Upload
labunista
View
26
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
1
��������������� ����
Ekonomski fakultet, Beograd
������������������ �����
������������������������
���������������� ���!� ��� ��"#��$� ����%�"��������������� #��&#������ ��� ��� #������
umnogome istorija inflacije, jer inflacijom upravljaju vlade za svoju dobrobit.”
'������ ����� � ����&� '����� ��������� ���#�$� �������� �&(�� �(&� "�����������
)��"��&*� �����+� ��&(� ��,��� ��!�� ���� �(&� �#(&���� !������&� ���� ������
resursima, baš kao da su ih prikupile oporezivanjem. Sredstvo je prokleto, ali efikasno i
�������-����(����������#��"��������� ����������&(�(���������!��"����������&+����
����"���%������!������&����������%��(����&������(�������&������#������������!����
�)�����&(�������������������”
.!���#!�� �"���,!������#��novca i inflacije, od rimskih vremena do savremenosti,
Peter Bernholc, profesor ekonomije na Univerzitetu Bazel, smešta u tri univerzalno
����*��"�#�&����$1
1. ustanoviti metalni -�%�������#������#��������!���#"�������&�����!����&���������&�
ka inflaciji;
2. papirni standard vezati za samostalnu centralnu banku, samostalnu u odnosu na
"���,!�����#�+
3. papirni standard utemeljiti na fiksnom deviznom kursu, ili valutnom odboru.
/!��!�� ��� �#(&���� ����� ������ ��� ���� &#����� � �������� ���� ����#�&��� ��&�
tendenciju ka inflaciji.
����#���&� &"������(� #����#!�(� #!&#����� "�,��� ���0��&�1�� ��!&������ ����� ���23�
�"���������� ��!�� 44� ��!��� ��� 5������%� �����##����� &!�%&��� ��� "���,!� �
�#��&������� ������� !��� �"#��&���� ��(������� � %�� %�"�,���������� � �!��,�������
�#�!������������"�����������)�������&(��-����&�#����������#��#�������"�������&�
odgovorna centralna banka, s jedne, i ,,monetarna obaveza”�� #���&(��#����������������
preduslov uspešnih monetarnih reformi koje su u sredi)�&� ���)��� �!���#!�� �
���!���#!��"���,!����������!��#��%�#���������������&�&�����������������
1 P. Bernholz, Monetary regimes and inflation, Edvard Elgar, 2003.
2
��!��!�� ��������� %�����,!�� ��� %�� #��� #�&,������ �"���������$� ��� "��� ������(� #��!��
novca do zanemarljivog nivoa usled enormnog rasta cena; 2. pad deviznog kursa
���*�����&��+�6�� ##����#!� ��#���&����#!�(��������!��� ���"���"�!����,� ���������-
�"������������ #"������ � 1�� ������ �!�&#� #&"#��&�������&��$���!� ���������,���� �&%���
deluje Grešamov zakon kada inflacionirana loša valuta istiskuje dobru, koju svi
%��������&�%��#����������#��"��#���!�����,�����&%���"�,���������&���7������%�!���
("����#���,��&�8�����7���&���&���&�Istorije francuske revolucije, 1825.), gde dobra
valuta istiskuje onu lošu, bilo kroz trampu ili supstituciju ���*�(� ������ #������/�
metalnom standardu inflacija se ispoljavala kao kvarenje novca - engl. Debasment –
���� #������� "�������������� �� &� "�"���� #�������&� �)�� �!�!��� (������ � ����
����� )��� ��#� ���� ������#�� ������� � ��� ���� ���� !��(�� #�� ��"���&!�������,����� #��
�!�� ����� �������*�� 9���� ��� :;;� ������ ������� )��� ��� �����*�� !��� )��"����
���,�������!������&��#������"�"���(�������
Inflacija pretpostavlja postojanje novca, koji se kao društvena institucija duguje nizu
pronalazaka, još od 5 v. p. n. e., kada je u Mediteranu robna proizvodnja i trgovina
"�#����������������&*���#������"�������(� ���&)�����(���"���!�������!�����������
!��)*������&�(�,!���������8���������<6;�(��"�����������(����#��������&� ���
Inflac���%�����������"������������&��������#���(�"�,��!��"�,��������%����������
(��"���������#&���������������!����*��������#���&����*����#����&"�&�%�%��&����
ga ne zloupotrebe. Aristofan je u delu ����� opisao kovanje lošeg novca u vreme
Peloponesk�(���������#���#����(�-�����&�0&�&������'�&(�(�"&�#!�(�������2�=��(��"��
n. e.
���������"��!#��#����������������������#�������������!������������,������#�����
više od dve hiljade godina pojam inflacija, kao sinonim za opšti rast cena u jednoj
zemlji, od latinskog in-flatio - u-duvati, prvi put se u kontekstu inflacije valute koristi
1838. godine, kako to navodi ������� � ���� �� �������� iz 1989. godine. Niska
�������� ��� #�� "�������� (��)����� �#�!�� "�������� �#�,���� �� �"����������
prema Filipu Kaganu nastupa kada je rast cena najmanje jedan mesec iznad 50 odsto.
5��������&!�%&�������#�!����������"�,����&��!�!����������#��!��������"���+�������
stok novca definiše kao nominalni stok novca podeljen sa nivoom cena i korigovan
stopom ��#�����&������*�(�"��%�����2
2 Isto, str. 2.
3
Anali%���&*� ,���� %����� – SAD, Britaniju, Francusku i Švajcarsku Bernholc
%�!��&,&��$
1. u celoukpnom periodu (1750 do 2000.) prisutan je inflatorni razvoj;
2��#�������3�1�����������)������#����������)!���������+
4. situacija se menja od 1914. ili najkasnije 1930. sa naglašenim uzlaznim trendom;
4. inflacija se ubrzava posle 1970;
5. posle 1970. dolazi do razdvajanja u ovoj skupini –������&#!���5���������������)�����
5���������>�'�����#��"����������
Ovo ilustruju i naredni grafikoni:
7��)!���������&�?��5������������&#!�����������#!����>�'�
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 3.
7��)!���������&�?��5�������9�����,!���������&#!�����������#!������������>�'�
4
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 4.
2��������������
��������� ���� ��� ��#!&"� "������ "���)����� �#��&���� � ��(��%����� !���� &� !��������
�#����� ����-&�&�"��&�&��������/!��!�� ����&���&�@�!���� � &������#�� �������
pravilima govorimo o monetarnom ustavuA����(&*�#&�#����*i mon���������$
1. Metalni standard: zlatni, srebrni, bakarni standard koji podrazumevaju da je
nominalna vrednost kovanice jednaka vrednosti metala. Ako nekoliko zemalja ima
zlatni standard tada su kursevi njihovih valuta fiksirani prema zlatu, a oscilacije su
�(&*��&�&#!�(�����������-������)!����"����%����#(&�������
2. Oslabljeni metalni standard: posle Prvog svetskog rata nekoliko zemalja se vratilo
��� %������ #��������� ��� ��%��������&*� �"����� %������ !�������� �� "�#��� '�&(�(�
svetskog rata !���� ���5������&�#!�##�����(&*����� ������������������!������
!������&�&�������&�%�����"��&���-����!&�#&��)������������������3=���(�������
3. Papirni standard: centralna banka ima monopol emisije banknota, a imaoci depozita
imaju pravo da prema paritetu jedan ‘ jedan konvertuju iznose sa depozita u banknote.
Ovaj standard je po svom karakteru ,,diskrecioni”, jer monetarne vlasti imaju
�#!�������"���������������"��&�&���%��(��������'���������������������(�#���������
su:
a) stepen samostalnosti-nesamostalnosti centralne banke, i
5
b) devizni kurs – fiksni ili fleksibilni.
������?�(����� ���,!� �!���#���� ��"#��� ����B<B��(����$� ����#���)���� #!&#����#��
"��"���������"�!�%&�&�������&�������&��&!&��(&*������"��"�������&�������#��
koja se po fiksno� !&�#&� ��� ���� #�������� ��%���� %�� ��&(� ������� ���"��!��
���������&� �����!��!&"������*� ������(&*��#�� ��� #�� #�,&����������� ��� ��!����)���
�(&*��� �����&� #�� &��#�� �����*�� �(&*�� (�������� !���� *�� ����(&*�� !��)*�����
papirnog novca zarad finansijskih��������#�����������)��,!��!&"������*��7��(��������
"����%&����&� �"#��&��&� ���(&*��#�� ���������(� "���*������� ������� ������ ��&��
moraju biti apsolutno sposobni da se samodisciplinuju i odupru svim iskušenjima
���������(�"���*��������������'�&(������������)�#��"���(�����������%��-�����!��
vrstom zakonske forme. U osnovi je to isto.”3
�����%�!� #�� �&(���,��(� �����������(� ��� � ��������� ��%���� �"#��� ��� "��������
(���!���� ���� #�� ����#��� "������ ��������(� ����� &� "����&� �3�1�-30te
godine. Dva argumenta ovo pokrepljuju:
1. sve hiperinflacije koje su se dogodile posle 1914. dogodile su se u uslovima
�#!������(�"�"���(�#�������������������#&����������"�����&%��,�!+
2. sve zemlje koje su tokom 18. i 19. veka prešle sa zlatnog na pa"���#���������������
više stope inflacije.
C�&�������������%�!��&,�!�5��������$4
���'&(���,����������������&���!���������"�����)��%��#������������(����������$
2�� ������ #��������� %����� �� #������� ����#�&��� ��&� #!����#�� !�� ������� ��
diskrecionog papirnog standarda;
6��"�"���#��������&�&#�����#��#�������������������!������#�&�����&�#!����#��!��
inflaciji u odnosu na papirni standard sa nesamostalnom centralnom bankom;
4. valute sa diskrecionom papirnom standardom u uslovima fiksnog deviznog kursa,
����#�&�&� ��&� #!����#�� !�� ������� &� ����#&� ��� "�"��� #�������� #�� ���!#����
deviznim kursom.
:�� ��������� ���� ,�� #&� "������� � �������� &#���� ��������� #������#�� ������
standard, samostalna centralna banka i fiksni dev%�� !&�#� ����#�&��� ����!�� ��&�
sklonost inflaciji.
3 Isto, str. 7. 4 Isto, str. 10.
6
Hiperinflacije tokom istorijskog razvoja.
Zemlja Godina Najviša
�#�,���
inflacija u %
Zemlja Godina Najviša
�#�,���
inflacija u %
Argentina 1989/90 196,6 ��-��#!��2 1945/46 1,295* 1016
Jermenija 1993/94 438,04 Kazahstan 1994 57
Austrija 1921/22 124,27 Kirgistan 1992 157
�%��������� 1991/94 118,09 Nikaragva 1986/89 126,62
Belorusija 1994 53,4 Peru 1988/90 114,12
Bolivija 1984/86 120,39 Poljska 1921/24 187,54
Brazil 1989/93 84,32 Poljska 1989/90 77,33
Bugarska 1997 242,7 Srbija 1992/94 309.000.000
Kina 1947/49 4208,73 Sovjetski
savez
1922/24 278,72
Kongo 1991/94 225 Tajvan 1945/49 398,73
Francuska 1789/96 143,26 7���!#��� 1995 78,1
Gruzija 1993/94 196,72 Turlmestan 1993/96 62,5
���,!� 1920/23 29.525,71 Ukrajina 1992/94 249
D�,!� 1942/45 11.288 Jugoslavija 1990 58,82
��-��#!��� 1923/24 82,18
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 8.
8&��(������%�#�����3�2��&"�%�����������"�#��#��"���,!��%��&"������������$���E�
je usvojen princip da d���������� ��� &�,�� ��� ������#�� ������� ,�!� � #��� ���!�� ���
osigura njegovu internu stabilnost, pojavila se opasnost po pogrešaka i preterivanja. Te
�(&*��#���#�*��������#!���)��������������#!&#����"��#�&���#&�&�"�%���&����#������
ideal novca sa ne"��������� �#��#,��� ������)*&� !��� �� "�,���� ��� ��,��&$�
�������#������&%�������������!�!��(�&�������������#,�&�������#�������”.5
C� %��&"�������� �!���#!�� "���!�� ��� #������ "���,!�� "���!�� ����#� ")�� �����
!��#,��� �!���!������ &!�%&�&*i na ,,endogenu” ekonomsku politiku koja se
instrumentalizuje: cilj je pobeda na izborima i ostanak na vlasti, instrument je
&��*������� %�"�#����#�� � "��%�������� �� �(���,����� ��������� /#������ � %�!��#!��
5 Isto, str. 14.
7
�(���,����� ��� ����(&*������� ��!��� %����� F��(��� ������ ���G� � � ��� ��� #����*� ��,�$�
��������������"�#���"���)!�����,���(&,*��������%�����&%�#����)��"�����������#���
%�"�#����#�� � "��%�������� )����� &��*������&)���������(�#������� )��� � �"�������� ��!��
"����,� %���� /ili jedan posto podrške bi��,��"��*��#��#��#����)��"��������� ���������
što umanjuje društveno blagostanje. Parlamentarna kontrola bi bila sigurna brana
��!��"���,!�"��������!�&#���������������#��&�"��#���&���������������%��
vlade i samostalne centralne banke i fiksnog deviznog kursa.
?�%����������(���������������&"&*&�������")���%�!��&,!�$
���"���,!� ##��� ��&��-��&�#!����#�� �������� ���� #�������� �#��&�����%&���%�����
politilkih ciljeva;
2. sve hiperinflacije XX veka odigrale su se u uslovima diskrecionogh papirnog
��������(�����+
6��������������!�����%&�&��&!�����������"���,����������#&����"������&#����
obuzdavanja inflacije,
1��������������������"�!�%&����)&���"����#��!������������#��#����������������
���!��������!��&,��(�%��,����&�&#������#!������(�"�"���(�#��������+
:��&�&#��������!#����(����%��(�!&�#��"�#&����#&�%��������#��������,����#�������
���%��(�!&�#��������"�������!&"������*+
6. viša inflacija u odnosu na druge trgovinske partnere usliovljava pod�������#�����*��
���&���!����#��"��#�,��%��%�6
6�����������&����&�������(�#��������
/�&#�����������(�#�������������#&��(&*��&%��!��#�����(���#�������$������������
ponuda metala� !��� ��� �#������ ������(� ��������� )��� #�� ��(����� &� ����&(����� i
Španiji u 16. veku tokom Cenovne revolucije kada je priliv zlata i srebra iz Latinske
���!��&#�����)!�� ��������� %�%������#�����*��������"���"��%����������#��&��%���
"���%��%�+�2��#�������!��,���"������(�������F%�������#�����G�&�!��������što je
�&(�������� #��������!���� "����#� �������� �����$� ���� #�� ��(�-���� &� ���� �G�
#�������� #������� "������(� ������ &� !�������� ��"��������� ��������
������#��� �G� #��������� ������ !������� �� � �G� &��*������� �������� ������#��
kovanice bez uve*�������!��,���"������(�������
6 Isto, str. 19.
8
Primer inflacije izazvane rastom ponude plemenitih metala odigrao se u vreme
���!#��������!����#!�(� !��� #�� "�#��� "������ ���� ���������� ��,�"��� �(����(�
blaga, a isto se dogodilo i u vreme pobeda Cezara i Avgusta, kada je plen iz Galije i
Egipta stigao do Rima.
Prva je Škola Salamanka� F��"�!&���� ��� �������� �::<�G�� �� %��� H�� 5����� F�:<BG�
�"#���� I�����&� �����&��&� %� �<�� ��!��� !���� ��� ���!#� ����� "���� "����,&���
Hamiltona, od 100 1603. godine u Staroj Kastilji i Leo�&� "���*��� ��� �B;�� �� &�
Andaluziji na 256, što je bila veoma niska godišnja inflacija od 1,16%, odnosno 1,86%.
Kretanje robnih cena u Andaluziji Staroj Kastilji-Leonu, 1503-1579.
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 22.
Prvo Kvaranje monete u IV v. p. p. e. opisao je Aristofan u delu ����:
��E�#�������"���������"��������(�����������#������
>��������������"�������,�������#�����%�������
Upravo kao i sa našim drevnim kovanim novcem, i novim zlatnicima,
/���%��������)��#�������!���#������,#��( atinskog liva,
Sve od savršenog metala, sve najbolje od najboljeg,
Sve vrhunskog majstorstva, dokazano i vrednovano svuda
Kako kod naših Helena, tako i kod udaljenih Varvara,
7�!�������!��#��$���*����,*�������%���������(&��������&,��
>���������gom i od osnovnih metala, sada mi stalno koristimo“.
9
T�������#�������!��,���#������&����#!���������#����������%������%�������#&�
bakarnim i bronzanim kovanicama tokom Peloponesklog rata, kada su ove nove imale
istu nominalnu vrednost, što je i bio prvi primer delovanja Grešamovog zakona po
!��� ��)� ������ #�#!&��� ������ ������ &� #�&,��&� ��%�,��� ����#,��� –� "���-����
������#��� � >���� ����� #&� #�� &(������ &%������� ��� �"��� "��!#��� %�� ��%�!&� ���
Rimljana koji su ovome pribegli u vreme Punsk�� ����������,�&�������")�$� ��"�#���
Hanibalove pretnje rimu i Fabijusove diktature as od jedne unce (brozne, a ranije je
������G����#!���������&,����������#��)�#���#���#��������%��#������������������������
���� ��#�����'������ ��� ��!�� ���� "����profita, ali kod isplate plata vojnicima dinar se
��,&����!�����#����#�”. (Plinije, Prirodna istorija, prema Berhnolc, str. 25). U III i IV v.
��������������"��"&���%(&���#���&�#�����&�#�����&��"�#������!�����!���������������
navodi Bernholc, postoje� � %�� .("���� ���� #&� #�,&���� "�"�&#�� !���� ��� &� �����
vladavine imperatora Klaudija (41-54 g. n. e.) i Konstantina (337-6<��(�������G����������
&�.("�&��%���������������&��*����%������"&����)���"�!�%&�����������(���!���
����!#��������������,���6;�-400 g. n. e.
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 25.
Bernholc navodi i srednjevekovne primere erozije vrednosti novca usled kvarenja
monete:
Vrednost florina u odnosu na druge valute.
Zemlja Oko 1300. Oko 1400. Oko 1500. novac
Kastilja 5,8 66 375 Maravedi
100 1137,9 6465,5
10
Keln 6,67 42 112 Šiling
100 630 1680
Flandrija 13,125 33,5 80 Groot
100 255,2 609,5
Austrija 2,22 5 11 Šiling
100 225 495
Francuska 10 22 38,75 Su
100 220 387,5
Hanza 8 10,5 31 Šiling (Libek)
100 131,25 387,5
Rim 34 73 130 Soldo
100 214,7 382,35
Firenca 46,5 77,92 140 Soldo
100 167,56 301,1
Bohemija 12 20 30 Groš (Prag)
100 166,67 250
Venecija 74 93 124 Soldo
100 125,68 167,57
Aragon 11,5 12,71 16 Sueldo
100 110,51 139,13
Engleska 2,67 3 4,58 Šiling
100 112,5 171,88
Izvor: P. Spufford, Hanbook of Medieval Exchanges, University college, London,
1986, cit. prema P. Bernholc, str. 28.
�����*� (&���!� ������#�� ������ !�#���#!� ������ �������� � !���#!� ������ ���(��
uprkos zakonskoj prinudi i sankcijama da se novac prima po noninalnoj vrednosti.
>��(������(� ���)��(�!�"���%���(������� #�� � &� #�������������,�&�#�������������
")�$���!�����4�����!��������������#���#�(��������,!&����!�����#���������#���"��
sebi nametnula.” Venecija je uvela novi srebrnjak – matapan, Firenca (1252) prvi
zlatnik – florin, a zatim i Venecija (1284) uvodi novi zlatnik – dukat, koji su bili
"���&#�����-&����������(���#!���!#"��%�������(�����������������)��������(���#��
11
���#��!��#��#���"�����������"��&�����������������������)��!��"����*���#�&���
u svetu, što je ostalo i do dana današnjeg.
���"���"&����!�����������"��&������#������������"��������"�����������������#��
dogodila se u Rimu u vreme cara Dioklecijana kada su 301 g. n. e. za 1200 proizvoda i
usluga posle neuspele monetarne reforme iz 296 uvedene maksimizirane cene. U Ediktu
���"����-����,�!��#�����!�%���%��"���!�)�����>�,���#����(������&������)"��#!��
velon inflacije, koju je u 16. veku objašnjavala Škola Salamanka; ka%����#&� #"��,���
)"�!&������"�����"�������������&��$�#������#&�!��&,����������!�������&��"���&��
"����������%��#�������!��"����%���,���!&�#&�%����������%���-�������:;���#���
1626. godine: ,,14. oktobra 1624. odlukom kralja Filipa IV uvedena je smrtna kazna i
!���#!����� ����� %�� #��� ���� !��� #&� &� !������#���� !��&,���� �������� "���%�� ��%&�
brodovima koji su ih dovozili, one koji su ih prevozili i skrivali ili na bilo koji drugi
��,��"��(���&��������!��&,�����&���"������!��&,�����(��������&�%���&�%��
���&� �� ������� "������ ��� �� �&(�� !���������� #�� ������ "��(���� � %�"�����
"������� ���������2�� ����&���� �<2=�� (����� �&�#�!���� ���� #&-����� %�� !��&,����
velona preneta je na Inkviziciju, a 13. septembra 1628. smrtna kazna zamenjena je
spaljivanjem na licu mesta”, navodi Vasink (cit. prema Bernholc, str. 33.). Trebalo je
����� %�-&� �������� ���������"���%��� ����� ����������������<:�������������#��&�
roku od 30 dana sve kovanice od 2 maravedija moraju u kovnici pretopiti i njima je
&,�#�����#��&,����������#���&%�"�����&�#�����!�%���%��"��!�)����
�%��� ,�� ��� ���� ��� ��#���� �,&������ "���������(�!&�#���������#&�"��(����� ���� ���
�!���#!��"��&������)���"�������������,�+���&��#&�����������"���&���"�!�arene” –
�����������%���-����!�������-�!�����#&���������#,�&�������#�������!&���������
nominalnoj vrednosti.
4. Inflacija i papirni standard
U Evropi je papirni novac prvi put uveden u Švedskoj u 17. veku, da bi tokom naredna
dva veka njegova zamenljivost za zlato ili srebro bila ukinuta, a sa fiksnom se prešlo na
���!#���� ���%�� !&�#� !��� ��� ���!)����� ���%�&� ������#�� ��������C�&� ��%&� %�-&�
�������� � ���!#����(� ���%��(� !&�#�� 5�������� ��%��� 7������ %�!���� "�� #���,��&�
francuske revolucije. Prvi koji su uopšte uveli papieni novac bili su Kinezi oko 1000 g.
��� ���� ,��� ��� ������ ���"��#���� )��"����� "�"���(� ������ &� ����� >������� >&�(�
dinastije, i on se zvao � �-cu ili u prevodu ,,sredstvo razmene” i bio je potpuno
12
pokriven bakarnim novcem, kao robnim novcem, ali je sa štampanjem papirnog novca
"�!���&��� #"����� ��������� C�� ��(� ������� #��!�� !��#!�� ����#��� ��� ������ �!�&#�
#��(� ������ %�",������ #�� ��������� �� %���)������ #��"����,����� ��(� �����������(�
novca.7 Godine 1368.���(�����#���� #��������� �����!���������������� #����*��6=:��
"������ ������� ��� "�"��� ������� �� "�������� ��� ���� %���������� !��)*����� %������
#����������&(���������%��"��*����+�"�����������#&����%�������%��"�"����������
ali ne i obratno. Ovo je bilo ozakonjeno i ediktom iz 1403. kojim je bilo zabrenjeno
!��)*������ "������� ������ %�� "��*������ �� %�� "��!�)���� #&� ���� "����-���� �)����
!�%��������(�����%��#���!�����"�����$���!�����������"��"�"���!&�������!�������#��
1000 kuana %��#��!�!&���!��������������"��0�-����#&#���!���%������%���&�����#&�
��� "������ �*�� %�� #��!� !&��� !������� #�� �;;� !&����C�� !��� "������� ��#����� ���
"���&�"��������������*��!�������#���;�;;;�!&�������������#&#���!���"�!����&�
informa�����*��!�������#���;;;�!&����A�(str. 58.).
Bernholc %�!��&,&��$� ��� &� ����� �������� "�"��� ������ ���� "��������� &� ����#&� ���
"������������� �� ����+� 2�� ��#�� "��&���������"����"��#�,��"������&��!����#��� ����
cene rastu zakasnelo; 3. sa prelaskom umerene u visoku inflaciju efekti na proizvodnju
#&� ��(����+� 1�� "����� &��,������ !�#��� %�� ��#��� ����+� :�� %����� ���&��� "�#����� #���
%��������#����"��������������������!#�����%��!&�#�#���)����������������&"�!�#�
oštrim sankcijama i kaznama, a ako inflacija potraje dolazi do procesa suprotnog
Grešamovom zakonu, jer kvalitetniji novac – plemeniti ili robni – potiskuje onajk
nekvalitetni (Thierov zakonG��7�����%��!�&*��������������!�&#$8
���/����#��"�"�����������%�����#,���������#���!������&�"�,��!&�"��"&���%�������
po fiksnom kursu, npr. jedan –�������%��������������!���������#,�&�������#��!����
odgovara njegovcoj nominalnoj vrednosti.
2. Taj papirni novac ljudi rado prihvataju jer je lakši za upotrebu, ali sa štampanjem sve
ve*�� !��,��� "�"���(� ������ %�������#�� #�� �)�� ��� ���� �������� "�!�*�� � &�
plemenitim metalima se iscrpljuje.
3. Loš – inflacioniran – papirni novac istiskuje onaj dobar jer ga svi ubacuju u opricaj, a
%��������&�%��#���������������– Grešamov zakon;
4. K����#��"�#���&�#��#��������&�"����&����%���-�����,�!���%�������������"�,����
obratni proces , u prometu svi primaju i koriste se samo kvalitetnim novcem – Thierov
%�!����,������!�&#�%��!�&����
7 Isto, str. 53. 8 Isto, str. 61.
13
:�� "������������&����#!������
Viktor Klemperer, profesor lingvistike u svom Dnevniku koji je koristio P. Bernholc
�#����� ��� #����,��#���� �� ��%���� "�#������� ���,!�� �"���������� �322-23.:
��%(&���#���#�*���%������!����&,��FB���!�������326�G�%������!�����%����#!�"���������
platili smo 104 ��������!��������#� ��)� &��!� ���� #����� ����� "#�� ��� 2�������
#&���� *�� ��� :� ������ '����� ������� #!�,�� %�� �������� /� #&���&� ��� #!�,�� %�� �=�
������F2;��4G������!���������#����!�)�����:���������&,��F,������!��<��4���326G����
�������&-������/�"��������!�&�&��&�"���#��B=;��������!����)���,&���#"����;;�
J��&,��#����������(�%��"�����&�����!����������6�1���������!����#������������
���"����)�� &�#���!�������)��,!�������������12;�������&���#����#��&������!��
stajala dva do tri puta lošije. U podne su se kursevi menjali, i sve radnje su odmah
menjale cene.” (u V. Klemperer, Leben sammeln, nicht fragen wozu und warum,
Memoari, 2. t., 1818’1924., Berlin, 1996.)
Izdaci i deficit Rajha, % neto nacionalnog proizvoda, u vreme nem�,!���"�����������
1914-1923.
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 72.
����%���&*��2��"����������#���#&�&%��!�������(�����&����#!�������$
D��)����&����#!�������&�������#���"�����������
14
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 70.
Isku#���������2��"����������"�!�%&�&����#&��������G����1;���)����#����&����#!��
izdataka, odnosno, 2) 30 i više odsto DBP-���������������%�!��������������#�!���
inflaciji i hiperinflaciji. Ovo je potvrdila i tabela sa podacima za 29 hiperinflacija, gde
#&�&�#��#�&,���������������2;K�%����!��"�#&�����#�&�#�&,������5����&#����
7&�!��#����������#!��2���&(�#������F%������������,�!��#&��������5�������������&���
da podaci nisu pouzdani). Hiperinflacija je uzrokovana emisijom novca koja finansira
�&���#!��������!�������"�!��&%��!�����"���,!����&!���
15
Izabrani makroekonomski pokazatelji u vreme hiperinflacije.
Zemlja Godina 5&����#!�
deficit/�&����#!�
izdacima
Realni stok
novca
Realni devizni
kurs
Argentina 1989/90 + + +
Jermenija 1993/94 + + +
Austrija 1921/22 + + +
�%��������� 1991/94 + + +
Belorusija 1999 -(+) + +
Bolivija 1984/86 + + +
Brazil 1989/93 + + +
Bugarska 1997 + + -(OR)
Kina 1947/49 + + -(+)
Kongo 1991/93 + + +
Francuska 1789/96 + + +
���,!� 1920/23 + + +
Gruzija 1993/94 + + +
D�,!� 1942/45 + + +
��-��#!��� 1923/24 + + +
��-��#!��2 1945/46 + + +
Kazahstan 1994 + + +
Kirgistan 1992 + + +
Nikaragva 1986/89 + + (+/-)
Peru 1989 + + (+,BMR,-OR)
Poljska 1 1921/24 + + ++
Poljska 2 1989/90 -(+) + +
Srbija 1992/94 + + +
Sovjetski savez 1922/24 + + -(+)
Tajvan 1945/49 + + -(+)
7���!#��� 1995 + + +
Turkmestan 1995/96 -(+) + +
Ukrajina 1993/94 + + +
Jugoslavija 1990 -(+) + +
16
Napomena$� %��!� ��LMM� %��,� ��� ��� "����-���� �"���%�� ��� ��� �&����#!� ������ ��*� ���
20% izdataka, da je realni stok novca ispod normal,nog, i da je realni devizni kurs
podcenjen. Znak ,,-MM�"�!�%&�������"����%������"����-�������%��!���L�-’’ da podaci nisu
pouzdani. BMR (engl. black market rate) i OR (engl. official rate) s&� !��)*��� %��
%��,&��������������(����%��(�!&�#��F�NO�*).
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 73.
���)������"�!�%&���!������,����-�������#��!�������&�#��#�&,�������"����������
došlo je do pada realnbog stoka novca (M/P), jer su cewne P rasle d���!�� ����� ���
nominalnog stoka novca M. Realni stok novca je smanjivan ispod normalnoh,
�%��,���(�#���;;K�&�#����2�#�&,���������&������*������&�#�&,���������%���������
nivo.
Realni stok novca u vreme hiperinflacije, šest zemalja, 1790-1987.
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 74.
Realni stok novca u vreme hiperinflacije, šest zemalja, 1917-1994.
17
Izvor: P. Bernholz, op. cit., str. 75.
������!�>������I���(� ����"#&��$� �����"���%��!���"���������(��-����!�������#&�&�
Austriji nestale, jer je komad nikla ili bakra barem imao neku vrednost u odnosu na
"�"��� ������� E������� ��� ��� ��� ������� "�!���&��� )��"���&� ������ ����!#&���
��#����*����#�����)����)����)��,!�(��������#����*�"��"��&!&���&#����(����#������#���
Ipak, nije mogla da prati tempo inflacije, posledica je bila da je svaki grad, svako
"���(��-�� ����!���&�#��!��#����#��������#���� �����������” koji nije priman u drugom
selu, a ubrzo ni u gradu, gde je bacan jer je bio bezvredan. Od tog vremena austrijski
#������ #&� ������ #��� ��&#��jske robe za svoje proizvode. Roba za robuGroteskna
razmena odivijala se širom zemlje. Ljudi iz gradova nosili su seljacima sve što su mogli:
kineske vaze, tepihe, sablje i pištolje, foto aparate, knjige, lampe i ukrase.” (u S. Zweig,
Die Welt von Gestern, Štokholm, 1944, cit. prema P. Berhnolz, str. 76)
���"�,��!&�"�������������#�����������!��#���#��!�������������#���%������(���
�� ��� !���&� � !��� #���#���� "��*������ ?����� #�� ����� "������ ���� ��� %������#������ %��
!��)*��������*�(�������,�����%���������#��%���)&�������#�����"���%��"��&vodi
��(��%��������!�%����7�������%��&�!��������&���7������%�!������,�&�#����,��������
Društva naroda: ,,u poodmakloj inflaciji Grešamov zakon biva preokrenut: dobar novac
istiskuje onaj loš, a ne obratno; razlog je neporeciva potreba da se obezbedi upotrebljivo
#���#����"��*�����&���������"������”9
/�#�&,�������#�!������������)���������"�������%�������)�(�����������$�&���(�
Kini 1375. ,,dobar novac” postaju srebrnjasci, zlatrnici i bakaeni nobac, u SAD 1776
9 Isto, str. 77.
18
"������ ����� � ������� "�"�ni novac, Francuskoj 1789, srebrnjaci-zlarnici, Peruu
1875. srebrnjaci, Meksiku 1913. srebrnjaci-zlatnici.
C� ��%����� ���� #&"#��&���� ��)�(� ����� ������ (����� � #����*� ����$� ��%�����
���*�(�#�������������(�-����#��#�&���/���(&#�&��326�&����,!���je procenjeno
da je bilo 2-6�������� %���������!����!�� ���"������� ��,��� ����� ��� ��� %��,������ ���
������#��#���������&���!����#&�&,�#��������&����,!��!���#!�����#�!���������
��#��� "&��� ��*�� ��� ������#�� "�"���� ���!��”10 Ovo je posledica podcenjenosti
���*�����&���&#����#����������������"��&���������������N��"����&#�,�������(���#���
�� &� ����#&� ��� ��� )��� ��� "��*���� � "���� ������(� ���%��(� !&�#��� &#���� #�������
!&"����� �*� ������� ���*�(� ������ &� ����#&� ��� �����&� #�����(� ������� 7��
"����-&��� � ������� (���!���� ������ ��� ��&� "���������#�� ���*�� ���&��� &� &#�����
inflacije izrazio preko deviznog kursa i odnosa cena u dvema zemljama i nazvao ga
Benholcov zakon.11 Inflacija se zakonomerno konstantno ubrzava kada je prešla
����-���������������e sve dok se ona ne zaustavi. Njena varijacija je tim viša ukoliko
����)��������������%�!��&,&���������12
�����&#!����&#���#!���D�,!���5����#!���>�"#!���"���������$����������%��!&�#�<;�
meseci posle pokušaja monetarne reforme.
10 Isto, str. 78. 11 Isto, str. 82. 12 Isto, str. 92.
19
Objašnjenje$�I����I��/>�#&����#"�!����������)!���������&����,����%�����>�'��P���
�P��/>�#&����#"�!���������!#������������!���.0C����%���,�����%��!&�#����.05��
crni devizni kurs.
Izvor: P. Bernholz, str. 83.
Realni devizni kurs u vreme hiperinflacije u SSSR-u, 4.1919-2.1924, i Kini, 5.1944-
4.1949.
Izvor: P. Bernholz, str. 84.
Slavni Erneset Hemingvej je napisao o tom dobu: ,,nismo mogli da nabavimo marke u
>��%�&�&��"��#���������%�,!���#�����&� �&�%����������&#!������!���9���;������!��
dobio sam 670 mareaka, a 10 franaka je bilo negde oko 90 centi kanadskog dolara. Tih
3;� ����� ��� � #&"�&%� ��� ���� ��������� %�� ���� ����� �� &��,�� ��� ��� �#����� ��)� �2;�
maraka. Zbog carinskih propisa nije bilo dozvoljeno unošenje roba u Francusku,pa su
oni zato išli u restorane i jeli. Svako popodne restorani i kafeterije bivale su opustošene.
����� #�� !&"�� ��� &��� &� �&� "��� ���&!�� � #����� ���� ���,���&� ��� :;� ���!�&��
Vratila nam je kusur od 38 maraka. Prišao nam je stariji gospodin i upitao nas koliko
smo platili jabuke. Prebrojao sam kusur i rekao mu da smo platili 12 maraka. On se
nasmejao i odmahnuio glavom, rekavši ‘ne mogu to da platim, to je previše’. Pošao je
&%�&��&���%������)���&��#���������������&��'�����#�����!����(�����������������
dva centa.� >������ ,��� ��� ������� &)��-������ !��� � #��� !��� �#&� ��� "������� ����
20
&������� &� "��������� � ������ ���,!�� ����%���� ���� #����(��� ��� "�&)�� %����!� ���
dvanaest maraka.”13
5��������&!�%&�������#������#���!������&�����"����#&�"���������#�����*e valute:
!������������#������������%���,��!&�#�����%����"���������#�����*�����&����%��%�
pada, uvoz raste, i taj kurs postaje neodbranjiv i dolazi do njegove promene, što
"����-&�&�#!&#�������&���3B;-1991., Nikaragve 1986-1991., Tajvana 1945-1949.
��#����� "������ %�� ����!�� ��� ����-������ ������� !���� #�� &� "�,��!&� %�#���� ���
"����-�����#��"������������%������#!����������#�����!���&�!��#����#���������&����
�������##����#!�"����&��)���"�!�%&����#����*��#�!��
Realna nadnica rudara u ��������,!���"����������
Izvor: P. Bernholz, str. 97.
Stefan Cvajg opisuje situaciju u kojoj su se nalazili milioni nezaposlenih radnika:
����%�"�#���� ���&%��� �&!#�!� ��,�!� �����&�������&#���#!���"���������� � )�����
seljaka do seljaka, �� #&� ,�!� )�� ��%�� � !&"����� ������� !���� #&� "�������� "��
���#��&!����,������#���&!���)��������>�������#&�&�"�,��!&�����#��*��!�������������
(���� "�"���� ���,������ !���� � #&� "&���� ������� !&*��"�)����� "������ ����� � "&�����
Kada bi došl�&�(����#��"&���������"�������#�����%�"��"�)*���������!�������!��#&�
������"���#��&!���)��%��#�����"��%������ ������,�!*���!�%����!���������������!&")��
bile su 50 puta više.” (S. Zweig, op. cit., cit. prema Benholz, str. 98.)
13 E�����%��Toronto Daily Star, u E. Hemingway, By-Line, ur. W. White, London, 1968., cit. prema Benrholz, str. 82.
21
Cene su neravnom�������#������"�#�����#&�%��#�����������"�����������!�������$
�%���������!#������&���������,!���"������������3�6-1923. (1913/14. = 1).
Datum Indeks
cena
troškova
�����
Indeks
cena
hrane
Indeks
cena
���*�
Indeks
cena
stanarine
Indesk
cena
����%�,!��
karata
Indesk
cena
akcija
Oktobar
1923.
3653
milijardi
4301
milijardi
6160
milijardi
54
milijarde
1,77
milijardi
171.3
milijarde
Izvor: P. Benrholz, str. 98.
���-�8(����,&����!�"�%����#����,���������$���&�������-��#!���"����������
cene�������#!��!�����������,��#&�#���������������������%�,!����!�#��!�,�����������
�����#� ������"��!��"&������&�0&&��&�� ��������������%�,!��#��������� ���
nekoliko puta skuplji od voza do rumunske granice.” (prema Benholz, str. 99.)
Izdaci za neke robe u vreme austrijske hiperinflacije (prva polovina 1914. = 1).
Datum Namešten
stan
Tramvaj Novine Hleb Odelo Zdravstveno
osiguranje
Septembar
1923.
8750 13.333 9583 12.609 12.167 8000
����!#� ������� #��,��� ������� &� ����� ���,!�� �"��������e, 1913-1923 (1913 =
100).
Datum Nekvalifikovani
����%�,��
Kvalifikovani
����%�,��
Štamparski
radnik
���
#�&����!
Srednji
#�&����!
Viši
#�&����!
Novembar
1923.
62 46,4 54 69,9 49,5 38
Izvor: Bernholz, str. 100 i 101.
Sve to u osnovi se dugovalo inflaciji koja je uništila realnu proizvodnju.
����������&#���#!��"��%�����������������������"��%��������,!����3�6-1925.
22
Izvor: Bernholz, str. 102.
Stefan Zvajg je zapisao: ,,hiljade nezaposlenih stajalo je naokolo i stisnutih pesniocas
pretilo t�(������#�������&��������&!#&%���&���������!���#&�,�����&����
!&"����� %��!&���� )������)���"�"&�� ������������ ���!���(��,��������� #"&���� ��
������ � &,���� %���� %�� �������7�!�� �������!��!�� ��� ��� !����� ���� ��� "�!�
trenut�!�����&����%��������%��������������"�������/#����������������#&�#��#�*���
"���������"�������E�����(����������#&��(�������"��#������,!�����"&�������
(����� � "�%���� #&� #�"#������ ��������� �� &"����� %���� )��� #&� ���,�!����� ��(�-���
&,�li da novac, koji je ranije bio najstabilniji predmet, gubi iz dana u dan svoju
������#�� ��&�� #&� #���!���&���)�������������#��� - radu, ljubavi, prijateljstvu,
"����� � &����#��� 8�&�� #&� &#���� !���#������ ����� ����%����� ��(�� "���/� �&#����
�!���� �)�� �#�� ������ &����#�� ��(�� ��� ����,��� (������ ���� #�� %���� ��� ������
���� ��,��� &� ���� �#����� ����!�&���� #� ��%������ %���&� !��&� #��������� #�� #������
novca”.14
:��C!��,�����&�������������
��(&*��#&�,�������������������!��,�������umerene inflacije.
1. povratak na 19.verovni zlatni standard ili uspostavljanje samostalne centralne banke
i-ili valutnog odbora, kao u 20. veku;
14 Isto, str. 104.
23
2�� ������������ #������(� ��������(� ����� ��� �#������ #����(� %�����(-srebrnog
pariteta;
3. obnavljanje stabi���(���������(����������#����������(�–����(�"������+
1�� "������!� ��� #������ �������� ���� "�#��� �"���������� !��%� "��"&�&��������&�
reformu.
��� C����������� #������(� ��������(� ����� ��� �#������ #����(� %�����(-srebrnog
pariteta
Razlozi za pov����!����#�����"��"����&�"��������"������#&�#����*$
���#������)��������#�����%&%�����"���������(�-�����"�#���!�(��#�����������
��������"��-�)����������!���#�!+
2��"�����!�����#����#�����������������#��"���&�������������"��#���15
Primeri stabilizacije na osnovu obnavljanja starog predratnog pariteta.
Zemlja Period inflacije pre
stabilizacije
Maksimalni
���*/inostrani
nivo cena (normalni
= 100 u baznoj
godini)
Godina u kojoj je
ostvaren maksimum
Švedska 1750-1772. 200 1764
V. Britanija 1797-1823. 143 1813
SAD 1861-1879. 174 1864
V. Britanija 1914-1925. 129 1921
233 1918 Holandija 1914-1924.
160 1919
Švedska 1914-1922. 141 1921
Švajcarska 1914-1924. 135 1919
Norveška 1914-1928. 165 1921
Danska 1914-1926. 139 1921
Izvor: P. Berhnolz, str. 137.
2��C�����������#������(���������(����������#����������(�–����(�"������
15 Isto, str. 137.
24
0&!��� #�� ������ ��� #�� ���,�� �-&�������� "�%���� %����� !��%� #�����(�&� %�����
uvoza i-�� �!#"��%��� %��%��� ���� #�����"�������������*�����&���!����#�&�)��&��%�
prelazi na "��������&����*&����&�&�!����#�&�)��%��%�
/�#�&,���������(�������E���#����,!��������&#!���5��(������%��!&#����*�����&���
je rasta –����"���������#��"��)���#�����"���������#�����*�����&���&�����#&��������
1914. = 100.
Argentinska inflacija i stabilizacija, 1886-1900.
Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 141.
E�)!�����������#����%�������3�1-1927.
Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 142.
25
Francuska inflacija i stabilizacija, 1914-1930.
Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 143.
Belgijska inflacija i stabilizacija, 1913-1929.
Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 144.
Poljska inflacija i stabilizacija, 1924-1930.
26
Izvor: P. Benholz, op. cit. str. 149.
�����#����%����������������������#����(�"��������(�"�������
Zemlja Period
inflacije pre
stabilizacije
Istorijsko objašnjenje Maksimaln
i
���*/ino
strani nivo
cena
(normalni
= 100 u
baznoj
godini)
Godina u
kojoj je
ostvaren
maksimum
Holandija 1864/1875. Nije bilo realne inflacije.
Pad cena srebra uzrokovao
je napuštanje srebrnog
standarda 1873. i prelazak
na zlatni standard 1875.
103,58 1873.
130
121
Austro-Ugarska 1864-1896. Nije bilo realne inflacije.
Pad cena srebra uzrokovao
je ukidanje prava
pojedinaca da zamenjuju
novac za srebro 1879. i
&��-�����%�����(�#���������
1892-1896.
144
Argentina 1884-1896. 255 1891
27
161 1896
E���#����,!� 1914-1927. 818 1921
Francuska 1914-1928. 290 1916
Belgija 1914-1927. 459 1927
Poljska 1914-1924 235,1 Dec. 1924.
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 139.
Ukidanje zlatnog standarda od #������"���#���!��>�'��!#�����3=�����(&*�������#�
jedne strane, zemljama da uvedu diskrecioni papirni standard, ali, s druge strane,
&��*���� ������� �"����%�� &��-&������������������ ##��&� � �����&��� � �G�
&��-����� #��#������ ���������� ���!�� �� 2G fiksnog deviznog kursa ili 3) valutnog
odbora. (str. 151). Zemlje koje su uzlazile u ,,Evropsku zmiju u tunelu” pribegle su
"�����������&����*�����&���!�!�������������,��"��#��!���%��%���(���,���&��%�
Podcenjenost valuta u zemljama koje su ulazile u Evropsku zmiju (u odnosu na DEM,
1971).
Korpa Francuska Danska Holandija Belgija Norveška
Trošak korpe
u DEM =
kupovna
�*
���,!� 0,7 51,56 1,1 7,5 46,27
'��*� 0,79 53,56 1,22 8,57 52,55
Prosek 0,745 52,56 1,16 8,035 49,41
Devizni
kurs, DEM
prema
���*���
valuti
0,63 47,02 1 7,17 49,59
Podcenjenost
���*��
valute, < 1
0,846 0,895 0,862 0,892 1 ,̧004
28
Objašnjenje$� ��"�� #�� ����#� ��� ������ � &#�&(�� � ������� "������� � #�&�� %��
%��,&�������� ����,!�(�����*�(����!#������������������#�� ��������na deljenjem
deviznog kursa sa prosekom za korpu dobara (za Francusku, npr. 0,63 : 0,745 = 0,846).
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 152.
C����#���%������"���������#�����"�#�������!���#����%�������)�����������������#�����
od gubitka konkurentske pozicije����#���#!�����)�&�
Podcenjenost valuta zemalja u odnosu na Dem i EVRO, priliko ulaska u Evropsku
zmiju, EMS ili Evro zonu.
Zemlja Datum ulaska u Evropsku
zmiju, EMS ili Evro zonu
����������#�����*��
valute
Švedska Mart 1973. 0,988
Francuska Oktobar 1975. 0,966
Italija Mart 1979. 0,638
Španija Juni 1989. 1,026
V. Britanija Oktobar 1990. 0,968
Norveška Oktobar 1990. 1,464
Portugal April 1992. 1,05
D�,!� Jan. 1999. 0,978
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 154-6.
6. Monetarne reforme i hiperinflacija
>���#����� � ������� ���,!� �������� ��"#��� ��� %�����,!&� �363�� (����$� ��7���� #��
��(�������)���,&����F���������������������������� ��G�������(������"�,�O������
���!�&��������������"�,�����*���&#!����"���������������#����#������������)*&”
i t��#��&#!�������#����$������&����%�����-"��������,��������!�������"#����������
RentenmarkA�� �����������!��"���"&��!��#���,�!��������!�������������)���*��#��
dogoditi. Ipak one su bile primane i kupac bi dobijao svoju robu koja je vredela
mi�����&����!���'������)��������#��������#&���#���������!�����5�������(&*��!&"��
��)��� &� ,������!� #�� ������ !��� ��� "������ "��������(� "��!��� >���� ��� "&��
%����-�����A16 Istovetna situacija je bila i u Jugoslaviji u januaru 1994. kada je starih
12 ����� ������ %�������� %�� ���� ������ ������ ������� ��!�*�� ���(� "����#!�� !����
16 Prema P. Bernholz, op. cit., str. 160.
29
(��-�����������������%���� ���%��,�����&���� #����!������&� ���&(�����������������
�"���������$� ��� �&����#!�� ����� ������ �����+� 2�� "���������#�� ���*�� ���&���
kojom #��"��#��!&����&���������%��%���6��%��������&���- ,,dolarizacija”.
Neki uslovi jesu potrebni, ali ne i dovoljni za hiperinflaciju:
����&����#!�����������&�&#�������%�����(����)���!�"�����F�"���5�������%�������
Drugog svetskog rata) biti pok��������*��)������+
2����#��#��!���������������"��*���"�������!���#���������(���&)�����(�"��%����+
6��"���#��!����������#������������%���!��,��������"����������������������"������17
���������!� ��� #������� �������� ���� ��� ��%������ ,� ##��� &-�� &� ��%&�
�"����������� C��� %���� )��� ��"��!���� �"���������� ���� �!��,��� &� #��&�� "�� *��
&#�����������������%��������������(�������#���������������*��#��&#"�#�����
trampa. U visoko ogranizovanim zemljama bira se put reformi”, zak��&,&���5������%�
Lord Kaldor je u knjizi Zlo monetarizma� �����#������ %�!��&,�$� ���"���������� #�����
onda kada više nema šta da izgori”.
/� "����!���� �"��������� ������ � "���,��� #&� &� ��"�#������� �"�#��#�� ��� %(&���
svoju monetarnu vlast u uslovima dolarizacije. Ekonomisti i centralni bankari,
#����������� "�"&�� (&�������� ������*�� &� �&(�#������ ����� #&� ��� #��#�� ���
���&!����&��-���&�����(��������������� #����"���������������!���#!�� ��(!����*�
�������#�� � ��%�����#�� ��������� ����� kojima se više niko nije mogao
odupreti. U poslednjem trzaju prigrabljena su ogromna bogatstva: u Jugoslaviji u
���&��&��331����*�����!#����!&�#��2������#�����������Q�����������������������#��(�
trenutka prestalo štampanje starog dinara ili je u� �-&�����&� ��)��"���� #�����
dinara koji su na novom startu vredeli po novom paritetu. Na ovo bi neko trebalo da
��(������ C� ��&#"��&� �&(�#�����#!�� ��������� ������� #����,� � ,������� ��� ���
(&������� ������*� - ,,zaštitnik dinara” - mirno posle godinu dana konstatovao da
��!�%���!&�#�#�������Q�����!�����6�6�������Q�����!��"�!�%&����������������)���
snaga iako je proklamovan fiksirani kurs; ako samostalne centralne banke tada nije bilo
����(���(��-�����&(�#������)�������!#����!&�#�������#e nije dogodilo.
Mandel-Flemingov model nedvosmisleno pokazuje da fiksmi devizni kurs pretpostavlja
��#��!���&��#!���&�"���!&�����!����������!&�#������������!#����������������&��
Fleksibilni devizni kurs pretpostavlja restirktinu monetarnu politiku, pa se u osnovi radi
��#��#�����$��!#��������������!&�#&�������!#������������"����&*��!&�#&�
17 Isto, str. 161.
30
��!����!���!���#!������ !���� #�� �!��,���� �"���������� 5�����%� ����)�� ���
#����*���,�$
����"#��&�����(���,�������%��#��!������!�� centralna banka ili druge monetarne vlasti
���������&������%��"�!�*���&����#!�(�����������(&���!���������"���&%�*���'��
�� #�� ���� ����%������ "�������� ��$� �G� #����� ���*��&(������� � #����� %���!�+� �G�
���� ��� "�#����� ������ �!�� ��� �&(� ���!#iran ili u stranoj valuti, u protivnom njega
"��)����� �������+� �G� %�� #����� �&(� "�������� ��� ������&� ��� "��*����� (������� ��
kamate od 5 do 10 godina;
2�� ������������ !������(� �����(�� !�!�� �� #�� ����� %����� %�� "���)*������� ����
finansiranja pla�������#��(���&����#!�(��������
3. realni stok novca treba vratiti na normalni nivo, kako se ne bi zapalo depresiju usled
"�����������������#������������&������&�������������,�!�����+�����"���"�#����������
novu vladu, 2. novu upravu centralne����!����6�����&����,��&������&�
1��#���!������������������)�!��&��!���������%�����
:��������&!�&��&��%����(���,�������(���,�����&�"�(���&���#"���(��������%��+
<�� #��#�����#�� ���������� ���!�� ������ ���,��� �!#�� ���%�� !&�#��� �� ,�!� �
valutnim odborom.18
7. Najuspešnije monetarne reforme u uslovima hiperinflacije
��� ���&#"�)���� ��������� ������� 5������%� �%��,���� #!&#���� ������ ��� 23�
hiperinflacija, u kojima je godišnja inflacija godinu dana posle valutne reforme bila
ispod 25%; granica je pomalo arbitrarna, jer bi kriterijum 10% zadovoljilo sedam od
������#�&,�������������������������!���#!�������&(���#��&��������!���!���#�!������
#�&,�����$
Ekonomske karakteristike uspešnog savladavanja hiperinflacije.
0�����#��!����#*�(������
(100% = normalno)
Zemlja Datum
reforme
Godišnja stopa
inflacije u godini
posle reforme, % Minimum pre
reforme
Posle reforme
Austrija Okt.-nov- 3,83 do 9.1923 37,22 9.1992 104,83 8.1923
18 Isto, str. 166, 167.
31
1922
Bolivija Avgust
1985
19,4 do 9.1986 36,45 1.1985 61,69 2.1986
Bugarska Juli 1997 2.93 do 4.1998 12,9 4.1997 47,22 11.1998
���,!� Nov. 1923 -1,68 1924 4,93 15.11.1923 44,5 12.1923
D�,!��2 Jan. 1946 1,27 do 1.1947 0.3 10.11.1944 242,85 2.1946
��-��#!��
1
Jun 1924 -6,33 do 7.1925 18,41 8.1923 60,15 6.1926
Nikaragva Mart 1991 3,5 1992 1,82 12.1990
Poljska 1 Jan. 1924 24,48 do 1.1925 18,9 12.1923 122,78 6.1927
Sovjetski
savez
Feb. 1924 -0,5 do
12.1924
3,71 1.1923 14,48 12.1924
Zemlja Realna ex post
kamata, %
Nezaposlenost (pre
reforme = 100)
'����������it/izdacima
Pre reforme, % Posle reforme,
%
Austrija 3,821DK 1923 248,04 11.1923 51,36 7-
12.1922
15,6 1923
Bolivija 36,87 5.1987 133,03 4.1986 92,16 1984 -14,7 1986
Bugarska 10,37LR 1998 97,16 1998 32,07 1996 -
16,23
1997
���,!� 11,13 12.1924 130,23 1924 88,86 1923 -
12,19
1924
D�,!��2 91,9 31.12.1947 99 4-
11.1946
50 3.1946
��-��#!��
1
20,87 1924 137,68 6.1925 27,28 1-6.1924 8,45 7.1924-
6.1925
Nikaragva 13,06LR 1993 175 1992 44,96 1990 27,3 1992
Poljska 1 -
12,913DK
1924 174,26 1.1925 61,92 2.1923-
1.1924
12,49 1924
Sovjetski 7,5DK 1924 84,12 1921 5,5 10.1923-
32
savez 9.1924
26,93 10.1922-
9.1923
Objašnjenje: DR- discount rate, LR – lending rate, inflacija je merene indeksom
���)!����������
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 167, 8.
Institucionalne karakteristike uspešnog savladavanja hiperinflacije.
Reforma kredita Zemlja Novi novac
'��* strani
Austrija 1 šiling 0 15.000 kruna Da Da
Bolivija 1 biliviano = 10 mil.
pezosa
Ne zanemarljivo
Bugarska Ne Da Da
���,!� 1 rentenmarka = 1.000
milijardi maraka
Ne (kreditna linija
od 1,2 milijardi
rentenmaraka)
Da
D�,!��2 1 nova drahma = 50
miliona drahmi
Ne (kreditna linija
od 1 mlrd. Novih
drfahmi kod CB)
Podrška u
naturalnim
donacijama
��-��#!��� 1 pengo = 12.500 kruna Da Da
Nikaragva 1 zlatna kordoba = 5
mil. Starih kordobi
Ne Da
Poljska 1 1 zlota = 1,8 mil.
Poljskih maraka
Da (kreditna linija
od 50 mil. Zlota
kod CB)
Ne
Sovjetski savez 1 zlatna rublja = 50.000
rublji iz 1923., = 50
mlrd. Predratnih (1921)
rublji
Da Ne
33
Zemlja Pravni ambijent
Centralna
banka
5&����
0���
deviznog
kursa
Realni devizni kurs, %
Austrija Da (nova i
samostalna
CB pod
kontrolom
Društva
naroda
Da 100 kruna =
0,0014 USD
9.1922,
devizna
kontrola
9.1923 294,52
Bolivija Ne;
promenjeno
2/3 uprave
banaka
Ne Kontrolisano
"����&*
9.1986 330,04
Bugarska Da, zakonom
uveden
valutni odbor
Striktno
���%��-������
uveden
��,&��#��
�&����#!��
rezervom
1 DEM = 1000
leva, 1.7.1997
���,!� Da, nova i
samostalna
Rentenbanka
Ne, u
Rentenbanci
uvedeni
kreditni
limiti
1 USD = 4,2
rentenmarke,
20.11.1923
12.1924 258,87
D�,!��2 Da, ugovorm
pod
kontrolom V.
Britanije i
SAD
Ne, u CB
uvedeni
kreditni
limiti
Zlatna
konvertibilnost
po fiksnom
paritetu
5.1947 296,64
��-��#!��� Da,
samostalna
CB, pod
konrrolom
Da Fiksni devizni
kurs, u odnosu
na GB funtu,
podrazumeva
3.1924 214,74
34
Društva
naroda
3.800 penga =
1 kg. 9/10
finog zlata
Nikaragva '��*��
likvidnost
vezana za
devizne
rezerve
Ne 1 USD = 5
zlatnih
kordoba
5. 1992 144,74
Poljska 1 Da '��,�� 1 USD =
5,1826 zlota,
1924,
devalviran na
1 USD = 8,91
zlota 1926
12.1924 368,14
Sovjetski
savez
Da, zakonski '��,����
zakonski
1 USD = 5,14
,���������Q�
51,4 zlatnih
�&������������
monolol nad
spoljnom
trgovinom
3.1925 174,84
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 170, 171.
/�#�����#�&,��evima poverenje u vladu i centralno banku je bilo potpuno
%(&��������������������������&��%����&*���&��*����&*�������������,�!������
����(&*����&�#&�����!�!�&�#����%����&��!���!���#!&�"���!&��7��>��������
%����%�!��&,&��$������������������!����#&��!��,�����"��������&�&����,!�����&#�����
��-��#!��������#!�������#&��"�����#���������#��#�������������������!��!�������"��
%�!��&�����)*��������������������%�������%���������!����������&(���%����
������#!�����"���!��”19
19 Isto, str. 174.
35
8. Najneuspešnije monerarne reforme u uslovima hiperinflacije
U ovu grupaciju Benholz je ubrojao Jermeniju 1993-31���%�����������33:��5����#�&�
1995, Kinu 8.1948, Kongo 1994, Francusku 1796, Gruziju 1994, Kazahstan 1994,
�(#���� �336�� 7���!#��R�� �33<�� 7&�kmestan 1996, SFR Jugoslaviju 12.1989 i
Ukrajinu 1994. (str. 180, 181.)
Ekonomske i institucionalne karakteristike valutne reforme u uslovima hiperinflacije –
primer SFR Jugoslavije.
Datum Decembar 1989. Godišnja stopa
inflacije u godini
posle inflacije, %
12.1990 = 110,15
2.1991 = 82,3
Realni stok novca:
minimum (100% =
normalno)
pre reforme
2.1990 = 24,66 Realna kamata, ex
post (posle reformi
= 100), %
12.1990 = -
70,15DR
2.1991 = -42,3DR
Realni stok novca:
minimum (100% =
normalno)
posle reforme
9.1990 = 39,43
7.1991= 30,53
'������
deficit/izdacima
Pre reforme, %
1988 = -0,857
1989 = -5,215
Reforma kredita:
���*�
Da Pravna regulativa:
centralna banka
Ne
Reforma kredita:
stranih
Ne Pravna regulativa:
�&����
Ne
0��� ���%��(�
kursa
Stabilizovani
devizni kurs bio je
sidro program, do
4.1990.
Devizni kurs, %
(minimum = 100)
1.1996= 3344,6
Objašnjenje$�"�����%��������&����#!������/izdaci nisu pouzdani, najverovatnije nisu
��&���*�����������"&��!���(&���"���&%�*��
Izvor: P. Bernholz, op. cit. str. 181.
36
/�#�&,��&��&(�#�������!������&(�������&#"�)���������������������������"������
��(&������ %�� ��������&� ���!&� � �&������ )��� ��� "��#&���� �#������ &#"�#����������
kredibiliteta i reputacije da bi se sa osnove monetarne stabilizacije prešlo na fiskalnu
stabilizaciju, a zatim i restrukturiranje privrede.