36
1 3URIGU0LRPLU-$.â,û Ekonomski fakultet, Beograd 0RQHWDUQLUHåLPLLLQIODFLMD ,QIODFLMDLPRQHWDUQLUHåLP 1REHORYDF )ULGULK +DMHN MH QDSLVDR EH] SUHWHULYDQMD PRåH VH XVWYUGLWL GD MH LVWRULMD umnogome istorija inflacije, jer inflacijom upravljaju vlade za svoju dobrobit.” 'RGDMPR RYRPH L RFHQX 'åRQD 0DMQDUGD .HMQVD YODGH GXJR PRJX SUHåLYOMDYDWL ãWDPSDMXüL QRYDF GUXJLP UHþLPD WDNR RQH PRJX RVLJXUDWL NRQWUROX QDG UHDOQLP resursima, baš kao da su ih prikupile oporezivanjem. Sredstvo je prokleto, ali efikasno i WRRGUHÿHQHJUDQLFHPRUDVHSULKYDWDWL.DGDQHPDGUXJRJYODGHWDNRSUHåLYOMDYDMXWR MHRSRUH]LYDQMHNRMHOMXGLQDMWHåHL]EHJDYDMXLPRåHJDQDPHWQXWLLQDMVODELMDYODGDNDGD QLãWDGUXJRQHPRåHGDQDPHWQH(NRQRPVNH L SROLWLþNH RGQRVH novca i inflacije, od rimskih vremena do savremenosti, Peter Bernholc, profesor ekonomije na Univerzitetu Bazel, smešta u tri univerzalno YDåHüDSRVWXODWD 1 1. ustanoviti metalni -]ODWQLLOLVUHEUQLVWDQGDUGNRMLLVSROMDYDMXGDOHNRQLåXWHQGHQFLMX ka inflaciji; 2. papirni standard vezati za samostalnu centralnu banku, samostalnu u odnosu na SROLWLþNHYODVWL 3. papirni standard utemeljiti na fiksnom deviznom kursu, ili valutnom odboru. 8NROLNR MH RVLJXUDQ EDUHP MHGDQ RG RYLK XVORYD PRQHWDUQL UHåLP PDQLIHVWXMH QLåX tendenciju ka inflaciji. 1D RVQRYX XSRUHGQRJ LVWRULMVNRJ LVNXVWYD SRþHY RG 5LPD X YHNX QRYH HUH GR KLSHULQIODFLMD WRNRP ;; YHND 3 %HUQKRO] QHGYRVPLVOHQR XND]XMH QD SROLWLþNL L LQVWLWXFLRQDOQL DPELMHQW NDR DSVROXWQR RGJRYRUDQ L ]D ]DSRþLQMDQMDQMH L RNRQþDYDQMH YLVRNLKLQIODFLMDLKLSHULQIODFLMDãWRMHLXJUDÿHQRXVWDYGDMHVDPRVWDOQDLSDUODPHQWX odgovorna centralna banka, s jedne, i ,,monetarna obaveza” V GUXJH VWUDQH QDMYDåQLML preduslov uspešnih monetarnih reformi koje su u srediãWX WUåLãQLK HNRQRPVNLK L GHPRNUDWVNLKSROLWLþNLKUHIRUPLDNRVH]DLVWDåHOLGDRQHEXGXWUDMQHLRGUåLYH 1 P. Bernholz, Monetary regimes and inflation, Edvard Elgar, 2003.

Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

1

��������������� ����

Ekonomski fakultet, Beograd

������������������ �����

������������������������

���������������� ���!� ��� ��"#��$� ����%�"��������������� #��&#������ ��� ��� #������

umnogome istorija inflacije, jer inflacijom upravljaju vlade za svoju dobrobit.”

'������ ����� � ����&� '����� ��������� ���#�$� �������� �&(�� �(&� "�����������

)��"��&*� �����+� ��&(� ��,��� ��!�� ���� �(&� �#(&���� !������&� ���� ������

resursima, baš kao da su ih prikupile oporezivanjem. Sredstvo je prokleto, ali efikasno i

�������-����(����������#��"��������� ����������&(�(���������!��"����������&+����

����"���%������!������&����������%��(����&������(�������&������#������������!����

�)�����&(�������������������”

.!���#!�� �"���,!������#��novca i inflacije, od rimskih vremena do savremenosti,

Peter Bernholc, profesor ekonomije na Univerzitetu Bazel, smešta u tri univerzalno

����*��"�#�&����$1

1. ustanoviti metalni -�%�������#������#��������!���#"�������&�����!����&���������&�

ka inflaciji;

2. papirni standard vezati za samostalnu centralnu banku, samostalnu u odnosu na

"���,!�����#�+

3. papirni standard utemeljiti na fiksnom deviznom kursu, ili valutnom odboru.

/!��!�� ��� �#(&���� ����� ������ ��� ���� &#����� � �������� ���� ����#�&��� ��&�

tendenciju ka inflaciji.

����#���&� &"������(� #����#!�(� #!&#����� "�,��� ���0��&�1�� ��!&������ ����� ���23�

�"���������� ��!�� 44� ��!��� ��� 5������%� �����##����� &!�%&��� ��� "���,!� �

�#��&������� ������� !��� �"#��&���� ��(������� � %�� %�"�,���������� � �!��,�������

�#�!������������"�����������)�������&(��-����&�#����������#��#�������"�������&�

odgovorna centralna banka, s jedne, i ,,monetarna obaveza”�� #���&(��#����������������

preduslov uspešnih monetarnih reformi koje su u sredi)�&� ���)��� �!���#!�� �

���!���#!��"���,!����������!��#��%�#���������������&�&�����������������

1 P. Bernholz, Monetary regimes and inflation, Edvard Elgar, 2003.

Page 2: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

2

��!��!�� ��������� %�����,!�� ��� %�� #��� #�&,������ �"���������$� ��� "��� ������(� #��!��

novca do zanemarljivog nivoa usled enormnog rasta cena; 2. pad deviznog kursa

���*�����&��+�6�� ##����#!� ��#���&����#!�(��������!��� ���"���"�!����,� ���������-

�"������������ #"������ � 1�� ������ �!�&#� #&"#��&�������&��$���!� ���������,���� �&%���

deluje Grešamov zakon kada inflacionirana loša valuta istiskuje dobru, koju svi

%��������&�%��#����������#��"��#���!�����,�����&%���"�,���������&���7������%�!���

("����#���,��&�8�����7���&���&���&�Istorije francuske revolucije, 1825.), gde dobra

valuta istiskuje onu lošu, bilo kroz trampu ili supstituciju ���*�(� ������ #������/�

metalnom standardu inflacija se ispoljavala kao kvarenje novca - engl. Debasment –

���� #������� "�������������� �� &� "�"���� #�������&� �)�� �!�!��� (������ � ����

����� )��� ��#� ���� ������#�� ������� � ��� ���� ���� !��(�� #�� ��"���&!�������,����� #��

�!�� ����� �������*�� 9���� ��� :;;� ������ ������� )��� ��� �����*�� !��� )��"����

���,�������!������&��#������"�"���(�������

Inflacija pretpostavlja postojanje novca, koji se kao društvena institucija duguje nizu

pronalazaka, još od 5 v. p. n. e., kada je u Mediteranu robna proizvodnja i trgovina

"�#����������������&*���#������"�������(� ���&)�����(���"���!�������!�����������

!��)*������&�(�,!���������8���������<6;�(��"�����������(����#��������&� ���

Inflac���%�����������"������������&��������#���(�"�,��!��"�,��������%����������

(��"���������#&���������������!����*��������#���&����*����#����&"�&�%�%��&����

ga ne zloupotrebe. Aristofan je u delu ����� opisao kovanje lošeg novca u vreme

Peloponesk�(���������#���#����(�-�����&�0&�&������'�&(�(�"&�#!�(�������2�=��(��"��

n. e.

���������"��!#��#����������������������#�������������!������������,������#�����

više od dve hiljade godina pojam inflacija, kao sinonim za opšti rast cena u jednoj

zemlji, od latinskog in-flatio - u-duvati, prvi put se u kontekstu inflacije valute koristi

1838. godine, kako to navodi ������� � ���� �� �������� iz 1989. godine. Niska

�������� ��� #�� "�������� (��)����� �#�!�� "�������� �#�,���� �� �"����������

prema Filipu Kaganu nastupa kada je rast cena najmanje jedan mesec iznad 50 odsto.

5��������&!�%&�������#�!����������"�,����&��!�!����������#��!��������"���+�������

stok novca definiše kao nominalni stok novca podeljen sa nivoom cena i korigovan

stopom ��#�����&������*�(�"��%�����2

2 Isto, str. 2.

Page 3: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

3

Anali%���&*� ,���� %����� – SAD, Britaniju, Francusku i Švajcarsku Bernholc

%�!��&,&��$

1. u celoukpnom periodu (1750 do 2000.) prisutan je inflatorni razvoj;

2��#�������3�1�����������)������#����������)!���������+

4. situacija se menja od 1914. ili najkasnije 1930. sa naglašenim uzlaznim trendom;

4. inflacija se ubrzava posle 1970;

5. posle 1970. dolazi do razdvajanja u ovoj skupini –������&#!���5���������������)�����

5���������>�'�����#��"����������

Ovo ilustruju i naredni grafikoni:

7��)!���������&�?��5������������&#!�����������#!����>�'�

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 3.

7��)!���������&�?��5�������9�����,!���������&#!�����������#!������������>�'�

Page 4: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

4

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 4.

2��������������

��������� ���� ��� ��#!&"� "������ "���)����� �#��&���� � ��(��%����� !���� &� !��������

�#����� ����-&�&�"��&�&��������/!��!�� ����&���&�@�!���� � &������#�� �������

pravilima govorimo o monetarnom ustavuA����(&*�#&�#����*i mon���������$

1. Metalni standard: zlatni, srebrni, bakarni standard koji podrazumevaju da je

nominalna vrednost kovanice jednaka vrednosti metala. Ako nekoliko zemalja ima

zlatni standard tada su kursevi njihovih valuta fiksirani prema zlatu, a oscilacije su

�(&*��&�&#!�(�����������-������)!����"����%����#(&�������

2. Oslabljeni metalni standard: posle Prvog svetskog rata nekoliko zemalja se vratilo

��� %������ #��������� ��� ��%��������&*� �"����� %������ !�������� �� "�#��� '�&(�(�

svetskog rata !���� ���5������&�#!�##�����(&*����� ������������������!������

!������&�&�������&�%�����"��&���-����!&�#&��)������������������3=���(�������

3. Papirni standard: centralna banka ima monopol emisije banknota, a imaoci depozita

imaju pravo da prema paritetu jedan ‘ jedan konvertuju iznose sa depozita u banknote.

Ovaj standard je po svom karakteru ,,diskrecioni”, jer monetarne vlasti imaju

�#!�������"���������������"��&�&���%��(��������'���������������������(�#���������

su:

a) stepen samostalnosti-nesamostalnosti centralne banke, i

Page 5: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

5

b) devizni kurs – fiksni ili fleksibilni.

������?�(����� ���,!� �!���#���� ��"#��� ����B<B��(����$� ����#���)���� #!&#����#��

"��"���������"�!�%&�&�������&�������&��&!&��(&*������"��"�������&�������#��

koja se po fiksno� !&�#&� ��� ���� #�������� ��%���� %�� ��&(� ������� ���"��!��

���������&� �����!��!&"������*� ������(&*��#�� ��� #�� #�,&����������� ��� ��!����)���

�(&*��� �����&� #�� &��#�� �����*�� �(&*�� (�������� !���� *�� ����(&*�� !��)*�����

papirnog novca zarad finansijskih��������#�����������)��,!��!&"������*��7��(��������

"����%&����&� �"#��&��&� ���(&*��#�� ���������(� "���*������� ������� ������ ��&��

moraju biti apsolutno sposobni da se samodisciplinuju i odupru svim iskušenjima

���������(�"���*��������������'�&(������������)�#��"���(�����������%��-�����!��

vrstom zakonske forme. U osnovi je to isto.”3

�����%�!� #�� �&(���,��(� �����������(� ��� � ��������� ��%���� �"#��� ��� "��������

(���!���� ���� #�� ����#��� "������ ��������(� ����� &� "����&� �3�1�-30te

godine. Dva argumenta ovo pokrepljuju:

1. sve hiperinflacije koje su se dogodile posle 1914. dogodile su se u uslovima

�#!������(�"�"���(�#�������������������#&����������"�����&%��,�!+

2. sve zemlje koje su tokom 18. i 19. veka prešle sa zlatnog na pa"���#���������������

više stope inflacije.

C�&�������������%�!��&,�!�5��������$4

���'&(���,����������������&���!���������"�����)��%��#������������(����������$

2�� ������ #��������� %����� �� #������� ����#�&��� ��&� #!����#�� !�� ������� ��

diskrecionog papirnog standarda;

6��"�"���#��������&�&#�����#��#�������������������!������#�&�����&�#!����#��!��

inflaciji u odnosu na papirni standard sa nesamostalnom centralnom bankom;

4. valute sa diskrecionom papirnom standardom u uslovima fiksnog deviznog kursa,

����#�&�&� ��&� #!����#�� !�� ������� &� ����#&� ��� "�"��� #�������� #�� ���!#����

deviznim kursom.

:�� ��������� ���� ,�� #&� "������� � �������� &#���� ��������� #������#�� ������

standard, samostalna centralna banka i fiksni dev%�� !&�#� ����#�&��� ����!�� ��&�

sklonost inflaciji.

3 Isto, str. 7. 4 Isto, str. 10.

Page 6: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

6

Hiperinflacije tokom istorijskog razvoja.

Zemlja Godina Najviša

�#�,���

inflacija u %

Zemlja Godina Najviša

�#�,���

inflacija u %

Argentina 1989/90 196,6 ��-��#!��2 1945/46 1,295* 1016

Jermenija 1993/94 438,04 Kazahstan 1994 57

Austrija 1921/22 124,27 Kirgistan 1992 157

�%��������� 1991/94 118,09 Nikaragva 1986/89 126,62

Belorusija 1994 53,4 Peru 1988/90 114,12

Bolivija 1984/86 120,39 Poljska 1921/24 187,54

Brazil 1989/93 84,32 Poljska 1989/90 77,33

Bugarska 1997 242,7 Srbija 1992/94 309.000.000

Kina 1947/49 4208,73 Sovjetski

savez

1922/24 278,72

Kongo 1991/94 225 Tajvan 1945/49 398,73

Francuska 1789/96 143,26 7���!#��� 1995 78,1

Gruzija 1993/94 196,72 Turlmestan 1993/96 62,5

���,!� 1920/23 29.525,71 Ukrajina 1992/94 249

D�,!� 1942/45 11.288 Jugoslavija 1990 58,82

��-��#!��� 1923/24 82,18

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 8.

8&��(������%�#�����3�2��&"�%�����������"�#��#��"���,!��%��&"������������$���E�

je usvojen princip da d���������� ��� &�,�� ��� ������#�� ������� ,�!� � #��� ���!�� ���

osigura njegovu internu stabilnost, pojavila se opasnost po pogrešaka i preterivanja. Te

�(&*��#���#�*��������#!���)��������������#!&#����"��#�&���#&�&�"�%���&����#������

ideal novca sa ne"��������� �#��#,��� ������)*&� !��� �� "�,���� ��� ��,��&$�

�������#������&%�������������!�!��(�&�������������#,�&�������#�������”.5

C� %��&"�������� �!���#!�� "���!�� ��� #������ "���,!�� "���!�� ����#� ")�� �����

!��#,��� �!���!������ &!�%&�&*i na ,,endogenu” ekonomsku politiku koja se

instrumentalizuje: cilj je pobeda na izborima i ostanak na vlasti, instrument je

&��*������� %�"�#����#�� � "��%�������� �� �(���,����� ��������� /#������ � %�!��#!��

5 Isto, str. 14.

Page 7: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

7

�(���,����� ��� ����(&*������� ��!��� %����� F��(��� ������ ���G� � � ��� ��� #����*� ��,�$�

��������������"�#���"���)!�����,���(&,*��������%�����&%�#����)��"�����������#���

%�"�#����#�� � "��%�������� )����� &��*������&)���������(�#������� )��� � �"�������� ��!��

"����,� %���� /ili jedan posto podrške bi��,��"��*��#��#��#����)��"��������� ���������

što umanjuje društveno blagostanje. Parlamentarna kontrola bi bila sigurna brana

��!��"���,!�"��������!�&#���������������#��&�"��#���&���������������%��

vlade i samostalne centralne banke i fiksnog deviznog kursa.

?�%����������(���������������&"&*&�������")���%�!��&,!�$

���"���,!� ##��� ��&��-��&�#!����#�� �������� ���� #�������� �#��&�����%&���%�����

politilkih ciljeva;

2. sve hiperinflacije XX veka odigrale su se u uslovima diskrecionogh papirnog

��������(�����+

6��������������!�����%&�&��&!�����������"���,����������#&����"������&#����

obuzdavanja inflacije,

1��������������������"�!�%&����)&���"����#��!������������#��#����������������

���!��������!��&,��(�%��,����&�&#������#!������(�"�"���(�#��������+

:��&�&#��������!#����(����%��(�!&�#��"�#&����#&�%��������#��������,����#�������

���%��(�!&�#��������"�������!&"������*+

6. viša inflacija u odnosu na druge trgovinske partnere usliovljava pod�������#�����*��

���&���!����#��"��#�,��%��%�6

6�����������&����&�������(�#��������

/�&#�����������(�#�������������#&��(&*��&%��!��#�����(���#�������$������������

ponuda metala� !��� ��� �#������ ������(� ��������� )��� #�� ��(����� &� ����&(����� i

Španiji u 16. veku tokom Cenovne revolucije kada je priliv zlata i srebra iz Latinske

���!��&#�����)!�� ��������� %�%������#�����*��������"���"��%����������#��&��%���

"���%��%�+�2��#�������!��,���"������(�������F%�������#�����G�&�!��������što je

�&(�������� #��������!���� "����#� �������� �����$� ���� #�� ��(�-���� &� ���� �G�

#�������� #������� "������(� ������ &� !�������� ��"��������� ��������

������#��� �G� #��������� ������ !������� �� � �G� &��*������� �������� ������#��

kovanice bez uve*�������!��,���"������(�������

6 Isto, str. 19.

Page 8: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

8

Primer inflacije izazvane rastom ponude plemenitih metala odigrao se u vreme

���!#��������!����#!�(� !��� #�� "�#��� "������ ���� ���������� ��,�"��� �(����(�

blaga, a isto se dogodilo i u vreme pobeda Cezara i Avgusta, kada je plen iz Galije i

Egipta stigao do Rima.

Prva je Škola Salamanka� F��"�!&���� ��� �������� �::<�G�� �� %��� H�� 5����� F�:<BG�

�"#���� I�����&� �����&��&� %� �<�� ��!��� !���� ��� ���!#� ����� "���� "����,&���

Hamiltona, od 100 1603. godine u Staroj Kastilji i Leo�&� "���*��� ��� �B;�� �� &�

Andaluziji na 256, što je bila veoma niska godišnja inflacija od 1,16%, odnosno 1,86%.

Kretanje robnih cena u Andaluziji Staroj Kastilji-Leonu, 1503-1579.

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 22.

Prvo Kvaranje monete u IV v. p. p. e. opisao je Aristofan u delu ����:

��E�#�������"���������"��������(�����������#������

>��������������"�������,�������#�����%�������

Upravo kao i sa našim drevnim kovanim novcem, i novim zlatnicima,

/���%��������)��#�������!���#������,#��( atinskog liva,

Sve od savršenog metala, sve najbolje od najboljeg,

Sve vrhunskog majstorstva, dokazano i vrednovano svuda

Kako kod naših Helena, tako i kod udaljenih Varvara,

7�!�������!��#��$���*����,*�������%���������(&��������&,��

>���������gom i od osnovnih metala, sada mi stalno koristimo“.

Page 9: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

9

T�������#�������!��,���#������&����#!���������#����������%������%�������#&�

bakarnim i bronzanim kovanicama tokom Peloponesklog rata, kada su ove nove imale

istu nominalnu vrednost, što je i bio prvi primer delovanja Grešamovog zakona po

!��� ��)� ������ #�#!&��� ������ ������ &� #�&,��&� ��%�,��� ����#,��� –� "���-����

������#��� � >���� ����� #&� #�� &(������ &%������� ��� �"��� "��!#��� %�� ��%�!&� ���

Rimljana koji su ovome pribegli u vreme Punsk�� ����������,�&�������")�$� ��"�#���

Hanibalove pretnje rimu i Fabijusove diktature as od jedne unce (brozne, a ranije je

������G����#!���������&,����������#��)�#���#���#��������%��#������������������������

���� ��#�����'������ ��� ��!�� ���� "����profita, ali kod isplate plata vojnicima dinar se

��,&����!�����#����#�”. (Plinije, Prirodna istorija, prema Berhnolc, str. 25). U III i IV v.

��������������"��"&���%(&���#���&�#�����&�#�����&��"�#������!�����!���������������

navodi Bernholc, postoje� � %�� .("���� ���� #&� #�,&���� "�"�&#�� !���� ��� &� �����

vladavine imperatora Klaudija (41-54 g. n. e.) i Konstantina (337-6<��(�������G����������

&�.("�&��%���������������&��*����%������"&����)���"�!�%&�����������(���!���

����!#��������������,���6;�-400 g. n. e.

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 25.

Bernholc navodi i srednjevekovne primere erozije vrednosti novca usled kvarenja

monete:

Vrednost florina u odnosu na druge valute.

Zemlja Oko 1300. Oko 1400. Oko 1500. novac

Kastilja 5,8 66 375 Maravedi

100 1137,9 6465,5

Page 10: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

10

Keln 6,67 42 112 Šiling

100 630 1680

Flandrija 13,125 33,5 80 Groot

100 255,2 609,5

Austrija 2,22 5 11 Šiling

100 225 495

Francuska 10 22 38,75 Su

100 220 387,5

Hanza 8 10,5 31 Šiling (Libek)

100 131,25 387,5

Rim 34 73 130 Soldo

100 214,7 382,35

Firenca 46,5 77,92 140 Soldo

100 167,56 301,1

Bohemija 12 20 30 Groš (Prag)

100 166,67 250

Venecija 74 93 124 Soldo

100 125,68 167,57

Aragon 11,5 12,71 16 Sueldo

100 110,51 139,13

Engleska 2,67 3 4,58 Šiling

100 112,5 171,88

Izvor: P. Spufford, Hanbook of Medieval Exchanges, University college, London,

1986, cit. prema P. Bernholc, str. 28.

�����*� (&���!� ������#�� ������ !�#���#!� ������ �������� � !���#!� ������ ���(��

uprkos zakonskoj prinudi i sankcijama da se novac prima po noninalnoj vrednosti.

>��(������(� ���)��(�!�"���%���(������� #�� � &� #�������������,�&�#�������������

")�$���!�����4�����!��������������#���#�(��������,!&����!�����#���������#���"��

sebi nametnula.” Venecija je uvela novi srebrnjak – matapan, Firenca (1252) prvi

zlatnik – florin, a zatim i Venecija (1284) uvodi novi zlatnik – dukat, koji su bili

"���&#�����-&����������(���#!���!#"��%�������(�����������������)��������(���#��

Page 11: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

11

���#��!��#��#���"�����������"��&�����������������������)��!��"����*���#�&���

u svetu, što je ostalo i do dana današnjeg.

���"���"&����!�����������"��&������#������������"��������"�����������������#��

dogodila se u Rimu u vreme cara Dioklecijana kada su 301 g. n. e. za 1200 proizvoda i

usluga posle neuspele monetarne reforme iz 296 uvedene maksimizirane cene. U Ediktu

���"����-����,�!��#�����!�%���%��"���!�)�����>�,���#����(������&������)"��#!��

velon inflacije, koju je u 16. veku objašnjavala Škola Salamanka; ka%����#&� #"��,���

)"�!&������"�����"�������������&��$�#������#&�!��&,����������!�������&��"���&��

"����������%��#�������!��"����%���,���!&�#&�%����������%���-�������:;���#���

1626. godine: ,,14. oktobra 1624. odlukom kralja Filipa IV uvedena je smrtna kazna i

!���#!����� ����� %�� #��� ���� !��� #&� &� !������#���� !��&,���� �������� "���%�� ��%&�

brodovima koji su ih dovozili, one koji su ih prevozili i skrivali ili na bilo koji drugi

��,��"��(���&��������!��&,�����&���"������!��&,�����(��������&�%���&�%��

���&� �� ������� "������ ��� �� �&(�� !���������� #�� ������ "��(���� � %�"�����

"������� ���������2�� ����&���� �<2=�� (����� �&�#�!���� ���� #&-����� %�� !��&,����

velona preneta je na Inkviziciju, a 13. septembra 1628. smrtna kazna zamenjena je

spaljivanjem na licu mesta”, navodi Vasink (cit. prema Bernholc, str. 33.). Trebalo je

����� %�-&� �������� ���������"���%��� ����� ����������������<:�������������#��&�

roku od 30 dana sve kovanice od 2 maravedija moraju u kovnici pretopiti i njima je

&,�#�����#��&,����������#���&%�"�����&�#�����!�%���%��"��!�)����

�%��� ,�� ��� ���� ��� ��#���� �,&������ "���������(�!&�#���������#&�"��(����� ���� ���

�!���#!��"��&������)���"�������������,�+���&��#&�����������"���&���"�!�arene” –

�����������%���-����!�������-�!�����#&���������#,�&�������#�������!&���������

nominalnoj vrednosti.

4. Inflacija i papirni standard

U Evropi je papirni novac prvi put uveden u Švedskoj u 17. veku, da bi tokom naredna

dva veka njegova zamenljivost za zlato ili srebro bila ukinuta, a sa fiksnom se prešlo na

���!#���� ���%�� !&�#� !��� ��� ���!)����� ���%�&� ������#�� ��������C�&� ��%&� %�-&�

�������� � ���!#����(� ���%��(� !&�#�� 5�������� ��%��� 7������ %�!���� "�� #���,��&�

francuske revolucije. Prvi koji su uopšte uveli papieni novac bili su Kinezi oko 1000 g.

��� ���� ,��� ��� ������ ���"��#���� )��"����� "�"���(� ������ &� ����� >������� >&�(�

dinastije, i on se zvao � �-cu ili u prevodu ,,sredstvo razmene” i bio je potpuno

Page 12: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

12

pokriven bakarnim novcem, kao robnim novcem, ali je sa štampanjem papirnog novca

"�!���&��� #"����� ��������� C�� ��(� ������� #��!�� !��#!�� ����#��� ��� ������ �!�&#�

#��(� ������ %�",������ #�� ��������� �� %���)������ #��"����,����� ��(� �����������(�

novca.7 Godine 1368.���(�����#���� #��������� �����!���������������� #����*��6=:��

"������ ������� ��� "�"��� ������� �� "�������� ��� ���� %���������� !��)*����� %������

#����������&(���������%��"��*����+�"�����������#&����%�������%��"�"����������

ali ne i obratno. Ovo je bilo ozakonjeno i ediktom iz 1403. kojim je bilo zabrenjeno

!��)*������ "������� ������ %�� "��*������ �� %�� "��!�)���� #&� ���� "����-���� �)����

!�%��������(�����%��#���!�����"�����$���!�����������"��"�"���!&�������!�������#��

1000 kuana %��#��!�!&���!��������������"��0�-����#&#���!���%������%���&�����#&�

��� "������ �*�� %�� #��!� !&��� !������� #�� �;;� !&����C�� !��� "������� ��#����� ���

"���&�"��������������*��!�������#���;�;;;�!&�������������#&#���!���"�!����&�

informa�����*��!�������#���;;;�!&����A�(str. 58.).

Bernholc %�!��&,&��$� ��� &� ����� �������� "�"��� ������ ���� "��������� &� ����#&� ���

"������������� �� ����+� 2�� ��#�� "��&���������"����"��#�,��"������&��!����#��� ����

cene rastu zakasnelo; 3. sa prelaskom umerene u visoku inflaciju efekti na proizvodnju

#&� ��(����+� 1�� "����� &��,������ !�#��� %�� ��#��� ����+� :�� %����� ���&��� "�#����� #���

%��������#����"��������������������!#�����%��!&�#�#���)����������������&"�!�#�

oštrim sankcijama i kaznama, a ako inflacija potraje dolazi do procesa suprotnog

Grešamovom zakonu, jer kvalitetniji novac – plemeniti ili robni – potiskuje onajk

nekvalitetni (Thierov zakonG��7�����%��!�&*��������������!�&#$8

���/����#��"�"�����������%�����#,���������#���!������&�"�,��!&�"��"&���%�������

po fiksnom kursu, npr. jedan –�������%��������������!���������#,�&�������#��!����

odgovara njegovcoj nominalnoj vrednosti.

2. Taj papirni novac ljudi rado prihvataju jer je lakši za upotrebu, ali sa štampanjem sve

ve*�� !��,��� "�"���(� ������ %�������#�� #�� �)�� ��� ���� �������� "�!�*�� � &�

plemenitim metalima se iscrpljuje.

3. Loš – inflacioniran – papirni novac istiskuje onaj dobar jer ga svi ubacuju u opricaj, a

%��������&�%��#���������������– Grešamov zakon;

4. K����#��"�#���&�#��#��������&�"����&����%���-�����,�!���%�������������"�,����

obratni proces , u prometu svi primaju i koriste se samo kvalitetnim novcem – Thierov

%�!����,������!�&#�%��!�&����

7 Isto, str. 53. 8 Isto, str. 61.

Page 13: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

13

:�� "������������&����#!������

Viktor Klemperer, profesor lingvistike u svom Dnevniku koji je koristio P. Bernholc

�#����� ��� #����,��#���� �� ��%���� "�#������� ���,!�� �"���������� �322-23.:

��%(&���#���#�*���%������!����&,��FB���!�������326�G�%������!�����%����#!�"���������

platili smo 104 ��������!��������#� ��)� &��!� ���� #����� ����� "#�� ��� 2�������

#&���� *�� ��� :� ������ '����� ������� #!�,�� %�� �������� /� #&���&� ��� #!�,�� %�� �=�

������F2;��4G������!���������#����!�)�����:���������&,��F,������!��<��4���326G����

�������&-������/�"��������!�&�&��&�"���#��B=;��������!����)���,&���#"����;;�

J��&,��#����������(�%��"�����&�����!����������6�1���������!����#������������

���"����)�� &�#���!�������)��,!�������������12;�������&���#����#��&������!��

stajala dva do tri puta lošije. U podne su se kursevi menjali, i sve radnje su odmah

menjale cene.” (u V. Klemperer, Leben sammeln, nicht fragen wozu und warum,

Memoari, 2. t., 1818’1924., Berlin, 1996.)

Izdaci i deficit Rajha, % neto nacionalnog proizvoda, u vreme nem�,!���"�����������

1914-1923.

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 72.

����%���&*��2��"����������#���#&�&%��!�������(�����&����#!�������$

D��)����&����#!�������&�������#���"�����������

Page 14: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

14

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 70.

Isku#���������2��"����������"�!�%&�&����#&��������G����1;���)����#����&����#!��

izdataka, odnosno, 2) 30 i više odsto DBP-���������������%�!��������������#�!���

inflaciji i hiperinflaciji. Ovo je potvrdila i tabela sa podacima za 29 hiperinflacija, gde

#&�&�#��#�&,���������������2;K�%����!��"�#&�����#�&�#�&,������5����&#����

7&�!��#����������#!��2���&(�#������F%������������,�!��#&��������5�������������&���

da podaci nisu pouzdani). Hiperinflacija je uzrokovana emisijom novca koja finansira

�&���#!��������!�������"�!��&%��!�����"���,!����&!���

Page 15: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

15

Izabrani makroekonomski pokazatelji u vreme hiperinflacije.

Zemlja Godina 5&����#!�

deficit/�&����#!�

izdacima

Realni stok

novca

Realni devizni

kurs

Argentina 1989/90 + + +

Jermenija 1993/94 + + +

Austrija 1921/22 + + +

�%��������� 1991/94 + + +

Belorusija 1999 -(+) + +

Bolivija 1984/86 + + +

Brazil 1989/93 + + +

Bugarska 1997 + + -(OR)

Kina 1947/49 + + -(+)

Kongo 1991/93 + + +

Francuska 1789/96 + + +

���,!� 1920/23 + + +

Gruzija 1993/94 + + +

D�,!� 1942/45 + + +

��-��#!��� 1923/24 + + +

��-��#!��2 1945/46 + + +

Kazahstan 1994 + + +

Kirgistan 1992 + + +

Nikaragva 1986/89 + + (+/-)

Peru 1989 + + (+,BMR,-OR)

Poljska 1 1921/24 + + ++

Poljska 2 1989/90 -(+) + +

Srbija 1992/94 + + +

Sovjetski savez 1922/24 + + -(+)

Tajvan 1945/49 + + -(+)

7���!#��� 1995 + + +

Turkmestan 1995/96 -(+) + +

Ukrajina 1993/94 + + +

Jugoslavija 1990 -(+) + +

Page 16: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

16

Napomena$� %��!� ��LMM� %��,� ��� ��� "����-���� �"���%�� ��� ��� �&����#!� ������ ��*� ���

20% izdataka, da je realni stok novca ispod normal,nog, i da je realni devizni kurs

podcenjen. Znak ,,-MM�"�!�%&�������"����%������"����-�������%��!���L�-’’ da podaci nisu

pouzdani. BMR (engl. black market rate) i OR (engl. official rate) s&� !��)*��� %��

%��,&��������������(����%��(�!&�#��F�NO�*).

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 73.

���)������"�!�%&���!������,����-�������#��!�������&�#��#�&,�������"����������

došlo je do pada realnbog stoka novca (M/P), jer su cewne P rasle d���!�� ����� ���

nominalnog stoka novca M. Realni stok novca je smanjivan ispod normalnoh,

�%��,���(�#���;;K�&�#����2�#�&,���������&������*������&�#�&,���������%���������

nivo.

Realni stok novca u vreme hiperinflacije, šest zemalja, 1790-1987.

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 74.

Realni stok novca u vreme hiperinflacije, šest zemalja, 1917-1994.

Page 17: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

17

Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 75.

������!�>������I���(� ����"#&��$� �����"���%��!���"���������(��-����!�������#&�&�

Austriji nestale, jer je komad nikla ili bakra barem imao neku vrednost u odnosu na

"�"��� ������� E������� ��� ��� ��� ������� "�!���&��� )��"���&� ������ ����!#&���

��#����*����#�����)����)����)��,!�(��������#����*�"��"��&!&���&#����(����#������#���

Ipak, nije mogla da prati tempo inflacije, posledica je bila da je svaki grad, svako

"���(��-�� ����!���&�#��!��#����#��������#���� �����������” koji nije priman u drugom

selu, a ubrzo ni u gradu, gde je bacan jer je bio bezvredan. Od tog vremena austrijski

#������ #&� ������ #��� ��&#��jske robe za svoje proizvode. Roba za robuGroteskna

razmena odivijala se širom zemlje. Ljudi iz gradova nosili su seljacima sve što su mogli:

kineske vaze, tepihe, sablje i pištolje, foto aparate, knjige, lampe i ukrase.” (u S. Zweig,

Die Welt von Gestern, Štokholm, 1944, cit. prema P. Berhnolz, str. 76)

���"�,��!&�"�������������#�����������!��#���#��!�������������#���%������(���

�� ��� !���&� � !��� #���#���� "��*������ ?����� #�� ����� "������ ���� ��� %������#������ %��

!��)*��������*�(�������,�����%���������#��%���)&�������#�����"���%��"��&vodi

��(��%��������!�%����7�������%��&�!��������&���7������%�!������,�&�#����,��������

Društva naroda: ,,u poodmakloj inflaciji Grešamov zakon biva preokrenut: dobar novac

istiskuje onaj loš, a ne obratno; razlog je neporeciva potreba da se obezbedi upotrebljivo

#���#����"��*�����&���������"������”9

/�#�&,�������#�!������������)���������"�������%�������)�(�����������$�&���(�

Kini 1375. ,,dobar novac” postaju srebrnjasci, zlatrnici i bakaeni nobac, u SAD 1776

9 Isto, str. 77.

Page 18: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

18

"������ ����� � ������� "�"�ni novac, Francuskoj 1789, srebrnjaci-zlarnici, Peruu

1875. srebrnjaci, Meksiku 1913. srebrnjaci-zlatnici.

C� ��%����� ���� #&"#��&���� ��)�(� ����� ������ (����� � #����*� ����$� ��%�����

���*�(�#�������������(�-����#��#�&���/���(&#�&��326�&����,!���je procenjeno

da je bilo 2-6�������� %���������!����!�� ���"������� ��,��� ����� ��� ��� %��,������ ���

������#��#���������&���!����#&�&,�#��������&����,!��!���#!�����#�!���������

��#��� "&��� ��*�� ��� ������#�� "�"���� ���!��”10 Ovo je posledica podcenjenosti

���*�����&���&#����#����������������"��&���������������N��"����&#�,�������(���#���

�� &� ����#&� ��� ��� )��� ��� "��*���� � "���� ������(� ���%��(� !&�#��� &#���� #�������

!&"����� �*� ������� ���*�(� ������ &� ����#&� ��� �����&� #�����(� ������� 7��

"����-&��� � ������� (���!���� ������ ��� ��&� "���������#�� ���*�� ���&��� &� &#�����

inflacije izrazio preko deviznog kursa i odnosa cena u dvema zemljama i nazvao ga

Benholcov zakon.11 Inflacija se zakonomerno konstantno ubrzava kada je prešla

����-���������������e sve dok se ona ne zaustavi. Njena varijacija je tim viša ukoliko

����)��������������%�!��&,&���������12

�����&#!����&#���#!���D�,!���5����#!���>�"#!���"���������$����������%��!&�#�<;�

meseci posle pokušaja monetarne reforme.

10 Isto, str. 78. 11 Isto, str. 82. 12 Isto, str. 92.

Page 19: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

19

Objašnjenje$�I����I��/>�#&����#"�!����������)!���������&����,����%�����>�'��P���

�P��/>�#&����#"�!���������!#������������!���.0C����%���,�����%��!&�#����.05��

crni devizni kurs.

Izvor: P. Bernholz, str. 83.

Realni devizni kurs u vreme hiperinflacije u SSSR-u, 4.1919-2.1924, i Kini, 5.1944-

4.1949.

Izvor: P. Bernholz, str. 84.

Slavni Erneset Hemingvej je napisao o tom dobu: ,,nismo mogli da nabavimo marke u

>��%�&�&��"��#���������%�,!���#�����&� �&�%����������&#!������!���9���;������!��

dobio sam 670 mareaka, a 10 franaka je bilo negde oko 90 centi kanadskog dolara. Tih

3;� ����� ��� � #&"�&%� ��� ���� ��������� %�� ���� ����� �� &��,�� ��� ��� �#����� ��)� �2;�

maraka. Zbog carinskih propisa nije bilo dozvoljeno unošenje roba u Francusku,pa su

oni zato išli u restorane i jeli. Svako popodne restorani i kafeterije bivale su opustošene.

����� #�� !&"�� ��� &��� &� �&� "��� ���&!�� � #����� ���� ���,���&� ��� :;� ���!�&��

Vratila nam je kusur od 38 maraka. Prišao nam je stariji gospodin i upitao nas koliko

smo platili jabuke. Prebrojao sam kusur i rekao mu da smo platili 12 maraka. On se

nasmejao i odmahnuio glavom, rekavši ‘ne mogu to da platim, to je previše’. Pošao je

&%�&��&���%������)���&��#���������������&��'�����#�����!����(�����������������

dva centa.� >������ ,��� ��� ������� &)��-������ !��� � #��� !��� �#&� ��� "������� ����

Page 20: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

20

&������� &� "��������� � ������ ���,!�� ����%���� ���� #����(��� ��� "�&)�� %����!� ���

dvanaest maraka.”13

5��������&!�%&�������#������#���!������&�����"����#&�"���������#�����*e valute:

!������������#������������%���,��!&�#�����%����"���������#�����*�����&����%��%�

pada, uvoz raste, i taj kurs postaje neodbranjiv i dolazi do njegove promene, što

"����-&�&�#!&#�������&���3B;-1991., Nikaragve 1986-1991., Tajvana 1945-1949.

��#����� "������ %�� ����!�� ��� ����-������ ������� !���� #�� &� "�,��!&� %�#���� ���

"����-�����#��"������������%������#!����������#�����!���&�!��#����#���������&����

�������##����#!�"����&��)���"�!�%&����#����*��#�!��

Realna nadnica rudara u ��������,!���"����������

Izvor: P. Bernholz, str. 97.

Stefan Cvajg opisuje situaciju u kojoj su se nalazili milioni nezaposlenih radnika:

����%�"�#���� ���&%��� �&!#�!� ��,�!� �����&�������&#���#!���"���������� � )�����

seljaka do seljaka, �� #&� ,�!� )�� ��%�� � !&"����� ������� !���� #&� "�������� "��

���#��&!����,������#���&!���)��������>�������#&�&�"�,��!&�����#��*��!�������������

(���� "�"���� ���,������ !���� � #&� "&���� ������� !&*��"�)����� "������ ����� � "&�����

Kada bi došl�&�(����#��"&���������"�������#�����%�"��"�)*���������!�������!��#&�

������"���#��&!���)��%��#�����"��%������ ������,�!*���!�%����!���������������!&")��

bile su 50 puta više.” (S. Zweig, op. cit., cit. prema Benholz, str. 98.)

13 E�����%��Toronto Daily Star, u E. Hemingway, By-Line, ur. W. White, London, 1968., cit. prema Benrholz, str. 82.

Page 21: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

21

Cene su neravnom�������#������"�#�����#&�%��#�����������"�����������!�������$

�%���������!#������&���������,!���"������������3�6-1923. (1913/14. = 1).

Datum Indeks

cena

troškova

�����

Indeks

cena

hrane

Indeks

cena

���*�

Indeks

cena

stanarine

Indesk

cena

����%�,!��

karata

Indesk

cena

akcija

Oktobar

1923.

3653

milijardi

4301

milijardi

6160

milijardi

54

milijarde

1,77

milijardi

171.3

milijarde

Izvor: P. Benrholz, str. 98.

���-�8(����,&����!�"�%����#����,���������$���&�������-��#!���"����������

cene�������#!��!�����������,��#&�#���������������������%�,!����!�#��!�,�����������

�����#� ������"��!��"&������&�0&&��&�� ��������������%�,!��#��������� ���

nekoliko puta skuplji od voza do rumunske granice.” (prema Benholz, str. 99.)

Izdaci za neke robe u vreme austrijske hiperinflacije (prva polovina 1914. = 1).

Datum Namešten

stan

Tramvaj Novine Hleb Odelo Zdravstveno

osiguranje

Septembar

1923.

8750 13.333 9583 12.609 12.167 8000

����!#� ������� #��,��� ������� &� ����� ���,!�� �"��������e, 1913-1923 (1913 =

100).

Datum Nekvalifikovani

����%�,��

Kvalifikovani

����%�,��

Štamparski

radnik

���

#�&����!

Srednji

#�&����!

Viši

#�&����!

Novembar

1923.

62 46,4 54 69,9 49,5 38

Izvor: Bernholz, str. 100 i 101.

Sve to u osnovi se dugovalo inflaciji koja je uništila realnu proizvodnju.

����������&#���#!��"��%�����������������������"��%��������,!����3�6-1925.

Page 22: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

22

Izvor: Bernholz, str. 102.

Stefan Zvajg je zapisao: ,,hiljade nezaposlenih stajalo je naokolo i stisnutih pesniocas

pretilo t�(������#�������&��������&!#&%���&���������!���#&�,�����&����

!&"����� %��!&���� )������)���"�"&�� ������������ ���!���(��,��������� #"&���� ��

������ � &,���� %���� %�� �������7�!�� �������!��!�� ��� ��� !����� ���� ��� "�!�

trenut�!�����&����%��������%��������������"�������/#����������������#&�#��#�*���

"���������"�������E�����(����������#&��(�������"��#������,!�����"&�������

(����� � "�%���� #&� #�"#������ ��������� �� &"����� %���� )��� #&� ���,�!����� ��(�-���

&,�li da novac, koji je ranije bio najstabilniji predmet, gubi iz dana u dan svoju

������#�� ��&�� #&� #���!���&���)�������������#��� - radu, ljubavi, prijateljstvu,

"����� � &����#��� 8�&�� #&� &#���� !���#������ ����� ����%����� ��(�� "���/� �&#����

�!���� �)�� �#�� ������ &����#�� ��(�� ��� ����,��� (������ ���� #�� %���� ��� ������

���� ��,��� &� ���� �#����� ����!�&���� #� ��%������ %���&� !��&� #��������� #�� #������

novca”.14

:��C!��,�����&�������������

��(&*��#&�,�������������������!��,�������umerene inflacije.

1. povratak na 19.verovni zlatni standard ili uspostavljanje samostalne centralne banke

i-ili valutnog odbora, kao u 20. veku;

14 Isto, str. 104.

Page 23: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

23

2�� ������������ #������(� ��������(� ����� ��� �#������ #����(� %�����(-srebrnog

pariteta;

3. obnavljanje stabi���(���������(����������#����������(�–����(�"������+

1�� "������!� ��� #������ �������� ���� "�#��� �"���������� !��%� "��"&�&��������&�

reformu.

��� C����������� #������(� ��������(� ����� ��� �#������ #����(� %�����(-srebrnog

pariteta

Razlozi za pov����!����#�����"��"����&�"��������"������#&�#����*$

���#������)��������#�����%&%�����"���������(�-�����"�#���!�(��#�����������

��������"��-�)����������!���#�!+

2��"�����!�����#����#�����������������#��"���&�������������"��#���15

Primeri stabilizacije na osnovu obnavljanja starog predratnog pariteta.

Zemlja Period inflacije pre

stabilizacije

Maksimalni

���*/inostrani

nivo cena (normalni

= 100 u baznoj

godini)

Godina u kojoj je

ostvaren maksimum

Švedska 1750-1772. 200 1764

V. Britanija 1797-1823. 143 1813

SAD 1861-1879. 174 1864

V. Britanija 1914-1925. 129 1921

233 1918 Holandija 1914-1924.

160 1919

Švedska 1914-1922. 141 1921

Švajcarska 1914-1924. 135 1919

Norveška 1914-1928. 165 1921

Danska 1914-1926. 139 1921

Izvor: P. Berhnolz, str. 137.

2��C�����������#������(���������(����������#����������(�–����(�"������

15 Isto, str. 137.

Page 24: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

24

0&!��� #�� ������ ��� #�� ���,�� �-&�������� "�%���� %����� !��%� #�����(�&� %�����

uvoza i-�� �!#"��%��� %��%��� ���� #�����"�������������*�����&���!����#�&�)��&��%�

prelazi na "��������&����*&����&�&�!����#�&�)��%��%�

/�#�&,���������(�������E���#����,!��������&#!���5��(������%��!&#����*�����&���

je rasta –����"���������#��"��)���#�����"���������#�����*�����&���&�����#&��������

1914. = 100.

Argentinska inflacija i stabilizacija, 1886-1900.

Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 141.

E�)!�����������#����%�������3�1-1927.

Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 142.

Page 25: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

25

Francuska inflacija i stabilizacija, 1914-1930.

Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 143.

Belgijska inflacija i stabilizacija, 1913-1929.

Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 144.

Poljska inflacija i stabilizacija, 1924-1930.

Page 26: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

26

Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 149.

�����#����%����������������������#����(�"��������(�"�������

Zemlja Period

inflacije pre

stabilizacije

Istorijsko objašnjenje Maksimaln

i

���*/ino

strani nivo

cena

(normalni

= 100 u

baznoj

godini)

Godina u

kojoj je

ostvaren

maksimum

Holandija 1864/1875. Nije bilo realne inflacije.

Pad cena srebra uzrokovao

je napuštanje srebrnog

standarda 1873. i prelazak

na zlatni standard 1875.

103,58 1873.

130

121

Austro-Ugarska 1864-1896. Nije bilo realne inflacije.

Pad cena srebra uzrokovao

je ukidanje prava

pojedinaca da zamenjuju

novac za srebro 1879. i

&��-�����%�����(�#���������

1892-1896.

144

Argentina 1884-1896. 255 1891

Page 27: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

27

161 1896

E���#����,!� 1914-1927. 818 1921

Francuska 1914-1928. 290 1916

Belgija 1914-1927. 459 1927

Poljska 1914-1924 235,1 Dec. 1924.

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 139.

Ukidanje zlatnog standarda od #������"���#���!��>�'��!#�����3=�����(&*�������#�

jedne strane, zemljama da uvedu diskrecioni papirni standard, ali, s druge strane,

&��*���� ������� �"����%�� &��-&������������������ ##��&� � �����&��� � �G�

&��-����� #��#������ ���������� ���!�� �� 2G fiksnog deviznog kursa ili 3) valutnog

odbora. (str. 151). Zemlje koje su uzlazile u ,,Evropsku zmiju u tunelu” pribegle su

"�����������&����*�����&���!�!�������������,��"��#��!���%��%���(���,���&��%�

Podcenjenost valuta u zemljama koje su ulazile u Evropsku zmiju (u odnosu na DEM,

1971).

Korpa Francuska Danska Holandija Belgija Norveška

Trošak korpe

u DEM =

kupovna

�*

���,!� 0,7 51,56 1,1 7,5 46,27

'��*� 0,79 53,56 1,22 8,57 52,55

Prosek 0,745 52,56 1,16 8,035 49,41

Devizni

kurs, DEM

prema

���*���

valuti

0,63 47,02 1 7,17 49,59

Podcenjenost

���*��

valute, < 1

0,846 0,895 0,862 0,892 1 ,̧004

Page 28: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

28

Objašnjenje$� ��"�� #�� ����#� ��� ������ � &#�&(�� � ������� "������� � #�&�� %��

%��,&�������� ����,!�(�����*�(����!#������������������#�� ��������na deljenjem

deviznog kursa sa prosekom za korpu dobara (za Francusku, npr. 0,63 : 0,745 = 0,846).

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 152.

C����#���%������"���������#�����"�#�������!���#����%�������)�����������������#�����

od gubitka konkurentske pozicije����#���#!�����)�&�

Podcenjenost valuta zemalja u odnosu na Dem i EVRO, priliko ulaska u Evropsku

zmiju, EMS ili Evro zonu.

Zemlja Datum ulaska u Evropsku

zmiju, EMS ili Evro zonu

����������#�����*��

valute

Švedska Mart 1973. 0,988

Francuska Oktobar 1975. 0,966

Italija Mart 1979. 0,638

Španija Juni 1989. 1,026

V. Britanija Oktobar 1990. 0,968

Norveška Oktobar 1990. 1,464

Portugal April 1992. 1,05

D�,!� Jan. 1999. 0,978

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 154-6.

6. Monetarne reforme i hiperinflacija

>���#����� � ������� ���,!� �������� ��"#��� ��� %�����,!&� �363�� (����$� ��7���� #��

��(�������)���,&����F���������������������������� ��G�������(������"�,�O������

���!�&��������������"�,�����*���&#!����"���������������#����#������������)*&”

i t��#��&#!�������#����$������&����%�����-"��������,��������!�������"#����������

RentenmarkA�� �����������!��"���"&��!��#���,�!��������!�������������)���*��#��

dogoditi. Ipak one su bile primane i kupac bi dobijao svoju robu koja je vredela

mi�����&����!���'������)��������#��������#&���#���������!�����5�������(&*��!&"��

��)��� &� ,������!� #�� ������ !��� ��� "������ "��������(� "��!��� >���� ��� "&��

%����-�����A16 Istovetna situacija je bila i u Jugoslaviji u januaru 1994. kada je starih

12 ����� ������ %�������� %�� ���� ������ ������ ������� ��!�*�� ���(� "����#!�� !����

16 Prema P. Bernholz, op. cit., str. 160.

Page 29: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

29

(��-�����������������%���� ���%��,�����&���� #����!������&� ���&(�����������������

�"���������$� ��� �&����#!�� ����� ������ �����+� 2�� "���������#�� ���*�� ���&���

kojom #��"��#��!&����&���������%��%���6��%��������&���- ,,dolarizacija”.

Neki uslovi jesu potrebni, ali ne i dovoljni za hiperinflaciju:

����&����#!�����������&�&#�������%�����(����)���!�"�����F�"���5�������%�������

Drugog svetskog rata) biti pok��������*��)������+

2����#��#��!���������������"��*���"�������!���#���������(���&)�����(�"��%����+

6��"���#��!����������#������������%���!��,��������"����������������������"������17

���������!� ��� #������� �������� ���� ��� ��%������ ,� ##��� &-�� &� ��%&�

�"����������� C��� %���� )��� ��"��!���� �"���������� ���� �!��,��� &� #��&�� "�� *��

&#�����������������%��������������(�������#���������������*��#��&#"�#�����

trampa. U visoko ogranizovanim zemljama bira se put reformi”, zak��&,&���5������%�

Lord Kaldor je u knjizi Zlo monetarizma� �����#������ %�!��&,�$� ���"���������� #�����

onda kada više nema šta da izgori”.

/� "����!���� �"��������� ������ � "���,��� #&� &� ��"�#������� �"�#��#�� ��� %(&���

svoju monetarnu vlast u uslovima dolarizacije. Ekonomisti i centralni bankari,

#����������� "�"&�� (&�������� ������*�� &� �&(�#������ ����� #&� ��� #��#�� ���

���&!����&��-���&�����(��������������� #����"���������������!���#!�� ��(!����*�

�������#�� � ��%�����#�� ��������� ����� kojima se više niko nije mogao

odupreti. U poslednjem trzaju prigrabljena su ogromna bogatstva: u Jugoslaviji u

���&��&��331����*�����!#����!&�#��2������#�����������Q�����������������������#��(�

trenutka prestalo štampanje starog dinara ili je u� �-&�����&� ��)��"���� #�����

dinara koji su na novom startu vredeli po novom paritetu. Na ovo bi neko trebalo da

��(������ C� ��&#"��&� �&(�#�����#!�� ��������� ������� #����,� � ,������� ��� ���

(&������� ������*� - ,,zaštitnik dinara” - mirno posle godinu dana konstatovao da

��!�%���!&�#�#�������Q�����!�����6�6�������Q�����!��"�!�%&����������������)���

snaga iako je proklamovan fiksirani kurs; ako samostalne centralne banke tada nije bilo

����(���(��-�����&(�#������)�������!#����!&�#�������#e nije dogodilo.

Mandel-Flemingov model nedvosmisleno pokazuje da fiksmi devizni kurs pretpostavlja

��#��!���&��#!���&�"���!&�����!����������!&�#������������!#����������������&��

Fleksibilni devizni kurs pretpostavlja restirktinu monetarnu politiku, pa se u osnovi radi

��#��#�����$��!#��������������!&�#&�������!#������������"����&*��!&�#&�

17 Isto, str. 161.

Page 30: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

30

��!����!���!���#!������ !���� #�� �!��,���� �"���������� 5�����%� ����)�� ���

#����*���,�$

����"#��&�����(���,�������%��#��!������!�� centralna banka ili druge monetarne vlasti

���������&������%��"�!�*���&����#!�(�����������(&���!���������"���&%�*���'��

�� #�� ���� ����%������ "�������� ��$� �G� #����� ���*��&(������� � #����� %���!�+� �G�

���� ��� "�#����� ������ �!�� ��� �&(� ���!#iran ili u stranoj valuti, u protivnom njega

"��)����� �������+� �G� %�� #����� �&(� "�������� ��� ������&� ��� "��*����� (������� ��

kamate od 5 do 10 godina;

2�� ������������ !������(� �����(�� !�!�� �� #�� ����� %����� %�� "���)*������� ����

finansiranja pla�������#��(���&����#!�(��������

3. realni stok novca treba vratiti na normalni nivo, kako se ne bi zapalo depresiju usled

"�����������������#������������&������&�������������,�!�����+�����"���"�#����������

novu vladu, 2. novu upravu centralne����!����6�����&����,��&������&�

1��#���!������������������)�!��&��!���������%�����

:��������&!�&��&��%����(���,�������(���,�����&�"�(���&���#"���(��������%��+

<�� #��#�����#�� ���������� ���!�� ������ ���,��� �!#�� ���%�� !&�#��� �� ,�!� �

valutnim odborom.18

7. Najuspešnije monetarne reforme u uslovima hiperinflacije

��� ���&#"�)���� ��������� ������� 5������%� �%��,���� #!&#���� ������ ��� 23�

hiperinflacija, u kojima je godišnja inflacija godinu dana posle valutne reforme bila

ispod 25%; granica je pomalo arbitrarna, jer bi kriterijum 10% zadovoljilo sedam od

������#�&,�������������������������!���#!�������&(���#��&��������!���!���#�!������

#�&,�����$

Ekonomske karakteristike uspešnog savladavanja hiperinflacije.

0�����#��!����#*�(������

(100% = normalno)

Zemlja Datum

reforme

Godišnja stopa

inflacije u godini

posle reforme, % Minimum pre

reforme

Posle reforme

Austrija Okt.-nov- 3,83 do 9.1923 37,22 9.1992 104,83 8.1923

18 Isto, str. 166, 167.

Page 31: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

31

1922

Bolivija Avgust

1985

19,4 do 9.1986 36,45 1.1985 61,69 2.1986

Bugarska Juli 1997 2.93 do 4.1998 12,9 4.1997 47,22 11.1998

���,!� Nov. 1923 -1,68 1924 4,93 15.11.1923 44,5 12.1923

D�,!��2 Jan. 1946 1,27 do 1.1947 0.3 10.11.1944 242,85 2.1946

��-��#!��

1

Jun 1924 -6,33 do 7.1925 18,41 8.1923 60,15 6.1926

Nikaragva Mart 1991 3,5 1992 1,82 12.1990

Poljska 1 Jan. 1924 24,48 do 1.1925 18,9 12.1923 122,78 6.1927

Sovjetski

savez

Feb. 1924 -0,5 do

12.1924

3,71 1.1923 14,48 12.1924

Zemlja Realna ex post

kamata, %

Nezaposlenost (pre

reforme = 100)

'����������it/izdacima

Pre reforme, % Posle reforme,

%

Austrija 3,821DK 1923 248,04 11.1923 51,36 7-

12.1922

15,6 1923

Bolivija 36,87 5.1987 133,03 4.1986 92,16 1984 -14,7 1986

Bugarska 10,37LR 1998 97,16 1998 32,07 1996 -

16,23

1997

���,!� 11,13 12.1924 130,23 1924 88,86 1923 -

12,19

1924

D�,!��2 91,9 31.12.1947 99 4-

11.1946

50 3.1946

��-��#!��

1

20,87 1924 137,68 6.1925 27,28 1-6.1924 8,45 7.1924-

6.1925

Nikaragva 13,06LR 1993 175 1992 44,96 1990 27,3 1992

Poljska 1 -

12,913DK

1924 174,26 1.1925 61,92 2.1923-

1.1924

12,49 1924

Sovjetski 7,5DK 1924 84,12 1921 5,5 10.1923-

Page 32: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

32

savez 9.1924

26,93 10.1922-

9.1923

Objašnjenje: DR- discount rate, LR – lending rate, inflacija je merene indeksom

���)!����������

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 167, 8.

Institucionalne karakteristike uspešnog savladavanja hiperinflacije.

Reforma kredita Zemlja Novi novac

'��* strani

Austrija 1 šiling 0 15.000 kruna Da Da

Bolivija 1 biliviano = 10 mil.

pezosa

Ne zanemarljivo

Bugarska Ne Da Da

���,!� 1 rentenmarka = 1.000

milijardi maraka

Ne (kreditna linija

od 1,2 milijardi

rentenmaraka)

Da

D�,!��2 1 nova drahma = 50

miliona drahmi

Ne (kreditna linija

od 1 mlrd. Novih

drfahmi kod CB)

Podrška u

naturalnim

donacijama

��-��#!��� 1 pengo = 12.500 kruna Da Da

Nikaragva 1 zlatna kordoba = 5

mil. Starih kordobi

Ne Da

Poljska 1 1 zlota = 1,8 mil.

Poljskih maraka

Da (kreditna linija

od 50 mil. Zlota

kod CB)

Ne

Sovjetski savez 1 zlatna rublja = 50.000

rublji iz 1923., = 50

mlrd. Predratnih (1921)

rublji

Da Ne

Page 33: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

33

Zemlja Pravni ambijent

Centralna

banka

5&����

0���

deviznog

kursa

Realni devizni kurs, %

Austrija Da (nova i

samostalna

CB pod

kontrolom

Društva

naroda

Da 100 kruna =

0,0014 USD

9.1922,

devizna

kontrola

9.1923 294,52

Bolivija Ne;

promenjeno

2/3 uprave

banaka

Ne Kontrolisano

"����&*

9.1986 330,04

Bugarska Da, zakonom

uveden

valutni odbor

Striktno

���%��-������

uveden

��,&��#��

�&����#!��

rezervom

1 DEM = 1000

leva, 1.7.1997

���,!� Da, nova i

samostalna

Rentenbanka

Ne, u

Rentenbanci

uvedeni

kreditni

limiti

1 USD = 4,2

rentenmarke,

20.11.1923

12.1924 258,87

D�,!��2 Da, ugovorm

pod

kontrolom V.

Britanije i

SAD

Ne, u CB

uvedeni

kreditni

limiti

Zlatna

konvertibilnost

po fiksnom

paritetu

5.1947 296,64

��-��#!��� Da,

samostalna

CB, pod

konrrolom

Da Fiksni devizni

kurs, u odnosu

na GB funtu,

podrazumeva

3.1924 214,74

Page 34: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

34

Društva

naroda

3.800 penga =

1 kg. 9/10

finog zlata

Nikaragva '��*��

likvidnost

vezana za

devizne

rezerve

Ne 1 USD = 5

zlatnih

kordoba

5. 1992 144,74

Poljska 1 Da '��,�� 1 USD =

5,1826 zlota,

1924,

devalviran na

1 USD = 8,91

zlota 1926

12.1924 368,14

Sovjetski

savez

Da, zakonski '��,����

zakonski

1 USD = 5,14

,���������Q�

51,4 zlatnih

�&������������

monolol nad

spoljnom

trgovinom

3.1925 174,84

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 170, 171.

/�#�����#�&,��evima poverenje u vladu i centralno banku je bilo potpuno

%(&��������������������������&��%����&*���&��*����&*�������������,�!������

����(&*����&�#&�����!�!�&�#����%����&��!���!���#!&�"���!&��7��>��������

%����%�!��&,&��$������������������!����#&��!��,�����"��������&�&����,!�����&#�����

��-��#!��������#!�������#&��"�����#���������#��#�������������������!��!�������"��

%�!��&�����)*��������������������%�������%���������!����������&(���%����

������#!�����"���!��”19

19 Isto, str. 174.

Page 35: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

35

8. Najneuspešnije monerarne reforme u uslovima hiperinflacije

U ovu grupaciju Benholz je ubrojao Jermeniju 1993-31���%�����������33:��5����#�&�

1995, Kinu 8.1948, Kongo 1994, Francusku 1796, Gruziju 1994, Kazahstan 1994,

�(#���� �336�� 7���!#��R�� �33<�� 7&�kmestan 1996, SFR Jugoslaviju 12.1989 i

Ukrajinu 1994. (str. 180, 181.)

Ekonomske i institucionalne karakteristike valutne reforme u uslovima hiperinflacije –

primer SFR Jugoslavije.

Datum Decembar 1989. Godišnja stopa

inflacije u godini

posle inflacije, %

12.1990 = 110,15

2.1991 = 82,3

Realni stok novca:

minimum (100% =

normalno)

pre reforme

2.1990 = 24,66 Realna kamata, ex

post (posle reformi

= 100), %

12.1990 = -

70,15DR

2.1991 = -42,3DR

Realni stok novca:

minimum (100% =

normalno)

posle reforme

9.1990 = 39,43

7.1991= 30,53

'������

deficit/izdacima

Pre reforme, %

1988 = -0,857

1989 = -5,215

Reforma kredita:

���*�

Da Pravna regulativa:

centralna banka

Ne

Reforma kredita:

stranih

Ne Pravna regulativa:

�&����

Ne

0��� ���%��(�

kursa

Stabilizovani

devizni kurs bio je

sidro program, do

4.1990.

Devizni kurs, %

(minimum = 100)

1.1996= 3344,6

Objašnjenje$�"�����%��������&����#!������/izdaci nisu pouzdani, najverovatnije nisu

��&���*�����������"&��!���(&���"���&%�*��

Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 181.

Page 36: Jaksic Miomir - Monetarni rezim i inflacija.pdf

36

/�#�&,��&��&(�#�������!������&(�������&#"�)���������������������������"������

��(&������ %�� ��������&� ���!&� � �&������ )��� ��� "��#&���� �#������ &#"�#����������

kredibiliteta i reputacije da bi se sa osnove monetarne stabilizacije prešlo na fiskalnu

stabilizaciju, a zatim i restrukturiranje privrede.