Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za ... sestrinskih... · samopomoći, KBT tehnike, rad s porodicama i sestrinska dokumentacija) doprinijele su većem zadovoljstvu

Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitumentalnog zdravljaFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitumentalnog zdravlja

FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Štampanje publikacije finansira Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini koji podržava Vlada Švicarske, a sprovodi Asocijacija XY u partnerstvu sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske. Sadržaj publikacije ne predstavlja nužno stavove Vlade Švicarske i partnera u projektu.




SMST RS







Sarajevo, 2018.

Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Autorice i urednice:mr. sci Irina Puvača Liderica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i HercegoviniSelma Mehmedić-Džonlić MA Službenica na Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini

Autori:prim. dr. Goran Čerkez Federalno ministarstvo zdravstva Adisa Mehić, dipl. iur Federalno ministarstvo zdravstvaSalko Avdić koordinator projekta Sanja Gidumović koordinatorica projekta i supervizorica ispred SMSTRSLjubica Ćuk koordinatorica projekta i supervizorica ispred UMSTFBiHDejan Milanović supervizor na projektu ispred SMSTRSDijana Nikolić supervizorica na projektu ispred Udruženja MedicinarMeliha Hrustić supervizorica na projektu ispred UMSTFBiH

Supervizori:

dr. Milan Latinović Ministarstva zdravlja i socijalne politike Republike SrpskePrim. mr. ph Emina Osmanagić Direktorica Asocijacije XYMr.sci. Dženita Hrelja Hasečić Direktorica Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini

Sarajevo, 2018.

Lektor: Haris Hadžić

Dizajn i štampa: Arch Design d.o.o.

Izdavač: Asocijacija XY

Tiraž: 50 kom.

Godina izdavanja: 2018.

Sarajevo

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo 613.8:614.253.5(497.6)(047.31) JAČANJE sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja : finalni izvještaj za projekat / [autori Irina Puvača ... [et al.]. - Sarajevo : Asocijacija XY, 2018. - 61 str. : graf. prikazi ; 28 cm

ISBN 978-9958-0981-7-8 1. Puvača, Irina COBISS.BH-ID 24908806

Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravljaFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

| 5

PREDGOVOR

U okviru provođenja Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (PMZ BiH) u periodu od 2015. do 2017. godine implementirane su aktivnosti usmjerene na osnaživanje uloge strukovnih udruženja u zaštiti mentalnog zdravlja, sa fokusom na definiranje efikasnijih modela pružanja usluga korisnicima u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Inicijalna ideja jačanja saradnje strukovnih udruženja sa zdravstvenim ustanovama i organizacijama civilnog društva, uključujući organizacije/udruženja koja okupljaju korisnike usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, provođenjem ovih aktivnosti je i realizirana. Značaj ove saradnje ogleda se u tome što je po prvi put na prostorima Bosne i Hercegovine, ciljano, omogućeno da strukovna udruženja pokažu svoju snagu, kao i kapacitete da budu jedna od krucijalnih poluga unaprjeđenja kvaliteta stručnog rada u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, a u svjetlu reforme mentalnog zdravlja.

Jasno je da reformski procesi zahtjevaju dugoročan pristup, ali i kontinuiranu saradnju, te visoku motiviranost za učenje i provedbu svih novih usluga, modela rada i razvijanja servisa od značaja za oporavak i resocijalizaciju korisnika u zajednicu. Upravo zbog toga, nakon što su formirani multidisciplinarni timovi u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, bilo je potrebno sagledati rad tih timova i u kontekstu specifičnih usluga, kao i poboljšanja dokumentacije i načina evidentiranja postupaka koji se provode sa korisnicima. Naime, bitno je podsjetiti da zakoni o zdravstvenoj zaštiti utvrđuju način formiranja udruženja zdravstvenih profesionalaca određenih profila ili specijalnosti, kojima je cilj zadovoljenje najvišeg mogućeg nivoa zdravlja određene populacije, i to na načelima dobrovoljnosti. Ova se mogućnost direktno vezuje za primjenu važećih propisa o udruženjima i fondacijama, a koji su osnova za formiranje udruženja. Strukovna udruženja svojim dobrovoljnim radom unaprjeđuju oblasti za koje su osnovana, usaglašavaju i ujednačavanju stručne stavove u tim oblastima, te sarađuju sa nadležnim ministarstvima zdravstva. Rad različitih udruženja u oblasti zdravstva bitan je, dakle, i za tijela vlasti, naročito sa aspekta kreiranja politike i propisa iz ove oblasti.

Uvažavajući činjenicu da sistemski zakoni u oblasti zdravstva decidno omogućavaju udruživanje zdravstvenih radnika i saradnika u strukovna udruženja, PMZ BiH je, u saradnji sa nadležnim donositeljima odluka u zdravstvu u Bosni i Hercegovini, u pažljivo odabranom momentu, u drugoj fazi Projekta, inicirao i proveo aktivnosti sa tim udruženjima.

Projekti, koji su povjereni strukovnim udruženjima i njihovim partnerima: „Kognitivno-bihevioralne tehnike - potreba i primjena“; „Samopomoć u mentalnom zdravlju“; „Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ i „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje u Bosni i Hercegovini”, a shodno dostavljenim izvještajima, ostvarili su svoju svrhu. Postignuti rezultati idu u prilog ključnom rezultatu, odnosno uspjehu PMZ BiH - Faza II, koji je vezan za osiguravanje inovativnih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. S druge strane, posebno kada je riječ o sestrinskoj dokumentaciji, mora se istaći da je to, također, važan doprinos stručnom radu medicinske sestre/tehničara, kao člana tima u centrima za mentalno zdravlje, te adekvatnom unosu potrebnih podataka u dijelu koji se odnosi na sestrinsku anamnezu, što do sada nije bio slučaj. Ojačane kompetencije medicinskih sestara/tehničara za pružanje kvalitetnijih usluga i sveobuhvatnije zdravstvene njege korisnicima značajan su dio unaprjeđenja samog sistema mentalnog zdravlja.

6 | Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

Reforma mentalnog zdravlja, kroz zakonski okvir, te različite podzakonske akte, ima za cilj stvoriti esencijalnu bazu za siguran, kvalitetan i efikasan rad uposlenih u službama za zaštitu mentalnog zdravlja, i to rad usmjeren na korisnika usluga. Međutim, takav okvir sam po sebi ne donosi benefite za korisnike, ukoliko nije praćen odgovarajućim setom usluga. Usluge moraju biti dostupne, sigurne, efikasne i kvalitetne. Usluge u zdravstvenoj zaštiti i njezi, historijski posmatrano, imaju svoj razvojni put, kao i usluge u bilo kojem drugom sektoru. Reforma sistema zaštite mentalnog zdravlja pokazala je da usluge moraju biti definirane i provedene na inovativnim pristupima, sa bitnim oslanjanjem na pravo uživanja najvišeg mogućeg standarda mentalnog zdravlja i pravo na neovisno življenje i uključenost u zajednicu svakog korisnika. Važno je istaći da se upravo kroz predložene, odnosno testirane usluge i modele vođenja dokumentacije, kroz projektne aktivnosti PMZ BiH, posredno pratio i uticaj na unaprjeđenje kvalitete i produktivnosti na radu. Projektima su bile obuhvaćene i adekvatne edukacije, primjerene po sadržaju i obimu, a sa fokusom na kvalitet usluga koje su predmetom projektnih zadataka. Navedeni projekti strukovnih udruženja, podržani od PMZ BiH, karakteristični su i po tome što se tokom implementacije stalno nastojalo postići maksimalnu sinergiju između kvaliteta rada, produktivnosti i pozitivnog efekta usluga za samog korisnika. Inovativne usluge, kao što su nove strategije suočavanja, grupe samopomoći, KBT tehnika, konkretan stručni rad sa porodicom korisnika, te adekvatne sestrinske usluge, svakako da čine veoma bitan doprinos kvalitetu i efikasnosti usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja.

Nadalje, uvidom u cjelokupnu dokumentaciju o provedenim projektima strukovnih udruženja, uočava se da je zadati vremenski okvir imao bitan uticaj na postignute rezultate, s obzirom na to da su udruženja, sa svojim partnerima, bila u prilici ipak objektivno sagledati određene modele usluga i njihove učinke. Poseban kvalitet provedenih aktivnosti vezan je i za visok stepen međusobnog povjerenja uspostavljenog između strukovnih udruženja i njihovih partnera, te u odnosu prema korisnicima usluga. S druge strane, oslobađanje stege profesionalne autonomije, a u cilju unaprjeđenja timskog rada i ukupnog djelovanja usmjerenog na oporavak korisnika, snažno podržava tezu da nema uspjeha u zaštiti mentalnog zdravlja bez multidisciplinarnog djelovanja.

Strukovna udruženja provedenim projektima, bez sumnje, pokazala su da njihova vizija i misija djelovanja jeste posve direktno naslonjena na potrebe sistema zdravstva, a da njihov stručni rad i kontinuirano stručno usavršavanje jesu osnova za unaprjeđenje usluga u zdravstvenom sistemu i povećanje stepena zadovoljstva korisnika tih usluga.

Motivacija i sposobnost strukovnih udruženja da se uhvate u koštac sa velikim izazovima, ali i da se iznesu sa zahtjevnim novinama u sistemu zdravstva pokazuje i njihovu snažnu opredijeljenost na putu uspostavljanja efikasnih i kvalitetnih službi za zaštitu mentalnog zdravlja.

Treba istaći da ishode uvođenja inovativnih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja treba stalno pratiti i nadzirati, putem odgovarajućih metoda. U tom slučaju, održivost takvih usluga je neupitna.


| 7

Politike, strategije, zakonski okvir i praksa mentalnog zdravlja u cijeloj evropskoj regiji prolaze kroz proces transformacije, stoga i Bosna i Hercegovina, putem nadležnih tijela, a saglasno ustavnoj podjeli vlasti, mora adekvatno pratiti te promjene, a što se uz podršku PMZ BiH, i čini.

Na kraju, treba potcrtati da bilo kakve novine u sistemu, moraju biti zasnovane na dokazima. U slučaju inovacija, koje su rezultat projektnih aktivnosti i saradnje sa strukovnim udruženjima, ovaj je uvjet u cijelosti zadovoljen.

Slijedom iznesenog, na veliko zadovoljstvo nadležnih ministarstava zdravstva, strukovna udruženja su pokazala da imaju sposobnost i kapacitet za daljnje razvijanje partnerskih odnosa, kako sa zdravstvenim ustanovama i organizacijama civilnog društva, tako i sa nadležnim ministarstvima. Vjerujemo da će se saradnja sa strukovnim udruženjima nastaviti i u narednom periodu, te da ovakvi modeli uvođenja inovativnih pristupa u radu, posebno zato što su testirani u određenom vremenskom okviru, imaju svoje opravdanje i, posljedično, donose konkretne rezultate.

Potpuno smo ubjeđeni da ovakav vid partnerske saradnje neminovno unosi novi kvalitet u kreiranje propisa, definiranje usluga i provođenje tih usluga u oblasti zaštite mentalnog zdravlja. Partnerska saradnja, utemeljena na naučno i stručno zasnovanim dokazima, te praćenju svih novina u razvoju struke, usmjerena je na jedini ispravan put, a to je potpuna zaštita prava i zdravlja korisnika zdravstvenih usluga.

U Sarajevu, 28.12.2017.godine

Prim. dr. Goran Čerkez Adisa Mehić, dipl. iur


PREDGOVOR

Ova publikacija je produkt velike aktivnosti Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini u njegovoj drugoj fazi implementacije, koja je imala za cilj poboljšanje kvaliteta i dostupnosti savremenih usluga usmjerenih na oporavak i podršku profesionalcima u efikasnom pružanju usluga korisnicima ustanova mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini. Federalno ministarstvo zdravstva i Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske zajedno sa Asocijacijom XY nastavilo je saradnju sa Vladom Švicarske u provođenju „Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, Faza II“ nakon završetka Faze I. Ovim Projektom su se implementirale aktivnosti predviđene Politikom i strategijom za zaštitu i unapređenje mentalnog zdravlja (2012 – 2020).

Osiguravanje pružanja inovativnih usluga kao jedan od većih rezultata PMZ BiH Faza II, posredstvom korištenja novih strategija suočavanja kod korisnika usluga MZ (tehnika za kontrolu anksioznosti, provođenje tehnike problem solvinga, restrukturacije negativnih automatskih misli, psihoedukacije, funkcionalne analize ponašanja; razvoj socijalnih vještina i unaprjeđenje kvaliteta socijalnih odnosa, percepcije emocija, sposobnosti izražavanja emocija, genograma sa teorijama obitelji i socijalna anamneza na temelju kućne posjete) napravilo je velike pomake u ostvarenju ishoda projekta. Ostvareni su svi planirani rezultati, dok se u određenim aktivnostima desilo i prekoračenje planiranih indikatora. Nove usluge uvedene ili poboljšane edukativnim projektima profesionalnih udruženja (grupe samopomoći, KBT tehnike, rad s porodicama i sestrinska dokumentacija) doprinijele su većem zadovoljstvu korisnika uslugama CMZ-a i skraćenju perioda do uspostavljanja dijagnoze, ali i boljim ishodima tretmana korisnika. Projekat je doprinio uvezivanju entitetskih profesionalnih udruženja koja imaju jednake misije djelovanja, kao i aktivnosti u radu, u jedinstveni program edukacije profesionalaca njihovih struka.

U samom startu osigurani su preduslovi timskog zalaganja za jednake ciljeve kao što je profesionalno usavršavanje, bolje razumijevanje problema određene struke, povećavanja timske efikasnosti i svijesti o zajedničkim interesima unutar organizacije i sl. Još jedan od skrivenijih ciljeva edukacije bio je i efikasniji i jači strukovni tim unutar oblasti mentalnog zdravlja, te uzajamna povezanost/bliskost struka.

Sam početak projektnih aktivnosti PMZ BiH Faza II započeo je procjenom potreba profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja, provedenom od strane četiri konsultanta iz oblasti psihijatrije, psihologije, socijalnog rada i sestrinstva. Ovi dokumenti su se fokusirali na prepoznavanje partnerskih udruženja i procjenu njihovih kapaciteta u smislu njihove motivacije i sposobnosti da sprovedu programe koji imaju za cilj da uvedu i pruže inovativne usluge u sklopu CMZ-ova. Analiza je prepoznala postojanje 47 profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja (lokalna, kantonalna, entitetska i na državnom nivou). U skladu sa kriterijima odabira (sposobnost razvoja, monitoringa i evaluacije učinaka edukativnog programa), 14 udruženja je izabrano u uži krug, tematski povezano i uvedeno u postupak izrade projektnog prijedloga u okviru četiri tematske oblasti.

Na osnovu rezultata analize potreba profesionalaca u CMZ-ovima o potrebnim edukacijama, u saradnji sa entitetskim ministarstvima zdravlja/zdravstva, odabrane su četiri edukativne oblasti za koje udruženja dostavljaju svoje prijedloge projekata i to:


| 9

1. MST – „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ (izrada i primjena sestrinske dokumentacije u CMZ-ovima);

2. Psiholozi - “Samopomoć u mentalnom zdravlju” (grupe samopomoći);

3. Psihijatri - “ Kognitivno - bihevioralne tehnike – potreba i primjena” (KBT intervencije);

4. Socijalni radnici - „Rad sa porodicama korisnika usluga centara za mentalno zdravlje“.

Predstavnici udruženja su u organizaciji PMZ BiH prošli dvodnevnu radionicu koja je imala za cilj jačanje kapaciteta udruženja za pisanje projektnih prijedloga. Na radionici su prisustvovala 26 predstavnika iz 14 udruženja. Predstavnici partnerskih udruženja dostavili su logički okvir koji je revidiran od strane PMZ BiH tima, potom i prijedlog projekta sa budžetom, nakon čega su održani zajednički sastanci sa predstavnicima PMZ-a u cilju finalizacije projektne prijave. Održana su ukupno 4 odvojena sastanka sa ukupno 15 predstavnika udruženja.

Nakon što su pripremljena, dostavljena i odobrena četiri (4) edukativna projekta profesionalnih udruženja iz oblasti mentalnog zdravlja, dodijeljeni su grantovi za realizaciju navedenih projekata i potpisani su ugovori o međusobnoj saradnji. Svaki projekat je imao nosioca kao i partnerske organizacije u realizaciji (najmanje jedna organizacija).

Sredstva su dodjeljivana u tranšama koje su se vezale za polugodišnje i godišnje izvještaje, što se u radu sa mladim organizacijama pokazalo vrlo korisno i motivirajuće u smislu usavršavanja njihovih kompetencija i znanja za primjene projekata i adekvatno izvještavanje.

Ključni rezultati svih projekata:

Novu vrstu usluge kroz navedene projekte dobilo je ukupno 3.712 osoba (1.762 M, 1.950 Ž) od čega je 3.451 osoba (1.670 M, 1.781 Ž) počela koristiti strategije suočavanja sa bolesti kao što je adekvatnije nošenje sa anksioznim i depresivnim simptomima, ostvarivanje ličnih ciljeva, ostvarivanje socijalnih kontakata, bolja uvezanost članova porodice i bolje nošenje sa emocionalnim problemima i/ili im je skraćeno vrijeme do uspostavljanja dijagnoze ili/i spriječeno pogoršanje bolesti, i uključen je 261 član porodica korisnika (92 M, 169 Ž):

• 502 korisnika usluga (222 M, 280 Ž) su počeli koristiti nove strategije suočavanja od planiranih 300 (ostvarenje za 66,66% više od ciljane vrijednosti);

• Uključen je 261 član porodice (92 M, 169 Ž) korisnika iz 52 porodice;

• Na 2.949 korisnika usluga (M-1.448, Ž-1.501), u prosjeku 74 osobe po centru, je primijenjena nova sestrinska dokumentacija (intervju i anamneza), gdje je prvi pregled dobilo 1.637 korisnika kod kojih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja dijagnoze i/ili sprječavanja pogoršanja bolesti u odnosu na 238 u početnom mjerenju.

Usluge se sada primjenjuju u 73 ustanove u Bosni i Hercegovini (71 CMZ: 38 u Federaciji Bosne i Hercegovine, 22 u Republici Srpskoj, 1 u Distriktu Brčko i 2 socijalne ustanove u Federaciji Bosne i Hercegovine).

Mjerenja prije i poslije primjene intervencije koji su dobijene kroz monitoring i evaluaciju u uključenim CMZ-ovima u BiH (primjenom različitih specifičnih testiranja, domaćih radova sa prikazima slučajeva, primjenom anketa, on site posjeta u CMZ-ovima, i sl.), a koja uključuju i kvalitativne metode, završena su i rezultati pokazuju da polaznici nastavljaju primjenu naučenih tehnika u najvećem broju, te čak ih, u slučaju medicinskih sestara, šire prenošenjem znanja na kolege koje nisu prošle direktnu obuku. Indikator pokazuje stalni


rast broja podržanih osoba u primjeni novih strategija suočavanja, za 6 mjeseci sa 357 na 502 korisnika (porast od 28,89%).

Zadovoljstvo korisnika uslugama mentalnog zdravlja u zajednici evidentiralo se kroz aktivnosti projekata udruženja putem CSQ upitnika (psihijatri, socijalni radnici, psiholozi), upitnika o zadovoljstvu korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija, kao i kvalitativnih podataka. Kvalitet usluga ocijenio je ukupno 451 korisnik:

• Prosječna ocjena zadovoljstva kod 309 korisnika na CSQ upitniku povećana je u odnosu na baseline (3,43) i iznosi 3,68 od 4 za usluge koje pružaju psiholozi, psihijatri i socijalni radnici.

• Usluge medicinskih sestara/tehničara ocijenila su 142 korisnika (73 kod kojih je primijenjena i 69 kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija) gdje zadovoljstvo iznosi 3,78 od 4 kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija.

Iskustva stečena kroz projekte:

Započelo se sa međuprofesionalnom saradnjom, razmjenom ekspertize i znanja među strukama, a u svrhu kreiranja što kvalitetnih prijedloga projekata za inovativne usluge.

Udruženja su osvijestila potrebu za jačanjem kapaciteta mentalnozdravstvenog osoblja, za osiguravanjem poboljšanja kvaliteta usluga i primjene modernih tehnika za oporavak pacijenata koje su nedostajale u formalnom obrazovanju.

Inovativni pristup u zajedničkom upoznavanju različitih strukovnih udruženja koja nisu imala prilike da se profesionalno povezuju i njihovo uključivanje u planiranje i provođenje intervencija. Udruženja su po prvi put potpisala memorandum o saradnji na međuentitetskim nivoima, kao i memorandum o međustrukovnim oblicima saradnje.

Inovacije za udruženja su pisanje projektnih aplikacija na zahtjevnijim nivoima i u skladu sa zadatim kriterijima, kao i osiguravanje dozvola za polaznike edukacija od strane menadžmenta institucija, što je posredno uticalo na jačanje kapaciteta za pisanje i apliciranje projekata prema drugim donatorima. Na ovaj način su se osigurale dugoročnije saradnje, te potaknula održivost poboljšavanja kvalitete usluga kroz buduće edukativne projekte.

Komponenti održivosti je dat veliki značaj, tako da su za sve planirane aktivnosti osigurani elementi održivosti kroz planove za dugoročniji monitoring i evaluaciju projektnih intervencija, ali i osiguravanje primjene na radnim mjestima od strane učesnika edukacije za svaku od profesija. Navedeni indikatori su uvršteni i u najnovije indikatore za praćenje kvalitete poboljšanja ishoda liječenja kroz saradnje projektnih komponenti.

Poteškoće u radu koje su registrovane u fazi planiranja projektne intervencije i koje su se pratile kontinuiranim uvidom u tok planiranja su sporost u usvajanju novih znanja u pisanju projektnih aplikacija, kao i zadovoljavanju zahtjevnije projektne aplikacije. U cilju prevazilaženja ovog problema osigurano je bolje planiranje ovih aktivnosti koje je predvidjelo više faza tokom same izrade projekta, te veći broj sastanaka i stručne pomoći od PMZ BiH.

mr. sci Irina Puvača


| 11

OSNOVNE INFORMACIJE

Ime organizacije: Udruženje „Medicinar“ Distrikt Brčko

Poštanska adresa: 76100 Distrikt Brčko Bosne i Hercegovine, Banjalučka br. 2

Telefon: 061 855 822

Fax: 049 218 524

E-Mail: [email protected]

Kontakt osoba za projekat: Salko Avdić

Partnerska organizacija 1: Savez med. sestara/tehničara Republike Srpske Sekcija medicinskih sestara i tehničara u oblasti mentalnog zdravlja Republike Srpske

Partnerska organizacija 2: Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara u Federaciji Bosne i Hercegovine „UMSTFBiH”

Projekat

Naziv projekta: “Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja”

Datum početka projekta: oktobar 2015

Predloženo trajanje projekta: 18 mjeseci

Finansije

Ukupni traženi iznos (lokalna valuta): 39.867,36 KM

Ukupni iznos iz drugih izvora (lokalna valuta):

Ukupni iznos agencije za implementaciju (lokalna valuta):

Ukupna vrijednost projekta (lokalna valuta): 39.867,36 KM

Navedena publikacija predstavlja završni izvještaj “Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja” za period oktobar 2015 - april 2017.godine

Nosilac projekta: Udruženje „Medicinar“ Distrikt Brčko

Partnerska udruženja: Savez medicinskih sestara/tehničara Republike Srpske ; Sekcija medicinskih sestara i tehničara u oblasti mentalnog zdravlja Republike Srpske, Banja Luka

Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara u Federaciji Bosne i Hercegovine „UMSTFBiH”, Sarajevo

Partneri su učestvovali u prikupljanju i obradi podataka i imali su obaveze periodičnog izvještavanja u skladu sa našim smjernicama, uz nadzore i mentorstvo od strane PMZ BiH.


SADRŽAJ

Strateški pregled i projekcija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

2. ISHODI POSTIGNUTI ZA PERIOD OKTOBAR 2015 - APRIL 2017 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

a) Brojem korisnika kod kojih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja konačne dijagnoze i stanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17

b) Brojem korisnika kod kojih je spriječeno pogoršanje bolesti . . . . . . . . . 18

3. DIREKTNI REZULTATI PREMA ISHODU POSTIGNUTI ZA PERIOD OKTOBAR 2015– APRIL 2017 . . . . 22

a) Direktni rezultat 1. - Izrađena sestrinska dokumentacija . . . . . . . . . . . . . 22

b) Direktni rezultat 2 - Edukovani profesionalci za primjenu sestrinske dokumentacije (sestrinska anamneza) . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

c) Direktni rezultat 3 - Edukovani profesionalci za primjenu sestrinske dokumentacije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

d) Direktni rezultat 4 - Primjena sestrinske dokumentacije u centrima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26


| 13

4. FINANSIJE I UPRAVLJANJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

5. NAUČENE LEKCIJE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

a) Primjeri dobre prakse . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

b) Prepreke i poteškoće. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

PRILOZI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

1. Objedinjene preporuke predstavnika resornih Ministarstava . . . . . . . . . 38

2. Izvještaj sa sastanka radne grupe-Brčko . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42

3. Sestrinska dokumentacija - anamneza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46

4. Sestrinska dokumentacija - intervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

5. Objedinjen izvještaj supervizijskih posjeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52

6. Upitnik o zadovoljstvu korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54

7. Rezultati upitnika korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

8. Rezultati upitnika korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

9. Konačan objedinjen upitnik juni 2016/ februar 2017 . . . . . . . . . . . . . . . . 59


STRATEŠKI PREGLED I PROJEKCIJA

Projektom „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ u I ciklusu edukacije bilo je obuhvaćeno 32 centra, dok je, u cilju postizanja podjednake zastupljenosti centara iz svih entiteta uključenih u edukaciju, u II ciklusu edukacija obuhvaćeno još 8 centara iz Republike Srpske tako da je konačan broj učesnika edukacije 40 centra na području Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja centara 24 su iz Federacije Bosne i Hercegovine, 15 iz Republike Srpske i 1 iz Distrikta Brčko. Svi učesnici edukacije bili su peer-to-peer edukatori i edukovali medicinske sestre/tehničare iz svojih centara za primjenu sestrinske dokumentacije / anamneza, intervju. Prema podacima na osnovu dostavljenih zadaća te uvidom u rad sestara/tehničara u CMZ došli smo do podatka da je 40 edukovanih profesionalaca kao peer edukatori educiralo dodatnih 98 medicinskih sestara/tehničara u Bosni i Hercegovini (38 iz Republike Srpske, 54 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 6 iz Brčko Distrikta). Tako da je krajnji broj edukovanih medicinskih sestara/tehničara u toku Projekta sa početnih 32 dostigao 138 edukovanih medicinskih sestara/tehničara.

Predviđena dva sastanka radne grupe za definisanje sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju održana su 26.10.2015. i 18.12.2015.u Sarajevu, hotel „Hollywood“. Radna grupa je po završenom drugom sastanku definisala sadržaj sestrinske dokumentacije i preporuke za uvođenje iste u zdravstveni sistem na nivou Bosne i Hercegovine. Treći, završni, sastanak radne grupe u proširenom sastavu, održan je 05.12.2016.godine, u Sali Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Distrikta Brčko na kojem su prezentovani prvi rezultati projekta „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ i doneseni važni zaključci usmjereni na definisanje narednih koraka kako bi se standardizovana sestrinska dokumentacija uvela u zdravstveni sistem i svakodnevnu praksu u centrima za mentalno zdravlje na nivou entiteta i Distrikta Brčko, ali i definisala jasna uloga agencija za akreditaciju. Prema podacima koje smo dobili od članova radne grupe za izradu novih standarda na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, a koje su bile dio ovog Projekta, Ljubice Ćuk i Melihe Hrustić, dostavile su komentar i na postojeći standard i dale prijedlog za dopunu standarda koji se odnosi na sestrinsku dokumentaciju. U Republici Srpskoj je u toku izrada novih standarda za akreditaciju Centara za mentalno zdravlje i prijedlog za uvrštavanje sestrinske dokumentacije je pismeno upućen ASKVI. Standarde Republike Srpske koristi i Distrikt Brčko.

Prva edukacija za 30 od 32 planirane medicinske sestre/tehničara održana je 31.03.-01.04.2016.god. u hotelu „Hollywood“-Sarajevo. Učesnici su usvojili potrebna znanja za primjenu sestrinske dokumentacije (anamneza, intervju). Druga edukacija za 32 od 40 planirane medicinske sestre/tehničara održana je 19.-20.05.2016. godine u hotelu „Fortuna“ – Banjaluka. Učesnici koji nisu prisustvovali prvom ciklusu edukacije su dobili potreban materijal i smjernice za zadaću, tj. rad na pilotiranju dokumentacije u svojim centrima, i na taj način završili edukaciju.

Rezultati rada su zadovoljili očekivanja predavača, cijeneći pozitivan stav učesnika o primjeni sestrinske dokumentacije/sestrinskih anamneza, intervjua. Učesnici su pozitivno ocijenili strukturu i organizaciju radionice.


| 15

Supervizija primjene sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju u okviru projekta provedena je u dva smjera, a prema utvrđenom planu i podrazumijevala je 13 on-site posjeta izabranim centrima i tromjesečno izvještavanja centara. Sestrinska dokumentacija se primjenjuje u svih 40 centara učesnika edukacije, a putem on-site posjeta utvrđeno je, zahvaljujući intervuisanju korisnika usluga, ali i članova multidisciplinarnog tima, da to dovodi do pružanja brže i kvalitetnije usluge korisnicima.

Prva tranša namijenjena za realizaciju Projektnih aktivnosti u drugih 6 mjeseci iznosila je 15.000,00 KM. S obzirom na dinamiku aktivnosti Udruženje Medicinar se obratilo „Asocijaciji XY“ za prijevremenu uplatu druge tranše u iznosu od 8.000,00 KM što je odobreno, te su sredstva Udruženju Medicinar i uplaćena.

Ukupni troškovi nastali u ovom periodu iznose 15.698,90 KM od čega je 14.998,89 KM nastalo i plaćeno iz prve tranše, a 700,01 KM nastalo, i plaćeno iz druge tranše (700,01 KM se odnosi na troškove angažovanja osoblja u periodu avgust – oktobar 2016. godine i to koordinatori Brčko i Sarajevo, asistent Banja Luka i računovođa).

Obzirom na sve poteškoće i prepreke koje su proizašle uslijed učestalih promjena u upravljačkoj strukturi UMSTFBiH partneri su uz međusobno poštovanje i uvažavanje ocijenili da je za projekat od izuzetne važnosti da se aktivnosti nastave te su jednoglasno i u duhu dobre saradnje sva tri udruženja, projekat nastavio sa novim nosiocem. Promjena nosioca projektnih aktivnosti uslovila je organizacijske poteškoće koje su nastale uslijed nerazumijevanja svojih obaveza i odgovornosti, od strane nosioca projekta. Navedene poteškoće su prevaziđene preraspodjelom odgovornosti i poštovanjem sve tri partnerske organizacije u realizaciji projektnih aktivnosti.


1. UVOD

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (PMZ BiH), Faza II, je nastavak Faze I Projekta mentalnog zdravlja. Direktni rezultat (output) su: ojačane kompetencije i vještine multidisciplinarnih timova za pružanje kvalitetnijih usluga mentalnog zdravlja. U saradnji sa sestrinskim udruženjima iz Bosne i Hercegovine, švicarski eksperti su podržali dalje jačanje sestrinskog kadra u mentalnom zdravlju kroz: podršku u razvoju sestrinske dokumentacije, podršku u ažuriranju kliničkih vodiča sa fokusom na sestrinsku praksu i pružanje treninga i/ili direktne podrške odabranim članovima sestrinskih udruženja u odnosu na primjenu sestrinske dokumentacije i upute za djelovanje u njihovom radu (Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini (PMZ BiH), Faza II).

Procjena kapaciteta profesionalnih udruženja i specifičnih potreba profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja, koja je realizovana u okviru Projekta mentalnog zdravlja Bosni i Hercegovini, rezultirala je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju i saradnji između navedenih udruženja (Aneks 1).

1. Udruženje „Medicinar“, Distrikt Brčko

2. Sekcija medicinskih sestara i tehničara u oblasti mentalnog zdravlja Republike Srpske (u okviru Saveza medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske)

3. Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine „UMSTFBiH“.

Memorandumom o saradnji definisane su zajedničke aktivnosti na projektu: „Jačanja sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“. Očekivani ishod projekta jesu ojačane kompetencije medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u Centrima za mentalno zdravlje za pružanje kvalitetnijih usluga i pravovremen pristup korisnicima. Pokazatelji uspjeha prema ishodu su broj korisnika kod kojih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja konačne dijagnoze i stanja i broj korisnika kod kojih je spriječeno pogoršanje bolesti. Projektom „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ u I ciklusu edukacije bilo je obuhvaćeno 32 centra, dok je, u cilju postizanja podjednake zastupljenosti centara iz svih entiteta uključenih u edukaciju, u II ciklusu edukacija obuhvaćeno još 8 centara iz Republike Srpske tako da je konačan broj učesnika edukacije 40 centra na području Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja centara 24 su iz Federacije Bosne i Hercegovine, 15 iz Republike Srpske i 1 iz Distrikta Brčko. Pored 40 edukovanih profesionalaca koji su prisustvovali edukaciji, zahvaljujući učesnicima edukacije kao peer edukatorima u njihovim centrima edukovano je još 98 medicinskih sestara/tehničara u Bosni i Hercegovini (38 iz Republike Srpske, 54 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 6 iz Distrikta Brčko). Tako da je krajnji broj edukovanih medicinskih sestara/tehničara u toku Projekta sa početnih 32 dostigao 138 edukovanih medicinskih sestara/tehničara.

Edukacija medicinskih sestara/tehničara za primjenu sestrinske dokumentacije u mnogome je utjecala na unaprjeđenje njihovih vještina za tehnike vođenje intervjua, definisanja sestrinske dijagnoze, ali i prepoznavanja stanja i poremećaja u vezi sa mentalnim zdravljem. Ove unaprijeđene vještine direktno utječu na intervencije planirane u okviru sestrinske njege čime su značajno ojačane kompetencije medicinskih sestara/tehničara u centrima. Veće kompetencije sestara/tehničara u centrima povećavaju mogućnost multidisciplinarnih timova za pružanje kvalitetnijih usluga mentalnog zdravlja.


| 17

2. ISHODI POSTIGNUTI ZA PERIOD OKTOBAR 2015 - APRIL 2017

Krajnji ishod projekta „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ podrazumijeva ojačane kompetencije medicinskih sestara i tehničara zaposlenih u CMZ-ovima za pružanje kvalitetnijih usluga i sveobuhvatnije zdravstvene njege korisnicima primjenom sestrinske dokumentacije.

Postizanje ishoda mjereno je:

a) Brojem korisnika kod kojih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja konačne dijagnoze i stanja

Od ukupno 2.949 korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija, prvih pregleda bilo je 1.637 ili 55,51% kod njih je skraćeno vrijeme do uspostavljanja konačne dijagnoze i stanja. Na osnovu intervjua sa članovima timova u okviru on site posjeta i analizom podataka dobijenih na osnovu intervjua i ankete o zadovoljstvu korisnika, a koji se odnosi na fokus grupe (korisnike kod kojih je korištena sestrinska dokumentacija i one kod kojih ista nije korištena) vrijeme uspostavljanja dijagnoze kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dijagnoza skraćeno je u prosjeku za 24 dana. Analizom tromjesečnih izvještaja zaključili smo da korisnici prilikom prvog intervjua sa medicinskom sestrom, u 92% slučajeva od 1.637 korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija, uspostave dobru terapijsku relaciju i „lakše“ pričaju o svom problemu zbog kojeg se javljaju u centar. Također, psihijatri u timovima izjasnili su se da, na osnovu podataka koje dobiju iz sestrinske anamneze, (pogotovo cijeneći činjenicu da po prvi put u okviru sestrinske anamneze one iznose svoju sestrinsku dijagnozu) usmjeravaju tok dalje dijagnostike i dodatnih pretraga koje korisnik treba obaviti. U periodu 3-5 dana do kada korisnik posle prvog intervjua sa sestrom najčešće čeka na prvi pregled, mogućnost da se svi potrebni dalji pregledi i analize na vrijeme provjere i zakažu termini dovodi do skraćivanja vremena na uspostavljanje konačne dijagnoze. Također navode da je sestrinska anamneza jako značajna jer u mnogome definiše radnu dijagnozu, koja u periodu do 24 dana postaje konačna dijagnoza i omogućava kvalitetan tretman usmjeren na postizanje prolongiranog oporavka kod korisnika.

Analiza intervjua i ankete o zadovoljstvu korisnika na uzorku od 142 korisnika (73 za koje se primjenjuje i 69 za koje se ne primjenjuje sestrinska dokumentacija) pokazuje veće zadovoljstvo kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija u odnosu na korisnike kod kojih nije primijenjena u odnosu na: brzinu i način dobijanja stručne pomoći, kvalitet dobijene usluge i ispunjenja potreba. Korisnici kod kojih je primijenjena


sestrinska dokumentacija ističu da su odmah obavili razgovor sa sestrom, da nisu čekali 5-7 dana da razgovaraju sa doktorom, da je doktor na prvom razgovoru znao koji je njihov problem i da je već imao plan za dalji tretman, kao i da su medicinske sestre već imale dogovorene termine na predložene pretrage i analize koje je dodatno trebalo uraditi. Također navode da su već poslije 20 dana od početka primjene terapije osjećali bolje.

Korisnici kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija na prvi pregled čekali su u prosjeku 7 dana, nisu imali zakazane termine za dodatne pretrage pa su za iste morali sami da zovu da se zakažu i na iste su u prosjeku čekali i preko 30 dana, što je uticalo da korisnici duže čekaju na uspostavljanje krajnje dijagnoze i definisanje potrebnih intervencija za uspostavljanje prolongiranog oporavka kod korisnika.

b) Brojem korisnika kod kojih je spriječeno pogoršanje bolesti

Od ukupno 2949 korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija bilo je 1.312 ili 44,49 % korisnika koji su već u tretmanu u centrima i kod njih je spriječeno pogoršanje bolesti uvođenjem brže i kvalitetnije usluge. Ovi korisnici su najvećim dijelom lica sa hroničnim poremećajima u mentalnom zdravlju, što potvrđuje i podatak da je veliki broj korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija sa dijagnozom F20-29 (Psihoze), njih 30,93%.

• Stabilnost stanja (odsustvo pogoršanja bolesti) korisnika mjereno je brzinom dobijanja usluge i zadovoljstvom korisnika. Svi korisnici koji su već bili u tretmanu u centrima ili 100%, za koje je primijenjena sestrinska dokumentacija, istakli su da su zadovoljni brzinom kojom su dobili sve potrebne usluge ne samo u okviru Centara, već i u ostalim službama zdravstvene i socijalne zaštite gdje je to bilo potrebno. Istakli su da im je jako značajno što nisu uvijek morali kod doktora na pregled, kao i da je doktor uvijek imao potrebne informacije o njihovom zdravstvenom stanju, a da su oni „lakše“ pričali o svojim problemima sestrama jer su sestre bile „jako ljubazne i razumne“ i nisu ih prisiljavale da pričaju ono o čemu ne žele pričati. Svi su visokim ocjenama ocijenili pristup, tretman i kvalitet dobijene usluge u centrima. Navedeni podaci dobijeni su iz ponovljenih intervjua sa korisnicima i u toku on-site posjeta, također putem intervjua sa korisnicima.

• Analizom domaćih zadaća dobili smo važne komentare korisnika, a koje se odnose na: “konačno se neko bavio sa mnom“, „meni je lakše pričati sa sestrom, njoj mogu sve reći, kod doktora se nekad zbunim“, „dobro je što je doktor znao moj problem, i nisam morao ponovo da mu pričam, već je samo tražio još neke informacije“, „lijepo sam se ispričao sa sestrom, iako sam bio jako zbunjen dolaskom u centar i znam kome ću se opet obratiti“, „sestra je bila razumna i nije me puno zapitkivala, vidjela je da ne mogu puno pričati, ali kao da je znala šta će me pitati, i ja sam izašla zadovoljna iako nisam vidjela doktora“.


| 19

Od 73 korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija, u okviru on-site posjeta i mjereno zadovoljstvo korisnika njih 69 ili 95% istakli su da su zadovoljni brzinom dobijanja usluga u centrima, dok je njih 71 ili 97% istaklo da su zadovoljni kvalitetom dobijenih usluga. Kod korisnika kod kojih nije primjenjivana sestrinska dokumentacija, njih 69 u okviru on-site posjeta centrima, njih 25 ili 36% je istaklo da su zadovoljni brzinom dobijanja usluge, dok je njih 31 ili 45% istaklo da su zadovoljni kvalitetom dobijenih usluga (analiza upitnika o zadovoljstvu korisnika). Iz navedenog je primjetno da kad se primjeni sestrinska dokumentacija zadovoljstvo brzinom usluge se povećava na 95% dok je kod onih gdje nije primijenjena to zadovoljstvo 36%.

Zapažanja članova timova centara su da se uvođenjem sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju dolazi do iscrpnijih anamnestičkih podataka nakon čega se svi članovi tima upoznavaju sa kompletnom psihopatologijom korisnika. Također prikupljeni podaci, dobijeni sestrinskom dokumentacijom, služe im za procjenu zdravstvenog stanja korisnika i izradu plana sestrinske njege usmjerene ka ostvarivanju zadatih ciljeva za postizanje prolongiranog oporavka korisnika.

Analiza prvog izvještajnog perioda juni 2016. / februar 2017. za primjenu sestrinske dokumentacije je rezultirala podatkom da od 40 centara koji su prošli edukaciju svi primjenjuju sestrinsku dokumentaciju (Grafikon 1.). U prvom izvještajnom periodu 37 centara je primjenjivalo sestrinsku dokumentaciju dok 3 centra (Višegrad, Srebrenica i Zavidovići) iz određenih razloga istu nisu primjenjivali, ali su bili kontaktirani putem telefona i Skype konferencije, te im su im pružene sugestije za prevazilaženje aktuelne problematike i pružena sva potrebna pomoć od strane supervizora i koordinatora projekta te su i oni uvrstili sestrinsku dokumentaciju u svakodnevni rad sa svojim korisnicima.

Grafikon 1: Procentualni prikaz primjene sestrinske dokumentacije u CMZ

100%

80%

60%

40%

20%

0%Primjenjuje

dokumentacijuNe primjenjuje dokumentaciju

100%

80%

60%

40%

20%

0%Pol

49,10% 50,90%Muško

Žensko


Ukupan broj korisnika kojima je primijenjena sestrinska dokumentacija je 2.949 ili u prosjeku 74 po Centru. Od ukupnog broja 1.448 ili 49,1% osoba muškog pola i 1.501 ili 50,9% osobe ženskog pola. (Grafikon 2.)

Najveći broj korisnika je starosne dobi između 41-65 godina njih 1419 ili 48,11%, a najzastupljenije ulazne dijagnoze kod korisnika kojima je urađena sestrinska dokumentacija su: F20 (30,93%), F32 (29,12%) i F40-48 (25%).

Grafikon 2.: Procentualni prikaz korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija prema polu

Analiza korisnosti primjene sestrinske dokumentacije provedena je putem intervjua i ankete o zadovoljstvu korisnika na uzorku od 142 korisnika (73 za koje se primjenjuje i 69 za koje se ne primjenjuje sestrinska dokumentacija). Anketa je podrazumijevala 7 pitanja. Pitanja su se odnosila na brzinu i način dobijanja stručne pomoći, kvalitet dobijenih usluga, u kojoj su mjeri dobijene usluge zadovoljile očekivanja korisnika, komunikativnost i susretljivost zaposlenika kao i s kim je ostvaren prvi kontakt u centru i da li bi drugima preporučili usluge centra. Za pitanja koja se odnose na zadovoljstvo dobijenim uslugama i komunikativnost i susretljivost zaposlenika korištena je skala od 1-4 (od 1-4 / nijedna do skoro sve potrebe zadovoljene), dok su korisnici na ostala pitanja odgovarali sa DA ili NE.

Rezultati ankete, koji osiguravaju podatke o postizanju ishoda, ukazuju da:

1. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su zadovoljniji brzinom i načinom dobijanja stručne pomoći (69 ili 95% korisnika sa primijenjenom dokumentacijom u odnosu na 25 ili 36% korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija).

2. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su zadovoljniji kvalitetom dobijene usluge (71 ili 97% korisnika sa primijenjenom dokumentacijom u odnosu na 31 ili 45% korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija).

3. Kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija skoro sve potrebe su zadovoljene (69 ispitanika ili 95% su dali ocjenu 4, dok je kod korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija tek 23.1% osoba smatralo da su sve njihove potrebe zadovoljene).

100%

80%

60%

40%

20%

0%Primjenjuje

dokumentacijuNe primjenjuje dokumentaciju

100%

80%

60%

40%

20%

0%Pol

49,10% 50,90%Muško

Žensko


| 21

4. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su dali najveću ocjenu za komunikativnost i susretljivost zaposlenika (64 ispitanika ili 88,88% je dalo ocjenu 4 dok su korisnici kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija prilično zadovoljni komunikacijom i susretljivošću - 22 ispitanika ili 31,88% je dalo ocjenu 4).

5. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija većinom nisu ranije bili korisnici usluga centra 42 ili 58,33% ( od njih 39 ili 92,85% ispitanika ističe pozitivan stav prema načinu na koji su ostvarili prvi kontakt sa medicinskom sestrom/tehničarem i susretljivost i profesionalnost u postizanju poboljšanja u njihovom zdravstvenom stanju)

6. I jedni i drugi korisnici su prvi kontakt ostvarili sa medicinskom sestrom/tehničarem i većinom bi preporučili usluge centara drugim osobama (70 ili 97,22% ispitanika sa primijenjenom dokumentacijom i 62 ili 89,85% korisnika kod kojih dokumentacija nije primijenjena).

Komparacija analize rezultata obavljenih intervjua i popunjenih upitnika o zadovoljstvu korisnika prikazana je grafikonom 3.

Grafikon 3.: Komparacija analize intervjua i upitnika korisnika

100%

80%

60%

40%

20%

0%

Korisnici kod kojih je primijenjena dokumentacija

Korisnici kod kojih nije primijenjena dokumentacija

1. 2. 3. 4. 5. 6.


3. DIREKTNI REZULTATI PREMA ISHODU POSTIGNUTI ZA PERIOD OKTOBAR 2015– APRIL 2017

a) Direktni rezultat 1. - Izrađena sestrinska dokumentacija

Da bismo postigli očekivane ishode, u prvom dijelu projektne aktivnosti su bile usmjerene na formiranje radne grupe za definisanje sadržaja sestrinske dokumentacije (anamneza, intervju), a u skladu sa logičkim okvirom Projekta. Projektnim prijedlogom je predviđeno da radnu grupu čine: predstavnici entitetskih ministarstava zdravstva (Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Distrikta Brčko), predstavnici udruženja potpisnika Memoranduma o saradnji, vođa radne grupe koordinator projekta, dva člana Agencije upravljanja kvalitetom (AKAZ i ASKVA kao gosti) i dva predstavnika švajcarskih konsultanata (jedan koji se bavi edukacijom u sestrinstvu i jedan sa iskustvom kliničke prakse). U skladu sa predviđenim učesnicima radne grupe upućen je zahtjev za imenovanje članova radne grupe entitetskim ministarstvima. Ispred resornih ministarstava imenovani su sljedeći predstavnici:

• Federalno ministarstvo zdravstva Federacije Bosne i Hercegovine – Ivanka Franjić

• Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske - dr. Andrea Subotić Popović

• Odjela za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko – dr. Zlata Paprić

Za potrebe učešća u provođenju projektnih aktivnosti, od učesnika partnerskih udruženja koju su angažovani za realizaciju Projektnih aktivnosti tražena je saglasnost od strane udruženja/udruge koju predstavljaju. Saglasnost su dostavila četiri člana radne grupe i učesnika u realizaciji projektne aktivnosti i koordinatora projekta, i to:

• Meliha Hrustić, dipl. med. sestra (Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine)

• Dijana Nikolić, med. sestra (Udruženje Medicinar-Distrikt Brčko)

• Dejan Milanović, dipl. med. tehničar (SMST-RS-Sekcija sestara u mentalnom zdravlju) i

• Sanja Gidumović, dipl. med. sestra (SMST-RS-Sekcija sestara u mentalnom zdravlju)

• Ljubica Ćuk, mr. sestrinstva (Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara Federacije Bosne i Hercegovine)


| 23

Radna grupa, u skladu sa logičkim okvirom, održala je dva radna, jednodnevna sastanka, u hotelu “Hollywood”-Sarajevo, na kojima je dogovoren sadržaj sestrinske dokumentacije i preporuke za uvođenje iste u zdravstveni sistem na nivou entiteta u Bosni i Hercegovini. Prije same realizacije prvog sastanka, predstavnici udruženja potpisnika memoranduma trebali su prikupiti postojeću dokumentaciju iz CMZ–ova koji su planirani za učešće u Projektnim aktivnostima i od strane Švajcarskih konsultanata. Od 32 Centra postojeću sestrinsku dokumentaciju dostavila su četiri Centra. Primjeri dokumentovanja sestrinskog procesa od strane Švajcarskih konsultanata su izostali cijeneći različitosti konteksta u kojem radimo, ali su usmenim putem informisali članove radne grupe o načinu dokumentovanja sestrinskog intervjua i anamneze u njihovom zdravstvenom sistemu. U skladu sa Projektnim prijedlogom postojeća dokumentacija iz Centara je prikupljena u prvoj polovini oktobra mjeseca 2015. godine. Predviđena dva sastanka radne grupe za definisanje sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju održana su 26.10.2015.i 18.12.2015. u Sarajevu, hotel „Hollywood“. Sastanak radne grupe, drugi od dva planirana, održan je 18.12.2015.godine, u Sarajevu, hotel „Hollywood“ .Sastanku druge radne grupe prisustvovali su: Nicole Zangrando profesorica i voditeljica postdiplomskih studija, Haute Ecole ARC, Ivanka Franjić predstavnik Ministarstva zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine, Zlata Paprić Prim. dr., Odjeljenje za zdravstvo i ostale usluge Vlade Distrikta Brčko, Melka Mecvajler, menadžer za edukaciju, AKAZ, Irina Puvača, projektna službenica, XY/PMZ, Selma Mehmedlić-Džonlić, projektna službenica, XY/PMZ, Ljubica Ćuk, mr. sestrinstva, koordinator projekta, Meliha Hrustić, dipl. med. sestra (CZMZ Tuzla), Sanja Gidumović, dipl. med. sestra (CZMZ Banjaluka), Dejan Milanović, vođa radne grupe (CZMZ Doboj) i Dijana Nikolić, medicinska sestra (CZMZ Distrikt Brčko). Sastanku radne grupe, iz opravdanih razloga, nisu prisustvovali predstavnici Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite Republike Srpske i predstavnik sektora za akreditaciju i kvalitet, JU ASKVA. Vođa radne grupe, Meliha Hrustić, dipl. med. sestra, je sastanak vodila u skladu sa predloženim dnevnim redom.

Rad prisutnih članova radne grupe bio je usmjeren na:

• sadržaj sestrinske dokumentacije i

• preporuke za uvođenje iste u zdravstveni sistem na nivou entiteta u Bosni i Hercegovini.

Zaključci drugog sastanka radne grupe bili su:

1. Nacrt dokumenta-sestrinska anamneza i sestrinski intervju predstavljen je članovima radne grupe i nakon diskusije i određenih izmjena u dokumentima po preporuci isti su jednoglasno usvojeni i data je preporuka da takvi budu predstavljeni učesnicima edukacije projekta.

2. Dokument- sestrinska anamneza i intervju dostaviti svim članovima radne grupe u el. obliku. Predstavnici resornih ministarstava da dostave definisani prijedlog za uvođenje sestrinske dokumentacije (anamneza, intervju) u zdravstveni sistem na nivou Bosne i Hercegovine do 15.01.2016. god.

Predstavnici resornih ministarstava dostavili su smjernice/prijedlog za uvođenje u zdravstveni sistem na nivou Bosne i Hercegovine, u predviđenom vremenskom periodu i sadrže sljedeće preporuke po entitetima (Aneks 2).


Treći, završni, sastanak radne grupe u proširenom sastavu, održan je 05.12.2016. godine, u Sali Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Distrikta Brčko na kojem su prezentovani prvi rezultati projekta „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ i doneseni važni zaključci usmjereni na definisanje narednih koraka kako bi se standardizovana sestrinska dokumentacija uvela u zdravstveni sistem i svakodnevnu praksu u centrima za mentalno zdravlje na nivou entiteta i Distrikta Brčko, ali i definisala jasna uloga agencija za akreditaciju. (Aneks 3).

b) Direktni rezultat 2 - Edukovani profesionalci za primjenu sestrinske dokumentacije (sestrinska anamneza)

Projektom: „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ prvim ciklusom radionica bila su obuhvaćena 32 Centra za zaštitu mentalnog zdravlja na području Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja centara koja su obuhvaćeni projektom 22 su iz Federacije Bosne i Hercegovine, 9 iz Republike Srpske i 1 iz Distrikta Brčko. Obzirom na različitu zastupljenost Centara na nivou entiteta, a u okviru 32 Centra koja su se prva prijavila, osigurala učešće i učestvovala u prvom ciklusu edukacija u okviru projektu, u drugoj fazi projekta obezbijeđena su sredstva (sufinansiranje Projekta od strane PMZ u BiH) za učešće još 8 Centara iz Republike Srpske, u cilju postizanja jednakosti i sveobuhvatnosti projekta.

Prva dvodnevna radionica održana je u periodu 31.03.-01.04.2016. godine u Sarajevu, hotel “Hollywood”. Učesnicima je proslijeđen poziv za učešće. Od planirana 32 učesnika radionici prisustvovalo 30 učesnika. Učesnici CZMZ Lukavac i Trebinje iako su potvrdili učešće iz opravdanih razloga nisu prisustvovali, ali su tražili da im se dostavi sestrinska dokumentacija (anamneza/intervju) kako bi istu pilotirali u matičnim CZMZ. Telefonskim putem koordinator projekta Ljubica Ćuk je iste uputila u sadržaj dokumentacije i potrebu da pilotiraju po 5 primjeraka oba dokumenata, što su imenovani razumjeli i primili u svojstvu domaće zadaće koja je delegirana i ostalim učesnicima radionice.

Od 30 učesnika edukacije bilo je prisutno 26 žena i 4 muškarca (Aneks 4). Predavači na edukaciji: Nicole Zangrando i Marielle Mancuso-švicarske konsultantkinje i predstavnici udruženja partnera na Projektu: Sanja Gidumović, Dejan Milanović, Meliha Hrustić i Dijana Nikolić čije je učešće osigurano pozivom .

Prvi dan dvodnevne radionice trajao je od 10:30-17h i sadržavao je: uvodnu riječ, teorijska predavanja na teme: ”Dokumentovanje sestrinskog procesa”-Sanja Gidumović, “Pisana dokumentacija-koristi i odgovornosti”- Nicole Zangrando i „Osnovi intervjua- pristup i tehnike“- Nicole Zangrando i Marielle Mancuso, igranje uloga prema zadatim prikazima slučajeva, vježbanje: pristup i tehnike na osnovu obrasca zapažanja i prezentacija grupnog rada. Formirano je 5 mješovitih grupa po 6 učesnika. Rad u grupama pratili su predavači-predstavnici udruženja partnera u Projektu. Dinamika grupnog rada bila je odlična. Rezultati rada u grupi ispunili i zadovoljili očekivanja predavača. Drugi dan dvodnevne radionice


| 25

trajao je od 9-16:30h i sadržavao je predstavljanje dokumenata-sestrinska anamneza i sestrinski intervju, rad u grupama na osnovu prezentovanih dokumenata-sestrinski intervju/anamneza. Rad u grupama pratili su predavači-predstavnici udruženja partnera u Projektu. Dinamika grupnog rada bila je odlična. Rezultati rada u grupi ispunili i zadovoljili očekivanja predavača. Diskusijom na velikoj grupi učesnici ponudili konstruktivne sugestije za poboljšanje izgleda i sadržaja prezentovane sestrinske dokumentacije. Učesnici edukacije dobili domaći zadatak da urade po 5 primjera oba dokumenta u matičnim Centrima na svojim korisnicima usluga i na sljedećoj radionici prikažu primjenljivost definisane sestrinske dokumentacije.

c) Direktni rezultat 3 - Edukovani profesionalci za primjenu sestrinske dokumentacije

Druga dvodnevna radionica održana je u periodu 19 – 20.05.2016. godine u Banja Luci, u hotel “Fortuna”. Učesnicima je proslijeđen poziv za učešće. Od planiranih 40 učesnika radionici je prisustvovalo 32 učesnika, određen broj učesnika, iz opravdanih razloga, nije bio u mogućnosti prisustvovati drugom ciklusu edukacije. Njihova motivacija time nije umanjena, jer su svi učesnici, i oni koji su prisustvovali edukaciji, ali i oni koji su bili spriječeni da prisustvuju drugom ciklusu edukacije, uradili domaću zadaću koja im je predočena na kraju prvog ciklusa edukacije održane u Sarajevu. Pilotirali su po 5 primjeraka oba dokumenata (sestrinskih anamneza/intervju). Od 32 učesnika edukacije bilo je prisutno 27 žena i 5 muškarca (Aneks 4). Predavači na edukaciji: Nicole Zangrando i Marielle Mancuso – švicarske konsultantkinje i predstavnici udruženja partnera na Projektu: Sanja Gidumović, Dejan Milanović, Meliha Hrustić i Dijana Nikolić čije je učešće osigurano pozivom.

Radionica je trajala dva dana i imala je definisanu agendu. Prvi dan dvodnevne radionice trajao je od 10 do 17h i sadržavao je: Sintezu rada obavljenog od marta, razgovori, feed-back cijele grupe vezano za lakoće/poteškoće s kojima se susrelo – Nicole Zangrando i Marielle Mancuso, slučajevi koje su pripremili učesnici prema uputama (zadaća sa i ciklusa edukacija) - edukatori i švajcarski konsultanti i igranje uloga koje su pripremili Marielle, Nicole i Dominique - prave analizu na osnovu formulara na kojem se radilo u martu na i ciklusu edukacije (alternativna rješenja, postavljanje potpitanja). Dinamika grupnog rada bila je odlična. Važno je napomenuti da su svi učesnici edukacije pilotirali sestrinsku dokumentaciju u svojim centrima i uradili po 5 i više primjeraka domaće zadaće. U prvom dijelu prvog dana radionice svaki učesnik je, pojedinačno, prezentovao rezultate svojih domaćih zadaća. Također učesnici koji su bili opravdano odsutni putem maila dostavili su po 5 primjeraka urađene zadaće sa svojim zapažanjima. Rezultati rada su ispunili i zadovoljili očekivanja predavača, cijeneći pozitivan stav učesnika o primjeni sestrinske dokumentacije/sestrinskih anamneza, intervjua, onima koji prihvataju definisane strukture/izgleda dokumentacije i motivaciji da se sve eventualne poteškoće u primjeni (nedostatak prostora za adekvatno vođenje sestrinskog intervjua i definisanje anamneze i otpori članova tima) koje su uočene pilotiranjem sestrinske dokumentacije poslije i ciklusa edukacije prevaziđu i da ovako definisana sestrinska dokumentacija bude standardizovana jer je to „prvi put u sestrinstvu


Bosne i Hercegovine da sestre u mentalnom zdravlju imaju jednoobraznu dokumentaciju“ kako su naveli učesnici.

Svi učesnici edukacije bili su peer-to-peer edukatori i edukovali medicinske sestre/tehničare iz svojih centara za primjenu sestrinske dokumentacije / anmneza, intervju. Analizom dobijenih podataka učesnika koji su dostavili domaću zadaću putem e-maila i komentarima učesnika edukacije u okviru grupnog rada, pored 40 edukovanih profesionalaca koji su prisustvovali edukaciji, zahvaljujući učesnicima edukacije kao peer edukatorima u njihovim centrima edukovano je još 98 medicinskih sestara/tehničara u Bosni i Hercegovini (38 iz Republike Srpske, 54 iz Federacije Bosne i Hercegovine i 6 iz Distrikta Brčko). Tako da je krajnji broj edukovanih medicinskih sestara/tehničara u toku Projekta sa početnih 32 dostigao 138 edukovanih medicinskih sestara/tehničara.

Također analizom domaćih zadaća dobili smo važne komentare korisnika kao krajnjih korisnika, a koje se odnose na: “konačno se neko bavio sa mnom“, „meni je lakše pričati sa sestrom, njoj mogu sve reći, kod doktora se nekad zbunim“, „dobro je što je doktor znao moj problem, i nisam morao ponovo da mu pričam, već je samo tražio još neke informacije“, „lijepo sam se ispričao sa sestrom, iako sam bio jako zbunjen dolaskom u centar i znam kome ću se opet obratiti“, „sestra je bila razumna i nije me puno zapitkivala, vidjela je da ne mogu puno pričati, ali je kao da je znala šta će me pitati, ali ja sam izašla zadovoljna iako nisam vidjela doktora“

Važno je napomenuti da su učesnici istakli potrebu ovakve edukacije i za sve ostale centre u Bosni i Hercegovini koji nisu prošli edukaciju, za sve sestre u mentalnom zdravlju, cijeneći je vrlo korisnom i sa aspekta stjecanja potrebnih znanja ali i sa aspekta razmjene iskustava koji su značajni za pronalaženja rješenja za određene poteškoće u radu i organizacije sestrinske profesije.

Drugi dan dvodnevne radionice trajao je od 9 do 13h i sadržavao je predstavljanje sinteze (Nicole i Marielle) na osnovu usvojenih elemenata nakon i ciklusa edukacija, teorijsko predavanje o postupku postavljanja sestrinske dijagnoze i primjer plana njege od strane Melihe Hrutić, edukatorice i predstavljanje aktivnosti evaluacije i pružanja podrške na radnom mjestu učesnicima(program supervizije). Dinamika grupnog rada bila je odlična. Posebno treba istaći zainteresovanost, ali i istovremenu zabrinutost za definisanje sestrinske dijagnoze, obzirom da se ona kao takva prvi put ostavlja u pisanom tragu. Edukatori su pojasnili način definisanja sestrinske dijagnoze, koja je usmjerena na činjenicu da je sestrinska dijagnoza opisna dijagnoza i da se razlikuje od ljekarske i pružili podršku učesnicima kroz dostupnost za adekvatnu pomoć svaki put kada u radu naiđu na prepreku u postavljanju sestrinske dijagnoze i dostavljanje edukativnog materijala koji daje potrebna znanja u vezi sa definisanjem sestrinske dijagnoze. Rezultati rada u grupi ispunili i zadovoljili očekivanja predavača. Učesnici su pozitivno ocijenili strukturu i organizaciju radionice.


| 27

d) Direktni rezultat 4 - Primjena sestrinske dokumentacije u centrima

Supervizija primjene sestrinske dokumentacije/anamneza, intervjua (Aneks 5) u okviru projekta „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ provodila se u dva smjera:

a) On-site posjete

Od ukupno 40 Centara za zaštitu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, koji su prošli ili bili polovično prisutni u edukaciji „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ u okviru koje su upoznati i edukovani o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza, intervjua, 30% njih, metodom slučajnog odabira, bilo je uključeno u on site posjete/supervizije primjene (13 Centara iz oba entiteta i Distrikta Brčko). On site posjete bile su realizovane u periodu od oktobra 2016 do februara 2017 godine. U skladu sa definisanim planom on site posjete su realizovane u sljedećim Centrima:

• Zenica, Bihać , Sarajevo Novi Grad, Vitez, Travnik, Tuzla i Brčko (Aneks 6)

• Trebinje i Široki Brijeg, Derventa ,Modriča, Doboj, Banjaluka (Aneks 7)

Navedenim Centrima posjete su bile unaprijed najavljene. U skladu se izvještajima iz on-site posjeta svi članovi tima bili su prisutni supervizijskim posjetama izuzev specijalizanta iz neuropsihijatrije u CMZ Bihać. Svi centri u svom radu primjenjuju sestrinsku dokumentaciju. Obzirom da su medicinske sestre/tehničari edukovali svoje kolege na radnom mjestu o primjeni sestrinske dokumentacije, sve sestre u svom radu primjenjuju sestrinsku dokumentaciju. Najčešće se sestrinska dokumentacija primjenjuje kod korisnika koji prvi put dolaze u centar, ali navode da su sestrinski intervju primjenjivali i kod korisnika sa hroničnim poremećajima u mentalnom zdravlju. Zapažanja članova timova centara su da se uvođenjem sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju dolazi do iscrpnijih anamnestičkih podataka nakon čega se svi članovi tima upoznaju sa kompletnom psihopatologijom korisnika. Također prikupljeni podaci, dobijeni sestrinskom dokumentacijom, služe im za procjenu zdravstvenog stanja korisnika i izradu plana sestrinske njege usmjerene ka ostvarivanju zadatih ciljeva za postizanje prolongiranog oporavka korisnika. Medicinskim sestrama/tehničarima sestrinska dokumentacija olakšava rad sa korisnicima: “Lakše mi je započeti razgovor kad imam strukturu pitanja kojima se vodim prilikom vođenja intervjua i lakše mi je dati svoja zapažanja kada se vodim sestrinskom dokumentacijom”. Supervizori su direktnim uvidom u primijenjenu sestrinsku dokumentaciju utvrdili da se dosljedno i kvalitetno primjenjuju stečena znanja o primjeni sestrinske dokumentacije, te se kvalitet iste može cijeniti kao potpun. Poteškoće u primjeni, koje su naveli, odnose se na nedostatak prostora, vremena i kadra. Supervizori su sugerisali da se koriste raspoloživi prostori, da ne mora da postoji soba direktno namijenjena za to već da se mogu koristiti trenutno raspoložive prostorije, da vrijeme nije ograničeno te da dokumentaciju mogu u više navrata popuniti, a kada je u pitanju kadar da je do u nadležnosti menadžmenta te da izvještajima o primjeni sestrinske dokumentacije i koristima koje su usmjerene na oporavak korisnika ukažu na svoje potrebe za kadrom. (Aneks 8)


U toku on site posjeta mjerilo se zadovoljstvo korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija u definisanju dijagnoze, primjenom upitnika o zadovoljstvu (Aneks 9) i direktnim razgovorom/intervjuom sa korisnicima (najmanje 5 upitnika po Centru). Za potrebe evaluacije primjene sestrinske dokumentacije, kada je riječ o mjerenju zadovoljstva korisnika, radilo se po principu „fokus grupa“ (grupa korisnika kojima je primjenjivana sestrinska dokumentacija i grupa korisnika kojima nije primjenjivana sestrinska dokumentacija) u cilju komparacije dobijenih podataka. Urađena su 73 upitnika sa korisnicima kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija i 69 upitnika sa korisnike kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija, nakon čega je urađena analiza istih (Aneks 10 i 11). Analizom upitnika korisnika utvrđeno je sljedeće:

1. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su zadovoljniji brzinom i načinom dobijanja stručne pomoći (69 ili 95% korisnika sa primijenjenom dokumentacijom u odnosu na 25 ili 36% korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija).

2. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su zadovoljniji kvalitetom dobijene usluge (71 ili 97% korisnika sa primijenjenom dokumentacijom u odnosu na 31 ili 45% korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija).

3. Kod korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija skoro sve potrebe su zadovoljene (69 ispitanika ili 95% su dali ocjenu 4, dok je kod korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija tek 23.1% osoba smatralo da su sve njihove potrebe zadovoljene).

4. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija su dali najveću ocjenu za komunikativnost i susretljivost zaposlenika (64 ispitanika ili 88,88% je dalo ocjenu 4 dok su korisnici kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija prilično zadovoljni komunikacijom i susretljivošću - 22 ispitanika ili 31,88% je dalo ocjenu 4).

5. Korisnici kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija većinom nisu ranije bili korisnici usluga centra 42 ili 58,33% ( od njih 39 ili 92,85% ispitanika ističe pozitivan stav prema načinu na koji su ostvarili prvi kontakt sa medicinskom sestrom/tehničarem i susretljivost i profesionalnost u postizanju poboljšanja u njihovom zdravstvenom stanju)

6. I jedni i drugi korisnici su prvi kontakt ostvarili sa medicinskom sestrom/tehničarem i većinom bi preporučili usluge centara drugim osobama (70 ili 97,22% ispitanika sa primijenjenom dokumentacijom i 62 ili 89,85% korisnika kod kojih dokumentacija nije primijenjena).

Zaključujemo da su krajnji korisnici usluga zadovoljniji primjenom sestrinske dokumentacije, te da je ovo način postizanja zadovoljenja njihovih očekivanih potreba, da doprinosi pružanju kvalitetnije usluga, da doprinosi komunikativnosti i susretljivosti medicinskih sestara/tehničara i da doprinosi postizanju kvalitetnih smjernica za definisanje sestrinske njege i prolongiranog oporavka korisnika.


| 29

b) Tromjesečno izvještavanje

Pored on site posjeta svih 40 Centara koji su prošli edukaciju u obavezi su dostavljati tromjesečne izvještaje o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju na dostavljenom izvještajnom obrascu (Aneks 12). Izvještajni obrasci dostavljali su se Udruženju „Medicinar“ koji je u obavezi da iste dostavi Ljubici Ćuk i Sanji Gidumović koje su o istom obavještavale supervizore: Melihu Hrustić, Dejana Milanović i Dijanu Nikolić. Izvještajni periodi bili su:

1. juni 2016 - avgust 2016

2. septembar 2016 - novembar 2016

3. decembar 2016 – februar 2017

Udruženje „Medicinar“ je dostavilo svim Centrima učesnicima edukacije, putem e-maila, izvještajni obrazac i izvještajne periode. Izvršena je analiza pristiglih izvještaja prema entitetima: Republika Srpska, Federacija Bosne i Hercegovine i Distrikt Brčko i objedinjen izvještaj (Aneks 13).

Analiza svih izvještajnih perioda juni 2016/februar 2017. za primjenu sestrinske dokumentacije je rezultirala da od 40 centara koji su prošli edukaciju svih 40 primjenjuje sestrinsku dokumentaciju (15 Republika Srpska, 24 Federacija Bosne i Hercegovine i 1 Distrikt Brčko). 3 centra (Višegrad, Srebrenica i Zavidovići) koja iz određenih razloga, u prvom izvještajnom periodu, sestrinsku dokumentaciju nisu primjenjivali su bili kontaktirani putem telefona i Skype konferencije, te im su im pružene sugestije za prevazilaženje aktuelne problematike i pružena sva potrebna pomoć od strane supervizora i koordinatora projekta te su i oni uvrstili sestrinsku dokumentaciju u svakodnevni rad sa svojim korisnicima. Ukupan broj korisnika kojima je primijenjena sestrinska dokumentacija je 2949 (1106 Republika Srpska, 1802 Federacija Bosne i Hercegovine i 41 Distrikt Brčko) ili u prosjeku 74 korisnika po Centru. Od ukupnog broja 1448 osoba je muškog pola i 1501 su osobe ženskog pola. Najveći broj korisnika je starosne dobi između 41-65 godina njih 1419 (526 Republika Srpska, 876 Federacija Bosne i Hercegovine i 26 Distrikt Brčko), a najzastupljenije ulazne dijagnoze kod korisnika kojima je urađena sestrinska dokumentacija su: F20-29/647, F32/800 i F40-48/710. Svih 40 centara koji primjenjuju sestrinsku dokumentaciju odgovorilo je da im sestrinska dokumentacija pomaže u ostvarivanju terapijskog odnosa sa pacijentom.

Od poteškoća u primjeni dokumentacije navode sljedeće:

• Nedostatak vremena i prostora (Ugljevik, Mrkonjić Grad, Derventa, Modriča, Gradiška, Brčko, Široki Brijeg )

• Nedostatak kadra (Doboj, Prijedor, Istočno Sarajevo, Višegrad, Zenica/dipl. med. sestra radi, Cazin)

• Tehničke poteškoće (CMZ Novo Sarajevo i CMZ Sarajevo Novi Grad zajedno, nedostatak kancelarijskog materijala/papir, toner za štampanje dokumentacije /elektronska baza podataka

Dok za prednosti u primjeni sestrinske dokumentacije navode sljedeće:

• “Korisnici su otvoreni za saradnju i zadovoljni našim pristupom”

• Zadovoljni članovi multidisciplinarnog tima: “sestrinski intervju/anamneza


uveliko nam pomažu jer skraćuju vrijeme potrebno za dijagnostikovanje problema i adekvatan tretman korisnika”

• “Rad je sada lakši i koncepcija same dokumentacije u mnogome pomaže svakodnevno funkcionisanje u sklopu centra i samog terapeutskog odnosa prema pacijentu”

• “Sestrinska dokumentacija je korisna, razumljiva i upotrebljiva, čime dosta pomaže u ostvarivanju bližeg i povjerljivijeg odnosa medicinska sestra/korisnik“

• “Korisnici su otvoreni za saradnju i zadovoljni našim pristupom”

• Zadovoljni članovi multidisciplinarnog tima: “sestrinski intervju/anamneza uveliko nam pomažu i skraćuju vrijeme na pitanja koja bi se ponavljala (Aneks 14).

Svim učesnicima edukacije dodijeljeni su certifikati za učešće u skladu sa entitetskim obilježjem. Također svim relevantnim saradnicima koji su uložili maksimalan angažman da bi ovaj Projekat bio realizovan imali smo potrebu zahvaliti se te su dodijeljene zahvalnice. (Aneks 15,16 i 17).


| 31

4. FINANSIJE I UPRAVLJANJE

Prva tranša namijenjena za realizaciju Projektnih aktivnosti iznosila je 15.000,00 KM. S obzirom na dinamiku aktivnosti Udruženje „Medicinar“ se obratilo „Asocijaciji XY“ za prijevremenu uplatu druge tranše u iznosu od 8.000,00 KM što je odobreno, te su sredstva Udruženju „Medicinar“ i uplaćena. Ukupni troškovi koji su nastali u ovom periodu iznose 15.698,90 KM od čega je 14.998,89 KM nastalo i plaćeno, a 700,01 KM nastalo, i plaćeno iz druge tranše (700,01 KM se odnosi na dio troškova angažovanja osoblja u periodu maj – oktobar 2016. godine i to koordinatori Brčko i Sarajevo, asistent Banja Luka i računovođa).

Razlika do uplaćenog iznosa prve i druge tranše se 8.001,11 KM nalazila se na računu Udruženja „Medicinar“ i počela se trošiti u trećoj fazi implementacije projekta.

Posljednja tranša će biti uplaćena tek nakon usvajanja finansijskog finalnog izvještaja u iznosu od 4.100,00 KM i iz nje će biti pokriveni troškovi osoblja koje treba platiti do kraja projekta cca 1.733,33 KM, i troškovi supervizije iznose 2.800,00 KM (dio sredstava druge tranše koja se nalaze na računu i treća tranša).(Aneks 18).

Sam proces trošenja sredstava projekta izvještavan je za prvih 6 mjeseci i za 12 mjeseci:

1. Prateći dinamiku nastanka troškova Udruženje “Medicinar” konstatovalo je da u proteklom periodu (6 mjeseci implementacije) nije bilo većih odstupanja u pogledu troškova projekta. S tim u vezi konstatuje se nastanak sljedećih troškova:

• Osoblje (linije 1.1; 1.1; 1.3; 1.4) U dijelu troškova osoblja u ovom periodu nije bilo većih odstupanja. Planirani honorari za osoblje, te broj izvršioca su ostali isti (2 koordinatora i 1 asistent po 50,00 KM/mjesec neto, te računovođa 60,00 KM/mjesec neto, ukupno 4 izvršioca) isplaćeni su za period maj – jul 2016. godine. Plaćanje za period avgust – oktobar 2016. godine izvršilo se na osnovu projektnog upravljanja nakon uplate druge tranše projekta kada je ustanovljeno da plaćanje ovih troškova neće ugroziti funkcionisanje projekta do kraja perioda implementacije. Jedina izmjena u ovom dijelu nastala je u pogledu isplate poreza na lična primanja za čije pokriće su putem ušteda na drugim budžetskim linijama (3.2.6. Putni troškovi učesnika edukacije) obezbijeđena sredstva u saglasnosti sa Asocijacijom XY (detaljnije u dijelu izvještaja koji se odnosi na izmjene budžeta). Ukupni troškovi osoblja neto za ovaj izvještajni period su bili 1.260,00 KM. Troškovi poreza na lična primanja su iznosili 140,02 KM. Do sada je isplaćeno 70,01 KM na ime poreza na lična primanja i 630,00 KM na ime honorara za osoblje.

• Oprema/materijali (linije 2.1. i 2.2) U pogledu ove budžetske linije nije bilo većih odstupanja niti nepredviđenih rizika tokom implementacije projekta u ovoj fazi.

• Aktivnosti (linija 3) Ukoliko se posmatraju troškovi aktivnosti bitno je napomenuti da je u ovom dijelu bilo određenih izmjena. Ostvarene su uštede u dijelu koji se odnosi na putne troškove učesnika drugog ciklusa edukacije u iznosu od 2.710,60 KM (linija 3.2.6.). Dio ovih sredstava preraspoređen je na troškove linije 3.2.5. Smještaj za učesnike drugog ciklusa edukacije (211,00 KM)


a dio na troškove linije 3.2.7. Osvježenje za učesnike drugog ciklusa edukacije (240,60 KM). Potreba za dodatnim sredstvima na ovim linijama nastala je iz tržišnih cijena hotelskog smještaja te cijene osvježenja. Ostatak sredstava sa ove linije 3.2.6. Putni troškovi za učesnike edukacije usmjeren je na druge budžetske linije na kojima se pojavio manjak (osoblje i dodatni sastanak radne grupe koji je na osnovu zahtjeva programa planiran i finansijski).

• Praćenje i evaluacija (linije 4.1; 4.2; 4.3; 4.4; 4.5). Dodatna sredstva za implementaciju ovog dijela projekta obezbjeđena su od strane “Asocijacije XY” već prilikom zaključivanja ugovora sa Udruženjem “Medicinar” tako da prema procjenama u ovom dijelu neće biti većih odstupanja. Napominjemo da je realizacija ovog dijela projekta započela u ovoj fazi implementacije, ali da u skladu sa Odlukom o upravljanju sredstava nije bilo dospjelih troškova za plaćanje.

• Ostali troškovi (linija 5) Ovi troškovi ostali su u granici predviđenih i u pogledu njihovog ostvarivanja nije bilo nepredviđenih rizika niti se isti očekuju.

• Nepredviđeni troškovi (linija 6) Ovi troškovi ostali su u granici predviđenih i u pogledu njihovog ostvarivanja nije bilo nepredviđenih rizika niti se isti očekuju.

Shodno nastalim troškovima i predviđenoj dinamici projekta u narednom periodu javio se rizik da će na pojedinim linijama da se pojavi manjak sredstava, a na određenim višak. U cilju prevazilaženja rizika uz konsultaciju sa partnerima te “Asocijacijom XY” kao donatorom, urađen je prijedlog izmjene budžeta koji je i odobren od strane donatora čime su značajni rizici u pogledu implementacije projekta otklonjeni. Izmjene su vršene u sljedećim dijelovima:

1. Višak sredstava sa linije 3.2.6. „Putni troškovi učesnika edukacije (2 ciklusa) “na kojoj se ostvarila ušteda od 2710,60 KM prerasporedio se na linije na kojima se pojavio manjak sredstava. Sredstva u iznosu od 2259,00 KM sa ove linije su preraspoređena dakle, na sljedeće linije koje su se povećale:

• Linija 1.1. “Koordinator Sarajevo” - 122,45 KM se prerasporedilo na ovu liniju zbog poreskih obaveza.

• Linija 1.2. “Koordinator Brčko” - 1018,33 KM se prerasporedilo na ovu liniju zbog poreskih obaveza i povećanja obima posla.

• Linija 1.3. “Koordinator Banja Luka” - 103,01 KM se prerasporedilo na ovu liniju zbog poreskih obaveza.

• Linija 1.4. “Računovođa” - 280,27 KM se prerasporedilo na ovu liniju zbog poreskih obaveza i povećanja obima posla.

• Linija 3.1.5.“Sastanak radne grupe/sala, ručak, osvježenje, putni troškovi” - 734,94 KM se prerasporedilo na ovu liniju kako bi se uradio dodatni sastanak radne grupe i time sumirali zaključci sa kojima se ide prema donosiocima odluka.

2. Također, tokom realizacije aktivnosti 3.2.“Edukacija” interno je preraspoređeno između budžetskih linija 451,60 KM i to sa linije 3.2.6. ”Putni troškovi učesnika edukacija (2 ciklusa)” o čemu je već izvještaj izvršen na linije:


| 33

• Linija 3.2.5. “Pansion za učesnike edukacije (2 ciklusa)”- 211,00 KM se prerasporedilo iz razloga što su cijene hotelskih usluga za smještaj bile skuplje nego je inicijalno planirano.

• Linija 3.2.7. “Osvježenje za učesnike edukacije/kafa, voda” - 240,60 KM se prerasporedilo jer su tržišne cijene bile veće i zbog većeg broja učesnika na edukaciji koji se pojavio. (Aneks 1)

U trećoj fazi implementacije projekta nastali su sljedeći troškovi:

• Osoblje (linije 1.1; 1.1; 1.3; 1.4) Planirani broj izvršioca je ostao isti (1 koordinatora i 1 asistent po 50,00 KM/mjesec neto, 1 koordinator 150,00 KM/mjesec neto te računovođa 140,00 KM/mjesec neto, ukupno 4 izvršioca) isplaćeni su za period novembar – decembar 2016. godine. Plaćanje za period januar – april 2017. godine izvršit će se na osnovu projektnog upravljanja nakon uplate treće tranše projekta. Jedina izmjena u ovom dijelu nastala je u pogledu isplate honorara za računovođu zbog izrade završnog izvještaja te vođenja finansija uz odobrenje Asocijacije XY. Ukupni troškovi osoblja neto za ovaj izvještajni period su bili 2.340,00 KM. Troškovi poreza na lična primanja su iznosili 260,00 KM. Do sada je isplaćeno 86,66 KM na ime poreza na lična primanja i 780,00 KM na ime honorara za osoblje.

• Oprema/materijali (linije 2.1. i 2.2) U pogledu ove budžetske lijene nije bilo većih odstupanja niti nepredviđenih rizika tokom implementacije projekta u ovoj fazi. Ukupni troškovi u ovom periodu implementacije projekta iznosili su 175,21 KM (ostvareno je prekoračenje linije u iznosu od 33,06 KM u odnosu na inicijalni plan). Dodatna sredstva su ostvarena na osnovu preraspodjele sa linija sa viškom sredstva – linija 3.1.5. sastanak radne grupe i linija 4.5. troškovi prevoza supervizora).

• Aktivnosti (linija 3) Ukoliko se posmatraju troškovi aktivnosti bitno je napomenuti da je u ovom dijelu bilo određenih izmjena: 1.. troškovi realizacije dodatnog sastanka radne grupe iznosili su 827,79 KM (inicijalno je bilo planirano da troškovi iznose 1.304,61 KM – ušteda je preraspoređena na linije sa manjkom sredstava); 2. U ovom periodu pojavila se potreba za dodatnim troškovima na ime putnih troškova učesnika edukacije (isplaćen je putni trošak za učesnika prvog ciklusa edukacije koji zbog administrativnog propusta nije plaćen u ranijem periodu implementacije projekta od strane Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara u Federaciji Bosne i Hercegovine „UMSTFBiH”).

• Praćenje i evaluacija (linije 4.1; 4.2; 4.3; 4.4; 4.5). Ukupni troškovi ove linije iznosili su: 7.316,93 KM. Ostvarena je ušteda od 183,07 KM u dijelu putnih troškova za supervizore koja je preraspoređena na linije sa manjkom sredstava.

• Ostali troškovi (linija 5) Ovi troškovi ostali su iznosili 220,00 KM u ovom periodu (ostvareno prekoračenje od 33,14 KM pokriveno je iz linija sa viškom sredstava - linija 3.1.5. sastanak radne grupe i linija 4.5. troškovi prevoza supervizora).

• Nepredviđeni troškovi (linija 6). Ovi troškovi su iznosili 198,24 KM. Na ovoj liniji pojavila se potreba za dodatnim sredstvima u iznosu od 148,04 KM (sredstva su preraspoređena sa linija sa viškom sredstava - linija 3.1.5. sastanak radne grupe i linija 4.5. troškovi prevoza supervizora.


U vezi sa prethodno navedenim u trećoj fazi implementacije uz konsultaciju Asocijacije XY ostvarene su sljedeće preraspodjele:

1. Povećanje:

• Linija 1.2. Koordinator. Povećanje od 0,01 KM nastalo zbog obračuna poreza.

• Linija 1.4. Računovođa. Linija je povećana za 400,00 KM. Potreba za dodatnim sredstvima nastala je iz razloga izrade završnog izvještaja te vođenja finansija projekta.

• Linija 2.2. Kancelarijski materijal. Linija je povećana za 33,06 KM. Dodatna sredstva potrebna zbog uvezivanja partnera i učesnika projekta.

• Linija 3.2.6. putni troškovi učesnika edukacije povećanja je za 45,64 KM iz razloga plaćanja troškova učesnici prvog ciklusa edukacije koji zbog administrativnog propusta nije isplaćen u ranijem period implementacije.

• Linija 5.2. telefon, internet. Linija je povećanja za 33,14 KM. Dodatna sredstva potrebna zbog administriranja projekta i komunikacije između partnera i učesnika.

• Linija 6. nepredviđeni troškovi. Linija je povećana za 148,04 KM zbog pokrivanja dodatnih nepredviđenih troškova.

2. Smanjenje:

• Linija 3.1.5. sastanak radne grupe. Linija je smanjena za 476,82 KM. Višak sredstva nastao zbog tržišnih cijena usluga i broja odazvanih lica sastanku (putni troškovi).

• Linija 4.5. troškovi supervizora. Linija je smanjena za 183,07 KM. Višak sredstava nastao zbog tržišnih cijena i organizacije monitoring posjeta.

Izvršenom preraspodjelom stvorili su se uslovi za prevazilaženje rizika nastalih tokom implementacije programskog dijela projekta, a koji su dobrim smjernicama partnera na vrijeme uočeni i otklonjeni. Obzirom na nepredviđene rizike ulazne informacije (resursi) su se efikasno pretvorili u izlazne/direktne rezultate.


| 35

5. NAUČENE LEKCIJE

a) Primjeri dobre prakse լ Učesnici edukativne radionice istakli značaj definisanja jednoobrazne

sestrinske dokumentacije na nivou Bosne i Hercegovine i iskazali podršku za pilotiranje i implementaciju iste.

լ Peer-to-peer edukacija koja je realizovana unutar centara učesnika edukacije (medicinske sestre/tehničari edukovali svoje kolege u centrima)

լ Također su istakli značaj uključivanja centara koji su prošli ovu edukaciju, kao i uključivanje svih sestara u centrima u proces edukovanja cijeneći je vrlo korisnom i sa aspekta šticanja potrebnih znanja ali i sa aspekta razmjene iskustava koji su značajni za pronalaženja rješenja za određene poteškoće u radu i organizacije sestrinske profesije

լ Spremnost za rad na unapređenju sestrinske prakse i jačanju kompetencija medicinskih sestra tehničara u centrima

լ Zadovoljstvo korisnika usluga primjenom sestrinske dokumentacije

b) Prepreke i poteškoće Obzirom na sve poteškoće i prepreke koje su proizašle uslijed učestalih promjena u upravljačkoj strukturi UMSTFBiH partneri su uz međusobno poštovanje i uvažavanje ocijenili da je za projekta od izuzetne važnosti da se aktivnosti nastave te su jednoglasno i u duhu dobre saradnje sva tri udruženja, projekat nastavio sa novim nosiocem. Promjena nosioca projektnih aktivnosti uslovila je organizacijske poteškoće koje su nastale uslijed nerazumijevanja svojih obaveza i odgovornosti, od strane nosioca projekta.

Navedene poteškoće su prevaziđene preraspodjelom odgovorenosti i poštovanjem sva tri partnerske organizacije u realizaciji projektinih aktivnosti.


Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravljaFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKATPRILOZI

| 37

PRILOZI

1. Objedinjene preporuke predstavnika resornih Ministarstava

2. Izvještaj sa sastanka radne grupe-Brčko

3. Sestrinska dokumentacija - anamneza

4. Sestrinska dokumentacija - intervju

5. Objedinjen izvještaj supervizijskih posjeta

6. Upitnik o zadovoljstvu korisnika

7. Rezultati upitnika korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija

8. Rezultati upitnika korisnika kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija

9. Konačan objedinjen upitnik juni 2016/ februar 2017

38 | Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja FINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT PRILOZI

PRILOG 1 OBJEDINJENE PREPORUKE PREDSTAVNIKA RESORNIH MINISTARSTAVA

PROJEKAT“ JAČANJE SESTRINSKIH KOMPETENCIJA U OKVIRU CENTARA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA“ U SARADNJI SA UDRUŽENJIMA MEDICINSKIH SESTARA FEDERACIJE BIH, REPUBLIKE SRPSKE I DISTRIKTA BRČKO

PREPORUKE ZA UVOĐENJE SESTRINSKE DOKUMENTACIJE (SESTRINSKA ANAMNEZA I SESTRINSKI INTERVJU) U ZDRAVSTVENI SISTEM NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE

-RADNI MATERIJAL-

U cilju definisanja narednih koraka kako bi se standardizovana sestrinska dokumentacija uvela u zdravstveni sistem i svakodnevnu praksu u centrima za mentalno zdravlje, dostavljamo Vam objedinjene preporuke i smjernice koje smo dobili u toku rada radne grupe, a u cilju definisanja zajedničkih preporuka na nivou Bosne i Hercegovine. Zajedničke preporuke biće donesene na završnom sastanku u Distriktu Brčko, 05.12.2016.godine.

1. Preporuke (Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske/dr. Andrea Subotić Popović)

1. Da se radnoj grupi koja bude radila na izradi sestrinske dokumentacije u sklopu Projekta Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini dostavi urađen prijedlog sestrinske dokumentacije u mentalnom zdravlju (anamneza i intervju) u svrhu zajedničkog kompletiranja što će imati veći značaj kod zagovaranja i jačanja sestrinskih kompetencija

2. Da se preporuke svih članova RG u izradi sestrinske dokumentacije u mentalnom zdravlju (anamneza i intervju) objedine u jedan dokument i da se dostave RG za izradu sestrinske dokumentacije u sklopu Projekta Jačanje sestrinstva u Bosni i Hercegovini kako bi ista bila upoznata sa navedenim preporukama a u svrhu zajedničkog djelovanja i zagovaranja

3. Da se dostavi prijedlog sestrinske dokumentacije u mentalnom zdravlju (anamneza i intervju) Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske sa ciljem uvođenja istih kao nove usluge u centrima za zaštitu mentalnog zdravlja a u skladu sa Pravilnikom o principima, uslovima i kriterijima za sklapanje ugovora sa davaocima zdravstvenih usluga u Republici Srpskoj u 2016. godini („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj: 111/15 i 8/16).

2. Preporuke (Federalno ministarstvo zdravstva/Ivanka Franjić)

1. Konsultovati predstavnike radne grupe koji su nominirani ispred ministarstava zdravstva entiteta za smjernice koji je put da se izrađena sestrinska dokumentacija uvrsti u zdravstveni sustav entiteta.


| 39

2. U Federaciji Bosne i Hercegovine neophodno je da se Prijedlog sestrinske dokumentacije „Sestrinski intervju i Sestrinska anamneza“ dostavi radnoj grupi Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine koja radi na izradi medicinske dokumentacije, kako bi se ista prihvatila i bila sastavni dio medicinske dokumentacije u Centrima za mentalno zdravlje u zajednici.

3. Također, prijedlog sestrinske dokumentacije „Sestrinski intervju i Sestrinska anamneza„ dostaviti radnoj grupi Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine koja radi na revidiranju Nomenklature usluga, kako bi se sestrinske usluge uvrstile u Nomenklaturu usluga i bile plaćene od fonda zdravstvenog osiguranja.

4. Nakon usvajanja Sestrinske dokumentacije „Sestrinski intervju i Sestrinska anamneza“ od nadležnih institucija, potrebno je da se Sestrinska dokumentacija predstavi i ostalim članovima multidisciplinarnog tima koji rade u Centrima za mentalno zdravlje.

3. Smjernice za primjenu sestrinske dokumentacije (Odjeljenje-odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko / dr. Zlata Paprić)

• Profesionalna odgovornost

· medicinska sestra argumentovano pruža brigu u skladu s profesionalnim standardima prikuplja podatke i procjenjuje zdravstveno stanje korisnika,

· izrađuje plan zdravstvene sestrinske brige usmjeren ka ostvarivanju ciljeva zdravlja korisnika,

· evaluira djelotvornost zdravstvene brige kroz procjenu ostvarenja ciljeva,

• Pravna zaštita

· sestrinska dokumentacija može osigurati vrijedne dokaze/podatke o korisnikovom stanju i liječenju

· često je ona najbolji dokaz što se stvarno dogodilo

· precizno, tačno i kompletno dokumentovanje ovdje posebno dolazi do izražaja

• Upravljanje troškovima

· dokumentovanje vrste i broja pruženih usluga kako pružiti djelotvornu zdravstvenu brigu

· analiza sestrinske dokumentacije pokazuje jesu li sve provedene intervencije bile potrebne i jesu li provedene u skladu s standardima uz optimalno korištenje resursa

• Standard sestrinske prakse

· sestrinska dokumentacija jedan je od standarda sestrinske prakse na međunarodnom nivou

· standard sestrinske prakse je definisan nivo kvaliteta ili stručnosti koja se očekuje u odredjenim okolnostima, odnosi se na kriterije stručnosti i kvaliteta sestrinske brige i opisuje što se u pojedinom slučaju očekuje

· dokumentacijom se osiguravaju dokazi da je medicinska sestra primijenila svoje znanje, vještine i procjene u skladu s profesijom


• Edukacija

· Sestrinska dokumentacija – edukacijski materijal na svim nivoima obrazovanja medicinskih sestara

· Pomaže u prepoznavanju najčešćih korisnikovih problema

• Komunikacija

· Sestrinska dokumentacija – sredstvo komunikacije s korisnikom usluge (bolesnik i njegova porodica), između članova tima, unutar i izvan zdravstvenog sistema

· Osigurava kontinuitet zdravstvene brige

• Istraživanja

· Sestrinska dokumentacija omogućuje sestrinska istraživanja i sestrinsku praksu temeljenu na znanstvenim dokazima (EBN – evidence-based nursing)

· Sestrinskim istraživanjima prepoznaju se i istražuju ključni problemi sestrinske prakse, a rezultati istraživanja koriste za poboljšanje brige za korisnika, kao i argument prilikom dodjele financijskih sredstava i raspoređivanja ljudskih potencijala.

• Sastav sestrinske dokumentacije:

· obrazac za sestrinsku anamnezu

· obrazac sestrinskog intervjua

Sestrinska dokumentacija:

je sastavljena na način da sestre mogu procijeniti korisnikovo stanje i na osnovu toga donijeti određene zaključke, dijagnostikovati problem i odrediti količinu sestrinske brige za određenog korisnika, te na taj način poboljšati kvalitet zdravstvene brige.

· obrazac sestrinskog intervjua popunjava medicinska sestra kod prvog dolaska korisnika

· obrazac za anamnezu se popunjava kod prvog dolaska korisnika-nakon sestrinskog intervjua ili kod sljedećeg dolaska korisnika.


| 41

Preporuke za primjenu Sestrinske dokumentacije:

լ Šta činiti:

• pisati jasno, sažeto, nedvosmisleno,

• pisati uredno hemijskom olovkom, gramatički ispravno, pravopisno tačno, cjelovitim rečenicama

• održavati kontinuitet dokumentacije

• navesti sve značajne podatke

• uz sve podatke staviti datum, vrijeme i potpis

• precizno dokumentovati sve informacije upućene Članu Tima CMZ

• navesti objektivno sve uočeno, ne davati svoja mišljenja i interpretacije osim u naznačenom dijelu obrasca

• biti specifičan – izbjegavati uopštene i nekonkretne izjave,

• izbjegavati skraćenice osim opšte prihvaćenih/dogovorenih

• citirati izjave korisnika i porodice

• dokumentovati sve važne podatke, ne očekivati da će ih netko drugi dokumentovati

• poštovati povjerljivost podataka

• pravilno označiti pogrešku

8 A šta ne činiti:

• naknadno mijenjati zabilješke u dokumentaciji

• upisivati podatke koje je netko drugi prikupio

• uništiti, “zagubiti” sestrinsku dokumentaciju

• koristiti sestrinsku dokumentaciju da bi kritikovali druge

• navoditi da je korisnik dosadan, nesnosan, svadljiv, “problematičan”

• ostavljati prazna mjesta u dokumentaciji


PRILOG 2 IZVJEšTAJ SA SASTANKA RADNE GRUPE-BRČKO

PROJEKAT “JAČANJE SESTRINSKIH KOMPETENCIJA U OKVIRU CENTARA ZA ZAŠTITU MENTALNOG ZDRAVLJA“ U SARADNJI SA UDRUŽENJIMA MEDICINSKIH SESTARA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE, REPUBLIKE SRPSKE I DISTRIKTA BRČKO

PREPORUKE ZA UVOĐENJE SESTRINSKE DOKUMENTACIJE (SESTRINSKA ANAMNEZA I SESTRINSKI INTERVJU) U ZDRAVSTVENI SISTEM NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE

ZAVRŠNI SASTANAK, BRČKO 05.12.2016.

Izvod iz zapisnika sa trećeg, završnog, sastanka radne grupe u proširenom sastavu, održane 05.12.2016.godine sa početkom u 11h, u Sali Centra za zaštitu mentalnog zdravlja Distrikt Brčko.

Prisustvovali su:• Predstavnici resornih ministarstva, članovi radne grupe za definisanje sestrinske

dokumentacije/anamneza, intervju: dr. Zlata Paprić, Odjeljenje za zdravstvo Distrikt Brčko, Dragana Galić, Federalno ministarstvo zdravstva i Mirjana Janković, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

• Predstavnici udruženja: Meliha Hrustić, Dijana Nikolić, Ljubica Ćuk, Dejan Milanović, Salko Avdić i Sanja Gidumović

• Predstavnici Projekta mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini: Irina Puvača i Selma Mehmedić Džonlić

• Predstavnici FAMI fondacije: Aldin Fišeković i Aldina Bukva-Mahmutović

• Prim. dr Nihad Šibonjić, direktor JZU Brčko

• Dr. Borislav Đulabić, zamjenik direktora JZU Brčko

• Elvedin Duran, glavni medicinar PZZ Brčko

• Mehmed Mehmedović, zamjenik predsjednika Udruženja Medicinar

Opravdano odsutni: dr. Milan Latinović i dr. Andrea Popović Pavlović, predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, dr. Goran Čerkez i Ivanka Franjić, predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva i dr. Savka Štrbac i Ljubomir Kravec, predstavnici ASKVA i AKAZ.

Voditeljica sastanka, Meliha Hrustić, dipl. med. sestra pozdravila je cijenjeni skup, nakon čega su se učesnici predstavili i sastanak je započeo u 11:15h.


| 43

Dnevni red:

1. Predstavljanje rezultata projekta „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“, dipl. med. sestra Sanja Gidumović

2. Standardizacija sestrinske dokumentacije/prijedlog, med. sestra Dijana Nikolić

AD.1

Nakon što je Sanja Gidumović, dipl. med. sestra predstavila rezultate projekta „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru centara za zaštitu mentalnog zdravlja“, svi učesnici dali su svoj feed-back na prezentovane rezultate kojim su iskazali svoje pozitivne impresije i zadovoljstvo postignutim rezultatima u izuzetno kratkom vremenskom periodu primjene sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju.

AD. 2

Učesnici završnog sastanka su, u skladu sa objedinjenim preporukama koje su predstavnici resornih ministarstava dostavili u toku rada radne grupe na definisanju sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju, razvili vrlo konstruktivnu diskusiju u cilju definisanja narednih koraka kako bi se standardizovana sestrinska dokumentacija uvela u zdravstveni sistem i svakodnevnu praksu u centrima za mentalno zdravlje.

Objedinjeni zaključci definisani na završnom sastanku u Brčkom 05.12.2016. su:

ZAKLJUČCI

1. U vezi sa Smjernicama za primjenu sestrinske dokumentacije Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske

a) Da se dostavi Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka na mail dr. Milana Latinovića i dr. Andree Popović Pavlović najkasnije do 20.12.2016.godine

b) Da imenovani predstavnici Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, najkasnije do 01.02.2017.godine, dostave jasno definisan prijedlog smjernica za uvođene sestrinske dokumentacije/anamneza intervju u sistem na nivou Republike Srpske

2. U vezi sa Smjernicama za primjenu sestrinske dokumentacije Federalnog ministarstva zdravstva

a) Da se dostavi Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka na mail dr. Goranu Čerkezu i Dragani Galić najkasnije do 20.12.2016.godine

b) Da imenovani predstavnici Federalnog ministarstva zdravstva, najkasnije do 01.02.2017.godine, dostave jasno definisan prijedlog smjernica za uvođene sestrinske dokumentacije/anamneza intervju u sistem na nivou Federacije Bosne i Hercegovine


c) Da se dostavi Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine u cilju definisanja sestrinskih usluga, obzirom da je u Federaciji Bosne i Hercegovine u toku formiranje radne grupe koja će radi na revidiranju postojeće nomenklature usluga, a koja se odnosi na sestrinsku dokumentaciju, anamneza/intervju i definisanju nove i u cilju revidiranja medicinske dokumentacije, sa osvrtom na sestrinsku dokumentaciju, obzirom da je rok za reviziju medicinske dokumentacije u Federaciji Bosne i Hercegovine 30.03.2017.

d) Preporuka je predstavnika Fami fondacije je voditi se primjerom uvođenja patronažne dokumentacije u zdravstveni sistem, koji je u toku.

3. U vezi sa Smjernicama za primjenu sestrinske dokumentacije (Odjeljenje-odjel za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko/dr. Zlata Paprić)

a) Dostaviti Odjelu za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko, Fondu zdravstvenog osiguranja Brčko i Menadžmentu Javne zdravstvene ustanove Brčko Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka i uputiti prijedlog za dopunu sestrinske dokumentacije i za dopunu nomenklaturu usluga, a koja se odnosi na sestrinsku dokumentaciju/anamneza, intervju.

b) Dostaviti Odjelu za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka najkasnije do 20.12.2016.godine.

c) Da imenovani predstavnik Odjelu za zdravstvo i ostale usluge Distrikta Brčko dr. Zlata Paprić u saradnji sa odgovornim osobama Odjela za zdravstvo, najkasnije do 01.02.2017.godine, dostave jasno definisan prijedlog smjernica za uvođene sestrinske dokumentacije/anamneza intervju u sistem na nivou Distrikta Brčko.

4. U vezi sa Smjernicama za primjenu sestrinske dokumentacije ASKVAa) Da se dostavi Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan

na sastanku sa zaključcima sastanka dr. Savki Štrbac i liderici Na PMZ mr. Tatjani Popović, koja vodi liniji za akreditaciju centara u okviru PMZ.

b) Da se, u okviru revizije postojećih standarda za akreditaciju i certifikaciju centara za zaštitu mentalnog zdravlja Republike Srpske u Dio II-Medicinska dokumentacija, standard 2.1,/Tim vodi odgovarajuću dokumentaciju pregleda, oboljenja/stanja i tretmana pacijenta, kriterijum 2.1.2/Svaki pacijent koji je na tretmanu u CMZ ima otvoren medicinski dosje, koji se dodatno može voditi i u elektronskoj formi, indikator A pored opštih podataka koje unosi medicinska sestra uvrsti sestrinska dokumentacija/anamneza, intervju/ili u kliničke podatke koje unosi psihijatar i saradnici (psiholog, socijalni radnik, logoped, defektolog).

c) Da se medicinske sestre zaposlene u centrima za zaštitu mentalnog zdravlja uključe u proces revizije postojećih standarda u skladu sa mogućnostima, kao i da budu uključene u proces akreditacije i certifikacije kao vanjski ocjenjivači za ocjenu kvaliteta primjene i vođenja sestrinske dokumentacije i drugih aktivnosti koje su dio sestrinskog procesa rada u centrima.


| 45

5. U vezi sa Smjernicama za primjenu sestrinske dokumentacije AKAZ

a) Da se dostavi Izvještaj o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza i intervju prezentovan na sastanku sa zaključcima sastanka dostavi Ljubomiru Kravec

b) Da se, u okviru postojećih standarda za akreditaciju i certifikaciju centara za zaštitu mentalnog zdravlja Federacije Bosne i Hercegovine dopuni Standard 3, Kriterij 3.91 gdje se navodi sestrinska evidencija, sam naziv evidencija da se izmjeni u naziv dokumentacija te na taj način omogućiti razvoj sestrinske dokumentacije i u drugim područjima primarne zdravstvene zaštite jer je ovo certifikacijski standard za DZ . Standardi za Centre za mentalno zdravlje Standard 7- Medicinska dokumentacija

c) Kolegice Meliha Hrustić i Ljubica Ćuk, su preuzele obvezu da usmeno informišu agenciju AKAZ o zaključcima sa sastanka u Brčkom, jer imaju zajednički sastanak 15-16.12.2016.

6. Da FAMI fondacija u skladu sa svojim projektnim linijama razmotri mogućnost uzimanja učešća, zajedno sa PMZ BiH, u realizaciji edukacije za preostale centara za mentalno zdravlje na nivou Bosne i Hercegovine, koji nisu prošli edukaciju u prvom ciklusu edukacija o primjeni sestrinske dokumentacije, anamneze/intervjua.

7. U saradnji sa FAMI fondacijom organizovati edukaciju medicinskih sestara koje rade u službama porodične medicine na temu: Asertivna komunikacija i Rad sa agresivnim pacijentom kao i provesti Anti-stigma kampanju.

Sastanak završen u 13:30h.

Zapisnik vodila: Dijana Nikolić, medicinska sestra


PRILOG 3 SESTRINSKA DOKUMENTACIJA - ANAMNEZA

CENTARZAZAŠTITUMENTALNOGZDRAVLJASESTRINSKAANAMNEZADatum___/___/______god.Ime(imejednogroditelja/staratelja)iprezime _____________________________________________________________________________________

Spol:_________

JMBG:Timporodičnemedicine:_____________________Upućen/aodstrane:______________________________UputnadijagnozaMKB10___________________________________________________________________RazlogjavljanjauCZMZ:____________________________________________________________________

Trenutnetegobe:__________________________________________________________________________

Dalijebiloranijihpsihijatrijskihliječenja:DA NE

DalijebilopsihijatrijskihporemećajauVašojporodici:DA NE

AkojeodgovorDA,navestisrodstvo:__________________________________________________________

Kolikohospitalizacijaikadajebilazadnja:__________________________________________________________________________________

Drugahroničnaoboljenja:___________________________________________________________________

Pacijentdolazi:sam upratnji ____________________________________________________(imeiprezime,srodstvosakorisnikom)Osobaodpovjerenja,kontakt:__________________________________________________________________Minimalnipodaciosocijalnomponašanjuiinteresima(dalirazmjenjujeposjete,skimsedruži,dolaziliusukobusdrugimosobama,daliizbjegavadruštvo,štavolidaradiuslobodnovrijeme,dalijeosuđivan)______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________Pacijentživisa:___________________________________________________________________________


| 47

Zapažanjetokomuzimanjaanamneze:

1) Kontaktočima:

uspostavlja podržava izbjegava

2) Vanjskiizgled:

uredan

djelimičnouredan

neuredanupadljiv

upadljivost(navesti):___________________________________________________________________________

3) Ponašanje:

upadljivo

neupadljivo

upadljivost

(navesti):______________________________________________________________________

4) Verbalnikontakt:

uspostavlja

neuspostavlja

uspostavljanapoticaj

ukontaktuverbalnoagresivanprema______________________________________________

5) Komunikacija:

uspješnoodgovaranapostavljenapitanja

dajeodgovoruneskladusapostavljenimpitanjima

dajenepotpuneodgovore

provjeravapitanjem

odgovarausklađenoaliusporeno


6) Govor:

Ubrzan Usporen Nejasan

Tih Bučan Jasan

7) Misaonitok:

uredan

ubrzan

usporen

nejasan:________________________________________________

8)Misaonisadržaj:

uredan

prisustvonegativnihmisli

prisilnemisli/ideje

sumanuteideje

depresivneideje

nejasan________________________________________________________

9)Raspoloženje:

primjereno depresivno/sniženo euforično/povišeno

10)Afekat:

primjeren apatičan zakočen

labilan ambivalentan patološkorazdražljiv

defektafektivnogodnosa


| 49

11)Kvalitetsna(dužinaspavanja_____________;buđenjetokomnoćiDA NE )

12)Kvalitetishrane(gubitakapetita,pojačanapetit,bezapetita)_____________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

13)Halucinacije:DA NE akojeodgovorDAnaznačitekoje:

Slušne Vidne Taktilne

Okusne Mirisne

14)Iluzije:DA NE akojeodgovorDAnaznačitekoje:

Religioznailuzija Somatskailuzija Grandioznailuzija

Paranoidnailuzija Derealizacija Depersonalizacija

15)SuicidalnenamjereDA NE NasiljeDA NE

SuicidalneidejeDA NE ŽrtvanasiljaDA NE

Suicidalniplan:DA NE PočinilacnasiljaDA NE

Stanjesvijesti:orijentisan konfuzan

Krvnipritisak:

Tjelesnatežina:

Tjelesnavisina:

BMI

Sestrinskadijagnoza:______________________________________________________________________________

Potpismedicinskesestre/tehničarakoja/ipopunjavaobrazac:____________________________________


PRILOG 4 SESTRINSKA DOKUMENTACIJA - INTERVJU

Centar za zaštitu mentalnog zdravlja

Broj kartona:

SESTRINSKI INTERVJU

Prezime (ime oca) Ime:Pol:Ljekarska dg. Godište:Adresa: Telefon: Starateljstvo Da/NeŠkolska sprema: Živi sa:Bračni status:Pacijent dolazi: sam u pratnji (ime i prezime, srodstvo sa korisnikom)Djeca:

1. Možete li mi opisati razlog Vašeg javljanja u Centar za mentalno zdravlje (primarno i tjelesno):

2. Kako se osjećate danas:

3. Kako spavate u zadnje vrijeme (ritam sna):

4. Da li vam se promijenio apetit u zadnje vrijeme i na koji način:

5. Da li imate problema sa pamćenjem i koncentracijom

6. Da li imate strahove (od čega i koliko često):

7. Da li vidite ili čujete neobične stvari (od kada i koliko često):

8. Da li je bilo ranijih psihijatrijskih liječenja,(gdje i kada) ili u Vašoj porodici:

9. Da li smatrate da su Vaše potrebe u svakodnevnom životu zadovoljene:


| 51

10. Šta Vam najviše nedostaje iz vremena kad ste se osjećali bolje:

11. Šta mislite koji je dio Vašeg života promijenilo sadašnje stanje:

12. Da li ste u zadnje vrijeme kod sebe primijetili promjene raspoloženja i na koji način reagujete:

13. Šta Vas čini „sretnim“, u čemu uživate:

14. Da li Vas išta ljuti:

15. Da li imate osjećaj da Vas u porodici razumiju i ko:

16. Da li se družite sa prijateljima i koliko često:

17. Da li imate problema sa nekim ljudima iz okruženja:

18. Da li ste u zadnje vrijeme razmišljali da povrijedite sebe ili druge, ili je Vas neko povrijedio (ako je odgovor „da“ na koji način):

19. Da li konzumirate alkohol, duvan, tablete, narkotike, ako da od kada i u kojim količinama:

20. Ako su Vam propisani lijekovi uzimate li ih redovno i samostalno:

21. Ako uzimate lijekove da li Vam uzrokuju neki problem: (gojaznost, suha usta, drhtanje, pojačano spavanje, pojačano znojenje, ukočenost...)

22. Šta biste Vi željeli da postignete za dobrobit Vašeg zdravlja (tjelesno i mentalno):

23. Da li imate dodatna pitanja za Vaše zdravlje tjelesno i mentalno):

24. Dodatni komentar (neverbalna komunikacija):

Potpis medicinske sestre/tehničara:

Datum:


PRILOG 5 OBJEDINJEN IZVJEšTAJ SUPERVIZIJSKIH POSJETA

Izvještaj o obavljenim supervizijskim posjetama o primjeni sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju

U okviru projekta „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ supervizija primjene sestrinske dokumentacije/anamneza, intervju planirane su on site posjete koje su realizovane u periodu od oktobra 2016-februara 2017 godine. On site posjete su realizovane u sljedećim Centrima za zaštitu mentalnog zdravlja: Tuzla, Zenica, Vitez, Travnik, Bihać i Sarajevo Novi Grad, Široki Brijeg, Banjaluka, Doboj, Derventa, Modriča, Trebinje i Distrikt Brčko.

Navedenim Centrima posjete su bile unaprijed najavljene. U toku on-site posjeta mjerilo se zadovoljstvo korisnika primjenom upitnika o zadovoljstvu i direktnim razgovorom/intervjuom sa korisnicima i medicinskim sestrama/tehničarima koje su u svom radu primjenjivali navedenu sestrinsku dokumentaciju i sa onima koji nisu primjenjivali. Supervizori tim čine Sanja Gidumović, dipl. med. sestra (CZMZ Banjaluka), Dejan Milanović, dipl. med. tehničar (CZMZ Doboj), Dijana Nikolić medicinska sestra (CZMZ Brčko) i Meliha Hrustić (CZMZ Tuzla).

Standardi po kojima se vrši supervizijska posjeta:

Intervju sa medicinskim sestrama, članovima tima CZMZ, pregled dokumentacije, upitnik o zadovoljstvu korisnika.

U toku on-site posjeta uočena je da su Centi za zaštitu mentalnog zdravlja različito kadrovski popunjeni.

Tokom on-site posjeta obavljen je intervju sa medicinskim sestrama o primjeni sestrinske dokumentacije sestrinske anamneze/intervjua koji su bili uključeni u realizaciju projekta „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja.

Nakon toga obavljen je intervju sa ostalim članovima tima CZMZ o primjeni sestrinske dokumentacije, anamneze/intervjua kao i njen značaj.

Nakon toga obavljeno je anketiranje korisnika usluga CZMZ primjenom upitnika o zadovoljstvu korisnika.

Dobijeni su sljedeći podaci:

Medicinske sestre koje su bile uključene u realizaciju projekta „Jačanje sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja“ popunjavaju sestrinsku dokumentaciju svakom pacijentu koji je prvi put upućen u CZMZ, nakon čega se se ista odlaže u medicinski dosije pacijenta te se prilikom pregleda pacijenta daje na uvid nadležnom psihijatru.

Navode da im primjena sestrinske dokumentacije olakšava rad sa pacijentima. „Lakše mi je započeti razgovor sa pacijentom kad imam strukturisana pitanja kojima se vodim prilikom vođenja intervjua i lakše mi je dati svoja zapažanja kada se vodim sestrinskom anamnezom“.

Također, jako pomaže medicinskim sestrama u timu jer imaju više vremena za razgovor sa korisnikom, te se radi kvalitetnija trijaža. Često kod uputnih dijagnoza na uputnici poslije urađenog sestrinskog intervjua


| 53

dođe do procjene da postoje stepen hitnosti koju klijent nije naveo porodičnom ljekaru („razmišljanje da povrijedi sebe“), te im takvi navodi pomažu da se korisnik odmah primi na pregled kod ljekara.

Takođe dolazi do poboljšanja komunikacije sa ostalim članovima tima CZMZ jer se dijele dobijene informacije koje su značajne za zdravstveno i socijalno funkcionisanje pacijenta.

Poteškoće sa kojima se susreću u radu za primjenu sestrinske dokumentacije navedeni su nedostatak adekvatnog prostora (privatnost pacijenta), nemogućnost fakturisanja usluge prema fondu zdravstvenog osiguranja kao i nepostajanje procedure o uzimanju sestrinske dokumentacije (nije obavezujuća trenutno).

Zapažanja ostalih članova tima CZMZ su da se uvođenjem sestrinske dokumentacije, anamneza/intervju dolazi se do iscrpnijih anamnestičkih podataka nakon čega se svi članovi tima upoznavanju sa kompletnom psihopatologijom pacijenta.

Također navodi da se prikupljani podaci kao i procjena zdravstvenog stanja korisnika može koristi za izradu individualnog plana zdravstvene sestrinske brige usmjerenog prema ostvarivanju ciljeva zdravlja korisnika kao i podršku članovima njegove porodice, kao i za procjenu potreba za intrasektorskom i intersektorskom saradnjom za pobošavanje zdravstvenog i socijalnog funkcionisanja pacijenta.

Takođe navode da se primjenom sestrinske dokumentacije radi kvalitetnije trijaža korisnika usluga CZMZ kao i boljom komunikacijom unutar tima.

Obavljeno je anketiranje korisnika usluga CZMZ primjenom upitnika o zadovoljstvu korisnika kod 138 korisnika usluga CZMZ, od toga kod 73 korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija i kod 65 korisnika usluga kod kojih nije primijenjena sestrinska dokumentacija.

Odgovori od korisnika sa kojima je rađena sestrinska dokumentacija su:

Svi anketirani su zadovoljni brzinom i načinom dobijanja stručne pomoći u CMZ-u, svi su zadovoljni kvalitetom dobijenih usluga, odgovorili su da je većina njihovih potreba zadovoljena, navode da komunikativnost i susretljivost zaposlenika ocjenjuju kao vrlo komunikativni, a prvi kontakt u CZMZ ostvaren je sa medicinskom sestrom na recepciji. Kao novinu iznose činjenicu da su u posebnoj prostoriji obavljali razgovor sa medicinskom sestrom koja im je postavljala pitanja o razlozima njihovog javljanja u CZMZ a nakon čega bi ih naručivala kod ljekara. Navode da su se osjećali bolje jer su odmah dobili uslugu u CZMZ i savjet od medicinske sestre.

Odgovori korisnika kod kojih nije primjenjena sestrinska dokumentacija:

Navode da prilokom prvog javljanja kod medicinske sestre dobiju uslugu zakazivanja termina kod nadležnog psihijatra ili drugog stručnog lica po preporuci porodičnog ljekara. Rad sa medicinskom sestrom se svodi na davanje podataka za otvaranje medicinskog dosijea, popunjavanja uputnica i zakazivanje termina kod nadležnog terapeuta.

Izvještaj uradila:

Sanja Gidumović


PRILOG 6 UPITNIK O ZADOVOLJSTVU KORISNIKA USLUGAMA U CENTRU ZA MENTALNO ZDRAVLJE

Centar za zaštitu mentalnog zdravljaDatum:

Projekat mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini / Asocijacija XY, implementira projekat „Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za mentalno zdravlje“. Projekat je podržan od strane Vlade Švicarske, i ima za cilj poboljšanje kvalitete života korisnicima usluga Centara za mentalno zdravlje uvođenjem inovativnih i modernih usluga. Anketa je anonimna i jako nam je stalo do Vašeg mišljenja, te Vas molimo da iskreno odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Jeste li zadovoljni brzinom i načinom dobijanja stručne pomoći?

Da Ne

2. Jeste li zadovoljni kvalitetom dobijenih usluga?

Da Ne

3. U kojoj su mjeri dobijene usluge zadovoljile vaša očekivanja?

4 3 2 1 Skoro sve Većina Tek nekoliko Nijedna

4. Kako biste ocijenili komunikativnost i susretljivost zaposlenika?

4 3 2 1 Vrlo komunikativni Prilično komunikativni Vrlo malo Nimalo komunikativni komunikativni

5. Da li ste ranije koristili usluge CZMZ-a?

Da Ne

5a. Ako da, da li ste primijetili razliku u pristupu uslugama? Molimo da obrazložite

6. Sa kojim profesionalcem ste ostvarili prvi kontakt u CMZ?

7. Da li bi ste naše usluge preporučili drugim osobama u potrebi?

Da Ne

Hvala!


| 55

PRILOG 7 REZULTATI UPITNIKA KORISNIKA KOD KOJIH JE PRIMIJENJENA SESTRINSKA DOKUMENTACIJA



Da Ne 69 4


Da Ne 71 2


4 3 2 1 Skoro sve moje potrebe Većina mojih potreba Tek nekoliko mojih Nijedna moja su zadovoljene je zadovoljena potreba su zadovoljene nije zadovoljena 69 4 0 0


4 3 2 1 Vrlo komunikativni Prilično komunikativni Vrlo malo Nimalo komunikativni komunikativni 64 9 0 0


DA NE 42 31



ističu pozitivan stav prema načinu na koji su ostvarili prvi kontakt sa medicinskom sestrom/tehničarem I susretljivost I profesionalnost u postizanju poboljšanja u njihovom zdravstvenom stanju

6. Sa kojim profesionalcem ste ostvarili prvi kontakt u CMZ? medicinske sestre tehničari - 70


Da Ne 70 3

Hvala!


| 57

PRILOG 8 REZULTATI UPITNIKA KORISNIKA KOD KOJIH NIJE PRIMIJENJENA SESTRINSKA DOKUMENTACIJA



Da Ne 25 44


Da Ne 31 38


4 3 2 1 Skoro sve moje potrebe Većina mojih potreba Tek nekoliko mojih Nijedna moja su zadovoljene je zadovoljena potreba su zadovoljene nije zadovoljena 16 13 38 2


4 3 2 1 Vrlo komunikativni Prilično komunikativni Vrlo malo Nimalo komunikativni komunikativni 22 42 5 0


DA NE 37 32



ističu pozitivan stav prema načinu na koji su ostvarili prvi kontakt sa medicinskom sestrom/tehničarem i susretljivost i profesionalnost u postizanju poboljšanja u njihovom zdravstvenom stanju

6. Sa kojim profesionalcem ste ostvarili prvi kontakt u CMZ? medicinske sestre tehničari - 65


Da Ne 62 7

Hvala!


| 59

PRILOG 9 KONAČAN OBJEDINJEN UPITNIK JUNI 2016/ FEBRUAR 2017

OBJEDINJEN UPITNIK

za Centre za zaštitu mentalnog zdravlja za praćenje primjene sestrinske dokumentacije, sestrinski intervju /anamneza

Period : od 01.06.2016. do 28.02.2017.

Napomena:

Pod primjenom sestrinske dokumentacije, sestrinski intervju/anamneza misli se na primjenu dokumentacije u svakodnevnom radu uz primjenu znanja stečenih sprovedenom edukacijom medicinskih sestara i tehničara u okviru projekta “Jačanje sestrinskih kompetencija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja”

Pitanja u upitniku odnose sa na period od 1 godine.

1. Da li u vašem CZMZ- u primjenjujete sestrinsku dokumentaciju, sestrinski intervju/anamneza u skladu sa preporukama sa edukacije o primjeni dokumentacije?

Republika Srpska FBiH Distrikt Brčko

DA 15 24 1

NE - - -

Ukupno 15 24 1

Možemo zaključiti da od 40 centara koji su prošli edukaciju svih 40 primjenjuje sestrinsku dokumentaciju. 3 centra, koja iz određenih razloga, na prvom izvještajnom periodu istu nisu primjenjivali, te su bili predmet supervizije, počeli su sa primjenom dokumentacije.

2. Koliko korisnika u Bosni i Hercegovini ima sestrinski intervju/anamneza u navedenom periodu?

RS FBiH Distrikt Brčko

1106 1802 41

Ukupan broj korisnika : 2949 / 74 korisnika po Centru


a. Broj korisnika prema polu:

M Ž

Republika Srpska: 479 627

Federacija Bosna i Hercegovina: 955 847

Distrikt Brčko: 14 27

Ukupno: 1448 1501

b. Broj prema starosti

RS FBiH DBdo 25g.- 196 91 102 3

od 26 do 40g.- 952 357 588 7od 41 do 65g.- 1419 526 867 26

preko 65g.- 382 132 245 5

3. Razvrstajte navedeni broj korisnika prema uputnim dijagnozama, tako što ćete u odgovarajuću kolonu da unesete broj korisnika kod kojih je primijenjena sestrinska dokumentacija

Uputna DgMKB-10

Broj korisnika

Sestrinska Dg

Sestrinski intervju

/prvi

Sestrinski intervju

/ponovljeni

Sestrinska anamneza

F00-09 55 28 55 28 55F10 151 80 151 58 151

F11-19 70 70 70 32 70F20 449 201 449 178 449F22 30 12 30 11 30F23 65 27 65 27 65F25 38 18 38 14 38

F21,F24,F28, F29 65 29 65 21 65F31 115 51 115 49 115F32 800 458 800 430 800F33 128 79 128 49 128

F30, F34, F38, F39 114 63 114 65 114

F40-48 710 431 710 304 710

F50-59 40 27 40 18 40

F60-69 60 31 60 30 60

F70-79 59 32 59 34 59

UKUPNO 2949 1637/56% 2949 1348/46% 2949


| 61

4. Da li Vam primjena sestrinske dokumentacije pomaže u ostvarivanju terapeutskog odnosa sa pacijentom? Svih 40 centara koji primjenjuju sestrinsku dokumentaciju/anamneza intervju je odgovorilo potvrdno!

5.Molimo Vas da navedite poteškoće sa kojima se susrećete u primjeni sestrinske dokumentacije u svakodnevnom radu?

a) Poteškoće

լ Nedostatak vremena i prostora (Ugljevik, Mrkonjić Grad, Derventa, Modriča, Gradiška, Brčko, Široki Brijeg)

լ Nedostatak kadra (Doboj, Prijedor, Istočno Sarajevo, Višegrad, Zenica/dipl. med. sestra radi, Cazin)

լ Tehničke poteškoće (CMZ Novo Sarajevo i CMZ Sarajevo Novi Grad zajedno, nedostatak kancelarijskog materijala/papir, toner za štampanje dokumentacije/elektronska baza podataka?

b) Prednosti (Banja Luka, Prijedor, Gradiška, Tuzla, Velika Kladuša i Travnik)

լ “Korisnici su otvoreni za saradnju i zadovoljni našim pristupom”

լ Zadovoljni članovi multidisciplinarnog tima: “sestrinski intervju/anamneza uveliko nam pomažu jer skraćuju vrijeme potrebno za dijagnostikovanje problema i adekvatan tretman korisnika”

լ “rad je sada lakši i koncepcija same dokumentacije u mnogome pomaže svakodnevno funkcionisanje u sklopu centra i samog terapeutskog odnosa prema pacijentu”

լ “sestrinska dokumentacija je korisna, razumljiva i upotrebljiva, čime dosta pomaže u ostvarivanju bližeg i povjerljivijeg odnosa medicinska sestra/korisnik

լ “Korisnici su otvoreni za saradnju i zadovoljni našim pristupom”

լ Zadovoljni članovi multidisciplinarnog tima: “sestrinski intervju/anamneza uveliko nam pomažu i skraćuju vrijeme na pitanja koja bi se ponavljala”

լ “sestrinski intervju i anamneza su dokumenti čijem smo se uvođenju jako radovali i koji mogu da nam olakšavaju svakodnevni rad sa pacijentima, a od pojavljivanja ovih dokumenta primjenjujemo ih u radu”

լ “sestrinska dokumentacija je korisna, razumljiva i upotrebljiva, čime dosta pomaže u ostvarivanju bližeg i povjerljivijeg odnosa medicinska sestra/korisnik

Publikacija predstavlja završni izvještaj “Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru Centara za zaštitu mentalnog zdravlja” za period oktobar 2015 - april 2017.godine

Nosilac projekta: Udruženje „Medicinar“ Distrikt Brčko

Partnerska udruženja: Savez medicinskih sestara/tehničara Republike Srpske; Sekcija medicinskih sestara i tehničara u oblasti mentalnog zdravlja Republike Srpske, Banja Luka

Udruženje/udruga medicinskih sestara i tehničara u Federaciji Bosne i Hercegovine „UMSTFBiH”, Sarajevo

Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za zaštitumentalnog zdravljaFINALNI IZVJEŠTAJ ZA PROJEKAT

ISBN 978-9958-0981-7-8

Documents

Jačanja sestrinskih kompentecija u okviru centara za ... sestrinskih... · samopomoći, KBT tehnike, rad s porodicama i sestrinska dokumentacija) doprinijele su većem zadovoljstvu