TEMA: JAPANSKI VRTOVI - HISTORIJA I STILOVI

1

Sadraj

Sadraj.. 21. Uvod. 42. Historija japanskih vrtova 52.1. Asuko Era (538. do 794.) 52.2. Heian period (794. do 1185.) 62.3. Kamakura era (1185. do 1336.) 82.4. Muromachi era (1336. od do 1573.) 92.5. Momoyama era (1573. do 1603.) 102.6. Edo era (1603. do 1867.) 112.7. Meiji era (1868. do 1912.) 123. Stilovi 143.1. Karesansui vrtovi 143.2. Tsukiyama vrtovi 143.3. Chaniwa vrtovi 153.4. Ostali stilovi 164. Zakljuak 16Bibliografija 17

2

3

1. Uvod

Japanski vrt nije samo priroda nije je nastao sam od sebe kako kae

prijevod rijei za prirodu shizen- s japanskog. Stoljeima ovjek je taj koji

kreira tu prirodu. Zapravo je to kao arhitektura i najboljim sluajevima priroda

kao umjetnost.

U Japanu vrtovi se pojavljuju u prvim urbanim naseljima i nastali su kao

proizvod bogatstva raznih materijala i slobodnog vremena i potrebe za lijepim.

Od tog doba pa do danas, odabrani oblici prirode su izdvajani iz svog

prirodnog okruenja i postavljani u nova okruenja koja su bila smisleno

nametnuta. Prirodu su ljudi fiziki i vizualno uokvirivali u ograde vrta.

Tako da je su kvadrati prirode postajali rajski vrtovi.

Japanski vrt svoj figurativni simbolizam zadrava kroz svih pet epoha svoje

historije.

Evolucija religijskih, umjetnikih i socijalnih razmiljanja u Japanu se ogleda u

ulozi koje je dodijeljena kamenju i biljkama u japanskim vrtovima i ta uloga se

drastino mijenjala tokom historije. Poelo je sve kao imitacija prirode,

zapravo njenih vanjskih oblika a kako se kroz historiju mijenjalo ljudsko znanje

o prirodu, fokus se mijenjao sa imitacije osnova prirode prema pokazivanju

nadmonosti ljudske volje nad prirodom.

Ovaj rad e prezentirati najvanije epohe u nastanku japanskog vrta i stilove

koji su se razvili tokom tih epoha..

4

2. Historija japanskih vrtovaVrtovi Japana su proli svoju transformaciju kroz veliki broj era i svaka

je dala doprinos dananjem izgledu vrtova.

Najznaajnije su:

- Asuko koja je trajala od 538. do 710.,

- Heian era koja je trajala od 794. do 1185.,

- Kamakura era od 1185. do 1336.,

- Muromachi era od 1336. od do 1573.,

- Momoyama era od 1573 do 1603.

- Edo era u periodu od 1603. do 1868. i

- Meiji period od kraja 1868. vijeka do 1912.

2.1. Asuko Era (538. do 794.)Asuko era je period u historiji Japana dobili naziv po oblasti Asuko, 25 km od

grada Nara. Znaajan je po politikim, kulturnim i drutvenim reformama.

Vrtovi izgraeni tokom ove ere jasno reflektruju utjecaj kineske kulture i

trebalo bi da odraavaju budistike i elemente taoizma. Ruevine ove vrste

vrtova se mogu nai u Fujiwari i Heijyotu.

Slika 1. primjer

kamenja smjetenog na

obala rijeka ili barica.

5

Pejzaom dominiraju ostrva, brdaca i barice i tako reflektuju Yin and Yang,

princip ravnotee u kineskoj kulturi.

Ovi vrtovi su bili impresivno veliki i bili su smjeteni blizu ili tik uz sjeverna

dvorita palaa i nazive su dobijali po tadanjim monicima.

Sve ovo se uglavnom moe saznati iz knjievnosti tadanjeg perioda jer osim

nekoliko ruevina, nita od tih vrtova nije sauvano.

Slika 2. Motsu-ji

vrt koji pripada

hramu,

Hiraizumi,

primjer ranih

vrtova

2.2. Heian period (794. do 1185.)Ovaj period je posljednji dio klasine japanske historije i nazvane po gradu

Heian-kyo , dananjem Kyotu.

Fascinacija drugim kulturama je u ovom periodu je poela blijediti i oni koji su

sebi mogli priutiti graenje vrtova su se kao inspiraciji vratili tradicionalnoj

japanskoj kulturi, obiajima i stilovima. Ova primjena je donijela elegantnu

mjeavinu kineskih obiaja i japanskog stila pod nazivom Shinden.

6

Slika 3. vrt raen

po uzoru na one iz

Heian perioda.

Osim ovog jo jedna karakteristika ovog vrta je uspravljanje stijena i kamenja i

vrtovi su smjetani tako da se mogu vidjeti iz spavaonica.

Nakon to su krajem 9. vijeka raskinuti odnosi Japana i Kine, utjecaj kineske

kulture nestaje.

Pojavljuje se prvi prirunik za vrtove pod nazivom Sakuteiki i on je vodi za

pravljenje vrtova i dan danas. On postavlja 4 osnovna principa:

Shotoku no sansui (planinska voda ive prirode) da treba vrt kreirati to

slinije prirodi.

Kohan ni shitagau slijediti uslove i prirodni raspored zemlje

Suchigaete bez balansa, simetrije

Fuzei- daak osjeanja, duh prostora. Okruenje treba biti bitan faktor

kod kreiranja vrta.

Pred kraj ovog perioda, u Japanu se pojavljuje budistika sekta ista zemlja,

koja tvrdi da se jednom inom moe doi u zapadnjaki raj te vlastela Japana

poinje graditi vrtove po uzoru na raj Amide Bude (Buda zapadnog svijeta).

7

Slika 4. detalj iz vrta

pravljenog pratei

principe Sakuteiki

prirunika

2.3. Kamakura era (1185. do 1336.)Klan Minamoto je svrgnuo klan Taira i prestolnica se seli u Kamakuru i dolazi

do uzdizanja klase Samurajskih ratnika koji su bili sljedbenici Zen budizma.

Po utjecajem ovih ratnika i svetenika, ogun ponovo uspostavlja odnose sa

Kinom i tadanja kineska Sung dinastija utjee na razvoj japanskih vrtova.

Ovi vrtovi imaju mnotvo kamenih struktura koji nisu samo poredani da bi

zadovoljili estetiku nego su za pozadinu imali filozofiju meditacije koja je

vodila ka stvaranju mirnih vrtova sa odmarajuim izgledom.

8

Slika 5. vrt

za

meditaciju

2. 4. Muromachi era (1336. od do 1573.)1338. zbaena je vlada u Kamaruki i Kyoto je ponovo prestolnica.

Okolna brda Kyota omoguavaju koritenje vode i vodapada u velikoj mjeri,

posebno u kombinaciji sa stjenama i kamenjem i zvukom vode koja udara od

kamen. Ovo je period u kojem ceremonija aja dobija svoju formu.

Slika 6.

Samuraju unajmljuju velike timove kako bi

pomjerali stijene i kreirali stjenovite vrtove.

9

Ovo je vodilo ka stvaranju suhog pejzaa ili Kare-sensui vrta koji se ne

mijenjaju s dobima godine i koji za temu imaju unutranje tajne prirode i

ljudskog postojanja.

Najvee nasljee ovog perioda je koritenje horizontalnog kao i masivne

stijene.

Slika 7. suhi vrt

2.5. Momoyama era (1573. do 1603.)Hideyoshi je pobjedom napravio period mira tokom kojeg se gradi mnogi veliki

i sjajni vrtovi. Kraljevski vrtovi postaju treperaviji, bujni, puni brda, vodopada i

raznih biljaka.

Naglasak je na rijetko kamenje. Jo jedna karakteristika ove ere je

obrezivanje grmova u odreene oblike.

10

Slika 8. Primjer kraljevskog vrta

sa pogledom iz spavaonice

Pred kraj ovog perioda ceremonija aja naglaava kvalitetu wabi

(jednostavnosti) pa se pod uticajem toga u vrtovima esto uz stazu postavlja

isprano kamenje kao staze. Okreu se Zen Budizmu jo vie.

Svaki vrt se kreira da iz svakog ugla ima lijep pogled.

Slika 9. mali

suhi vrt za

ceremoniju

aja

2.6. Edo era (1603. do 1867.)elina ruka Tokugawa vlade je ponovo liila Japana vanjskih uticaja i

sjedite se prebacilo u grad Edo (dananji Tokio).

11

Velika jezera su pretvarana u obraene vrtove ali se nisu koristili vodopadi i

tekue vode. Javljali su se takozvani vrtovi oko jezerca.

Slika 9. vrt oko jezerca

Kako se u drutvu uloga samuraja smanjivala a uloga trgovake klase

poveavala, nicali su mali vrtovi koji se imitirali postojee vrtove.

Mnogi intelektualci si smatrali da se na vlast treba vratiti car i ovo vjerovanje

su izraavali kroz kreiranje vrtova "bez stila".

2.7. Meiji era (1868. do 1912.) Ovo je period povratka cara i otvaranja Japana ka zapadu. Javljaju se

zapadnjake ideje kao to su javni parkovi, lijehe sa cvijeem i travnjaci i

polako ulaze u dizajn japanskih vrtova.

12

Vrtovi jako poinju da lie na zapadnjake sa velikim travnjacima i puno veim

raznovrsnou i brojem biljaka nego ikada prije.

Slika 10. naturalistiki vrt

iz Meiji ere sa

zapadnjakim planinama

u pozadini

Slika 11. Carski vrt

13

3. Stilovi

3.1. Karesansui vrtovi Karesansui vrtovi ili suhi vrtovi su uglavnom nastali pod uticajem Zen

Budizma i mogu se nai oko Zen hramova za meditaciju. Za razliku od

drugih vrtova Japana, ovdje nema elementa vode. Koristese se ljunak

i pijesak koji simuliraju osjeaj vode. Kamenje i stijene se koriste zbog

svojih umjetnikih oblika a da bi dodatno oplemenili ove vrtove koriste

se mahovina i jako mali grmovi. Sve u svemu, stijene i mahovina

predstavljaju jezerca, ostrva, brodove, mora i rijeke na jedan apstraktni

nain.

Slika 12. Primjer Karesansui stila

3.2. Tsukiyama vrtoviTsukiyama esto su kopija pejzaa Kine i Japana i zajednika im je

karakteristika da mali vrtovi izgledaju veliki. To se postie koritenjem grmova

kako bi se sakrio pogled na zgrade i struktura vrta pokuava da fokus tj

pogled posjetioca bude sumjeren na planine u daljini. Tako se ini da su

planine dio vrta. Jezerca, potoci, brdaca, kamenje, svijee, drvee i mostii

su jako esto dio ovakvih vrtova.

14

Slika 13. Tsukiyama vrt

3.3. Chaniwa vrtoviChaniwa vrtovi su graeni za ceremonije aja. Obino u okviru njih postoji

kua aja i vrt i kua su bazirani na jednostavnom konceptu sado. Obino je

kao staza poredano kamenje koje vode do kue aja, uz put su i kameni

svijenjaci i kameni umivaonici gdje se gosti oiste prije ceremonije.

Slika 14. Kameni svijenjak

Slika 15.Chaniwa vrt

3.4. Ostali stilovi

15

Osim ovih postoje i drugi, manje poznati stilovi vrtova:

Kanshoh vrtovi koji se vide iz kue

Vrtovi sa jezercima koji se vide sa amca

Vrtovi za etnju gdje se nizovi efekata vide sa puta

Ostali vrtovi koriste slino kamenje za dekoracije, osim kamenja tu je i

bambus, japanski borovi i slino drvee koje se nadvija nad tepihom od

mahovine.

4. ZakljuakJapanski vrt se kroz historiju mijenjao i iz tih historijskih promjena, proizalo je

mnotvo stilova vrta koji su razliiti kako po namjeni tako i po koritenim

materijalima. Ali svi imaju jednu zajedniku karakteristiku a to je da su mjesta

u kojima ljudi trae oslobaanje od stresa svakodnevnog ivota.

Najbitnija tri elementa ovih vrtova kad je materijal u pitanju su kamen, voda i

biljke koji su esto rasporeeni na nain koji zapadni svijet ne moe u

potpunosti shvatiti i kako je svaki materijal simbol tako su i njihove pozicije u

vrtu simboline.

Zapadni svijet ipak sve vie i vie poinje cijeniti umjetnost japanskih vrtova,

posebno kroz populariziranje Zen vrtova.

Bibliografija

16

Gunter Nitchke, Japanese Gardens, Taschen, GmBH, 2003

http://www.gardenvisit.com/history_theory/library_online_ebooks/ml_gothein_history_garden_art_design/heian_period_japanese_garden_design

https://safe.britannica.com/registration/freeTrial.do?partnerCode=UKBOLARTDhttp://fdrummond.www2.50megs.com/history.htm

http://books.google.ba/books?id=4Sop_sXavpMC&pg=PA160&lpg=PA160&dq=Meiji+garden+characteristics&source=bl&ots=le-Uo7Fx9A&sig=pPHGdNKg4cK8eGGZ4frLjIofWyg&hl=hr&ei=yUD9TOPUDcGh8QPBrMHkCw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDcQ6AEwAw#v=onepage&q=Meiji%20garden%20characteristics&f=false

17

3.1. Karesansui vrtovi Karesansui vrtovi ili suhi vrtovi su uglavnom nastali pod uticajem Zen Budizma i mogu se nai oko Zen hramova za meditaciju. Za razliku od drugih vrtova Japana, ovdje nema elementa vode. Koristese se ljunak i pijesak koji simuliraju osjeaj vode. Kamenje i stijene se koriste zbog svojih umjetnikih oblika a da bi dodatno oplemenili ove vrtove koriste se mahovina i jako mali grmovi. Sve u svemu, stijene i mahovina predstavljaju jezerca, ostrva, brodove, mora i rijeke na jedan apstraktni nain. 3.2. Tsukiyama vrtovi