Izvori finansiranja

Visoka Poslovna kola

Tema: Izvori finansiranja

Seminarski rad iz predmeta Poslovne finansije

Mentor: prof. Adnan Rovanin Studenti: Studij: Visoka poslovna kola Katica Berina 69033 Potura Anela 70059 Mulagi Adin 69816 Begi Jasmin 69906 Herenda Kenan 68934

Sarajevo, oktobar 2013

SADRAJ

1.Pojam i oblici finansiranja 42.Vlastiti izvori finansiranja6 2.1. Interni 6 2.1.1. Akumulacija6 2.1.2. Amortizacija6 2.2. Eksterni7 2.2.1. Finansiranje emisijom dionica7 2.2.1.1. Preferencijalne dionice7 2.2.1.1.1.Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica9 2.2.1.2. Obine dionice 10 2.2.1.2.1 Procjena vrijednosti obinih dionica123. Tui izvori finansiranja 13 3.1. Bankarski krediti13 3.2. Finansiranje emisijom vrijednosnih papira....14 3.2.1. Obveznice.14 3.2.1.1. Procjena vrijednosti obveznica...................................................14 3.2.1.1.1. Cijena obveznica s kuponom.......................................15 3.2.1.1.2. Cijena obveznica bez kupona......................................15 3.2.1.1.3. Cijena anuitetskih obveznica......................................16

3.2.2. Bankarski akcepti...............................................................................16 3.2.3. Komercijalni zapisi.............................................................................33 3.2.4. Ugovor o reotkupu - repo....................................................................344. Zakljuak..............................................................................................................355. Literatura............................................................................................................ 35

1. Pojam i oblici finansiranja

Pribavljanja finansijskih sredstava finansiranja ukljuuju i pribavljanje materijalnih vrijednosti, pa se to moe nazvati pribavljanjem kapitala. Pod finansiranjem se jo podrazumijeva osim pribavljanja i plasiranje i vraanje finansijskih sredstava. Kao posljedica razlika u poimanju sadraja pojma finansiranja javljaju se dalje razlike pri definisanju procesa finansiranja. Tako se u procesu finansiranja kontinuirano smjenjuju sljedei postupci:

1. finansiranje,

2. investiranje,

3. dezinvestiranje i

4. definansiranje.

Donoenje odluka o finansiranju kao i odluka o investiranju, zasniva se na utvrivanju vrijednosti rizine imovine (finansijske i realne). Vrijednost imovine utvruje s izraunavanjem neto sadanje vrijednosti. Takoer vana razlika izmeu investicionih i finansijskih odluka posljedica je injenica da finansijske odluke moemo lako promijeniti, dok investicione odluke ne moemo. Dok se pod finansiranjem, u uem smislu, podrazumijeva pribavljanje finansijskih sredstava, definansiranje predstavlja suprota proces od finansiranja, tj. proces vraanja osloboenih novanih sredstava njihovim izvorima.Sva sredstva kojima raspolae i upravlja preduzee potiu nekog izvora, a pod izvorima sredstava podrazumijevaju se pravne fizike osobe od kojih preduzee pribavlja sredstva. Izvori finansira ja (sredstava) su mnogobrojni i razliiti. Kod svakog pojedinog izvora finansiranja preduzee ima razliita prava u vezi s koritenjem i raspolaganjem sredstvima, ali i razliite obaveze u pogledu njihovog vraanja. U trinoj ekonomiji razlikujemo sljedee grupe izvora finansiranja:

I. VLASTITI IZVORI FINANSIRANJA Akumulirana dobit, Amortizacija, Emisija dionica, Prikriveno finansiranje (vremenska razgranienja i razni oblici rezervisanja) Ostali oblici vlastitog finansiranja (donacije, pokloni i sl.) II. TUI IZVORI FINANSIRANJA Kredit, Emisija obveznica, Domai i ino ulagai, Autonomni (spontani) izvori finansiranja (tekue neregulisane obaveze: obaveze prema dobavljaima, razne ugovorne obaveze, zakonske obaveze). III. HIBRIDNI IZVORI FINANSIRANJA Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice), Quasi tui izvori (dohodovne obveznice), IV. SPECIFINI IZVORI FINANSIRANJA Finansiranje iz faktoringa, Finansiranje iz forfetinga, Finansiranje iz lizinga, Franizing aranmani V. OPCIJSKO FINANSIRANJE Varanti, Konvertibilni vrijednosni papiri.

2. Vlastiti izvori finansiranja

2.1. Interni

2.1.1. Akumulacija

Internim izvorom finansiranja preduzea smatra se akumulirana neto dobit, odnosno neto finansijski rezultat koji je preduzee ostvarilo u toku poslovne godine. Kada se od ukupnih prihoda oduzmu rashodi dobije se bruto dobit preduzea. Kada se bruto dobit kao poslovni rezultat umanji za poreze na finansijski rezultat, dobije s neto dobit.

Akumulirana dobit (akumulacija), prvenstveno je namijenjena za samofinansiranje novih dugoronih ulaganja (investicija), odnosno za ulaganje u stalna i trajna obrtna sredstva.

Novanu akumulaciju privredni subjekti mogu koristiti za sljedee: Za nova dugorona ulaganja Za dugorone finansijske plasmane Za kupovinu dionica I sl.

2.1.2. AmortizacijaAmortizacija je specifian oblik finansiranja. Specifinost je u tome to ne poveava obim sredstava, ve predstavlja transformaciju sredstava iz materijalnih (robnih) u novana. Amortizacija, dakle, predstavlja regularni izvor finansiranja i predstavlja znaajnu finansijsku snagu.

Prelazak amortizacije u novani tok najbolje se moe prikazati na sljedei nain:

Ukupna poslovna sredstva PS sastoje se od stalnih (Os) tekuih sredstava (Obs), odnosno:

PS = Os + Obs

Nakon isteka prve godine mijenja se struktura prvobi poslovnih sredstava za iznos amortizacije (A). Tako dobijamo sljedeu situaciju:

(OS - A) + (Obs + A) = PS

i tako redom do konane zamjene stalnih sredstava. Na nekoliko godina imamo sljedeu situaciju:

PS = (Os - A1 - A2 - A3 - ... - An) + (Obs + A1 + A2 + A3 + ... + An)

2.2. Eksterni

2.2.1. Finansiranje emisijom dionica

Emisija dionica je jedan od naina eksternog pribavljanja sredstava za finansiranje poslovanja preduzea. Dionice su pismene isprave o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu dionikog drutva. One su tipian vlasniki vrijednosni papir. Razlikujemo dvije osnovne vrste dionica: obine (redovne) i preferencijalne dionice.

2.2.1.1. Preferencijalne dionice

Povlatene ili preferencijalne dionice imaju pravo prvenstva (ili vanosti) pred dioniarima koji dre redovne dionice u pogledu zarada i imovine u sluaju likvidacije. No, vlasnici povlatenih dionica su u rizinijem (ili inferiornijem) poloaju u poreenju s vlasnicima obveznica neke korporacije. Dioniari s povlatenim dionicama openito primaju viu stopu povrata na svoja ulaganja u odnosu na vlasnike obveznica kompenzirajui tako vii rizik koji snose. Meutim, oni openito primaju niu stopu povrata od redovnih dioniara jer u odnosu na njih prihvaaju nii rizik. Za razliku od redovnih, preferencijalne dionice su (osim emisije participirajuih povlatenih dionica) ograniene iznosom dividendi koje mogu primiti. Ako drutvo dobro posluje, povlatene dionice dobivaju samo ugovorenu dividendu; sva preostala zarada namijenjena je vlasnicima redovnih dionica. U pogledu kontrole dioniari s povlatenim dionicama obino su u boljem poloaju od vlasnika obveznica - pod pretpostavkom da imaju prava glasa. Veinski dioniari posjeduju najvei stepen kontrole s obzirom da gotovo uvijek imaju puno glasako pravo.[footnoteRef:2] [2: Zgombi, Business dictionary]

Mogu biti: kumulativne i nekumulativne.Kumulativne preferncijalne dionice nose kumulativno pravo na neisplaene dividende. To podrazumijeva da neisplaene dividende u tekuem razdoblju mogu biti kumulirane i isplaene u u kasnijim razdobljima.Kod nekumulativnih preferencijalnih dionica, pravo na preferencijalne dividende se ne prenosi u naredna obraunska razdoblja.Preferencijalne dionice imaju niz razliitih osobina i njihovom se kombinacijom proiruju mogunosti formiranja vlastitog kapitala. Razlozi za emisiju preferencijalnih dionica su: dioniko drutvo nema dovoljno raspoloive imovine kojom bi garantovalno emisju dugova, dioniko drutvo moe imati relativno nepovoljan odnos duga, te kratkoronih obaveza i vlasnike glavnice, pa se emisijom preferencijalnih dionica popravlja ovaj pokazatelj zaduenosti, ako dioniko drutvo posluje u grani sa ciklinom oscilacijom konjukture, oscilirae i periodino ostvareni profit preduzea, isplata povlatenih dividendi u odreenim uslovima ne mora biti preskupa. To moe biti sluaj kada preduzee nema visoku marginalnu stopu poreza na svoju dobit i kad su velike poreske olakice na prihod od povlatenih dividendi, uslovi na tritu mogu biti nepovoljni za emisiju novih obinih dionica, pa se moe ocijeniti da ne bi bilo poeljno slabiti poloaj postojeih vlasnika obinih dionica.[footnoteRef:3] [3: Rovanin, Upravljanje finansijama V izdanje]

2.2.1.1.1.Procjena vrijednosti preferencijalnih dionicaAnaliza cijene dionica ima veliki znaaj, kako za same vlasnike dionica, tako i za drutva i sve druge uesnike u privrednom i drutvenom ivotu. Cijene dionica na finansijskom traitu mnogo govore o kvalitetu poslovanja, efikasnosti upravljanja i perspektivi preduzea.Kod dionica treba razlikovati: nominalnu, knjigovodstvenu i trinu cijenu.Nominalnavrijednost dionicapredstavlja prvu procijenjenu i planiranu vrijednost s kojom se dionice prvi put emitiraju na tritu. Prometna vrijednost dionica moe biti razliita od nominalne vrijednosti dionica, moe biti jednaka, a moe biti iznad ili ispod nominalne vrijednosti dionica. Nominalna vrijednost se moe mijenjati kod narednih emisija dionica, to zavisi od toga kakva je prometna vrijednost dionica. Vano je napomenuti i to da o promjeni nominalne vrijednosti odluuju poduzee, reprodukciona banka i novana berza dionica. Nominalna vrijednost dionica se utvruje na temelju kapitala poduzea i usporedbom jedinine vrijednosti dionice iste ili sline djelatonosti na domaem ili stranom tritu.[footnoteRef:4] [4: http://www.fxlider.com/cr/edukacija/ahr_vrijednost-dionica]

Knjigovodstvena vrijednost dionica je ukupna knjigovodstvena vrijednost, odnosno, broj emitovanih dionica. Knjigovodstvena vrijednost dionice, praktino predstavlja istu imovinu drutva, odnosno, trajne izvore sredstava lociranih na pojedinanu akciju. Knjigovodstvena vrijednost dionice=kapital (glavnica)broj obinih dionicaTrina vrijednost dionica odreuje se na tritu vrijednosnih papira na osnovi ponude i potranje. Na tu vrijednost meu ostalim imaju i utjecaja oekivana dobit poduzea, isplata dividende, uspjenost poslovanja, dravna regulativa i drugi faktori. Trina cijena dionice u principu se razlikuje od njene knjigovodstvene ili likvidacijske vrijednosti. Procjena vrijednosti glavnice preferencijalnog kapitala utvruje se metodom diskontovanja dividendi (eng. Discounted Cash Flow Method DCF)

gdje je:V = cijena preferencijalne dionice,Dt = novana dividenda na kraju razdoblja t,k = diskontna stopa (oekivana stopa povrata investitora).

2.2.1.2. Obine dioniceObine dionice podrazumijevaju glasaka prava na godinjoj generalnoj skuptini dioniara (AGM) i dividende, ukoliko kompanija napravi profit i ukoliko generalna skuptina dioniara donese odluku da se dividenda treba isplatiti.[footnoteRef:5] S korporacijskog aspekta obine dionice podrazumijevaju instrumente pomou kojih dioniarsko preduzee prikuplja novana sredstva potrebna za finansiranje svog poslovanja. [5: www.cbbih.ba]

Mogu biti u pismenom obliku (materijalizirane) odnosno u obliku elektronskog zapisa (nematerijalizirane).Dionice, kao vrijednosni papiri, daju njihovim vlasnicima odreena prava, a to su:1. Pravo na upravljanje vlasniku dionice daje pravo na uestvovanju u procesu odluivanja.2. Pravo na dobit omoguava pravo na isplatu dijela neto dobiti koji pripada dioniarima dividenda.3. Pravo na imovinu podrazumijeva isplatu dijela ostatka likvidacione i steajne mase drutva u skladu sa njihovim udjelima u kapitalu drutva.4. Ostala prava odnose se na prava prodaje svojih dionica, neovisno od drutva, ogranienu odgovornost za dugove drutva u visini iznosa uplaenog u glavnicu kao i pravo na uvid u periodine (obino kvartalne) izvjetaje o poslovanju drutva.Emitovanje obinih dionica ukljuuje odreene prednosti i nedostatke za dioniko drutvo. Neke od prednosti su: Obina dionica ne obavezuje dioniko drutvo na isplatu dividende. Obina dionica je vrijednosni papir bez dospijea (njena glavnica se, u sluaju likvidacije, nikad ne isplauje dioniarima). Podrazumijeva odreenu sigurnost za kreditora, poto se emisijom obinih dionica poveava udio vlastitog kapitala U sluaju pozitivnog poslovanja drutva, obina dionica e biti atraktivna za investitore. Dodatna emisija vlastitih obinih dionica omoguava stvaranje odreene rezerve za eventualne loe uslove poslovanja.[footnoteRef:6] [6: Rovanin, Upravljanje finansijama V izdanje]

Nedostaci emisije obinih dionica su: Promjena u kontroli drutva, emisijom novih dionica. Povean broja glasova na skuptini dioniara dovodi do smanjenog uticaja dotadanjih dioniara. Trokovi upisa i distribucije (flotacije) vii su nego kod povlatenih dionica. Emisijom novih obinih dionica dolazi do disperzije neto dobiti na vei broj dioniara.2.2.1.2.1. Procjena vrijednosti obinih dionicaVarijabilne dividendeOvim modelom odreujemo diskontovanu vrijednost svih oekivanih dividendi koje emitent isplauje investitoru, uz potivanje koncepta neogranienog poslovanja drutva.Cijenu obinih dionica moemo dobiti sljedeim izrazom:

Zakljuujemo da trina cijena dionice ovisi od oekivanih buduih novanih tokova, buduih dividendi i diskontnoj stopi.Konstantan rast dividendi Dividende rastu po konstantnoj godinjoj stopi rasta. Problem procjene dividendi zamjenjuje se procjenom stope rasta. Procjena dividendi na temelju ve isplaenih.

gdje je:V = cijena obine dionice,D0 = sadanja dividenda po dionici,k = diskontna stopa,g = konstanta godinja stopa rasta dividendi.

3. Tui izvori finansiranja 3.1 Bankarski krediti Kredit je jedan od najznaajnih tuih izvora finasiranja preduzea.To je eksterni izvor finasiranja i podrazumijeva fiksni troak.Kredit predstavlja odreeni duno-povjerilaki odnos, zasnovan na ustupanju prava raspolaganjem novca od strane povjerioca dunika na neko odreeno vrijeme i pod nekim unaprijed utvrenim uslovima, kao npr: kamata, pokrie,nain otplate itd.Podjela se vri prema razliitim kriterijima: predmet na koji glasi i u koji se kredit podmiruje (neutralni i novani kredit); subjekti koji odobravaju kredit(komercijalni i bankarski kredit ), namjena za koju se odobrava (za tekua i za investicije), duina trajanja (kratkorona, srednjorona i dugorona); dravni domicil davaoc kredita (domai i inozemni kredit ).Razlikujemo komercijalni i bankarski kredit.Kod komercijalnog kredita prodavaoc daje kupcu robu na kredit uz obavezu da mu kupac vrijednost kredita vrati u novcu.Komercijalni i bankovni krediti mogu biti kratkoroni i dugoroni i mogu se koristiti za finasiranje tekue proizvodnje kao i za dugorona ulaganja.U kreditnim vrijednostima veliku vanost ima kamatna stopa. Kamatna stopa je uvijek vaila kao regulator ponude i potranje. Poveanjem ili smanjenjem kamatne stope direktno utie na poveanje ili smanjenje potranje za kreditima. Kamatna stopa djeluje kao regulator potranje i ponude za kreditima, ona se ne formira autonomno i nezavisno od drugih okolnosti ve u okviru sveukupnih trisnih kretanja.3.2. Finansiranje emisijom vrijednosnih papira3.2.1. ObvezniceObveznice su vrijednosni papiri s unaprijed odreenim rokom dospijea koji, po pravilu, nije krai od deset godina, iako se mogu emitovati i s kraim rokom dospijea. Obveznica je kreditni instrument i u biti je ugovor o kreditu. U sluaju da je izdavalac drava, moe sluiti i kao plateno sredstvo prema dravi za poreze i druge dabine. Moe glasiti na ime ili na donosioca, a izdaje se u gotovim apoenima. U razvijenim zemljama razvio se golem broj razliitih vrsta obveznica koje osim drave izdaju i banke, te razne finansijske kue. Osiguravajua drutva u svojem finansijskom poslovanju esto ulau u obveznice s ciljem da se zatite i oplode novac prikupljen iz premije osiguranja i ostalih vrsta prihoda.Postoje: obveznice sa kuponom. obveznice bez kupona i anuitetske obveznice.3.2.1.1. Procjena vrijednosti obveznicaCijena bilo kojeg finansijskog instrumenta jednaka je sadanjoj vrijednosti oekivanih novanih tokova investicije. Prema tome, da bi se odredila cijena, potrebne su sljedee informacije:1. procjena oekivanih novanih tokova i2. procjena diskonte stope(zahtijevanog prinosa)Prvi korak u odreivanju cijene je odreivanje novanih tokova. Novani tokovi obveznice s fiksnim kamatama unaprijed su poznati. Novani tok neopozive obveznice zavisi od periodinih kuponskih isplata kamata do dana dospijea i nominalne vrijednosti na dan dospijea.Zahtijevani prinos odreuje se tako da se uporeuju prinosi slinih obveznica na tritu. Uporeivati se u ovom sluaju mogu neopozive obveznice istog kreditnog kvaliteta i istog dospijea. Zahtijevani prinos se obino izraunava kao godinja kamatna stopa. Kada se novani tokovi pojavljuju polugodinje, konvencija je da se koristi pola godinje kamatne stopa kao periodina kamatna stopa po kojoj se diskontuje novani tok.Svaka obveznica ima svoju nominalnu vrijednost, knjigovodstvenu vrijednost, trinu vrijednost i likvidacijsku vrijednost.3.2.1.1.1. Cijena obveznice s kuponomTrina cijena obveznice s kuponom moe se izraunati prema sljedeoj formuli:

gdje je:V=cijena obvezniceC=kamate za period tM=nominalna vrijednost obveznicen=broj perioda do dana dospijeai=diskontna stopa (zahtijevani godinji prinos).3.2.1.1.2. Cijena obveznice bez kuponaNeke obveznice nemaju periodine kuponske isplate, umjesto kojih investitor realizuje kamate kroz razliku izmeu nominalne vrijednosti i kupovne cijene, a zovu se obveznice bez kupona. Cijena ovih obveznice je jednostavno sadanja vrijednost nominalne vrijednosti:

3.2.1.1.3. Cijena anuitetskih obveznicaPrinos obveznica s viestrukim sistemom amortizacije sastoji se od primitaka jednakih periodinih anuitea. Struktura anuiteta mijenja se po periodima njihove isplate, tako da se postepeno smanjuju kamate, poveava otplata. Cijena anuitetske obveznice se moe izraunati po formuli:

gdje je: A=jednaki godinji anuiteti3.2.2. Bankarski akcepti Bankarski akcpeti predstavljaju najstarije vrijednosne papire na tritu novca. To je ustvari mjenica trasirana na poslovnu banku koja je akceptira i koja preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dan dopsijea.Za preduzee koje se bavi isporukom odreene trine robe bankarski kredit na temelju akcepta vrijednosnih papira moe biti glavni izvor finasiranja. Kada, na primjer, ameriko preduzee eli uvesti elektronike dijelove vrijedne USD 100.000 od preduzea u Japanu, dva se preduzea mogu dogovoriti da e u plaanju biti koritena mjenica, sa rokom od 90 dana. Banka amerikog preduzea ,uvoznika pristaje honorisati mjenice vuene na preduzee, a prezentirane kroz japansku banku. Japansko preduzee isporuuje robu i u isto vrijeme vue mjenicu sa nalogom da ameriko preuzec plati u roku od 90 dana. Tada odnosi mjenicu u japansku banku nakon ega se mjenica salje u ameriku banku , koja je akceptira. U tom momentu ona postaje bankarski akcept.Na dan dospijea, nakon 90 dana, akceptira mjenica se prezentira akceptnoj banci na plaanje i naplauje se u iznosu od USD 100.000. U tom momentu ameriko preduzee obavezno je imati deponovana sredstva za pokrie mjenice. Meutim, japansko preduzee kao uzdavalac mjenice, trasant, ne mora drati mjenicu do roka dospijea ,ve moe prodati mjenicu na tritu za manju vrijednost od nominalne. Diskont predstavlja kamate investitora.

3.2.3. Komercijalni zapisi

3.2.4. Ugovor o reotkupu - repo

4. Zakljuak

Banke su glavni izvor finansiranja za sve biznise. One obezbjeuju inicijalni kapital za tek osnovana preduzea, preduzea koja su due vrijeme u poslu i preduzea koja se ele iriti. Svako finansiranje ima specifina pravila i uvjete, nor. vrijeme otplate i naplata kamata. Kamata je provizija koju banka uzima za obezbjeenje kredita. Visina kamatne stope varira izmeu tipova kredita i prema tome kako banka ocijeni koliki rizik postoji i kakva je kreditna sposobnost klijenta. Ne postoji jedan najbolji izvor finansiranja i nisu svi izvori dostupni za sve poslove. Veoma je vano procijeniti prednosti i nedostatke svakog izvora individualno i u kontekstu posla kojim se bavimo. Svaka investicija podrazumijeva rizik i uspjeni investitori balansiraju izmeu rizika i potencijalnih nagrada. Prednosti kratkoronih izvora finansiranja je to to su lahko dostupni, daju podrku kratkoronom novanom toku, a neke vee sume novca omoguavaju investiranje ili irenje. Druga strana medalje kae da postoji mogunost visoke kamatne stope koja je takoer veoma promjenjiva to znai da i mala kamatna stopa moe pod razliitim uslovima porasti. Dok neki dugoroni izvori finansiranja omoguavaju otplatu kroz duzi vremenski rok. Sredstva od investitora i dioniara, potencijalno, mogu znaiti vie sredstava za poslovanje kao i predispozicije za masovna ulaganja. Ali takoer ta sredstva mogu biti preskupa da se postave, kontrola nad njima je esto podijeljena to u uslovima podijeljenosti u preduzeu moe uticati na vrijednosti kompanij i slino. Dok npr. grantove, kao dugoroni oblik finansiranja preduzea, kojeg obezbjeuje drava, ne moramo otplaivati, a posudba je esto jeftinija od one koju nudi banka. Ali ogranien je u veliinii njegova upotreba moe biti zabranjena u odreenoj mjeri. Poenta je konstanta tenja ka optimalnosti i usaglaavanju sa prednostima i nedostacima koje odreeni izvor finansiranja nosi sa sobom. Stalno uporeivanje i mjerenje e rezultirati kvalitetnim izborom na kraju.

5. Literatura1. dr. Rovanin, Adnan, Upravljanje finansijama V izdanje; Sarajevo 2010;2. Zgombi, Hrvoje, Bussiness Dictionary3. Forbes, The 12 Best Sources of Business Financing4. Kane, David; Masters, Joseph D.Journal of Investing.Spring20095. http://www.fxlider.com6. http://www.cbbih.com

Page 18