Izvjestaj Iz Periferne Zemlje-curak

8/13/2019 Izvjestaj Iz Periferne Zemlje-curak

1/7

IZVJETAJ IZ PERIFERNE ZEMLJE, GRAMATIKA GEOPLOITIKE

Privid vanosti

SAD, SSSR, su Jugoslaviju svrstavali na tree mjesto svjetske relevantnosti. Komunistiki spindoktori na silu su zemlji htjeli priskrbiti izvanrednu poziiju u me!unarodnim poslovima, vei znaajnego "to je uz sve umijee komunistike nomenklature, zemlja objektivno imala. #akav je izmi"ljen

i svijet nesvrstanih, a mi smo to prihvatili kao dokaz kosmike va$nosti jedne osobite balkanskedr$ave. %pak, u bipolarnoj strukturi svjetskog poretka komunistika Jugoslavija je mogla igrati igrugeopolitike neutralnosti priskrbljujui sebi va$niji status nego "to ga je uistinu posjedovala.Jugoslavija nije bila geopolitiki va$na zemlja, njen znaaj reproduiran je kao rezultat ideologije.&ovu me!unarodnu konstataiju od '()ih god do danas primarno odre!uje s jedne strane latentni itinjajui haos u postsovjetskom etnikom pandemoniju, a s druge strane energetska kriza, ija jerezultanta nova geopolitika resursa usmjerena protiv postsovjetskom etnikom kazanu. *i+ jesmje"tena na sekundarnom rukavu evroazijske geopolitike aorte, unutar regije koja ne posjedujestrate"ke rezerve vitalnih energetskih resursa, pa je kao takva u novoj postblokovskoj konstataijimanje bitna od dijela svijeta koji zovemo Kavkaz. *i+ je zemlja koja u punom smislu te rijei jegeopolitiki objekt me!unarodne zajednie, geostrate"ka prostorija za proizvodnju razliitihsenarija koji se vje$baju ne zbog bh va$nosti, nego zbog notorne injenie da su imperijalne ipostimperijalne instituije sada ovdje u ovoj zemlji, pa za"to uvje$bavati senarije za druga krizna

podruja u tim kriznim podrujima. *i+ je postala primjer zemlje o kojoj uvijek odluuju drugi. *i+nije silno va$na za svjetke poslove, ali kao poligon za istresanje razliitog geopolitikog smeajeste. Dejton je dokument koji odre!uje na" dr$avnopravni i soijani identitet. Jedna izma"tanapodjela bh zemlje na dva odokativna dijela, a koja predhodno nije postojala kao politiko)geograski izraz bh historije. &a ovaj nain *i+ je postala va$na. %nstituije - u razliitimpolitikim, sigurnosnim, ekonomskim, soijalnim i drugim aran$manima premre$ile su *i+proizvodei od te dr$ave idealnu zemlju za sebe, a od - novi geopolitiki aktor. Dejtonski ugovorje rodno mjesto opstanka bh dr$ave, ali i rodno mjesto njenog mogueg nestanka. &a ovaj nain*i+ je postala geopolitiki znaajna zemlja, u kojoj su sve politike jednako va$ne i one kojedestruiraju i one koje airmiraju. *i+ postoji kao medel uspje"nog teritorijalnog lokaliziranjakonlikata./ Ko kontrolira dvoentitetsku *osnu vlada predhodnom Jugoslavijom, ko vladapredhodnom Jugoslavijom kontrolira *alkan, ko kontrolira . *alkan, ko kontrolira . *alkanonemoguuje balkanizaiju apada.)jedan od moguih senarija0

Entiteti kao o!ik ivota

*orba izme!u klasa je sukob koji zavr"ava trijumom jedne i agonijom druge klase. Sposobnijaproizvodi vlast. Konstituiranje naije u modernoj 1vropi prati ideolo"ku ormulu po kojoj jaiodre!uje bit zajednie, pa u naj"irem imperijalnom smislu i bit historije. Samo velike dr$ave imajusmisla za prostor, male dr$ave su okamenjene. 2omanjkanje prostora i geograska osamljenostuzrokuju zakr$ljalost i smet dr$ave. a $ivot dr$ava mora imati prostor i teritoriju. 3iberalizamairmira slobodu i snagu pojedina, slabo se prima u na"oj zajednii. &ema humusa zaindividaulitet u zemlji gdje se narodi jo" uvijek shvaaju kao organski entiteti, a strah od Drugog i$elja za uzimanjem tu!e zemlje koja eo ipso impliira proizvodnju radikalnog zla, doveli su doetnikog i"enja i genoida kao ovovremenih varijanti soijalnog darvinizma. &egativni smisao jesuparni"tvo entiteta i naionalnih zajednia, konrotaija koja kroz reentne iskaze bh dru"tvene ipolitike elite svjedoi realnu egzisteniju soijalnog darvinizma. /2ost0dejtonska *i+ se potvr!ujekao trijum sile, na"e /dejtonsko0 porijeklo iskazano je u ognju rata. Ko je bio najai dobio jenjavi"e, a predestinirajue kategorije odre!uju na"u politiku, kulturnu, religijsku i pravnu praksu.*i+ nije rezultat historijski kodiiiranog prostora u kojem je konstituirana dr$ava, ve je prostordr$ave ono "to odredi politika elita. #o je airmaija entiteta kao dr$ava kao me!unarodno pravnolegitimiranih prostora koji se objavljuju svijetu kao trijum biolo"kog imperijalizma veinske naije.*i+ je tamnia naroda, a entiteti, dva ili tri arstva slobode ija podr$avljenja treba honorirati. #akose pored entiteta i kantoni pojavljuju kao lokalni oblii biolo"kog imperijalizma, kao dugotrajnistadij dejtonskog primitivnog kapitalizma, kao lokalno uozbiljenje soijalnih darvinizama. 4in)5inrezultat je najbolji za *i+ u njemu svi dobivamo, niko ne gubi, na$alost mi smo daleko od togrezultata za koji su potrebni iznimno dobroudna i plemenita uvjerenja.

N"nost kao #o$"%nost, #o$"%nost kao n"nost

-ultietniko bh dru"tvo nije nu$no nestabilno. &elegitimni dejtonski re$im koji blokira izgradnju

multietnike dr$ave po deiniiji jeste nestabilan. 2romjena tog re$ima je uvjet svih uvjeta,predhodna zamisao o izvjesnoj budunosti. #a promjena mora doi izvana. 1ventualni ulazakDejtonske *i+ u 16 kao la$ne dr$ave ne budi onu vrstu optimizma koja je bila prisutna u drugim


2/7

novoprimljenim dr$avama. 1vropska birokraija je jaa od evropske vizije, u ovoj dionii povjesti,bar kada je *i+ u pitanju, vizija ne stanuje u *ru7ellesu. Da stanjue -z odnosno 16 snagom svojekondigne prijetee moi proizvela bi novi povjesni status za sebe, koji bi u historijskoj perspektiviosna$io ovovremenu simbiosku zamjenu predhodnih arstava. Dolazak Rusije u *i+ nijeinstituionalan ve parainstituionalan. *eograd i -oskva uinit e sve da RS nastavi se pona"atikao vi"ak *i+. #aj status vi"ka u odnosu na *i+ proizvodi i dr. bh entitet pa se *i+ pojavljuje kaovi"ak svojih entiteta. *udui da agreb priznaje predhodnu *i+, povlaenjem potpisa osna$ilo bisuverenitet *i+ i njenu politiku transormaiju od entitetske ka hijerarhijski deentraliziranojraionalno ure!enoj politikoj zajednii. #o je po$eljan smijer, mada je najpo$eljniji istovremenopovlaenje i beogradskog i zagrebakog dejtonskog potpisa.

&or'"s se'arat"#

*ez obzira na unutra"nje i kom"ijsko potianje destrukije *i+ historijski potvr!uje da nije mogukonenzus o njenom politiko pravnom nastanku. 8ak ni bilo koji radikalni oblik nasilja ne mo$eosigurati uni"tenje zemlje, pa se izgradnja odr$ive *i+ koja se pridru$uje porodii evropskih dr$avaobjavljuje kao najsmisleniji i najlak"i zadatak, iako je izuzetno te$ak. #ek kao izdvojena oblast 16*i+ dobija "ansu da ne ostane izvan 16. -e!unarodno tretiranje *i+ kao realne, normalne, aktinedr$ave prije nego "to ona to jest zaustavlja njen dr$avnotvorni razvoj i prijei ulazak u 16 kaozajedniu zbiljskih dr$ava. Da bi neka politika zajednia postala lania 16 mora ispuniti

najva$nije uvjete, a to je, biti stvarno i pravno dr$ava. *i+ de jure jeste dr$ava, de ato nije. *i+prijeti mogunost da aktiitet poni"ti suverenitet, jer aktitet samim svojim postojanjem tjera napriznavanje. Ako aktiitet pobijedi suverenitet *i+ kao politika zajednia gubi razlog povjesneegzistenije. 1ntiteti u *i+ su de ato dr$ave. *i+ je trei pomoni, virtualni entitet bez teritorije upolitikom prostoru dejtonskog provizorija. Da bi prestala biti u koliziji sa samom sobom, politika*i+ mora zahtjevati ostanak 9+R, a sve dok se ne uspostavi pravna struktura koja je s onu stranudejtonske ne pravne zajednie. 9+R sa svojim bonskim ovlastima mora ostati u dejtonskoj *i+ iuvesti istu u 16. #amo gdje jednakost ne postoji, zemlje mogu ui u 16. *i+ je potreban novidru"tveni ugovor koji se ni na koji nain ne reerira na +olbrookeov mirovni papir. - tu novuambijentalnost mo$e kreirati na slian nain na koji je Dodik nametnuo svoju politiku ormulu kaonajva$niju bosansku agendu. &u$no je razumiti i podr$avati izgradnju *i+ kao poduhvat u koristsvih njenih ljudi. 6straje li se na stavu nametnute odluke u svrhu izgradnje dr$ave korist za jednua "teta za drugu stranu, onda je sve to bilo uzalud

MZ i "'rav!(an(e )aro!(eno# dravo#

Kada je ':., novembra :;;< potpisan Dejtonski ugovor, politiki lideri RS rezolutno su bili protivSporazuma, a politiki predstavnii *o"njaka i +rvata uglavnom su podr$ali politiku konstrukijunove dr$ave kao mehanikog zbira dvaju entiteta. &ajva$niji i najoperativniji resursni entar moi- u *i+ je 6red visokog predstavnika 9+R. 6 oktobru i novembru '((= bili smo svjedoivanparlamentarnog i parlamentarnog iniiranja okonanja misije - u *%+ s uvjerenjem inijatorada su se stekli politiki i dr uvjeti za zatvaranje 9+R. Ako se ne $eli struktura dr$ave kojaomoguuje dr$avu, onda nema smisla zahtjevati odlazak instituije iji je mandat da potieizgradnju te strukture. +iperprodukija ministarskih savjetnikih i dr unkija omoguila jeproizvodnju sna$nog birokratskog aparata koji se po birokratskoj navii opire promjenama. Smisao9+R)a jeste odrobljavanje dr$ave, njen izlazak iz ropskog statusa u kojem je dr$e korumpiranepolitike elite. &a$alost, struktura dr$ave im omoguuje da samu dr$avu dr$e zarobljenomtretirajui je tek kao nu$no zlo, "to naprosto tra$i dugotrajni opstanak - u *i+. Da bi se etnikiegoizam dr$ao pod kontrolom, pored o5nershipa koji se nadaje kao dugotrajna kljuna strategija- za *i+ o5nership je potreban i za -, bez njenog vlasni"tva nad reormama nije mogua nidomaa konepija politikog vlasni"tva. Kako je 9+R vi"egodi"njim nedjelovanjem izgubio smisaopostojanja, domai politiari su izjavama visokorangiranih politiara SAD)a i 1vrope samoohrabreni da nastave opstrukije i razgradnju dr$ave. 2olitiari u *i+ skloni su rastakanju dr$ave injenom konanom neuspjehu, kroz izjave amerikih i evropskih zvaninika da je sve na domaimpolitiarima i da se - nee mije"ati u dogovor, dobijaju alibi za novo isrpljenje *i+ znajuiunaprijed da nee biti sankionirani. 2rijenos nadle$nosti entiteta na dr$avni nivo ne proizvodi ni"takvalitativno novo, pa se zbog toga taj proes treba zaustaviti, nije mogue prijenosom nadle$nostis entiteta na dr$avu odrobiti dr$avu, izuzev parijalnih uvjerenja da su pojedini pomai npr. 2D>dokaz uspjeha.

*"va !i +i od ras'ada sa#o to -to (e i)n"tra ras'adn"ta.

R. Srpska nije dr$ava unutar dr$ave, osim "to joj se to do sada pu"talo da bude. RS nije nezavisnadr$ava, i samo ime je bila gre"ka. De ato amerika vlada prepustila je svom egoentrinom


3/7

diplomatskom tenku da konstituira novu politiku zajedniu. 9na je sklepana tako da tra$ipermanentnu odluujuu ulogu amerike administraije. Kada je ta uloga rudimentalna isekundarna, dejtonska dr$ava ne unkionira. RS pravi dugoronu veoma uspje"nu strategijuizlaska RS)a iz *i+. &eupitno je da u skladu sa Dejtonskim sporazumom RS ustavno priznatakategorija, istovremeno svi, ukljuujui RS moraju po"tivati teritorijalni integritet i suverenitet *i+.- ne uvjetuje *i+ ?ederaijom, ali "alje vrlo jasnu poruku, bez RS nema *i+. Samo 4ashingtonmo$e uvjeriti 16 da je *i+ trajno nedovr"ena dr$ava, ako ostaje prosti zbir dvaju entiteta. 9diznimno potenijalne do iznimno kruijalne je va$nosti da *i+ i SAD shvate da sve dok je *i+organizirana kao zajednia dvaju entiteta, 16 u *i+ ne mo$e imati nezavisnu politiku od4ashingtona. *ez relevantnog pritiska SAD)a *i+ se ne mo$e integrirati u 16. 16 sama sa sobomne mo$e uvesti *i+ u 16. *ez SAD)a *i+ ne mo$e ui u 16. Dvoentitetski sistem je dovoljno slo$enda samim sobom proizvodi gre"ku. Dejtonska *osna pokree se na ameriki zahtjev. Ako tajzahtjev izostaje dr$ava stagnira.*i+ je najvei uspjeh amerike vanjske politike u posljednjih :@god to je jedini proizvod 2a7 Ameriane u kojem nije do"lo do obnove nasilja. #o je izuzetanpoduhvat iz perspektive nezavisnog motrenja vanjske politike neke zemlje.

R"sko sr/e " +osni

Ako je &A#9, a jeste kroz razne bilateralne aran$mane pozvao Rusiju, aktiki, pod svoje okrilje, toje impliiralo razgradnju Rusije kao imperijalne sile i njenu transormaiju u demokratsku zemlju.

Rusija ima interes da se demokratizira i kao takva zaslu$i respektabilnu poziiju u svijetu, ne samona zasadima sile i straha nego i kao odgovoran i altruistian in -. Dugotrajnu neuspje"nost *i+najdosljednije hrani Rusija, proizvodei od RS balkansku varijantu Ju$ne 9setije, dr$avu unutardr$ave, koja nelegitimno, osiono i sigurno grabi ka nezavisnosti kao dugoronom ilju srpskepolitike elite u *i+. Altantizam)zapadnja"tvo nije u nesuglasju s tradiijskim koneptom ruskemoi, "to je Rusija iskoristila kao svoju strate"ku prednost i silovito se vratila u arenu historije kaonjen autonomni geopolitiki subjekt. -aniestira se odlika ruskog evroazijanizma da malimnarodima poka$e mo, koja mo$e ukljuiti i nasilno mijenjenje grania. RS nije regionalni entitet*i+, ve je entitet na dr$avnom kapaitetu. #akav povr"inski i nemotreni pristup mo$e samoproduirati nove orme strukturalnog nasilja u *i+. Ruski interes, a ne zapadnoevropski, da u 16u!e dejtonska *osna kao suverena dr$ava bez ureda >isokog predstavnika 9+R, jer takva dr$avaje garant sutra"nje nezavisnosti RS. Rusija priznaje suverenitet *i+ ako je on zasnovan nadejtonskom mirovnom sporazumu. Rusija kroz multilateralni pristup skriva unilateralni strategijskikonept zasnovan na uvjerenju da se iz *osne moraju maknuti instrumenti zapadne politike moi

kako bi se stvorili uvjeti za postepenu osetizaiju *osne. a"enje 9+R)a bez promjene ustavne iteritorijalne strukture *i+ oznailo bi trijum ruske geopolitike na *alkanu

NATO, E0 i $o!i ivot

1vropska politika birokraija bila bi najsretnija da mo$e otkazati prijem u punopravno lanstvo 16zemljama .*alkana, a da ne izgubi vjerodostojnost politike i ekonomske sile u ekspanziji.2otrebno je nametnuti upravitelja koji na strate"koj ali i na svakodnevnoj razini "alje poruku dagra!ani *alkana pripadaju zoni golog $ivota. #rei svijet se pokazuje kao svijet u kojem ljudi imajusamo goli $ivot. Jugoistona 1 je teritorija bez bezlinih zakonitosti podruije golog $ivota o kojemui za kojega odluuje inozemni upravljaki aktor, koliko hoe i "ta hoe. 1vropska vanjska i sigurosnpolitika /B?S20 te iz nje izvedena sigurnosna i odbrambena politika /1SD2CBSD20 jesu rijeikategorije, pojmovi iza kojih da nema &A#9)a ne bi bilo niega. -isija 16?9R)a u *i+ jetransormirana misija &A#9)a. 1SD2)vrhuna instituionalnog razvoja evropske odbrambene isigurosne politike. Suverenitetsko politiki limiti onemoguavali su konstituiranje uspje"nesigurosne)odbrambene alijanse za 1vropu, pa je tokom hladnog rata ulogu uvara apadne 1,preuzeo &A#9. 9dbrana 1vrope, aktiki sve do danas ovisi o SAD)u. 3isabonskim ugovorompravno je deinirana 1vropska odbrambena agenija, utemeljena '(( s naelnom idejompromianja operativnih kapaiteta 16 u seri odbrane. 16)njena nesigurnost jaa potenijaleprovinijalnih balkanskih politika koje se dobro snalaze u proizvodnji iraionalne spirale divljegseparatizma i neprihvatljivog unitarizma. Rat protiv *i+ i openito rat za raspad S?RJ, reduirao jezbunjenost u vojno)politikim strukturama Saveza nastalu nakon raspada sovjetskog ideolo"kogvojnog bloka . 9stav"i bez neprijatelja kao smisla i svrhe svoga postojanja &A#9 se suoio shamletovskom dilemom)biti ili ne biti. 2rve godine ': st, &A#9 se pro"irio ne samo po 1vropi negoi po srednjoj Aziji, Aganistanu i Srednjem istoku. &A#9 je postao globalna alijansa, zahvaljujuiagan$manu u *i+, kao prvoj zoni vojnog djelovanja Saveza van grania zemalja lania. 6 *i+potvrdili su svrhu i razlog Saveza, koji se silinom nove strategije potvrdio dvojako u bosniE kroz

nametanje mira)operaije protiv vojske bosanskih srba, te njegovo implementiranje /%?9R0 istabiliziranje /S?9R0, *i+ je postala geopolitiki i geostrate"ki va$na za &A#9. a *i+ je odpresudne va$nosti da se &A#9 misija u na"oj zemlji dodatno osna$i i nametne kao najrelevantniji


4/7

sigurosni aktor. 1vropska sigurnost i odbrana kao nadnaionalni kapaitet naprosto ne postoji. #oje velika iluzija. *i+ je jo" uvijek dr$ava koja ima znaajne elemente aild statea, njeno propadanjese zaustavlja ukljuivanjem zemlje u vodei vojno politiki savez suvremenog svijeta. Dihotomijapostkonliktna zajednia)razvojna zajednia utjee na sigurosnu dilemu, s jedne stranenematerijalni aspekt etnikog nasilja, a s dr. strane regija pokazuje potenijal da se prekogra!anskih struktura u razliitim zajedniama bude demoni historije. Rs mogla bi izgubiti interes zaulanjenje *%+ u &A#9 spreavajui ulazak zemlje u Savez koji je za *i+ od undimentalnogznaaja, ako je ilj &A#9Fa da u lanstvo primi *i+ koja e i de jure i de ato biti dr$ava, a nesamo de jure, i ako e savez iskoristiti sve instrumente koji mu stoje ne raspolaganju da se urelevantno kratkom vremenu upravo to i desi, odlaganje ulaska *i+ u &A#9 mo$e se opravdati.

Onto!o$i(a #rn(e i n(eno 1orsiran(e

Svaka predlo$ena aza ustavnih promjena dominantno se tie izgradnje dr$ave kao instituionalneosnove mogue dru"tvene transormaije, a ne tie se izgradnje bh dru"tva kao identiikaije kimejedne zajednie. &e bude li permanentnog pritiska razliitih aktera iz zone antipolitikog aktiviteta,kapaitet ustavnih promjena mogao bi se odnositi samo na zonu svakodnevnog $ivota.Svakodnevnia)pre$ivljavanje bijede, a svakodnevni $ivot odigrava se u zoni izvr"no)zakonodavnogpolitikog u kojoj se rutinski zaboravlja bijeda nepolitike svakodnevnie osiroma"enog gra!anstva.*i+ je svojevrsno politiko pravni eksperiment -. ?aza izgradnje dr$ave, dugotrajna tranziija

nedovr"ene dr$ave i podjelenog dru"tva u konstituionalnu demokraiju, trpi ak i zahtjeva ovakavaga$man predstavnika diseminirajueg ivilnog dru"tva. Dejtonski sporazum rodno je mijestorazumjevanja bh povjesti kao spirale mr$nje. -irovni sporazum zapoeo je gradnju nove *i+ naapsolutizaiji premise etnike podjele, ime su sve druge memorije istjerane s politikog trga, "toza posljediu mo$e imati prihvaenje dejtonskih predpolitikih memorija kao trajnih kategorija,aktiki kao prirodnih kategorija koje u politikom polju treba priznavati kao takve. &ametanjenovog ustava koji bi zamjenio postojei, nametnuti ustav zahtjeva robusni, bespogovorni i uvjerljivianga$man - zasnovan na njenoj unilateralnoj, kondignoj, prijeteoj moi. #o je pristup deus e7mahina i podrazumjeva da jedna /me!unarodna0 glava nametne ustav. Da bi se ustavnepromjene realizirale njihova realizija ne smije se nametati. Smiso izgradnje konsenzusa,plodvotvoran i potiajan ako se konstituira kao rezultanta politikih sila koje u trenutku konsenzusau prvoj azi promjena shvaaju da je taj konsenzus neproduktivan, suvi"an i ni"tavan ako nema druge ili tree aze ustavnih promjena. 9d samih ustavnih promjena va$nije je stvoriti uvjete da su tepromjene nezaustavljive. - sebe iskljuuje iz zone bh konsenzusa, ime onemoguuje konsenzus,

jer je politka - u *i+ jedna od politika pa njena ekskluzija ne razvija ve destruira mogunostkonsenzusa, kao "to bi destrukija konsenzusa predstavljala i inkluzija - u politiku bh konsenzusada - nije vi"egodi"nji strukturalni dio bh politikog poretka. &ovi dru"tveni ugovor za *i+ moguje samo na bazi konsenzusa relevantnih politika, a ne njihovom suprostavljanju. 2rimarnikonsenzus potreban *i+ je predpolitiki konsenzus o nu$nosti ustavnih promjena.

T"#a2en(e 'ori/an(a

Kada se pre!e Rubrikom povratka vi"e nema. 2redsjdnik Rs negira genoid u Srebrenii, i naprostoje pre"ao na #amnu stranu izgubiv"i posljednje mrvie vjerodostojnosti. 9n je poriatelj genoida.2ored poriatelja trebalo bi prolaziti kao pored kipa na koji je ve sletio rni gavran, nijedna izjava-ilorada D., kojom bi se eventualno htio vratiti na svijetlu stranu historije, nijedan poku"ajnjegovog bilo kakvog izvinjenja u ime bilo koga ne zaslu$uje gestu prihvatanja. 9n se vi"e nemakome izvinuti, izvinjenje bi imalo smisla samo onda ako ga dobije od ovjeka koji ijelim svojim$ivotom, politikom i mi"lju to izvinjenje pokriva.

Fi!o)o1i s" svi(et ra)!i2ito t"#a2i!i, radi se o to#e da +i osta(e sek"!arna drava

Sekularna dr$ava nu$no podrazumjeva i sekularno dru"tvo, va$no je upravo radi za"tite sekularnedr$ave od parasekularnih intervenija u prostor dr$avnog sekulariteta, uoiti bitnu razliku izme!usekularnosti dr$ave i nesekularnosti dru"tva. #a razlika se tie smje"tanja religijskih zajednia uprostor dru"tvenosti a ne dr$avnosti. #o impliira prihvaanje oiglednosti da organizirane religijesu dio soijalne egzistenije svakog dru"tva. Givimo u postkonliktnom dru"tvu, u kojemorganizirane religije imaju veliku mo, bez njihovog smej"tanja samo i jedino u prostor dru"tva.Stvaraju se uvjeti za politizaiju religije na najgori mogui nain, da se direktno mije"aju iinvolviraju u prostor sekularne dr$ave. *i+ u historijsko simbolikom smislu lak"e prepoznaje kaodru"tvo nego kao dr$ava. #a dominaija dru"tvenosti nad dr$avnotvorno"u utjeala je na soijalni

razvoj optereujui ga odsustvom sekularnih i pularnih kapaiteta, "to je sna$ilo etnokonesionalnei komunistike obraze kao pseudosekularne, a u biti regijskonaionalistike i vjerniko)ateistike.Kada imamo razvijenu sekularnu dr$avu, takva dru"tvenost nee proizvesti nasilje, jer raionalna


5/7

sekularna dr$ava trpi nesekularno dru"tvo. &esekularno dru"tvo podrazumjeva mogunostreligijskih zajednia da unutar svoje partikularne dru"tvenosti organiziraju dru"tvene orme kojenisu u koliziji sa sekularnom dr$avom. %slamska zajednia mo$e unutar svojih organizaijskih ormii o svom tro"ku osnivati edukaijsko odgojne ustanove, ali se ne mo$e po toj ili slinoj osnoviuplitati u sekularni prostor dr$ave. Reduionistiko tumaenje sekularnosti uvjerava nas da je *i+sekularna dr$ava, jer ni rejs ni mitropolit ni kardinal ne potvr!uju bo$ansku valjanostparlamentarnih odluka. Simbioza dr$ave i dru"tva, koja je u *i+ ili etnonaionalna ili etnoateistika,utjee na to da je prepoznavanje va$ne razlike izme!u sekularne dr$ave i nesekularnog dru"tva)gotovo nemogue. Danas je sekularni dr$avni poredak u *i+ prvenstveno ugro$en odsekulariziranih javnih teologija, a sekundarno od agresivnog ateizma. Sekularizaija u *i+ javno jeugro$ena i globalnim nagovje"tajem novog doba u kojem religija oduzima primat znanosti.

II Prva Evro'a i Pos!(edn(i +a!kan

Evro'a

Geo'o!iti2ka o(ava kontinenta!ne "to'i(e

Hves laoste uvodi termin konliktna geopolitika s intenijom da se ljudska znanja o prostorukoriste za destrukiju hegemonije supersila. -ihel ?ouher koji je stvorio nekoliko oblikujuihtermina nove ranuske geopolitike i zala$e se za geopolitiku metodu koja e u ': st omoguitirestituiju geopolitike, tako da se ne reduira na me!unarodne odnose ve da joj je primarnaunkija budu geopoltiki proesi i analize te da se potvr!uje kao veza izme!u unutra"njih ivanjskih komponenti u konkretnoj lokalnoj situaiji.

G!oa!i)a/i(aje kontradiktoran, vi"esmislen proes. 2ojmovna aparatura tog proesa iznimno jeslo$ena i ideolo"ki vi"eznaajna. a idensa globalizaija je kompleksni set proesa, a ne jedanjedini proes. A oni se odvijaju kontradiktornim i opoziijskim nainima. >eina ljudi misli o njojkao odvlaenju moi ili utiaja iz lokalnih zajednia i naija prema globalnoj areni. &aije gube diosvoje ekonomske moi. lobalizaija ne vue samo prema gore, tako!e gura prema dolje,stvarajui nove pritiske na lokalnu autonomiju. Daniel *ell)naije su postale premale da bi rije"ilevelike probleme a prevelike da bi rije"ile male probleme. 6lrih *eak)globalizaija podrazumjeva

proese kojih je posljedia ta da transnaionalni akteri njihove "anse za mo, orjentaije, identitetii njihov suverenitet me!usobno se povezuju. lobalizaija se tie prevladavanja naionalnihdiskursa, odnosno naije kao entralnog konstituiteta moderne povjesti. &emogue je ouvatisuverenitet u svijetu koji tendira ka tome da globalitet postane postmoderni oblik suvereniteta kaotransendeniju naionalne dr$ave. 6pravo je globalizaija nova orma geopolitike. lobalizaija semo$e deinirati kao interakija inormatike tehnologije i globalne ekonomije. lobalizaiju jemogue izmjeriti i na taj nain da impliira enomen bar dijelom objektivne naravi. lobalizaijasa$ima i prostorne aspekte dru"tvenih odnosa, i ona je naziv za pretvaranje svijeta u jedinstvenprostor.

*i+ u demokratskim normama nadi"la je dru"tva zasnovana na postulatima neoliberalizma. Kritikaneoliberalizma koja se nee pretvoriti u nagaionistiku destrukiju liberalizma kao politiku osnovuljudske slobode, vrijedna je raspleta ako podrazumjeva intelektualno pristajanje na organizaijuliberalnog dru"tva u vlastitim zajedniama. Ako je evropska integraija najnapredniji izraz

globalizaije, "anse za soijalni uspon dru"tva J. 1vrope ne mogu se podjeniti. 16 se morapromijeniti kako bi iza"la iz amerikog globalizaijskog kljua. 1vropa mora razumjeti da je njenaunutra"nja izgradnja imperativ SAD. 6 geopolitii e se sve vi"e pojavljivati temeljno proturjejeizme!u multilateralnog dono"enja odluka i unilateralne provedbe tih odluka kada je rije o vojnimpitanjima. &akon nestanka Sovjetskog Saveza i tehnolo"ke zaostalosti nove Rusije SAD su jedinavojna velesila.

Kako se 1vropa "iri na istok prevladavat e u geograiji 1uroazije i postupno istiskivati Ameriku kaoarbitra strate"kog heartlanda. Sada je na 1vropi red da se uspne i odvoji od Amerije koja odbijapredati svoje privilegije prvenstva. 1vropa e se neminovno izdii do glavnog suparnika Amerike.1vropa koja svojom povjesnom egzistenijom potvr!uje da je u njenoj historiji rat imao entralnomijesto.

6lazak zemalja zapadnog *., za novu evropsku desniu koja je zapoela drugi mar" prema*ru7ellesu, nema nikakvog smisla. a nas gra!ane nekih zemalja jugoistone 1., biti dio 16pretvaranje snova u stvarnost. 6vjeti svih uvjeta da se to desi je izlazak evropskog kontinenta iz


6/7

historije, kada konano iza!emo iz historije eka nas neki oblik postteritorijalne politike zajednie,nejasna ogromna heterogena teritorija koja posjeduje samo zajedniki politiki okvir. Semantikadistinkija, oigledna je kao razlika izme!u naionalnog i kosmopolitikog suvereniteta.

Pos!(edn(i +a!kan

2red *alkanskim genijem slian je zadatak, nakon posljednjih ratova osloboditi se negativne

uzronosti. 2olagana gradnja regije Jugoistone 1vrope, u kojoj e naionalizmom rasijepljene,jedna od druge otu!ene nekada"nje dru$ie ponovno moi $ivjeti zajedno u jednom manjemoptereenom kontekstu. Regionalno je sinteza globalnog i lokalnog, jedna mogua globalna kulturasa svojim va$nim epilokalnim rukaviama. 6 Jugoistonoj 1., male politike jedinie okupljaju seoko SAD)a, 16, uva$avajui novi geopolitiki kontekst u kojem ukupna sila ovih dviju sila, za sadanadma"uje silu ostalih jedinia.

Jugoistona 1., je nesumnjivo regija, koja je tek u '( st, zadobila politiki i pravni znaaj, i to krozregionalizaiju shvaenu kao administrativna podjela unutar dr$ave, da bi se izme!u dva svjetskarata regija, u kontekstu me!unarodnih odnosa, poela izuavati kao oblik povezivanja izme!udr$ava. 6 okviru teorije regija Bohen razlikuje tri tipa regije i to E politika, geostrate"ka igeopolitika. 6 hijerarhizaiji globalnog prostora geopolitika regija jedan je od elemenata novegeopolitike strukture kao novi sadr$aj geopolitike. #a geopolitika nudi svje$iju perspektivu odnosa

izme!u geograskih prostora i politike jer zanemaruje oiglednost redukije i destrukije naionalnedr$ave te airmira regiju. 16 mo$emo deinirati kao geostrate"ku regiju u razvoju a Jugoistonu 1.,kao geopolitiku regiju.

+a!kan je apstraktni simbol nasilja i nestabilnosti a s dijagnozom hendikep heterogeniteta salokaijom na ivii 1vrope, teritorijalno u 1vropi al ne i dio modernog evropskog vremena i prostora.*alkan se od konkretne geograije pretvorio u metaoru nasilja, u kompleksnu simpliikaiju kojasamim tim "to je sinteza i upro"avanja, izra$ava ne"to dijabolino. #opoobije)emoionalni strahod kulturne geograije *alkana.16 koja nije prosti zbir naionalnih sila, ve novi entitet geopolitikei geoekonomske moi koji je iskovao privid kao bit, u politikoj seri, u praktinoj politii kreiranja idono"enja odluka napu"ta termin *alkan i preko svojih instituionalnih kapaiteta usvaja terminJugoistona 1. Jugoistona 1.)neutralni, nepolitiki i neideolo"ki kapaitet , koji osim toga ukidapostojee historijsko politiku dihotomiju izme!u Dunavske monarhije i osmanlijskog *alkana.Jugoistona 1., u sebe ukljuuje i zemlje apadnog *., neki ukljuuju i rku, Albaniju, #ursku, a

neki iskljuuju Sloveniju ili +rvatsku. %ma znanstvenika koji termin Jugoistona 1., smatrajupogre"nim i neloginim)zato "to je geograski nepreiziran i neprimjereni su pojmovi. 6 lingvistiibriselskog instituionalnog novogovora Jugoistona 1., upuuje na apadni *. Atribuija apadninije geograskog nego aksiolo"kog odre!enja. ermanoobija, par e7ellene, rigidna ideolo"kakontekstualizaija odigrane historije u savremenu geopolitiku, odsustvo bilo kakve objektiviziranevalorizaije pojma koji bi nas uputila na zakljuak da je rije bila povezana sa geopolitikomvizijom naista u :;I()im mada sama po sebi nikad nije bila izuzetno naistika. Jugoistona 1., jejo" uvijek dominantno sigurosni interes zapadnoevropskih zemalja koji se realizira prekogeopolitike enlargmenta, odnosno "irenje evropskog sigurosnog poretka na prostor izvan 16.Strategijom "irenja evropskog sigurosnog poretka na podruije apadnog *., dr$ave tog podrujabile bi obuhvaene zajednikom sigurosnom strategijom.

J"$oisto2na E., je osu!ena da se sama sobom konstituira kao zapadna vrijednost, ali uz nu$nupodr"ku 16. &aionalizam je s onu stranu krize. 9n krizu ne priznaje kao vandrednu situaiju idru"tveno i"e"enje, jer bi onda sebe prokazao kao vanrednost, "to naionalizam jeste, a $eliegzistirati kao legalna i legitimna politika realnost koja navodno priznaje proedure mada je uvijekrije o pozajmljivanju proeduralnog pla"ta kako bi se prikrilo nasilje i brutalnost zla. apadni *., jeu"ao u postkonliktno nestanje ija je osnovna determinaija kriza. Struktura krize ovisi o voljiunutra"njih politikih aktera. Do kompromisa se u balkanskim uvjetima dolazi vanjskommodernizaijom, SAD i 16 primorani su upravljati krizom u Jug.1vropi. upravljanje krizomnajva$nija je dimenzija sigurnosti za regiju, jer se odnosi na terorizam, organizirani kriminal,korupiju, traiking itd. Kada se iz strategijskog miljea spustimo u ravan me!unarodnih odnosa ime!., sigurnosti)znai da upravljanje krizom u jug.1., upravljaju me!unarodne organizaijesigurnosti ovla"tene politikim odlukama 6&, SAD i 16.

?unkija *i+ od potpisivanja Dejtona da do danas je svedena na ispitivanje razliitih politikih,ekonomskih, sigurosnih i dr aran$mana i agan$mana - a u aktuelnoj azi 16, na bosanskom

primjeru testira ideju o mogunosti konstituije vlastite sigurosne agende. Razliiti oblii i ormedjelovanja - SAD i 16 na prostoru *i+)nude vlastitu strategijsku mogunost koju je malo kojazemlja u povjesti imala. 2od marginalima podrazumjevamo one znanstvenike koji ne djeluju u


7/7

instituionalnom politikom i stranakom $ivotu i koji potvr!uju samo u znanosti kroz znanost.Jugois.1vropa je regija u nastajanju, a *alkan u nestajanju. Regija u nestajanju opire se svomnestajanju i raionalizmom, naionalizmom i odsustvom organizaionih ormi.

3i$"rosni ortje rezultat lingvistikog i prostornog obrta. Jugois.1., proizvodi svoj jezik, svojprostor, svoju sigurnost. #a sigurnost je nedjeljiva od sigurnosti pripadajuih dr$ava. &a"a regija,nije priznata od 16 i SAD)a. &aprosto je nepriznata i politiko konstituiranje imena Jug.1., od*ru7ellesa ima za ilj stvaranje predpostavki za priznatost apadnog *., kao evropske regije. 6Jug.1., postoje ozbiljne prijetnje miru. ato "to je proes izgradnje naije na balkanu novijegdatuma i ubrzan tako je i etniki naionalizam ostao jai.

Re$iona!i)a# se danas kao politika snaga u pravilu suprostavlja naionalnoj dr$avi.Regionalizam je snaga koja nasuprot tome ponovo uspostavlja evropsku normalnost, kako je onanadaleko postojala u prednaionalistikoj 1uropi.

III +"d"%nost sada-n(e 'ro-!osti

Pa4 A#eri/ana5 +i i na/iona!ni interes 3A6

Ravnodu"nost *ijele kue skupo je ko"tala *i+. 6mjesto da :;;' u!emo u predvorije amerikognaionalnog interesa, morali smo saekati gotovo god. rata pa da se strate"ka podr"ka Sarajevupoklopi sa zvukom amerikih ratnih aviona. #ek od tada *i+ poinje zbiljski egzistirati kao amerikinaionalni interes, kao primarni aktor evropskog odjela 2a7 Ameriane. *osna je danas jedna odnajamerikaniziranih zemalja 1vrope. &ajispravnija bh politika je ona koja je proamerika i koja radina tome da Amerika ne izvr"i kopernikanski preokret i ostavi *osnu 1vropi. Demokratizaije u*osni jo" istinski nema, ali se mora priznati kako je njeno nemanje uvjetovanje i vanjskimaktorom koji prote$ira komisijsko, ad ho rje"avanje bosanske politike krize, a ne produiraniprinip imanentan demokratskom ambijentu. ajedniki aktori modernog svijeta prisutni su u*osni. #ransatlanski mostobran 4ashington)Sarajevo treba biti primaran geopolitiki zahtjevbosanske administraije. %zme!u kvalitetne suverenosti koja podrazumjeva lo" $ivot podanika imehke lo"e suverenosti koja nudi bolji $ivot gra!anima *osne ispravnije je izabrati lo"usuverenost. 9tkako je %?9R do"ao u *i+ koeiijent bosanske strate"ke va$nosti na geopolitikom

tr$i"tu ideja je naglo porastao. *ilo bi naprosto blesavo prepustiti Srbiji ili +rvatskoj da budu glavniameriki igrai u ovakoj konstelaiji. &adnaionalna evropska kolaliija bila bi spremna da Amerikaode iz *osne. &jeni predstavnii ka$u, ako odu ameriki vojnii i 1vropa se povlai. Ako oduameriki vojnii, 16 e uiniti sve da u *i+ sauva svoje multinaionalne snage. Ali s mandatomznatno su$enim u odnosu na %?9R. *io bi to novi 6-2R9?9R. *ila bi to smrt *i+)zato "to je odpresudne va$nosti ostanak amerikih vojnika u na"oj zemlji. -irovni proes je najvi"i stupanjevrpske politike dinamike i 1vropa e uvijek biti prije za mirovni proes nego za mir. *osna jeupravo u azi mirovnog proesa. -irovni proes je negaija demokratskih prinipa, latentnadestrukija bosanske dr$ave kojoj se nikako ne dozvoljava mir i ono "to je saobra$eno miru,demokraija. Ako amerika vojska sama ne mo$e zavr"iti posao u *osni onda je nedopustivo da sestavlja tamo pod komandu nekog 6&)a i u takvoj konstalaiji povratak amerikih vojnika kuamaje najbolja opija. 9dlazak amerike vojske mo$e znaiti ne"to sasvim tree, dakle ni prepu"tanje*osne 1vropi, ve ameriku odluku da neko od domaih aktera u *osni napravi unkionalnudr$avu. %?9R se pokazao kao prva maniestaija poetka kraja kriza strate"kih odbrambenih

inijativa. Da se nije pojavio %?9R kraj '(st mogao bi se oznaiti kao kraj strate"kih odbrambenihinijativa jer odbrambena misao na kraju stoljea prosto zaribala, ilozoija odbrane je ostalaprazna. Jaanje anga$iranja Amerike u *osni je razvijanje osovine *on)4ashington, da 4ashingtonnema ni"ta protiv ujedinjene 1vrope ako nju vodi &jemaka, ali da je npr., vodi ?ranuska4ashington bi preko tajnih operaija poku"ao kvariti taj konept. a *osnu je dobro sve ono "to eAmeriku zadr$ati ovdje kao najva$niju silu.

Documents

Izvjestaj Iz Periferne Zemlje-curak