Izvještaj o radu

Klasa: 602-03/12-01/74 Urbroj: 2105-21-01-12-1 Buje, 14. rujna 2012.

IZVJEŠĆE O RADU ZA ŠKOLSKU 2011./2012. GODINU

Buje, rujan 2012.

Gospodarska škola Istituto professionale strojarstvo, brodogradnja i metalurgija : elektrotehnika i računalstvo : ekonomija, trgovina i poslovna administracija :

turizam i ugostiteljstvo : šumarstvo, prerada i obrada drva : osobne,usluge zaštite i druge usluge 52460 Buje, Školski brijeg 1 MB:3903141; OIB:27648687825 Tel: +385 52 772 077; +385 52 720 336; +385 52 720 337; Fax: + 385 52 720 354 e-mail: ss-buje-503@skole. t-com.hr www.ss-gospodarska-buje.skole.hr

1

SADRŽAJ Osnovni podaci 2 Osnovni podaci o školi 2 Materijalno-tehnički uvjeti rada 4 Raspoloživi prostor 4 Prostorni uvjeti 5 Opremljenost 6 Školska ekologija 8 Odgojno-obrazovni djelatnici 9 Učenici 10 Osvrt na upis u prvi razred 10 Prolaznost 11 Završni ispit 20 Odustajanje od školovanja 23 Neprihvatljivo ponašanje učenika i odgojne mjere 27 Suradnja učenika i nastavnika 31 Ostvareno planiranje i programiranje 31 Planiranje i programiranje rada 31 Planiranje usavršavanja rada 32 Stručno usavršavanje djelatnika 32 Uvoñenje inovacija 32 Ostvarenje godišnjeg plana i programa 33 Pedagoška dokumentacija i evidencija 33 Ostvarenje nastavnog plana i programa 33 Ostvarenje sadržaja nastavnog plana 33 Izvješće o radu-stručni suradnik 33 Izvješće o natjecanjima 42 Ravnatelj 42 Ljudski faktor 42 Ocjena uspješnosti odgojno obrazovnog rada 42 Mišljenje i zaključci 43

2

OSNOVNI PODACI O USTANOVI 1. 1. Osnovni podaci o školi: a) Naziv ustanove i sjedište: GOSPODARSKA ŠKOLA BUJE - ISTITUTO PROFESSIONALE BUIE b) Adresa: Školski brijeg 1 PTT broj i mjesto: 52460 Buje Županija: ISTARSKA Telefoni: 052 772 077 (centrala), 052 492 770 (ravnatelj), 052 720 337 (računovodstvo) Telefaks: 052 720 354 Mobitel: 091 174 21 91 (ravnatelj) E-mail: ss-buje-503@skole. t-com.hr WWW stranica :www.ss-gospodarska-buje.skole.hr c) Šifra ustanove:18-006-503 d) Škola je državna sa 17 razrednih odjela i 296 učenika, od toga 96 djevojaka i 198 mladića na početku školske godine. Na kraju školske godine bilo je 294 učenika, od toga 95 djevojke i 197 mladića. e) U školi je upisano 17 razrednih odjela

Godina obrazovanja Br. razrednih odjela I. 5 II. 5 III. 5 IV. 2 UKUPNO 17

f) U školi ima 57 zaposlenika, od toga 43 profesora, nastavnika, stručnih učitelja, suradnika u nastavi s punim i nepunim radnim vremenom, 3 djelatnice na porodnom dopustu, 2 stručna suradnika, 4 administrativno- tehničkog osoblja i 3 pomoćno osoblje

zaposlenici Br. izvršitelja ravnatelj 1 nastavnika 43 stručnih suradnika 3 duže bolovanje 4 administrativno osoblje 3 pomoćno i tehničko osoblje 3

Ravnatelj škole je Milivoj Gospić, prof. Stručni suradnik je Lara Schiavuzzi, prof., i Vinko Krička, prof. Tajnik škole je Ljiljana Radulović, dipl. iur. Predsjednik Školskog odbora je Tamara Pariž, prof.

3

g) Upis u sudski registar: Trgovački sud u Rijeci Tt-99/312-2 MBS:040041983 od 3. ožujka 1999. godine – promjena osnivača i upis u sudski registar Trgovačkog suda u Rijeci od 27. lipnja 2002. god pod brojem Tt-02/1622., a temeljem odluke Ministarstva prosvjete i športa od 29. studenog 2001. Godine; upis u Trgovački sud Pazin Tt-12/2467-10 od 10. Rujna 2012. godine

Upis u sudski registar: Trgovački sud u Pazinu, MBS 040041983, ustanova upisana u registru ustanova pod brojem U-1-213 Trgovačkog suda u Rijeci. h) Škola ima odobrenje Ministarstva znanosti,obrazovanja i športa za sljedeće programe: 1. redovito obrazovanje: sektor strojarstvo, brodogradnja i metalurgija za programe: strojarski tehničar, stručni strojar, tokar, obrañivač odvajanjem čestica, glodač, alatničar, strojobravar sektor elektrotehnika i računalstvo za program: elektromehaničar sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija za program: prodavač sektor turizam i ugostiteljstvo: kuhar, konobar, slastičar sektor tekstil za program: krojač sektor šumarstvo, prerada i obrada drva za program: stolar od 5. travnja 1993. godine Klasa: 602-03/92-01-534 i Urbroj: 532-02-2/1-92-01 sektor elektrotehnika i računalstvo za program elektromehaničar (obrtništvo) od 22. kolovoza 1994. god. Klasa:602-03/94-01-59 i Urbroj: 532-02-3/4-94-11 sektor grafika za program grafičar tiskar, grafičar za doradu, grafičar reprofotograf i kemigraf od 21. ožujka 1995. god. Klasa: 602-03/94-01-780 i Urbroj: 532-02-2/5-95-01 sektor strojarstvo, brodogradnja i metalurgija za programe: autolimar, vodoinstalater sektor elektrotehnika i računalstvo za programe: elektrotehničar , elektroinstalater, autoelektričar od 7. travnja 1997. god. Klasa:602-03/97-01/10 i Urbroj: 532-02-02/4-97-1 sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanje hotelijer-smjer ugostiteljstvo od 10. siječnja 2001. god. Klasa: UP/I -602-03/00-01/373; Urbroj: 532-02-02/6-01-1 sektor osobne,usluge zaštite i druge usluge za program: kozmetičar i pediker od 8. svibnja 2006. godine Klasa: UP/Io-602-03/06-05/00030, Urbroj: 553-09-06-03 Škola je dobila odobrenje za rad u dvojnom sustavu ( za vezani obrt) od Ministarstva gospodarstva za zanimanja: strojobravar, vodoinstalater, autolimar, elektroinstalater, autoelektričar, elektromehaničar i stolar od 5. veljače 1998. god. Klasa: 311-01/97-01/1176 i Urbroj: 526-01-98-32 Frizer od 26. studenoga 1998. god. Klasa: 311-01/98-01/1157 i Urbroj: 526-01-98-04 automehaničar od 25. lipnja 1999. god. Klasa: 311-01/99-01/739 i Urbroj: 526-01-99-04 instalater kućnih instalacija od 25. Svibnja2012. Godine Klasa: UP/I-602-03/12-05/00033; Urboj: 533-09-12-0006 2. Škola ima odobrenje i za izvoñenje obrazovanja odraslih Ministarstva znanosti, obrzovanja i športa i to: sektor strojarstvo, brodogradnja i metalurgija za zanimanje: tokar, strojobravar sektor elektrotehnika i računalstvo za zanimanje: elektromehaničar sektor ekonomija, trgovina i poslovna administracija za zanimanje: prodavač sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanje: kuhar, konobar sektor šumarstvo, prerada i obrada drva, zanimanje: stolar sektor tekstil, zanimanje: krojač sektor grafika, zanimanje: grafičar tiskar grafičar za doradu od 7. lipnja 1996. god. Klasa: 602-07/96-01/95 i Urbroj:532-02-02/5-96-1 sektor strojarstvo, brodogradnja i metalurgija za zanimanja:autolimar i vodoinstalater za sektor elektrotehnika i računalstvo za zanimanja: autoelektričar, elektroinstalater i elektrotehničar od 7. travnja 1997. god. Klasa:602-07/97-01/20 i Urbroj: 532-02-02/4-97-1

4

- sektor osobne,usluge zaštite i druge usluge za zanimanje: frizer - sektor strojarstvo, brodogradnja i metalurgija zanimanje: automehaničar sektor turizam i ugostiteljstvo za zanimanje: hotelijer- smjer ugostiteljstvo od 30 travnja 2001. god. Klasa: UP/I-602-07/02-01/45; Urbroj: 532-02-02-2/5-01-01. Odlukom o dopuni Odluke o izmjeni naziva zanimanja hotelijer, smjer-ugostiteljstvo u naziv turističko-hotelijerski komercijalist od Ministarstva znanosti obrazovanja i športa od 2. travnja 2004. Klasa: Up/Io

– 602-03/98-01/696, Urbroj: 533-02/04-3 sektor osobne, usluge zaštite i druge usluge za zanimanje: frizer – usavršavanje za poslove frizer specijalist od 13. ožujka 2002. god. Klasa: UP/I-602-07/01-01/214; Urbroj: 532-02-02-2/4-01-1 3. Škola je dobila i rješenje Ministarstva rada i socijalne skrbi za posredovnje pri zapošljavanju učenika od 3. listopada 2002. god. Klasa: UP/I102-02/02-02/11 i Urbroj: 524-04/1-1-02-2 1. MATERIJALNO - TEHNIČKI UVJETI RADA USTANOVE Raspoloživi prostor – zgrada – stanje i plan (izvor financija) Zgrada u kojoj se realizira nastava grañena je u dvije faze. Prvi dio zgrade je napravljen 1956. godine u kojoj se nalazi 8 klasičnih učionica, jedna manja učionica za manju skupinu učenika, informatička učionica, biblioteka i zbornica Srednje škole “V. Gortan” Buje, podrumski dio gdje se nalazi praktikum frizerstva, kozmetike, obrade drva i praktikum ugostiteljstva, 2 dograñene prostorije 1988. god., od kojih je jedna učionica, a drugi prostor je praktikum za elektrotehniku i uredi Gospodarske škole i Srednje škole “V. Gortan” Buje. Drugi dio zgrade izgrañen je 1972. godine, a sastoji se od športske dvorane u prizemlju i na katu 5 učionica klasičnog tipa i kabineta za kemiju i fiziku. U istom periodu je nastala i zgrada Srednje škole „Lenardo da Vinci“ u kojoj je zajedničko korištenje strojarske radionice. Problem je što strojevi u strojarskoj radionici u potpunosti tehnički ispravni. U podrumskom dijelu zgrade rekonstruiran je dio zgrade u kojem su smješteni praktikum frizrstva i kozmetike, zatim radionica za stolare, kuhinja i dvodjelna sala za ugostitelje. Prostor je uglavnom osposobljen za izvoñenje vježbi i praktične nastave. Praktikum za kuharstvo je opremljen svim strojevima, nedostaje još sitnog inventara i dijelom u Sali, a kozmetički i frizerski salon je uglavnom opremljen na zadovoljavajući način. U cijeloj školi provedeno je centralno grijanje na lož ulje. Stanje zgrade nije zadovoljavajuće. Pri tome se prvenstveno misli na stariji dio zgrade gdje električne instalacije ne odgovaraju tehničkim propisima, te je nužna hitna rekonstrukcija. Sanitarni čvorovi su u starom dijelu škole rekonstruirani i obnovljeni i u potpunosti odgovaraju tehničkim uvjetima, rasvjeta nije zadovoljavajuća za rad u večernjim satima.

PODACI O PROSTORU

PROSTOR POVRŠINA UNUTARNJEG PROSTORA

POVRŠINA VANJSKOG PROSTORA VRSTA / NAČIN

GRIJANJA OKOLIŠ – PARK

IGRALIŠTA

ŠKOLE 3794,65 8013 1398 centralno / lož ulje DVORANE I 373,8 centralno / lož ulje DVORANA II 450 centralno / lož ulje

5

UČIONICE Umag

185 centralno / lož ulje

DVORANA Umag


STROJ. RAD. 240 centralno / lož ulje UGOST. PRAK 188 centralno / lož ulje FRIZERSKI PRAK.


STOLARSKA RAD.


POMOĆNE PROST.

95,5 centralno / lož ulje

UKUPNO 5871 8013 1398 BROJ LOKACIJA NA KOJIMA SE OBAVLJA DJELATNOST _4 (četiri)_

a. Prostorni uvjeti, učionički prostor

Škola koristi 12 klasičnih učionica za nastavu općeobrazovnih predmeta te stručnih predmeta, 2 kabineta računalstva i kemije i 1 manje učionice za 10 učenika, knjižnicu. Te prostore koristi sa Srednjom školom “V. Gortan” Buje. Praktikum za elektrotehniku, frizerski i kozmetički praktikum, praktikum ugostiteljstva i stolarsku radionicu isključivo koristi Gospodarska Škola Buje. Osim tih prostora, Gospodarska Škola Buje koristi malu športsku dvoranu koju koristi s ostale dvije srednje škole u Bujama, Srednjom školom “V. Gortan” i Srednjom školom “Leonardo da Vinci”. Škola će u ovoj školskoj godini koristiti i sportsku dvoranu u Bujama sa Školama: Srednjom školom “V. Gortan”, Srednjom školom “Leonardo da Vinci”, Osnovnom školom Mate Balota Buje i Talijanskom osnovnom školom Buje. Gospodarska Škola Buje na Školskom brijegu samostalno koristi zbornicu, ured ravnatelja, ured tajništva, ured računovodstva, ured stručnog suradnika, ured voditelja obrazovanja odraslih i satničara i spremište - arhivu. Škola će i ove školske godine koristiti pet (5) prostorija od kojih će biti četiri (4) učionice i jedna prostorija za zbornicu s korištenjem sanitarnih prostorija i hodnika u Pučkom otvorenom učilištu u Umagu i Gradsku športsku dvoranu u Umagu s Osnovnom školom „Marije i Line“. Škola koristi i radionicu za strojarsku struku sa Srednjom školom “Leonardo da Vinci” Buje ( radionicu za ručnu obradu metala, radionicu za strojnu obradu metala, alatnicu, kovačnicu). Škola nema svoj prostor, već koristi kompletan prostor zajedno sa Srednjom školom “Vladimir Gortan” Buje, radionice za sektor strojarstva, brodogradnje i metalurgije sa školom “Leonardo da Vinci” Buje, športsku dvoranu sa Srednjom školom “Vladimir Gortan” Buje i školom “Leonardo da Vinci” Buje. Škola ima znatne probleme s prostorom jer je nastala kao novi pravni subjekt 1991. godine, te su druge dvije škole u poziciji da gospodare prostorom, iako Gospodarska Škola Buje tijekom školske godine upiše više učenika nego druge dvije škole u Bujama. Gospodarska Škola Buje ima odličnu suradnju s tvrtkama i obrtima ne samo s područja Bujštine, nego i s područja Poreštine, Buzeštine i Pazinštine, iako je ta suradnja najbolja s Udruženjem obrtnika iz Umaga i Istraturista iz Umaga, te gradovima i općinama kao i turističkim zajednicama Bujštine.

6

PODACI O PROSTORU ZA UČENIKE

PROSTOR BR. PROSTOR

POVRŠINA UNUTARNJEG PROSTORA

POVRŠINA VANJSKOG PROSTORA VRSTA / NAČIN

GRIJANJA OKOLIŠ - PARK

IGRALIŠTA

UČIONICA 7 x 55,9 391,3 8013 1398 centralno / lož ulje UČIONICA 5 x 58,48 292,4 centralno / lož ulje UČIONICA 4 x 4 16 centralno / lož ulje UČIONICA 4 x 40 166 centralno / lož ulje KAB. RAČUNALSTVA I. 70,4 70,4 centralno / lož ulje KAB. RAČUNALSTVA II. 24,7 24,7 centralno / lož ulje KAB. EL. TEH 54 54 centralno / lož ulje BIBLIOTEKA 55,9 55,9 centralno / lož ulje STOLARSKIA RAD. 54 54 centralno / lož ulje PRAK. FRIZERI 47 40 centralno / lož ulje STROJ. RAD. 240 240 centralno / lož ulje UGO. PRA. KUHINJA 70,4 70,4 centralno / lož ulje UGO. PRA. SALA 135 135 centralno / lož ulje GARDAROBA I WC 66 66 centralno / lož ulje DVORANE I 373,8 373,8 centralno / lož ulje DVORANA II 450 450 centralno / lož ulje DVORANA Umag 450 450 centralno / lož ulje ZBORNICA 1 58,48 58,48 centralno / lož ulje ZBORNICA 2 40 40 centralno / lož ulje UREDI 73 73 UKUPNO 3048,38 8013 1398 BROJ LOKACIJA NA KOJIMA SE OBAVLJA DJELATNOST _3 (TRI)_

c. Opremljenost Udžbenici i drugi tiskani materijali Stanje s udžbenicima ove školske godine znatno je lošije nego proteklih godina, budući da ove školske godine udžbenici nisu besplatni. Iz općeobrazovnih predmeta svi učenici uglavnom posjeduju udžbenik, dok kod pojedinih struka iz područja rada strojarstva, elektrotehnike, obrade drva, frizerstva i kozmetike nema adekvatnih udžbenika, pa se koriste alternativni ili nastavnici pripremaju tiskovine i učenici ih takve koriste uz zabilježbe u razredu. Škola je za ovu godinu izvršila izbor knjiga i zadužila predmetne nastavnike, razrednike i stručnog suradnika da učenike upute u sljedeće knjižare: Istarske knjižare Pula, poslovnice Buje, Umag, Novigrad i Poreč i Knjižara i papirnica «Marfan» Umag i «Kockica» Umag i jednim dijelom su učenici meñusobno, a i putem razrednika i nastavnika izvršili zamjenu udžbenika. U nedostatku udžbenika učenici se najčešće koriste svojim zabilježbama. Stanje nastavnih pomagala opće namjene u školi Škola je siromašna pomagalima koja se koriste u školi. Postoje samo četiri grafoskopa i četiri radio kazetofona, dva kućna kina, 3 (tri) prijenosna računala, i 5 ( pet) LCD projektora, kao i računalo za multimediju. U školi se nalaze i pet učionice s interaktivnom pločom od toga dvije u vlasništvu Gospodarske škole i tri u vlasništvu Srednje škole V. Gortan. U informatičkim učionicama je zastarjela oprema kako od Gospodarske škole, tako i od Srednje škole V. Gortan. Škola je posjeduje aparaturu za dijagnostiku i brisanje grešaka, tj. autotester kojim se može vršiti i dijagnostika ispušnih plinova, a koristit će ga automehaničari i autoelektričari. Pored toga, osigurali smo i aplikativne programe za

7

crtanje CATIA za strojarstvo i program za recepciju za hotelijere ugostitelje. Za kabinet elektrotehnike nabavili smo opremu za simulaciju i vježbanje, te Elektronic Workbench s licencom za 10 računala. Imamo DVD kameru i DVD snimač, digitalni fotoaparat, kameru digital 8, dokument-kameru i opremili smo učionicu s računalom, projektorom i pametnom pločom kako bi poboljšali rad u nastavi, prvenstveno stranih jezika, a naravno i drugih nastavnih predmeta. Da bi se nastava nesmetano odvijala, trebalo bi barem još nekoliko televizora, DVD rekordera, radiokazetofona, grafoskopa, LCD projektora, prijenosnih računala i instaliranje računalne mreže u svim učionicama, najpotrebnije je zamijeniti informatičku opremu jer je zastarjela i neadekvatna a time ne zadovoljava svrhu za koju se namijenjeni. Stanje specijalizirane opreme Dvorana za tjelesni odgoj je mala i ima površinu od 296 m2, s muškim i ženskim svlačionicama, kabinetom nastavnika, sanitarnim čvorom u dvorani od 43 m2. Dvoranu koriste sve tri škole u Bujama. Slabo je opremljena spravama za vježbanje i strunjačama. Dvorana, ne samo da je slabo opremljena, nego je i veliki broj učenika što otežava rad za sve tri škole. Škola je od školske 2005./06. koristila športsku dvoranu uz Osnovnu školu «M.Balota» Buje, u veličini od jedne trećine (1/3), tako da se standard tjelesne i zdravstvene kulture poboljšao. Učenici koji pohañaju nastavu u Umagu koriste školsku športsku dvoranu u Umagu, takoñer u jednoj trećini (1/3). Škola posjeduje 14 PC za učenike i 1 umrežen server, te jedan laserski pisač. U računalnoj učionici nalazi se još 15 PC Srednje škole “V.Gortan”. U školi postoji i mala računalna učionica s 10 PC računala iako su već zastarjeli, ali su ipak u funkciji za pojedine aplikacije u elektrotehnici i turizmu i ugostiteljstvu. U kabinetu elektrotehnike nalaze se tri računala, a jedno računalo je u biblioteci. Računalna oprema pomalo otkazuje pa je nužna zamjena. Škola je opremala kabinet elektrotehnike raznim modelima i maketama, kako za osnove elektrotehnike, tako i specijalističkim modelima i maketama. Oprema se koristi za demonstraciju i simulaciju, i to za predmete: osnove elektrotehnike, električnih mjerenja, elektroničkih komponenti i sklopova, električnih strojeva, automatizacije te računala u tehničkim sustavima. Za fiziku se koristi demonstracijski set za srednje škole, a prozirnice za fiziku se koriste već duže vrijeme. Za praktikume nema uvjeta u ovim prostorima, tako da škola ima samo jedan praktikum i to za elektrotehniku koji je skromno opremljen. Nedostaju instrumenti, alati i drugi pribori. U praktikumu elektrotehnike nedostaje adekvatne opreme za vježbe i praktičnu nastavu. Škola ima problem i sa strojarskom radionicom jer je ne može koristiti sve dane u tjednu. Ista ima sljedeće prostore i strojeve: strojna obrada, ručna obrada, prostor za rezanje lima i kompresorska stanica, ured za nastavnike dok su prostori strojobravarska radionica, kovačnica, skladište alata, skladište materijala i garderoba prenamijenjeni.. Navest ću samo neke instalirane strojeve, bez prenosivih i ručnih alata: tri tokarska stroja TNP, glodalica, blanjalica, tri stolne bušilice, ručna preša, pneumatska preša, aparat za varenje inoks lima, aparat za varenja brodskog lima (LDA), elektrovučni aparat za zavarivanje, škare za rezanje lima, stroj za rezanje željeza, stroj za plansko brušenje, stroj za rezanje obojenih metala, te cijeli niz alata, naprava i ručnih alata. U školi se nalazi radionica za obradu drva s tri različita stroja i nešto ručnog alata, kao što su stolarska klupa, stolna bušilica, tračna pila, stega, ručna glodalica (freza), tračna pila (cirkular), blanja i niz drugih ručnih alata. Frizerski salon ima 6 radnih mjesta za šišanje ženskih modela i jedan za muški model, tri mjesta za pranje kose i dva mjesta za sušenje kose. U frizerskom salonu postoje postolja za 10 radnih mjesta sa stalcima za lutke i drugi pribor. Škola ima ugostiteljski praktikum koji se sastoji od kuhinje koja je opremljena s dijelom za ribu, meso, slastice, hladnu kuhinju, dio za obradu povrća i rashladne vitrine hladnjake; u

8

kuhinji još nedostaje alata i pribora, ali je uglavnom opremljena i odgovara po svojoj strukturi HACAP normama. Sala sa šankom i pomoćnim prostorima je uglavnom opremljena još nedostaju kolica za posluživanje, kolica za flambiranje i pojedini sitni alati i pribori. Za potreba kozmetičara nemamo adekvatan prostor, privremeno smo pregradili jedan dio dvorane za posluživanje i osposobili 5 radnih mjesta; s nedostatkom prostora pojavljuje se i nedostatak opreme za kvalitetniji rad. Pojavljuje se još jedan znatan problem u sektoru elektrotehnike i računalstva. Za potrebe naše škole trebali bismo imati radionicu za elektrotehniku i praktikume za elektrotehniku i mjerenja te praktikum za elektroniku, ali zbog nedostatka prostora u ovim trenucima sve se to nalazi u jednom prostoru koji je dosta zagušen i nepregledan. U jednoj učionici se nalaze instalacije s interaktivnom pločom Gospodarske škole Buje i u drugoj učionici Srednje škole „V. Gortan“ Buje tako da se te dvije učionice koriste za područje prirodoslovlja ( matematike, fizike, kemije i biologije ). Škola ima instalacije za internet u 9 učionica, pored kabineta za računalstvo, elektrotehniku i biblioteke. Škola je javna, a osnivač joj je Županija istarska. Sva naša potraživanja za investicijama idu preko Županijskog upravnog odjela za prosvjetu i kulturu, ali se to odvija dosta sporo (kako smo dobili informacije od pročelnika) jer je stanje u drugim školama slabije i daje im se prioritet. Ovdje treba napomenuti da Županija nije napravila snimku stanja svih objekata o kojima skrbi. Ne zna pravo stanje i ne uvažava mišljena nakon inspekcijskog nalaza za rad na siguran način koji se provodi svake dvije godine. Naša preporuka bi bila da se stanje zgrade i opreme poslije tih mjerenja, osim školama, uputi i upravnim odjelima Županije kako bi se pravovremeno moglo intervenirati. 2. Školska ekologija 2. 1. Higijensko-tehnički uvjeti rada: Osvijetljenost učionica dnevnim svjetlom i električnim svjetlom je u skladu s tehničkim zahtjevima. Što se tiče zaštite od sunca, u periodu proljeća i rane jeseni, ona je na većem dijelu prostora nezadovoljavajuća pa su otežani uvjeti rada u tim periodima. Školu grijemo lož uljem i grijanje funkcionira bez većih poteškoća. Prostorije su tako izvedene da se mogu dobro provjetravati, a prostor oko zgrade je dovoljno velik kako buka s ceste ne može utjecati na rad škole. Namještaj u učionicama je prikladan, učionice su opremljene namještajem na zadovoljavajući način. Stanje tehničke ureñenosti u školi: sanitarni čvorovi su tehnički ispravni i rekonstruirani, dok su ostala dva sanitarna čvora nisu rekonstruirana što bi moglo uslijediti narednih godina. U jutarnjoj smjeni smo zadužili jednu spremačicu od 8 00h do 13 00h pa je održavanje čistoće u toaletima zadovoljavajuće. Početkom i krajem nastavne godine otežani su uvjeti rada zbog visokih temperatura i često visoke vlažnosti zraka, dok je u zimskom periodu grijanje čest problem jer sustav nije dobro podesiv. Sanitarije su opremljene držačima za tekući sapun, toaletnim papirom i ručnim ubrusima. Svi prozori se mogu tijekom školske godine otvarati, stakla su na svim prozorima izvedena termopan staklom i postavljeni su platneni zastori. Vodovodne, kanalizacijske i elektro instalacije su dosta stare, tj. koliko i sama zgrada i ne udovoljavaju tehničkim propisima. 2. 2. Čistoća u školi i oko nje Stanje zidova je u dobrom stanju; liče se povremeno. Održavanje učionica u periodu izmeñu smjena je otežano zbog kratkoće vremena smjene učenika Gospodarske škole Buje i Srednje škole “V. Gortan” Buje. Sanitarni čvorovi se čiste tek u poslijepodnevnoj

9

smjeni, a takoñer i ulaz u školu. Ocjena čistoće podova, namještaja, hodnika, sanitarnih čvorova i ulaznog stepeništa može se ocijeniti ocjenom dobar. Postoji još jedan nerješivi problem: u svezi sa sanitarnim čvorovima, nije moguće postići dogovor s ravnateljicom Srednje škole « V. Gortan» Buje da se u sanitarne čvorove redovito puni tekući sapun i nadopunjuje s papirnatim ubrusima za brisanje ruku. U tom dijelu imamo česte prigovore učenika Gospodarske škole Buje. Čistoću oko škole održava lokalno komunalno poduzeće tako da je prostor zadovoljavajuće čistoće, stanje s vanjskim igralištima nije takvo jer ga nitko ne održava. Učenici povremeno čiste okoliš škole pa je ocjena vanjskog prostora vrlo dobar. 2 . 2. 3. Estetsko ureñenje škole: Zgrada u kojoj se održava nastava sagrañena je 1951. godine. Športska dvorana i 6 učionica sagrañeno 1972. Godine; tada su napravljene i školske radionice. Godine 1989. dograñene su još dvije učionice na nekadašnjoj terasi. Krov zgrade redovito se održava tako da nigdje ne propušta vodu; zidovi se redovito liče tako da je stanje zidova dobro; stolarija je nekoliko puta popravljana i mijenjana i ona je u dobrom stanju; fasada je najvećim dijelom od kamena, a manjim dijelom od žbuke, tako da je i ona u redu. Natpis na školi je postavljen iznad ulaza u zgradu. Interijer škole nije na visokom nivou: slika, crteža, zelenila, natpisa i ostalih elemenata gotovo i nema u učionicama zbog velikog broja učenika i fluktuacije učenika jedne i druge škole, ali je tijekom ljetnog odmora cijela škola oličena. Ocjeni interijera može se dati: vrlo dobar. Okoliš je nešto bolje ureñen. Postoji mnogo zelenila oko zgrade, gdje dominira crni hrast, platane i nisko grmlje, a gradsko komunalno poduzeće redovito održava travu i cvijeće ispred zgrade. Pristup školi je dobar. Ocjena okoliša je: vrlo dobar. 3. ODGOJNO - OBRAZOVNI DJELATNICI 3. 1. Profesori, odnosno nastavnici Nastava hrvatskog jezika stručno je zastupljena s 3 profesora. Nastava stranih jezika stručno je zastupljena sa 6 profesora. Nastava TZK, povijesti, politike i gospodarstva stručno je zastupljena. Nastava geografije, etike i vjeronauka stručno je zastupljena. Nastava matematike je stručno zastupljena, dok stručni račun, odnosno matematiku u struci predaju inženjeri odgovarajućih zanimanja, što je u skladu s Pravilnikom o stručnoj spremi. Nastava fizike je stručno zastupljena. Računalstvo je stručno zastupljeno zamjenom za djelatnicu na porodnom dopustu. Nastava stručnih predmeta je sljedeća: u sektoru strojarstva 2 profesora, jedan stručni učitelj i 1 suradnik u nastavi s odgovarajućom stručnom spremom. Sektor elektrotehnike - svi nastavnici imaju odgovarajuću stručnu spremu, zaposleno je 5 diplomiranih inženjera. U sektoru ekonomija trgovina i poslovna administracija rade 2 djelatnice s odgovarajućom stručnom spremom,. U sektoru turizam i ugostiteljstvo radi 1 diplomirani inženjer, 2 diplomirana ekonomista, 1 ekonomist, 2 VKV kuhara i 1 konobar specijalist, svi s položenim dopunskim psihološko- pedagoškim obrazovanjem i položenim stručnim ispitom. U sektoru šumarstvo, prerada i obrada drva rade 2 zaposlenika s odgovarajućom stručnom spremom. U osobnim uslugama radile su djelomično dvije zaposlenice inženjeri kemijske tehnologije, profesor biologije i kemije i 2 SSS, jedan s položenim dopunskim psihološko -

10

pedagoškim obrazovanjem i stručnim ispitom, a druga s nepunim radnim vremenom s položenim psihološko - pedagoškim ispitom, ali bez položenog stručnog ispita. Može se zaključiti da je nastava uglavnom pokrivena stručno, izuzev manjeg broja sati i to: povijesti kulturne baštine i djelomično stručnih predmeta gdje ne postoji VSS u ugostiteljstvu i osobnim uslugama i kod osobnih usluga. 3.2. Stručni suradnici U školi je zaposlen jedan stručni suradnik –psiholog s pola radnog vremena i jedan stručni suradnik koji obavlja poslove pedagoga i satničar s punim radnog vremena. Škola nema voditelja. 4. UČENICI 1. Osvrt na upise u 1. godinu školovanja: Interes učenika je nešto slabiji u školskoj 2011./2012. godini tako da smo upisali 10 učenika manje nego prošle godine za pojedina zanimanja ima više interesa, za neke manje, tako da ove školske godine nismo upisali odobreni broj učenika u zanimanju turističko-hotelijerski komercijalist pa nismo mogli formirati razredni odjel. U ovoj školskoj godini upisali smo 8 učenika u zanimanje instalater kućnih instalacija, zanimanje je orjentirano ka tržištu rada. Škola je dobila odobrenje za upis 5 razrednih odjela, tj. 128 učenika. Upisano je 92 učenika što će biti razvrstano u 4 razrednih odjela. U ovoj školskoj godini je manje je upisanih učenika (10), što je na kraju zadovoljavajuće. U razredni odjel turističko-hotelijerski komercijalist nije bio dovoljan broj učenika koji su imali bodove, a u elementima i kriterijima nije bilo mogućnosti smanjenje broja bodova tako da su učenici upućeni u druga zanimanja u našoj školi ili su oni koji su imali bodove upisali neku drugu školu. Smanjen je broj učenika s posebnim potrebama, ove školske godine, ali vjerojatno zato što se u Osnovnim školama nije napravila kategorizacija. Treba napomenuti da je već godinama mali interes učenika za trogodišnja zanimanja. Pored toga nije jasno definirana vertikala u sustavu obrazovanja. Status učenika u četverogodišnjim programima s obzirom na državnu maturu koja ih očekuje nakon završetka obrazovanja će pomalo rezultirati većim interesom zbog dobrih rezultata naših učenika na ispitu Državne mature. Na kraju, kod nas je slaba orijentiranost prema potrebama tržišta rada, ima nejasnoća kod socijalnih partnera ( primjer tvrtka Istraturist d.d. Umag nerado prima učenike na praksu izvan turističke sezone što je negativni trend ) a i roditelja koji teže da njihova djeca pohañaju strukovnu školu, ali da ne rade u radnom procesu što je nemoguće.

Razred

Razina

Vrsta

Šifra Strukovno područje

Naziv program obrazovanja (zanimanje)

Planirani Br. učenika

Upisani Br. učenika

1. A A c 040104 elektrotehnika i računalstvo

elektrotehničar 24 22

1. B A c 070204 turizam i ugostiteljstvo

turističko-hotelijerski komercijalist

24 0

1. C C-jmo j 071253 turizam i ugostiteljstvo

kuhar 9 12

1. C C-jmo j 071353 turizam i ugostiteljstvo

konobar 9 9

C-jmo j 061153 ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 9 8

1.D C-jmo j 121153 šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 8 6

1. D C-jmo j 014853 strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

instalater kućnih instalacija 8 7

1. D C-jmo j 014253 strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

automehaničar 9 9

1. E C-jmo j 042153 elektrotehnika i elektroinstalater 8 5

11

računalstvo 1.E C-jmo j 250353 osobne,usluge

zaštite i druge usluge frizer 9 8

1. E C-jmo j 250353 osobne,usluge zaštite i druge usluge

kozmetičar 9 6

UKUPNO 128 92

4.2. Prolaznost učenika Vidi statistički izvještaj iz tablice na kraju u prilogu! 4.2.1. Uspjeh svih učenika

Od ukupno 294 učenika svih razreda, 259 učenika (88, % ) s uspjehom završava godinu, dok 30 učenika (10%) ima jednu ili više negativnih ocjena na kraju školske godine i 5 učenika je neocijenjeno ili 2%.

Srednja ocjena svih razreda iznosi 3,30, što je za 0,04 manja ocjena od prošle

školske godine. Od učenika koji prolaze razred, najveći broj njih prolazi s dobrim (43,19 % -127 učenika) i vrlo dobrim općim uspjehom 35,71 % ( 105 učenika). S odličnim uspjehom prolazi 6,80 % (20 učenika), dok 2,38 % (7 učenika) prolazi s dovoljnim općim uspjehom.

Od učenika koji nisu uspješno završili godinu, (njih 30) s 1 ili 2 negativne ocjene ima ukupno 8 učenika, a 22 je učenika koji imaju tri ili više negativno ocijenjenih predmeta na kraju školske godine.

Srednja ocjena za učenike prvih razreda (N=102 ) iznosi 3,18, za druge razrede

(N=81 ) 3,26, treće su bili najuspješniji s prosječnom ocjenom (N=83) koja iznosi 3,46, dok su četvrti razredi (N=28) imali srednju ocjenu 3,31, Najveći postotak prolaznosti nalazimo u trećim razredima (93%), a najmanji u drugim razredima (85%). U četvrtim razredima je prolaznost (86%), a u prvim razredima je prolaznost (87%) učenika.

Po zanimanjima, najbolji uspjeh postigli su učenici 3.E razreda zanimanje kozmetičar (3.92,), dok najnižu srednju ocjenu imaju učenici 2.C razreda zanimanje konobar (2,40), i 1.E zanimanje elektromehaničar (2,44 ).

U usporedbi s prošlom godinom, ukupan uspjeh svih učenika ove godine je nešto slabiji (2010./2011. je 3,34 a 2011./2012. je 3,30).

Razlika izmeñu ove i prošle školske godine je u broju izostanaka. Ukupan broj izostanaka po učeniku se s prošlogodišnjih 88,8 sati smanjio na 81,53 sata, a broj neopravdanih sati po učeniku se povećao, i to s prošlogodišnjih 10,3 na 12,15 sati. Broj ukupno izrečenih pedagoških mjera se povećao. Ukupno svih mjera sprječavanja izrečeno je 189, a mjera poticanja se povećao na 65 što je ujedno i najviše do sada. Takvi rezultati mogu dovesti do zaključka da je uspjeh povezan s pedagoškim mjerama, što bi trebalo potvrditi kvalitetnim istraživanjem.

12

4.2.2. Uspjeh učenika prvih razreda Ocjene

U prvim razredima od 102 učenika s uspjehom godinu završava 87 % (89), dok 12 % (12) pada godinu. Od onih koji su uspješno završili godinu, ima najviše dobrih 49% (50), zatim, 32,3 % (33) vrlo dobrih, 7 % (6) odličnih i dovoljnih 3,9% učenika (4). Od učenika koji su pali godinu, s jednom ili dvije negativne ocjene su 2 učenika i 10 učenika su pali s više od tri negativno ocijenjena predmeta.

Meñu prvim razredima najveću prosječnu ocjenu imali su učenici 1A razreda, smjer elektrotehničar (3,49). Najmanju prosječnu ocjenu imali su učenici 1 E razreda, smjer elektromehaničar (2,44). Izostanci

Učenici prvih razreda u prosjeku su imali 70,47 izostanaka, od toga 8,85 neopravdanih. Daleko najveći broj izostanaka su imali učenici 1 C razreda smjer konobar (143,3), dok je najmanji broj izostanaka bio u 1 D razredu, smjer automehaničar (35,12 sati po učeniku). Od odgojnih mjera izrečeno je 31 mjera sprječavanja (20,5 % po učeniku) i 11 mjera poticanja (10,7% po učeniku).

Usporedba s prošlom školskom godinom

U usporedbi s izostancima na kraju prošle školske godine , broj izostanaka je nešto manji (71,3 � 70,47). Prolaznost učenika prvih razreda u odnosu na prošlu školsku godinu je ista (87% � 87%). 4.2.3. Uspjeh učenika drugih razreda Ocjene

U drugim razredima od ukupno 81 učenika, pozitivno godinu prolazi 69 učenika, odnosno 85 %. 12 učenika (14,8%) pada godinu.

Od učenika koji su prošli godinu, njih 5 (6,1 %) završilo je s odličnim uspjehom, 26 ( 32 %) s vrlo dobrim, 36 (44,4 %) s dobrim, a 2 učenika (2,2 %) sa dovoljnim uspjehom.

Učenici koji nisu uspješno završili (12) godinu su imali tri ili više negativnih zaključnih ocjena. Najvišu prosječnu ocjenu nalazimo u 2 A razredu zanimanje elektrotehničar (3,69), a najnižu u 2 E kozmetičari (2,60). Izostanci

Učenici drugih razreda u prosjeku su imali 72,59 izostanaka, od toga 11,32 neopravdanih. Najviše izostanaka su imali učenici 2C razreda smjer konobar (114 sati po učeniku, dok je najmanji broj izostanaka bio u 2 D razredu automehaničar (32,5 sati po

13

učeniku). Od odgojnih mjera izrečeno je 32 mjera sprječavanja (39,5 % po učeniku) i 8 mjera poticanja (9,8 % po učeniku).

Usporedba s prošlom školskom godinom

U usporedbi s prošlom školskom godinom učenici drugih razreda postigli su lošiji uspjeh (3,34 � 3,26) te je i prolaznost učenika bila lošija (94% �85%).

Ako gledamo izostanke učenika, ove školske godine učenici drugih razreda su izostali manje od prošlogodišnjih drugih razreda (90.90�72,59) i s obzirom na to izrečeno manje pedagoških mjera sprječavanja (59�39,5%). 4.2.4. Uspjeh učenika trećih razreda Ocjene

U trećim razredima, od ukupno 83 učenika, 77 učenika (93 %) je uspješno završilo školsku godinu. Negativnih je i nije završilo razred 6 učenika (7%). Svi učenici imali su do dvije negativne ocjene. Njih 8 (9,6%) ih je završilo s odličnim uspjehom, 37(44,5%) s vrlo dobrim, 29 (34,9 %) s dobrim uspjehom, a 3 (3,6%) sa dovoljnim uspjehom.

Najvišu prosječnu ocjenu nalazimo u 3E razredu, smjer kozmetičar (3,92) , dok je najniža prosječna ocjena bila u 3 C razredu, smjer konobar (3,0). Izostanci

Učenici trećih razreda imali su u prosjeku 84,81 izostanaka po učeniku, od toga 12,04 neopravdanih sati. Najviše izostanaka su imali učenici 3 A razreda, smjer elektrotehničar 148 sata izostanaka po učeniku, a najmanje izostanaka imali su učenici 3D, strojobravar (31,5 sati po učeniku). Od odgojnih mjera izrečeno je 55 mjera sprječavanja (66,2% po učeniku) i 27 mjera poticanja (32,5% po učeniku). Usporedba s prošlom školskom godinom

U usporedbi s prošlom školskom godinom učenici trećih razreda postigli su bolji uspjeh (3,39 � 3,46), ali je prolaznost učenika bila lošija (93% �100%).

Ako gledamo izostanke učenika, ima značajne razlike u izostancima učenika trećih razreda s obzirom na školsku godinu (84,8�99,9), no ove školske godine značajno je više pohvaljenih učenika (32,5�%). 4.2.5. Uspjeh učenika četvrtih razreda Ocjene

U četvrtim razredima od 28 učenika s uspjehom je završilo školsku godinu 24 (86%) učenika. Prosječna ocjena bila je 3,17 u 4A razredu i 3,54 u 4B razredu. 3 (10,7%) učenika završilo je razred s odličnim uspjehom, 9 (32,1%) s vrlo dobrim, i 12 (42,8%) s dobrim uspjehom. S negativnim uspjehom završilo je 4 (14%) učenika.

14

Izostanci

U 4 A razredu učenici su u prosjeku imali 132,7 izostanaka, dok su u 4 B razredu imali 146,09 izostanaka kroz godinu. Od odgojnih mjera izrečeno je 15 mjera sprječavanja(53,5% po učeniku) i 5 mjera poticanja (17,8% po učeniku). Usporedba s prošlom školskom godinom

Oba razreda imali su u ovoj godini značajno niži prosjek ocjena nego prošle godine ( 4 A 3,35� 3,17, 4 B 4,15 � 3,54).

Ukupan broj izostanaka u odnosu na prošlu školsku godinu u 4 A razredu se značajno povećao (115,8�132,7), a u 4 B razredu došlo je do značajnog, zapravo izrazito velikog povećanja (95,5 �146,09).

USPJEH

Razred Br. učenika

Prolaznost Prolazna ocjena Negativnih Broj negativnih ocjena Neocijenjenih Srednja ocjena Broj postotak 5 4 3 2 Broj postotak 1 2 3 4 5 i

više Broj postotak

1. A 20 19 95% 2 8 9 0 1 5% 0 0 0 0 1 0 0% 3,49

1. B 18 17 94% 2 7 8 0 1 6% 0 0 0 0 1 0 0% 3,44

1. C1 13 10 77% 0 5 5 0 2 15% 0 0 0 0 2 1 6% 3,05

1. C2 3 2 67% 0 0 2 0 1 33% 0 0 0 0 1 0 0% 2,51

1. C3 5 4 80% 0 0 3 1 1 20% 0 0 0 0 1 0 0% 2,46

1. D1 8 7 88% 0 4 3 0 1 12% 1 0 0 0 0 0 0% 3,35

1. D2 7 6 86% 0 3 3 0 1 14% 1 0 0 0 0 0 0% 3,33

1. D3 4 4 100% 0 2 2 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,24

1. E1 7 7 100% 0 1 6 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,18

1. E2 11 9 82% 0 3 5 1 2 18% 0 0 1 1 0 0 0% 2,99

1. E3 6 4 67% 0 0 4 0 2 33% 0 0 0 0 2 0 0% 2,44

Ukupno 102 89 87% 4 33 50 2 12 12% 2 0 1 1 8 1 1% 3,18 2. A 13 13 100% 3 5 5 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,69

2. B 14 13 93% 0 6 7 0 1 7% 0 0 0 1 0 0 0% 3,40

2. C1 5 4 80% 0 1 3 0 0 0% 0 0 0 0 0 1 20% 3,22

2. C2 4 4 100% 0 0 4 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 2,70

2. C3 5 2 40% 0 1 1 0 3 60% 0 0 0 0 3 0 0% 2,40

2. D1 10 9 90% 0 6 3 0 0 0% 0 0 0 0 0 1 10% 3,51

2. D2 7 5 71% 0 2 3 1 0 0% 0 0 0 0 0 2 29% 3,50

2. E1 9 9 100% 0 4 4 1 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,22

2. E2 8 4 62% 0 0 4 1 3 38% 0 0 0 1 2 0 0% 2,60

2. E3 6 5 83% 2 1 2 0 1 17% 0 0 0 1 0 0 0% 3,56

Ukupno 81 69 85% 5 26 36 2 8 10% 0 0 0 3 5 4 5% 3,26 3. A 12 12 100% 3 4 5 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,67

3. B 11 11 100% 2 6 3 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,78

3. C1 7 7 100% 0 3 4 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,52

3. C2 3 3 100% 0 1 1 1 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,00

3. C3 7 7 100% 0 1 6 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,04

16

3. D1 10 9 90% 1 4 3 1 1 10% 0 1 0 0 0 0 0% 3,34

3. D2 6 6 100% 0 3 2 1 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,36

3. D3 2 2 100% 0 0 2 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,05

3. D4 7 5 71% 0 3 2 0 2 29% 1 1 0 0 0 0 0% 3,03

3. E1 8 5 62% 0 5 0 0 3 38% 2 1 0 0 0 0 0% 3,29

3. E2 10 10 100% 2 7 1 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,29

Ukupno 83 77 93% 8 37 29 3 6 7% 3 3 0 0 0 0 0% 3,46 4. A 17 13 76% 3 3 7 0 4 24% 0 0 1 2 1 0 0% 3,17

4. B 11 11 100% 0 6 5 0 0 0% 0 0 0 0 0 0 0% 3,54

Ukupno 28 24 86% 3 9 12 0 4 14% 0 0 1 2 1 0 0% 3,31 Sveukupno 294 256 88% 20 105 127 7 30 10% 5 3 2 6 15 5 2% 3,30

IZOSTANCI

Razred

Strukovno područje Naziv program obrazovanja -zanimanje

Br. učenika

Ukupno izostanaka

Prosjek po učeniku Ukupno neopravdanih

Prosjek neopravdanih po učeniku

1. A elektrotehnika i računalstvo

elektrotehničar 20 1144 57,20 50 2,50

1. B turizam i ugostiteljstvo turističko-hotelijerski komercijalist

18 956 52,94 79 4,39

1. C1 turizam i ugostiteljstvo kuhar 13 988 76,00 131 10,08 1. C2 turizam i ugostiteljstvo konobar 3 430 143,33 173 57,67 1. C3 ekonomija, trgovina i

poslovna administracija

prodavač 5 577 115,40 145 29,00

1. D1 strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

automehaničar 8 281 35,12 41 5,12

17


vodoinstalateri 7 357 51,00 37 5,29

1. D3 šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 4 211 52,57 24 6,00

1. E1 osobne,usluge zaštite i druge usluge

kozmetičar 7 385 55,00 27 3,86


frizer 11 1115 101,36 42 3,82

1. E3 elektrotehnika i računalstvo

elektromehaničar 6 747 124,50 154 25,67

Sveukupno prvi razred 102 7188 70,47 903 8,85 2. A elektrotehnika i

računalstvo elektrotehničar 13 575 44,23 42 3,23


14 1385 98,93 156 11,4

2. C1 elektrotehnika i računalstvo

elektroinstalater 5 298 57,80 54 10,80

2. C2 turizam i ugostiteljstvo kuhar 4 366 91,50 98 24,50 2. C3 turizam i ugostiteljstvo konobar 5 572 114,40 305 61,00 2. D1 strojarstvo,

brodogradnja i metalurgija

automehaničar

10 325 32,50 5 0,50


vodoinstalater 7 583 83,29 12 1,71


frizer 9 617 68,56 93 10,33


kozmetičar 8 762 95,25 87 10,86

2. E3 ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 6 406 67,67 65 10,83

18

Sveukupno drugi razred 81 5880 72,59 917 11,32 3. A elektrotehnika i



11 1182 107,45 85 7,73

3. C1 turizam i ugostiteljstvo kuhar 7 495 70,71 113 16,4 3. C2 turizam i ugostiteljstvo konobar 3 197 65,67 74 24,67 3. C3 elektrotehnika i

računalstvo elektromehaničar 7 465 66,43 100 14,29


vodoinstalater 10 595 59,50 49 10,70

3. D2 strojarstvo, brodogradnja i metalurgija,

automehaničar 6 330 55,00 49 8,17


strojobravar 2 63 31,50 28 14,00

3. D4 šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 7 624 89,14 153 21,86

3. E1 ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 8 543 68,25 63 7,88


kozmetičar 10 757 75,70 83 8,30

Sveukupno treći razred 83 7039 84,81 999 12,04 4. A elektrotehnika i



11 1607 146,09 507 46,09

Sveukupno četvrti razred 28 3863 137,96 753 26,89 Svi razredi 294 23970 81,53 3572 12,15

4.2.6. Zaključak

• Ove školske godine nešto manja je prolaznost učenika u odnosu na prethodnu školsku godinu

• Nema značajne razlike u kriteriju ocjenjivanja s obzirom na prethodnu školsku godinu

• Opći uspjeh je lošiji (3,30) u odnosu na prethodnu školsku godinu (3,36) • Ove školske godine učenici su izostajali manje 81,53, a prošle godine

91,58 Sati u prosjeku • Učenici prvih razreda su postigli lošiji opći uspjeh u odnosu na prve razrede

prošle školske godine. Manje su izostajali. Izrečeno je manje odgojnih mjera sprečavanja i manje mjera poticanja.

• Učenici drugih i trećih razreda su takoñer bili lošiji (lošija prolaznost, a opći uspjeh treći razredi bolji.).

• Najveći broj izostanaka ostvarili su učenici 3. A razreda (elektrotehničar), a najlošiji uspjeh 2. C konobar.

• Kod četvrtih razreda manja je prolaznost učenika i ujedno i lošiji uspjeh. • Gledajući analizu po generacijama kod trećih razreda imamo najviši

postotak prolaznosti • Najveći postotak učenika je postigao dobar uspjeh bez obzira na

zanimanje. Ističu se treći razredi kod kojih je najveći postotak učenika ocijenjen vrlo dobrom ocjenom,.

• Značajan je porast broja izrečenih odgojnih mjera poticanja što je svakako dobar trend.

• Nekom od odgojnih mjera kažnjen je najveći postotak učenika koji se školuju

za trogodišnja tehnička zanimanja, Značajan je porast broja izrečenih odgojnih mjera poticanja što je svakako dobar trend.

4. 3. Završni ispiti Od ukupnog broja učenika koji su stekli pravo na polaganje Završnog, pomoćničkog ispita i Državne mature u Školskoj godini 2011./12. vidi tablicu u prilogu br. 2

Redoviti učenici

Strukovno područje Naziv programa obrazovanja -zanimanje Br.

učenika

Izrada i obrana završnog rada

Pomoćnički ispit Ispit državne mature

Pristupilo Položilo Pristupilo Položilo Pristupilo Položilo

1. turizam i ugostiteljstvo kuhar 7 7 7 7 7 0 0

2. turizam i ugostiteljstvo konoba 3 0 0 0 0 0 0

3. elektrotehnika i računalstvo elektromehaničar 7 3 3 4 4 0 0

4. šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 7 4 4 4 4 0 0

5. strojarstvo, brodogradnja i metalurgija,

automehaničar 6 5 5 5 5 0 0

6. strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

vodoinstalater 10 9 9 9 9 0 0


strojobravar 2 2 2 2 2 0 0

8. ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 8 5 5 5 5 0 0

9. osobne,usluge zaštite i druge usluge

kozmetičar 10 10 10 10 10 0 0

10. 0 0

11. elektrotehnika i računalstvo elektrotehničar 17 12 12 0 0 11 11

12. turizam i ugostiteljstvo turističko-hotelijerski komercijalist 11 10 10 0 0 9 5

UKUPNO 78 76 74 48 46 20 16 UPISALO STUDIJ OD 7

21

Obrazovanje odraslih

Strukovno područje Naziv programa obrazovanja -zanimanje Br.

učenika

Izrada i obrana završnog rada

Pomoćnički ispit Ispit državne mature

Pristupilo Položilo Pristupilo Položilo Pristupilo Položilo



3. elektrotehnika i računalstvo elektroinstalater 0 0 0

4. šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 0 0 0

5. strojarstvo, brodogradnja i metalurgija,

automehaničar 0 0 0




strojobravar 0 0 0

8. ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 0 0 0


frizer 0 0


kozmetičar 0 0 0 0 0 0 0

11. elektrotehnika i računalstvo elektrotehničar 0 0 0 0 0 0 0

12. turizam i ugostiteljstvo turističko-hotelijerski komercijalist 1 1 1 0 0 0 0

UKUPNO 4 4 4 3 3 0 0

4.4. Odustajanje od škole U školi je školske godine 2011./12. bilo upisano 17 razrednih odjela s 298 učenika na početku školske godine. Prvi razredi: na početku je bilo 103 učenika, na kraju je bilo 102 učenika. U tijeku školske godine ispisalo se 8 učenika zbog prijelaza u drugu školu, napustilo školu 1 učenik, i upisalo se 8 učenika. Drugi razredi: na početku 80 učenika, na kraju je bilo 81 učenika. U tijeku školske godine ispisao se 2 učenika zbog prijelaza u drugu školu i upisala se 3 učenika. Treći razredi: na početku 84 učenika, na kraju je bilo 83 učenika. U tijeku školske godine ispisalo se 3 učenika zbog prijelaza u drugu školu i upisala se 2 učenika. Četvrti na početku 29 učenika, na kraju je bilo 28 učenika. U tijeku školske godine ispisao se 1 učenik, naknadno upisanih nije bilo. Na kraju nastavne godine ostalo 294 učenika.

PODACI O UPISANIM I ISPISANIM UČENICIMA TIJEKOM 2010./11. ŠKOLSKU GODINU

Razred

Sektor Zanimanje

BROJ UČENIKA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE U RAZREDNOM ODJELU Na početku školske godine

Upisano tijekom školske godine

Ispisano zbog prelaska u drugu školu

Napustilo školu

Isključeno iz škole

Na kraju školske godine

M Ž Uk M Ž Uk M Ž Uk M Ž Uk M Ž Uk M Ž Uk


elektrotehničar 21 0 21 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 20 0 20

1. B turizam i ugostiteljstvo


7 9 16 4 0 4 2 1 3 0 0 0 0 0 0 8 10 18

1. C turizam i ugostiteljstvo

kuhar 7 3 10 2 1 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9 4 13


konobar 4 1 5 0 1 1 2 1 3 0 0 0 0 0 0 2 1 3

1. C ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 2 5 7 0 0 0 0 0 0 1 1 2 0 0 0 1 4 5

1. D strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

automehaničar 5 0 5 3 0 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8 0 8


vodoinstalateri 9 0 9 0 0 0 2 0 2 0 0 0 0 0 0 7 0 7

1. D šumarstvo, prerada i obrada drva

stolar 4 0 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 4

1. E osobne,usluge zaštite i druge usluge

kozmetičar 0 10 0 0 0 0 0 3 3 0 0 0 0 0 0 0 7 7


frizer 1 9 10 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 10 11

1. E elektrotehnika i računalstvo

elektromehaničar 6 0 6 1 0 1 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 6 6

24





7 7 14 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 7 14


konobar 5 0 5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 0 5


kuhar 4 0 4 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 4

2. C elektrotehnika i računalstvo

elektroinstalater 5 0 5 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 0 5


automehaničar 10 0 10 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 0 10


vodoinstalater 5 0 5 2 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 0 7

2. E ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 3 3 6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 3 6

2.E osobne,usluge zaštite i druge usluge

frizer 0 9 9 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9 9


kozmetičar 0 9 9 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 8 8





6 6 12 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 6 5 11


kuhar 5 2 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 2 7

3.C turizam i ugostiteljstvo

konobar 1 2 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 3


elektromehaničar 7 0 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 0 7

25


stolar 7 0 7 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 7 0 7

3. D strojarstvo, brodogradnja i metalurgija,

automehaničar 6 0 6 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6 0 6


vodoinstalater 10 0 10 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 0 10


strojobravar 2 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 0 2


kozmetičar 0 10 10 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 10 10

3.E ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 2 6 8 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 6 8





6 6 12 0 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 6 5 11

UKUPNO 198 98 296 12 3 15 8 8 16 1 1 2 0 0 0 194 99 294

4.5. Neprihvatljivo ponašanje Tijekom nastavne godine bilo je problema s ponašanjem učenika. Tijekom godine došlo je i do namjernog i nenamjernog uništavanja školske imovine ( kraña mobitela i novca, prljanje, trganje zavjesa, oštećivanje prozora, stakala i vrata, uništavanje namještaja i školskog pribora…). Unatoč zabrani pušenja u školskom prostoru ( zgradi i dvorištu), velik broj učenika „oglušuje se“ na tu zabranu što se posebno odnosi na predvorje i ulaz u školu. Sustavnim praćenjem tijekom školske godine zabilježen je vrlo velik broj slučajeva izbjegavanja i ometanja nastave. Uzrok takvom ponašanju mogao bi se dijelom pripisati neodgovornom ponašanju i samih roditelja koji se često nisu odazivali pozivima Škole. Tijekom godine je zabilježeno više verbalnih pritisaka učenika nad učenikom, pa čak i iznude novca, što je sve češća pojava. Takoñer je bilo i više verbalnih sukoba izmeñu učenika i nastavnika pogotovo prema mlañim kolegama i kolegama koji su kraće u procesu odgoja i obrazovanja. Nastavnici su sve više žrtve nasilja učenika! Tragom toga, ove školske godine nismo imali postupke za isključenja učenika. Ove školske godine je bilo dosta učenika u odgojno-obrazovnom tretmanu produženog stručnog postupka tj. 13 učenika bilo je u tretmanu. Treba napomenuti da je bila i velika angažiranost stručnog suradnika škole i vanjskih stručnjaka i da je bilo velikih rezultata u sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja. Tim djelatnika škole u sastavu: razrednik, stručni suradnik, ravnatelj i profesori razriješili su velik broj problema sa što je moguće manje posljedica za učenike. Veći broj odgojnih mjera ipak je izrečen zbog neprimjerenog ponašanja, a i zbog izostanaka. Primijećeno je da je u prošloj školskoj godini bilo učenika u pojedinim razredima koji su bili skloni konzumaciji narkotika i alkohola izvan škole i u prostoru škole, te su se agresivno ponašali i to prvenstveno prema kolegama učenicima, dok je kod drugih razreda bilo više slučaja nedoličnog ponašanja.

ODGOJNE MJERE TIJEKOM 2011./12. ŠKOLSKE GODINE

Razred

Sektor Zanimanje

MJERE POTICANJA

MJERE SPREČAVANJA

PO

HV

ALA

NA

GR

AD

A

OP

OM

EN

A

UK

OR

OPOMENA PRED ISKLJUČENJE

ODGOJNO OBRAZOVNI TRETMAN PRODUŽENOG STRUČNOG POSTUPKA

ISKLJUČENJE IZ ŠKOLE


elektrotehničar 8 2 4 0 0 0 0



2 0 4 3 0 0 0


kuhar 4 1 5 2 1 0 0


konobar 0 0 3 0 0 1 0

1. C ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 0 0 1 1 3 1 0






stolar 0 0 0 1 0 0 0



1. E osobne,usluge frizer 3 0 1 1 2 0 0

28

zaštite i druge usluge

1. E elektrotehnika i računalstvo

elektromehaničar 0 0 2 2 3 0 0





0 0 3 2 6 0 0


konobar 1 0 1 2 2 2 0


kuhar 0 0 2 1 0 0 0


elektroinstalater 1 0 2 1 0 1 0





2.E osobne,usluge zaštite i druge usluge

frizer 0 0 1 3 2 0 0



2. E ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 2 0 0 2 0 1 0





1 0 8 2 1 0 0


kuhar 5 0 1 2 3 0 0

29


konobar 2 0 0 0 3 0 0


elektromehaničar 1 0 1 3 0 0 0


stolar 0 0 3 0 2 2 0

3. D strojarstvo, brodogradnja i metalurgija,





strojobravar 0 0 0 1 1 0 0



3.E ekonomija, trgovina i poslovna administracija

prodavač 7 0 0 2 1 1 0





5 0 8 6 3 0 0

UKUPNO 65 6 78 55 50 12 0

30

4. 6. Suradnja nastavnika i učenika Motivacija učenika nije na zavidnom nivou. Razloge vidimo u tome što mnogi učenici ne vide sebe u budućem zanimanju ili ne vide perspektivu, Veći je motiv kod učenika u jedinstvenom modelu, kako zbog spoznaje da će sebe vidjeti u tom zanimanju i zbog savladavanja različitih radnih operacija. To nije slučaj kod učenika koji su više u školi jer je slaba materijalna potpora za rad. Primjetno je i to da se kod učenika na vježbama i praktičnoj nastavi ne primjećuje problem motivacije i discipline rada, dok je to kod opće - obrazovnog dijela evidentno, a najbolje se ilustrira kod učenika koji pohañaju nastavu u dvojnom sustavu, gdje u različitim danima pohañaju općeobrazovni i strukovni dio. Preporučeno je nastavnicima da mijenjaju nastavne metode i da vjeruju u uspjeh kako bi se povećala motivacija učenika. Da bi nastava bila što prihvatljivija učenicima, nastavnici se poučavaju u primjeni novih tehnologija u nastavi, stručna suradnica škole je za nastavnike održala i radionicu o komunikaciji. 5. OSTVARENO PROGRAMIRANJE I PLANIRANJE RADA U ŠKOLI 5.1. Programiranje i planiranje rada Godišnji plan i program rada škole realiziran je u potpunosti kod većeg dijela programa Izvedbeni (operativni) programi i planovi rada nastavnika i stručnih suradnika su realizirani. Programi i planovi rada stručnih organa škole (ravnatelja, nastavničkog vijeća, razrednih vijeća, stručnih aktiva u školi) ostvareni su u skladu s predviñenim. U navedenim planovima i programima ima nedostataka pri realizaciji planova i programa rada razrednika, vijeća i stručnih aktiva zbog načina organizacije rada škole, tj. boravka učenika na praktičnoj nastavi od 30 do 40% vremena tijekom nastavne godine. Veći dio nastavnika su se tijekom školske godine pripremali za nastavu, što je potvrñeno prilikom praćenja nastave svih nastavnika i nastavnih predmeta tijekom školske godine, a bilo je slučaja pojedinaca koji se adekvatno nisu pripremali za nastavu gdje su i slabiji rezultati. Godišnji kalendar rada škole u cijeloj školskoj 2011./12. godini realiziran je prema planu upisa i početka školske godine, odnosa teorijske i praktične nastave, prava učenika na zimski, proljetni, ljetni odmor, završetka nastavne godine na vrijeme, realizacije završnih i popravnih ispita. Radni tjedan je organiziran u pet radnih dana, s četiri ( 4 ) odrañene radne subote i to dvosmjenski, u smjenama sa Srednjom školom “V. Gortan”. Raspored sati tijekom školske godine često se mijenjao i prilagoñavao novonastalim pedagoškim situacijama. Problemi i specifičnosti u organizaciji rada škole su nedovoljan broj učionica specijaliziranih za pojedine strukovne sadržaje, potrebe stranih jezika, hrvatskog jezika i sl., te radionica za sektor strojarstva, brodogradnje i metalurgije, elektrotehnike i računalstva, turizma i ugostiteljstva, šumarstva, prerade i obrade drva i osobnih, usluga zaštite i druge usluge. Već je napomenuto, budući da se učionički prostori dijele sa Srednjom školom “V.Gortan” Buje, nije moguće namijeniti odreñene prostore odreñenim grupacijama koje su gore navedene. I u ovoj školskoj godini javio se problem sa strojarskom radionicom jer je na prisilan način oduzeta od strane ravnatelja i djelatnika Srednje škole „Leonardo da Vinci“ Buje, a da osnivač i prosvjetna inspekcija nisu ništa poduzeli. Škola se priprema za nova zanimanja u strojarstvu, ali ćemo imati problem s praktičnom nastavom. Praktična nastava je većim dijelom realizirana izvan škole, u obrtima i trgovačkim društvima, dok je manji dio realiziran u školskim radionicama. Jedino moguće rješenje za trenutne probleme, pri realizaciji i organizaciji rada škole je osigurati zaseban prostor za uredan rad škole, kako za opće-obrazovne i strukovne sadržaje, tako i za vježbe iz pojedinih područja rada i praktičnu nastavu. U tijeku školske godine sklopili smo ugovor s Pučkim otvorenim učilištem “ A. Babić” Umag o korištenju četiri učionice i male zbornice tako da je manji problem u zgradi u Bujama pogotovo gdje se rade bifurkacije. Školski kurikulum je u većem dijelu realiziran izuzev terenske nastave i stručnih posjeta i izleta.

31

5.2. Planiranje unapreñivanja rada škole Tijekom školske godine škola je omogućila svim nastavnicima odlazak na stručne seminare u cilju poboljšanja uvjeta rada škole. Škola je uputila sve zaposlenika za stjecanje informatičke diplome u projektu EDU, s Agencijom za odgoj i obrazovanje i CARNETOM. U tijeku sljedeće školske godine uključiti ćemo nastavnika u daljnju edukaciju EDU za stjecanje iste diplome. Tijekom školske 2011./2012. godine tri profesora su polagala stručni ispit jedan profesor je položio, a dva nisu položila stručni ispit. Pored njih su pet profesora bila pripravnici, što znatno otežava rad škole u cjelini. 5.2.1. Stručno usavršavanje djelatnika: Obzirom da je u školi zaposleno 8 djelatnika sa statusom pripravnika, njima je posvećena veća pozornost od strane stručno-pedagoške službe, s ciljem njihove što kvalitetnije pripreme za polaganje stručnog ispita. Ostala usavršavanja djelatnika su bila kroz stručne aktive i seminare koje organizira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a drugim dijelom kroz rad nastavničkog vijeća škole i rad stručnih aktiva škole, gdje se najveća pozornost posvetila planiranju i programiranju rada nastavnika i primjene Pravilnika o ocjenjivanju. Tijekom školske 2011./2012. godine provedene su i edukacije nastavnika u jednoj psihološkoj radionici na temu „Komunikacijske vještine“. Na nekoliko Nastavničkih vijeća, s temom priprema za nastavu i praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika. Nastavnici su bili pripremani i o načinu Izvedbe i obrane završnog rada i o pedagoškoj dokumentaciji. U školi smo održali edukaciju za sve zaposlenike primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT-EDU) u nastavnom procesu. Nastavnici škole su bili educirani kako i na koji način mogu vršiti samoevaluaciju u razredu i na nivou škole. Nastavnici su upoznati s mnogim promjenama zakonodavstva koje regulira strukovno obrazovanje. Stručno usavršavanje izvan škole bilo je u organizaciji stručnih službi Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i različitih strukovnih udruženja kao što su za profesore engleskog jezika, talijanskog jezika, poznavanje robe i prehrane, primjena sunčeve energije kao alternativnog izvora energije i sl. Škola je pretplaćena na stručne časopise “Ugostiteljstvo i turizam”, “Turizam i marketing”, „ Turist plus“, “Poslovni savjetnik”, “Svijet elektronike” i “Elektroinstalater”, PC chip. Škola je pretplaćena i na “Školske novine”, “Narodne novine”, Radno pravo, Poslovni edukator i dnevni tisak. 5.2.2. Uvoñenje inovacija U tijeku ove školske godine nije bilo značajnijih inovacija u nastavi. U području prirodoslovnog područja započeli smo s projektom Tesla u školi, učenje matematike, fizike, biologije i kemije preko interneta. Sve više nastavnika koristi IT tehnologiju u nastavi i to nastavnici stručnih predmeta i nastavnici općeobrazovnih predmeta. Pripremamo se za nove tehnologije u nastavi. Nastavnici matematike sve više koriste edukativne programe za nastavu, kao i nastavnici stručnih predmeta i stranih jezika.

32

6. OSTVARENJE GODIŠNJEG PROGRAMA I PLANA RADA ŠKOLE 6.1. Pedagoška dokumentacija i evidencija na kraju školske godine Pregledom pedagoške dokumentacije i ostvarivanja redovne, dodatne, dopunske nastave i slobodnih aktivnosti, ravnatelj je kontrolom utvrdio i potpisao pregledom imenika, dnevnika, matičnih knjiga, zapisnika sa sjednica Nastavničkog vijeća, sa sjednica Ispitnih odbora i sl. Pregledom imenika, dnevnika i matičnih knjiga u dvojnom sustavu obrazovanja utvrñeno je da je premalo prostora za upis sadržaja programa rada naukovanja. Pregledavajući aplikacije Vetis i e-maticu uočeno je da pojedini razrednici nisu dovoljno ažurni jer nema svih informacija. 6.2. Ostvarenje nastavnog plana Redovna nastava iz svih predmeta realizirana je uglavnom 100%, s malim izuzecima koji su bili u granicama dozvoljenog (-3%)., a iz opravdanih razloga: bolovanja, porodiljinog dopusta i teškoće pri realiziranju programa u dvojnom sustavu obrazovanja. Veći problemi kod realizacije nastave su se javili kod pojedinih predmeta gdje su nastavnici bili na kraćem ili dužem bolovanju, ali smo to sveli na granice zadovoljavajućeg. Izborna nastava je takoñer realizirana 100%. Praktična nastava i stručna praksa realizirana je takoñer 100%, kako u klasičnom, tako i u jedinstvenom modelu obrazovanja. Imali smo produženje naukovanja za učenike koji nisu realizirali praktičnu nastavu tijekom ljeta. Tijekom školske godine 2011./12. bilo je malo rada s darovitim učenicima, tj. dodatne-fakultativne nastave. Realizirana je tek kod programa ugostiteljstva i turizma, djelomično s frizerima, stolarima, elektrotehnike i računalstva, dok kod ostalih programa nije realizirana u potpunosti. Dopunska nastava je bila realizirana u potpunosti, i to iz matematike i stranih jezika (uglavnom talijanskog jezika). Dopunska nastava iz matematike i hrvatskog jezika kod turističko-hotelijerskih komercijalista. Rad po prilagoñenom programu realiziran je za sve učenike škole i ti učenici su s uspjehom završili razred izuzev jednog koji je napustio školu i jednog koji je imao znatnije poremećaje u ponašanju. Škola realizira i obrazovanje odraslih, i to prvenstveno program prekvalifikacije, nostrifikacije i nekoliko polaznika cjelokupnog srednjoškolskog obrazovanja. Nastava u obrazovanju odraslih se odvija u okviru konzultacija, tako da je ta nastava u potpunosti realizirana. Slobodne aktivnosti su realizirane iz područja športskih aktivnosti , nogometa, rukometa, košarke, odbojke, dok nismo u mogućnosti realizirati i organizirati rad ostalih slobodnih aktivnosti, kako zbog manjeg zanimanja učenika, tako i zbog nemogućnosti osiguranja kvalitetnog osoblja za realizaciju istoga. 6.3. Ostvarenje sadržaja nastavnog programa redovne nastave Prema izvještajima razrednika, kvantitativno je ostvaren nastavni plan i program, tj. planirani broj nastavnih sati po nastavnom predmetu, dok je teško utvrditi je li realiziran nastavni program, tj. predviñeno gradivo. Vidi tablicu na kraju izvješća 6.4. Stručni suradnici u školi Škola ima dva stručna suradnika koji su po stručnoj spremi dipl. psiholog, a drugi profesor TZK. On je ostvario svoj godišnji plan i program, sudjelovao je aktivno u radu nastavničkih vijeća, stručno obrañivao i analizirao uspjeh, odnosno neuspjeh učenika na polugodištu, kraju školske godine, nakon popravnih ispita i nakon kraja školske godine. Stručni suradnici su sukladno svome planu i programu imali česte susrete s učenicima, njihovim roditeljima i nastavnicima kada su se pojavljivali odreñeni problemi, bilo zbog učenja, nepohañanja

33

nastave ili drugih odgojnih situacija. Stručni suradnici pogotovo psihologinja je imala čestu suradnju i s Centrom za socijalni rad te je vodila i provodio školski preventivni program protiv ovisnosti i poremećaj u ponašanju. Stručni suradnici su zajedno s ravnateljem kontrolirali i pratili realizaciju nastave i voñenje pedagoške dokumentacije, prvenstveno vetisa, e-matice, imenika i dnevnika. Programer – satničar je u suradnji sa stručnim suradnikom i ravnateljem sudjelovao u planiranju realizacije teorijske i praktične nastave, te blagovremeno vršio korekcije i izmjene u rasporedu i organizirao zamjene za odsutne nastavnike. Od ostalih stručnih suradnika u školi radi knjižničar na pola radnog vremena i nema odgovarajuću stručnu spremu. Ostalih stručnih suradnika u školi nema. Izvještaj o radu stručnog suradnika u školskoj godini 2011./12. Stručni suradnik: Izvještaj o radu stručnog suradnika-psihologa u školskoj 2011./12. godini Rad stručnog suradnika tijekom školske godine bio je odreñen programom rada koji se sastavlja na početku svake školske godine. Program rada sadržavao je sve aktivnosti koje stručni suradnik treba obaviti tijekom godine, a koje su u programu i vremenski rasporeñene. Na početku školske godine sudjelovala je na poslovima planiranja i programiranja kao što su npr. planiranje i programiranje kulturne i javne djelatnosti škole, pomoć nastavnicima u izradi izvedbenih planova i programa, sudjelovanje u planiranju i programiranju rada razrednika, planiranje i programiranje dodatne i dopunske nastave, te slobodnih aktivnosti i dr. Kad su nastavnici i razrednici izradili svoje izvedbene planove i programe, predali su ih meni da bih po njima mogla pratiti kvalitetu i dosljednost izvoñenja nastavnog procesa. Tijekom školske godine, zajedno s ravnateljem, bila sam u obilasku nastavnika i praćenju izvoñenja nastave. Izvoñenje nastave naših nastavnika, uz manje primjedbe, bilo je zadovoljavajuće. Za svoj djelokrug rada izradila sam izvedbene programe i to: plan i program rada stručnog suradnika-psihologa. Na poslovima koji se odnose na pedagošku dokumentaciju radila sam sljedeće: voñenje dokumentacije s učenicima, pregled matičnih knjiga i kolaudacija svjedodžbi i diploma završnog ispita i dr. Moj zadatak je takoñer bio sudjelovati u radu stručnih tijela škole: Nastavničkom vijeću, Razrednom vijeću, u radu Povjerenstva za razlikovne, popravne, završne ispite, izricanje pedagoških mjera i sl. Vrednovanje ostvarenih rezultata rada škole formulirali smo u obliku analiza i izvješća na polugodištu i na kraju školske godine, analiza i izvješća popravnih, razlikovnih, razrednih i završnih ispita, izvješća rada stručnog suradnika i dr. U svom radu surañivala sam s institucijama okruženja škole: stručnim službama osnovnih škola iz kojih dolaze naši učenici, s Domom zdravlja radi unapreñenja i zaštite zdravlja učenika (cijepljenja, ortopedski pregledi i sl.), Centrom za socijalnu skrb (otkrivanje, praćenje i pomoć učenicima sa socijalnom problematikom), s MUP-om na prevenciji neprihvatljivog ponašanja učenika, sa Sveučilištem u Bujama i Umagu i dr. U suradnji s nekim ustanovama i uz pomoć brošure naše škole nastojali smo informirati učenike osmih razreda osnovnih škola našeg okružja o mogućnostima nastavka njihovog školovanja u programima Gospodarske škole, a isto tako smo naše učenike nastojali informirati o mogućnostima nastavka školovanja nakon završetka Gospodarske škole. Tijekom školske godine stručno sam se usavršavala sudjelujući na stručnim skupovima i seminarima te prateći i proučavajući stručnu literaturu. Najveći dio mog radnog vremena u tijeku školske godine iskorišten je za savjetodavni rad koji uključuje: individualni savjetodavni rad s učenicima s teškoćama u razvoju, smanjenih sposobnosti, odgojnim smetnjama, obiteljskim problemima, teškoćama u učenju, izrečenim odgojnim mjerama, velikim brojem izostanaka s nastave i dr.), individualni savjetodavni rad s razrednicima i nastavnicima na prevenciji i rješavanju teškoća učenika, individualni savjetodavni rad s roditeljima na prevenciji i rješavanju teškoća učenika, skupni savjetodavni rad s roditeljima, skupni savjetodavni rad s učenicima: predavanja o zaštiti zdravlja, anketiranje o slobodnim aktivnostima i dr.

34

Savjetodavni rad i ove godine je bio najopsežniji dio posla stručnog suradnika. U tom poslu koji je izvoñen tijekom cijele školske godine, surañivala sam s ravnateljem, razrednicima, nastavnicima i roditeljima koji su svojim doprinosom pomogli u identificiranju i rješavanju problema učenika. Razgovori su ponekad bili inicirani od samih učenika. To su, meñutim, obično bili problemi blaže prirode kao npr. sukobi s vršnjacima, problemi u komunikaciji s profesorima i sl . Kad učenici sami potraže pomoć za neki problem, obično se on onda lakše i riješi jer samim tim što traži pomoć pokazuje kako želi u potpunosti sudjelovati u rješavanju tog problema. Samom tom činjenicom pola problema je već riješeno. Ona druga vrsta, puno težih problema, obično proizlazi iz obitelji: razorene i nepotpune obitelji, alkoholizam, duševne bolesti, zapuštenost u odgoju, neprilagoñenost obitelji novoj sredini i sl. Takvi problemi, nastali u obitelji, kod učenika se manifestiraju kao smetnje u ponašanju, teškoće u učenju ili veliki broj izostanaka s nastave što onda rezultira izricanjem odgojnih mjera od strane Nastavničkog vijeća. Poremećaji u ponašanju učenika indiciraju probleme i predstavljaju jednu vrstu poziva u pomoć od strane učenika. U takvim situacijama, metodom intervjua, pokušavam doći do izvora odreñenog problema učenika. Kad bi se roditelji odazvali i pružili nam podršku u našim nastojanjima, problem bi već na pola bio riješen. Nažalost, roditelji se nisu uvijek odazivali, a i kad bi se odazivali, ako nisu bili spremni na suradnju, od njih nije bilo velike pomoći. Često se dogañalo da su roditelji podržavali svoju djecu i onda kada nisu trebali, pokušavajući tom podrškom vjerojatno prikriti nedovoljnu svakodnevnu brigu za njih. U takvim slučajevima problemi se rijetko mogu riješiti, a često se još i prodube. Dogaña se da učenici često nisu svjesni da će zbog neprimjerenog ponašanja ili izostanaka s nastave biti kažnjeni pa kad se to dogodi budu jako iznenañeni. Cilj odgojnih mjera nije zastrašivanje i izbacivanje učenika iz procesa obrazovanja već ukazivanja na neprimjereno ponašanje koje se ne može i neće tolerirati. Unatoč svim problemima, svega nekoliko učenika je isključeno iz škole i to su bili oni s jako velikim brojem neispričanih sati izostanka koji su već i sami odustali od školovanja. Savjetodavni rad, individualni i skupni, potrebno je još intenzivirati jer donosi veliku korist i pojedincu i školi. Uz to potrebno je uvesti i promjene u nastavi. Provjerene nove metode rada u nastavi takve su da maksimalno nastoje uključiti učenike u rad kako bi on što lakše usvojio nova znanja. Tijekom godine provodili smo školski preventivni program kroz različita predavanja, te sportske i druge aktivnosti. To takoñer treba još više intenzivirati u sljedećoj školskoj godini. PROVEDENE AKTIVNOSTI U ŠKOLSKOJ 2011./12. GODINI S CILJEM AFIRMACIJE POZITIVNIH VRIJEDNOSTI I PREVENCIJE POREMEĆAJA U PONAŠANJU

U godišnjem planu i programu škole navedena su tri programa koja se provode s ciljem prevencije neprimjerenog ponašanja učenika, promicanja zdravlja i afirmacije pozitivnih životnih vrijednosti. To su: Školski preventivni program, Program prevencije nasilja u školi i Zdravstveni i socijalni program. Programi se provode tijekom cijele školske godine od strane stručnog suradnika škole, razrednika, nastavnika i vanjskih suradnika. Izvještaj o realizaciji programa prevencije nasilja u školi u sklopu programa „Afirmacija pozitivnih vrijednosti protiv nasilja“ za šk.god. 2011./2012.

U okviru programa odgojnog djelovanja u školi se primjenjuje program pod nazivom „Afirmacija pozitivnih vrijednosti protiv nasilja“. Ovaj program je izradilo Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa s ciljem suzbijanja pojave nasilnog ponašanja u školama. U okviru istog, škola je osmislila vlastiti program suzbijanja nasilja u školi. Program se već nekoliko godina uspješno provodi u našoj školi. S obzirom na strukturu učenika koji se upisuju u školu, ovaj se program pokazao više nego potreban.

35

Naime, velik broj učenika koji se upisuju u našu školu nižeg su socioekonomskog statusa, dolaze prvenstveno iz radničkih obitelji u kojima je alkoholizam i zlostavljanje česta pojava. Obrasce ponašanja koja su stekla u obitelji, djeca pokušavaju primijeniti u školi. Takva neprilagoñena ponašanja uglavnom uključuju nasilje i agresivnost. Budući da se pojedina zanimanja za koja se školuju učenici uklapaju u radne uloge koje se mogu podijeliti po rodu, u školi osim miješanih razreda po rodu postoje isključivo razredi djevojčica i razredi dječaka. Nasilna i agresivna ponašanja koja se javljaju u tim razredima, razlikuju se po vrsti, učestalosti i obimu. U razredima u kojima prevladavaju djevojčice javlja se indirektna agresija, različiti oblici pokušaja socijalne manipulacije, npr. ogovaranja, širenje loših ili izmišljenih priča o drugima, nagovaranje drugih na nedruženje s nekom osobom, otkrivanje tuñih tajni. Žrtve su obično povučene ili introvertirane djevojčice, sramežljive, s manjim brojem prijatelja te koja teško sklapaju prijateljstva. Ovakve oblike nasilja mogli bismo nazvati psihološkim. U razredima u kojima prevladavaju dječaci javlja se direktna agresija, koja uključuje prvenstveno fizičku agresiju, ali i različite oblike verbalne agresije u koja se najčešće nabrajaju psovanje, ismijavanje i ruganje. Dječaci češće ulaze u fizičke obračune, iako se broj takvih ponašanja jako smanjio s povećanjem broja dežurnih učenika i nastavnika te općenito reorganizacijom nastavničkih dežurstava na hodnicima i ispred škole. Posebno se u posljednje vrijeme javlja nasilje preko interneta i mobitela. Imali smo nekoliko slučaja postavljanja slika i nasilnih poruka preko „Facebook-a“, kao i prijetnji te širenja nedopuštenih slikovnih sadržaja preko mobitela. U svim slučajevima nasilja, djelovalo se je u skladu s Protokolom postupanja u slučaju nasilja meñu djecom i mladima propisanim od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. O svim oblicima nasilja obaviještene su nadležne službe, prije svega policija i Centar za socijalnu skrb. Pozvani su u školu roditelji učenika uključenih u nasilna ponašanja s kojima je kroz individualne razgovore radio školski psiholog.

Razrednik je bio uključen u postupak suzbijanja nasilja u svim fazama te je kroz razgovore s učenicima i roditeljima djelovao edukativno.

Učenici uključeni u nasilje, bilo da su žrtve ili nasilnici individualno su radili sa školskim psihologom, kako bi se razumjeli uzroci nasilnih ponašanja, shvatile posljedice takvog ponašanja i afirmirale pozitivne vrijednosti i razvijale komunikacijske vještine. Katkada se je radilo i u manjim grupama.

Sveukupno je provedeno preko 150 školskih sati individualnih razgovora učenika i školskog psihologa.

Uspostavljena je odlična komunikacija s vanjskim službama u vezi s nasiljem u školi i iste su se pokazale vrlo korisnima i efikasnima. Te službe su kontaktirale i kada se sumnjalo na zlostavljanje ili zapostavljanje djece u obitelji.

Ostvarena je uspješna suradnja s policijskom postajom Buje na način da je kontakt policajac ili krim-inspektor dolazio u školu u slučajevima težih nasilnih sukoba meñu učenicima, te bi uz nazočnost školskog psihologa razgovarao s akterima nasilnih dogañaja s ciljem motivacije učenika za izbjegavanje nasilnog ponašanja.

Nastavljena je suradnja škole i Savjetovališta za djecu, mladež i obitelj grada Umaga. Više učenika i/ili roditelja, čiji problemi su zahtijevali intenzivniji savjetodavni ili terapijski rad, upućeno je u Savjetovalište.

Na satovima razrednika razrednici su nastojali djelovati edukativno i spriječiti pojavu nepoželjnih ponašanja. U razredima u kojima je nasilno ponašanje meñu učenicima bilo izraženije interveniralo se kroz brojne individualne razgovore s učenicima, skupne razgovore na satovima razrednika i radionice.

Školski psiholog je u razredima u kojima se javljala veća učestalost nasilnih ponašanja održao radionice na temu Agresije kao oblika komunikacije. Učenici su u pozitivno reagirali na radionice. Provedene su i anonimne ankete meñu učenicima o meñusobnom načinu komuniciranja i komuniciranja s nastavnicima.

Školski psiholog je proveo radionice i predavanja za nastavnike na temu Upravljanja zdravstvenim rizicima gdje se posebno govorilo o problemima nasilja i rizicima takvog ponašanja za daljnji rast i razvoj djece. Takoñer, provedena je radionica za nastavnike na temu Razvoja komunikacijskih vještina u svrhu promicanja pozitivnih vrijednosti,

36

konstruktivnog dijaloga i rješavanja problema. Nastavnici su na satovima razredne zajednice prenijeli dobivene informacije učenicima.

Na vijećima učenika učenici su imali priliku iznijeti svoje prijedloge i probleme u različitim aspektima rada škole. Kroz roditeljske sastanke, individualne razgovore sa učenicima, roditeljima i svim djelatnicima škole radilo se na poboljšanju uvjeta rada, meñuljudskih odnosa i suradnje svih sudionika odgojno obrazovnog procesa.

U Gospodarskoj školi Buje djeluju tri programa s ciljem prevencije neprimjerenog ponašanja učenika, promicanja zdravlja i afirmacije pozitivnih vrijednosti, a to su školski preventivni program, program prevencije nasilja te zdravstveni i socijalni program. Programi se provode tijekom cijele školske godine od strane stručnog suradnika psihologa, razrednika, nastavnika i vanjskih suradnika.

U sklopu zdravstvenog i socijalnog programa čiji je glavni cilj promicanje zdravih navika života, promijeniti nepoželjna ponašanja mladih te utjecati na pozitivne i humane vrijednosti kod učenika, održano je ukupno 24 edukativnih predavanja i radionica.

RADIONICA/PREDAVANJE ODRŽAO BROJ

Radionica/predavanja

Zdravstveni odgoj

«Reproduktivno zdravlje za djevojke»

Školski liječnik:

Marisa Visintin Melon, dr.med.

3

«Spolno prenosive bolesti»

Školski liječnik:

Marisa Visintin Melon, dr.med.

5

Socijalni program

«Darivanje organa» Društvo Crvenog križa Istarske županije

1

«Istraživanje meñunarodnog humanitarnog prava»

Društvo Crvenog križa Istarske županije

2

«Živjeti zdravu mladost»

(za učenike prvih razreda)

Iris Dragolin, prof.psih.

Vera Pavičić, dipl.def.soc.ped.

Iva Milanović, dipl.psih.

13

U suradnji sa školskom ambulantom obavljeno je: (1) cijepljenje svih učenika završnih razreda protiv tetanusa i difterije te (2) sistematski pregledi svih učenika prvih razreda.

U sklopu preventivnog programa škole koji djeluje s ciljem prevencije ovisnosti i rizičnog spolnog ponašanja mladih, ukupno je provedeno 13 edukativnih predavanja i radionica.

37


radionica/predavanja

«Ostavljeni» Predstavnik udruge «Institut» iz Pule u sklopu preventivnog programa «Ostavljeni III»

2

«Virus C» 4

«Lepoglava express» 5

Okrugli stol na temu ovisnosti Stručnjaci raznih profila

(u organizaciji Grada Umaga) 1

«Ovisnosti» Stručni suradnik – psiholog

Lara Schiavuzzi, mag.psih. 1

U sklopu programa prevencije nasilja koji djeluje s ciljem afirmacije pozitivnih vrijednosti kod mladih te suočavanja s postojanjem problema nasilja, održane su tri radionice.


radionica/predavanja

«Kako komunicirati?» Stručni suradnik-psiholog:

Lara Schiavuzzi, mag.psih. 3

Glavnina programa prevencije nasilja odvijao se kroz individualni rad s učenicima i kroz razna sportska i kulturna dogañanja.

S ciljem promoviranja kulture zdravog načina življenja, socijalizacije i afirmiranja pozitivnih vrijednosti organiziran je i realiziran Sportski dan škole u Umagu, a povodom obilježavanja Dana grožña u mjesecu rujnu organizirano je pješačenje po bujskim brežuljcima.

I ove školske godine organizirani su «Dani otvorenih vrata Gospodarske škola Buje». Uz prezentaciju zanimanja u svrhu promidžbe škole, cilj je ovog dogañaja bio velikim dijelom socijalizacija učenika i jačanje osjećaja pripadnosti školi. Veliki broj učenika je aktivno sudjelovao u organizaciji dogañaja, neki kao pomoć u pripremanju radionica drugi, kao voditelji programa.

Tijekom cijele školske godine redovito se kontaktiralo s nadležnim centrom za socijalnu skrb i policijom u vezi slučajeva gdje se sumnjalo na postojanje zlostavljanja i zanemarivanja djeteta unutar obitelji.

U skladu s protokolom o postupanju u slučaju nasilja prijavljeno je šest slučaja nasilja u školi. U svim slučajevima poduzete su sve akcije u skladu s protokolom: obaviještena je policija, roditelji, te nadležni centar za socijalnu skrb. Provedeni su individualni razgovori sa svim sudionicima i njihovim roditeljima.

Kroz roditeljske sastanke, individualne razgovore s učenicima, roditeljima i svim djelatnicima škole radilo se na poboljšanju uvjeta rada, meñuljudskih odnosa i suradnje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Na satovima razrednika razrednici su nastojali djelovati edukativno i spriječiti pojavu nepoželjnih ponašanja. U razredima u kojima je nasilno ponašanje bilo izraženije reagiralo se kroz brojne individualne i grupne razgovore s učenicima i roditeljima.

38

Tijekom cijele školske godine vodilo se računa o individualnim potrebama učenika. U tu svrhu voñeno je stotinjak individualnih razgovora s učenicima i povremenih razgovora s roditeljima kako bi se kod pojedinih učenika djelovalo odgojno s ciljem korigiranja nepoželjnog ponašanja, afirmacije pozitivnih vrijednosti, podizanja samopouzdanja i unapreñenja vještina učenja.

U skladu s protokolom o postupanju u slučajevima nasilja u školi pokušavalo se

održati što bolju komunikaciju s vanjskim službama u svezi nasilja meñu mladima ili kada se sumnjalo na zlostavljanje ili zanemarivanje djece u obitelji. S tim ciljem surañivalo se s Centrom za socijalnu skrb u Bujama, Uredom državne uprave za prosvjetu u Bujama i Ministarstvom unutarnjih poslova (PP Buje).

Ostvarena je uspješna suradnja s policijskom postajom Buje na način da je kontakt policajac dolazio u školu u slučajevima težih nasilnih sukoba meñu učenicima, te bi uz nazočnost školskog psihologa razgovarao s akterima dogañaja s ciljem motivacije učenika za izbjegavanjem nasilnog ponašanja. Nastavljena je suradnja škole i Savjetovališta za djecu, mladež i obitelj grada Umaga. Više učenika i/ili roditelja, čiji problemi su zahtijevali intenzivniji savjetodavni ili terapijski rad, upućeno je u Savjetovalište. U suradnji sa Savjetovalištem nastavilo se s provedbom programa «Unapreñenje učenja» u kojeg smo uključili naše učenike s ciljem pomoći u učenju, rada na samopouzdanju i prevencije školskog neuspjeha. Kroz roditeljske sastanke, individualne razgovore s učenicima, roditeljima i svim djelatnicima škole radilo se na poboljšanju uvjeta rada, meñuljudskih odnosa i suradnje svih sudionika odgojno obrazovnog procesa.

Organizirano je više putovanja s učenicima: Zagrebački velesajam, Stručni izlet u Zagreb, Sajam obrta i maturalno putovanje. Osim stjecanja stručnih znanja, ciljevi ovih putovanja bili su i socijalizacija učenika, stvaranje novih prijateljstava, poboljšanje komunikacije izmeñu učenika i nastavnika i općenito poboljšanje radne klime za učenike i nastavnike. Organizirane su i različite sportske i društvene aktivnosti u prirodi za dan škole, čemu su sudjelovali svi učenici i nastavnici škole u Katoru. Organiziranjem različitih sportskih natjecanja i sportskih timova škole doprinijelo se boljoj socijalizaciji učenika, afirmaciji pozitivnih vrijednosti i promociji zdravog načina života.

Tijekom cijele školske godine vodilo se računa o individualnim potrebama učenika. S tim ciljem i s ciljem prevencije neprimjerenog ponašanja, afirmiranja pozitivnih vrijednosti, rada na samopouzdanju učenika i unapreñenja vještina učenja kod učenika, provedeno je više od sto individualnih razgovora s učenicima i nekoliko desetaka razgovora s roditeljima. Takoñer, postojala je konstantna suradnja s razrednicima kod rješavanja problema učenika. Izvještaj o realizaciji zdravstvenog i socijalnog programa te preventivnog programa za suzbijanje zlouporabe opojnih sredstava u šk. god. 2011./2012.

Uz program prevencije nasilja u školi, tijekom cijele školske godine provode se još dva programa: Zdravstveni i socijalni program te Preventivni program za suzbijanje zlouporabe opojnih sredstva. Ovi školski programi se jednim dijelom u svojem sadržaju i ciljevima preklapaju.

U sklopu zdravstvenog i socijalnog programa škole te školskog preventivnog programa za suzbijanje zlouporabe opojnih sredstva provedena je ukupno 31 radionica i predavanja za učenike na temu spolnosti, zdravlja, ovisnosti, higijene, nasilja u vezama i dr.

Radionice i predavanja provodili su stručni suradnik i vanjski suradnici (liječnici, ginekolozi, psiholozi, socijalni pedagozi). Teme radionica koje su provedene u pojedinim razredima odabirane su s obzirom na specifičnosti razreda i interese učenika.

39

Provedbom navedenog programa uspostavljena je uspješna suradnja škole i Savjetovališta za djecu, mladež i obitelj grada Umaga. U suradnji sa Savjetovalištem nastavljeno je s programom «Unapreñenje učenja» u kojeg smo uključili naše učenike s ciljem pomoći u učenju, radu na samopouzdanju i prevencije školskog neuspjeha.

Školski psiholog je u pojedinim razredima održao i radionicu pod nazivom „Kako učiti?“. U sklopu iste učenici su anonimno ispunjavali upitnik o navikama učenja i utvrñeno je kako većina učenika nema adekvatne navike, strategije i metode učenja.

Učenici s većim problemima u učenju dolazili su individualno kod školskog psihologa tijekom školske godine na podučavanje o učenju. Školski psiholog im je pri tome pomagao u samom učenju i samoispitivanju naučenog. Školski psiholog je zajedno s predmetnim nastavnicima za pojedine učenike dogovarao način i tempo ispitivanja. Pri tome su predmetni nastavnici pokazali izuzetnu spremnost na suradnju i pomoć učenicima.

U suradnji sa školskom ambulantom obavljeni su sistematski pregledi učenika i obavezno cijepljenje.

Škola je organizirala niz stručnih posjeta i izleta, meñu njima i odlazak u kino. Osim stjecanja stručnih znanja ciljevi ovih putovanja bili su i socijalizacija učenika, stvaranje novih prijateljstava, poboljšanje komunikacije izmeñu učenika i nastavnika, i općenito poboljšanje radne klime za učenike i nastavnike.

Organizirane su različite sportske i društvene aktivnosti u prirodi, tako i za dan škole čemu su nazočili svi učenici i nastavnici škole. Učenici i nastavnici su se u neformalnim situacijama zajedno igrali, komunicirali i bili u pozitivnoj interakciji.

Organizacija različitih sportskih natjecanja i sportskih timova škole doprinijeli su boljoj socijalizaciji učenika, afirmaciji pozitivnih vrijednosti i promociji zdravog načina života.

U prvim i drugim razredima provedeno je predavanje i radionica pod nazivom „Spoznaja posljedica uzimanja ovisničkih sredstava“ od strane školskog psihologa. Na taj način su učenici informirani o štetnosti zlouporabe sredstava ovisnosti i ovisničkog ponašanja.

O istim temama, kao i o temama o zdravim navikama življenja, razgovaralo se s učenicima na satovima razredne zajednice. Ti sadržaji uklopljeni su kao teme i na satovima etike i vjeronauka.

O tim i drugim zdravstvenim rizicima u školi raspravljalo se je i na predavanju i radionici održanoj za nastavnike od strane stručnog suradnika školskog psihologa.

S učenicima kod kojih je postojao veći rizik od zlouporabe opojnih sredstava ili s onima koji su se već okušali u eksperimentiranju s alkoholom i lakim drogama (uglavnom marihuana), posebno je radio školski psiholog, kao i s roditeljima tih učenika. Pri tome su često bile uključene i vanjske nadležne službe (Centar za socijalnu skrb i policija).

40

Izvještaj o provedenim mjerama odgojno-obrazovnog tretmana produženog stručnog postupka za šk.god. 2011./2012.

U školskoj 2011./2012. godini izrečeno je 12 odgojno-obrazovnih mjera produženog stručnog tretmana.

Po završetku mjere na prijedlog Povjerenstva za praćenje iz nastavnog procesa u školi isključen je jedan učenik zbog kontinuiranih i teških povreda Kućnog reda škole, ometanja nastavnog procesa i nepoštivanja autoriteta profesora.

Dva učenika su se samovoljno ispisala iz škole prije kraja izrečene odgojne mjere, dok je dvojici učenika mjera produženog stručnog tretmana na prijedlog povjerenstva za praćenje ukinuta zbog utvrñenog pozitivnog napretka i poboljšanja u vladanju.

Jednom učeniku je odgojno-obrazovna mjera na zahtjev Povjerenstva produžena na još mjesec dana nakon isteka tromjesečnog perioda praćenja, zbog mišljenja Povjerenstva da nastavak i kontinuirano praćenje kod dotičnog učenika mogu dovesti do pozitivnih pomaka u ponašanju.

Jednom učeniku je mjera produženog stručnog tretmana obustavljena uslijed spoznaje da se radi o učeniku sa specifičnim psihološko-razvojnim karakteristikama zbog kojih kod učenika nije moguće primijeniti iste odgojne postupke. Na prijedlog Povjerenstva mjera je obustavljena, ali je školski psiholog nastavio pratiti i usmjeravati učenika.

Petorici učenika je odgojno-obrazovna mjera produženog stručnog postupka izrečena u zadnjem tromjesečju 2. polugodišta te je sukladno tome nastavljena do kraja nastavne godine. Kod dotičnih učenika nije bilo elemenata na temelju kojih bi se odgojne mjere prijevremeno ukinule ili obustavile, ali jednako tako nije bilo elemenata zbog koji bi se kod dotičnih učenika pokrenuo prijedlog isključenja iz nastavnog procesa.

IME I PREZIME ZANIMANJE Praćenje

1 mj PST

2 mj PST

3 mj PST

1. Marfan, Laren 3D stolar 23.12. 15.2. 14.3 11.4.

2. Banjad, Antonio 2C elektroinst. 23.12. 15.2.

3. Šerbeñija, Marko 1C – prodavač 15.2.

4. Ćavarović, Luka 2C – konobar 15.2. 14.3 11.4 21.5

5. Sijarić, Senad 2E - prodavač 15.2 14.3 11.4 21.5

6. Stilinović, Gianluca 3D - automehaničar 15.2. 14.3. 11.4

7. Sadin Mahmutović 3D – vodoinstalater 15.2. 14.3. 11.4

8. Bošnjak, Marko 3D - stolar 15.2. 14.3. 11.4

9. Kalender, Dženis 3.D - vodoinstalater 29.2. 14.3. 11.4.

10. Hodžić, Samanta 3.E - prodavač 14.3. 11.4.

11. Ham, Bernard 1.C - konobar 11.4. 21.5.

12. Mocibob, Gianni 2.C - konobar 11.4. 21.5.

41

Mišljenja sam da je ova mjera efikasna ako se provodi sustavno i u skladu s preporukama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Organizirano je više putovanja s učenicima:

1. Zagrebački velesajam (09./2011.) 2. Obrtnički sajam Pula (10./2011.) 3. Maturalno putovanje u Siciliju (09./2010.)

Osim stjecanja stručnih znanja, ciljevi ovih putovanja bili su i socijalizacija učenika, stvaranje novih prijateljstava, poboljšanje komunikacije izmeñu učenika i nastavnika, i općenito, poboljšanje radne klime za učenike i nastavnike. Organizirane su različite sportske i društvene aktivnosti u prirodi za Dan škole čemu su nazočili svi učenici i nastavnici škole. Organizacija različitih sportskih natjecanja i sportskih timova škole doprinijeli su boljoj socijalizaciji učenika, afirmaciji pozitivnih vrijednosti i promociji zdravog načina života. Izvješće o rezultatima natjecanja u školskoj 2011./12. godini Županijska natjecanja:

1. Osnove i mjerenja u elektrotehnici 2 učenika 1. i 7. mjesto 2. Gastro 5 učenika 1 prvo 2 druga mjesta 3. Prodavač 3 učenika 1., 3 i 5. mjesto 4. Stolari 2 učenika 1 prvo 1 druga mjesta 5. Školski list drugo mjesto 6. Dramska sekcija 5 učenika 1. mjesto 7. Radio emisija 3 učenika 1. mjesto

Državna natjecanja

1. Osnove i mjerenja u elektrotehnici 1 učenika 7. mjesto 2. Prodavač 1 učenica 5. mjesto 3. Gastro 3 učenika 2 četvrta mjesta 4. Stolari 2 učenika 9. i 1. mjesto 5. Radio emisija 3 učenika

Sport gradska natjecanja 1. nogomet ekipa 2. mjesto 2. rukomet-dečki ekipa 1. mjesto 3. košarka-dečki ekipa 2. mjesto 4. odbojka-dečki ekipa 3. mjesto 5. stolni tenis ekipa 2. mjesto 6. badminton dečki ekipa 1. mjesto Sport-županijska natjecanja

1. rukomet-dečki ekipa 6. mjesto 2. badminton-dečki ekipa 1. mjesto

Sport-meñužupanijsko takmičenje

1. badminton-dečki ekipa 2. mjesto

42

6.5. Ravnatelj Tijekom školske godine bile su česte aktivnosti s uredom dožupanice, Županijskim odjelom za prosvjetu i kulturu iz Labina, Županijskim uredom za prosvjetu, kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu Pazin i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa u svezi s osiguranjem novih prostora za rad škole, prvenstveno u svezi preseljenja strojarske radionice, poslovi u organizaciji praktične nastave u jedinstvenom modelu obrazovanja i koordinacija za licenciranje radionica. Rad na informatizaciji i opremanju škole. Rad na opremanju učionica. Škola redovito izdaje školski list pod nazivom Skuleri. Učenik elektrotehničar je bio na državnom natjecanju iz elektrotehnike i mjerenja u Kutini. Učenica prodavačica je bila na državnom takmičenju u Splitu. Nastavak tradicije sudjelovanja na manifestaciji “Gastro” koja je ove godine organizirana na meñužupanijskom nivou na Krku i državom nivou u Dubrovniku u mjesecu travnju 2012. godine. Učenici kuhari su takoñer na manifestaciji „Kamelija kup“ u Varaždinu postigli peto mjesto, organizator je bio Hrvatski kuharski savez. Učenici stolari su bili na državnoj smotri u Virovitici gdje su polučili zapažen uspjeh. U području športa su nešto slabiji rezultati od prošle godine na gradskom, županijskom i meñužupanijskom takmičenju. Elektrotehničari su bili na državnom u Kutini. Radio emisija je bila u Šibeniku na državnoj smotri. Zadovoljan s činjenicom da su učenici manje izostajali, ali su imali malo slabiji uspjeh od prošle godine, ali sam nezadovoljan s velikim brojem učenika koji su upućeni na ponavljanje razreda. Smatram da je nova odgojna mjera odgojno-obrazovni tretman produženog stručnog postupka imala učinka i da je pedagoška služba dobro odradila svoj posao kako bi se pomoglo mladim ljudima u odrastanju, tako da nismo imali isključenje iz nastavnog procesa. Na kraju školske 2011./12. godine provedena je evaluacija rada Nastavničkog vijeća kroz SWOT analizu i zaključili smo da bi trebalo ubuduće poraditi na kolektivnoj opservaciji. 6.6. Ljudski faktor Radna disciplina tijekom školske godine nije bila na zavidnom nivo, kako se vidi iz velikog broja odgojnih mjera. Nastavnici su većim dijelom na vrijeme odlazili na sat i izvršavali svoje obveze u tijeku nastave i nakon završetka nastave, pri provedbi završnih i popravnih ispita, rada u raznim povjerenstvima i sl. Koordinacija rada meñu djelatnicima škole bila je uglavnom zadovoljavajuća što se najbolje očituje u dijelu izmeñu rada ravnatelja, stručnog suradnika, nastavnika, tajnika i računovoñe. Treba napomenuti kako je velika fluktuacija profesora početkom i tijekom školske godine i da se to manifestira i na klimu tj. rad u razredu. To je najveća slabost u odgojnom, a time i u obrazovnom radu. Radna pedagoška klima u tijeku školske godine je bila dobra. 6.7. Ocjena uspješnosti odgojno-obrazovnog procesa Opća ocjena uspješnosti nastave - dobar. Sadržaji iz nastavnog programa u školi su tijekom godine bili uspješno osmišljeni i ostvareni. Tijekom školske godine u našoj školi su izuzetne rezultate ostvarili učenici na praktičnoj nastavi i to: elektrotehničari, turističko-hotelijerski komercijalist, vodoinstalateri, autolimari, autoelektričari, elektromehaničari, stolari i frizeri. Treba naglasiti da su učenici završnog razreda na svom završnom radu pokazali niski stupanj zrelosti i odgovornost jer ima učenika koji u dva roka nisu izradili svoj završni rad. Ove školske godine po treći put je provedena Državna matura i treba naglasiti da su učenici naše škole koji su pristupili ispitu, nisu svi s uspjehom položili ispit.

43

U tijeku ove školske godine nastavnici su se više posvetili radu s učenicima s teškoćama u razvoju. 7. MIŠLJENJA, ZAKLJUČCI, PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI Mišljenje ravnatelja škole je da školska 2011./12. godina nije bila uspješna za našu školu jer smo imali 35 učenika neuspješnih, iako smo dobro planirali i organizirali rad tijekom cijele školske godine što se najbolje oslikava u gotovo100% -tnog - realizaciji nastavnih planova i programa te zapaženom uspjehu naših učenika na različitim natjecanjima u struci. Treba napomenuti kako smo imali i relativno veliki broj izostajanja nastavnika što u pojedinim trenucima nije najbolje pogodovalo pedagoškoj klimi u školi, ali je velikim angažiranjem stručne službe i razrednika sve dobro obavljeno. Možemo zaključiti kako je ova školska godina relativno uspješna, i ako nismo dobili značajne nagrade kao škola, ali dobili su ih naši učenici. Mora se skrenuti pozornost na sve teže uvjete rada i nemogućnost praćenja suvremenih tehnologija, kako u strukovnom, tako i u drugim segmentima nastave. Uspjeh se očituje i u dobroj komunikaciji na relaciji ravnatelj-nastavnici, ravnatelj-stručne službe, ravnatelj-stručni suradnik i satničar, te suradnji stručnih službi sa svim zaposlenicima i obrnuto. To možemo pokazati i na skupnim roditeljskim sastancima učenika, roditelja i nastavnika. U ovoj školskoj godini smo imali i znatan napredak u radu Vijeća učenika dok se to ne može reći za Vijeće roditelja koji se slabo odazivaju na rad vijeća. Mišljenja smo da bi u narednoj školskoj godini trebalo posvetiti više pozornosti datumima i dogañajima iz naše bliže i šire prošlosti, te daljnjem stručnom usavršavanju nastavnog kadra, kako bi se nastavni proces podigao na još višu razinu. Treba napomenuti da treba povećati broj izvannastavnih aktivnosti. Izvješće za školsku 2011./12. godinu usvojeno je na sjednici Školskog odbora od 27. rujna 2012. godine. Izvješće za školsku 2011./12. godinu potvrñeno je na sjednici Nastavničkog vijeća 26. rujna 2012. godini, sastavni je dio ovog Plana. Izvješće za školsku 2011./12. godinu Vijeće roditelja je odobrilo 25. rujna 2012. jer je sjednica od 24. rujna 2012. bila odgoñena zbog nedostatka kvoruma. Ravnatelj: __________ Milivoj Gospić, prof.

Documents

Izvještaj o radu