na neodreeno vrijeme. Promatrano po djelatnostima, najvie je osoba zaposleno u

preraivakoj industriji (72 osobe ili 22,3%) i djelatnosti pruanja smjetaja, te pripreme i posluivanja

hrane (59 osoba ili 18,3%).

2. Nezaposleni

Krajem listopada 2016. u Zavodu za zapoljavanje - Podrunom uredu Virovitica bilo je evidentirano 7.570 nezaposlenih osoba. U odnosu na proli mjesec (rujan 2016.) evidentirano je 3.5% ili 259 osoba vie, a u odnosu na prolu godinu (listopad 2015.) nezaposlenost je manja za 12 % ili 1032 nezaposlenu osobu Nezaposleni prema spolu - Krajem listopada 2016. godine u Zavodu za zapoljavanje Podrunom uredu Virovitica bilo je evidentirano 4.207 nezaposlenih ena, s udjelom od 55,6% naspram 3.363 nezaposlenih mukarca ili 44,4%. Udio nezaposlenih ena, u usporedbi s prethodnim mjesecom, poveao se za 0.9 posto ili 196 osobu, a u usporedbi s listopadom prole godine broj nezaposlenih ena smanjio se za 541 osobu odnosno za 11.4 postotnih bodova. Nezaposleni prema dobi S obzirom na dobnu strukturu, najvei udio u registriranoj nezaposlenosti imaju osobe preko 50 godina starosti (30,9%). Nezaposleni prema razini obrazovanja - U strukturi evidentiranih nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja najvei udio imaju osobe sa zavrenom srednjom kolom do 3 godine i kolom za KV,VKV (2.510 ili 31,2%). Zatim slijede, osobe sa zavrenom osnovnom kolom (2.125 ili 28.1%), osobe sa zavrenom etverogodinjom srednjom kolom i gimnazijom (1.924 ili 25.4%) i osobe bez kole i nezavrene osnovne kole (500 ili 6.6%). Najmanja je nezaposlenost kod osoba s zavrenim diplomskim studijem/fakultetom, akademijom (218 ili 2.9 %) te s dodiplomskim studijem/viom kolom (293 ili 3.8%).

21

Nezaposlenost prema Ispostavama1 - Krajem listopada na evidenciji Zavoda za zapoljavanje evidentiran je slijedei broj nezaposlenih osoba: Ispostava Virovitica 3.323, Ispostava Slatina 2.641, Ispostava Orahovica 933, Ispostava Pitomaa 673. Nezaposlenost prema gradu i opini stanovanja - Krajem listopada 2016. godine evidentiran je slijedei broj nezaposlenih osoba: grad Virovitica - 1.600, grad Slatina - 1.349, grad Orahovica - 384, opina Pitomaa - 673, opina Crnac - 143, opina ainci - 242, opina aavica - 241, opina Gradina - 406, opina Luka - 331, opina Mikleu - 148, opina Nova Bukovica - 177, opina Sopje - 278, opina Suhopolje - 668, opina pii Bukovica - 314, opina Voin - 448, opina Zdenci - 164. Korisnici novane naknade za vrijeme nezaposlenosti - U listopadu 2016. godine na evidenciji Zavoda za zapoljavanje Podrunog ureda Virovitica evidentirana su 827 korisnika prava na novanu naknadu to je za 63 korisnika vie nego proli mjesec. U odnosu na isti period prole godine broj korisnika novane naknade smanjio se za 94 osobe. Udio korisnika novane naknade iznosi 10,9% u ukupnom broju nezaposlenih osoba. Broj korisnika novane naknade prema Ispostavama: Ispostava Virovitica - 360 korisnika Ispostava Slatina - 267 korisnika Ispostava Pitomaa 66 korisnika Ispostava Orahovica 134 korisnika Korisnicima novane naknade Podrunog ureda Virovitica u kolovozu je isplaeno 1.429.869,73

3. Umirovljenici

Demografska predvianja koja se odnose na sredinu stoljea govore da e se do 2050. godine broj starijeg stanovnitva poveati za 35%. Na svako dijete dolazit e 2,4 starije osobe. Kao posljedica toga, prosjena dob u Europi koja iznosi 37,7 godina poveat e se na 52,3 godine. No, duljem ivotu pridonosi svakako i kvaliteta zdravstvenih usluga te razvoj preventivnih programa. U svakom sluaju potrebno je razmotriti problem starenja stanovnitva i njihovih potreba te razvijati izvaninstitucijske oblike brige o starijoj populaciji sukladno njihovim potrebama. Cilj je posvetiti se izazovu starenja i razvijati nove oblike sustava zaite starog stanovnitva.

Smanjenjem broja viegeneracijskih obitelji sve vie starijih osoba ivi u samakim domainstvima te ne mogu raunati na zbrinjavanje u obitelji, ve se od zajednice oekuje da osigura razliite programe pomoi (u kui starije osobe), a to je osobito izraeno jer starije osobe esto ive u podrujima koja su udaljena i izolirana s loom prometnom povezanou koja im oteava pristup potrebnim uslugama. Daljnji problem s kojim se starije osobe suoavaju na podruju nae upanije su niske mirovine ili nedostatak istih to nadalje utjee na kvalitetu njihova ivota. Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Podrune slube u Virovitici u Virovitiko-podravskoj upaniji u rujnu 2016. registrirano je 19.887 korisnika mirovina. Prema strukturi korisnika mirovina stanje je sljedee:

22

Tablica V/1: Korisnici mirovina 1.1. ZOMO

Osnove osiguranja RH Virovitiko-podravska upanija

Broj korisnika 1.139 717 17.537

Prosjena mirovina 2.251,45 1.958

STAROSNA MIROVINA

Broj korisnika 780.726 10.831

Prosjena mirovina 2.427,83 2.093,96

INVALIDSKA MIROVINA

Broj korisnika 130 952 2.312


OBITELJSKA MIROVINA

Broj korisnika 228 039 4.394


1.2. vojne osobe,policijski slubenici i dr.(DVO)


Broj korisnika 14.157 439


STAROSNA MIROVINA



INVALIDSKA MIROVINA



OBITELJSKA MIROVINA

Broj korisnika 825 25


1.3. Hrvatski branitelji




NAJNIA MIROVINA PREMA L. 31.ST.3.ZOPHBDR



INVALIDSKA MIROVINA



OBITELJSKA MIROVINA



23

1.4. HVO




INVALIDSKA MIROVINA



OBITELJSKA MIROVINA



Tablica V/2: Rekapitulacija korisnika mirovina u Virovitiko-podravskoj upaniji

VRSTA MIROVINE BROJ KORISNIKA RH BROJ KORISNIKA VP UDIO VP U RH U %

Korisnici mirovina prema Zakonu o mirovinskom osiguranju

1.139.717 17.537 1,53

Korisnici mirovima - djelatne vojne osobe (DVO)

14.147 345 2,43

Korisnici mirovina prema zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

72.001 1.961 2,72

Korisnici mirovina HVO 6.827 44 0,64

U k u p n o 1.232.692 19.887 1,61

Istovremeno prema evidenciji HZMO PS Virovitica evidentirano je 19.896 osiguranika kako je to prikazano u donjoj tablici, iz ega proizlazi da je broj osiburanika gotov jednak broju umirovljenika, a podaci o prosjenoj mirovini po pojedinim osnovama upuuju na zakljuak da umirovljenici u upaniji ostvaruju manje mirovine u odnosu na prosjeke u RH. Tablica V/3: Osiguranici prema osnovama osiguranja


Radnici kod pravnih osoba 1.263.490 14.676

Radnici kod fizikih osoba 118.013 2.498

Obrtnici 60.896 832

Poljoprivrednici 19.712 1.648

Samostane profesionalne djelatnosti

20.628 156

Osiguranici kod me. org. u inozemstvu i dr.

180 0

Produeno osiguranje 5.888 86

U k u p n o 1 .488.807 19.896

24

Tablica V/4: KORISNICI DOPLATKA NA DJECU- rujan 2016.

Broj korisnika Broj djece Prosjena mjesena svota doplatka

RH 169.847 317.631 361,4

VP 5.246 9.591 352,44

4. Korisnici socijalne skrbi

U ukupnom broju stanovnika relativno je velik udio osoba koje nisu u stanju zadovoljiti najosnovnije ivotne potrebe svojim radom ili prihodima od imovine te su korisnici pojedinih prava iz socijalne skrbi. Broj korisnika socijalne skrbi u Virovitiko-podravskoj upaniji po pojedinim oblicima prikazan je u sljedeoj tablici:

Tablica V/4 : korisnici zajamene minimalne naknade stanje 31. kolovoza 2016.

CSS BROJ STANOVNIKA BROJ KORISNIKA ZAJAMENE MINIMALNE NAKNADE

Udio korisnika u % u broju stanovnika

SLATINA 23.632 2.088 8,8

ORAHOVICA 11.466 485 4,2

VIROVITICA 39.679 1.300 3,3

PITOMAA 10.059 328 3,3

U k u p n o : 84.836 4.201 5,0

Izvor: statistika CSS Virovitica i Slatina

Istodobno, broj osiguranih osoba u sustavu zdravstvene zatite u upaniji prema podatcima HZZO za kraj listopada 2016.iznosi 81.159 osoba, njihov broj prema JLS prikazan je u doljnoj tablici.

Tablica V/5: OSIGURANICI PREMA PODATCIMA HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE STANJE 31.10.2016.

OPINA/GRAD

BROJ OSIGURANIKA

CRNAC 1.320

AINCI 2.687

AAVICA 1.835

GRADINA 3.469

LUKA 3.347

MIKLEU 1.396

NOVA BUKOVICA 1.599

ORAHOVICA 5.082

PITOMAA 9.574

SLATINA 13.140

SOPJE 2.234

25

SUHOPOLJE 6.199

PII BUKOVICA 3.912

VIROVITICA 21.192

VOIN 2.399

ZDENCI 1.774

VI. FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjeditem u Virovitiko-podravskoj upaniji kroz razdoblje od pet godina prezentirani su u Tablici VII/1. Kroz promatrano razdoblje broj poduzetnika je rastao u svim godinama osim 2012. godine (793) kada je bio manji u odnosu na 2011. godinu (842). Najvie zaposlenih (8072 radnika) bilo je u 2011. godini, to je u odnosu na 2015. godinu vie za 875 zaposlenih ili 10,8 %.

Ukupni su prihodi u 2011. godinu bili vei u odnosu na prethodnu, 2010. godinu, a nakon toga slijedi njihov stalan pad s tim da su u 2015. godini prihodi porasli, tj. bili su vei u odnosu na 2014. godinu.

Poduzetnici sa sjeditem u Virovitiko-podravskoj upaniji 2010. godinu su poslovali s gubitkom, a u razdoblju od 2011. do 2015. godine ostvarili su dobit s tim da je najvea dobit ostvarena 2012. godine (76,5 milijuna kuna) i 2014. (75,1 milijun kuna), a najmanja 2013. godine (vie od 2,9 milijuna kuna).

Prema tim podacima dinamika investicija u novu dugotrajnu imovinu biljei rast od 2010. do 2012. Nakon znaajnijeg rasta 2012. (za 75,2 % ili, nominalno, za oko 121,2 milijuna u odnosu na 2011.), u 2013. se dogaa jo znaajniji pad investicija u novu dugotrajnu imovinu. Te godine investicije su smanjene za 36,9% ili, nominalno, za 104,1 milijun kuna u odnosu na prethodnu godinu. Tijekom 2014. i 2015. biljei se ponovno rast investicija.

Tablica VI/1: Broj poduzetnika, broj zaposlenih, te osnovni rezultati poslovanja poduzetnika

Virovitiko-podravske upanije u razdoblju 2011. - 2015. g.2 (iznosi u tisuama kuna)

Opis 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj poduzetnika 842 793 848 874 881

Broj zaposlenih 8.072 7.173 6.959 6.759 7.197

Ukupni prihodi 4.471.091 4.359.989 3.793.990 3.297.651 3.470.284

Ukupni rashodi 4.397.064 4.267.055 3.770.843 3.204.300 3.436.282

Dobit razdoblja 222.759 237.109 124.689 143.872 145.714

Gubitak razdoblja 170.183 160.653 121.726 68.793 133.258

Neto dobit/gubitak 52.576 76.457 2.963 75.079 12.456

Investicije u novu dugotrajnu imovinu

161.068 282.262 178.155 198.054 234.330

Prosjene mjesene neto plae po zaposlenom

3.364 3.488 3.546 3.581 3.556

Izvor: Fina, Registar godinjih financijskih izvjetaja, obrada GFI-a za 2011. 2015. Godinu

26

Kroz promatrano razdoblje, prosjene mjesene neto plae po zaposlenom biljee pad u 2011., te u 2015. godini, dok je u razdoblju od 2012.-2014. godine zamjetan rast. Prosjena mjesena neto plaa po zaposlenom u Virovitiko-podravskoj upaniji u 2015. godini iznosila je 3.556 kuna

USPOREDBA FINANCIJSKIH REZULTATA PODUZETNIKA VIROVITIKO-PODRAVSKE UPANIJE S REZULTATIMA PODUZETNIKA U DRUGIM UPANIJAMA I RH U 2015. G.

Poduzetnici Republike Hrvatske, obveznici poreza na dobit (bez banaka, osiguravajuih drutava i drugih financijskih institucija), njih 106 569, u 2015. godini imali su 838 584 zaposlenih (prema satima rada), 29 204 zaposlenih vie u odnosu na 2014. godinu.

Tablica VI/2: USPOREDBA FINANCIJSKIH REZULTATA PODUZETNIKA VIROVITIKO-PODRAVSKE

UPANIJE S REZULTATIMA PODUZETNIKA U DRUGIM UPANIJAMA I RH U 2015. G.

Teritorijalna razina

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Ukupni prihod Dobit razdoblja Gubitak

razdoblja Neto dobit

Broj Ran g Broj Ran g Iznos Ran g Iznos Ran g Iznos Ran g Iznos Ran g

Republika Hrvatska

106.569 0 838.584 0 639.647.947 0 35.925.884 0 18.786.380 0 17.139.504 0

Virovitiko-podrav. upan.

881 19 7.197 20 3.470.284 20 145.714 19 133.258 18 12.456 19


U Virovitiko-podravskoj upaniji u 2015. godini, prema broju obraenih godinjih financijskih izvjetaja, poslovao je 881 poduzetnik kod kojih je bilo zaposleno 7.197 radnika, to je u odnosu na prethodnu godinu poveanje broja zaposlenih za 7,7%.

Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika RH i Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini

U Republici Hrvatskoj u 2015. godini poduzetnici su ostvarili ukupne prihode od 639,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 617 milijardi kuna te 17,1 milijarda kuna neto dobiti. Dobit razdoblja, u iznosu od 35,9 milijardi kuna, u 2015. godini ostvarilo je 68 611 (64,4 %) poduzetnika, dok je gubitke razdoblja ukupne vrijednosti 18,8 milijardi kuna, iskazalo 37 958 (35,6 %) poduzetnika.

Tablica VI/3: Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Hrvatske u 2015. godini (iznosi u

tisuama kuna)

Opis 2014. 2015. Indeks 2015./ 2014.

Broj poduzetnika 106.569

Broj zaposlenih 809.380 838.584 103,6

Ukupni prihodi 607.875.615 639.647.947 105,2

Ukupni rashodi 595.332.668 616.954.490 103,6

Dobit prije oporezivanja 38.110.703 41.857.586 109,8

Gubitak prije oporezivanja 25.567.755 19.164.129 75,0

Porez na dobit 3.981.979 5.553.952 139,5

Dobit razdoblja 33.999.377 35.925.884 105,7

Gubitak razdoblja 25.438.409 18.786.380 73,9

27

Konsolidirani financijski rezultat (dobit ili gubitak razdoblja) 8.560.968 17.139.504 200,2

Izvoz 104.631.436 115.314.299 110,2

Uvoz 98.647.602 104.465.187 105,9

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 5.983.833 10.849.113 181,3

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 33.639.633 38.444.856 114,3

Prosjene mjesene neto plae po zaposlenom 4.897 5.019 102,5

Izvor podataka: Financijska agencija, Registar godinjih financijskih izvjetaja

Od Od 639,6 milijardi kuna ukupnoga prihoda poduzetnika, 115,3 milijarde ostvarene su prodajom robe na inozemnom tritu, to je 10,2 % vie nego 2014. godine. Na stranim tritima svoje proizvode i usluge plasiralo je 15 385 (14,4 %) poduzetnika, kupljeno je robe u vrijednosti od 104,5 milijardi kuna te je trgovinski suficit iznosio 10,8 milijardi kuna.

U odnosu na 2014. godinu, navedeni skup poduzetnika, njih 106 569, poveao je broj zaposlenih za 3,6 %, ukupne prihode za 5,2 %, ukupne rashode za 3,6 %, dobiti razdoblja za 5,7 % i smanjio gubitak razdoblja za 26,1 %. Smanjenje gubitaka i poveanje dobiti rezultiralo je poveanjem konsolidiranog financijskog rezultata neto dobiti za 100,2 % u odnosu na 2014. godinu .

Tablica VI/4: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini3

(iznosi u tisuama kuna)

Opis 2014. 2015. Indeks

Broj poduzetnika 881 -

Broj dobitaa 537 594 110,6

Broj gubitaa 253 287 113,4

Broj zaposlenih 6.681 7.197 107,7

Ukupni prihodi 3.281.150 3.470.284 105,8

Ukupni rashodi 3.185.508 3.436.282 107,9

Dobit prije oporezivanja 160.966 167.190 103,9

Gubitak prije oporezivanja 65.324 133.189 203,9

Porez na dobit 17.872 21.545 120,6

Dobit razdoblja 143.082 145.714 101,8

Gubitak razdoblja 65.312 133.258 204,0

Konsolidirani financijski rezultat dobit (+) ili (-) gubitak razdoblja 77.770 12.456 16,0

Izvoz 719.262 766.886 106,6

Uvoz 217.746 222.684 102,3

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 501.516 544.202 108,5

Investicije u novu dugotrajnu imovinu 197.704 234.330 118,5

Prosjene mjesene neto plae po zaposlenom 3.560 3.556 99,9

Izvor: Fina - Registar godinjih financijskih izvjetaja

U novu dugotrajnu imovinu u 2015. godini investiralo je 21 175 (19,9 %) poduzetnika i to 38,4 milijarde kuna to je poveanje od 14,3 % u odnosu na prethodnu, 2014. godinu.

Prosjena mjesena obraunata neto plaa u 2015. iznosila je 5.019 kuna, to je nominalno 2,5 % vie u odnosu na 2014. godinu (uslijed smanjenja potroakih cijena od 0,5 %, to je realno poveanje od 3 %.

Od ukupnoga broja poduzetnika na podruju Virovitiko-podravske upanije njih 67,4 % je u 2015.

3 Vie u Analizi financijskih rezultata poslovanja poduzetnika po SVIM upanijama u 2015. godini.

28

godini poslovalo s dobiti, dok je 32,6 % poduzetnika zabiljeilo gubitak u poslovanju.

U ukupnom broju zaposlenih Virovitiko-podravske upanije grad Virovitica sudjeluje sa 43 % i na prvom je mjestu po broju zaposlenih u Virovitiko-podravskoj upaniji. Na drugom je mjestu prema broju poduzetnika grad Slatina, a na treem poduzetnici grada Orahovice.

Usporedba financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Virovitiko-podravske upanije s rezultatima drugih upanija

Jedna od osnovnih karakteristika gospodarstva Hrvatske je velika razlika u razvijenosti pojedinih regija upanija i jo vea razlika u razvijenosti pojedinih gradova i opina, a rang lista upanija prema neto dobiti (tablica 7.) i rang lista prema ukupnom prihodu poduzetnika (tablica 6.), potkrepljuje tu tvrdnju.

Dominantna je uloga poduzetnika upanije Grad Zagreb koji su prvorangirani po svim kriterijima navedenim u tablici 6, osim prema pokazateljima produktivnosti rada mjerenom neto dobiti po zaposlenom i ekonominosti poslovanja. Prema tim pokazateljima najbolji su poduzetnici Istarske upanije, a poduzetnici upanije Grad Zagreb su na etvrtom i petom mjestu.

Ukupno je 881 poduzetnik ije je sjedite u jednom od gradova i opina Virovitiko-podravske upanije i prema kriteriju broja poduzetnika upanija je na devetnaestom je mjestu, a prema broju zaposlenih na dvadesetom mjestu. Poduzetnici Virovitiko-podravske upanije u odnosu na poduzetnike u drugim upanijama prema pokazateljima su rangirani na sedamnaestom mjestu prema produktivnosti rada mjerenoj ukupnim prihodom po zaposlenom, na osamnaestom mjestu prema produktivnosti rada mjerenoj neto dobiti po zaposlenom i osamnaestom mjestu prema pokazatelju ekonominosti poslovanja.

Tablica VI/5: Rang lista upanija prema ukupnom prihodu poduzetnika u 2015. godini i prema

drugim kriterijima

Naziv upanije Rang po

ukupnom prihodu

Rang po

neto dobiti

Rang po broju

poduzetnika

Rang po broju

zaposlenih

Rang po produkt.

rada /ukupan

prihod po zaposlenom

Rang po produktivnosti

rada/neto dobit po zaposlen.

Rang po ekonominosti

poslovanja

Grad Zagreb 1 1 1 1 1 4 5

Zagrebaka 2 3 5 4 2 5 8

Splitsko-dalmatinska

3 4 2 2 11 10 11

Primorsko-goranska

4 5 4 3 9 9 10

Istarska 5 2 3 5 4 1 1

Osjeko-baranjska 6 13 6 7 5 16 17

Varadinska 7 12 9 6 8 15 15

Vukovarsko-srijem. 8 8 17 12 3 6 6

Zadarska 9 11 8 9 7 11 12

Meimurska 10 10 10 8 18 8 7

Krapinsko-zagorska 11 9 13 11 12 7 3

Koprivniko-krieva.

12 7 18 15 6 3 4

29

Naziv upanije Rang po

ukupnom prihodu

Rang po

neto dobiti

Rang po broju

poduzetnika

Rang po broju

zaposlenih

Rang po produkt.

rada /ukupan

prihod po zaposlenom

Rang po produktivnosti

rada/neto dobit po zaposlen.

Rang po ekonominosti

poslovanja Dubrovako-neretv.

13 15 7 10 16 14 13

Sisako-moslavaka

14 18 14 13 10 19 19

Karlovaka 15 6 12 14 13 2 2

Brodsko-posavska 16 16 15 16 14 17 16

Bjelovarsko-bilogor.

17 14 16 17 15 13 14

ibensko-kninska 18 20 11 18 19 20 20

Poeko-slavonska 19 21 20 19 21 21 21

Virovitiko-podrav.

20 19 19 20 17 18 18

Liko-senjska 21 17 21 21 20 12 9


Prema drugim kriterijima, poduzetnici Virovitiko-podravske upanije rangirani su na dvadesetom mjestu prema ukupnom prihodu i na devetnaestom mjestu prema neto dobiti

ANALIZA FINANCIJSKI REZULTATI POSLOVANJA PODUZETNIKA U VIROVITIKO-PODRAVSKOJ UPANIJI U 2015. GODINI

Poduzetnici Virovitiko-podravske upanije u gospodarstvu Republike Hrvatske ne zauzimaju znaajno mjesto u odnosu na broj poduzetnika i broj zaposlenih (Tablica 10). U Virovitiko-podravskoj upaniji sjedite ima ukupno 881 poduzetnik kod kojih je u 2015. godini bilo 7197 zaposlenih. Udjel poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u ukupnom broju poduzetnika u RH iznosi 0,8 %. Udjel broja zaposlenih Virovitiko-podravske upanije u odnosu na broj zaposlenih u RH iznosi 0,9 %. Istovremeno struktura poslovnih subjekata prikazana je u Tablici VII/5

Tablica VI/6: struktura poslovnih subjekata stanje 31. oujka 2016./izvor:DZS

Ustrojbeni oblik RH Virovitiko- podravska upanija

Registrirane pravne osobe 244.040 2.778

Trgovaka drutva 176.121 - registrirane

110.964 - aktivna

1.479- registriranih

958 aktivnih

Zadruge 4.215 registriranih

1.074 aktivnih

74 registriranih

16 aktivnih

Registrirane ustanove ,tijela,

udruge i sl.

63.704 850

Subjekti u obrtu i slobodnim

zanimanjima

78.197 856

30

Tablica VI/7: Udio poduzetnika Virovitiko-podravske upanije i u RH, u 2015. godini

(iznosi: u tisuama kuna)

Teritorijalna razina

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih Ukupni prihod Neto dobit

Broj Broj Iznos Iznos

Republika Hrvatska 106.569 838.584 639.647.947 17.139.504

Virovitiko-podravska upanija

881 7.197 3.470.284 12.456

Virovitiko-podr. up. - udio u RH

0,8 0,9 0,5 0,1

Izvor: Financijska agencija Registar godinjih financijskih izvjetaja

U ukupnim prihodima Hrvatske udjel poduzetnika Virovitiko-podravske upanije iznosi 0,5 %, u dobiti razdoblja udjel poduzetnika Virovitiko-podravske upanije iznosi 0,4 %, a u gubitku razdoblja 0,7 %. Ukupno ostvareni financijski rezultat (neto dobit) poduzetnika sa sjeditem u Virovitiko-podravskoj upaniji, u 2015. je godini iznosio 12,5 milijuna kuna to je 0,1 % neto dobiti poduzetnika Hrvatske (neto dobit od 17,1 milijardu kuna).

Financijski rezultati poslovanja poduzetnika Virovitiko-podravske upanije

Godinje financijske izvjetaje za 2015. godinu s podruja Virovitiko-podravske upanije predalo je u Registar ukupno 881 poduzetnika, obveznika poreza na dobit; od kojih su 867 mala, 13 srednjih i 1 veliki poduzetnik. Od ukupno 881 poduzetnika, njih 594 ili 67,4% poslovalo je s dobiti razdoblja, a 287 ili 32,6% iskazalo je gubitak razdoblja.

Tablica VI/8: Broj poduzetnika dobitaa i gubitaa u Virovitiko-podravskoj upaniji prema veliini poduzetnika

(iznosi u tisuama kn)

ifra i opis veliine Broj poduzetnika Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja

(-)

Vel. Veliina svi dobitaa gubitaa 2014. 2015. Index

1 Mali 867 583 284 22.235 48.797 219,5

2 Srednje veliki 13 11 2 55.282 -22.962 -

3 Veliki 1 - 1 253 -13.378 -

Ukupno sve veliine 881 594 287 77.770 12.456 16,0


Kod poduzetnika u Virovitiko-podravskoj upaniji u 2015. godini bilo je zaposleno 7 197 radnika, koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od gotovo 3,5 milijardi kuna, ukupne rashode od 3,4 milijarde razdoblja u iznosu od 145,7 milijuna kuna, gubitak razdoblja od 133,3 milijuna kuna te neto dobit od 12,5 milijuna kuna.

31

Tablica VI/9: Osnovni financijski rezultati poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini (iznosi u tisuama kuna, indeksi 2014=100,0)

Opis 2014. 2015. Indeks Udjel upanije

u RH (%)

Broj poduzetnika 881 - 0,8

Broj zaposlenih 6.681 7.197 107,7 0,9

Ukupni prihodi 3.281.150 3.470.284 105,8 0,5

Ukupni rashodi 3.185.508 3.436.282 107,9 0,6

Dobit prije oporezivanja 160.966 167.190 103,9 0,4

Gubitak prije oporezivanja 65.324 133.189 203,9 0,7

Porez na dobit 17.872 21.545 120,6 0,4

Dobit razdoblja 143.082 145.714 101,8 0,4

Gubitak razdoblja 65.312 133.258 204,0 0,7

Dobit razdoblja (+) ili gubitak razdoblja (-) 77.770 12.456 16,0 0,1

Izvoz 719.262 766.886 106,6 0,7

Uvoz 217.746 222.684 102,3 0,2

Trgovinski saldo (izvoz minus uvoz) 501.516 544.202 108,5 5,0

Investicije u dugotrajnu imovinu 197.704 234.330 118,5 0,6

Prosjena mjesena neto plaa (u kunama) 3.560 3.556 99,9 -


Prosjena mjesena neto plaa iznosila je 3.556 kuna to je 0,1 % manje od razine prosjene plae u 2014. godini. Investicije u dugotrajnu imovinu u 2015. godini vee su u odnosu na 2014. godinu za 18,5 %. Uvoz je povean za 2,3 %, a izvoz za 6,6 % te je ostvaren trgovinski suficit u iznosu od 544,2 milijuna kuna.

U odnosu na 2014. godinu, broj zaposlenih povean je za 7,7 %, ukupni prihodi za 5,8 %, ukupni rashodi za 7,9 %, dobit razdoblja za 1,8 %, gubitak razdoblja za 104,0 %, te je ostvarena neto dobit koja je bila za 84 % manja nego prethodne godine.

Poduzetnici Republike Hrvatske takoer su bolje poslovali nego prethodne godine te su poveali broj zaposlenih za 3,6 %, ukupne prihode za 5,2 %, ukupne rashode za 3,6 %, dobit razdoblja za 5,7 % i smanjili gubitak razdoblja za 26,1 %. Smanjenje gubitka i poveanje dobiti rezultiralo je poveanjem konsolidiranog financijskog rezultata neto dobiti za 100,2 %.

Poduzetnici Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini ostvarili su ukupne prihode u iznosu od gotovo 3,5 milijardi kuna. U odnosu na 2014. godinu isti su poveani za 189,1 milijun kuna ili 5,8 %. Rast u odnosu na 2014. godinu biljee poslovni prihodi 5,6 % i izvanredni ostali prihodi 40,1 %, dok su financijski prihodi smanjeni za 5,5 %.

Tablica VI/10: Struktura ukupnih prihoda poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2014. i 2015. godini (iznosi u tisuama kuna, indeksi 2014=100,0)

Vrsta prihoda Iznos

Udio u ukupnim prihodima

u % Indeks

2015./14. 2014. 2015. 2014. 2015.

Poslovni prihodi 3.212.330 3.392.881 97,9 97,8 105,6

Financijski prihodi 41.709 39.413 1,3 1,1 94,5

32

Udio u dobiti od pridruenih poduzetnika

- - - - -

Izvanredni ostali prihodi 27.111 37.990 0,8 1,1 140,1

Ukupni prihodi 3.281.150 3.470.284 100,0 100,0 105,8

33

U strukturi ukupnih prihoda, dominantni su poslovni prihodi sa 97,8 %, zatim slijede financijski i izvanredni-ostali prihodi 1,1 %. Udio poslovnih prihoda smanjen je za 0,1 %, udio financijskih prihoda smanjen je za 0,2 %, a udio izvanrednih - ostalih prihoda povean je za 0,3 % u odnosu na prethodnu godinu. Najznaajniju stavku poslovnih prihoda ine prihodi od prodaje sa 94,1 %, koji su u odnosu na 2014. godinu poveani za 6,5 %.

Ukupni rashodi poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini iznosili su 3,4 milijarde kuna, to je za 250,8 milijuna kuna vie nego 2014. godine. U strukturi ukupnih rashoda, poslovni rashodi sudjeluju sa 96,1 %, financijski sa 2,7 %, te izvanredni - ostali rashodi sa 1,2 % udjela. U 2015. godini udio poslovnih rashoda nepromijenjen je u odnosu na 2014. godinu, udio financijskih rashoda smanjen je za 0,5 %, a udio izvanrednih-ostalih rashoda povean je za 0,5 %.

Tablica VI/11: Struktura ukupnih rashoda poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2014. i 2015. godini (iznosi u tisuama kuna, indeksi 2014=100,0)

Opis Iznos

Udjel u ukupnim rashodima

u % Indeks

2015./14. 2014. 2015. 2014. 2015.

Poslovni rashodi 3.062.519 3.302.205 96,1 96,1 107,8

Financijski rashodi 102.781 92.969 3,2 2,7 90,5

Udio u gubitku od pridruenih poduzetnika

- - - - -

Izvanredni-ostali rashodi 20.208 41.108 0,7 1,2 203,4

Ukupni rashodi 3.185.508 3.436.282 100,0 100,0 107,9


Poduzetnici Virovitiko-podravske upanije poveali su ukupne prihode prema 2014. godini za 5,8 %, a ukupne rashode za 7,9 %, to je rezultiralo smanjenjem ekonominosti ukupnog poslovanja. Tako je na 100 kuna ukupnih rashoda u 2015. godini ostvareno 101 kuna prihoda, prema 103 kune prihoda u 2014. godini.

Tablica VI/12: Ekonominost poslovanja odnosi prihoda i rashoda poduzetnika Virovitiko-

podravske upanije (prihodi na 100 kuna rashoda)

Opis 2014. 2015.

Poslovni prihodi prema poslovnim rashodima 104,9 102,7

Financijski prihodi prema financijskim rashodima 40,6 42,4

Izvanredni prihodi prema izvanrednim rashodima 134,2 92,4

Ukupni prihodi prema ukupnim rashodima 103,0 101,0


Najvei broj poduzetnika bio je u trgovini na veliko i malo (213), a zatim slijede poduzetnici preraivake industrije (163 poduzetnika) te poduzetnici poljoprivrede, umarstva i ribarstva (128). Poduzetnici preraivake industrije imali su najvee prihode i to u iznosu od 1,4 milijarde kuna, ali ujedno i najvee rashode, 1,4 milijarde kuna. Poduzetnici trgovine i preraivake industrije zajedno sudjeluju u ukupnim prihodima Virovitiko-podravske upanije sa 39 %, a u ukupnim rashodima upanije takoer sudjeluju s udjelom od 38,1 %.

34

Tablica VI/13: Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Virovitiko-podravske upanije po podrujima djelatnosti u 2015. godini (iznosi u tisuama kn)

Podruje djelatnosti Broj

poduzetnika

Ukupni prihodi Ukupni rashodi

2014. 2015. 2014. 2015.

A) Poljoprivreda, umarstvo i ribarstvo 128 580.301 661.736 575.515 635.582

B) Rudarstvo i vaenje 3 107.934 84.363 97.942 75.083

C) Preraivaka industrija 163 1.273.291 1.407.030 1.220.041 1.423.184

D) Opskrba elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija

20 78.239 82.530 86.323 88.751

E) Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda

15 107.544 119.447 108.054 118.675

F) Graevinarstvo 71 224.836 190.231 202.052 191.550

G) Trgovina na veliko i malo 213 693.424 691.084 686.978 674.718

H) Prijevoz i skladitenje 38 85.204 86.275 82.273 82.129

I) Djelatnost pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane

38 21.100 24.142 21.379 23.962

J) Informacije i komunikacije 25 12.237 14.060 11.861 12.753

K) Financijske djelat. i djelatnosti osiguranja

6 1.876 1.135 1.165 710

L) Poslovanje nekretninama 11 2.624 5.566 4.182 4.764

M) Strune, znanstvene i tehnike djelatnosti

90 67.119 73.267 62.581 67.104

N) Administrativne i pomone uslune djelatnosti

7 4.415 4.317 4.269 4.116

P) Obrazovanje 10 3.534 4.504 3.535 4.354

Q) Djelatnosti zdravstvene zatite i soc. skrbi

15 10.121 10.919 9.352 9.936

R) Umjetnost, zabava i rekreacija 9 3.326 5.294 3.928 14.164

S) Ostale uslune djelatnosti 17 2.514 2.568 2.504 3.051

T) Djelatnosti kuanstava kao poslodavaca

1 1.303 1.607 1.297 1.477

Fizike osobe bez djelatnosti 1 207 206 276 221

Ukupno 881 3.281.150 3.470.284 3.185.508 3.436.282


Promatrajui poduzetnike po veliini i njihove iznose ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, primjetno je da su mali poduzetnici, ostvarili prihode od 2,4 milijarde kuna (poveanje od 10,9 %), te ukupne rashode od 2,3 milijarde kuna to je poveanje od 9,7% u odnosu na prethodnu godinu.

35

Tablica VI/14: Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini prema veliini poduzetnika (iznosi u tisuama kn)

Oznaka veliine Broj

poduzetnika


2014. 2015. Indeks 2014. 2015. Indeks

Mali poduzetnici 867 2.165.073 2.400.905 110,9 2.130.170 2.336.760 109,7

Srednje veliki poduzet.

13 995.593 962.582 96,7 935.630 979.347 104,7

Veliki poduzetnici 1 120.484 106.797 88,6 119.708 120.175 100,4

Ukupno 881 3.281.150 3.470.284 105,8 3.185.508 3.436.282 107,9


Srednje veliki poduzetnici, njih 13, ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 962,6 milijuna kuna, to predstavlja smanjenje od 3,3 % u odnosu na prethodno poslovno razdoblje. Ukupni rashodi srednje velikih poduzetnika Virovitiko-podravske upanije poveani su za 4,7 %. Veliki poduzetnik u 2015. godini, zabiljeio je smanjenje ukupnih prihoda za 11,4% te poveanje ukupnih rashoda za 0,4 %.

Tablica VI/15: Ukupni prihodi i ukupni rashodi poduzetnika Virovitiko-podravske upanije prema oblicima vlasnitva (iznosi u tisuama kn)

Oznaka vlasnitva Broj

poduzetnika


2014. 2015. Indeks 2014. 2015. Indeks

Dravno vlasnitvo

17 179.359 189.001 105,4 181.609 196.969 108,5

Privatno vlasnitvo

830 2.737.382 2.968.873 108,5 2.651.133 2.919.509 110,1

Zadruno vlasnitvo

21 13.982 9.106 65,1 15.234 9.142 60,0

Mjeovito vlasnitvo

13 350.427 303.304 86,6 337.532 310.662 92,0

Ukupno 881 3.281.150 3.470.284 105,8 3.185.508 3.436.282 107,9


Najvee ukupne prihode i rashode, kao i ranijih godina ostvarili su poduzetnici privatnog sektora vlasnitva i to ukupne prihode u iznosu od gotovo 3 milijarde kuna (poveanje od 8,5 % u odnosu na 2014. godinu), a ukupne rashode u iznosu od 2,9 milijardi kuna (poveanje za 10,1 %).

Tablica VI/16: Rang lista prvih deset poduzetnika Virovitiko-podravske upanije po ukupnom prihodu u 2015.(iznosi u tisuama kuna)

Rang OIB Naziv Mjesto Ukupan prihod

1. 92200203113 HRVATSKI DUHANI d.d. Virovitica 138.568

2. 70427199569 POLJOPRIVREDNO PODUZEE ORAHOVICA d.o.o. Orahovica 137.943

3. 16495247007 CONTORTE d.o.o. Virovitica 115.182

4. 61997436995 MARINADA d.o.o. Slatina 114.449

5. 38872693315 TVIN d.o.o. Virovitica 106.797

6. 71602716836 CIPRIJANOVI d.o.o. Orahovica 98.066

7. 01813924397 DIBA d.o.o. Suhopolje 97.025

8. 93756665118 KERAMIKA MODUS d.o.o. Orahovica 77.692

36

9. 15948138185 VICTORIA INVEST d.o.o. Virovitica 74.636

10. 30745961182 ZEA d.o.o. Virovitica 73.573

Ukupno 10 najveih poduzetnika po ukupnom prihodu u VP 1.033.931

Udio 10 najveih poduzetnika po prihodima u prihodima poduzetnika VP 29,8%


Prvi poduzetnik u Virovitiko-podravskoj upaniji na rang listi po ukupnim prihodima u 2015. godini bio je srednje veliki poduzetnik sa sjeditem u Virovitici, HRVATSKI DUHANI d.d. (138,6 milijuna kuna), a slijede ga srednji poduzetnik POLJOPRIVREDNO PODUZEE ORAHOVICA d.o.o. (137,9 milijuna kuna), mali poduzetnik CONTORTE d.o.o. (115,2 milijuna kuna), srednje veliki poduzetnik MARINADA d.o.o. (114,4 milijuna kuna) i veliki poduzetnik TVIN d.o.o. (106,8 milijuna kuna). Prvih deset poduzetnika ostvarilo je 1,0 milijardu kuna ili 29,8 % prihoda poduzetnika Virovitiko-podravske upanije.

Tablica VI/17: Rang lista prvih 10 poduzetnika Virovitiko-podravske upanije po prihodima od izvoza u 2015. g. (iznosi u tisuama kuna)

R. br.

OIB Naziv Mjesto Prihodi od

izvoza

1. 71602716836 CIPRIJANOVI d.o.o. Orahovica 84.608

2. 38872693315 TVIN d.o.o. Virovitica 77.890

3. 16495247007 CONTORTE d.o.o. Virovitica 70.108

4. 92200203113 HRVATSKI DUHANI d.d. Virovitica 61.388

5. 45783171737 PAN PARKET d.o.o. ainci 47.591

6. 93756665118 KERAMIKA MODUS d.o.o. Orahovica 37.745

7. 21223758971 GOD d.o.o. Virovitica 36.705

8. 04444315748 DRVO TRGOVINA d.o.o. Slatina 32.859

9. 15948138185 VICTORIA INVEST d.o.o. Virovitica 30.397

10. 70427199569 POLJOPRIVREDNO PODUZEE ORAHOVICA d.o.o. Orahovica 29.864

Ukupno 10 najveih poduzetnika u VP po prihodima od izvoza 509.154

Udio 10 najveih poduzetnika po prihodima od izvoza u izvozu poduzetnika VP 66,4%


Najvei izvoznik u 2015. godini u Virovitiko-podravskoj upaniji bio je srednje veliki poduzetnik CIPRIJANOVI d.o.o. registriran u podruju djelatnosti C (preraivaka industrija), razred djelatnosti 3109 Proizvodnja ostalog namjetaja, koji je ostvario 84,6 milijuna kuna prihoda od izvoza. Prvih deset poduzetnika po izvozu u 2015. sudjelovali su u ukupnom izvozu poduzetnika upanije s udjelom od 66,4 %.

Analiza trokova za plae poduzetnika Virovitiko-podravske upanije Trokovi za osoblje (neto plae, porezi i doprinosi iz plaa i na plae) kod poduzetnika Virovitiko-podravske upanije iznosili su 467,3 milijuna kuna i poveani su u odnosu na 2014. godinu za 6,6 %. Njihov udjel u ukupnim rashodima u 2015. godini iznosio je 13,6 %, to je za 0,2 % manje nego prethodne godine. Trokovi za osoblje na razini Hrvatske iznosili su 81,7 milijardi kuna to je 13,2 % ukupnih rashoda.

37

Tablica VI/18: Trokovi plaa poduzetnika Virovitiko-podravske upanije i RH (iznosi u tisuama kuna)

Vrsta rashoda Iznos Udio u ukupnim rashodima u %

Indeks 2014. 2015. 2014. 2015.

Neto nadnice i plae 285.396 307.085 9,0 8,9 107,6

Doprinosi, porez i prirez na porez iz plaa

91.444 93.287 2,9 2,7 102,0

Doprinosi na plae 61.340 66.932 1,9 1,9 109,1

Ukupni trokovi osoblja Virovitiko-podravska upanija

438.180 467.304 13,8 13,6 106,6

Ukupni trokovi osoblja RH 78.064.681 81.689.993 13,1 13,2 104,6


Poduzetnici Virovitiko-podravske upanije obraunali su u 2015. godini za 7197 zaposlenika, neto plae u ukupnom iznosu od 307,1 milijun kuna, to je u odnosu na 2014. godinu poveanje od 7,6 %, te su u ukupnim rashodima sudjelovali s 8,9 %. Prosjena mjesena neto plaa po zaposlenom kod poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini iznosila je 3.556 kuna, to je za 4 kune manje nego 2014. godine. Ista je za 29,1 % manja od prosjene mjesene neto plae po zaposlenom kod poduzetnika Republike Hrvatske (5.019 kuna).

Tablica VI/19: Trokovi za neto plae poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. g. prema veliini

Veliina poduzetnika

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Trokovi za neto plae Prosjena mjesena

neto plaa po zaposlenom (u kn)

Iznos (u

tisuama kn)

Indeks 2015/14.

Udjel u uk.

rashodima

Virovitiko-podravska

up.

Ukupno RH

Mali 867 4.922 200.682 110,6 5,8 3.398 4.170

Srednji 13 1.532 77.283 106,1 2,2 4.204 5.455

Veliki 1 743 29.120 93,6 0,8 3.266 6.192

Sve veliine 881 7.197 307.085 107,6 8,9 3.556 5.019


U Virovitiko-podravskoj upaniji u 2015. godini poslovala su 867 mala, 13 srednjih i jedan veliki poduzetnik. Mali su poduzetnici zapoljavali 4922 radnika i obraunali prosjenu mjesenu neto plau u visini od 3.398 kuna to je 4,4 % manje od prosjeka poduzetnika Virovitiko-podravske upanije.

Srednji poduzetnici Virovitiko-podravske upanije, njih 13, zaposlenima su obraunali prosjenu mjesenu neto plau u iznosu od 4.204 kune, to je 18,2 % vie od prosjeka poduzetnika upanije i 22,9 % manje od prosjeka srednjih poduzetnika Hrvatske.

Veliki poduzetnik Virovitiko-podravske upanije u 2015. godini obraunao je za 743 zaposlenih prosjenu mjesenu neto plau u iznosu od 3.266 kuna. Navedena plaa bila je za 8,2 % manja od prosjene mjesene plae svih poduzetnika Virovitiko-podravske upanije i za 47,3 % manja od prosjeka velikih poduzetnika na razini Hrvatske.

U privatnom sektoru bilo je najvie zaposlenih, njih 5712 to je 79,4% ukupno zaposlenih u Virovitiko-podravskoj upaniji u 2015. godini.

38

Tablica VI/20: Trokovi za neto plae poduzetnika Virovitiko-podravske upanije u 2015. g.

Documents

IZVJEŠĆE O STANJU U GOSPODARSTVU …vpz-hr.s3-eu-west-1.amazonaws.com/wp-content/uploads/2016/12/... · Vanjska trgovina bi prema prognozama EIZ-a trebala i dalje imati pozitivan