J. Galjer: Plakati za Zagreba~ki zbor 1926. (Prilog ......Pripreme za izlo‘bu plakata na Zagreba~kom zboru zapo~ele su jo{ 1925.,8 kada slu‘beno glasilo Zbora objavljuje vijest

336

J. Galjer: Plakati za Zagreba~ki zbor 1926. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata) Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (336–347)

337

Rad. Inst. povij. umjet. 28/2004. (336–347) J. Galjer: Plakati za Zagreba~ki zbor 1926. (Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata)

Jasna GaljerFilozofski fakultet, Zagreb

Plakati za Zagreba~ki zbor 1926.(Prilog redefiniranju povijesti hrvatskog plakata)

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

Predan 30. 7. 2004.

Sa‘etak

Tema teksta je serija predlo‘aka za plakat Zagreba~koga zbora au-tor kojih je Sergije Glumac. Ukupno ~etrnaest razli~itih varijanti zaplakat koji nije realiziran, autenti~an su odjek avangardnih tenden-cija u grafi~kom oblikovanju, od kubizma do de stijla i ruskog kon-struktivizma, odnosno stilizacije art décoa, {to u suvremenoj pro-dukciji grafi~kog oblikovanja sredinom dvadesetih godina 20. stolje}anema analognih primjera. U dosada{njim prikazima povijesti plaka-ta te‘i{te je na analizi formalno-stilskih obilje‘ja i na klasifikacijiprema namjeni, odnosno sadr‘aju, dok je uloga konteksta, odnosno

metajezi~na razina plakata kao modernoga medija masovnoga ko-municiranja ostala marginalizirana. Cilj je ukazati na jednostranosttakva tuma~enja i resemantizirati dosad nepoznati segment opusaSergija Glumca u okviru grafi~kog dizajna dvadesetih i tridesetihgodina 20. stolje}a, koji upravo u namjeni tr‘i{nog komuniciranjado‘ivljava procvat. Zasebnu cjelinu ~ine razli~iti oblici promoviranjadizajna, od izlo‘bi do ~asopisa, odnosno uloga Zagreba~koga zborau afirmaciji suvremenih oblika vizualnog komuniciranja.

Klju~ne rje~i: povijest dizajna, plakat, Sergije Glumac, Zagreba~ki zbor, art déco, povijesna avangarda

Te‘i{te je interpretacije dosada{njih istra‘ivanja ranijeg razdo-blja povijesti plakata na njegovim slikarskim odlikama, od-nosno na analizi i interpretaciji formalnih svojstava, {to im-plicira da u toj fazi nije rije~ o autenti~nom mediju, ve} osvojevrsnoj umjetni~koj »podvrsti« kojom se vi{e ili manjeusputno bave slikari. Takav pristup proizlazi iz tradicional-ne podjele na tzv. ~istu i primijenjenu umjetnost koji jeponi{tavanjem ~vrstih granica izme|u pojedinih medija, kaoi primjenom suvremenih metodolo{kih modela tuma~enjakontekstualne povijesti umjetnosti, postao neodr‘iv, osobi-to na primjeru medija kakav je plakat, gdje primarno, prvo-bitno i dokumentarno zna~enje artikulira odnos slike i tek-sta, dok na metajezi~noj razini nastaje slo‘ena struktura in-terslikovnih, intertekstualnih i intermedijalnih slojeva.

Serija predlo‘aka za plakat Zagreba~koga zbora ~iji je autorSergije Glumac, nastala 1925. godine, paradigmatski je pri-mjer redefiniranja navedene stilske klasifikacije plakata,1 kojitek u kontekstu povijesne avangarde dobiva primjerenozna~enje reprezentativnog uzorka vizualne kulture i njezi-nih vrhunskih standarda, ~iji dometi dosad nisu cjelovitoistra‘eni ni vrednovani.

Naime, u dosada{njim pregledima povijesti plakata u Hrvat-skoj prevladava vrednovanje produkcije sredine tre}egdesetlje}a plakata kao medija s te‘i{tem na analizi pikto-gramskih elemenata kao nosilaca stilskih oznaka. Pri tome sezanemaruje da je plakat kao komunikacijski medij sredinomtre}eg desetlje}a ve} odavno poznata ~injenica,2 jo{ od 1914.,

kada je u prostorijama »Dru{tva umjetnosti« odr‘ana me|u-narodna izlo‘ba plakata, na kojoj su bili predstavljeni inatje~ajni radovi za plakat Zagreba~koga zbora, koji zbogpo~etka Prvoga svjetskog rata nije odr‘an.3 Vladimir Luna~ekposvetio je toj izlo‘bi opse‘an tekst u Obzoru, gdje polaze}iod teze da je plakat svojevrstan »ventil« suvremene umjet-nosti isti~e komunikativnost tog medija u javnom prostoru.Doma}u produkciju plakata Luna~ek ocjenjuje negativno;razli~ito od sjajnih francuskih i ~e{kih plakata, hrvatskislijede neukus njema~kih, te bi osim dvije-tri iznimke bilobolje da nisu ni izlo‘eni.

Ve} u prvom broju Slu‘benog vjesnika zagreba~kog sajmauzoraka, koji od 1922. funkcionira kao slu‘beno glasiloZagreba~koga zbora, objavljena je vijest da »izradbu umjet-ni~kih nacrta za plakate, prospekte, oglase i ine reklame preu-zima propagandisti~ki odio Zagreba~kog zbora, na ~elukojega je Pavao Bolkovac, ujedno i autor tada{njeg vizual-nog identiteta.«4 Ve} 1924. Pavao Gavrani} dizajnira plakatza Silvestrovo u Hollywoodu u karakteristi~noj maniri artdecoa.5 Iste godine Gavrani} dizajnira i naslovnu stranicukataloga prvoga specijaliziranog sajma automobila na Zagre-ba~kom zboru, koja s navedenim plakatom ~ini cjelinu. Istegodine Zagreba~ki zbor anga‘ira zagreba~ku podru‘nicumarketin{ke agencije »Publicitas d.d.« (za koju je radio iGavrani}), ~ije je sjedi{te bilo u Genevi, a podru‘nice poeuropskim gradovima od Londona, Pariza, Bruxellesa, Mila-na, Rima i Barcelone do Praga, Be~a i Ljubljane.6

338


Njegove su odlike supstrat utjecaja ruskog baleta, koji se spari{kih pozornica ubrzo pro{irio na razli~ite pojavne oblikeeuropske avangarde, dekorativizma, u kojem se prepoznajutragovi ruskog, perzijskog, op}enito orijentalnog inventarauzoraka, pjeroa, kolombina i sli~nih 18. stolje}u omiljelihukrasnih figurina, {to su izraz i odraz mje{avine (po)modno-trendovskih i revolucionarno-vizionarskih, eklekti~no-uto-pijskih ekstremnih manifestacija koje ~ine duh vremena, kojes razlogom nosi naziv »lude dvadesete«, blizak ambivalent-nom senzibilitetu koji bismo danas definirali pojmom cam-pa. To je razdoblje dotad nezabilje‘enog procvata plakata, ukojem se nastavlja tradicija oblikovanja Toulouse-Lautreca,Theophila Steinlena, Julesa Chereta i Alfonsa Muche, u ra-sponu od »visokog« stila Lionetta Capiella do sna‘nih Cas-sandreovih geometrijskih kompozicija, dok su osim ranijedominantnih tema iz kazali{nog ‘ivota sve vi{e zastupljenaputovanja, sport, izlo‘be, politi~ka propaganda i reklamnisadr‘aji. Pri tome se moderni dizajn razlikuje od dekorativ-nog modernizma ponajvi{e afirmativnim odnosom premafunkciji, odnosno te‘nji ostvarivanja sinteze umjetnosti iindustrije u utopijskoj viziji novoga strukturalnog poretka,dok je drugi povezan sa slikarstvom na na~in preobrazbe

formalnih svojstava. Ilustrativan je primjer Cassandreovausporedba plakata s telegrafom u komuniciranju publike itrgovaca, gdje dizajner (vi{e) ne emitira, nego prenosi po-ruku. Klju~ne odlike oblikovanja plakata su jednostavnost,sna‘na vizualna simbolika, prikaz reduciran na bitne oznakeproizvoda i brand, o{tre linearne kompozicije, ~esto u dija-gonalnim prostornim prikazima ili »pti~jim« perspektivamana velikim plohama obojenih pozadina koje brzo privla~epa‘nju.

U okviru redovne priredbe V. me|unarodnog specijalnog saj-ma, od 21. do 28. o‘ujka 1926. odr‘ana je i velika me|u-narodna izlo‘ba plakata u Zagreba~kom zboru kao jedna odbrojnih specijaliziranih izlo‘bi, od automobila i radioapara-ta do strojeva i vina, u okviru smotre ~ijem su opsegu izlo‘benikapaciteti drvenih dvorana i paviljona u Marti}evoj ulicibili pretijesni i koja tih godina bilje‘i oko 300 tisu}a posjeti-laca.7 Ta izlo‘ba tako|er potvr|uje status plakata kao auten-ti~nog medija nadolaze}ega modernog doba.

Pripreme za izlo‘bu plakata na Zagreba~kom zboru zapo~elesu jo{ 1925.,8 kada slu‘beno glasilo Zbora objavljuje vijest

II. me|unarodna izlo‘ba automobila, lova~ka i op}a {portska izlo‘ba uZagrebu, 1925., predlo‘ak za plakat, GZAH 6988 glu 82nd International exhibition of cars, hunting and general sportingexhibition in Zagreb, 1925, Original artwork for a poster, GZAH6988 glu 8

Izbor iz serije predlo‘aka za plakat Velikog proljetnog sajma naZagreba~kom zboru 1926.Selection of a series of original artworks for the poster of the GrandSpring Fair at the Zagreb Fair in 1926

339


da }e izlo‘ba po uzoru na prethodno u Leipzigu odr‘anuspecijaliziranu izlo‘bu plakata prikazati presjek suvremenesvjetske produkcije. Posebno je istaknuto da je svrha izlo‘be,osim me|unarodnog sudjelovanja, promovirati »doma}ugrafi~ku umjetnost i rad pojedinaca na tom polju«, {to ukazujena svijest o potrebi institucionaliziranog djelovanja napodru~ju promocije grafi~kog dizajna.

Prema podacima u slu‘benom katalogu Proljetnog velikogsajma uzoraka9 saznajemo da je izlo‘ba plakata odr‘ana uPaviljonu B te da se sastojala od plakata i reklamnih tiskovi-na klasificiranih u sljede}e tematske cjeline:

1. Sajmovi i izlo‘be

2. Turistika

3. Industrija i trgovina

4. Razno: koncerti, plesovi, politi~ke, socijalne, higijenske,propagandne priredbe, u~ili{ta itd.

5. Filmska industrija.

Izlo‘ba je koncipirana kao cjelovita reklamna povr{ina,simuliraju}i postavom plakatiranje u urbanim prostorima,

odnosno autenti~an ambijent za provjeru djelotvornosti ko-munikacijskih svojstava, s osnovnim ciljem poticaja doma}eprodukcije. U proglasu Uprava Zagreba~kog zbora isti~e da»kod baratanja plakatom treba ne samo profinjenog psiho-lo{kog instinkta i znanja« nego i sustavno osmi{ljena strate-gija.10 Sude}i po odjeku izlo‘be u medijima, ta se ~injenicaitekako potvrdila to~nom. Prema podacima iz brojnih prika-za objavljenih u dnevnom tisku, rije~ je o iznimno zna~ajnojizlo‘bi, jednoj od prvih takve vrste u svjetskim razmjerima,na kojoj je prikazano tri tisu}e plakata pristiglih iz inozem-stva i tisu}u doma}ih plakata, a »ogromni paviljon B pretvo-ren u hram reklame, jednog od najja~ih oru‘ja kojim indu-strija kr~i sebi put i osvaja tr‘i{te«.11 Paradoksalno, za razlikuod sli~nih manifestacija, poput izlo‘be posve}ene reklami uBerlinu 1929., plakatu u V&A muzeju 1931., ili glasoviteizlo‘be Kubizam i apstraktna umjetnost u Muzeju moderneumjetnosti u New Yorku 1936. Alfreda H. Barra Jr., na kojojsu bili prikazani i plakati,12 zagreba~ka je izlo‘ba ostalapotpuno nezapa‘enom.

Iznimno visoku razinu kvalitete plakata prikazanih na tojizlo‘bi mogu}e je bar djelomi~no rekonstruirati pomo}u neko-

Predlo‘ak za plakat, inv. br. MUO 35175 (foto: S. Budek)Original artwork for a poster, inv. no. MUO 35175

340


liko primjera koji su se sa~uvali upravo zahvaljuju}i SergijuGlumcu.13 U Muzeju za umjetnost i obrt nalazi se reklamniplakat za Citroen Charlesa Loupota,14 uz Cassandrea, PaulaColina i Jeana Carlua jednoga od vode}ih predstavnika artdécoa u tom mediju, a u Muzeju suvremene umjetnostitako|er iz 1925. jedan Loupotov plakat za Citroen i propa-gandni plakat austrijskoga grafi~ara i dizajnera Bernda Stei-nera.

Simptomati~no je da Kr{njavi osvrt na tu izlo‘bu zapo~injeupravo definicijom plakata, gdje je klju~na rije~ »svrha«,odnosno funkcionalnost preno{enja poruke.15 Razli~ito odumjetnosti, koja osim estetskog u‘ivanja i u‘ivljavanja nemadruge namjene, plakat nije namijenjen intimi, nego masov-nosti, te stoga izdvaja plakate »u futuristi~kom i kubisti~komili kojem drugom modernisti~kom stilu«. Ipak, Kr{njavi neraspola‘e drugim kriterijima vrednovanja, pa eksponate ka-tegorizira mjerilom »umjetni~ke vrijednosti«, te najboljimasmatra plakate koji su dekorativni ili zanimljivi kao lijepeslike, pri ~emu se posebno osvr}e na crta~ko umije}e i»tehni~ke vje{tine«. Fasciniran veli~anstvenim mostovima ibrdskim ‘eljeznicama s engleskih, odnosno {vicarskih plaka-ta, zaklju~uje da plakati za izlo‘be nisu tako zanimljivi kaoreklamni plakati. O plakatu kao »faktoru moderne kulture« upovodu velike izlo‘be na Zagreba~kom zboru pi{e i Stjepan

Heimbach u specijaliziranom stru~nom ~asopisu Grafi~karevija.16

I likovni kroni~ar Ljudevit Kara u zagreba~kom dnevnikuNovosti posvetio je navedenoj izlo‘bi opse‘an prikaz,17 ukojem izlo‘bu u cjelini ocjenjuje negativno: kao dobru idejukoja je propala »uslijed njene provedbe«. Naime, Kara jeuvjeren u nemogu}nost usporedbe doma}e i strane produkcijeplakata; jer ono {to je u posljednja dva desetlje}a nastalonije dostatno ni za jednu izlo‘benu dvoranu. Prema njegovuje mi{ljenju izlo‘ba lo{a zbog neadekvatnog prostora, lo{eje postavljena i povr{na. Ipak, usprkos nedostacima izdvajapo kvaliteti turisti~ke plakate, me|u kojima su najljep{i en-gleski plakati za Wembley autora Spensera Prysea i GlasaTaylora, plakati dru{tva Canadian Pacific i plakati za {vi-carska ljetovali{ta firme Suchard, ameri~ki filmski plakati iplakat za talijansko-njema~ku koprodukciju filma Quo Va-dis. I ostalim osvrtima objavljenima u zagreba~kom dnev-nom tisku zajedni~ki su stavovi o nerazmjeru kvalitete i kvan-titete doma}e produkcije plakata s obzirom na inozemnu, akao jedan od najve}ih problema postavlja se to {to se dizajnjo{ uvijek naru~uje u inozemstvu.

Upravo za taj Zbor Glumac je izradio seriju od koje nam jezasad poznato 14 razli~itih varijanti predlo‘aka za plakat,18

koji, iako nerealizirani, imaju klju~no zna~enje za povijest

Predlo‘ak za plakat, Arhiv Zagreba~kog velesajmaOriginal artwork for a poster, Zagreb Fair Archives

341


plakata u ovoj sredini. Naru~iteljima je, naime, (o~ito) vi{eimponiralo narativno koncipirano i eksplicitnom crta~komvje{tinom izvedeno grafi~ko rje{enje iz atelijera »Fortuna«,koji je, sude}i po naslovnoj stranici Vjesnika Zagreba~kogzbora, bio anga‘iran za dizajn plakata.19 Isti atelijer potpi-suje i letak za Zagreba~ki zbor odr‘an 15. – 23. VIII. 1926., slikom Merkura, koji u trku tek jednom nogom doti~e povr{inuZemljine kugle, signiran inicijalima A. @. Rije~ je o izrazitonarativno strukturiranom slikovnom prikazu teme, kojaupu}uje na crta~ku vje{tinu talentiranog ilustratora.

Sergije Glumac (1903.–1964.) iznimno je zanimljiva autor-ska osobnost, ~iji je opus usprkos brojnim tematskim i neko-liko monografskih izlo‘bi tek djelomice istra‘en, posebno usegmentu grafi~kog dizajna i scenografije, i to upravo iz naj-zanimljivije autorove faze sredinom tre}eg desetlje}a.

Ve} na razini biografskih podataka o~ita je {irina njegovihinteresa. Nakon osnovne i ni‘ih razreda srednje {kole zavr-{enih u Be~u, izvanrednog studija slikarstva na Umetni~koj{koli u Beogradu i kratkotrajnog studija arhitekture u Berli-nu 1923.,20 gdje se po~inje baviti i raznim grafi~kim teh-nikama i tiska svoje prve bakroreze i linoreze, 1924. studiraslikarstvo na zagreba~koj Umjetni~koj akademiji kod FerdeKova~evi}a i Joze Kljakovi}a.

1925./1926. Sergije Glumac studira i radi u atelijeru AndréaLhotea u Parizu.21 Atmosfera intelektualne klime koja je tadavladala me|u zagreba~kim umjetnicima i intelektualcima kojiprivremeno i povremeno u to vrijeme borave u Parizu obi-lje‘ena je turbulentnim zbivanjima na umjetni~koj sceni.Prema zabilje{ci Slavka Batu{i}a, jednoga od sudionika tihzbivanja, Glumac je bio redovni posjetilac popodnevnih ive~ernjih sastanaka za kavanskim stolom pansiona »Orfile«,tada omiljenog okupljali{ta Josipa [tolcera Slavenskog,Branka Ve Poljanskog, koji je »uporno crtao motive iz starihpariskih ambijenata a uz to i ‘eljeznobetonske strukture me-troa, {to }e ih kasnije u Zagrebu godinama razra|ivati u lapi-darno-apartne litografije«.22 Za atmosferu u kojoj se formira-la autorska osobnost Sergija Glumca jednako je dragocjenoBatu{i}evo svjedo~anstvo o njegovim komentarima na ra~unPicassovih mijena: »To je saltimbank, prevr}e se i kovitla ivu~e za nos i sebe i nas, pa nam se posprdno smije.« Istovre-meno, Glumac je odu{evljen izlo‘bom suvremene ruske sce-nografije u salonu »Charpentier«, djelima Baksta, oca i sinaBenoisa, Larionova i Gon~arove: »To su ognjene kaskadeboja, to je Tatarija i Bizant, to jo{ nije vi|eno na europskojpozornici. A pridru‘uje im se i turobno nasmije{eni Chagall,koji sve postavlja na glavu, doista stubokom na glavu,eliminiraju}i zakon sile te‘e i svih onih lijepih likovnih she-



342


ma {to se njeguju i predaju po akademijama i atelierima arti-sta slu‘beno-gra|anski priznatih i honoriranih.«23

1926. Glumac boravi u New Yorku, gdje izla‘e na glasovitojInternational Theatre Exposition postavljenoj u SteinwayBuilding.

Po povratku u Zagreb nastavlja studij na Akademiji kod JozeKljakovi}a i Tomislava Krizmana, gdje i diplomira u klasiVladimira Beci}a, a u me|uvremenu 1927.–1928. ponovoboravi u Parizu, poha|a dva semestra predavanja povijestiumjetnosti na Sorbonni, sudjeluje na izlo‘bi drvoreza i naizlo‘bi grupe jugoslavenskih umjetnika, 1928. u vlastitojnakladi tiska grafi~ku mapu Le Metro. 1928.–1929. ponovoje u Zagrebu, gdje djeluje u Zavodu za znanstveno prou~a-vanje reklame Imago. Usporedna analiza plakata za trgovinuodje}e Friedmann, ~ija je tipografija gotovo identi~na onojna ovitku mape Le Metro, kao i vrijeme djelovanja zavodaImago, u okviru kojega je realiziran, dovode u pitanjedosada{nje datiranje tog plakata: umjesto 1931. u 1928. ili1929. godinu.24

Na izlo‘bi Srednjoeuropski avangardni crte‘ i grafika 1907.–1938., odr‘anoj u Györu i Bratislavi,25 Glumac je u autor-skom prilogu Marijana Susovskog zaslu‘eno pored JosipaSeissela i Ivane Tomljenovi} prvi put prezentiran kao jedanod protagonista povijesne avangarde u na{oj sredini, a nedav-

no objavljena studija Avangardni teatar Sergija Glumca upotpunosti revalorizira djelovanje tog autora u kontekstueuropske avangarde dvadesetih godina.26 Usporedba Glum-~evih kubisti~kih crte‘a nastalih u Parizu 1925.–1926., ukojima se o~ituju utjecaji lhoteovske »plasti~ke metaforike«,s predlo{cima za plakate koji su nastali krajem iste godine27

ukazuje na autenti~nost koncepcije grafi~kog oblikovanjasa stilskim karakteristikama art décoa, koja se o~ituje raspo-nom od konstruktivisti~ke geometrijske apstrakcije do deko-rativnih, simboli~kih kompozicija, s elementima utjecaja popkulture i industrijske estetike. U vrijeme njihova nastanka,na stranicama ~asopisa L’Esprit Nouveau Jeanneret i Ozen-fant uspore|uju automobilski dizajn s ljepotom anti~ke arhi-tekture, primjenjuju}i analogne kriterije funkcionalne ~isto}ei na druge kategorije upotrebnih predmeta: od prekoocean-skih brodova i aviona do ~a{e, koji postaju apsolutni izrazmodernog racionalizma.

Okolnosti u kojima je nastala serija predlo‘aka za proljetnisajam za Zagreba~kom zboru 1926. nije na osnovi zasad do-stupnih podataka mogu}e sa sigurno{}u odrediti. Predlo{cisu vjerojatno nastali krajem 1925., nakon realizacije prvogplakata koji je Glumac oblikovao za II. me|unarodnu izlo‘buautomobila, lova~ku i op}u {portsku izlo‘bu, odr‘anu naZagreba~kom zboru 8. – 20. IX. 1925. Vjerojatno je do te


343


narud‘be do{lo zahvaljuju}i prijateljskim vezama s ugled-nom obitelji Alexander,28 odnosno posredovanjem SamuelaDavida Alexandera, poznatoga zagreba~kog veleindustrijal-ca, jednoga od osniva~a Zagreba~kog zbora, koji je tada bionjegov potpredsjednik.29 Nakon plakata Ernesta Toma{evi}aiz 1924.30 za prvu izlo‘bu automobila na Zboru, gdje ~ita-vom povr{inom dominira razigrani kola‘ slova Z sastavljenod stiliziranih prikaza zastava zemalja sudionica, koje vijoredijelom razotkrivaju}i automobile, Glumac je ponudio plakatkoji se bitno razlikuje odmakom od narativnosti prema potpu-nom autonomiziranju pojedinih vizualnih znakova, dok jeprostor reduciran na odnose prostornih planova.31 U skladuje s tim i odabir boja, koje funkcioniraju kao zasebne plohe,neovisno o realisti~nosti prikaza.

Unutar serije Glum~evih predlo‘aka za plakat proljetnog saj-ma na Zagreba~kom zboru 1926. s obzirom na tipologijugrafi~kih rje{enja razlikuje se nekoliko cjelina:

1. rje{enja zasnovana na elementima koji funkcioniraju kaovizualni »analogoni« sna‘nog asocijativnog naboja, me|ukojima se pojavljuju razli~ite verzije oglasnog stupa za plaka-te u ulozi postolja za inicijale ZZ, stilizirano li{}e vinoveloze za sajam vina, kru‘ni segmenti razli~itih boja koji aso-ciraju emitiranje radiovalova i ujedno strukturiraju prostor-ne planove, dvije varijante sa stiliziranim geometrijskim deko-

rativnim kompozicijama te varijanta u kojoj dominira alego-rijska kompozicija s krilatom kapom Merkura, za{titnika tr-govine i putnika,32

2. kompozicija zasnovana na kola‘u, odnosno citatu: na crnupodlogu aplicirani su vizualni znakovi koji reprezentirajupojedine teme: »plakat u plakatu« za izlo‘bu plakata, bocaza sajam vina, dio automobila za sajam automobila, zrakastei paralelne linije za radiovalove,

3. narativni prikaz imaginarne arhitekture izlo‘benog pavi-ljona ~iji je crveni kubus nadvi{en s dva pomalo futuristi~kaizdanka nalik balonima i s gomilom posjetilaca koja ~ekaispred ulaza,

4. rje{enja koncipirana isklju~ivo na za{titnom znaku; mo-numentalizam prve varijante33 asocira istodobna Cassandre-ova »arhitektoni~na« rje{enja silovite dinamike dijagonal-nih prostornih prikaza, odnosno tipologiju Sachplakata Lu-ciana Bernharda; znala~ko baratanje za{titnim znakom ZZupu}uje na pretpostavku da Glumcu mo‘emo pripisati autor-stvo znaka koji na kasnijim plakatima postaje uobi~ajenapojava, dok druga varijanta kola‘ira crvene, zelene i crne{esterokutne elemente s upisanim za{titnim znakom,

5. tri varijante zasnovane na apstraktnoj geometrijskoj for-mi, koju ~ini kompozicija pravokutnih i kvadratnih segme-

Predlo‘ak za plakat, privatno vlasni{tvoOriginal artwork for a poster, privately owned

Predlo‘ak za plakat, privatno vlasni{tvoOriginal artwork for a poster, privately owned

344


nata crvene, crne i zelene boje, odnosno sme|e, zelene i crne,koji se stepenasto uzdi‘u do razine podloge za za{titni znak.Razli~ito od prethodnih primjera, u kojima se o~ituju utjecajikubisti~kog dekonstruiranja cjelovitosti slike, odnosno re-duciranja oblika na elementarni dekorativizam, u tim rje{e-njima prepoznatljiv je utjecaj ruskog konstruktivizma i destijla, odnosno oblikovnih na~ela zasnovanih na elementar-nim oblicima (kubus, kugla i sto‘ac), gdje pravolinijska ostransformira plohu u prostor.

Simptomati~no je da u predlo{cima koji sadr‘e i tekst tipo-grafija nije dodatak, ve} je tretirana kao integralni dio cjeli-ne, bez suvi{nih detalja, s prepoznatljivim grafi~kim ikoloristi~kim akcentima koji dodatno dinamiziraju tekst.

Visoka razina funkcionalnosti tih grafi~kih rje{enja predsta-vlja sintezu suvremenih avangardnih tendencija u grafi~komoblikovanju, koja u tada{njoj produkciji plakata u ovoj sre-dini nema analognih primjera.

Osim niza plakata za brojne specijalizirane priredbe Zagreba-~koga zbora, koji govore u prilog kontinuiranoj dugogodi-{njoj suradnji,34 Glumac je bio anga‘iran i na pripremituristi~kih izlo‘bi namijenjenih suvremenim oblicima spe-cijalizirane propagande. Godine 1931. i 1932. glavna atrakcijana turisti~kim izlo‘bama bili su reljefi i diorame u manirikazali{nih inscenacija, izvedeni u atelijeru Zagreba~kog zbo-ra pod Glum~evim vodstvom,35 {to ukazuje na znala~ko ba-ratanje iluzionisti~kim efektima, kao i na utjecaj modernihmedija komuniciranja. Tako je i Glumac dao prilog za-~udnosti diorame, koja je od Daguerreovih otkri}a nadalje,slu‘e}i se novim tehnologijama na na~in ma|ioni~arskihtrikova relativizirala granice stvarnog i nestvarnog svijeta,anticipirala proizvodnju masovnog spektakla.

Da je Zagreba~ki zbor imao vrlo va‘nu ulogu u promovi-ranju novih medija i na~ina prezentacije svjedo~i i ~injenicada je 1930. godine organizirao u okviru proljetnog sajma igostovanje glasovite izlo‘be u organizaciji Deutsche Werk-bunda Film und Foto (FiFo), i to samo godinu dana nakonnjezine premijere u Stuttgartu.36 U kontekstu afirmacije fo-tografije kao medija upravo ta izlo‘ba vi{estruko je zna~ajnau smislu »nove vizije«, u kojoj dotad dominantan »umjetni-~ki« aspekt ustupa prioritet »radnom polju«, gdje su podjed-nako zastupljene nove mogu}nosti manipuliranja fotograf-skom slikom kao i ratne reporta‘e.37

Svijest o va‘nosti komercijalnoga grafi~kog dizajna naZagreba~kom zboru konstanta je koja se o~ituje na razli~itimreprezentacijskim razinama, me|u kojima istaknuto mjestopripada mediju izlo‘be. Nakon 1926., na Zagreba~kom jezboru 1934. organizirana izlo‘ba u suradnji s TheodoromLachom, stru~njakom za reklamu iz Graca, u ~ijem se po-sjedu tada nalazila zbirka od 100 tisu}a predmeta, iz koje jeza tu priliku na~injen izbor za izlo‘bu koja je trebala objedi-niti znanstveni, prakti~ni i privredni aspekt reklame.38 Izme|uostalog, zasebne tematske cjeline bile su posve}ene reklamiu SAD, izdvojenoj kao paradigmatski primjer uspje{ne stra-tegije, utjecajima reklame na podru~je kulture, te medijuplakata kao reprezentativnom uzorku reklame. Osim europ-skih plakata prikazana je i doma}a produkcija reklamnihplakata i tiskovina, u okviru koje je bila i svojevrsna retro-

spektivna izlo‘ba plakata Zagreba~koga zbora. Ta je izlo‘babila ‘irirana, a selektori su bili Ljubo Babi}, Sergije Glumac,Tomislav Krizman, Marijan Trep{e i Vladimir Kirin.39

Time je ostvaren zna~ajan pomak u promoviranju dizajna,koji upravo u segmentu namijenjenom tr‘i{nim oblicimafunkcioniranja oblikovanja u razdoblju dvadesetih i tridese-tih godina 20. stolje}a do‘ivljava pravi procvat. U prilogtome govore i plakati za Zagreba~ki zbor iz tog razdoblja,koji svjedo~e o profesionalizaciji dizajna. Osim dizajnerskihstudija razgranate produkcije, kao {to je Atelijer Tri, me|uautorima tih plakata su i Oto Antonini, Vladimir Beci} i Lju-bo Babi}, {to ukazuje na postojanje svijesti o potrebi sustav-nog razvijanja strategije modernog na~ina (tr‘i{nog) komu-niciranja.

^asopisima kao {to su Das Plakat (1910.–1921.), koji je osmi-slio Hans Josef Sachs, vlasnik tada najve}e privatne zbirkeplakata na svijetu, rasko{no opremljenim specijaliziranimrevijama tipa Die Reklame (1907.–1933.), Gebrauchsgraphik(1925.–1941.) ili Arts et Metiers Graphiques (1927.–1939.)u promoviranju modernoga grafi~kog oblikovanja, koje u tovrijeme pru‘a obilje primjera za uspje{nu primjenu inova-cija avangardnog vizualnog jezika u reklamnom dizajnu,pridru‘uje se 1929. i zagreba~ki ~asopis Reklama. Ve}inutekstova objavljenih u ukupno 4 broja potpisuje Miroslav(Fritz) Feller, osniva~ Zavoda za znanstveno prou~avanje rek-lame i umjetni~ku reklamnu produkciju Imago.40 Osim tek-stova, me|u brojnim Fellerovim aktivnostima namijenjeni-ma promoviranju reklame izdvaja se skup propagandista kojije organizirao na Su{aku 1928.41 s ciljem osnivanja Savezapropagande (ili Saveza reklame) kao dijela korporativnogudru‘enja Union Continentale de la Publicité. Po tipologijivizualnih rje{enja naslovnih stranica ~asopisa Reklama i rek-lamnih oglasa u njemu o~ito je da su ih dizajnirali razli~itiautori, analogno plakatima nastalima u okviru djelatnostiZavoda, od kojih su neki signirani inicijalima, dok drugiimaju jedino za{titni znak Imago. U tekstu objavljenom upovodu prve samostalne zagreba~ke izlo‘be Sergija Glumcau Salonu Ulrich 1931. navodi se da je Glumac i »prije oveizlo‘be poznat po nekim svojim plakatima u grafi~koj mani-ri te po inscenaciji baleta ’Trorogi {e{ir’ i ’Pri~a o Honzi’ uHNK«.42 Da je Sergije Glumac tada bio afirmirani grafi~kidizajner, potvr|uje i uvr{tavanje njegova dizajna za bez-alkoholno pi}e »Skaut« me|u najbolje primjere reklamnogplakata u poglavlju knjige Emema Nazora Reklama posve-}enom analizi slo‘enog dinamizma koji aktivira komunika-cijske kodove plakata.43 U usporedbi s grafi~kim dizajnomSergija Glumca koji je nastao nakon toga, neovisno o tomeda li su u pitanju kazali{ni, turisti~ki ili reklamni plakati,gdje se o~ituje postupno prilago|avanje zahtjevima naru~i-telja, odnosno udaljavanje od apstraktnog geometrizma i sti-liziranog grafizma u korist slikovnosti i ilustrativnog na~inavizualiziranja teksta, njegovi radovi iz 1925. odlikuju se ra-zinom grafi~kog oblikovanja kojoj sredina kojoj su bili na-mijenjeni nije bila dorasla. Tim je kompleksnije njihovodana{nje zna~enje u kontekstu redefiniranja povijesne avan-garde, osobito njezinih odjeka, koji su dosad neopravdanomarginalizirani.

345


Bilje{ke

1Serija tih predlo‘aka bila je tema izlaganja: JASNA GALJER, Plakatiza Zagreba~ki zbor 1926. (prilog redefiniranju povijesti hrvatskogplakata), u: I. kongres hrvatskih povjesni~ara umjetnosti: Sto pedesetgodina hrvatske povijesti umjetnosti. Knjiga sa‘etaka. Zagreb, Institutza povijest umjetnosti, 2001., 44.

2Na primjeru utjecaja A. Muche OLGA MARU{EVSKI analizira sta-tus plakata kao medija po~etkom 20. stolje}a u zagreba~koj sredini utekstu: Majstor {utljivog plakata Alfons Mucha, u: Vijesti muzealacai konzervatora Hrvatske, 1978., 36–45.

3Prva izlo‘ba iz podru~ja komercijalnog dizajna organizirana je naZagreba~kom zboru 1910., kada su izlo‘ene tiskanice i novine.

4Slu‘beni vjesnik Zagreba~kog sajma uzoraka, 1 (1922.), 14.

5Taj plakat (u nedovr{enoj verziji, bez otisnute crvene i zelene boje)nalazi se u fundusu Kabineta grafike, inv. br. KG HAZU 1118. Navede-ni se podatak prvi put pojavljuje u tekstu: RENATA GOTTHARDI-[KILJAN, Plakat u Hrvatskoj do 1941., katalog izlo‘be, Kabinetgrafike JAZU, Zagreb, 1975. (kat. br. 63.), datiran »oko 1929.–1930.«, a preuzima ga PREDRAG HARAMIJA, Majstori hrvatskogplakata Pavao Gavrani} / Sergije Glumac, katalog izlo‘be, Kabinetgrafike HAZU, Zagreb, 1994., kat. br. 1, 10. S obzirom na naknadnoprona|en izvedeni plakat (nalazi se u privatnoj zbirci u Zagrebu), nakojem se nalazi po{tanska marka u upotrebi od 1923., kao i na analogijes grafi~kim rje{enjem navedenoga kataloga za sajam automobila kojinosi signaturu istoga autora (^rni), mogu}e je vrijeme nastanka po-maknuti u 1924. godinu.

6DAZ, fond 251, Zagreba~ki zbor, kutija 29, sign. 42401.

7U najavi objavljenoj u tada najpopularnijoj zagreba~koj ilustriranojreviji Svijet, 7 (1926.), 116; izlo‘ba plakata »sa svih strana svijeta«isti~e se kao najve}a atrakcija Proljetnog zbora, usprkos privla~nostikoncerata Be~ke filharmonije koji su se emitirali s izlo‘enih radioa-parata. Zbog velikog interesa sve sajamske priredbe (osim izlo‘bevinarstva) produ‘ene su do 31. o‘ujka 1926.

8Vjesnik Zagreba~kog zbora, 1(1925.), objavljuje najavu izlo‘be kojaosim plakata uklju~uje i »vinjete ili sli~ne reklamne crte‘e«.

9Proljetni veliki sajam uzoraka vina, automobila, gospodarskih stroje-va, radioaparata, me|unarodna izlo‘ba plakata. DAZ, fond 251,Zagreba~ki zbor, sign. 42141. Slu‘beni katalog Proljetnog sajma 1926.,20.

10Proljetni zagreba~ki sajam 1926. u: Vjesnik Zagreba~kog zbora,Zagreb, 20. III 1926., 2.

11–, Proljetni velesajam. Izlo‘ba vina, automobila, strojeva, radioaparatai plakata, u: Jutarnji list, 21. o‘ujka 1926., 8. Anonimni tekstopisacpriloga o Zagreba~kom zboru u Obzoru, 30. o‘ujka 1926., 4., kriti~kise osvrnuo na poruku »Arkovi likeri ne trebaju reklame« hvale}i»ameri~ki« na~in Tesli}evog reklamiranja upe~aljivim paviljonom uobliku boce za liker.

12U segmentu pod nazivom »Tipografija i plakati« bili su, izme|u osta-lih, izlo‘eni plakati Herberta Bayera, Cassandrea, Thea van Doesbur-

ga, El Lissitzkoga, Aleksandra Rod~enka, E. McKnight-Kauffera,Lászla Moholy-Nagyja i Jana Tschicholda. Navedeno prema reprintukataloga izlo‘be iz 1936.; Alfred H. Barr, Jr., Cubism and AbstractArt (1986.), 229–231.

13Plakati potje~u iz obiteljske ostav{tine Sergija Glumca. Zahvaljujemg. Ivanu Berislavu Vodopiji za podatke i svesrdnu pomo} u istra‘ivanjuove teme. Iz istog su izvora 1991. za fundus Muzeja suvremene um-jetnosti u Zagrebu otkupljeni i sljede}i plakati: Charles Loupot, UneDose par Moteur Huile Raoul Citroen, 1925. (inv.br. MSU 2893) iBernd Steiner, Morgen Muss Österreich Selbst für Sie Sorgen (inv.br. MSU 2894).

14Inv. br. MUO 27030.

15ISO KR[NJAVI, Izlo‘ba plakata u Zboru, u: Vijenac, Zagreb, 7(1926.), 182–183.

16Priredio St (STJEPAN HEIMBACH), Plakat, u: Grafi~ka revija,Zagreb, 5–6 (1926.), 86–87.

17K. (LJUDEVIT KARA), Izlo‘ba plakata u Zagreba~kom zboru, u:Novosti, Zagreb, 10. travnja 1926.

18^etiri su predlo{ka publicirana u monografiji Od zbora do velesajma:1909.–1999. 90 godina Zagreba~kog velesajma. Zagreb, 1999., 62.

19Nalazi se u dokumentaciji Muzeja grada Zagreba, a naslovnica jereproducirana u: Od zbora do velesajma: 1909.–1999. 90 godinaZagreba~kog velesajma. Zagreb, 1999., 61.

20Vrlo vjerojatno je za vrijeme boravka u Berlinu, gdje je od prolje}a dojeseni studirao arhitekturu, posjetio izlo‘bu Bauhausa, koja se odr‘avalau Weimaru od 15. kolovoza do zavr{etka rujna 1923.

21KATARINA AMBROZI], Andre Lot i njegovi jugoslovenski u~enici,katalog izlo‘be, Beograd, 1974., 23.

22SLAVKO BATU[I] Tridesetgodi{nji dje~ak u velikom gradu, u:Pjesme, pripovijest, roman, putopisi, ~lanci, (prir.) Miroslav Vaupo-ti}, Zagreb, 1973., 569.

23SLAVKO BATU[I] (bilj. 22), 573–574.

24Navedeni se podatak prvi put pojavljuje u tekstu: RENATA GOT-THARDI-[KILJAN (bilj. 5), 52–53. Preuzimaju ga PREDRAGHARAMIJA (bilj. 5), 20., Fe|a Vuki}, Stolje}e hrvatskog dizajna,Meandar, Zagreb, 1996., 60.

25MARIJAN SUSOVSKI, Avant-garde Movements in Croatia betweenthe Two Wars u: Central European Avant-garde Drawing and Gra-phic Art 1907.–1938., katalog izlo‘be, (ur.) Julia N. Meszaros, Györ– Bratislava, 2001., 9–24, 138.

26Osim u monografiji Avangardni teatar Sergija Glumca, Ex Libris,Zagreb, 2003., Glumac je uklju~en u kontekst povijesne avangarde i uknjizi Impossible Histories: Historical Avant-gades, Neo-avant-gardes,and Post-avant-gardes in Yugoslavia, 1918–1991., (ur.) Dubravka Djuri}i Mi{ko [uvakovi}, The MIT Press, Cambridge London, 2003., 6.

346


27Predlo{ci su izvedeni na istovjetnom sivosme|em papiru vel. 33 x25,5 cm, a crte‘i su akvarelirani istim bojama (na primjer zelenom,crvenom, ‘utom).

28IVAN MIRNIK, Obitelj Alexander ili kratka kronika izbrisanog vre-mena, u: Radovi, 28 (Zagreb, 1995.), 96–127.

29Samuel David Aleksander bio je 1926. u funkciji predsjednika Savezaindustrijalaca me|u osniva~ima zadruge »Djelo« koja se trebala bavitiorganizacijom proizvodnje, afirmacije i prodaje produkcije istoimenogudru‘enja. OLGA MARU[EVSKI me|u osniva~ima te Zadruge navo-di i Aleksandera Ehrmanna, koji je tako|er u to vrijeme bio ~lan Up-ravnoga odbora Zagreba~kog zbora, u tekstu: Tomislav Krizman zana{ umjetni~ki obrt, u: Bulletin JAZU, 2 (1982.), 11–37.

30Poster Delights. Poster Auctions International, XXIII, 1996. Za po-datak zahvaljujem kolegici Vesni Kedmenec Kri‘i}.

31Plakat nije signiran, ali se u Grafi~koj zbirci NSK u ostav{tini SergijaGlumca nalazi predlo‘ak, izveden u mjerilu 1:1 (112 x 84,5 cm), crte‘tu{em i temperom, inv. br. GZAH 6988 glu 8.

32Predlo‘ak se nalazi u fundusu MUO, inv. br. 35175.

33Predlo‘ak se nalazi u fundusu MUO, inv. br. 35174.

34Sergije Glumac dizajnirao je za Zagreba~ki zbor i sljede}e plakate:XII. Mustermesse Zagreb, 1929.; III. internacionalna izlo‘ba pasa,1935.; XXIII. Zagreba~ki zbor 11. – 20. V. 1935.; XXV. Zagreba~kizbor 2. – 11. V. 1936.; Zagreba~ki zbor – kulturni tjedan Izlo‘benisajam narodnih rukotvorina 5. – 13. VI. 1937.; 29. Zagreba~ki zbor 2.– 11. IV. 1938.; Jadranska izlo‘ba 25. VI. – 5. VII. 1938.; Jubilarni

30. Zagreba~ki zbor – Tjedan hrvatske kulture 27. VIII. – 6. IX. 1938.te plakat za Proljetni zagreba~ki velesajam 1955.

35–, Rezultati Zagreba~kog zbora, u: Vjesnik Zagreba~kog zbora 29.VIII. – 7. IX. 1931., 10–13.

36–, Na{ proljetni sajam. u: Vjesnik Zagreba~kog zbora, 5. – 14. 4.1930., god. IX., br. 1., 1–3. U tekstu je navedeno da osim materijalame|unarodne izlo‘be koji uklju~uje vi{e od 1200 eksponata prigodnoizla‘u i doma}i fotografi profesionalci i amateri.

37ABIGAIL SOLOMON-GODEAU, The Armed Vision Disarmed:Radical Formalism from Weapon to Style, u: The Contest of Meaning:Critical Histories of Photography, MIT Press, 1999., 91.

38–, Izlo‘ba reklame, u: Vjesnik Zagreba~kog zbora, 28. IV. – 7. V.1934., 2–4.

39–, Izlo‘ba reklame u »ZZ«, u: Hrvatska stra‘a, Zagreb, 14. 3. 1934.

40U oglasima objavljivanima u pojedinim brojevima Reklame navodi seda u okviru Zavoda djeluje »vlastiti slikarski atelier« te da izra|ujenovinske oglase, plakate, prospekte, cirkulare, kataloge i dijapozitiveza kinoreklamu s »prvorazrednim tekstovima i crte‘om«.

41Izvje{taj je objavljen u prvom broju ~asopisa Reklama, 1929., 17–19.

42–, Izlo‘ba Sergeja Glumca, u: Svijet, Zagreb, 6 (1931.), 165.

43Emem Nazor, Reklama, Zagreb, Naklada pisca, 1931., 71. Uz ilus-traciju Glum~eva grafi~kog rje{enja za navedeni plakat nalazi se ko-mentar: »Napadan i vrlo efektan tip plakata. Govori glasno i bistro.Slika je ilustracija samog naziva artikla.«

347


Summary

Jasna Galjer

Posters for the Zagreb Fair, 1926(Contribution to a redefinition of the Croatianposter)

The topic of this article is a series of models for posters for theZagreb Fair the creator of which is Sergije Glumac. The totalof 14 different variations for a poster that was never producedare an authentic echo of avant-garde trends in graphic de-sign, from Cubism to De Stijl to Russian Constructivism, orthe stylisation of Art Deco, which in the contemporary pro-duction of the graphic design of the mid-1920s has no paral-

lel. In previous reviews of the history of the poster, the em-phasis has been on the analysis of the formal and stylisticfeatures and classification according to use, that is, content,while the role of the context, or the metalinguistic level ofthe poster as modern medium of mass communication, hasbeen downplayed. The objective here is to show how one-sided such approaches are, and to re-semanticise the previ-ously unknown segment of the oeuvre of Glumac, within theoutline of the graphic design of the 1920s and 1930s, whichwas just beginning to burgeon for the purposes of marketcommunication. Various forms of the promotion of design,from exhibitions to magazines, and the role of the ZagrebFair in the endorsement of contemporary forms of visual com-munications, form an independent unit.

Key words: history of design, the poster, Sergije Glumac,Zagreb Fair, Art Deco, historical avant-garde

Documents

J. Galjer: Plakati za Zagreba~ki zbor 1926. (Prilog ......Pripreme za izlo‘bu plakata na Zagreba~kom zboru zapo~ele su jo{ 1925.,8 kada slu‘beno glasilo Zbora objavljuje vijest